Dnevne novine, 11. decembar, 2020.

Page 1

PREDSJEDNIK NA RADNOM RUČKU ■ 2 3 SA AMBASADORIMA EU I ZEMALJA ČLANICA

ĐUKANOVIĆ: IZBORI ODRŽANI POD UTICAJIMA IZVAN CRNE GORE

PETAK, 11. 12. 2020. BROJ 2866 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

INTERVJU: DR DAMIR ŠEHOVIĆ O NOVOM ZADUŽENJU DRŽAVE ■ 8 9

Ishitrenainetransparentnaodluka “spasilaca”saneizvjesnimposljedicama NEBOJŠA MEDOJEVIĆ: ■ 6

KRIMINOGENO PONAŠANJE PREMIJERA I MINISTRA POSLANICI TRAŽE HITNO ZASIJEDANJE SKUPŠTINE

Tajnimzaduženjem dugpremašio100 odsto BDP-a ■ 6 7

ZA RAVNOPRAVAN TRETMAN VJERSKIH ZAJEDNICA

MIHAILO: CRNU GORU JE NAPALA NJENA VLADA ■ 4 ZA NAJBOLJE PONUDE:

IJZ SINOĆ SAOPŠTIO ■ 13

Preminulo deset osoba, 558 novooboljelih

MINISTARKA BRATIĆ POČELA ČISTKU ■ 12

marketing@dnovine.me

Smjenjuje kompletan Upravni odbor UCG +382 20 252 900


2

POLITIKA

STRUČNJACI IZ CRNE GORE I REGIONA

TO BE SECURE FORUM DANAS U PODGORICI

To Be Secure (2BS) Forum, koji organizuje Atlantski savez (ASCG), počeće danas u Podgorici i na njemu će učestvovati najviši državni zvaničnici iz Crne Gore i regiona i prestižni stručnjaci. Iz ASCG kazali su da nastavljaju desetogodišnju tradiciju okupljanja državnika i prestižnih stručnjaka, organizujući dijalog povećen najznačajnijim pitanjima globalne i regionalne bezbjednosti i izazovima. Kako je saopšteno, na ovogodišnjem 2BS Forumu učestvovaće predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, predsjednik Skupštine Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade Dritan Abzović i ministri vanjskih poslova i odbrane Đorđe Radulović i Olivera Injac. Kako se navodi, specijalni predstavnik EU za dijalog Beograda i Prištine i druga regionalna pitanja Miroslav Lajčak će takođe učestvovati na 2BS Forumu. “2BS Forum ponovo će okupiti i najviše državnike iz zemalja regiona. Na Forumu će učestvovati predsjednik Slovenije Borut Pahor, predsjednik Sjeverne Makednonije Stevo Pendarovski, kao i ministri vanjskih poslova i bezbjednosti iz zemalja regiona“, najavili su iz ASCG. Na Forumu će, kako su naveli, učestvovati i viso-

ki predstavnici međunarodnih organizacija, svjetski poznati eksperti i akademici iz oblasti bezbjednosti i međunarodnih odnosa, kao i ambasadori. “Na Forumu će biti riječi o tome koji su to ključni izazovi koji očekuju Zapadni Balkan u narednom periodu, kao i budućnost NATO Alijanse. Forum će se osvrnuti na negativne implikacije dezinformacija na bezbjednost zemalja regiona”, navodi se u saopštenju. Teme panela će biti i geopolitička situacija u svijetu nakon COVID-19 pandemije i razvoj američke vanjske politike nakon nedavnih izbora. “Već deset godina ASCG okuplja najeminentnije ličnosti iz svijeta međunarodne i bezbjednosne politike, čime se etablirao kao jedan od najznačajnijih foruma u Evropi u tim oblastima”, navodi se u saopštenju. Iz ASCG rekli su da su ponosni što to može da posvjedoči odaziv lidera i najboljih eksperata koji su, tokom deset godina, učestvovali na Forumu, kao i eho koji su forumi imali u domaćoj i inostranoj javnosti. 2BS Forum će početi u 11 sati, dio participanata će učestvovati onlajn, dok će učesnici iz Crne Gore biti prisutni u Muzičkom Centru Crne Gore. R.P.

KRIVOKAPIĆ SA GONKALVOM

FRANCUSKA SPREMNA DA PODRŽI VLADU

Otpravnik poslova u Ambasadi Francuske Loran Gonkalv je na jučerašnjem sastanku sa premijerom Zdravkom Krivokapićem kazao da je Francuska otvorena da podrži Vladu na njenom putu ka društvu visokih stan-

darda demokratije i obrazovanja, kao i u ostalim oblastima. “Prije svega bilo je riječi o obrazovanju i zdravstvu, ali i mnogim drugim oblastima saradnje Crne Gore i Francuske”, napisao je premijer na Tviteru. R.P.

PETAK, 11. 12. 2020.

PREDSJEDNIK NA RADNOM RUČKU SA AMBASADORIMA EU I ZEMALJA ČLANICA

ĐUKANOVIĆ: IZBOR ODRŽANI POD UTICAJIMA IZVAN CRNE GORE

P

redsjednik Crne Gore Milo Đukanović kaže da su izbori u Crnoj Gori održani u vanrednim okolnostima i zbog izraženog vanpolitičkog i vancrnogorskog uticaja, ali da će on biti kooperativan i djelovati u pravcu daljeg razvoja, odgovornog odnosa prema NATO i dostizanja standarda koji treba da nas dovedu do članstva u EU.

Predsjednik je bio gost na radnom ručku sa ambasadorima EU i zemalja članica EU u Crnoj Gori, u organizaciji ambasadora Savezne Republike Njemačke, predsjedavajuće Savjetu EU Roberta Vebera. Njemački ambasador je, pozdravljajući Đukanovića i kolege ambasadore, kazao da je susret sa predsjednikom Crne Gore posebno inspirativan u svijetlu brojnih događaja od posljednjeg sastanka u ovom formatu u junu. On je podsjetio na značajnu podršku EU Crnoj Gori i regionu u suočavanju sa posljedicama COVID pandemije, koja predstavlja znak solidarnosti i bliskih veza. Nove političke okolnosti u Crnoj Gori i kohabitaciono vršenje vlasti, ocijenio je kao priliku da se pošalje poruka novog stila u politici da se uprkos razlikama može naći zajednički imenitelj u najboljem interesu građana. Đukanović je uz zahvalnost ambasadoru Veberu iskazao zadovoljstvo susretom i pozdravio ovaj format razgovora koji se pokazao kao dragocjena prilika za otvorenu razmjenu mišljenja o temama značajnim za Crnu Goru i EU. “Simbolično je i to što se održava na Međunarodni dan ljudskih prava, koji slavi suštinu evropskih vrijednosti - ljudska prava i slobode i vladavinu prava, čijem unapređenju, zaštiti i ispunjavanju Crna Gora ostaje suštinski posvećena”, poručio je

predsjednik. On je uz ocjenu da je danas situacija sa pandemijoim COVID 19 ozbiljnija nego prije nekoliko mjeseci i u Crnoj Gori, ali i regionu i Evropi, ponovio zahvalnost EU za podršku u saniranju posljedica korona krize uz očekivanje uspješne saradnje na planu distribuiranja vakcine. On je, uz zabrinutost što nakon perioda probuđenog optimizma u pogledu evropske perpektive regiona godinu završavamo bez novih odluka Evropskog savjeta, izrazio žaljenje zbog nesazivanja međuvladine konferencije za Sjevernu Makedoniju i Albaniju ističući da bi to bio važan korak za zemlje, ali i ohrabrenje za sve koji streme članstvu u EU. Ipak, naglasio je posebno zadovoljstvo investiciono razvojnim planom EU za ZB, uz nadu da će se uz iznalaženje odgovora u pravcu

konsolidacije unutar evropskih struktura i obnovu transatlantskog savezništva, stvarati realniji uslovi za intenziviranje politike proširenja. “Najava obnove euroatlantskog saveza, kao i rezultati izbora u SAD, daju nam razloga za optimizam da ćemo u narednom periodu imati odgovorniji odnos prema tim tekovinama s obje strane, a posljedično i veću pažnju za Zapadni Balkan, što će biti i zajednički interes i prilika i za Zapadni Balkan i Crnu Goru”, ocijenio je Đukanović. Predsjednik se osvrnuo i na protekle izbore u Crnoj Gori, koji su održani u vanrednim okolnostima i to ne samo kada je riječ o pandemiji, već i zbog izraženog vanpolitičkog i vancrnogorskog uticaja. Istovremeno, ukazao je na visok nivo demokratske zrelosti koju je Crna

Sa radnog ručka predsjednika Crne Gore i ambasadora


PETAK, 11. 12. 2020.

POLITIKA

3 Foto: Igor Sljivancanin

A

RI

Koprivica

ODRŽANA TREĆA SJEDNICA RADNE GRUPE ZA IZMJENE I DOPUNE POSLOVNIKA SKUPŠTINE

Đukanović juče razgovarao sa ambasadorima EU

Zasluge za mirnu tranziciju vlasti Ambasadorka EU u Crnoj Gori Oana Kristina Popa iskazala je zahvalnost za, kako je kazala, mirnu i demokratsku tranziciju vlasti u Crnoj Gori. “Novost je u Crnoj Gori prihvatanje rezultata izbora od strane svih političkih aktera i učešće svih poslanika u radu parlamenta”, ocijenila je Popa, napominjući da dio zasluga pripada i predsjedniku Đukanoviću. Ona je ukazala na poGora pokazala, uprkos pojedinim očekivanjima o mogućem otporu tranziciji vlasti. Uz zadovoljstvo što Crna Gora danas ima Vladu, i čiji će se rezultati vrednovati djelima, ponovio je punu spremnost da poštujući ustavne nadležnosti bude kooperativan i djeluje u pravcu daljeg ra-

trebu širokog političkog i društvenog konsenzusa i zajednički rad na ostvarenju evropskog cilja. “EU i njene članice stoje posvećeno uz Crnu Goru, ne samo kroz ekonomski plan već i druge mehanizme, uključujući i istovremenu raspodjelu vakcina sa zemljama članicama”, poručila je Popa i istakla da uprkos izazovima Zapadni Balkan ostaje veoma na evropskoj agendi. zvoja Crne Gore, odgovornog odnosa prema NATO partnerstvu i dostizanja standarda koji treba da nas dovedu do punopravnog članstva u EU. Ambasadori zemalja EU su najvećim dijelom iskazali interesovanje za političke prilike nakon parlamentarnih izbora u Crnoj Gori, ali i uticaju rezultata predsjedničkih izbora u SAD na dalji razvoj odnosa u regionu. Obostrano je izraženo zadovoljstvo otvorenom razmjenom mišljenja i stajališta, što je znak prijateljstva i kvalitet u izgradnji odnosa Crne Gore i zemalja članica EU. Uz zahvalnost Njemačkoj na predsjedavanju i podršci politici proširenja, predsjednik Đukanović je pozdravio poruku ambasadorke Portugala u Crnoj Gori koja je u ime Portugala sljedeće zemlje predsjedavajuće Savjetom EU potvrdila nastavak podrške politici proširenja i evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana. M.P.

NEMA VIŠE NOVČANOG KAŽNJAVANJA POSLANIKA

Predsjednik Radne grupe za izmjene i dopune Poslovnika Skupštine Crne Gore Momo Koprivica rekao je da je na jučerašnjoj sjednici tog tijela, na nivou parlamentarne većine, postignuta saglasnost da se izbrišu odredbe o novčanom kažnjavanju poslanika. Kako je rekao, sa tim predlogom se saglasio i poslanički klub SDP-a i albanske koalicije “Jednoglasno”. “Na taj način smo došli do saglasnosti koje je iznad one koja se traži za donošenje Poslovnika Skupštine Crne Gore o brisanju normi o novčanom kažnjavanju poslanika. Smatrali smo da je to neprimjereno ustavnom, pravnom i političkom statusu parlamentaraca, autoritetu i ugledu jedne institucije. Prošlo je vrijeme kad su se novčano kažnjavali poslanici zbog političkog opredjeljenja i ponašanja, a nijesu bili kažnjavani tajkuni, kriminalci i učesnici organizovanih kriminalnih grupa”, rekao je Koprivica. Na taj način se, kako je istakao, jačaju autoritet i ugled Skupštine, kao institucije narodnog predstavništva. “Ono što treba da bude osnovni regulator ponašanja jesu pravna svijest, demokratska kultura i osnovni principi parlamentarizma”, naveo je Koprivica.

On je rekao da su dogovorili impementaciju zaključaka Administrativnog odbora o imunitetu, odnosno da se “preciziraju zaključci Administrativnog odbora iz 2019. godine i dobiju pravnu razradu kako bi na taj način bio potpuno definisan proces odobravanja vođenja krivičnog postupka i određivanje pritvora protiv poslanika”. Kako je naveo, dogovoreno je da se uvede norma o obaveznom prisustvu ministara na sjednicama gdje se razmatraju predlozi zakona i drugih akata iz njihove nadležnosti. “Dogovoreno je i da se propiše obavezno prisustvo ovlašćenih predlagača na svim sjednicama gdje

se razmatraju njihovi akti. To se odnosi i na predlagače zahtjeva za odobrenje vođenja krivičnog postupka, kao i u slučaju obaveznog prisustva ovlašćenih predlagača drugih akata, ne samo ministara, nego i predstavnika drugih institucija”, rekao je Koprivica. Kako je ocijenio, to je način da se vrati autoritet i ugled parlamentu koji je u prethodnom periodu bio urušen. “Na ovaj način se ostvaruje kontrolna funkcija parlamenta. Parlament neće biti servilan ni prema kojoj instituciji, već će taj odnos počivati na uzajamnom uvažavanju, principu podjele vlasti i uzajamnoj kontroli”, naveo je Koprivica. A.N.

Definisanje saslušanja i istraga Koprivica kaže da je napravljena i sveobuhvatna analiza normi Poslovnika Skupštine koja se tiče parlamentarnih saslušanja i istraga. “Dogovoreno je da se dodatno definišu konsultativna i kontrolna saslušanja, kako bi se napravila precizna razlika između ova dva mehanizma parlamentarnog nadzora, kao i da se kontrolna saslušanja obavljaju najmanje dva puta tokom redovnog zasijedanja na zahtjev trećine članova odbora”, istakao je

Koprivica. Koprivica je rekao da je dogovoreno da se definiše precizan cilj kontrolnog saslušanja. “Cilj je ne samo da se razjasne pojedine stvari nego i da se ostvari kontrolna funkcija Skupštine ali da se sagleda i prati primjena propisa”, naglasio je Koprivica. Kako je kazao, dogovoreni su i mehanizmi za praćenje realizacije zaključaka koji su utvrđeni prilikom sprovođenja parlamentarnih saslušanja i parlamentarne istrage.


4

politika

PETAK, 11. 12. 2020.

borba za ravnopravan tretman vjerskih zajednica

Mihailo: Crnu Goru je napala njena Vlada

M

itropolit Crnogorske pravoslavne crkve Mihailo apelovao je juče na na političke partije, NVO, javne, naučne i kulturne poslenike i crnogorska udruženja u rasijanju da organizovano i zajednički ustanu u odbranu slobode i nezavisnosti države koju je napala njena Vlada. “Namjerava da iz Zakona o slobodi vjeroispovijesti ukloni članove koji temelje pravni osnov da se nezakonito prepisana crkvena imovina na Srpsku crkvu, odnosno, državu Srbiju ponovo uzakoni na crnogorsku državu”, kaže mitropolit Mihailo. On ističe da će tim okupacionim i velezdajničkim aktom više od 50 kvadratnih kilometara crkvenoga zemljišta, 650 crkava i oko 60 manastira biti upisano na Srbiju. “Naša zemlja će se tako dovesti u kolonijalni položaj, a građani Crne Gore u status crkvenih kmetova. Pozivam poslanike vladajućih stranaka da prije nego što dignu ruku za usvajanje tih izmjena razmisle o razmjerama posljedica takve odluke, koje neće ostati bez odgovora. Velikim se Bogom kunemo da mi, potomci slobodara koji su handžarom i džeferdarom branili slobodu, nećemo biti ničiji kmetovi. Građani Crne Gore i vi u zemlji i vi u rasijanju, na noge! Organizovano i civilizovano ustanite

Mitropolit CPC Mihailo pred međunarodnim institucijama u odbranu državnog suvereniteta i slobode. Sad ili nikad!”, zaključuje mitropolit Mihailo. Na drugoj strani, bivši državni sekretar u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava Aleksandar Saša Zeković pozvao je ombudsmana Sinišu Bjekovića da po službenoj dužnosti reaguje i upozori Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava da se osigura ravnopravan tretman svih vjerskih zajednica. Kako je rekao, Zaštitnik je i ranije preventivno djelovao u situacijama koje bi mogle da vode ozbiljnim kršenjima ljudskih prava. Zeković je rekao da početne aktivnosti ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimira Leposavi-

ća, kojima je najavio izmjene i dopune Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, ukazuju na postojanje otvorene diskriminacije. Kako je naveo, prema pisanju medija, Leposavić je obavijestio javnost da je sa planiranim izmjenama i dopunama Zakona upoznao i konsultovao Mitropoliju crnogorsko-primorsku, islamsku zajednicu i katoličku crkvu. “U Crnoj Gori pravoslavni vjernici su dominatno organizovani preko eparhija Srpske pravoslavne crkve i Crnogorske pravoslavne crkve”, naveo je Zeković. Kako je dodao, u odnosu na obavljene konsultacije, nesporno je da CPC spada u tradicionalne vjerske zajednice. R.P.

Leposavić lična uvjerenja da ostavi po strani

Zeković

“Leposavić, dok obavlja poslove u javnom interesu, dužan je da lična uvjerenja i barijere stavi po strani i osigura postupanje bez diskriminacije i ne privilegujući nijednu vjersku zajednicu. Leposavić je danas u službi svih građana Crne Gore, pa time nije primarno i isključivo, u odnosu na ranije angažmane, ekspozitura SPC”, rekao je Zeković. On je rekao da je važeći Zakon o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica usvojen zato da se u Crnoj Gori spriječi svaka diskriminacija i da svi imaju jednako pravo.

Krivokapić na konferenciji Vlade

Javni servis da bude mjera svih građana Na konferenciji u Vladi Crne Gore, koja je održana juče povodom emitovanja državnih obveznica na međunarodnom tržištu u iznosu od 750 miliona eura, premijer Zdravko Krivokapić je, odgovarajući na pitanje novinarke RTCG koje se odnosilo na temu konferencije, iskoristio priliku da uputi negativne kritike Javnom servisu. Naime, nakon što se predstavila, novinarka TVCG postavila je pitanje premijeru Krivokapiću da li je Vlada donijela odluku o ovom potezu MF-a i da li je ministar finansija ovlašćen za emitovanje obveznica. Krivokapić je odgovorio potvrdno, i nakon toga se osvrnuo na rad Javnog servisa. “Javni servis mora da bude mjera građana Crne Gore. Niti jedne partije, pojedinca, premijera, ni ministra”, istakao je Krivokapić i dodao da

Javni servis plaćamo svi i da novinari RTCG trebaju da rade u korist svih građana. “Moramo, bar u dijelu Javnog servisa, da govorimo činjenicama, da to potkrepljujemo dokazima, a ne da se bavimo hipotezama”, rekao je Krivokapić. Na izjavu Krivokapića reagovali su iz menadžmenta i uredništva RTCG, navodeći da je premijer u više navrata pozivan da bude gost Javnog servisa, čime bi, kako su kazali, bio u prilici da saopšti sve što misli o propustima, ali i da obori netačne hipoteze. “Da Krivokapić nije odabrao pogrešno vrijeme i mjesto za kritiku Javnog servisa, pored mnogo značajnije teme o zaduživanju, vjerovali bismo kako je riječ o njegovoj dobroj namjeri da nam ukaže na greške, kojih, svakako, ima i u našem radu”, navodi se u reagovanju, prenosi portal RTCG. M.D.

Sa konferencije za novinare GPCG

Građanski pokret počinje političko djelovanje kroz koncept vlade u sjenci

Kod Markovića 25, a kod Krivokapića 36 funkcionera

Građanski pokret Crne Gore GPCG smatra da su crnogorska nacija i crnogorska država ugrožene od uvozne nedomicilne priče koja napreduje i nema namjeru da stane, a kako sada stvari stoje i sa pozicija vlasti u Crnoj Gori. “Vjerujem da u ovom trenutku crnogorska politička scena treba da radi na ukrupnjavanju i da svi mi moramo imati osjećaj obaveze da u ovim trenucima stanemo zajedno i kao politički akteri u zaštitu nacionalnih i državnih interesa Crne Gore”, kazao je lider tog pokreta Velibor Ivanović. Naglasio je GPCG donosi novi vid političkog djelovanja kroz koncept Vlade u sjenci. “Mi ćemo djelovati kao

pandan resorima nove Vlade na nekonfliktan i konstruktivan način, ali sa željom da što prije izazovemo krizu vlasti i dovedemo do vanrednih parlamentarnih izbora”, kazao je Ivanović. Dodao je i da nema govora o najavljenoj racionalizaciji Vlade. “Vidimo da ćemo imati čak 36 vrhunskih pozicija u Vladi u odnosu na 25 koliko je imala prethodna Vlada Duška Markovića, tako da se racionalizacija nije desila“, ocijenio je Ivanović. “Pozivam članove programski srodnih političkih stranaka, nevladin sektor, građanske aktiviste i intelektualce da se uključe i daju svoj doprinos da ovu priču iznesemo zajedno”, kazao je Ivanović. R.P.


PETAK, 11. 12. 2020.

politika

5

Druga sjednica 42. Vlade

Krivokapić sa Fon der Lajen, Borelom, Stoltenbergom...

P

remijer Zdravko Krivokapić posjetiće institucije EU i NATO u Briselu 15. i 16. decembra, saopšteno je juče nakon druge sjednice 42. Vlade

On će u sjedištu Evropske unije razgovarati sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom, predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen, visokim predstavnikom EU za vanjske poslove i politiku bezbjednosti Žozepom Borelom, predsjednikom Evropskog parlamenta Davidom Sasolijem, specijalnim predstavnikom EU za dijalog Beograd-Priština i druga regionalna pitanja na Zapadnom Balkanu Miroslavom Lajčakom, kao i sa generalnim sekretarom NATO-a Jensom

Stoltenbergom. Vlada je, na drugoj sjednici kojom je predsjedavao predsjednik Zdravko Krivokapić, donijela Uredbu o dopuni Uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave. U diskusiji je naglašeno da, imajući u vidu urgentnost u uspostavljanju sistema plaćanja i redovnog servisiranja obaveza države u 2020. godini, dopunom propisa reguliše se način upravljanja i raspolaganja sredstvima utvrđenim Zakonom o budžetu za 2020. godinu, a u skladu sa novom organizacijom državne upra-

ve od 7. decembra 2020. Konstatovano je da će se donošenjem Uredbe omogućiti nesmetana pravno-administrativna realizacija budžeta za 2020. godinu, odnosno redovno servisiranje tekućih obaveza, bez izmjena budžetskih prihoda i rashoda. “Utvrđena je Platforma za posjetu predsjednika Vlade Crne Gore prof. dr Zdravka Krivokapića institucijama Evropske unije i sjedištu NATO-a, Brisel, 15-16. decembra 2020. godine. U tom kontekstu, ocijenjeno je da posjeta predsjednika Krivokapića Briselu predstavlja priliku za afirmaciju jasnog opredjeljenja Vlade na putu evropskih integracija Crne Gore i odlučne posvećenosti ispunja-

Sa jučerašnje sjednice Vlade vanju obaveza iz evropske agende, kao i spremnosti za jačanje doprinosa Crne Gore NATO-u. Posjeta će biti prilika za predstavljanje prioriteta nove Vlade i koraka koji će se preduzeti u rješavanju izazova u ključnim oblastima: ekonomiji, vladavini prava, borbi protiv COVID-19. Realizacija prioriteta biće usmjerena na dobrobit svih građana i ujed-

no temeljena na standardima koje baštini Evropska unija”, navodi se u saopštenju Vlade. U okviru tačke dnevnog reda Predlozi za razrješenja i imenovanja usvojeni su predlozi kadrovskih promjena u resornim ministarstvima i odlučeno je da se materijali dostave u redovnoj proceduri do verifikacije zaključaka sa jučerašnje sjednice. M.D.

Kolegijum o izboru 17. decembra

radulović sa veberom

Kolegijum predsjednika Skupštine Crne Gore postigao je dogovor da 17. decembra nastavi Treću redovnu sjednicu i da u nastavku te sjednice odaberu odbor, odnosno radna tijela, saopštio je juče predsjednik parlamenta Aleksa Bečić. On je kazao da je dogovoreno da najkasnije do utorka svi poslanički klubovi dostave Administrativnom odboru predloge kandidata za članove i predsjednike radnih tijela, da bi nakon toga Odbor organizovao sjednicu na kojoj će utvrditi predloge i uputio ih Skupštini, kako bi u četvrtak mogli da ih razmatraju. “Ono što me raduje jeste opredjeljenje šefova poslaničkih klubova parlamentarne većine da opoziciji, pored odbora koji su im već opredijeljeni, opredijeli i Odbor za prosvjetu, kulturu, nauku i sport, imajući u vidu kritike koje smo mogli da čujemo u prethodnom periodu u odnosu na kadrovska i organizaciona pitanja vezana za izvršnu vlast”, naglasio je Bečić. Kako je dodao, sada će opozicija i u tom dijelu imati mogućnost da ima značajniju mogućnost kontrole procesa što, ka-

Crna Gora predstavlja primjer predanog i odgovornog kandidata u procesu evropske integracije, ocijenio je ambasador Njemačke Robert Veber na sastanku sa ministrom vanjskih poslova Đorđem Radulovićem, ističući da su poruke nove Vlade u pogledu nastavka postojećeg vanjskopolitičkog pravca Crne Gore izuzetno ohrabrujuće. Radulović je kazao da je cilj nove crnogorske administracije ubrzavanje pretpristupnih pregovora sa EU, posebno u poglavljima 23 i 24. Crnogorski šef diplomatije je zahvalio sagovorniku na njemačkoj kontinuiranoj pomoći u ostvarenju naših strateških vanjskopolitičkih prioriteta – punopravnog članstva u NATO-u i u procesu pristupanja EU. “Crna Gora je snažno posvećena implementaciji obaveza koje proističu iz članstva u Alijansi, kao i ispunjavanju kriterijuma u okviru EU pregovaračkog procesa”, naglasio je Radulović. Radulović je, kako se dodaje, čestitao Njemačkoj na uspješnom predsjedavanju EU, tokom kojeg se, pored

Dva potpredsjednika Cilj ubrzavanje većine, jedan iz opozicije pregovora sa EU

Sa jučerašnjeg kolegijuma Predsjednika Skupštine ko je kazao, doprinosi jačanju kotrolne i nadzorne funkcije parlamenta. “Sa druge strane, činjenica da ćete ovog puta imati nikad veći broj predsjednika odbora iz različitih partija, a pritom, uzimajući u obzir činjenicu da 97 odsto poslanika parlamenta nema svoje partijske predstavnike u Vladi, jasno ukazuje da ćemo i na tom polju imati, formiranjem skupštinskih odbora i kadrovskim ekipiranjem, značajno jačanje kontrolne i nadzorne funkcije parlamenta”, kazao je Bečić i dodao da je to jedan od ciljeva uspostavljen na samom početku. Takođe je dogovoreno, kako je rekao, da nakon završetka te sjednice u četvrtak na-

stave sa konstitutivnom sjednicom Skupštine i odluče o broju i izboru potpredsjednika parlamenta. “Predložiću da Skupština u ovom sazivu ima tri potpredsjednika - dva iz redova vladajuće većine i jednog iz reda opozicije”, rekao je Bečić i dodao da su ih šefovi poslaničkih klubova informisali da su postigli dogovor o kandidatu za potpredsjednike iz redova parlamentarne većine. “Na kolegama iz opozicije je da odluče da li će biti spremni da već na toj sjednici biramo kandidata za potpredsjednika iz reda opozicije, ili će to učiniti na nekoj od narednih sjednica Skupštine”, zaključio je Bečić. M.D.

trenutnih izazova vezanih za globalnu pandemiju, snažno podržava proces proširenja. “U tom kontekstu poručio je da je Crna Gora, kao zreo i kredibilan saveznik, prihvatila novi pristup u pregovaračkom procesu, te time pokazala spremnost da, kroz intenziviranje dijaloga sa državama članicama, unapređuje svoju poziciju”, kaže se u saopštenju. Kako je saopšteno, Radulović je istakao da su Crna Gora i Njemačka primjer dobrih međudržavnih odnosa koje karakteriše sadržajnost i otvorena komunikacija na svim poljima, kao i intenzivan politički dijalog. Veber je kazao da se nada da će nova Vlada još dinamičnije pristupiti procesu pridruživanja naše države u EU, podsjetivši da SR Njemačka podržava sve zemlje kandidate za članstvo u regionu Zapadnog Balkana kroz Berlinski proces, sa jasnom vizijom i uvjerenjem da ovaj region pripada evropskoj porodici. “Sagovornici su dogovorili nastavak intenzivne i otvorene komunikacije na institucionalnom i političkom nivou”, navodi se u saopštenju. A.N.


6

EKONOMIJA

PETAK, 11. 12. 2020.

LIDER PZP A NEBOJŠA MEDOJEVIĆ TVRDI

Kriminogeno ponašanje premijera i ministra Lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević napisao je na svom Tviter nalogu da oko emisije obveznica u iznosu od 750 miliona eura nije obaviještena Komisija za tržište kapitala. “U zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, zakonu o tržištu kapitala nigdje nijesam pročitao da emisiju državnih obveznica odobravaju ambasade. Ovaj Spajić je dva mjeseca kao privatni građanin radio

sa ministrom Radunovićem i CB na ovoj tajnoj transakciji. Ko bi ga pustio da to radi da nije dogovor sa DPS. Ovo je Vlada punog kontinuiteta sa DPS. Rade sve isto”, napisao je on. Medojević je pozvao i tužilaštvo da reaguje, jer država, kako kaže, ne može da se zadužuje tajno. “Vlada ne smije da se zadužuje, ni troši novac građana tajno. To je kriminal”, zaključio je Medojević.

Foto: Iva Mandić

POSLANICI TRAŽE HITNO ZASIJEDANJE

Medojević

MINISTAR FINANSIJA SAOPŠTIO

TAJNIM ZADUŽEN PREMAŠIO 100 OD

Vlada nije odustala od C koncesije za aerodrome

rna Gora je izbjegla bankrot, ali je državni dug premašio 100 odsto bruto domaćeg proizvoda. Tako se u najkraćem može opisati situacija u kojoj se nalazi država, nakon novog zaduženja od 750 miliona eura. I ništa ne bi bilo sporno, zaduženje je bilo neminovno, ali je urađeno u tajnosti. Zbog ove odluke reagovali su svi poslanički klubovi Skupštine i zatražili da im se po hitnom postupku dostave svi detalji o zaduženju.

■ TAJNO ZADUŽENJE Premijer Zdravko Krivoka-

Spajić Vlada nije odustala od davanja u zakup crnogorskih aerodroma. Prema riječima ministra finansija Milojka Spajića, koncesija je i dalje opcija, a nastaviće razgovore sa zainteresovanim koncesionarima. “Mi smo ozbiljna vlada i nastavićemo razgovore sa koncesionarima. Vidjećemo uslove, i kako je proces išao. Imaćemo budžetsku rezervu za slučaj da se taj dil ne desi”, kazao je Spajić.

Uslijedile su reakcije opozicije. Član predsjedništva SDP-a Mirko Stanić saopštio je da će se ta partija žestoko boriti protiv rasprodaje aerodroma. I u SD-u smatraju da bi aerodromima trebalo da upravlja država. “Stav SD-a jasan, da je potrebno odmah prekinuti proces pregovaranja sa koncesionarima, protiv kojeg je, kako je naveo, ta partija inače uvijek i bila”, navode u SD-u.

Ambasadorke čestitale na zaduženju

Ambasadorke SAD-a i EU Džudi Rajzing Rajnke i Oana Kristina Popa ministrima Milojku Spajiću i Jakovu Milatoviću su čestitale uspješno emitovanje obveznica na međunarodnom tržištu. Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić i ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović zahvalili su EU i SAD na podršci koju pružaju Crnoj Gori, naročito na finansijskom planu.

pić, na konferenciji za medije, jasno je objelodanio da je odluka o zaduženju donijeta tajno, zbog bojazni da bi prethodna vlast mogla da opstruira planirani proces. “Ta netransparentnsot, koja nam se prigovara, bila je zbog naše sumnje za potencijalnu opstrukciju. To smo radili tajno, ali organizovano, stručno i kompetentno, a uz pomoć određenog broja inostranih stručnjaka koji su nam se javili kao konsultanti koje niko nikad nije pomišljao da će biti tu i radili su dobrovoljno, besplatno. Održali smo tajni sastanak iz straha, zamislite kad živimo u državi u kojoj sumnjamo šta će se desiti”, kazao je Krivokapić. Kako tvrdi premijer, zaduženje emitovanjem obveznica je trenutno najpovoljniji model za državu.

duženje od 750 miliona eura objezbjeđuje dvije godine mira kada je u fiskalna i finansijska stabilnost. “Crna Gora juče izbjegla bankrot. Ovo je ubjedljivo najniža kamata za B rangiranu državu. Građani to moraju da znaju’’, kazao je Spajić. Prema njegovim riječima, morali su da reaguju prije početka 2021. da ne bi upali u dužničku krizu. “Dug dolazi na naplatu u martu. Ukoliko bismo pokušali da sljedeće godine izdamo obveznicu, prvo što bi cijena bila višestruko veća, a ušteda je oko 100 miliona eura”, kazao je Spajić. Objasnio je da će pomenutim zaduženjem refinansirati stare kredite koji su, kako je kazao, vrlo nepovoljni. “Taj novac će biti investiran u budućnost Crne Gore. Ovo je bila jedina iznuđena mjera, nijesmo imali opcije, jedina optimalna mjera”, kazao je Spajić, dodajući da je emitovanjem obveznica, izbjegnut aranžman sa MMF-om.

■ NAJNIŽA KAMATA

■ REBALANS U MAJU

Riječi premijera, potvrdio je i ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić. On je ocijenio da nam za-

Ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović je saopštio da će rebalans budžeta za narednu godinu biti urađen u


PETAK, 11. 12. 2020.

Spajić, Krivokapić i Milatović

EKONOMIJA

7

DOSKORAŠNJI PREMIJER DUŠKO MARKOVIĆ OCIJENIO

KRIVOKAPIĆ DA SE IZVINI ZA POPULIZAM Marković

E SKUPŠTINE

NJEM DUG DSTO BDP-A

CBCG se nije bunila da Krivokapić prisustvuje sastanku sa MMF-om

Predsjednik Vlade Zdravko Krivokapić tvrdi da je Centralna banka zajedno sa Ministarstvo finansija spriječila da Milojko Spajić i on, kao kandidati za Vladu prisustvuju, sastancima MMF-a u oktobru. “CBCG je jedinstvena banka u svijetu gdje je odnos zaposlenih poremećen, pa imamo za potrebe jednog zaposlenog četiri zaposlena. Da ne pominjem druge brojke” poručio je Krivokapić juče na konferenciji za novinare, posvećenoj emisij euro obveznica. Međutim, u Centralnoj banci kažu da guverner Radoje Žugić nije imao ništa protiv da Godišnjem sastanku sa predstavnicima MMF prisustvuje i tadašnji mandatar i nje-

aprilu ili maju. “Taj rebalans budžeta će biti prava refleksija novih ekonomskih politika Vlade. Nijedna ekonomska politika ne može biti donesena bez prethodnog finansiranja za tu razvojnu politiku. Mi smo napravili taj prvi korak i čeka nas ozbiljna analiza budžeta i na koji način da u taj rebalanst budžeta upakujemo naše razvojne ekonomske politike”, kazao je Milatović. On je naveo da je dio novca

gov tim. “Poslije uspostavljanja kontakta, koji je obezbijedila CBCG, između Kancelarije izvršnog direktora i našeg predstavnika u MMF-u Voinea Liviua i predloženog mandatara i njegovog tima, Liviu nas je pitao da li bi CBCG bila spremna da na preostalim sastancima tokom Godišnjih sastanaka budu i predstavnici tima predloženog mandatara”, navode u CBCG. Dodaju da je Centralna banka odgovorila potvrdno i prihvatila predlog u skladu sa svojim mandatom. “Ministarstvo finansija nije dalo saglasnost na ovaj predlog”, kazali su iz CBCG.

od novog kredita opredijeljen za otplatu glavnica kredita koji dolaze na naplatu naredne godine, dio za finansiranje defcita Budžeta za 2021, a dio novca je opredijeljen za razvojne projekte. “Moje ministarstvo će biti nosilac svih važnih ekonomsko-razvojnih politika - industrijske politike, politike pomoći malim preduzećima, inovacione politike, politike aktivnog tržišta rada...”, kazao je Milatović. N.D.L.

Zamjenik predsjednika Demokratske partije socijalista Crne Gore Duško Marković pozvao je premijera Zdravka Krivokapića i ministra finansija Milojka Spajića da se izvine za populizam, netačne i teške kvalifikacije koje su saopštavali na račun te partije i prethodne vlade. “Sjećate li se kakvoj satanizaciji je bila izložena DPS i Vlada koju sam predvodio u prethodne četiri godine – zbog navodnog nekontrolisanog zaduživanja na štetu države i građana. Radili su to predstavnici nove vlasti u izbornoj kampanji, u mjesecima nakon parlamen-

tarnih izbora i prilikom izbora nove Vlade”, kazao je Marković. Ocjene su, ističe Marković, bile teške, naravno i netačne – da je Crna Gora spržena zemlja i zemlja uništene ekonomije. “Samo nakon nekoliko dana funkcionisanja nove Vlade, preko Twittera (gle transparentnosti), obaviješteni smo o skoro milijardu eura novog zaduživanja, i da je tim činom Crna Gora dobila ekonomsku perspektivu. Ponavljam: novoj Vladi 750 miliona dodatnog duga – jednako je ekonomska perspektiva”, naglasio je Marković. Ne želeći da govori, da niti je dobar primjer niti poželjan mo-

del – da se nova vlast zadužuje a da nema program finansijske konsolidacije, ipak je, ističe Marković, ova operacija obavljena zahvaljujući povjerenju stranih kreditora i investitora u Crnu Goru kao pouzdanu ekonomsku i investicionu destinaciju. “A to je rezultat prethodne vlade i kredibilitet stečen za četiri godine njenog mandata. Bilo bi korektno da se ministar finansija Spajić, i gospodin Krivokapić, izvine za populizam, netačne i teške kvalifikacije koje su saopštavali ovim povodom”, zaključio je Marković.

DPS PORUČIO PREMIJERU KRIVOKAPIĆU

“Sprženoj zemlji” se ne daju krediti U Demokratskoj partiji socijalista kažu da se nadaju da je priznanje Krivokapića da je sve rađeno u tajnosti, nespretna izjava premijera, jer se zaduživanje u svakoj državi radi javno i kroz institucije. “Ako se riječi Krivokapića pokažu tačnim, onda se to zove organizovani kriminal na štetu države”, saopšteno je iz DPS-a. Oni su ocijenili da su tvrdnje o dužničkom ropstvu i sprženoj zemlji licemjerne i da ocjene da je Crna Gora bila pred bankrotom, predstavljaju potcjenjivanje zdravog razuma. “Strani kreditori povjerenje grade na stabilnoj poziciji Crne Gore, inve-

DPS

sticijama koje se sprovode i ekonomskim temeljima koji su stabilni a postavljeni su za vrijeme vlasti koju je predvodio DPS. “Sprženoj zemlji” koja je u

bankrotu, se ne daju krediti, već samo onoj koja je članica NATO, kandidat za članstvo u EU i postavljena strateški na pravi kolosijek”, dodaju u DPS-u.


8

ekonomija

PETAK, 11. 12. 2020.

INTERVJU: Dr Damir Šehović, potpredsjedn

Ishitrena i netransp “spasilaca” sa neizv ⌦⌦ Predrag Zečević

P

otpredsjednik Socijaldemokrata dr Damir Šehović žestoko je kritikovao emitovanje obveznica, ističući da se radi o ishitrenoj i netransparentnoj ekonomskoj odluci sa krajnje neizvjesnim posljedicama.

Zaduživanje samo po sebi, ističe Šehović, nije problem. “Ipak, jeste onda kada neko ko je navodno došao da nas spasi od prevelikog zaduživanja prethodne vlasti, u prvoj nedjelji svog mandata, krijući, zaduži državu ni manje ni više nego 750 miliona, po nešto gorim uslovima od prethodnih. Onda tu krucijalnu vijest zvanično plasira nezvanično putem jednog medija, da bi se naknadno na Tviteru, sa izvjesnog profila pod imenom Miki Spajić, ministar finansija pohvalio se da je to “spas” za ekonomiju”, kazao je Šehović u intervjuu za Dnevne novine. Sve to, na moju iskrenu i veliku žalost, dodaje Šehović, ukazuje da spasilački kapaciteti naših “spasilaca” počinju i završavaju se zaduživanjem, a samim tim ukazuju i na potpuno odsustvo ozbiljnije ekonomske vizije. SD se inače pridružila svim poslaničkim klubovima u zahtjevu da im se dostavi dokumentacija o emitovanju obveznica. DN: Vlada se u trećem radnom danu mandata zadužila 750 miliona bez ikakvih najava. Šta mislite o tom potezu, posebno sa aspekta transparentnosti, ali i visine zaduženja? ŠEHOVIĆ: Odluka novog ministra finansija, da u trećem danu svog mandata, bez ikakve javne najave o potrebi ovolikog zaduženja, niti njegove niti man-

datara koji je prije svega nekoliko dana u Skupštini predstavljao Program rada svoje vlade, ali i bez ikakvih relevantnih podataka kako je koliko do juče premijer Krivokapić tvrdio, predstavlja ne samo netransparentan, nego i neodgovoran čin, u ovom više nego izazovnom vremenu. Tako će nova “oslobodilačka” Vlada, kako za sebe voli da kaže, vrlo moguće ući u istoriju tako što se u prvoj nedjelji svog mandata zadužila cijelih 750 miliona, skoro četvrtinu ukupnog duga Crne Gore. Ali i po tome što su građani o najvećem zaduženju u našoj novijoj istoriji, bili obaviješteni nezvanično, preko jednog medija. A da stvar bude još gora, takvu vijest je onda naknadno potvrdio mlađani ministar finansija na Tviteru. Sa izvjesnog Tviter profila pod imenom Miki Spajić. Dakle, građani su o zaduženju od 750 miliona eura prvi put zvanično obaviješteni “nezvanično”! Osim toga, ovakav ishitren i nedovoljno proimišljen potez pokazuje i potpuno odustvo bilo kakve ozbiljnije vizije razvoja naše ekonomije, pravca u kojem će se strukturne reforme realizovati, kao i snaženja makroekonomske stabilnosti, te fiskalne i finansijske pozicije naše zemlje. DN: Na internetu kruži šala da se nova vlast za tri dana zadužila 750 miliona, a bivša za 30 godina četiri

milijarde. Da li to odgovara realnosti? ŠEHOVIĆ: Sad je sasvim jasno da je sintagma “spržena ekonomija” u ekspozeu premijera, za kojom je posegao iako pretpostavljam da jako dobro zna da Crna Gora ima najveći BDP po stanovniku prema standardu kupovne moći u odnosu na sve zemlje regiona, da je isti od 2016. do 2019. godine porastao za cijelih 25 odsto, te da je poboljšana fiskalna pozicija i ojačana kreditna sposobnost zemlje u pred COVID periodu, uz ulaganja u izgradnju infrastrukture u poslednje tri godine od čak jedne milijarde eura, zapravo izgovor i nevješto opravdanje za ovakve ishitrene ekonomske odluke sa krajnje neizvjesnim posljedicama. DN: Ministar finansija Milojko Spajić je komentarišući zaduživanje kazao da su spriječena “masivna otpuštanja”. Šta kao doktor ekonomskih nauka mislite o tome? ŠEHOVIĆ: Ne morate biti doktor ekonomskih nauka da biste shvatili da ni premijer ni ministar finansija, osim maglovite najave o potrebi zaduženja, nemaju ni plana niti ideje kako da dodatno “reformišu”,

Građani su o zaduženju od 750 miliona eura prvi put zvanično obaviješteni “nezvanično”, kaže Šehović

“oporave” i “spasu” našu ekonomiju, jer je sada više nego očigledno da spasilački kapaciteti naših spasitelja počiunju i završavaju se zaduživanjem! Da je tako, potvrdio je i ministar Spajić, koji je to ekspresno zaduženje na društvenim mrežama nazvao ni manje ni više nego spasenjem ekonomije, koje otprilike izgleda ovako: podigli su kredit od 750 miliona, sa “vrlo dobrim” uslovima i kamatom od 2,9 odsto, kako bi tim “povoljnim” kreditom vratili nepovoljnije kredite prethodne vlasti sa “velikom” kamatom od 2,55 odsto. Dakle, umjesto ekspertskog objašnjenja zasnovanog na činjenicama, dobili smo populizam. I to sa adrese na kojoj mu nije mjesto i gdje se to najmanje očekuje. Umjesto toga, nova Vla-

750 miliona eura iznosi zaduženje nove Vlade emitovanjem obveznica

da sa sve ministrom finansija je morala biti korektna pa kazati da je prethodna vlada značajno poboljšala položaj Crne Gore na međunarodnom tržištu, jer je realizovala dvije emisije euroobveznica, kojima je uspjela da sa kamatne stope od 5,75 odsto koliko je ona iznosila 2016. godine, za svega tri godine spusti kamatu u sljedećoj emisiji na 2,55 odsto uz period dospjeća od 10 godina, što su najpovoljniji uslovi ikad ostvareni na međunarodnom finansijskom tržištu do sada. Te da je najnovije zaduženje nepovoljnije od prethodnog realizovanog od strane naše 41. Vlade, i značajno nepovoljnije od uslova koje su nedavno dobijale neke zemlje regiona. DN: Doktorirali ste na temu “Koordinacija monetarne i fiskalne politike u savremenim tržišnim privredama”. Bili ste svojevremeno potpredsjednik Odbora za ekonomiju, finansije i budžet. Kako vam se čini nova ekonomska politika Vlade i da li je uopšte imaju? Kako će biti koncipiran budžet? Zašto u ekspozeu premijera nema govora o prihodnoj strani budžeta i poreskoj politici? ŠEHOVIĆ: Problem je u tome što mi već puna tri mjeseca od nove vladajuće većine, odnosno od premijera i njegovih ministara, nijesmo čuli niti jedan jedini iole ozbiljan predlog koji bi se odnosio na bilo koje ekonomsko pitanje od kojeg bi građani imali neki benefit. Tako nijesmo čuli ni slova o načinu povećanja javnih prihoda, koje je prethodna vlada inače povećala za cijelih 350 miliona eura ili 20 odsto od 20172019. godine, poreskom dugu koji je i dalje neo-


PETAK, 11. 12. 2020.

ekonomija

9

nik Socijaldemokrata, o novom zaduženju

parentna odluka vjesnim posljedicama pravdano visok, ali koji je prethodna Vlada smanjila za preko 200 miliona ili cijelih 30 odsto, dodatnom poreskom rasterećenju privrede, iako je za vrijeme našeg mandata u Vladi napravljen veliki iskorak jer je smanjeno poresko opterećenje rada obaranjem stope doprinosa za zdravstveno osiguranje na teret poslodavca za dva odsto i ukinut krizni porez. Nijesmo vidjeli nikakve predloge za povećanje priliva stranih direktnih investicija, što bi bilo veoma korisno, iako je u mandatu prethodne Vlade priliv SDI povećan za 13 odsto ili oko 100 miliona eura. Umjesto toga, čuli smo da je ključna mjera uspjeha nove vlade obezbjeđivanje redovnosti plata, penzija i socijalnih davanja. Ako je to mjera uspjeha, šta bismo onda mogli da kažemo za našu, 41. Vladu, koja je uz fiskalnu konsolidaciju koju je uspješno sprovodila, uspjela ne samo da održi pomenutu redovnost, nego i da poveća minimalnu cijenu rada za 15 odsto, ali i zarade u prosvjeti i zdravstvu, što predstavlja jedno od najvećih povećanja u posljednje vrijeme za tu kategoriju zaposlenih.

DN: Predali ste dužnost novoj ministarki Bratić. Kakav je prvi Vaš utisak o njoj, budući da ona ima katastrofalan imidž u procrnogorskoj javnosti? ŠEHOVIĆ: Na samom početku moram da kažem da sam ponosan na ono što su ljudi sa kojima sam sarađivao ostvarili za prethodne četiri godine. To su profesionalnci koji su na svojim leđima iznijeli Fond za kvalitet i talente sa pola miliona eura nagrada godišnje, #UciDoma projekat koji je pripremljen u prvom tala-

su epidemije za nedjelju dana, reformske iskorake poput besplatnih i osnovnih i magistarskih studija, te nebrojene infrastrukturne projekte i obezbijeđenim rekordnim iznosom novca za te namjene, što predstavlja najveće izdvajanje za obrazvnu infrastrukturu ikada. Kao ozbiljan čovjek, ne dajem olako sudove niti predviđanja, ali mogu reći da smo gospođa Bratić i ja imali jedan ali koristan sastanak, na kome sam joj i zvanično predao dužnost, uz uvjerenje da će se tekući problemi nastaviti rješavati, ali i da će se dobre i velike stvari koje su urađene nastaviti. Zaista želim da vjerujem u želju novog menadžmenta Ministarstva da ide naprijed, ali isto tako i da bez sujete prihvati ranije velike iskorake, umjesto da pravi prislni otklon od njih samo zato što su bili dio agende prethodne vlasti. Nadam se i vjerujem da će tako biti i u ovom slučaju, i budući da nikad nijesam niti mogu biti ličan kada govorimo o državnim stvarima, iskreno želim sve najbolje u radu, jer i ovoj državi i svim njenim građanima ne mogu željeti ništa do prosperitet, mir i blagostanje.

Šehović


10

hronika

PETAK, 11. 12. 2020.

viši sud potvrdio optužnicu sdt-a

Borisu Pejoviću će se suditi za članstvo u kriminalnoj grupi Odlukom Višeg suda u Podgorici potvrđena je optužnica SDT-a protiv Podgoričanina Borisa Pejovića (32) koji se tereti za članstvo u kriminalnoj organizaciji koja je planirala više ubistava. Prije dva i po mjeseca Pejović je uhapšen, a zbog sumnje da je u drugoj polovini 2019. godine postao član kriminalne organizacije koju je formirala NN osoba radi izvršenja nekoliko likvidacija. Zbog istih takvih sumnji tužilaštva, početkom tekuće godine uhapšeni su Danilovgrađanin Marko Pavićević (28) i Vuk Orlandić (24) iz Bara, a optužnica protiv njih takođe je nedavno potvrđena. Prema navodima istrage, jedna od meta ove kri-

minalne organizacije trebalo je da bude Baranin Jovan Đurović, brat pokojnog Luke Đurovića. Uloga Pejovića, prema tvrdnjama tužilaštva, bila je nabavka oružja koje je

trebalo da Pavićević i Orlandić navodno koriste u likvidaciji. Kako je utvrđeno istražnim radnjama, pojedini dokazi ukazuju da su članovi ove kriminalne grupe u ci-

lju realizacije plana zbog kojeg je organizacija i stvorena, osim nabavke oružja, za potrebe izvršenja krivičnog djela, u Ulcinju ukrali automobil „golf 2“, koje su navodno planirali da zapa-

le nakon zločina. Osim toga, istražitelji su utvrdili i da su članovi ove grupe imali štek stan u Baru u kojem je pronađena snajperska puška sa izbrušenim fabričkim brojem. Prilikom hapšenja pomenutih lica, pronađeni su i oduzeta sredstva komunikacije sa inostranim karticama i sa najvišim stepenom kripto-zaštite, a koje su im služili za međusobnu komunikaciju prilikom realizacije krivičnih djela. Osim automatskog oružja i municije, prilikom pretresa vozila nađenog u Borskoj ulici u Baru, a za koje je istragom utvrđeno da je korišćeno od članova kriminalne grupe, pronađena su i dva plastična kanistera sa 40 litara benzina. Bo.B.

uhapšen podgoričanin d.i.

Kupio automatsku pušku za 300 eura Pripadnici kriminalističke policije Centra bezbjednosti Podgorica su uhapsili su D.I. kod kojeg je pronađena automatska puška. “Sprovodeći aktivnosti na prevenciji kriminaliteta sa akcentom na sprečavanju vršenja teških krivičnih djela policija je došla do sumnje da D.I. posjeduje predmet koji se može upotrijebiti ili koji je namijenjen za izvršenje krivičnog djela. Postupajući po naredbi sudije Višeg suda u Podgorici, policijski službenici su izvršili pretres

stana koji koristi D.I. Policija je pretresom je pronašla i oduzela automatsku pušku kineske proizvodnje kalibra 7,62 mm. Kriminalističkom obradom policija je došla do sumnje da je D.I. automatsku pušku nabavio od za sada nepoznatog lica za novčani iznos od 300 eura”, saopšteno je iz policije. D.I. je lišen slobode zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i priveden nadležnom tužiocu uz krivičnu prijavu. R.C.H.

Đukiću i grupi sudiće se 19. januara ZASIJEDALO VANPRETRESNO VIJEĆE VIŠEG SUDA U BIJELOM POLJU

Suđenje Stefanu Đukiću, koji se tereti za ubistvo Jovana Klisića i ranjavanje Velizara Gardaševića u Baru 1. novembra prošle godine, odloženo je juče u Višem sudu u Podgorici za 19. januar naredne godine zbog opravdanog odsustva člana vijeća. Optužnicom SDT-a koju potpisuje specijalni tužilac Saša Čađenović, okrivljeni Stefan M. Đukić tereti se da je 1. novembra 2019. kao saizvršilac počinio krivično djelo teško ubistvo, “na način što je ispalio 15 hitaca iz automatske puške, ubio Klisića i ranio Velizara Gardaševića. Bo.B.

Odlučivali o molbi za uslovni otpust braće Jelić Pred vanpretresnim vijećem Višeg suda u Bijelom Polju juče je održano ročište po molbama za uslovni otpust punomoćnika osuđene braće Dejana i Dragutina Jelića iz Karlsruea (Njemačka). Savjetnica za odnose sa javnošću Višeg suda u Bijelom Polju, Azra Idrizović saopštila je da se molba za uslovni otpust odnosi sa izdržavanja kazne zatvora izrečene pravosnažnom presudom Višeg suda u Bijelom Polju od 17. februara 2010. godine. “Tom presudom dozvoljeno je izvršenje pravosnažne presude Pokrajinskog suda Karlsruhe od 27. februara 2009. godine.

Oni su oglašeni krivim zbog krivičnog djela teško ubistvo iz čl.144, st.1, tač.1 i 3 Kz CG i osuđeni na kaznu zatvora u trajanju od po 30 (trideset) godina”, kazala je Idrizović, dodajući da će odluka sa ročišta biti naknadno donešena. Braća Jelić osuđena su, da su nalogodavci ubistva njemačkog državljanina, Helmuta Mikolija. Dok je trajalo jučerašnje zasijedanje u Višem sudu u Bijelom Polju u blizini te institucije okupili su se građani iz Bijelog Polja, Andrijevice, Berana kao i Podgorice i Bara. Oni došli u znak podrške braći Jelić i očekuju da će Viši sud usvojiti molbu jer tvrde da su ispunjeni svi uslovi za to. B.Č.


PETAK, 11. 12. 2020.

hronika

ministar unutrašnjih poslova sa ambasadorkom SAD

Izmjenom zakona reintegrisaće Upravu policije u Ministarstvo unutrašnjih poslova U cilju davanja efikasnog odgovora u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, tradicionalno prijateljski i partnerski odnosi Crne Gore i SAD-a u narednom periodu biće osnaženi, poručeno je sa sastanka ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića i ambasadorke Sjedinjenih Američkih Država Džudi Rajzing Rajnke. Ambasadorka Rajnke je pohvalila napore MUP-a i Uprave policije u oblastima borbe protiv trgovine ljudima i nasilnog esktremizma, te iskazala očekivanje da će u budućem periodu akcenat biti na odlučnijoj borbi protiv svih oblika kriminala i jačanju organizacionih struktura bezbjednosnih službi. Ministar Sekulović se saglasio sa ambasadorkom Rajnke da bez mjerljivih rezultata u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije nema za-

tvaranja poglavlja 23 i 24 i evropske perspektive. Ministar je kazao da će, pored navedenog, prioriteti u radu MUP-a biti veća transparentnost u odnosu na civilni sektor, poštovanje ljudskih prava, kao i jačanje nadzora nad radom policije, a za šta je

preduslov donošenje novog zakona o unutrašnjim poslovima. „Cilj mi je da se, novim zakonskim rješenjem, za koje očekujem da će se u roku od tri mjeseca naći pred parlamentom, omogući reintegracija Uprave policije u Ministarstvo

UHAPŠEN BJELOPOLJAC ZBOG MARIHUANE

njičeni u naselju Nikoljac. Tom prilikom u dvorištu pronađena je zakopana kesa u kojoj su se nalazila tri PVC pakovanja sa marihuanom u količini oko 80 grama. Osumnjičeni će uz

Oduzete puške i municija Postupajući po naredbi Osnovnog suda Cetinje službenici Odjeljenja bezbjednosti Cetinje su izvršili pretres stana i drugih prostorija u mjestu Lastva Čevska, opština Cetinje, koje koristi lice V.Z. (32) iz Danilovgrada. Policija je pronašla i oduzela poluautomatsku pušku kalibra 7,62 mm, lovačku pušku „zastava“ kalibra 12 mm, pušku “M48” kalibra 7,9 mm, sve u ilegalnom posjedu, 136 komada municije različite vrste i kalibra, te i 27 komada detonatorskih kapisli. Upoznat je nadležni državni tužilac koji je naložio da se vatreno oružje i municija upute u Forenzički centar u Danilovgradu radi potrebnih vještačenja nakon kojih će se izjasniti o kvalifikaciji djela. N.P.

unutrašnjih poslova. Neophodno je uspostaviti jake mehanizme kontrole kada su u pitanju ključna kadrovska rješenja u Upravi policije, uz očuvanje profesionalnog djelovanja policijskih službenika“, naglasio je Sekulović. N.P.

akcija kriminalističke policije cb podgorica

AKCIJA BJELOPOLJSKE POLICIJE

Službenici Centra bezbjednosti Bijelo Polje koji se bave sprečavanjem krijumčarenja drogejuče su lišili slobode sugrađanina M.M.(22) zbog sumnje da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Za tom osobom, kako su saopštili iz policije, raspisana je lokalna potjernica zbog ranije izvršenog navedenog krivičnog djela. Iz policije su saopštili da su, postupajući po nalogu sudije za istragu Višeg suda u Bijelom Polju, juče oko 8 časova izvršili pretres stana i drugih prostorija koje koristi osum-

11

krivičnu prijavu da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja držanje i stavljanje u promet opojnih droga, biti priveden Višem državnom tužiocu na dalje postupanje. B.Č.

priveden zbog krađe računara iz preduzeća

Službenici kriminalističke policije Centra bezbjednosti Podgorica uhapsili su L.T. (27) i D.H. (18) zbog sumnje da su izvršili dvije teške krađe, dok su protiv jednog lica zbog teške krađe podnijeli krivičnu prijavu u redovnom postupku. Kako je saopšteno iz policije, oni su uz krivičnu prijavu privedeni nadležnom državnom tužiocu u Podgorici. “Sumnja se da je L.T. u decembru 2017. godine izvršio provalu u poslovne prostorije privrednog preduzeća iz Podgorice, odakle je otuđio više

računara. Osim toga se sumnja da je D.H. (18) u avgustu ove godine iskoristio nepažnju zaposlenih i iz poslovnih prostorija privrednog preduzeća u Tuzima otuđio određenu količinu novca”, navodi se u saopštenju. Dodaje se da je u redovnom postupku podnijeta je krivična prijava protiv S.K. (59) za koju se sumnja da je počinila tešku krađu na štetu jedne ženske osobe na način što je početkom decembra ove godine iz kuće oštećene otuđila određenu količinu novca. R.C.H.


12

DRUŠTVO

PETAK, 11. 12. 2020.

OBILJEŽEN MEĐUNARODNI DAN LJUDSK

Đukanović: Crna Gora za ljudska prava i za USKORO SMJENA AKADEMSKOG OSOBLJA

Bratić predložila nove članove Upravnog odbora UCG Ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić uputila je juče prijedlog Vladi u kojem predlaže smjenu postojećeg sastava Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore i imenovanje novih članova. Pozivajući se na član 46 Zakona o visokom obrazovanju, Bratić je predložila da se za članove Upravnog

odbora imenuju Budimir Aleksić, Vladimir Božović, Milena Borić, Milijana Novović-Burić i Rajka Glušica, prenosi portal Analitika. Oni bi, prema prijedlogu Bratić, trebalo da zamijene dosadašnje članove - Vladana Jokovića, Milenka Damjanovića, Natašu Pešić, Tatjanu Bulatović i Muberu Kurpejović. R.D.

Facebook stranica ministarstva

NA DRUŠTVENIM MREŽAMA FACEBOOK I TWITTER

Stranice Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta od juče na ćirilici Doskorašnje Ministarstvo nauke promijenilo je ime u Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta Crne Gore i od juče na društvenim mrežama Facebook i Twitter

naziv tog Valdinog resora je na ćirilici. Podsjetimo, na čelu novoformiranog ministarstva je od 4. decembra Vesna Bratić. R.D.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović kazao je poručio je juče, povodom Međunarodnog dana ljudskih prava, da je 10. decembar uvijek prilika da istaknemo važnost ljudskih prava u izgradnji građanske, evropske i multietničke Crne Gore. “U uslovima COVID-a 19 odgovornost da oporavak bude stvarnost svakoga pojedinca, a ne privilegija manjine je time veća. Crna Gora podiže glas za ljudska prava i za bolji oporavak. Jednake šanse, nediskriminacija i inkluzija su vrijednosti koje dijelimo i na kojima gradimo našu evropsku budućnost”, naveo je Đukanović na Tviter nalogu.

■ U HOLU SKUPŠTINE OTVORENA IZLOŽBA

Predsjednik Skupštine Aleksa Bečić otvorio je juče izložbu radova djece RE populacije “Ljudska prava kroz objektiv mladih Roma i Egipćana” u holu Skupštine, povodom Međunarodnog dana ljudskih prava - 10. decembra. Pozdravljajući prisutne, Bečić je kazao da je u “današnjim vremenima velikih izazova, uzrokovanih pandemijom korona virusa i složenim ekonomskim prilikama, potrebno više nego ikada posebnu pažnju posvetiti zaštiti ljudskih prava i sloboda, jer samo na taj način možemo govoriti o budućnosti i istinskom napretku. “Naša bezrezervna posvećenost evropskom putu, vođena zajedničkim vrijednostima, najbolja je potvrda iskrene namjere da svakodnevno unapređujemo položaj ljudskih prava svih građanki i građana, bez obzira na njihove razlike”, poručio je Bečić. Poseban doprinos zaštiti osnovnih ljudskih prava i sloboda, kaže, daje Skupština koju očekuje nastavak rada na usvajanju brojnih antidiskriminatornih zakona, usklađenih sa pravnim tekovinama Evropske unije. Govoreći o postavci u Skupštini Bečić je naveo da je povo-

dom Međunarodnog dana ljudskih prava naročita pažnja posvećena promociji i zaštiti ljudskih prava Roma i Egipćana u Crnoj Gori, u namjeri da se istakne značaj njihove potpune inkluzije i ravnopravnosti u crnogorskom društvu. “Bez njih, ili bez bilo koje druge zajednice, koje predstavljaju kulturnu raznolikost i bogatstvo Crne Gore, nemoguće je govoriti o istinskom pomirenju i dugotrajnom miru”, zaključio je Bečić. Šefica Delegacije EU u Crnoj Gori Oana Kristina Popa kazala je da je glavna poruka povodom Dana ljudskih prava udruživanje napora u borbi za jednakost, pravdu i ljudsko dostojanstvo. “EU ostaje najveći podržavalac promocije i zaštite ljudskih prava, posebno ranjivih grupa kao što su Romi i Egipćani i LGBTQ. Uprkos značajnoj podršci EU i angažovanju institucija i civilnog društva, prema najnovijim istraživanjima, ove dvije grupe su i dalje na dnu socijalne ljestvice i suočavaju se sa marginalizacijom u crnogorskom društvu”, istakla je Popa. EU, kako je rekla, nastavlja da se udružuje sa civilnim društvom i drugim relevantnim akterima u zalaganju za zaštitu i poštovanje ljudskih prava, bilo građanskih i političkih, socijalnih, ekonomskih i kultur-

nih prava. “Kao dio ovog projekta, za koji je EU obezbijedila 150.000 eura podržano je više od 250 mladih Roma da učestvuju u nizu društvenih i kulturnih aktivnosti u svojim zajednicama. Pored toga, 15 mladih Roma, koji su uspješno završili školsku godinu, prošlo je obuku za vršnjačke edukatore i povećalo svoje znanje o ljudskim pravima, kao i fotografiji”, istakla je Popa. Regionalni koordinator Help-a Klaus Mock kazao je da je ova organizacija odlučila da i Dan ljudskih prava iskortisti za reafirmaciju zaštite ljudskih prava Roma. “Budući da i dalje postoji velika razlika u životnom standardu, romske i egipćanske zajednice, u odnosu na većinsko stanovništvo, vjerujem da će crnogorski parlament odigrati svoju ulogu da bi pomogao značajnom poboljšanju opštih uslova za Rome u Crnoj Gori, tražeći od crnogorskih vlasti da intervenišu radi boljeg života ove zajednice”, rekao je Mock. Izvršni direktor NVO “Koračajte sa nama - Phiren Amenca” Elvis Beriša kazao je da su mladi i obrazovani Romi i Romkinje, najveći branioci ljudskih prava u Crnoj Gori, ne samo romskih, već svih zajednica. “Izložba koju danas imamo prilike da vidimo, organizovana je na inovativan način, koji


DRUŠTVO

PETAK, 11. 12. 2020.

KIH PRAVA

a podiže glas bolji oporavak naciju, pol, jezik, vjeroispovijest, političko, neko drugo mišljenje, ili bilo koji drugi oblik različitosti i niko ih ne smije negirati, jer su ta prava ustavna i zakonska obaveza”, poručila je Medenica i ocijenila da se, uprkos napretku koji je Crna Gora ostvarila na tom polju, mora nastaviti rad na stvaranju efikasnih mehanizama za poštovanje prava i bezbjedno izražavanje svih vrsta posebnosti. Medenica je uputila poziv građanima i institucijama da se zajednički borbe protiv nepravde, netolerancije i ekstremizma.

■ U CRNOJ GORI NIJE BILO MASOVNIH KRŠENJA LJUDSKIH PRAVA

je i svojstven omladinskom aktivizmu. Nadamo se da će ubuduće biti praksa da mladi ljudi, kao u ovom slučaju kroz svoj objektiv, imaju priliku da pokažu kako oni vide ljudska prava, umjesto da se na romsku zajednicu i njihova prava gleda iz ugla većine”, istakao je Beriša. Izložbu radova djece RE populacije, koja sadrži 28 fotografija, organizovala je Skupština u saradnji sa njemačkom humanitarnom regionalnom organizacijom HELP, NVO romskom organizacijom mladih „Koračajte sa nama – Phiren Amenca“ i Delegacijom Evropske unije u Crnoj Gori.

■ MEDENICA: LJUDSKA PRAVA NIKO NE SMIJE NEGIRATI

Građani bi trebalo da budu svjesni činjenice da su u svakom demokratskom društvu neprikosnoveni i najvažniji, a da sistem mora da omogući ostvarivanje njihovih prava, poručila je povodom Međunarodnog dana ljudskih prava, predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica. “Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima – prvi je član Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima Ujedinjenih nacija. Dakle, ljudska prava svaki pojedinac stiče rođenjem bez obzira na

U Crnoj Gori u godini na izmaku nije bilo masovnih sistematskih kršenja ljudskih prava, zajednička je ocjena zaštitnika ljudskih prava i sloboda Siniše Bjekovića i koordinatora za ljudska prava u Građanskoj alijansi Zorana Vujičića. Govoreći o stanju ljudskih prava u Crnoj Gori, Bjeković je u Jutarnjem programu TVCG rekao da u ovom trenutku ima 1.000 pritužbi, te da su u ovom trenutku registrovana heterogena kršenja ljudskih prava. “Do povećanja broja predmeta došlo je kako u postupcima javne uprave i pravosuđa, ali i prava djeteta i zaštite diskriminacije. Nije bilo masovnih sistematskih kršenja ljudskih prava, ali pojedinačni slučajevi su nešto na što moramo obratiti pažnju”, kazao je Bjeković i dodao da će se postojeća situacija tek reflektovati na ljudska prava. Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava oglasile su se i pojedine političke partije. Iz Socijalističke narodne partije su ukazali na potrebu jačanja zaštite i unapređivanja ljudskih prava i sloboda u Crnoj Gori, uz neophodnu neprekidnu borbu protiv svih mogućih oblika diskriminacije, dok iz Bošnjačke stranke poručuju da je integracija svih manjinskih grupa u društvo, uz očuvanje njihovog identiteta, jedini ispravan put ka demokratskom društvu. J.V.Đ.

13

OPORAVILA SE 593 PACIJENTA

Preminulo deset osoba, 558 novooboljelih

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata od posljedica novog korona virusa preminulo je 10 osoba, potvrđeno je 558 novih slučajeva infekcije, dok su se oporavila 593 pacijenta, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje. “Laboratorije javne i privatne koje se bave dijagnostikom infekcije novog korona virusa u državi od posljednjeg presjeka završile su analizu i Institutu dostavile rezultate za 1.769 uzoraka među kojima je ukupno registrovano 558 novopozitivnih slučajeva. Uzorci novopozitivnih upućeni su na testiranje Podgorice 276, Nikšića 69, Berana 41, Bijelog Polja 28, Cetinja 24, Tivta 20, Kotora i Herceg Novog po 17, Ulcinja 15, Bara 12, Tuzi 10, Pljevalja sedam, Budve šest, Plužina pet, Danilovgrada i Mojkovca po tri, Andrijevice dva i iz Rožaja, Plava i Petnjice po jedan”, kazali su iz Instituta. Prijavljeno je 10 smrtnih ishoda povezanih sa COVID-19 i to kod dva pacijenta iz Bijelog Polja i po jednog iz Budve, Kotora, Bara, Nikšića, Andrijevice, Berana, Cetinja i Podgorice.

Ilustracija “Najstariji preminuli je imao 86, a najmlađi 41 godinu”, navodi se u saopštenju. Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom od početka juna iznosi 557, a od početka godine 566. “Do 17.30 prijavljen je oporavak kod 593 pacijenata. U Podgorici je aktivno 4.612 slučajeva korona virusa, Nikšiću 832, Bijelom Polju 801, Kotoru 581, Baru 578, Budvi 548, Herceg Novom 427, Beranama 421, Cetinju 373, Pljevljima

270, Ulcinju 214, Rožajama 166, Danilovgradu 152, Tuzima 134, Mojkovcu 103, Tivtu 93, Kolašinu 78, Plužinama 42. U Andrijevici je aktivan 31 slučaj korona virusa, Plavu 25, Petnjici 23, na Žabljaku 22, Šavniku 14 i u Gusinju pet. Ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 10.545. Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 40.165”, zaključili su iz Instituta. J.V.Đ.

ZA OBOLJELE OD COVID 19

Klinički centar obezbijedio još 54 kiseonička mjesta Klinički centar Crne Gore obezbijedio je ugradnju još 54 nova kiseonička mjesta kako ne bi došlo do deficita budući da je epidemiološka situacija sve složenija, a povećava se i broj oboljelih od COVID-19, saopšteno je juče iz te zdravstvene ustanove. “Takođe, s obzirom da su do sada kiseonična mjesta bila razruđena po cijeloj zdravstvenoj ustanovi, zbog epidemiološkog značaja, odnosno sprečavanja širenja infekcije, sva kiseonična mjesta biće lokalizovana na jednom mjestu. Ovakva organizacija biće bezbjednija i lakša za same ljekare”, kazali su iz Kliničkog centra.

U ovom periodu, kako su saopštili, pored ljekara koji su konstantno angažovani za liječenje Covid pacijenata, uključili su se i ljekari koji se do sada nisu bavili liječenjem Covid pacijenata, a ukoliko se iskaže potreba svi ljekari svih speci-

jalnosti, počevši od direktora Kliničkog centra radiće sa ovim pacijentima, s tim što će prije toga proći adekvatnu i praktičnu i teorijsku obuku i edukaciju neophodnu za normalno liječenje tih pacijenata. J.V.Đ.


14

društvo

PETAK, 11. 12. 2020.

U JEVREJSKOJ ZAJEDNICI u crnoj gori

Paljenjem svijeća počelo obilježavanje Hanuke

20. DECEMBRA BEZ ŠETNJE

“Ja sam simbol otpora” - slogan Montenegro Prajda Slogan osmog Montenegro Prajda, koji će biti održan 20. decembra, jeste “Ja sam simbol otpora”, jer su LGBTIQ osobe bile i ostale simbol otpora patrijarhalnim, homofobičnim i transfobičnim društvenim matricama, saopštili su juče članovi organizacionog odbora. Ove godine, kako su najavili, zbog poštovanja mjera u doba pandemije, neće biti tradicionalne šetnje, a snaga, borba i ljubav u internet prostorima i na ulicama, postaće vidljive na nove i neočekivane načine.

Program Neđelje ponosa trajaće od 14. do 20. decembra, a realizovaće ga Organizacioni odbor Montenegro Prajda uz podršku Kvir Montenegra, Asocijacije Spektra, NVO Juventasa i Udruženja “Stana”. Neđelja ponosa, kako je najavljeno, biće otvorena virtuelnom izložbom autorke Nade Vojinović, koju zainteresovani mogu pratiti online 14. decembra sa početkom u 19 sati, a biće održana i online druženja, filmske večeri, radionice, ali i prve online Montenegro Prajd žurke. J.V.Đ.

U prostorijama Jevrejske zajednice sinoć je paljenjem svijeća na Hanukiji počelo obilježavanje jevrejskog praznika Hanuke, poznatog i kao festival svijetla. Kako se ističe u saopštenju Jevrejske zajednice, prva svijeća na Hanukiji je osvijetlila našu Sinagogu, uz molitve Vrhovnog rabina Crne Gore Luciana Miša Prelevića. Predsjednica Jevrejske zajednice Crne Gore Nina Ofner Bokan, dočekala je počasne goste, ambasadorku SAD u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke i počasnog konzula Izraela u Crnoj Gori Miloša Komnenića. “Hanuka je simbol čuda, nade, svjetlosti i novih početaka. Svijeće na Hanukiji se pale ne samo da bismo zahvalili Bogu na čudu koje se prije više od 2.000 godina u Hramu već i na svim čudima koja su jevrejski narod raseljen po svijetu, progonjen, daleko od domovine, održala u životu hiljadama godina. Jevreji od da-

nas slave osmodnevni praznik Hanuku ili Hag haurim, praznik slobode i svjetlosti”, ističe se u saopštenju. Predsjednik Vlade Zdravko Krivokapić, predsjednik parlamenta Aleksa Bečić i ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimir Leposavić čestitali su juče praznik svjetlosti - Hanuku, Vrhovnom rabinu Jevrejske zajednice Crne Gore Lucijanu Moši Preleviću i predsjednici Jevrejske zajednice u Crnoj Gori Nini Ofner Bokan.

Zahvalivši na čestitki povodom imenovanja 42. Vlade Crne Gore, premijer je poželio da veliki jevrejski praznik Hanuka protekne u porodičnom okruženju, uz okupljanje oko temeljnih vrijednosti vjere: zajedništva, mira i praštanja. “Uvjeravam Vas da će, kako ste to sami kazali, jedan od prioriteta u radu Vlade biti očuvanje multietničkog sklada, slobode, mira i boljeg životnog standarda svih građana“, ističe se u čestitki Krivokapića. J.V.Đ.


PETAK, 11. 12. 2020.

podgorica

15

Glavni grad reagovao na navode NVO Udruženje ugostitelja

Pomoć preduzetnicima više od 3,5 miliona eura

Opštinsko zdanje

Glavni grad tokom pandemije kontinuirano pomagao preduzetnike, za ugostitelje opredijeljeno dodatnih 80.000 eura Povodom obraćanja NVO „Udruženje ugostitelja Podgorice” Glavnom gradu, a u cilju podsjećanja kako članova ove nevladine organizacije, tako i građana, iz Glavnog grada obavijestili su javnost o sljedećem: Glavni grad je od samog početka pandemije korona virusa imao vrlo odgovoran odnos i u kontinuitetu pružao podršku svim privrednicima na teritoriji Podgorice, uključujući i ugostitelje. Navodi se da se Glavni grad u proteklom periodu odrekao preko tri i po miliona sopstvenih prihoda u korist svih privrednih subjekata, između ostalih i ugostitelja, kako bi u ovim otežanim uslovima mogli da nastave svoje poslovanje i sačuvaju sopstvene biznise. Konkretno, odlukama gradonačel-

nika umanjena je lokalna komunalna taksa 100% za mart, april, maj, a 50% za jun, jul, avgust, septembar, naknada za puteve, članski doprinos, kao i mnoge druge zakonom propisane takse. Takođe, zakupci su oslobađani plaćanja zakupnine za poslovne prostore u vlasništvu Glavnog grada na period od 90 dana. Odloženo je plaćanje naknade za komunalno opremanje, kao i naknade za legalizaciju bespravnih objekata, a uz to je odobreno i proširenje postojećih ljetnjih bašti i korišćenje javnih površina. Dodatno, zbog specifičnih okolnosti sa kojima su se suočili ugostitelji u Podgorici gradska uprava je pokazala poseban senzibilitet i s tim u vezi gradonačelnik je u vrlo kratkom roku organizovao

dva sastanka sa predstavnicima Udruženja ugostitelja na kojima je inicirao još jedan vid podrške – odnosno raspisivanje novog konkursa bespovratne podrške za podgoričke ugostitelje u vrijednosti 80.000 eura. Na taj način je Glavni grad, kako tvrde, učinio sve što je bio u mogućnosti, ali i više od toga da, između ostalih podrži i ugostitelje i jedina je lokalna uprava u Crnoj Gori koja je odlučila da i na ovaj način podrži ovu vrlo važnu djelatnost. U obraćanju javnosti se navodi da je obaveza ugostiteljima bila jedino da dostave urednu dokumentaciju koja se odnosi na izjavu da neće otpuštati radnike, potvrdu o regulisanim obavezama za prethodnu godinu, kao i dokaze o po-

štovanju komunalnog reda u glavnom gradu, što je ispunio veliki broj ugostitelja koji će za nekoliko dana dobiti najavljenu bespovratnu finansijsku podršku. “Bez želje da ulazimo u motive i razloge posljednjih medijskih istupa NVO „Udruženje ugostitelja Podgorice”, ističemo da Glavni grad neće finansijski pomagati bilo koga ko ne poštuje zakone države Crne Go-

re i lokalne propise usvojene shodno tim zakonima. Takođe, smatramo u najmanju ruku neprimjerenom komunikaciju preko medija nakon više sastanaka predstavnika pomenute NVO sa gradskom upravom i gradonačelnikom lično, koji su uvijek rezultirali konkretnim i više nego korisnim mjerama podrške za ugostitelje”, navode iz Glavnog grada.


16

crna gora

PETAK, 11. 12. 2020.

TIvat: 145 godina crvenog krsta

Nikšić

Foto: darko jovanovic

Volonterima uručene zahvalnice za humanost

Nikšić: NOVI SERVIS PODRŠKE ZA ŽENE ŽRTVE NASILJA

Zahtjevniji tretman kod nasilja uz zloupotrebu PAS

Poslije detaljne analize stanja na polju zloupotrebe ilegalnih i legalnih droga, i dugogodišnje saradnje sa SOS telefon Nikšić, NVO „Preporod“ je pokrenuo servis podrške ženama koje su žrtve porodičnog nasilja, koje su same zloupotrebljavale PAS ili su nasilnici bili zavisni od istih. „Servis podrške je zamišljen da funkcioniše kao Dnevni centar, ali je zbog pandemije Covid-19, koncept rada prilagođen novonastalim okolnostima. Za mnoge žene, nasilje u porodici u kombinaciji sa njenom zavisnošću ili zavisnošću partnera od droge ili alkohola, prerasta u opasnu situaciju koja je mnogo zahtjevnija za tretman nego li kada je nasilje bez zloupotrebe PAS. Imajući u vidu brojne posledice koje se javljaju u ovakvim okolnostima, Preporod i SOS telefon Nikšić, započeli su saradnju na uspostavljanju novog vida podrške”, ističe se u saopštenju Prepo-

roda. Kako se navodi, u Centru je već počela da radi prva grupa podrške. „Grupe podrške podrazumijevaju grupni rad uz podršku stručnjaka, a pomažu korisnicama da se bolje upoznaju sa mehanizmima raznih tipova zavisnosti, mogućnostima tretmana, epilozima raznih vidova i modela tretiranja zavisnosti, procesu resocijalizacije, a takođe i svim drugim temama koje imaju kao uzrok ili posledicu zloupotrebu PAS. U ponudi postoji cijeli set različitih aktivnosti koje su unaprijed planirane i strukturirane, a imaju za cilj da korisnicama omoguće stručnu pomoć i podršku, multidisciplinaran pristup u radu sa njima kao i podsticajno okruženje koje će doprinijeti razvoju i unapređenju njihovih potencijala“, kaže se u saopštenju. Takođe se pojašnjava da će Dnevni centar pružati širok spektar mogućnosti korisnicima

od grupa podrške, treninga, raznih edukacija i kurseva za osobe koje su u oporavku do podrške u procesu traženja posla. „Sve to će doprinostiti većoj inkluziji osoba koje su pogođene problemom zavisnosti, psihosocijalnom osnaživanju korisnica kao i podsticanju njihove samostalnosti u svakodnevnim aktivnostima. Pored primarne funkcije pomoći i podrške, servis je planiran da bude i mjesto u kojem će se vršiti edukacije za oblast prevencije i prepoznavanja zavisnosti kod žena i djece. Dnevni centar je pokrenut u sklopu projekta „Biram oporavak“ kao odgovor na trenutnu situaciju na polju problematike zloupotrebe droga u Crnoj Gori, BiH i Srbiji. Sprovodi ga Preporod iz Crne Gore, sa partnerskim organizacijama iz BiH i Srbije, a u partnerstvu sa Svjetskom federacijom za borbu protiv droga WFAD. M.R.

Mojkovac: Uplate studentima

Dobili dvije preostale stipendije Opština Mojkovac je, u susret novogodišnjim praznicima, uplatila dvije preostale

Mojkovac

stipendije studentima, i tako izvršila sve obaveze po ugovorima o njihovom stipendira-

nju za minulu školsku godinu, saopštili su iz lokalne uprave. “U prethodnoj školskoj godini dodijelili smo, po konkursu, 45 studentskih stipendija, vodeći prvenstveno računa da finansijski podržimo buduće kadrove koji su potrebni opštini, ali i studente slabijeg materijalnog stanja. Pored toga, veliki broj studenata koji nijesu prošli kriterijume za dodjelu stipendije, dobio je pomoć za nabavku stručne literature. Slično će biti i u ovoj školskoj godini”, obećali su iz lokalne uprave. R.Ć.

Povodom 145 godina od ispoštovale sve mjere i stanosnivanja Crvenog krsta dardi u borbi protiv COVIDCrne Gore i nedavno obi- a, održala u nekoliko grulježenog Dana volontera, pa u različitim terminima: u prostorijama Opštinske „Ponosni smo što možemo organizacije Crvenog da kažemo da na jekrsta Tivat prekdan Tivat sa ovojuče su uručeliko stanovnika ne prigodne imamo preko zahvalnice 100 zahvalnica koje za podršku u ispunjasmo uručivanju huli svim učemanitarsnicima u ne misiispunjavaje svim vonju humalonterima, ne misije. Rakao i za dopridujemo se što makar na ovanos u odgovoru Volonteri kav simboličan nana situaciju sa korona virusom koji i dalje ne- čin možemo da im kažemo sebično daju, saopštavaju iz hvala, jer ipak humanost je jedina vrijednost koja se diCrvenog krsta Tivat. Kako je istakla koordina- jeljenjem uvećava i želimo torka volontera tivatskog da znaju da smo im vrlo zaCrvenog krsta Nevena Bo- hvalni na tome“, poručila je Z.K. žović, dodjela se, kako bi se Božović

NIKŠIĆ: Centar za romske inicijative

Kampanja “Stopiraj nasilje, progovori“ NVO Centar za romske inicijative povodom Međunarodnog dana ljudskih prava organizovao je kampanju “Stopiraj nasilje, progovori“, u holu srednje Ekonomsko-ugostiteljske škole i na Trgu slobode u gradu pod Trebjesom. To je peta po redu aktivnost od ukupno šest koliko ih je planirano projektom „Inicijativa mladih kroz primjenu programa Y u lokalnim zajednicama“. “Kampanji u školi i na gradskom trgu je prethodila online kampanja koju smo započeli 25. novembra na Međunarodni dan borbe nasilja nad ženama. Ona je realizovana putem naših društvenih mreža i u toku trajanja, ljudi koji prate naše društvene mreže su nas pitali o čemu se radi jer smo svakog dana postavljali po jedno slovo da bismo na kraju dobili poruku „Stopiraj nasilje“, pojasnila je u ime Centra za romske inicijative Ivana Bojović. Kako je istakla Centar za romske inicijative kroz ra-

zne aktivnosti promoviše svoje usluge sve u cilju pomoći zajednici. “Kroz projekte pomažemo zajednici tako što smo do sada podijelili veliki broj prehrambenih i higijenskih paketa. Cilj kampanje je da građane/ke i učenike/ce Ekonomskougostiteljske škole upoznamo sa pravima i načinima njihovog ostvarivanja. Da ih informišemo. Projekat je započeo u maju 2019. godine i trajaće do oktobra 2021. godine“, kazala je Bojović. U okvir projekta realizovane su i edukativne radionice u tri srednje stručne škole, ali usljed pandemije, ta vrsta aktivnosti je stopirana. „Uz to, planira se i kamp za mlade koji će se realizovati kada se za to stvore uslovi“, kazala je Bojović. Centar za romske inicijative do sada je identifikovao i procesuirao 85 slučajeva dječjeg ugovorenog braka. Tokom 2019/20. identifikovano je 13 slučajeva od kojih je šest dobilo status žrtve trgovine ljudima. M.R.


crna gora

PETAK, 11. 12. 2020.

17

Nikšić: Projekat “Saobraćajnom kulturom sprečavamo diskriminaciju”

Bezbjednost OSI u saobraćaju podići na viši nivo

Grad pod Trebjesom u posljednje vrijeme postao je pristupačniji za osobe sa invaliditetom u saobraćaju, ali i pored napravljenih pozitivnih rješenja na unapređenju je neophodno mnogo više raditi, poručeno je sa okruglog stola u organizaciji NVO “Udruženje za pomoć licima ometenim u psihofizičkom razvoju Nikšić”. Okrugli sto na temu osobe sa invaliditeteom u saobraćaju realizovan je u okviru projekta “Saobraćajnom kulturom sprečavamo diskriminaciju”, koji je podržalo Ministarstvo saobraćaja i pomorstva. Kako je pojasnila direktorica Udruženja Miluša Žugić, cilj projekta je poboljšanje položaja OSI po

pitanju saobraćajne kulture i bezbjednosti, povećanje stepena informisanosti građana Nikšića o položaju i pravima OSI, kao i snižavanje diskriminatornog odnosa prema OSI. Na okruglom stolu, kojem su prisustvovali predstavnici lokalnih institucija, predstavljeni su rezultati istraživanja o bezbjednosti OSI u saobraćaju i brošura u kojoj su navedeni problemi i izazovi sa kojima se OSI svakodnevno suočavaju u gradu pod Trebjesom. Kako je pojasnila Žugić fokus grupe istraživanja bili su OSI i njihovi roditelji, prosvjetni radnici, javni prevoznici, članovi taxi udruženja i auto škola. Identifikovani su svi problemi sa kojima se susreću

OSI u kontekstu saobraćajne kulture i bezbjednosti, i ukazano na prava i obaveze kako bi se njihov položaj poboljšao. “Naš grad je u posljednje vrijeme postao pristupačniji jer su na glavnim saobraćajnicama postavljeni spušteni ivičnjaci. Lokalna uprava brine o potrebama OSI, ali sve bi to trebalo unaprijediti u velikoj mjeri. Potrebna je podrška i neop-

hodnost društvenih akcija u unapređenju saobraćajne infrastrukture, kao preduslov poboljšanju položaja OSI u kontekstu saobraćajne kulture i bezbjednosti”, kazala je Žugić. Između ostalog, istraživanje je pokazalo i da prema procjeni OSI vozači koji nemaju oznaku pristupačnosti na vozilu, zloupotrebljavaju i koriste parking mjesta rezervisana za OSI.

„U većoj mjeri vozači parkiraju na spuštenim ivičnjacima, trotoarima i drugim mjestima, pa tako onemogućavaju OSI da koriste javne površine i utiču na njihovu bezbjednost. Javni saobraćaj nije prilagođen osobama sa invaliditetom. Neinformisanost građana o potrebama i problemima OSI prisutna je u saobraćaju i kod vozača i kod pješaka”, zaključila je Žugić. M.R.

OVE GODINE BEZ MANIFESTACIJE “IZBOR SPORTISTE GODINE”

SREDSTVA PREUSMJERENA U HUMANITARNE SVRHE Tradicionalna manifestacija koju organizuje Sekretarijat za kulturu i sport Glavnog grada “Izbor sportiste Podgorice” planirana za kraj decembra neće se održati zbog pandemije vi-

Miloš Antić

rusa Covid-19. “Većina zvaničnih sportskih takmičenja u Evropi i svijetu su otkazana zbog pandemije, samim tim našim sportistima nije bilo omogućeno da učestvu-

ju na njima. Takođe, veliki broj domaćih takmičenja nije održan, pa bismo u neravnopravan položaj doveli većinu sportista i sportskih kolektiva. Zbog toga smo, nažalost, odlučili da manifestaciju, koja je ove godine trebalo da se održi 27. put, otkažemo i predviđeni novac za organizaciju ove manifestacije usmjerimo onima kojima je svakako potrebniji”, istakao je Miloš Antić, pomoćnik sekretarke za kulturu i sport Glavnog grada. Planirana sredstva u Budžetu Glavnog grada za ovu programsku aktivnost biće usmjerena kao pomoć za nabavku rekvizita za nastavu fizičkog vaspitanja, kao i aparata i pomagala JU Resursni centar za djecu i mlade u Podgorici, JU Resursni centar za obrazovanje i osposobljavanje „1. jun“, JU Zavod „Komanski most“ i Dječja bolnica u Podgorici. I.F.R.

Nrekić

Ulcinj: Istorijska odluka za Kruče

Biće spojeni na regionalni vodovod Odbornici Skupštine opštine Ulcinj usvojili su u srijedu odluku o spajanju Kruča na sistem regionalnog vodovoda, te odvodjenja i tretmana otpadnih voda u tom naselju. O nužnosti donošenja jedne ovakve odluke za mještane, turiste i buduće investotore govorio je direktor DOO “Regionalni vodovod Crnogorskog primorja” Goran Jevrić.

Predsjednik opštine Ulcinj Ljoro Nrekić ocijenio je da se radi o istorijskoj odluci. “Na taj način stvoreni su uslovi za stabilnost vodovodnog sistema naročito u toku sezone, te za velike investicije:, dodao je on. Inače, Memorandum o saradnji ovim povodom Nrekić i Jevrić su potpisali početkom marta ove godine. R.R.


IZDAVAÄŒKI PROJEKTI DNEVNIH NOVINA


Na kompletna izdanja Dnevnih novina dajemo 50% popusta. Akcija vaĹži do kraja DECEMBRA.

POPUST

50 %


20

svijet

PETAK, 11. 12. 2020.

završeno njemačko predsjedavanje savjetu evr

brdo problema na sa Njemačko predsedavanje Savjetu EU od jula do decembra nije proteklo kako je planirano. To je Angela Merkel priznala dan uoči samita u Briselu: “Šteta što mnogo toga nismo uspjeli da sprovedemo”, rekla je kancelarka pred poslanicima u Bundestagu. Posljednji Samit Evropske unije ove godine trebalo je da bude glamurozan završetak drugog predsjedavanja Uniji Angele Merkel u njenoj političkoj karijeri koja se bliži kraju. Ali, pandemija korona virusa, Britanci, Mađari, Poljaci i turska vlada – pokvarili su joj računicu. Neriješeni problemi koje bi šefovi država i vlada 27 članica trebalo da riješe na sastanku uživo, nagomilali su se na samom kraju.

■■Pravna država i budžet

Još se pregovara o vladavini zakona u Mađarskoj i Poljskoj, koja je, prema mišljenju Evropske komisije i Evropskog parlamenta, ozbiljno ugrožena. Da bi spriječili preispitivanje vladavine zakona, te dvije zemlje stavile su veto na usvajanje kompletnog sedmogodišnjeg budžeta EU od 1,1 bilion eura. Premijer Mađarske Viktor Orban tvrdi da se radi o

“odbrani nezavisnosti Mađarske”, i da se EU sprema da “podjarmi državu kao nekada Sovjetski Savez”. Za taj argument, osim Poljske, preostalih 25 članica EU nisu imale razumjevanja. One su insistirale na mehanizmu pravne države u budžetu, jer to je na kraju ono što je dogovoreno na četvorodnevnom samitu o budžetu početkom jula. Ono što je posebno razljutilo njemačku kancelarku jeste to što Poljska i Mađarska blokiraju i paket pomoći za saniranje štete nanesene pandemijom teškog 750 milijardi eura. A on je prijeko potreban da se ponovo pokrene ekonomija.

■■Turska U još jednom konfliktu, napetom odnosu između Evropske unije i Turske, nema naznaka rješenja. “Turski predsjednik Erdogan nije spreman na dijalog”, izjavio je njemački državni ministar u Ministarstvu spoljnih poslova Nemačke Mihael Rot. Njemačka kancelarka Angela Merkel izrazila je razočaranje jer turski vlastodržac nije bio spreman da razgovara sa članicama EU Grčkom i Kiprom o spornoj eksploata-

Džekson i Fon den Lajen

U slučaju da ne dođe do dogovora sa Londonom, Brisel ima rezervni plan

Evropska unija je objavila plan u slučaju da se ne postigne dogovor sa Velikom Britanijom o Bregzitu. Planirano je da i dalje bude omogućen vazdušni, drumski i željeznički saobraćaj. Evropska komisija je predložila da Britanija i EU nastave da nude recipročan pristup vodama za ribare još godinu dana, čime bi mogle da se olabave tenzije zbog jedne od najspornijih tačaka u pregovorima. Britanski premijer Boris Džonson i predsjednica EK Ursula fon der Lajen označili su nedjelju kao rok da odluče o budućim koracima, pošto nisu uspjeli da se

dogovore tokom sastanka. Britanski ministar spoljnih poslova Dominik Rab je naveo da još uvijek postoji izvjesna nada da će se pregovori nastaviti, ali ističe da su ostale značajne razlike u pozicijama. “Vjerujem da će u nedjelju biti značajan momenat”, izjavio je Rab za Skaj njuz. Kladionice u Engleskoj su ocijenile da ima manje od 50 odsto šanse da Velika Britanije postigne trgovnski dogovor sa EU. Šanse da dogovora neće biri, kladionice procjenjuju kao 53 odsto, što je povećanje za 19 odsto u odnosu na kvote od prošle nedjelje.

Orban ciji gasa u istočnom Sredozemnom moru. Naprotiv, Redžep Tajip Erdogan dopustio je bušenja u spornim teritorijalnim vodama neposredno uoči samita. Njemačko predsjedavanje

predlaže da se uvedu sankcije pojedinim građanima Turske i preduzećima, uključenim u istraživanja gasa, ali ta veoma ograničena kaznena akcija neće biti dovoljna za Grčku i Kipar.

Turski predsjednik već je izjavio da se ne plaši sankcija Evropske unije. Pojedine države EU, prije svih Austrija, zalažu se za prekid pristupnih pregovora sa Turskom. Uprkos svim napetostima po-


PETAK, 11. 12. 2020.

svijet

21

ropske unije:

amitu EU dan veto. U krugovima Evropskog savjeta govori se da jedna članica želi “više jasnoće” o tome šta klimatski ciljevi za nju znače u ekonomskom smislu. Drugim riječima, ako dođe do najgoreg, ona želi više sredstava iz budžeta EU za restrukturiranje svog energetskog sektora. Prema Pariskom sporazumu o klimi, EU je zapravo do februara 2020. morala da predstavi svoje ciljeve za zaštitu klime. Udruženja za zaštitu prirodne sredine ukazuju da cilj o smanjenju emisije ugljen-dioksida za 55 odsto nije dovoljan da se smanji globalno zagrijevanje.

■■Bregzit

sljednjih godina, Turska i dalje zvanično želi da pristupi EU.

■■Klima Na pregovaračkom stolu je i cilj EU o zaštiti klime do 2030. Naime, u odnosu na 1990. godinu, trebalo bi da se za 55 odsto smanji emisija ugljen-dioksida. A u 2050, Evropska unija želi da njena privreda bude u potpunosti neutralna u pogledu klime. Poljska je prije svih skeptična, s obzirom na to da u velikoj mjeri zavisi od proizvodnje električne energije od uglja. Ne zna se da li će premijer Poljske na samitu i po tom pitanju uložiti još je-

O situaciji u pregovorima o trgovinskom sporazumu sa Ujedinjenim kraljevstvom, šefove država i vlada EU informisaće predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen. “Diskusija nije planirana”, napisao je predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel u pozivnici za samit. I još je dodao: “Držimo se svog pregovaračkog mandata”.

■■Migracije, kon-

ferencija o budućnosti, SAD...

U posljednjih pola godine EU nije napravila napredak s namjeravanom novom regulacijom migracija. Evropska komisija je istina predložila izmenjena pravila u procesu dodeljivanja azila i raspodele izbeglica, o kojima države-članice do samita nisu nijednom diskutovale, bez obzira na pritisak njemačkog ministra unutrašnjih poslova Hor-

sta Zehofera. Najveći kočničari su i tu – Poljska i Mađarska, zajedno sa drugim istočnim državama članicama. Veličanstveno najavljivana “Konferencija o budućnosti Evrope”, na kojoj bi tre-

Postignut dogovor o budžetu EU Dogovor je postignut po pitanju viđegodišnjeg zajedničkog budžeta i Paketa za opravak, potvrdio je juče predsjednik Evrpskog saveta, Šarl Mišel. Mišel, koji je predsjedavao sastankom lidera EU27 u Bri-

selu, na svom tviter nalogu poručio je da sada može da se krene u primjenu budžeta i rad na opravku evropskih ekonomija. Mađarska i Poljska su u prethodniom periodu blokirali EU budžet za narednih sedam go-

dina i paket za oporavak u ukupnoj vrednosti od 1 825 milijarde eura zbog protivljenja novom mehanizmu koji uslovaljava finansiranje iz budžeta poštovanjem vladavine prava u zemljama članicama.

balo da se razmjenjuju mišljenja o reformi EU - nije ni počela. Pandemija je spriječila sastanke uživo. Političari u svojim zemljama su više u modusu kriznog menadžemnta, nego što u vidu imaju budućnost EU. Uočljiv je, međutim, napredak u strategiji za Afriku i jedinstvenoj politici prema Kini. Učesnici samita će biti jedinstveni i kada su SAD u pitanju. Svi su za novi početak u odnosima s najvažnijim saveznikom, nakon poraza nepredvidljivog Donalda Trampa. To znači da bi o trgovini i bezbjednosnom partnerstvu trebalo nanovo da se razgovara sa budućim

predsjednikom Džozefom Bajdenom. A koliko bi Evropska unija trebalo da djeluje strateški autonomno – to je ponovo sporno. Francuski predsjednik Emanuel Makron teži opsežnoj nezavisnosti “suverene Evrope”. U Njemačkoj, Poljskoj i drugim zemljama EU radije bi da to bude malo manje. Jer, bez SAD, kako je otprilike izjavila njemačka ministarka odbrane Anegret Kramp Karenbauer, bezbjednost Evropske unije u pogledu Rusije ne može da bude garantovana. (Dojče vele)


22

kultura

PETAK, 11. 12. 2020.

DEKAN MUZIČKE AKADEMIJE BOJAN MARTINOVIĆ SUMIRA 2020. GODINU

Onlajn koncerti postali su naša stvarnost

Pandemija je posebno uticala na kulturu i umjetnost, ocijenio je sumirajući proteklu godinu dekan Muzičke akademije Univerziteta Crne Gore profesor Bojan Martinović. Onlajn koncerti postali su, kako kaže, naša stvarnost, pa će publika jako brzo imati priliku da čuje njihove koncerte na Youtube kanalu akademije, najavio je dekan Muzičke akademije. “Možemo reći da su, globalno gledano, događaji iz oblasti muzike, prvi reducirani, transformisani pa i otkazivani. Ipak i u ovakvim okolnostima, naši studenti i profesori nastupili su na nekoliko festivala, onlajn festivala i onlajn takmičenja”, kazao je Martinović.

■ UČEŠĆE NA

FESTIVALIMA

On ističe da su učešće profesora i studenata na festivalima Kotorart, Beethoven Marathon, ali i snažan doprinos naših kolega kroz organizaciju manifestacija

Montenegro international Guitar competition i Nikšić guitar festival, Harmonika fest samo neki od realizovanih projekata u 2020. godini, uprkos složenoj epidemiološkoj situaciji. “Profesori naučnih oblasti nastavili su svoja učešća na kongresima i konferencijama onlajn putem, a Muzička akademija je postala dio međunarodnog pilot programa i istraživanja Solfy. Terenska istraživanja su u znatnoj mjeri usporena i svedena, ali je za nama pripremljen materijal za Zbornik radova sa druge međunarodne konferencije ‘Muzičko nasljeđe Crne Gore’, kao i materijal za tri CD-a sa digitalizovanim crnogorskim etnomuzikološkim nasljeđem, na koji sam posebno ponosan, budući da je dio materijala urađen u studiju Muzičke akademije”, rekao je Martinović. Uz to, projekat “Muzičko nasljeđe Crne Gore” ušao je u drugu godinu realizacije. “Pred nama je publikovanje zbornika, CD-ova ali i pri-

prema drugih aktivnosti koje će rezultate istraživanja učiniti vidljivijim široj zajednici. Moram spomenuti i nedavno realizovan onlajn koncert studenata Muzičke akademije u okviru Dana studenta”, kazao je Martinović.

■ REALIZACIJA

NASTAVE IZAZOV

On je istakao da su predavači nastavili u onlajn formatu da sa svojim projektima i aktivnostima afirmišu Muzičku akademiju u Evropskom prostoru. “Tu su i majstorske radionice i članstva u žirijima. S druge strane, ostvarili smo saradnju sa Muzičkom akademijom u Vigu. Potpisan je ugovor u okviru Erasmus+ programa, pa će od jeseni 2021. godine započeti mobilnost profesora i studenata ukoliko to okolnosti dozvo-

le”, kazao je dekan. U vrijeme pandemije najveći izazov, kaže on, bio je realizovati najznačajnije aktivnosti i nastavu, a da pri tom svi ostanu zdravi. “Godina za nama najzahtjevnija je godina od postanka Muzičke akademije u smislu organizacije nastave i realizacije umjetničkih projekata. Do 23. novembra nastava instrumenata, kamerne muzike i korepeticije odvijala se inclass. Pogoršana epidemiološka situacija uslovila nas je da nastavu vratimo onlajn. Cijeneći trenutnu situaciju, možemo biti zadovoljni jer je jedan dobar dio semestra organizovan na tradicionalan način u učionici, što je posebno važno za krajnji rezultat, a imajući u vidu sve nedostatke koje ima onlajn nastava u umjetničkom obrazovanju”, objasnio je on.

■ JUTJUB KANAL AKADEMIJE

Ciljevi za 2021. godinu, kaže on, biće prilagođeni opštem stanju u zemlji i svijetu, a u ovom momentu bogatiji smo za iskustvo transformacije planova koju je opet uslovila pandemija. “Iz ove situacije, koliko ona god bila fatalna, ipak smo pomjerili granice i naučili brojne stvari na polju digitalnih tehnologija. Kako sada stvari stoje tu je nastavak projekta ‘Muzičko nasljeđe Crne Gore’ u okviru koga je planirano pet vebinara iz oblasti muzikologije, etnomuzikologije, ali i na temu digitalizacije, zaštite i valorizacije nematerijalnog nasljeđa”, kazao je Martinović i dodao da je u aprilu planiran onlajn simpozijum ‘Simped’ koji će okupiti najznačajnija imena iz oblasti muzičke pedagogije. R.K.

DJELO FLAMANSKOG MAJSTORA IZ 17. VIJEKA

Slika “Sveta porodica” otkrivena u zgradi opštine Za sliku, koja je decenijama bila na zidu u opštinskoj zgradi u Briselu, definitivno je utvrđeno da je originalno djelo flamanskog majstora Jakoba Jordansa. Poslije analize, stručnjaci su utvrdili da je to najstarija poznata Jordansova verzija “Svete porodice”, naslikana početkom 17. vijeka. Nevjerovatno otkriće desilo se zahvaljujući naporima Kraljevskog instituta za kulturno nasljeđe uz pomoć međunarodnih stručnjaka. Slika, koja se smatrala kopijom, bila je na zidu kancelarije za urbanizam i razvoj u opštinskoj većnici u Sen Žilu - opštini u regionu Brisel, u Belgiji, još od šezdesetih godina prošlog

vijeka. Jordans, vodeći flamanski barokni slikar koji je bio

savremenik Rubensa i Antonisa van Dajka, naslikao je ovo djelo 1617. ili 1618. go-

dine kada je imao samo 25 godina, navodi se u saopštenju Instituta.

Prikazuje bebu Isusa sa Josifom, Marijom i njenom majkom Svetom Anom. Konstantin Pajon, istoričar umjetnosti, rekao je da su Van Dajk i Jordans “vrlo vjerovatno” istovremeno radili u Rubensovom studiju. Jordans je koristio istu kompoziciju, sa varijacijama, na još tri slike Svete porodice koje su bile izložene u Metropoliten muzeju u Njujorku, Ermitažu u Sankt Peterburgu i minhenskoj Staroj pinakoteci, navodi se u saopštenju. Poslije restauracije, djelo će biti prikazano krajem sledeće godine u Kraljevskom muzeju lijepih umjetnosti u Briselu. R.K.


KULTURA

PETAK, 11. 12. 2020.

23

PRIZNANJE PRIJESTONICE ZA ŽIVOTNO DJELO

Povelja “Ivan Crnojević” posthumno Mladenu Lomparu Povelja “Ivan Crnojević” za 2020. godinu biće posthumno dodijeljena istaknutom kulturnom radniku, pjesniku i likovnom kritičaru Mladenu Lomparu. Ovo priznanje dodjeljuje se pojedincu za ostvareno životno djelo koje je od posebnog značaja za Prijestonicu Cetinje. Povelja “Ivan Crnojević”, koju dodjeljuje gradonačelnik Prijestonice Cetinje, dobitnicima ili njihovim zastupnicima uručuje se na svečanosti koju Prijestonica organizuje 4. januara, na Dan osnivanja Cetinja. Mladen Lompar rođen je na Cetinju 22. marta 1944. godine. Preminuo je 15. avgusta 2017. u Kotoru. Završio je Filozofski fakultet, Odsjek za istoriju umjetnosti, u Beogradu. Po završenim studijama radio je kao kustos u Narodnom muzeju. Od 1984. do 1995. bio je direktor Umjetničkog muzeja Crne Gore na Cetinju. Lompar je bio komesar II i III Cetinjskog bijenala. Potpredsjednik Dukljanske akademije nauka i umjetnosti. Bio je član i jedan od utemeljivača Crnogorskog druš-

tva nezavisnih književnika i predsjednik Crnogorskog P.E.N. Centra. Prvu knjigu pjesama “Pustinožitelj” objavio je 1970. knjigu “Karabojno žitije” objavljuje 1972. “Tajni osvit” (1975), “Noć poslije” (1981), “Uzalud riječ” (1986), a “Dnevnik iz boce” 1991. Iste godine objavljuje “Prostor izgubljene svjetlosti”, kada izlazi i izbor iz Lomparovog pjesništva “Dodir za gubilište”, koji se smatra jednim od reprezentativnijih knjiga te vrste u savremenoj crnogorskoj književnosti. Knjigu “Kraljica Jakvinta, opat Dolči i vrijeme stida” objavljuje 1995. godine. Uz pomoć pjesničke vizure, bavi se literarnom obradom odabranih sekvenci iz crnogorske istorije. Postupak se nastavlja u knjigama “Tri pisma Darinki i narod jedinstvenog kraja” (1996) i “Boca lude princeze” (1997). Lirska rekonstrukcija istorije je objedinjena u knjizi “Triptihon iz nacionalne biblioteke” (1998), koju je dio domaće književne kritike okarakterisao najrelevantnijim dostignućem književne produkcije 90-ih godina XX vije-

ka kod nas. Trinaesta knjiga poezije “Tišina četvrtog pečata” objavljena je 1999. godine. Knjigu “Noć iz lapidarija” objavio je 2003, a zbirku poezije “Sjena na sceni” 2004. godine. Zagrebački Meandar pripremio je 2009. izbor iz Lomparovih djela pod nazivom “Sedam redova života”. U Crnoj Gori iste godine objavljuje prvo i drugo izdanje knjige “Vrijeme u kojemu sam prošlost”, a 2010. knjigu “Mit o izgubljenim dodirima”. Uslijedili su izbori poezije na francuskom, engleskom, makedonskom i bugarskom jeziku objavljeni 2012. i 2013. godine. Knjigu “Balsamovana kletva” objavljuje 2013. godine, a 2014. Lomparova knjiga “Diptih rastrojstva” prevodena je na albanski jezik i objavljena u Tirani. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva za potrebe školske lektire izdaje izbor Lomparove poezije “Od plamena do svjetlosti” 2015. godine, dok će se knjiga “Zmije Grmožura” naći u elitnoj ediciji “Luča”. Za Lomparovog života je i Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske objavila izbor njegove

RASPISAN KONKURS ZA PRIZNANJE GRADSKOG POZORIŠTA

poezije “Tuđe strasti” 2017. godine. Lompar je bio plodan likovni kritičar. Objavio je monografije na crnogorskom i engleskom jeziku “Crnogorski slikari – Painters of Montenegro” u izdanju Atlas grupe i CID-a iz Podgorice, dok su izdavačka kuća Pobjeda, Matica crnogorska i DPC objavili njegove monografije o najznačajnijim crnogorskim slikarima nakon Drugog svjetskog rata: “Milo Milunović”, “Miloš Vušković”, “Mihajlo Vukotić”, “Jovan Zonjić”, “Petar Lubarda” 2013. godine. Poezija Mladena Lompara prevođena je i pojedinačno na mnoge svjetske jezike. Zastupljena je u više antologija savremene crnogorske i poezije regiona. Lompar je bio glavni i odgovorni urednik časopisa za književnost, kulturu i društvena pitanja »ARS« u prvoj i obnovljenoj seriji. Bio je i član redakcije

Crnogorskog književnog lista. Prvi je dobitnik nagrade DANU Zlatni pečat Crnojevića za knjigu “Dodir za gubilište”, a za knjigu “Sjena na sceni” 2004. dobija nagradu Risto Ratković. Najveće državno priznanje Trinaestojulsku nagradu Lompar je zavrijedio za knjigu “Sjena na sceni” 2007. godine, a nagradu Miroslavljevo jevanđelje za monografiju Crnogorski slikari. Lompar je dobitnik i nagrada “Aleksandar Leso Ivanović” i “Vito Nikolić”. Podsjetimo, povelju “Ivan Crnojević” do sada su dobili Milovan-Milo Janković, Veselin Vujović, Dušan J. Martinović, Novak Jovanović, Luka Lagator, Pavle Đonović, Miodrag Dado Đurić, Branislav Mićunović, Dimitrije Popović, Fudbalski klub “Lovćen”, Rastislav Vrbenski, Dejan Savićević, Marko Špadijer i Milorad Popović. R.K.

VRIJEDNA DONACIJA “MEDIJSKIH DIJALOGA”

bibliotekama SVEČANA DODJELA NAGRADE Gimnazijskim 500 časopisa na poklon “ŠĆUĆKIN” 27. DECEMBRA Godišnje nagrada “Vasilije Ivanovič Šćućkin” za izuzetna umjetnička ostvarenja iz oblasti pozorišne umjetnosti za djecu i odrasle biće dodijeljena na dan Gradskog pozorišta 27. decembra. Nagradu “Vasilije Ivanovič Šćućkin” dodjeljuje Gradsko pozorište, kao javno priznanje za izuzetna umjetnička ostvarenja iz oblasti Pozorišne umjetnosti za djecu i odrasle (dramski tekst, režija, gluma, kostim, scenografija, muzika, …). Nagrada se dodjeljuje ravnopravno za umjetničko ostvarenje na Lutkarskoj sceni za djecu, Dramskoj sceni za djecu i Večernjoj sceni, kako zaposlenima u Gradskom pozorištu tako i spoljnim saradnicima.

Nagradu mogu dobiti umjetnički stvaraoci koji značajno doprinose razvoju Gradskog pozorišta, prepoznatljivosti i plasmanu ove Pozorišne kuće. Nagrada se može dodijeliti i za životno djelo radniku u kulturi ili umjetniku čiji je rad obilježio vrijeme u kojem je djelovao i trajno doprinio razvoju Grad-

skog pozorišta. Pravo predlaganja kandidata za dodjelu Nagrade imaju sva pravna i fizička lica. Prijedlozi se dostavljaju u pisanoj formi, sa naznakom za koje se djelo i ostvarene rezultate kandidat predlaže za nagradu i obrazloženjem i dokumentacijom na osnovu koje se može ocijeniti vrijednost ostvarenih rezultata. Rok za podnošenje predloga je 20. decembar 2020. godine. Podsjetimo, prošlogodišnja dobitnica nagrade je Vida Ognjenović, rediteljka i scenaristkinja komada “Kozocid”. U umjetničkom sektoru godišnju nagradu za umjetnički doprinos dobile su glumica Jelena Simić i koreografkinja Slavka Nelević. M.Rog.

Međunarodni naučni časopis “Medijski dijalozi” doniraće bibliotekama gimnazija u Podgorici, Nikšiću, Kotoru i Kolašinu ukupno 500 primjeraka časopisa. Iz uredništva su naglasili da je predmetna donacija još jedan od mehanizama i alata u borbi protiv negativnih medijskih fenomena današnjice, kao što su lažne vijesti, dezinformacije, rijaliti formati, tabloidno novinarstvo i td. Presudan značaj medijska pismenost ima za mladu generaciju i njihovo kritičko percipiranje medijskog sadržaja, posebno u digitalnom dobu i sve naglašenijem manipulativnom zavođenju i oblikovanju javnosti. Časopis “Medijski dijalozi” izlazi 13 godina i prepoznat je u regionu kao literatura na većini univerziteta i

fakulteta koji u svom fokusu imaju medije i medijsku pismenost. Ova akcija se realizuje povodom obilježavanja 150 godina crnogorskog novinarstva, ali i u sklopu programa promocije i unaprijeđenja medijske pismenosti. M.Rog.


24

zabava

VINIL EYESBURNA NAKON 20 GODINA

Osjećali smo da će Fool Control odoljeti vremenu Eyesburn, po ocjeni mnogih jedan od vodećih srbijanskih alternativnih bendova, među rijetkima je koji ove godine ima opravdan razlog za slavlje. Naime, navršava se 26 godina od prvog održanog koncerta benda i 20 godina od izlaska ploče “Fool Control” koja je proslavila muzičare, podsjećaju iz izdavačke kuće Menart. Tim povodom, Eyesburn je pripremio iznenađenje za ljubitelje njihove muzike i ploča, pa je dostupno reizdanje pomenutog albuma na popularnom 180-gramskom vinilu. “Album na najbolji način definiše devedesete godine prošlog vijeka, a kvalitetom je ostao podjednako relevantan i važan i danas”, poruka je izdavača, dok Nemanja Kojić, frontmen benda, priznaje da je još 2000. godine osjećao da će pjesme sa ovog albuma trajati. “Vjerovali smo i osjećali da radimo bitnu stvar, koja neće podleći zubu vremena

Dizajn omota albuma “Fool Control” kraeirao je Marko Banićević - Makiman tako lako. Te godine nisu se uopšte štampali vinili na domaćoj sceni, ali ni globalno. CD je preuzeo mjesto standardnog nosača zvuka. Sada je obrnuto. I šteta bi bila da ovaj album koji je obilježio čitavo jedno vrijeme ne bude na LP ploči”, tvrdi Kojić. Reizdanje “Fool Control” je snimano u studiju Akademija, od februara do aprila. Na A strani se nalazi šest pjesama, a na B jedna manje. LP je u pretprodaji na sajtu benda, kao i na onlajn šopu www.menart.rs. D.B.

11

pjesama krasi reizdanje albuma “Fool Control” s potpisom benda Eyesburn

DETOUR DEBITOVAO U NOVOM RUHU

Slavlje nije provokacija, već omaž zajedništvu Hrvatska grupa Detour predstavila je prvi singlspot nakon promjene pjevačice i odlaska Gine Victorije Damjanović poslije četiri uspješne godine u bendu. Na njeno mjesto došle su Karla Krmpotić i Dora Mijat, a uz podršku Nenada Borgudana, frontmena, te ostalih kolega, debitovale su na krilima “Slavlja”. Riječ je o pjesmi i spotu koji odobravaju sve ono što nam je ove godine uglavnom zabranjeno - bliske susrete, slavlja, poljupce, ples... Ipak, Borgudan, inače autor pjesme, naglašava da “Slavlje” ne treba shvatiti kao provokaciju, već kao osvrt na sve ono što je nekada bilo pot-

puno uobičajeno, a danas je san. “Ovo je komentar trenutka u kom živimo kroz prizmu sjećanja na zajedništvo i neka bolja vremena koja će se, nadam se, uskoro vratiti. Radi se o tome kako je kada završiš na pogrešnoj žurki, a svima se to desilo, i kada ne znaš nijednu pjesmu, ali na kraju ti jedino preostaje da se pridružiš slavlju”, dodaje Borgudan. Lider Detoura pohvalio je nove vokalne snage. “Zvuk je bogatiji, Karla i Dora su harmonijski oplemenile cijelu priču, a ne sumnjam da će doprinijeti i sasvim novoj dinamici na bini”, uvjeren je Borgudan. D.B.

PETAK, 11. 12. 2020.

Srce je praz publike da u

“NOĆ NAŠE PODGORICE” NA MALIM EKRAN

⌦⌦ Danilo Brajković

Okretanje posljednje stranice u kalendaru žitelji Podgorice već decenijama iščekuju sa nestrpljenjem, pošto decembar tradicionalno donosi sijaset aktivnosti kojima se obilježava praznična atmosfera, a sve se kruniše tog 19. u mjesecu, na Dan Podgorice. Nažalost, ovogodišnji decembar, baš kao i njegovih devet prethodnika, i počinje i završava u znaku pandemije korona virusa. Tako će zbog očuvanja zdravlja, a pod krovom brojnih važećih mjera nadležnih institucija u vezi sa borbom protiv širenja zaraze, izostati uobičajene programske cjeline - poput velikih koncerata. Ipak, simboličan način da uzvrati koroni pronašla je nevladina organizacija “Naš most”, koja je u saradnji sa Fondom za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava nedavno upriličila koncert “Noć naše Podgorice”, istina bez publike, u Velikoj sali Kulturno-informativnog centra “Budo Tomović”, a biće emitovan večeras (19 časova) na programu MNE Sport 2 (Uči doma). Domaćini su otvorili vrata KIC-a iskusnim muzičkim asovima i onima čije vrijeme tek dolazi, pa su tako, između ostalih, ugostili Zorana Kalezića, Zdravka Đuranovića, Esada Merulića, Eda Abdovića, Bojana Delića, Krstinju Todorović, Petra Bulatovića... A kakvi bi to podgorički susreti bili, pitaju organizatori koncerta, da na njima nema čovjeka vjernog tradiciji, posvećenog očuvanju i njegovanju crnogorskog muzičkog nasljeđa svih ovih godina - Šukrije Serhatlića, legendarnog Žutog.

■ Kao da je prvi put Muzičar čije je harmonikaško pero ispisalo neke od najljepših priča u istoriji crnogorske scene i bez trunke sumnje - jedan od omiljenih sinova Titograda/Podgorice, ko zna koji put u karijeri koja je, ne zaboravimo, nadomak šeste dece-

nije, srdačno se odazvao pozivu koji okuplja muzičare i slavi pjesmu, život. Prkosi muci. Iako mu je srce zaigralo zbog prilike da konačno ove godine uživa u onome čemu je posvetio život, na početku razgovora za Dnevne novine Žuti sa sjetom u glasu priznaje da, ipak, te večeri u njegovom KIC-u nisu sve kockice bile na mjestu. Naravno, krivac su prazna sjedišta... “Drago mi je što sam dio ove priče i što su se i drage kolege odazvale pozivu organizatora da održimo koncert za našu Podgoricu, a u susret rođendanu glavnog grada. Sve je to lijepo, ali... Znate, nije bilo publike u sali i onda sam osjetio veliku prazninu u srcu. Publika je ta koja diže nas muzičare, koja nam uzvraća snagu i emociju koju joj šaljemo. Nastupio sam nakon devet mjeseci i vjerujte mi da sam se osjećao kao da mi je to bio prvi put u životu. Duga je ova pauza bila. Najbitnije mi je, ipak, da su sve kolege dobrog zdravlja, da korona nije pogodila nikoga od njih”, svjestan je Žuti da je zdravlje u ovom trenutku na prvom mjestu. Zapisati sve što je Žuti postigao u karijeri i do kojih je sve svjetskih kutaka dogurao na krilima muzike vjerovatno bi nas odvelo u feljton koji bismo objavljivali u nastavcima. Hiljade nastupa u domovini i van nje, desetine priznanja, koncerata sa kojih se odlazilo u suzama radosnicama i koji se prepričavaju. I tako u nedogled. Bilo je svega, prisjeća se Žuti, ali nikada nije falilo publike. “Istina, nikada mi se ranije nije desilo da je zabranjeno nastupati pred publikom. A imam skoro 50 godina radnog staža. Već devet mjeseci sve što sam imao unaprijed zakazano, a tu mislim i na domaće i na inostrane nastupe, otkazano je. Dakle, doček Nove godine, koncert na Trgu nezavisnosti u znak praznika Podgorice i tako dalje… Nadam se da će nam 2021. donijeti puno lijepog, kako bismo zaboravili

Šukrija Žuti Serhatlić


PETAK, 11. 12. 2020.

zabava

zno kada nema uzvrati energiju

25

9

Džej - veliki boem, drug, pjevač

Foto: Iva Mandić

mjeseci prije koncerta “Noć naše Podgorice” Šukrija Žuti Serhatlić nije nastupio zbog važećih mjera nadležnih organa

Godina čiji kraj priželjkujemo ostaće upamćena i po tome što nas je zauvijek odvojila od mnogih čija će djela vječno živjeti. Posljednji u nizu od koga smo se oprostili je Džej Ramadanovski. Ili, kako neko lijepo napisa, muzički Maradona. Tokom karijere prožete sa 15 studijskih albuma, put prvog boema beogradskog Dorćola često se ukrštao sa Serhatlićevim. Vremenom je odnos prerastao u prijateljstvo. Nažalost, završeno je prerano. Prisjećajući se nezaboravnih susreta sa pokojnim drugom, Žuti nam slikovito dočarava u čemu se ogledala Džejova veličina. “Prerano je otišao Džej. Veliki moj drug. Pamtim ga još otkad je počeo da se bavi muzikom. Mnogo puta smo zajedno nastupali. Bio je, prije svega, veliki drug, veliki boem i veliki pjevač. Te njegove pjesme, naročito balade, ostaju iza njega i živjeće vječno. Ostaje nam da ga pamtimo po dobrom. Recimo, sjećam da je jednom prilikom cio svoj honorar htio da pokloni mojoj braovo što smo doživjeli ove godine”, želja je našeg sagovornika.

■ Lijep hobi i

težak posao

Nikada mi se ranije nije desilo da je zabranjeno nastupati pred publikom. A imam skoro 50 godina radnog staža. Nadam se da će nam 2021. donijeti puno lijepog, kako bismo zaboravili ovo što smo doživjeli ove godine

Sa snimanja koncerta “Noć naše Podgorice”

A doživjeli smo, nažalost, dosta loših trenutaka zbog pošasti čije ime staje u svega dvije riječi. Organizatori koncerta i učesnici, logično, žele da publika kraj malih ekrana makar nakratko zaboravi na svakodnevne probleme, zabrane, karantin, toplomjere... A ima li boljeg načina za to od uživanja u lijepoj pjesmi? Mada, oni koji su zaduženi za taj dio posla, zabrinut je Žuti, na koži osjećaju nuspojave virusa i daleko od toga da pjevaju spokojni. “Muzika je lijek. Mnogo mladih kolega tek počinje da se bavi ovim poslom. Nadam se da će nastaviti, iako im je mnogo teško. Pazite, imate tu mnogo bračnih parova koji se bave muzikom, podigli su kredite i oni prvog u mjesecu mo-

tanični Tari. Rekao sam mu da to ne dolazi u obzir, ali on je ponavljao - brate moj, puno je volim”, s osmijehom Žuti prelistava uspomene, ne zaboravljajući da pomene i neke od ostalih saboraca koji sada vjerovatno nastupaju u nekoj nebeskoj kafani. “Nažalost, otišao je ranije i veliki Šaban Šaulić, pa vrhunski harmonikaš, čovjek koji je radio u RTV Sarajevo kada smo počinjali - Slobodan Vidović, vođa narodnog orkestra. Otišao je i bard sevdalinke Nedžad Imamović, Zaimov sin, a otac mog druga Damira, koji je gostovao na mom koncertu, a ja sam učinio isto na njegovom. Sa Nedžadom sam nastupao na Danima mimoze u Herceg Novom. Prošle godine smo ostali bez velikog muzičara, mog kuma Bobana Aleksića, a sve su to stvari koje nas veoma pogađaju. Ne smijem zaboraviti ni Pera Stefanovića, Buda Lekovića, bas gitaristu. Nećemo ih zaboraviti i živjeće vječno u našim srcima”, obećava Žuti. raju da plate ratu ili neku kiriju. Svi zavise od tog posla u lokalima, tamo gdje stvaraju i rade. Ako toga nema, baš kao ove godine, ugrožena im je egzistencija”, upozorava Žuti, nevoljno priznajući da su se njegove davno izgovorene riječi o muzici ove godine naročito obistinile. “Grijeh je napustiti ono što čovjek voli. Muzika je mnogo težak posao. Davno sam to rekao i stojim iza toga. A naročito kada se ovako nešto desi. Čak sam se našalio na račun toga da se muzikom najljepše baviti iz hobija. Dakle, da bude dodatni posao koji će vam pružiti zadovoljstvo. Eto, ako zavisite od njega u ovakvim situacijama, boga mi - teško je. Savjet za mlade? Djeco, budite uporni, proći će ovo. Zemaljska kugla doživjela je i preživjela mnogo toga, ali ovako se nešto ne pamti. A proći će. Sačuvajmo zdravlje, jer samo zdrav čovjek stvara”, zaključuje Žuti.

Foto: Ivana Stevanović

NIMA I TIŠA NEGO IKADA, ŠUKRIJA ŽUTI SERHATLIĆ ZA DN:

Izjava dana

KSENIJA KNEŽEVIĆ: Kada sam počela da se bavim pjevanjem, moj otac (Nenad Knežević Knez) više nije bio toliko popularan. I moj deda i pradeda su se bavili muzikom. Pa, kada sam već naslijedila talenat, zašto i ja ne bih pjevala..

“Novčanice” su najbolji spot Vizelja Beogradski eksperimentalni alternativni rok bend Vizelj novi album objaviće iduće godine, a na njemu će biti mjesta i za “Novčanice”, pjesmu koja je u formi spota dostupna na zvaničnom Jutjub kanalu benda od prije tri dana. Aleksa Nedić, basista i vokal Vizelja, naročito je ponosan na činjenicu da je bend kompletan spot snimio uz pomoć VHS tehnike, za šta zasluge pripadaju prvenstveno režiserskom dvojcu - Gvozdenu Iliću i Jani Anđić, koja je bila i za kamerom. “Ovo je svakako najveći pomak za bend u muzičkom smislu, ali takođe i u pravljenju spotova. Možemo slobodno reći da je ovo sigurno najbolji spot benda do sada”, zadovoljan je Nedić, pored koga Vizelj čine Veljko Milinković (gitara i vokal), Jelisaveta Todorov (bubanj) i Pavle Petrović (sempler/klavijature). “Ne vidim te od dima”, uvodnu numeru predstojećeg albuma, Vizelj je objavio sredinom septemD.B. bra.


26

ENIGMATIKA

PETAK, 11. 12. 2020.

FOTO UBOD

Kampovanje

REBUS

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Rješenje iz prethodnog broja: Barba Rade mi bane

www.sudokukingdom.com

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ Play sudoku online at: PRETHODNOG BROJA

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3060

2015-02-28

Medium level

Sudoku puzzle No. 2958 2014-11-18

www.sudokukingdom.com 6

3

1 4

1

3

6

9

6

7

8 5

8 2

2

8

1

1

8

5

4

5

3 9

6

1

8

1

2 1

6

2

8

3

9

4

7

1

5

3

4

5

6

1

7

2

8

9

7

9

1

8

5

2

4

6

3

4

3

6

1

8

5

9

7

2

9

5

2

7

6

3

1

4

8

1

8

7Puzzle 4 2 solution: 9 5 3

6

8

1

9

2

4

6

3

5

7

2

7

4

5

3

8

6

9

1

Sudoku 5 6 puzzle 3 9 No. 7 2959 1 8 2014-11-19 2 4 1

8

6

9

4

2

7

3

5

4

3

9

1

7

5

6

8

2

7

5

2

6

3

8

1

4

9

9

6

1

7

2

4

8

5

3

5

2

8

3

6

9

4

1

7

3

7

4

5

8

1

2

9

6

6

9

3

4

1

7

5

2

8

8

1

5

2

9

6

3

7

4

2

4

7

8

5

3

9

6

1

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 3061

3

5

2015-03-01

2

5

4 9

6

4

1

1 7 4

3

5

9

8

9 2

6

3

9

Medium level

7

5

4

2

8

1

6 4

9


PETAK, 11.12.2020.

27 31

Mal i oglasi

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

USLUGE

RAZNO

Hidroizolacija

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Tel.069/019-698, 067/455-713

-Kupatila -Terasa -Ploča – ravnih krovova -Kuhinja -Temelja -Izvođenje molesrskih radova Tel: 069/429-203

Specijalna ponuda za male oglase

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm

220 €

81 x 34 mm

110 €

38 x 65 mm

110 €

38 x 34 mm

55 €

38 x24 mm

33 €

Cijene sa uračunatim PDV-om

Platiš 3 dobiješ 5

-Štemanja sa hilti mašinama -Skidanje pločica -Otvori za prozore i vrata -Odvoz šuta -Čišćenje podruma Tel:069/747-204 069/429-203

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

Usluge čišćenja podruma, poslovnih prostora, odvoz i odlaganje kabastog otpada (šporeta, pećifrižidera itd.) Tel:069/747-204,

069/429-203 i 067/473-367

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www. hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

Izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” na crnogorskom i engleskom jeziku. Cijena po primjerku 50,00 eura. Decembarski popust- 50% !!!

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat


SPORT

PETAK, 11. 12. 2020.

Foto: Telekom 1. CFL

S

28

DOGAĐAJ DANA RUKOMET (Ž) FRANCUSKA RUSIJA

18.05h

ZANIMLJIVOST DANA Legendarni Italijan Đanluiđi Bufon jedini je golman u istoriji koji u Ligi šampiona ima mečeve bez primljenog gola u četiri različite decenije - tokom devedesetih prošlog vijeka, ali i tokom tri decenije novog vijeka.

IZJAVA DANA Svi u mojoj porodici navijaju za Vest Hem. Kada sam na jednoj utakmici protiv tog kluba postigao gol, pogledao sam ka tribinama i vidio oca i strica kako urlaju i vrijeđaju me, DŽON TERI, legebdarni engleski fudbaler.

Rudar odbija da se preda: Danin Talović (skroz desno) i saigrači slave jednu od pobjeda

RUDAR JAČI OD SVIH PROBLEMA DANIN TALOVIĆ NAKON DVA POGOTKA ZA ŠEST BODOVA PORUČIO

Samo rezultatima možemo da natjeramo ljude da se okrenu Rudaru Kada vam kasne pripreme, kada je cijela sezona u magli, poput one dobro poznate u Pljevljima. Kada vaš klub mora da moli za pomoć kako biste uopšte i dobili priliku da radite ono što najviše volite, onda vam preostaju samo dva puta - da se predate ili da izađete na teren i svima pokažete koliko ste dobri, koliko volite klub, koliko mnogi griješe što su vam okrenuli leđa. Upravo to su uradili fudbaleri i stručni štab Rudara - u trenucima kada velikana crnogorskog fudbala drma najveća kriza, momci Vuka Bogavca sa dva vezena trijumfa odbili su da se predaju. “Da, Rudar preživljava možda i najteže trenutke od postojanja i iskreno teško je ostati koncentrisan samo na fudbal pored svih problema okolo. Ipak, nekako odolijevamo i znamo da samo rezultatima možemo da natjeramo ljude iz lokalne samouprave i one koji vode dva privredna giganta u našem gradu, da se okrenu ka klubu i Rudar vrate tamo gdje mu je stvarno i mjesto - u sam vrh crnogorskog fudbala”, jasan je u raz-

govoru za Dnevne novine bio Danin Talović, momak koji je u posljednja dva meča dva puta pogodio za po 1:0 i velikih šest bodova Rudara.

■ ZAJEDNIŠTVO Šta je to što Rudar ima, pa je jači od svih problema? “Mislim da je zajedništvo ono što nas krasi i zaista i pored svih problema, ponekad ne možete da osjetite da dosta toga fali. Međutim, držimo se kao jedan, imamo pravu grupu momaka i sa ljudima iz stručnog štaba pokušavamo da se izdignemo iz trenutne situacije”, objasnio je Talović. Rudar je u tri dana srušio Iskru u Danilovgradu i Podgoricu na svom terenu - tre-

nutno je na osmom mjestu, u zoni baraža za opstanak. Dva vezana trijumfa ponovo bude nadu da će se u Pljevljima i naredne sezone igrati Telekom 1. CFL. “Od prvog kola znali smo da imamo kvalitet, problem je bila fizička sprema, jer se kasnilo sa pripremama. Poslije prve reprezenterivne pauze pokazali smo da možemo da igramo sa svima, ali praćeni svim problemima nismo uspjeli da zadržimo kontinuitet dobrih igara”, prisjetio se Talović. “Ove dvije pobjede su nam ulile dodatno samopouzdanje i ako se prebrode finansijski problemi nakon januara, mislim da Rudar ima realne šanse da izbjegne baraž na proljeće.”

■ GOLOVI? EKIPA POBJEĐUJE

Ove dvije pobjede su nam ulile dodatno samopouzdanje i ako se prebrode finansijski problemi nakon januara, mislim da Rudar ima realne šanse da izbjegne baraž na proljeće

Heroji su ovih dana svi igrači Rudara, ipak Talović je bio zadužen za toliko važne pogotke. “Znače mi mnogo golovi, Rudar je moj matični klub, tako da to uvijek nosi posebnu težinu, a više od svega me

30 GOLOVA PRIMIO JE RUDAR U DOSADAŠNJEM DIJELU SEZONE - NAJVIŠE OD SVIH TIMOVA TELEKOM 1. CFL. IPAK, U POSLJEDNJE DVIJE UTAKMICE SAČUVAO JE MREŽU

raduje činjenica da su nam ti golovi donijeli šest bodova u ovoj teškoj situaciji”, istakao je “broj 20” Rudara. Ipak... “Ne bih se izdvajao, ovo su pobjede cijele ekipe - svima u timu bih zahvalio na zalaganju i pristupu. Pokazali smo karakter i dobru atmosferu iz svlačionice prenjeli na teren. Nije bitno ko će postici gol, najvažnije je da Rudar pobjeđuje”, zaključio je Talović. Rudar će u nedjelju (protiv Jezera) odigrati posljednji meč u turbulentnoj 2020, a onda je i krajnje vrijeme da se neko okrene ovom klubu. K.B.


Preminuo je veliki Paolo Rosi

Pablito - majstor koji je uništio najveći Brazil

Svi znaju priču o najvećem Brazilu svih vremena, jedinoj ekipi koja nikada nije bila svjetski šampion, ali ostaje upamćena više od mnogih prvaka... Sokrates, Ziko, Falkao, Eder... I danas mnogima nije jasno kako takav Brazil ništa nije osvojio. Međutim, jeste Italijanima koji od juče plaču za Paolom Rosijem - legendom ove zemlje koja je na Mundijalu 1982. “het-trikom” ispratila leteći Brazil u istoriju, a finansijski i mafijom uzdrmanu Italiju izvela na ulice. “Pablito” - kako su ga nazvali zbog nezaboravnog Mundijala u Španiji te 1982 - od juče nije sa nama. Nakon duže bolesti preminuo je u 64. godini.

■ Heroj mundijala, a dvije godine nije igrao

Nevjerovatna je priča Paola Rosija. I danas on je jedan od najvećih heroja i najvoljeniji lik fudbalske Italije. “Eksplodirao” je na pomenutom Svjetskom prvenstvu u sunčanoj Španiji, a zapravo tamo nije trebalo ni da putuje. Razlog je bila zabrana igranja fudbala zbog namještanja utakmica, iako je Rosi uvijek tvrdio da nije bio dio svega. Ipak, selektor Enco Bearcot tada je uradio nešto za šta bi rijetko koji trener imao hrabrosti. Rosi se fudbalu vratio na svega par kola do kraja italijanskog šampionata baš te 1982. Ipak, Baercot je odlučio da na Munidjal vo-

29 Foto: Evrokup

sport

PETAK, 11. 12. 2020.

Vili Rid tokom prvog meča protiv Bulonja

di čovjeka koji dvije godine praktično nije igrao fudbal, koji je bio zaboravljen.

■ Bez pobjede

do Maradone i Sokratesa

A onda su mediji u Italiji “dočekali svojih pet minuta” - azuri u grupi nikoga nisu mogli da dobiju, a do naredne faze provukli su se sa tri remija, Rosi nijednom nije tresao mrežu. A kada su u novoj grupi završili su sa Maradoninom Argentinom i pomenutim Brazilom (bila je to neka vrsta četvrtfinala) Italija je već bila prežaljena. Mediji su bili nemilosrdni, a Bearcot ismijavan, posebno zbog Rosija. Ipak, oni nešto mlađi na SP 2006. naučili su da su Italijani najopasniji kada su ranjeni i otpisani... U Barseloni je Rosi sredio Argentinu (2:1), u istom gradu sa tri gola je uništio veliki Brazil (3:2) i u polufinalu sa dva “pozdravio” i Poljsku (2:0). A onda je u Madrifu načeo i Zapadne Njemce u velikom finalu (3:1). Italija je bila prvak svijeta, Rosi božanstvo. Najbolji strijelac SP, najbolji igrač, a dobio je i Zlatnu loptu te godine. Ostavio je veliki trag i u Juventusu, Milanu, Vićenci, ali Španija ‘82. ostaje njegov zaštitni znak. Jedan od simbola nekog ljepšeg fudbala od juče, nažalost, više nije sa nama, ali legenda o skromnom momku iz Toskane živjeće dok postoji i fudbal. K.B.

Budućnost nakon plasmana u Top 16 dočekuje Bulonj

Konačno utakmica bez pritiska u NBA ritmu

Nastavlja se NBA ritam, ali poslije dva paklena meča i dvije velike pobjede u Beogradu nad Zvezdom i protiv Ulma u gostima konačno jedna utakmica u kojoj “plavi” mogu da uživaju bez rezultatskog pritiska. Košarkaši Budućnost Volija večeras od 19 sati u “Morači” dočekuju francuski Bulonj - u meču Evrokupa, takmičenju gdje su momci Petra Mijovića već obezbijedili plaman u Top 16. Zbog prenatrpanog rasporeda, biće to idealna pri-

30 bio je indeks korisnosti (22 poena, osam skokova, dvije blokade) Vilija Rida u prvom meču protiv Bulonja centar Budućnosti tada je bio proglašen za MVP runde u Evrokupu

PETAR MIJOVIĆ

I pored umora nakon teških gostovanja nadam se će fokus, energija i koncentracija biti na visokom nivou kao preduslov za dobar i kvalitetno odigran meč. lika da trener “plavih” malo više rotira i priliku pruži igračima koji imaju manju minutažu ove sezone. “Nećemo biti kompletni, ali očekujem da igrači koji dobiju veći prostor opravdaju povjerenje”, poručio je pred ovaj meč Mijović. A veliki korak ka plasmanu među 16 ekipa drugog

GRUPA B 7. kolo, večeras 19.00h Budućnost - Bulonj Ranije Ulm - Breša 88:76 Malaga - Mornar 98:72 1. Unikaha 9 7-2 2. Bulonj 8 5-3 3. Budućnost 8 5-3 4. Mornar 9 4-5 5. Ulm 9 3-6 6. Breša 9 2-7

po snazi evropskog takmičenja Budućnost je napravila upravo protiv Bulonja velikim trijumfom u Parizu - 89:83, kada je Vili Rid “uništio” francuskog predstavnika. Bio je težak i taj meč, a nešto slično Mijović očekuje i večeras. “Da, očekujem težak i zahtjevan meč. Bulonj je, prije svega, fizički zahtjevan protivnik, koji vas tjera da bazične stvari radite na vrhunskom nivou, kao što su tranziciona odbrana, defanzivni skok i u njihovom slučaju odbrana preko blokada”, objasnio je strateg Budućnosti. Nedjelja Crvena zvezda, utorak Ulm, petak Bulonj, a već posljednjeg dana ove sedmice i veliki crnogorski derbi protiv Mornara u ABA ligi. Umor se već pomalo osjeća, ali... “I pored umora nakon teških gostovanja nadam se će fokus, energija i koncentracija biti na visokom nivou kao preduslov za dobar i kvalitetno odigran meč”, zaključio je Mijović. K.B.


30

SPORT

PETAK, 11. 12. 2020.

Foto: Anze Malovrh / kolektiff

WABA LIGA

Budućnost ubjedljiva

KoĹĄarkaĹĄice Budućnosti Bemaxa se sa gostovanja Banovićima u sklopu petog kola WABA lige vraćaju sa dva osvojena boda, nakon ubjedljivog trijumfa – 94:46. Pitanje pobjednika bilo je rijeĹĄeno već na poluvremenu kada su „vuÄ?ice“ vodile sa nestvarnih +40 (58:18). Do najubjedljivije ovosezonske pobjede predvodila ih je Mina Ä?orÄ‘ević sa 14 poena, a pored nje joĹĄ tri igraÄ?ice su ostvarile dvocifren uÄ?inak. Ovo je ekipi Budućnosti Ä?etvrta pobjeda u pet odigranih kola i za sada zauzimaju prvu poziciju na tabeli, sa utakmicom viĹĄe u odnosu na ekipu Montane, koja im je, ujedno, nanijela jedini poraz u dosadaĹĄnjem toku prvenstva. V.S.

ABA 2 LIGA

Banjaluka domaćin

Drugi turnir regularnog dijela ABA 2 lige biće odrĹžan u Banjaluci, u organizaciji lokalnog kluba Borca, saopĹĄteno je iz sjediĹĄta regionalnog takmiÄ?enja. Planirano je da ovaj “balonâ€? bude mjesto gdje će biti odigrana tri kola (od petog do sedmog), i to u periodu od 18. do 24. januara sljedeće godine. Do kraja regularnog dijela sezone potrebno je da se organizuju meÄ?evi u joĹĄ jednom, eventualno dva “balonaâ€?, gdje će biti odigrano preostalih ĹĄest kola. Crna Gora u ovom takmiÄ?enju ima Ä?etiri predstavnika – neporaĹženi Studentski centar, koji je upisao Ä?etiri pobjede, Podgoricu (31), Sutjesku (1-3) i Lovćen (1-3). V.S.

Ostavile srce na terenu: Itana Grbić

LAVICE PORAŽENE OD RUSIJE NA STARTU GLAVNE FAZE EVROPSKOG PRVENSTVA 24:23

POKAZALE ŠTA ZNAJU, OSTAJE ŽAL ZA BODOVIMA

PruĹžile su rukometaĹĄice Crne Gore dostojan otpor jednom od favorita ovogodiĹĄnjeg Evropskog prvenstva. Propisno su namuÄ?ile lidera grupe 1 glavne faze ĹĄampionata, imale napad za izjednaÄ?enje, ali na kraju ostale “kratkeâ€? – Rusija je slavila sa minimalnih 24:23 (13:13) i uskratila “lavicamaâ€? bodove na startu glavne faze ĹĄampionata u Danskoj. “Ne mogu reći da sam razoÄ?arana. Samo sam tuĹžna jer smatram da smo zasluĹžile bod u meÄ?u koji je bio teĹžak od prvog do posljednjeg minuta. OdliÄ?no smo otvorile meÄ? protiv ekipe koji je jedan od favorita, ekipe koja je prenijela maksimalan broj bodova u drugu fa-

zu. Na kraju, nijesmo odustale ni kada smo bile u minusu, imale smo ĹĄansu da izjednaÄ?imo, ali ĹĄta je tu je. Ponosna sam na to ĹĄto smo uspjele da pruĹžimo ovakvu borbu protiv protivnika kao ĹĄto je Rusijaâ€?, jasna je bila Ä?urÄ‘ina Jauković. ZasluĹžile su naĹĄe rukometaĹĄice makar bod u meÄ?u protiv favorita Rusije, igrom koja je bila najbolja u dosadaĹĄnjem toku prvenstva – na startu meÄ?a vodili smo sa 5:2, a u 43. minutu smo imali dva gola prednosti (19:17). A onda ponovo muk - dozvolile su naĹĄe rukometaĹĄice sebi joĹĄ jedan suĹĄan period u napadu, ovog puta su za 12 minuta igre postigle jedan pogo-

23 13

CRNA GORA

24 13

RUSIJA

Babović (2 odbrane), Nenezić, Batinović (9 odbrana), RadiÄ?ević 3 (3), Jauković 5 (1), Pletikosić, MugoĹĄa, DĹžaferović, A. Klikovac, Ujkić 1, Ramusović 3, B. Klikovac 1, Mehmedović 3, Despotović 7, Grbić, VukÄ?ević. Selektor: Kim Rasmusen

Sedojkina (4 odbrane i 1 sedmerac), Kalinina (3 odbrane), Dmitrijeva 1, Vedjohina 4, Bobrovnjikova 2, Samokina 4 (4), Makejeva 1, Fomina 4, Sabirova, Ilina, MalaĹĄenko, Managarova 3, SkorobogaÄ?enko, Maslova 2, KoĹžokar 3, Ilarionova. Selektor: Ambrosio Hose Martin Cedres

“Jiske Bank Boksen� Herning

Bez prisustva publike

Jelena Jakovljević, Vanja Antić (Srbija)

SEDMERCI: CRNA GORA 5 4 , RUSIJA 4 4 . ISKLJUÄŒENJA: CRNA GORA 6, RUSIJA 6 MINUTA.

dak, pa su Ruskinje serijom od 7:1 preokrenule na 24:20 u 55. minutu. Ipak, izabranice Kima Rasmusena se nijesu predavale i imale su priliku da u posljednjih 50-ak sekundi meÄ?a osvoje bod protiv aktuelnog olimpijskog ĹĄampiona i viceĹĄampiona Starog kontinenta. MeÄ‘utim, brzopletost u napadu nas je skupo koĹĄtala, pa je Rusija upisala i Ä?etvrtu pobjedu u isto toliko meÄ?eva na Evropskom prvenstvu. “Definitivno smo zasluĹžile viĹĄe. Odigrale smo najbolju partiju do sada, i ostaje Ĺžal nakon ovakvih utakmica. Pokazale smo, bez obzira na kratku klupu, i manji fond igraÄ?ica, da se i jedna Rusija, Francuska plaĹĄe Crne Gore. Ovo je za nas jedno veliko iskustvo i drago mi je ĹĄto smo se i pored svih problema tokom meÄ?a prikazale u najboljem svijetluâ€?, zakljuÄ?ila je Majda Mehmedović. Raduje Ä?injenica da su naĹĄe igraÄ?ice, moguće i zbog odsustva rezultatskog pritiska, prikazale sjajnu igru. Ĺ anse za prolazak u polufinale su svakako bile minimalne, a ovim porazom su, Ä?ini se, izgubile svaku priliku da se domognu razigravanja za petu poziciju. MeÄ‘utim, “laviceâ€? su dokazale da iz meÄ?a u meÄ? rastu kao ekipa, da imaju potencijal i da će imati ĹĄto da pokaĹžu u martu naredne godine, kada slijedi

najveći izazov, odnosno borba za Olimpijske igre u Tokiju. V.S.

GLAVNA RUNDA GRUPA 1 (Herning) 1. kolo (juÄ?e) Crna Gora – Rusija 23:24 (13:13) Francuska – Ĺ panija 26:25 (16:10) Danas 20.30h Danska - Ĺ vedska TABELA: Rusija 6, Francuska 6, Danska 2, Ĺ vedska 1, Ĺ panija 1, Crna Gora 0. GRUPA 2 (Kolding) 1. kolo (juÄ?e) Hrvatska – Rumunija 25:20 (14:10) Holandija – NorveĹĄka 25:32 (10:16) Sjutra 16.00h MaÄ‘arska - NjemaÄ?ka TABELA: NorveĹĄka 6, Hrvatska 6, Holandija 2, NjemaÄ?ka 2, MaÄ‘arska 0, Rumunija 0.


PRVENSTVO CG ZA VATERPOLISTE: PRIMORAC JADRAN 14:12

FOTO DANA

Kotorani pokazali zube Veliki derbi crnogorskog vaterpola opravdao je sva očekivanja. Meč u Budvi obilovao je sjajnim golovima, odličnim odbranama, rezultatskim preokretima i neizvjesnošću – na kraju: Primorac – Jadran 14:12 (2:2, 5:5, 2:4, 5:1). Čini se da su svi kvalifikacioni turniri kroz koje su puleni Sandra Sukna prošli u predsezoni imali željeni efekat – Kotorani su sjajnom igrom savladali Hercegnovljane, prvi put još od decembra 2013. godine, i pokazali da će biti ozbiljan pretendent na titulu. Tokom cijelog meča nijedna ekipa nije imala više od dva gola prednosti (Jadran 11:9), a Kotorani su pri prednosti od jednog gola, na 15-ak sekundi do kraja, izgubili loptu na sredini terena i to ih je umalo koštalo pobjede. Srećom po njih, odbranili su napad protivnika a Vuk Drašković, sa svoje polovine, postigao gol za konačnih 14:12. Večerašnji meč na plivalištu u Budvi obilježili su čuva-

Pobjeda Primorca nakon sedam godina posta

14 12

DANAS 17.00H KATARO BUDVANSKA RIVIJERA SJUTRA 17.00HBUDVANSKA RIVIJERA PRIMORAC

DN TIKET DANA

JADRAN

Bez prisustva publike

Veselin Mišković Stanko Ivanovski

REZULTAT PO ČETVRTINAMA: 2:2, 5:5, 2:4, 5:1 IGRAČ VIŠE: Primorac 11 (6), Jadran 11 (5), PETERCI: Jadran 3 (1).

ri mreže obje ekipe: Aleksandro Kralj i Darko Đurović, koji su imali po 12 odbrana, s tim što je Kralj odbranio i dva pe-

terca. Najefikasniji igrači meča bili su Drašković (Primorac) i Duro Radović (Jadran) sa po pet pogodaka. V.S.

18:05 Rukomet (Ž): Francuska - Rusija 20:20 Rukomet (Ž): Danska - Švedska

SPORTKLUB 1

F1 – Abu Dabi, trening 1 F1 – Abu Dabi, trening 2 Himki – Arsenal, fudbal Venecija – Monca, fudbal Lids – Vest Hem, fudbal

SPORTKLUB 2

18.00h Himki – CSKA, košarka 20.00h Panatinaikos – Žalgiris,

ANDERLEHT GENK HIMKI ARSENAL

UKUPNA KVOTA: 30,88

19.15h Esen – Potsdam (Ž), fudbal 22.00h Kejdž Voriors London, UFC

13.00h Tsmoki – Parma, košarka 16.00h Uniks – Kalev, košarka 20.45h Lacio – Verona, fudbal

ARENASPORT 2

SPORTKLUB 4

20.30h Bajern – Asvel, košarka

SPORTKLUB HD

18.00h Olimpik – Lviv, fudbal 21.00h Valjadolid – Osasuna, fudbal

ARENASPORT 1

18.00h Čukarički – Javor, fudbal

ARENASPORT 3

18.00h Lokomotiva – Slaven, fudbal 20.00h Split – Krka, košarka

ARENASPORT 4

18.00h Bogun, košarka 20.45h Anderleht – Genk, fudbal

Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika PREDRAG ZEČEVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika za ekonomiju

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5 / Vlasnička struktura: Nova Pobjeda d.o.o. 100% / Tiraž: 3.800

redakcija@dnovine.me

(desk@dnovine.me)

1 1 1 2 1

SASUOLO BENEVENTO

21.00h Sent Etjen – Anži, fudbal

SPORTKLUB 3

1 2

LIDS VEST HEM

košarka

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me)

+382 20 252 900

Mladen Medenica (Crna Gora)

SPORTSKI EKRAN

RTCG 2

10.00h 14.00h 16.55h 18.55h 20.55h

PRIMORAC

Đurović (12 odbrana), I. Radović 2, D. Radović, Vučurović , Obradović 1, Sladović, Averka 1, Muskat, Gardašević, Đ. Radović 5, Baničević, Brkić 1, Petković 1, Radović 1.Trener: Petar Radanović

“Dragan Trifunović” Budva

PRIMORAC JADRAN 14:12

Fudbaleri Borusije iz Menhengladbaha prate završnicu meča u Milanu između Intera i Šahtjora. Nakon poraza od Reala iz Madrida (2:0), Njemcima je za plasman u osminu finala Lige šampiona bilo potrebno da se meč na San Siru završi bez pobjednika, a upravo to se na kraju i desilo (0:0).

Kralj (12 odbrana), Isljamović, Drašković 5, Crepulja 2, Gopčević 2, Mačić 2, Molten, Adžić, Janović, Perković 1, Da Silva, Matković 1, Stanojević 1, Šekarić. Trener: Sandro Sukno

RASPORED SINOĆ

31

SPORT

PETAK, 11. 12. 2020.

ARENASPORT 5 20.00h Ujpešt – Puškaš, fudbal

EUROSPORT 11.20h 14.10h 15.40h 19.45h

Biatlon, skijanje Biatlon, skijanje Ski skokovi Snuker

EUROSPORT 2 12.45h Snuker 20.20h Volfsburg – Ajntraht, fudbal

Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@ dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine. me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine. me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Kosta BOŠKOVIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan LOPIČIĆ (foto@dnovine.me)


ZANIMLJIVO

AKTUELNO IZVRŠNI DIREKTOR KOMPANIJE GORAN BENCUN

ADRIATIC PROPERTIES BUDVU PODSJEĆA NA UGOVOR O ZAKUPU

OZBILJAN INCIDENT U FINSKOJ NUKLEARNOJ JEDINICI “OLKIULOTO 2”

Povećan nivo radijacije u nuklearnoj elektrani

Finsko tijelo za nuklearnu bezbjednost STUK saopštilo je da je nivo zračenja u nuklearnoj jedinici “Olkiluoto 2” porastao juče oko 13.00 časova na zapadu zemlje. Navodi se i da nije bilo curenja radijacije i da je situacija pod kontrolom. “Ovo je značajan i izuzetan incident i mi smatramo da je veoma važno da pružimo tačne informacije o tome”, rekla je finska ministarka za socijalna pitanja i zdravstvo Aino Kaisa Pekonen novinarima, prenio je Rojters. Jarmo Tanhua,

Lina

izvršni direktor operatora nuklearne elektrane TVO, izjavio je da je incident bio neuobičajen događaj u istoriji objekta. Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) saopštila je juče da je finska Uprava za radijaciju i nuklearnu bezbjednost (STUK) obavijestila o događaju u bloku 2 nuklearne elektrane Olkiluoto. Povišeni nivo radijacije izmeren je u nuklearnoj elektrani i reaktor je isključen, navela je u saopštenju IAEA, prenio je Rojters.

Kompanija Adriatic Properties, koja je zakupac Svetog Stefana, upozorava da se namjerom Opštine Budva da parcelu na ulazu u Miločerski park proglasi opštim dobrom krši Ugovor o zakupu. Tim povodom se dopisom ministru ekonomskog razvoja Jakovu Milatoviću, predsjedniku Opštine Budva Marku Careviću i predsjedniku Skupštine opštine Budva Krstu Ra-

doviću obratio izvršni direktor Adriatic Propertiesa Goran Bencun. “Putem medija smo saznali da je za zakazana sjednica Skupštine Opštine Budva, na kojoj je jedna od tačaka dnevnog reda i “Predlog odluke o utvrđivanju javnog interesa (Sveti Stefan hoteli AD)”, a po našim saznanjima u tom predlogu je obuhvaćena i katastarska parcela br.986 KO Sv. Stefan, ko-

ja je nama data u dugoročni zakup”, navodi se u dopisu Bencuna u koji je CdM imao uvid. Stoga, u Adriatic Propertiesu ukazuju da su članom 23 Ugovora o zakupu predviđene ugovorne obaveze zakupodavca, među kojima im je garantovano pravo na mirno uživanje imovine koja je predmet tog ugovora, kao i date garancije u pogledu opterećenja i ostalog.

Sveti Stefan

PODSTREK GRAĐANIMA DA OSTANU ZBOG UBISTVA KOD KUĆE TOKOM PANDEMIJE MLADIĆA TOKOM

Država plaća Britancima MINISTAR 550 eura za samoizolaciju MUP-A ALBANIJE PODNIO OSTAVKU

POLICIJSKOG ČASA

Engleski sistem za testiranje i praćenje kovida omogućava isplatu podrške od 500 funti (oko 550 eura) ljudima koji se samoizoluju nakon što dobiju obavještenje putem aplikacije. Novac je već bio dostupan ljudima kojima je naloženo da se samoizoluju putem programa za praćenje kontakata putem telefona, e-pošte ili poruke, ali ne i putem aplikacije zbog anonimnosti, prenio je Rojters. Svaki pojedinac koji u aplikaciji dobije upozorenje o samoizolaciji sada može da registruje svoje podatke kako bi primio

uplatu, saopštila je služba. Snažna zaštita privatnosti korisnika bila je ključni zahtjev koji su postavili Epl i Gugl kada su tehnologiju učinili dostupnom za razvoj aplikacija za praćenje kontakata ljudi zaraženih kovidom-19. Korisnik će ostati anoniman nakon što dobije obavještenje ako ne želi da zahtjeva novac, saopštila je služba. Novčana pomoć je osmišljena kao podstrek ljudima da ostanu kod kuće kada dobiju pozitivne rezultate teste na kovid-19, kako bi usporili širenje korona virusa.

Ministar unutrašnjih poslova Albanije Sander Leši podnio je ostavku nakon pritisaka javnosti zbog ubistva 25-godišnjeg mladića tokom policijskog časa. Dvadesetpetogodišnji Klodian Raša je ubijen u utorak nakon što se nije odazvao zahtjevima policijskih službenika da stane zbog kršenja policijskog časa koji je na snazi tokom noći. Ubistvo mladića dovelo je u srijedu veče do demonstracija u Tirani i zahtjeva da ministar policije podnese ostavku. Demonstranti su organizovali protest uprkos kiši, kršeći zabranu okupljanja više od deset ljudi uvedenu zbog pandemije korona virusa, prenijela je agencija AP. Mediji su prenijeli da su demonstranti bacali razne predmete na policijske službenike i na zgradu ministarstva unutrašnjih poslova.


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.