Dnevne novine, 28. decembar, 2020.

VLADA ODGOVORILA NA PREDLOG VLASNIKA KOMPANIJE SAVANA ■ 7

Mijač

MIJAČ HTIO DA SPASI MONTENEGRO AIRLINES, BOJANIĆ ODBIO PONUDU

VEĆINA U PARLAMENTU NASTAVLJA SA KRITIKAMA NA RAČUN VLADE

Bojanić

Krivokapić je pogrešan izbor za premijera

■ 2 3

PONEDJELJAK, 28. 12. 2020. BROJ 2880 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

POVODI: REFIK RADONČIĆ O GAŠENJU NACIONALNE AVIO KOMPANIJE

GASI LI NOVA VLADA SVE ŠTO NOSI IME MONTENEGRO?

DANAS U MINUT DO 12 PATRIOTSKI SKUP ISPRED SKUPŠTINE

DUŽNI SMO ODBRANITI TEKOVINE SAVREMENE CRNE GORE

■ 6 7

NA MJESTU GDJE ADRIATIK PROPERTIS GRADI HOTEL SA PET ZVJEZDICA ■ 12

Carević sa partijskim kolegama provalio na gradilište u Miločeru Siledžije na poslu: Juče u Miločeru

IJZ SINOĆ SAOPŠTIO ■ 15

Preminulo osam osoba, 367 novih slučajeva OTVORENA ZIMSKA TURISTIČKA SEZONA U SKI CENTRU KOLAŠIN 1600

NA BJELASICI ODLIČNI USLOVI ZA SKIJANJE ■ 18 19

■ 4 5 ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

2

POLITIKA

PONEDJELJAK, 28. 12. 2020.

VEĆINA U PARLAMENTU NASTAVLJA SA KR

Vuković

GRADONAČELNIK PODGORICE IVAN VUKOVIĆ

Poklanjaju crnogorske svetinje srpskoj crkvi Oni koji danas glasaju za izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti, glasaće za to da se Cetinjski i Ostroški manastir, manastiri Morača i Đurđevi stupovi i stotine drugih crnogorskih svetinja poklone Srpskoj pravoslavnoj crkvi, formiranoj u drugoj državi vjekovima nakon što su one izgrađene, s ciljem širenja srpske nacionalne misli, kazao je gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković.

Vuković je na svom Fejsbuk profilu naveo će danas biti održana rasprava o izmjenama Zakona o slobodi vjeroispovijesti, bez javne rasprave, bez konsultacije s Venecijanskom komisijom, nakon održane sjednice nadležnog skupštinskog odbora na kojoj ministar Vladimir Leposavić nije želio da odgovara na pitanja poslanika.

Kako je dodao, poslanici će raspravljati nakon što su u GP URA promijenili sastav poslaničkog kluba kako se ne bi desilo da neko, sposoban da se izdigne iznad dnevne politike, odnosno svjestan šta najavljene izmjene dugoročno znače za Crnu Goru, glasa protiv.

“Stoga, najprije treba čestitati novim vlastima na potpuno transparentnoj, naglašeno demokratskoj i u skladu s najboljim evropskim praksama uredno sprovedenoj pravnoj proceduri”, naveo je Vuković.

On navodi da će, u trenutku kada bude izmijenjen, Zakon biti na snazi već skoro godinu dana.

“Za to vrijeme, niko nikome nije ‘oteo svetinje’, niti je onima koji osjećaju duhovnu potrebu za odlaskom u religijske objekte, to pravo uskratio… barem ne onima koji su, zavedeni političkim poruka-

NIKO NIKOME NIJE ‘OTEO SVETINJE’, NITI JE ONIMA KOJI OSJEĆAJU DUHOVNU POTREBU ZA ODLASKOM U RELIGIJSKE OBJEKTE, TO PRAVO USKRATIO… BAREM NE ONIMA KOJI SU, ZAVEDENI POLITIČKIM PORUKAMA, PROTESTOVALI MJESECIMA NAKON USVAJANJA ZAKONA ma, protestovali mjesecima nakon usvajanja Zakona”, rekao je Vuković.

Prema njegovim riječima, suština namjere da se postojeće zakonsko rješenje izmijeni je omogućiti Srpskoj pravoslavnoj crkvi u Crnoj Gori da se ne registruje, odnosno da “djeluje van okvira ustavno-pravnog poretka”.

“Ne postoji primjer moderne države u kojoj je tako nešto moguće”, naveo je Vuković.

Dalje navodi da je suština namjere stotine sakralnih objekata koji čine neodvojivi dio kulturno-istorijskog identiteta Crne Gore, predati u ruke državi Srbiji.

Vuković je podsjetio da Mitropolija crnogorsko-primorska predstavlja sastavni dio Srpske pravoslavne crkve.

“Srpska pravoslavna crkva je institucija čije je sjedište u Srbiji, čija je misija da čuva i štiti identitet srpskog naroda i kojoj država Srbija priznaje istorijski kontinuitet od 1836. godine (po Zakonu o crkvama i verskim zajednicama usvojenom u Srbiji 2006. godine). Dakle, oni koji sjutra glasaju za izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti neće to učiniti štiteći nečija prava, jer ona ničim nijesu ugrožena”, kazao je Vuković.

R.P.

KRIVOKAPIĆ P IZBOR ZA PREM P remijer Zdravko Krivokapić i njegova Vlada i dalje su na udaru onih koji su im dali podršku u parlamentu, a iz Demokratskog fronta je najavljeno da će, nakon usvajanja Izmjena Zakona o slobodi vjeroispovijesti, ta podrška izostati.

Jedan od lidera DF Andrija Mandić kaže da opstanak crnogorske vlade zavisi isključivo od premijera i njegovog izbora zavisno od toga koga će podržati, kako je rekao mafiju ili Demokratski front?

“Poruka DF je vrlo jasna. Vlada ne može da ima i našu podršku i podršku mafije. Milivoje Katnić i Zoran Lazović su bili udarne pesnice bivšeg mafijaškog režima i ako Krivokapić hoće da ih podrži, onda mi, kao najveći dio vladajuće većine, ne možemo njega da podržavamo. Žalimo što moramo ovako da mu šaljemo poruku, ali većina se okupila na obećanju građanima da nema koketiranja s bivšim režimom. Gotovo sam uvjeren da će Krivokapić dobro shvatiti šta smo mu poručili, da neće stati na stra-

nu mafije i da bi, prema tome, i Vlada trebalo da bude sigurna “, poručio je za Kurir Mandić.

Predsjednik Izvršnog odbora Mandićeve Nove srpske demokratije, Milutin Đukanović, sličnog je stava, ali on situaciju sagledava sa druge strane.

“Da li i koliko može vladati dvovlašće u Crnoj Gori? Režim poražen 30. avgusta ostao je skoro netaknut i drži gotovo sve poluge moći u svojom rukama. Onaj drugi dio vlasti, po moći i uticaju ne veći od 30 posto, prigrabila je nova Vlada, podržana od onih koji su izvojevali pobjedu na izborima”, poručio je Đukanović.

On smatra da su u Vladi i kadrovi koji su zdušno podržavali vlast koja je poražena na izborima 30. avgusta.

“U novoj Vladi mjesta su naš-

Andrija Mandić: “Opstanak crnogorske vlade zavisi isključivo od premijera i njegovog izbora zavisno od toga koga će podržati - mafiju ili Demokratski front?”

li, “ni krivi ni dužni”, oni koji se nikada nijesu borili protiv autokratskog režima, već su redovno za njih glasali ili bili apstinenti, a svi zajedno razmišljali isto, da im visoke plate i apanaže od projekata koje im je vlast omogućavala ostanu redovne”, kaže predsjednik IO NSD. Đukanović smatra da su se oni probudili iz višedecenijskog sna i krenuli u traženje najboljih veza kako doći do Krivokapića i Abazovića kada je bivša vlast definitivno poražena.

“Da su se borci za fotelje borili svih proteklih godina protiv režima i na svojim leđima osjetili batinu kojom su nemilosrdno udarani po leđima znali bi kako je sada političkim prvacima bivše opozicije i ogromnom broju građana, onih poštenih, osiromašenih ali dostojanstvenih. Oni su išli srcem i zato su sada iznevjereni i gledaju neke nove nepoznate ljude koji su zasjeli u fotelje, ostavljaju na posao nezakonito zaposlene i zapošljavaju i neke nove ljude

Nebojša Medojević: “Vlada Crne Gore nezakonitim, netransparentnim i diletantskim odlukama, sa jedne strane daje municiju DPS -u da je opravdano napada, a sa druge strane odbija da demontira komunisitičko-mafijaški sistem i zadržava kadrove DPS-a u Vladi.”

PONEDJELJAK, 28. 12. 2020.

RITIKAMA NA RAČUN VLADE

POLITIKA

3

POGREŠAN MIJERA SDP traži da se SPC registruje zakon o slobodi vjeroispovjesti ponovo u žiži interesovanja

DANAS ĆE PODNIJETI AMANDMANE

MEDOJEVIĆ: PREMIJER ČINI SVE DA SPASI DPS

Predsjednik Pokreta za promjene i poslanik u Skupštini Crne Gore, na svom Twitter profilu je izjavio da premijer Crne Gore, Zdravko Krivokapić, svjesno ili nesvjesno čini sve da spasi DPS i da im daje municiju da napadaju.

“Vlada Crne Gore nezakonitim, netransparentnim i diletantskim bliske “bivšem” režimu”, naveo je Đukanović Direktor Društva za istraživanje politike i političke teorije Vladimir Pavićević ponovo je izrazio pesimizam kada je rad Vlade Zdravka Krivokapića u pitanju.

On kaže da su bile dovoljne tri nedjelje da se vidi da je Krivokapić bio pogrešan izbor za predsjednika nove crnogorske vlade.

“On je svojim djelanjem brzo iznevjerio očekivanja velikog broja građana Crne Gore ko-

odlukama, sa jedne strane daje municiju DPS-u da je opravdano napada, a sa druge strane odbija da demontira komunističko-mafijaški sistem i zadržava kadrove DPS-a u Vladi. Krivokapić, svjesno ili nesvjesno čini sve da spasi DPS.”, izjavio je Medojević na Twitteru. ji su se borili za razvlašćivanje Demokratske partije socijalista Mila Ðukanovića. On dnevno luta u odlučivanju i o onim najvažnijim pitanjima. Što kraće bude trajala Krivokapićeve vlada, i on će biti manje neuspješan. Šteta je što je propušten istorijski momenat za formiranje reformske vlade. Odgovornost je, prije svega, gospodina Krivokapića što će njegova vlada biti prelazna i kratkog daha”, zaključuje Pavićević.

M.P.

i da ostanu imovinske odredbe

Skupština Crne Gore će danas početi posljednju ovogodišnju sjednicu sa pet tačaka dnevnog reda, ali se očekuje da će poslanici raspravljati i o zakonima koje je vlada predložila da se usvoje po skraćenom postupku.

To se odnosi na Predlog zakona o izmjenama Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Poslanici će se izjasniti o predloženim odlukama o obrazovanju odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu i izmjenama Poslovnika Skupštine Crne Gore. Na dnevnom redu je Predlog zakona o izmjeni Zakona o radu.

Poslanici će raspravljati o predlozima finansijskih i planova rada za 2021. godinu nezavisnih regulatornih tijela – agencija za elektronske medije, za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost, za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti, za nadzor

osiguranja i Komisije za tržište kapitala.

Na dnevnom redu su izbori i imenovanja.

Poslanici bi trebalo da se izjasne o kandidatima za vrhovnog državnog tužioca Lidiji Vukčević i Danijeli Marković. Za izbor na tu funkciju potrebna je tropetinska podrška poslanika.

Inače, SDP će danas u skupštinsku proceduru podnijeti amandmane na Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti, kojim će zahtijevati obaveznu registraciju ili evidenciju za sve vjerske zajednice bez izuzetka kao i vraćanje imovinskih odredbi koje su propisane aktuelnim zakonom, saopšteno je iz te partije.

Kako ističu, svaki subjekt koji zahtijeva priznavanje povlašćenog položaja i koji odbija da se registruje ili evidentira iskazuje istovremeno i nepoštovanje prema državi u kojoj djelu-

je i u kojoj želi da ostvari svoja prava.

“Nijedna vjerska zajednica ne smije biti iznad države niti se pozivati na nepostojeći viševjekovni istorijski kontinuitet, jer je jasno da SPC svoje trajanje crpi iz 1920. godine kada je nakon nasilne aneksije i ukidanja Crne Gore, nasilno i protivpravno ukinuta i autokefalna Crnogorska pravoslavna crkva, što je elementarna istorijska činjenica”, navode u SDP-u.

Dodaju da će amandmanima tražiti i da ostanu na snazi važeće odredbe članova 62, 63 i 64 koje se tiču imovinskih pitanja i mogućnosti da se na vjerskim objektima odnosno kulturnim blagom države može uspostaviti državna svojina u odgovarajućem postupku.

SDP očekuje od vladajućih partija koje su saopštile da se zalažu za nacionalne interese Crne Gore podršku za svoje amandmane.

R.P.

REAGOVANJE NA IZJAVE POTPREDSJEDNIKA VLADE

DPS: ABAZOVIĆ SLAGAO, NE RADI SE O ISTIM IZMJENAMA

Milutin Đukanović: “Da su se borci za fotelje borili svih proteklih godina protiv režima i na svojim leđima osjetili batinu kojom su nemilosrdno udarani po leđima znali bi kako je sada političkim prvacima bivše opozicije i ogromnom broju građana”.

Vladimir Pavićević: “Što kraće bude trajala Krivokapićeve vlada, i on će biti manje neuspješan, a šteta je što je propušten istorijski momenat za formiranje reformske vlade”.

“Dritan Abazović, gostujući na službenoj televiziji Vijesti, saopštio je nestinu kazavši da je prethodna Vlada nudila upravo ove izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti u julu”, saopštila je sinoć Demokratska partija socijalista.

Ova partija podsjeća da tadašnja Vlada nije nudila brisanje bilo kog člana, već je nuđena izmjena nadležnosti sudova, iz upravne u redovnu građansku nadležnost, za utvrđivanje prava na imovinu koju je nakon 1918. godine zauzela SPC. “Takođe, insistirano je na upisu u odgovarajući registar

svih vjerskih zajednica, uključujući i SPC i njene eparhije koje to nikada nijesu uradile.

A nijesu - jer ne priznaju državu Crnu Goru i njen pravni poredak. U predloženim izmjenama koje su na dnevnom redu nema odredbe koja se tiče kontrole raspolaganja budžetskim sredstvima, nema odredbe da Vlada daje saglasnost da se iz zemlje iznose kulturna dobra, niti se predlogom Vlade iz jula omogućavalo SPC da mimo drugih vjerskih zajednica ostvari pravni status na bazi “diskrecionog” prepoznavanja od strane ministra pravde a ne

registracijom”, kaže se u saopštenju DPS. Uostalom, pitaju se u obraćanju Abazoviću, ako je Vlada SPC nudila ovo rješenje 15 dana prije izbora, a za stolom sjedio zastupnik SPC a sada ministar Leposavić zašto te izmjene nijesu tada prihvaćene?

“Zato što nijesu ni nuđene. Sve što smo čuli od strane Abazovića bilo je neistinito, suviše populistički, čak i za koordinatora službi bezbjednosti koji o imenovanju kadrova u njegovom resoru saznaje iz medija”, zaključuje DPS. R.P.

4

POLITIKA

PONEDJELJAK, 28. 12. 2020.

DANAS U MINUT DO 12 SKUP ISPRED SKUP

PROGLAS GRAĐANSKE INICIJATIVE “21. MAJ”

DUŽNI SMO ODBRANITI TEKOVINE SAVREMENE CRNE GORE Svjesni da se neodgovornim postupanjem nove vlasti podrivaju temeljne vrijednosti naše države i ukupnog crnogorskog društva, dužni smo odbraniti tekovine na kojima se zasniva savremena Crna Gora, navodi se u Proglasu građanske inicijative “21. maj”, koji je podžalo 439 profesora, advokata, ljekara, pravnika, novinara, studenata, sportista, slikara...

Kako ističu, inicijativa je neformalni, demokratski i nestranački pokret slobodnih crnogorskih građanki i građana, pokrenut sa ciljem da se sačuvaju i afirmišu progresivne i slobodarske vrijednosti Crne Gore.

“Državotvorna, demokratska, sekularna, evroatlantska, antifašistička, multietnička i multikonfesionalna Crna Gora, naš je trajan i nepokolebljiv izbor i usud, jer mi druge domovine do Crne Gore nemamo. Želimo Crnu Goru oslobođenu od sablasti prošlosti, Crnu Goru posvećenu budućnosti i evropsku Crnu Goru ispod njene zastave slobode”, navode potpisnici Proglasa.

U Proglasu se navodi da nova vlast svakodnevnim aktivnostima otvoreno poriče i ignoriše vrijednosti koje su temelj postojanja i trajanja Crne Gore kao suverene i demokratske države. “Populističkom retorikom, revanšizmom, nastavkom partitokratske prakse i otvorenošću

prema snaženju velikosrpskog, kleronacionalistočkog i stranog uticaja novoformirana vlast vodi državu u neizvjesnost i poniranje. Istovremeno, nova vlast negira crnogorski identitet, falsifikuje istoriju i svodi viševjekovnu bogatu kulturnu tradiciju na jednonacionalnu i jednovjersku”, navodi se u Proglasu.

Kako dodaju, nova vlast pokazuje namjeru da Crnu Goru učini državom bez pamćenja i samim tim bez smisla postojanja.

“I zato ova vlast mora biti demokratski smijenjena voljom crnogorskih građana kako bi Crna Gora ponovo ustala i opstala”, kaže se u Proglasu.

Ističu da je građanima Crne Gore potrebna iskrena evroatlantska politika i demokratska vlada utemeljena na pravednoj i pravnoj državi, građanskoj i sekularnoj demokratiji, otvorenom društvu, očuvanju životnog prostora, preduzetničkoj ekonomiji i socijalnoj pravdi.

“Vlada koja će graditi humanu zajednicu, u čijem središtu su obrazovanje, nauka, kultura i zdravstvena zaštita po uzoru na prosvećene evropske narode. Bivša vlast nije ispunila očekivanja građana za koje je 21. maj bio i ostao simbol ostvarenja društva jednakih šansi, države bez pobjednika i poraženih i zajednice samosvjesnih i slobodnih građa-

na”, navodi se u Proglasu.

Kako dodaju, bivša vlast slijedila je spoljnopolitička očekivanja i ideale izvornih crnogorskih suverenista, ali je zato unutrašnju politiku podredila stranačkim i partikularnim interesima.

“Zato stranke bivše vlasti moraju da se oslobode isluženih, nesposobnih i korumpiranih kadrova koji su opšte podredili ličnim interesima i time spriječili pošteno, odgovorno i uspješno vođenje javnih politika. Samo one državotvorne stranke, koje se temeljno reformišu dostojne su da se ujedine u borbi za Crnu Goru i pokažu da su vrijedne povjerenja crnogorskih građana da ponovo preuzmu odgovornost za vršenja javnih poltika”, navode potpisnici Proglasa.

Naglašavaju da žele da žive u državi koja će biti otvorena i prijateljska prema svim svojim susjedima ali, i u državi koja neće prihvatiti bilo čije hegemonističke planove i aspiracije.

“Zato ovim proglasom pozivamo sve građanke i građane, nezavisno od njihovih nacionalnih, vjerskih ili ideoloških osjećanja, da se pridruže Građanskoj inicijativi „21. maj“ da sačuvamo i afirmišemo temeljne vrijednosti građanske i slobodne Crne Gore”, navodi se u Proglasu.

Podršku ovom Proglasu moguće je dati na mejl: tanjapavicevic767@gmail.com.

A.N.

CRNOJ G NE TRE NIKAK TUTO

NEMAMO DRUGU DOMOVINU

Potpisnici Proglasa ističu da kao slobodni crnogorski građani nemaju drugu domovinu.

“Naš dom je bila i ostala samo Crna Gora i zato želimo da vrijednosti 21. maja ostanu nesalomljivi temelji naše državne politike, koji se neće mije-

njati dolaskom neodgovornih i kalkulantskih vlasti i pojedinaca. Mi želimo da se svi crnogorski građani ostvare u pravednoj državi, građanskom i sekularnom društvu. Zato nam svima treba Crna Gora kao zajednica

slobodnih pojedinaca, društvo zaštićenih kolektivnih identiteta, znanja i kreativne kulture, država razvijene ekonomije, zemlja solidarnih građana, i buduća članica Evropske unije i pouzdan partner naših NATO saveznika”, kaže se u Proglasu.

Sa patriotskog skupa u Podgorici 6. septembra

PATRIOTSKI PŠTINE

GORI EBA KAV OR

PONEDJELJAK, 28. 12. 2020.

A

socijacija dijaspore Crne Gore, patriote iz Luksemburga i NVO Montenegro International podržale su patriotski skup koji će danas biti održan ispred Skupštine, poručujući da se mora sačuvati Crna Gora, kao država svih njenih građana.

Patriotske organizacije, koje su na društvenim mrežama najavile protest ispred Skupštine, apeluju na sve učesnike da se striktno drže mjera predostrožnosti, propisanih zbog opasnosti od koronavirusa.

Patriote iz Luksemburga su istakle da Crnoj Gori ne treba tuđin, ni tutor, već njene istinski patriote koji ljube domovinu kao majku svoju i žele dobronamjernu saradnju sa svima koji to iskreno žele.

Kako navode, zabrinuti su zbog ishitrenih odluka novog sastava Vlade. “Šaljemo vam glas podrške i molimo da istrajete i istrajemo u borbi da sačuvamo našu Crnu Goru, državu njenih građana, ma gdje bili. Borimo se za vrijednosti Crne Go-

Crnogorsko vijeće: Vlada je minerska jedinica Crnogorsko Vijeće Vrbas

- Beograd uputilo je podršku najavljenom patriotskom skupu za odbranu građanske i evropske Crne Gore.

“Ne treba imati nikakvih iluzija o postupcima i namjerama novoizabrane Vlade u Crnoj Gori. Svojim nezakonitim djelima, obmanjivanjima javnosti, skrivanjima svojih namjera i gaženjima svih demokratskih procedura, ona je jasno pokazala da ne namjerava biti Vlada koja radi za opšti društveni boljitak Crne Gore. Naprotiv, uz bezrezervnu podršku trenutne parlamentarne većine, ta Vlada za kratko vrijeme razotkrila je da radi po davno pripremljenim planovima za uništavanjem svega vrijednog u Crnoj Gori ili njegovim predavanjem u ruke strane vjerske organizacije i strane države. Uistinu, ona nije Vlada, nego minerska jedinica kojoj je zadatak da laguma milenijumske temelje na kojima počiva Crna Gora”, saopštili su potpisnici Milenko A. Perović, Dragan Marković i Mirko Zečević u ime Crnogorskog vijeća i poručili da to slobodna, suverenistička i demokratska Crna Gora ne smije dozvoliti.

re kao što su to do sada mnogo puta činili pošteni Crnogorci i oni drugih nacionalnosti, ali kojima je Crne Gora bila i ostala svetinja. Živimo u bogatoj i sređenoj državi, ali nam je naša Crna Gora bliža srcu i rezervne nemamo. Mi jesmo 2.000 kilometara udaljeni od svoje domovine, ali naša srca kucaju sa srcem naše domovine koju jedan broj novokomponovanih vladara pokušavaju uniziti i pogaziti. Gajimo vrijednosti koje vode prosperitetu i suživotu njenih građana tj. vrijednostima kojima stremi moderna Evropa na čijem smo pragu”, navode patriote iz Luksemburga, dodajući da, kao nestranački pokret slobodnih građana nastoje da afirmišu evropske vrijednosti i Crnu Goru građanske orijentacije posvećenu boljoj budućnosti.

Iz Asocijacije dijaspore Crne Gore su istakli da podržavaju patriotsko i demokratsko okupljanje crnogorskih građana zakazano za danas ispred Skupštine Crne Gore čiji je cilj, kako kažu, sačuvati sve svoje civilizacijske prepoznatljivosti i vrijednosti.

Kako navode, na pokušaj dominacije nad crnogorskim narodom, njegovom nacijom, vjerom, ideologijom, kulturom, ekonomijom, teritorijom, logična reakcija je otpor i poziv na mirne proteste, koji ne pripadaju ni osvajačkom ni rušilačkom, već samoopstajućem nagonu.

Zatražili su da crnogorska Vlada svojim djelovanjem ne produbljuje “ionako stvoren jaz podjela vjerske netolerancije i nacionalne mržnje”.

Oni su poručili Vladi da se

POLITIKA okrene nacionalnim interesima Crne Gore i crnogorskih građana, jer bitnije je “imati podršku svog naroda, nego svih država svijeta”.

Iz Asocijacije dijaspore navode da nikome u viševjekovnoj istoriji Crne Gore nije uspjelo da potčini i asimiluje Crnogorce u svojoj državi, pa neće, kako kažu, ni Vladi.

Iz NVO Montenegro International saopštili su da je na njihov e-mail pristiglo nekoliko desetina poruka podrške patriotskom skupu koji će se održati danas u minut do 12 ispred Skupštine.

U ime Udruženja Crnogoraca Amerike sa centrom u San Francisku Blažo Sredanović saopštio je da šalju “bezrezervnu podršku protestu protiv, kako navode, sramne trgovine i izdajničke politike nove vlasti, koja je bacila pod noge viševjekovnu tradiciju, istoriju, duhovna dostignuća i kulturna dobra naše jedine države Crne Gore.

“Spremni smo da sa vama dijelimo sudbinu, kao što su to vjekovima radili naši uzorni iseljenici”, kaže su saopštenju.

Predsjednik Crnogorske etničke zajednice Australije Mihailo Mandić istakao je da je u teškim vremenima kada se “Crna Gora ponovo našla na putu potkusurivanja tuđinskih interesa obaveza svih da dignu glas i stanu u odbranu naše domovine”.

“Ovim putem izražavamo punu podršku održavanju stalnih i mirnih protesta svih građana Crne Gore, bez obzira na njihovu vjeroispovijest, sve dok novoizabrana vlada ne odustane od scenarija upravljanja Crnom Gorom po zakonima SPC i istu stavi u zakonske okvire evropske i civilizovane Crne Gore”, naveo je Mandić.

Predsjednik Udruženja “Montenegro Cetinje” Los Anđeles SAD Predrag Marković kazao je da kaže da treba pru-

5

Puna podrška crnogorskim patriotama Crnogorsko kulturno

društvo iz Toronta kao najstarije Udruženje crnogorskih iseljenika na Sjeverno-Američkom Kontinentu (osnovano 1971. godine) pažljivo prati situaciju u Crnoj Gori, prije svega interese i vrijednosti moderne i nezavisne crnogorske države, za koju smo dali nemjerljivi doprinos kao dijaspora.

“Ovom prilikom, Društvo koje je u kontinuitetu više od 50 godina u Kanadi promovisalo crnogorsku naciju, jezik i Crkvu - daje punu podršku svim crnogorskim patriotskim pokretima i podržava svaku aktivnost koja doprinosi jačanju identitetskih pitanja Crne Gore, zajedništva njenih naroda, pravnog sistema, socijalne sigurnosti, odbrambene moći i svakog drugog napredovanja na očuvanju samostalne, nezavisne i evropske Crne Gore. Mi ćemo kao i uvijek biti na braniku naše lijepe domovine”, navodi se u pismu kojeg potpisuju članovi Uprave CKD društva: Zoran V. Raičević, Seadin Dino Kolar, Branislav Vujović, Zoran Kovačević, Miroslav Vukićević, Srđan Vukmirović, Pero Rašović, Marija Selich i Filip Raičković. žiti otpor svakome ko ne voli Crnu Goru.

Podrška je stigla i od eMDe Alijansa – Zajednica crnogorskih udruženja u Njemačkoj.

“Smatramo da je podrška ovom skupu obaveza svakog od nas, svakog ko Crnu Goru doživljava svojom jedinom meticom, bez ikakve alternative”, navode oni.

R.P.

SEKULOVIĆ: GRAĐANI DA ODUSTANU OD MASOVNIH OKUPLJANJA

Ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović apelovao je da građani odustanu od masovnog okupljanja i da svoje političke stavove iskažu kroz forme koje poštuju zdravstvene mjere.

Sekulović je, povodom poziva na javno okupljanje na društvenim mrežama, koje je zakazano za danas u 12 sati ispred zgrade Skupštine Crne Gore, podsjetio da su masovna okupljanja zabranjena zbog epidemioloških mjera u cilju zaštite

zdravlja stanovništva.

“Poštujem i ohrabrujem pravo na izražavanje političkog stava, ali sada nije vrijeme za masovna okupljanja, bitno je da sačuvamo zdravlje i sigurnost. Kršenje zakona treba sankcionisati, ali pozivam da se vodi računa o potpunoj zaštiti ljudskih prava. Uprava policije će djelovati preventivno, što je najbitnije, ali će, u slučaju potrebe, preduzeti neophodne mjere u cilju očuvanja stabilnog javnog reda i mira i zaštite

bezbjednosti svih građana Crne Gore”, istakao je Sekulović.

On je kazao da je siguran da ćemo, kao društvo pokazati zrelost i izbjeći incidentne situacije koje ne idu na ruku nikome, “već nas udaljavaju od težnji da gradimo društvo u kojem se problemi prevazilaze kroz dijalog”.

“Naš cilj je da, u skladu sa zakonskim ovlašćenjima, svim građanima obezbijedimo jednaku zaštitu bezbjednosti”, poručio je Sekulović.

6

EKONOMIJA

PONEDJELJAK, 28. 12. 2020.

POVODI: REFIK RADONČIĆ O GAŠENJU NACIONALNE AVIO KOMPANIJE

GASI LI NOVA VLADA SVE ŠTO NOSI IME MONTENEGRO?

Ovo je najveći poraz koji je mogao zadesiti crnogorsko društvo, ne zbog promjene vlasti, to je tekovina demokratije, već zbog činjenice da se poslije 30 godina, vraćamo na početak, kaže Radončić ⌦ Vesna Šofranac “Odluka Vlade o ukidanju Montenegroairlinesa je u najmanju ruku skandalozna. Ukidanjem kompanije koja je crnogorski brend, čiji su avioni slijetali u sve evropske destinacije, ukinuta je i najbolja najbolja reklama koju je Crna Gora imala.

Ovakav potez ne može a da ne izazove sumnju da je nova Vlada započela sa ukidanjem svega što nosi naziv Montenegro.

Ovome ide u prilog poništavanje odluke Skupštine glavnog grada o dodjeli zemljišta za gradnju objekta za vjernike Crnogorske pravoslavne crkve”, kaže u razgovoru za Dnevne novine Refik Radončić, uspješan poslovni čovjek u SAD, porijeklom iz Crne Gore.

Radončić gotovo tri decenije živi u Njujorku, osnivač je Fondacije “Gusinje”, veliki humanista i donator, dobitnik nagrade koju naša država dodjeljuje najzaslužnijim predstavnicima dijaspore…

DN: Da li ste skloni da vjerujete da je gašenje MA iz ekonomskih razloga ili iza najavljene likvidacije nacionalne kompanije sa prepoznatim brendom stoje neki drugi ciljevi?

RADONČIĆ: Valjda ovakve

odluke značajne po našu državu i njene građane treba donositi na osnovu detaljne analize.

Nova Vlada trebalo je da obezbijedi kontinuitet u prepoznatljivosti Crne Gore u međunarodnim okvirima, u njenom pozicioniranju kao perspektivne turističke destinacije, a ne da gasi već brendiranu kompaniju uz izgovor da će otvoriti novu. Zašto se to radi? Vjerovatno zbog imena kompanije. Normalan razum ovo ne može drugačije da razumije.

DN: Vi ste odavno u Americi, imate sopstveni biznis, uspješan ste poslovni čovjek… Da

Radončić

Ni po koju cijenu nije trebalo gasiti MA DN: Kakva su iskustva sa avio-kompanijama u SAD? Da li im država pomaže da prežive krizu koju je čitavom svijetu donijela pandemija COVID-19?

RADONČIĆ: Opšte je poznato da su sve svjetske avili Vam realno zvuči objašnjenje novih ministara da se nova nacionalna avio-kompanija može osnovati za nekoliko mjeseci, da to neće maltene koštati ništa…?

onske kompanije u problemima, ali je poznato i to da se čini sve da se sačuvaju. Nikako da se gase. Meni je bilo opravdano da se sagledaju razlozi zašto MA ima 300 zaposlenih na tako mali broj aviona, da se analizira orgaRADONČIĆ: Očigledno da je ova vlada vjerujuća, i da misli da vjerom u Boga može sve, pa i otvoriti avio-kompaniju u ovako kratkom roku. To može samo u mašti. Tako ozbiljne stvari sigurno zahtijevaju i ozbiljno vrijeme. Naročito zabrinjava najava Vlade da će nova kompanija biti otvorena bez troškova. Ponovo samo u mašti neozbiljna priča pa maaer dolazila i od vjerujuće vlade, možda rade u tajnosti sa Er Srbija, pa će se pojaviti sa “velikodušnom” ponudom da Srbija neće naplatili ni dinara ako im prepustimo tržište ili kako se to u avijaciji zove - slotove. Više me ništa ne bi iznenadilo, a i ne vidim kako bez novca otvoriti novu kompaniju.

DN: Koliko je nacionalna avio-kompanija značajna za jednu državu, pri tom turističku destinaciju?

nizaciona šema i pronađu načini za svođenje gubitaka na razumnu mjeru ili eliminišu… Siguran sam da bi to sa dobrim menadžmentom bilo moguće. Dakle, sve je trebalo sagledati, ali nikako, ni po koju cijenu gasiti kompaniju.

RADONČIĆ: Značaj MA za turističku destinaciju kao što je Crna Gora je od neprocjenjive vrijednosti. Zamislite šta će se desiti naredne sezone! Ovo je udar na crnogorsku ekonomiju. Jer, svi ostali avio-prevoznici vodiće računa isključivo o profitu, o komercijalnim, odnosno isplativim letovima. MA je letio i na neke neisplative destinacije da bi promovisao Crnu Goru. I to je ulaganje u našu turističku privredu jer povezanost sa svijetom je jedini način da budete uspješna turistička destinacija.

DN: Koliko je MA značio dijaspori? Da li je situacija sa novim korona virusom bila dovoljno jak argument da se vidi koliko je značajno imati svoju kompaniju?

RADONČIĆ: Za nas u dijaspori to je veliki hendikep. Sa-

PONEDJELJAK, 28. 12. 2020.

7

EKONOMIJA

VLADA ODBILA PREDLOG VLASNIKA KOMPANIJE SAVANA

Značaj MA za turističku destinaciju kao što je Crna Gora je od neprocjenjive vrijednosti. Zamislite šta će se desiti naredne sezone! Ovo je udar na crnogorsku ekonomiju, kaže Radončić

Mijač htio da spasi MA, Bojanić odbio ponudu

Bojanić

da ćemo biti ograničeni u izboru avio-prevoznika što će u mnogome otežati naša putovanja, jer time gubimo uobičajene rute koje smo do sada koristili da bi došli u domovinu.

Svakako i pandemija novog korona virusa je pokazala koliko nam je značila nacionalna avio-kompanija, i koliko uopšte znači avio-prevoz za jednu državu i njene građane u kriznim vremenima.

DN: Bili ste jedan od organizatora Pokreta za crnogorsku nezavisnost u dijaspori, kao i aktivni promoter te ideje od ranih 90-ih. Od tada do danas na razne načine pomažete domovini. Kako Vam danas izgleda Crna Gora u čijoj vladi nema predstavnika nacionalnih manjina, u kojoj su na najznačajnijim pozicijama ljudi bliski Srpskoj pravoslavnoj crkvi…?

RADONČIĆ: Sav svoj dio života mimo profesionalnog, odnosno čisto poslovnog, posvetio sam mojoj državi, vjerujući da nije pitanje šta će ti država dati, nego šta ćeš ti učiniti za nju.

Moj san u Americi sam ostvario dok san o mojoj Crnoj Gori još nisam, nijesmo dobili to što smo željeli – državu vladavine prava, građansku u punom kapacitetu, zemlju jednakih šansi…

Očigledno da smo zakazali na unutrašnjem planu. Malo se radilo na crnogorskom identitetu, malo se vodilo računa o utica-

ju drugih država. Ništa nijesmo radili na državnotvornosti i razvijaju osjećaja pripadnosti Crnoj Gori. Za mene je nepojmljivo uživati sve privilegije i povlastice koje ti država daje, a tu državu ne priznavati. Nažalost, ovo su nam rezultati tog rada i kao “nagradu” dobili smo apostolsku vladu, ili srpsku vladu.

Za mene lično ovo je najveći poraz koji je mogao zadesiti crnogorsko društvo, ne zbog promjene vlasti, to je pozitivno i to je tekovina demokratije, već zbog činjenice da se poslije 30 godina, vraćamo na početak. Najbolju kvalifikaciju sam čuo od liberala da je država u opasnosti i pred ambisom. Slažem se, samo me brinu patrioti koji još spavaju. Zašto? Ovo je vrijeme da svi pokažemo šta možemo učiniti za svoju državu.

Inače, civilizovani i demokratski način na koji je prethodna vladajuća garnitura predala vlast novoj većini, za svaku je pohvalu i ponos.

DN: Koliko naša dijaspora prati dešavanja u domovini?

RADONČIĆ: Naša dijaspora, koja je vrlo povezana, i te kako prati sva dešavanja i veoma smo zabrinuti. Vidjeli smo način na koji je nova Vlada formirana.

Zar je moguće da u manjinskim narodima nema pameti, već da se vraćamo na vremena u koja “Džafer nosi džak”? Mislim da su manjinski narodi u Crnoj Gori najlojalniji državi.

Vlasnik kompanije Savana Veselin Mijač voljan je da preuzme i spasi Montenegro Airlines, ali po svemu sudeći, Vlada njegovu ponudu neće prihvatiti. Naime, ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić tvrdi da ne može prihvatiti Mijačevu ponudu, jer bi se, kako kaže, otpisom dugovanja prema državi ušlo u zonu kršenja Zakona o kontroli državne pomoći. “Što se tiče Vaše konkretne ponude, a cijeniću je iskrenom bez obzira kada i kako nam je upućena, mo-

ram Vam jasno odgovoriti da je nemoguće prihvatiti”, odgovorio je Bojanić Mijaču.

On je objasnio da je razlog jednostavan i da, navodno, leži u činjenici da bi otpisom dugovanja prema državi ušli u zonu kršenja odredbi člana 7 Zakona o kontroli državne pomoći, što za razliku od prakse prethodne, ova Vlada, kako je rekao Bojanić, neće i ne želi da radi.

“Ako nam ponudite neko zakonito rješenje kako prevazići ovu prepreku, svakako ćemo to razmotriti u naj-

skorijem roku. O svim drugim mogućnostima pomoći MA, na primjer dokapitalizaciji uz očuvanje većinskog državnog paketa, eventualnim donacijama od Savane ili nekim drugim modelima, veoma smo spremni da razgovaramo uz puno poštovanje zakonskih normi i procedura”, saopštio je Bojanić.

On je objasnio da otpis duga prema državi i prodaja za jedan euro privatnom investitoru nije opcija koju Vladi u ovom trenutku zakonski propisi dozvoljavaju.

PREPORUKE CENTRALNE BANKE VLADI

RAZMOTRITI UKIDANJE NERADNE NEDJELJE

Centralna banka preporu- ni na povećanju javnih prihočila je Vladi da hitno pripremi da, bili uspješni samo u slučaprogram fiskalne konsolida- ju da je postojalo nisko učešće cije, koji treba da bude domiporeza u bruto domaćem pronantno fokusiran na izvodu (BDP) i prostor rashodnu stranu i za njihovo povećarazmotri mogućnje, što nije slučaj u Crnoj Gori. nost vraćanja radne nedjelje, “Imajući u vidu pouke iz jer bi se time, uspješnih prikako tvrde, momjera fiskalgla povećati zane konsolidaciposlenost i poreje, program treska osnovica. ba da bude domiIz CBCG su kazali CBCG nantno fokusiran na da empirijska iskustva rashodnu stranu. Naravukazuju da su uspješni programi fiskalne konsolidacije, no, to ne znači da treba ignokoji su bili dominantno bazira- risati prihodnu stranu budže-

ta, ali njeno poboljšanje ne treba realizovati kroz povećanje poreza, već kroz bolju naplatu i smanjenje poreskog duga iz prethodnog perioda”, navela je CBCG u ekonomskim preporukama Vladi za narednu godinu, u koje je agencija Mina-business imala uvid.

CBCG je Vladi, u dijelu preporuka u oblasti fiskalne politike, za narednu godinu preporučila da što prije uradi novu Fiskalnu strategiju, u skladu sa Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, koja će biti krovni dokument za kreiranje smjernica fiskalne politike za naredni period.

8

EKONOMIJA

PONEDJELJAK, 28. 12. 2020.

INTERVJU: ZORAN ĐUKANOVIĆ, IZVRŠNI DIREKTOR CRNOGORSKOG ELEKTRODITRIBUTIVNOG SISTEMA

OČUVANA STABILNOST CEDIS-A UPRKOS KRIZI

F

inansijska situacija u CEDIS-u je stabilna, ekonomičnost potvrđuju pozitivni pokazatelji ukupnog i redovnog poslovanja, kao i nenarušeni parametri likvidnosti, jednostavnije interpretirano – imamo dovoljno sredstava za pokriće kratkoročnih i dugoročnih obaveza i finansiranje veoma zahtjevnih investicionih planova, rekao je u intervjuu Dnevnim novinama izvršni direktor Crnogorskog elektrodistributivnog sistema.

DN: Kako biste ocijenili rezultat poslovanja CEDIS-a ostvaren u 2020. godini ? Đukanović: Rezultat poslovanja za ovu godinu zahtijeva sagledavanje u kontekstu globalne korona - krize, u čijem režimu funkcionišemo gotovo deset mjeseci. Na rezultat poslovanja CEDIS-a presudno je uticao pad potrošnje električne energije, naročito u primorskim opštinama tokom ljetnjih mjeseci. Zaključno sa oktobrom, preuzeto je 160GWh ili 7,2 odsto manje električne energije u odnosu na plan, odnosno 177 GWh ili 7,8 odsto manje u odnosu na prethodnu godinu. Prevedeno na finansijski plan, očekivanja su da do kraja godine poslovni prihodi budu realizovani u iznosu od 95 miliona eura, što je za 6,8 miliona manje od plana i 5,5 miliona manje u odnosu na rezultat ostvaren prethodne godine. Uprkos navedenim negativnim aspektima, projekcije upućuju na neto rezultat koji je niži od planiranog, ali ipak sa pozitivnim predznakom. Dakle, finansijska situacija u CEDIS-u je stabilna, ekonomičnost potvrđuju pozitivni pokazatelji ukupnog i redovnog poslovanja, kao i nenarušeni parametri likvidnosti, jednostavnije interpretirano - imamo dovoljno sredstava za pokriće kratkoročnih i dugoročnih obaveza i finansiranje veoma za-

htjevnih investicionih planova.

Posebno želim da naglasim da ostvareni rezultat, s obzirom na ozbiljnost izazova, ne treba sagledavati isključivo kao kvantitativni pokazatelj, već istaći i dodatnu vrijednost. Ovogodišnji rezultat je zapravo potvrda snage konstrukcije koju smo zajedno gradili godinama, tako da sa znatno višim stepenom uvjerenosti mogu da tvrdim da vrijednosti, principi i poslovni modeli koje implementiramo i način na koji to radimo, garantuju dugoročnu održivost i uspjeh.

DN: Od 2019. godine CEDIS, u investicionom smislu stavlja fokus na poboljšanje kvaliteta distributivne mreže na ruralnom području Crne Gore. Šta je do sada realizovano na tom planu? Đukanović: Aktivnosti na izgradnji i održavanju seoske mreže smo kontinuirano realizovali i u prethodnom periodu. Međutim, aktuelni projekti revitalizacije srednjenaponske i niskonaponske mreže predstavljaju krupan iskorak na tom planu, prije svega iz aspekta visine iznosa koji ulažemo i širine područja koje je obuhvaćeno radovima, ali i s obzirom na značaj za ruralni i prvredni razvoj Crne Gore. Veliki projekti ovog tipa daju zamah privredi na više nivoa,

OVOGODIŠNJI REZULTAT JE ZAPRAVO POTVRDA SNAGE KONSTRUKCIJE KOJU SMO ZAJEDNO GRADILI GODINAMA, TAKO DA SA ZNATNO VIŠIM STEPENOM UVJERENOSTI MOGU DA TVRDIM DA VRIJEDNOSTI, PRINCIPI I POSLOVNI MODELI KOJE IMPLEMENTIRAMO I NAČIN NA KOJI TO RADIMO, GARANTUJU DUGOROČNU ODRŽIVOST I USPJEH, KAŽE ĐUKANOVIĆ

95 MILIONA EURA IZNOSE POSLOVNI PRIHODI CEDIS-A U OVOJ GODINI

PONEDJELJAK, 28. 12. 2020.

EKONOMIJA stoga je održavanje planirane dimanike projekata revitalizacije tokom COVID – 19 krize bilo, a i dalje je, imperativ za CEDIS. Dakle, uprkos ovom, višestruko izazovnom periodu, održali smo dinamiku i uspješno zaključili prvu godinu projekata revitalizacije srednjenaponske i niskonaponske mreže. Ističem da su projekti revitalizacije, trenutno i najznačajnije investicione aktivnosti CEDIS-a, a efekat izvedenih radova samo u okviru prve godine podrazumijeva kvalitetnije napajanje za preko 10.000 korisnika u brojnim selima širom Crne Gore. Za aktivnosti na revitalizaciji koje smo priveli kraju izdvojili smo oko 14 milona eura.

Takođe, u toku su i radovi obuhvaćeni drugom godinom okvirnog sporazuma. Paralelno realizujemo dva projekta, vrijedna 12 miliona eura, koji obuhvataju revitalizaciju jedanaest 10 kV dalekovoda (“Velimlje” u Nikšiću, “Virpazar” i “Ostros” u Baru, “Lijeva Rijeka” i “Mrke - Petrovići” u Podgorici, “Biševo” u Rožajama, “Boljanići” u Pljevljima i “Gornja Morača” u Kolašinu, dio dalekovoda “Hoti” u Tuzima, dalekovod “Lipovik” na Cetinju i “Konjuhe” u Andrijevici).

Odlične rezultate postižemo i na planu rekonstrukcije mreže, koju realizuju naše ekipe kroz aktivnosti na održavanju. Radove na 16 srednjenaponskih dalekovoda privodimo kraju, uključujući i realizovanih preko 50 odsto planiranih radova na dodatnih 13 dalekovoda. Rezultat rekonstrukcija na kojima rade naše ekipe, zapravo znači kvalitetnije napajanje za gotovo četrnaest hiljada korisnika, mahom na seoskom području.

Podsjećam, da je trošak za realizaciju projekata fokusiranih na revitalizaciju distributivne mreže sa koje se napajaju crnogorska sela, uključujući i već utrošena sredstva, projektovan na 50 miliona eura.

DN: Osim projekata na revitalizaciji seoske mreže, koji investicioni projekti tokom 2020. godine se tretiraju kao prioritetni? Đukanović: Osim projekata usmjerenih na revitalizaciju seoske mreže, trenutno je aktivno preko 200 investicionih projekata za koje je u toku izvođenje radova na objektima, ili priprema projektne dokumentacije, odnosno tenderski postupak ili rješavanje imovinsko-pravnih odnosa. Prema Planu investicija predviđeno je da se ove godine,

9

osim projekata revitalizacije, realizuju ulaganja u sekundarnu mrežu u iznosu od 6,4 miliona eura, primarnu 1,9 miliona eura, koliko i u mjerenje i mjerna sredstva, dok je za IV fazu AMM projekta rezervisano oko 3,5 miliona eura.

Najvažniji projekat na nivou primarne distributivne mreže, koji je završen tokom 2020. godine je zamjena užeta na dijelu DV 35kV iznad Skadarskog jezera. Pored toga, intenzivno se radilo i na zamjeni transformatora u trafostanicama 35/10 kV, pa su tako zamijenjena ukupno 22 transformatora, a vrijednost ovog projekta je preko 1,25 miliona eura. Na nivou sekundarne distibutivne mreže tokom 2020. godine uspješno je realizovano preko 70 investicionih projekata, od kojih su pojedini započeti u ranijem periodu. Najveći broj realizovanih investicija odnosi se na rekonstrukciju 59 trafostanica 10/0,4 kV u primorskim opštinama.

Među projektima koji su u toku, posebno je važana zamjena užeta na četiri dalekovoda 35kV na primorju, ukupne vrijednosti 2,15 miliona eura. Završeni su radovi na DV 35kV “TS 110/35kV “Bar” – TS 35/10kV “Sutomore”, dok su u toku pripremne aktivnosti za preostala tri dalekovoda (DV 35kV “TS 110/35kV “Ulcinj” TS 35/10kV Velika Plaža1” u Ulcinju, DV 35kV “TS 110/35kV “Markovići“ - TS 35/10kV “Miločer” u Budvi i DV 35kV “TS 110/35kV “Podi” - TS 35/10kV “Topla” u Herceg Novom).

DN: Koliko uspješno CEDIS izlazi na kraj sa organizacijom procesa rada u uslovima epidemije COVID-19? Đukanović: U okolnostima COVID-19 pandemije zdravlje zaposlenih tretramo kao prioritet. Komunikacija sa korisnicima je u kratkom roku usmjerena na “online” režim, dok je interna kompanijska komunikacija organizovana uz dosledno poštovanje zvaničnih mjera za suzbijanje epidemije COVID-19. Putem kanala za interno informisanje zaposlene blagovremeno obavještavamo o specifičnostima vezano za kompanijsku primjenu zvaničnih mjera i preporuka. Kada je u pitanju terenski rad, ekipe su organizovane kao dvočlane, u stalnom sastavu i sa sopstvenim vozilom, kako bi se broj novih kontakata sveo na minimum. Poštujemo sve sanitarne propise i blagovremeno obezbjeđujemo neophodnu zaštitnu opremu. Ove i niz dodatnih mjera koje dosljedno sprovodimo za rezultat imaju maksimalnu moguću bezbjednost zaposlenih na radnom mjestu u datim okolnostima.

N.D.L.

10

HRONIKA

PONEDJELJAK, 28. 12. 2020.

Ilustracija

POTVRĐENA OPTUŽNICA ZA UBISTVO U POKUŠAJU

Bjelopoljac se tereti da je nožem pokušao da ubije sugrađanina OD POČETKA P

PODACI UPRAVE ZA IZVRŠENJ

Viši sud u Bijelom Polju potvrdio je optužnicu protiv Bjelopoljca Vidoja Juškovića (25) koji se tereti da je pokušao da ubije sugrađanina LJ.B. (21).

“Naime, dokazi prikupljeni u istrazi daju dovoljno osnova za podizanje optužnice i isti su pribavljeni u skladu sa zakonom. Postoji osnovana sumnja da je okrivljeni J. V. izvršio krivično djelo koje mu je optužnicom stavljeno na teret, odnosno da je pokušao da liši života oštećenog B.Lj. iz Bijelog Polja na način što je oštećenog, koji je na njegov poziv došao u dvorište Osnovne škole “Risto Ratković” i prišao mu ispruživši desnu ruku da se pozdravi sa njim, lijevom rukom ga uhvatio za ispruženu ruku, a desnom rukom iz džepa trenerke izvadio nož i sječivom noža više puta ga udario u predjelu tijela, nanoseći mu tešku tjelesnu povredu opasnu po život u vidu ubodno-rezne rane u predjelu gornjeg lijevog kvadranta prednje strane trbuha praćene probojem

želuca, ubodno-rezne rane u predjelu desne bočne strane grudnog koša i ubodnorezne rane u predjelu lijeve nadlaktice”, navodi se u obrazloženju Višeg suda u Bijelom Polju.

Na ročište za potvrđivanje optužnice branilac okrivljenog Juškovića je istakao da smatra, a imajući u vidu odbranu okrivljenog, da je isti od ranije bio u nekoj vrsti svađe sa oštećenim, da ga je to jutro kada su bili na stadionu oštećeni pozdravio i ako nijesu govorili, da ga je to iznenadilo i izazvalo da kaže oštećenom da se tog dana nađu kod škole i da razjasne neke stvari.

“Iz ranijeg druženja sa oštećenim okrivljeni je stekao utisak da oštećeni sa sobom uvijek nosi nož i da je spreman da ga upotrijebi, pa je i on tog dana ponio nož. Dalje je naveo kada su se sreli ispred škole vidio je kod oštećenog nož u ruci, pa je iz straha izvadio svoj nož koji je držao u džepu i udario ga nekoliko puta u predjelu grudi odnosno gornjih

djelova tijela, te da okrivljeni nije imao umišljaj da liši života oštećenog, već je to uradio iz straha da ga oštećeni ne napadne”, stoji u rješenju suda.

Iz iskaza svjedoka oštećenog B.Lj. proizilazi da se sa okrivljenim našao ispred škole po prethodnom dogovoru, te kada je prišao okrivljenom na udaljenosti oko pola metra, pružio je desnu ruku kako bi se pozdravio sa njim, a okrivljeni je iz džepa izvadio lijevu ruku i uhvatio ga za njegovu pruženu desnu ruku, a istovremeno desnom rukom koju je izvadio iz džepa udario ga u predjelu lijeve strane stomaka. U tom momentu nije vidio nož u ruci, ali odmah nakon tog udarca vidio je da drži nož i zamahnuo je istim i udario ga u predjelu podlaktice i lijeve nadlaktice. Dalje je istakao da je počeo da bježi, a okrivljeni je potrčao za njim i ubrzo je osjetio još jedan udarac nožem u predjelu leđa sa desne strane.

Bo.B.

LIŠENA SLOBODE

Od početka pandemije do 23. decembra u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija registrovana su 73 slučaja infekcije kod lica lišenih slobode i 127 kod službenih lica od Covid-19, saopšteno je Dnevnim novinama iz službe za odnose sa javnošću UIKS-a.

“Kada su u pitanju lica lišena slobode kod kojih je utvrđeno prisustvo korona virusa, imali su i/ili imaju lakšu kliničku sliku, i nije bilo potrebe za bolničkim liječenjem (izuzev u jednom slučaju zbog primarne bolesti tog lica). Najstariji zatvorenik obolio od korona virusa je 65 godina starosti, dok je najmlađi 19 godina starosti”, navodi se u odgovoru dostavljenom DN. Naime, 23. decembra za 50 lica lišenih slobode utvrđeno je da su pozitivna na koroba virus, međutim ovih dana očekuje se ozdravljenje kod 41 lica. Kada su u pitanju službena lica, na dan 23. decembra aktivno je bilo 17 slučajeva infekcije korona

virusom.

“U cilju kvalitetnijeg suprotstavljanja širenja korona virusa u zatvorskom sistemu, preduzimaju se posebne mjere. Sektor za zdravstvenu zaštitu UIKSa svakodnevno je u kontaktu sa Institutom za javno zdravlje i Kliničkim centrom Crne Gore, te sa na dnevnom nivou razmjenjuju informacije o stanju, radnjama i mjerama koje se preduzimaju i imaju se preduzeti u cilju preveniranja širenja virusa u UIKS-a”, saopšteno je iz UIKS-a.

Od zaštitnih mjera među zaposlenim, kao i među zatvorenicima i pritvorenicima iz UIKS-a izdvajaju sljedeće mjere: obaveza nošenja zaštitnih maski, držanje socijalne distance, dezinfekcije prostorija u kojima borave zaposleni, kao i lica lišena slobode, održavanje higijene ruku svih u UIKS-a, svakodnevno mjerenje tjelesne temperature zaposlenim prilikom dolaska na posao kako bi

PONEDJELJAK, 28. 12. 2020.

HRONIKA

11

HAVARISANO VOZILO MINISTARSTVA ODBRANE

MILJAN PEROVIĆ LAKŠE POVRIJEĐEN

JE KRIVIČNIH SANKCIJA DO 23. DECEMBRA

PANDEMIJE 73 LICA E ZARAŽENA KORONOM se spriječio ulazak inficiranog službenika u UIKS-a, kao i mnoge druge mjere.

■ TRI ZATVORENICE

SAŠILE 2.500 MASKI

Podsjećamo, u jednom od izvještaja Nacionalnog preventivnog mehanizma (NPM) sačinjenog nakon obilaska UIKS-a, i to ženskog odjeljenja, izvršena je i posjeta krojačke radionice u kojoj je tada bilo tri zatvorenice.

“One su navele da su od početka marta do 31. jula sašila 2.500 maski za potrebe službenika i zatvorenika u UIKSu. Navele su da vole da rade, da su uslovi boravka optimalni i da je u zatvoru generalno pozitivna atmosfera”, navodi se u izvještaju.

Tokom obilaska, u UIKS-u je bilo radno angažovano 10 zatvorenica, što je 47 odsto od ukupnog broja zatvoranica.

127 SLUŽBENIKA UIKS-A JE OD POČETKA PANDEMIJE DO 23. DECEMBRA BILO ZARAŽENO KORONA VIRUSOM

“Kao i prethodnih godina radna mjesta koja su na raspolaganju odnose se na održavanje hiigijene, rad u krojačkoj radionici, uslužne djelatnosti, spremanje hrane i rad u vešeraju”, navodi se u izvještaju.

Zatvorenice koriste pravo na šetnju i relaksaciju i tokom cijelog dana imaju mogućnost da borave u dvorištu.

Tokom obilaska ovog odjeljenja zapaža se specifičnost aktuelne situacije u vezi sa epi-

U noći između petka i subote vozilo Ministarstva odbrane učestvovalo je u saobraćajnoj nezgodi u Podgorici, a njime je upravljao P.L. Saputnik u vozilu, generalni direktor Obavještajnog bezbjednosnog direktorata u Ministarstvu odbrane Miljan Perović zadobio je lakše povrede. “ D a n a 25.12.2020 godine oko 23.10 časova u Bulevaru Svetog Petra cetinjskog dogodila se saobraćajna nezgoda u kojoj je učestvovalo putničko motorno vozilo koje je u vlasništvu Ministarstva odbrane, u kojoj je učestvovao P. L. koji je upravljao navedenim vozilom i P. M. kao saputnik u vozilu, po izjavama, koje su dali policiji u Kliničkom centru”, saopšteno je iz Uprave policije.

Uviđaj je vršio dežurni tu-

žilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici uz asistenciju saobraćajne policije.

“O saobraćajnoj nezgodi upoznata je Vojna policija Vojske Crne Gore i službenici Ministarstva odbrane, koji su preuzeli vozilo. U toku je izviđajni postupak kojim rukovodi državni tužilac u ODT Podgorica. Spisi formirani povodom saobraćajne nezgode biće dostavljeni postupajućem tužiocu na ocjenu”, saopšteno je iz policije.

Ranije juče oglasio se jedan od lidera DF-a Milan Knežević ovim povodom putem, tražeći od ministarke odbrane Olivere Injac i šefa policije u Podgorici Milovana Pavićevića da javnosti kažu ko je bio u službenom vozilu kritične noći i zašto se to krije.

Bo.B.

TERETE SE ZA NAJTEŽA KRIVIČNA DJELA

RADULOVIĆ I GRUPA DANAS PRED SUDOM

demijom - deprivacija kontakata sa članovima porodice, odsustvo rekreativnih i kulturnih aktivnosti. Pozitivna su nastojanja Uprave UIKS-a da se kroz uspostavljanje tehničkih uslova podrži obavljanje video-poziva sa članovima porodice.

■ ODLAGANJE ROČIŠTA

Trenutna epidemiološka situacija uticala je i na održavanje ročišta u sudovima, tako je prije dvije sedmice odloženo ročište za kontrolu optužnice u jednom predmetu zbog izostanka šestorice okrivljenih koji se nalaze u UIKS-u, a koji su tada bili pozitivni na korona virus. Sedmicu kasnije ročište u istom predmetu je opet odloženo, iz istog razloga, a u pitanju je bio jedan pritvorenik koji je bio pozitivan na korona virus.

Bo.B.

Pred vijećem Višeg suda u Podgorici za danas je zakazano suđenje Nikšićaninu Ranku Raduloviću, i njegovoj navodnoj kriminalnoj grupi koju SDT tereti za vršenje najtežih krivičnih djela. Za organizatore devetnaestočlane kriminalne organizacije, osim Radulovića, terete se i albanski državljanin Erogen Brajović i Kotoranin Igor Vukotić.

Prema navodima optužnice SDTa, Radulović je u periodu od 2016. do 2018. u Nikši-

ću organizovao kriminalnu organizaciju, čiji su pripadnici postali njegov sin Željko Radulović, svjedok saradnik pod pseudonimom Jadranko Jonski, te Nikola Mandić, Stefan Radulović, Luka Radulović, Radoš Petrušić, Darko Vicković, Ratko Martinović, Radivoje Preradović, Nenad Lubura, Ivan Todorović, Miladin Dedović, Milovan Peruničić i Željko Matijašević.

Optužnicom su obuhvaćeni i Zlatko Matanović i Stefan Perović.

Bo.B.

12

hronika

PONEDJELJAK, 28. 12. 2020.

Foto: RTCG

na mjestu gdje adriatik propertis gradi hotel

Carević sa partijskim kolegama upao na gradilište u Miločeru

član Odbora za bezbjednost i odbranu dragan krapović:

Ne inicirati izmjene o izboru čelnika policije i ANB-a

Zakonske izmjene prema kojima bi mišljenje Odbora za bezbjednost i odbranu bilo obavezujuće za imenovanje čelnika Uprave policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) u ovom trenutku ne bi trebalo inicirati, kazao je član tog tijela Dragan Krapović agenciji MINA. Predsjednik Odbora Milan Knežević ranije je najavio da će predložiti izmjene i dopune zakona iz bezbjednosnog sektora, prema kojima bi za imenovanje čelnika policije i ANB bilo potrebno pozitivno mišljenja tog tijela i čime bi, kako je rekao, otpočela stvarna kontrolna uloga Skupštine.

Krapović je pojasnio da sadašnji zakonski okvir apsolutno predviđa davanje mišljena na izbor kandidata direktora policije i ANB-a.

“Naravno, mišljenje Odbora jeste konsulatativna kategorija, ali računam da nijedna vlada, ukoliko stigne negativno mišljenje, ne želi da protivno parlamentu i nadležnim parlamentarnim tijelima bira kandidate”, kazao je Krapović.

Kako je naveo, postojeća zakonska rješenje podrazumijevaju da Odbor o tome treba da se izjasni, ali da mišljenje tog tijela ni-

je obavezujuće za Vladu.

Krapović je rekao da sada ne bi trebalo uvoditi takvu izmjenu kojom bi obavezivali Vladu, s obzirom na heterogenost Odbora u ovom trenutku sa strane većine.

“Postoji mogućnost da bi tim potezom eventualne reforme u tom sektoru, i izmjene kako čelnih ljudi, tako i nekih drugih pozicija, bile dodatno odložene”, kazao je Krapović.

To, kako je naveo, ne bi bilo poželjno jer su reforme u tom sektoru prijeko potrebne.

“Bezbjednosni sektor, koji je pod vladavinom Demokratske partije socijalista (DPS), vrlo je problematičan i reforme su potrebne radi puta Crne Gore ka Evropskoj uniji (EU), ispunjavanja mjerila i kriterijuma iz poglavlja 23 i 24 i uvođenja i uspostavljanja vladavine prava”, poručio je Krapović.

On je kazao da će Demokrate kada bude došla inicijativa o izmjena i dopuna zakona to ozbiljno sagledati i jasno iznijeti svoj stav.

“Mislim da je postojeće zakonsko rješenje sasvim dovoljno, ali isto tako mislim da je inicijativa Kneževića sasvim legitimna”, rekao je Krapović.

Komentarišući konkurs za direktora policije koji je

najavio ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović, Krapović je kazao da očekuje da će promjene u Crnoj Gori animirati što veći broj kredibilnih i kompetentnih kandidata da se prijave i da će biti izabran najbolji kandidat, ponovo kažem prioritet je uspostavljanje vladavine prava i ispunjavanja mjerila u poglavljima 23 i 24.

On je dodao da je klub Demokrata, odnosno šef poslaničkog kluba te partije Boris Bogdanović, predložio ministru Sekuloviću određene korake i dinamiku kada je u pitanju Uprava policije, ali da je Vlada izabrala drugačiji put.

“Ali u svakom slučaju, mislim da promjene moraju biti korjenite i da moraju ići dalje od čelnih pozicija”, ocijenio je Krapović.

Komentarišući v.d. stanje u policiji i ANB, Krapović je kazao da je „to takav momenat“, ali da svakako to nije dobro.

“Očekujem da se izađe iz v.d. stanja i očekujem da Vlada preduzme korake, u skladu sa nadležnostima koje ima kako bi smo u punom kapacitetu imali riješeno mjesto direkrora ANBa, ali i druga mjesta u bezbjednosnom sektoru”, zaključio je Krapović. MINA

Predsjednik opštine Budva Marko Bato Carević predvodio je grupu partijskih kolega koji su juče ujutru prvo kolima blokirali ulaz, potom pješke došli do ulaza i polomili kapiju na gradilištu u Miločerskom parku gdje kompanija Adriatik propertis poznatog biznismena Petrosa Statisa gradi luksuzni hotel od pet zvjezdica, prenosi Pobjeda.

Okupljeni su, kako se može vidjeti sa fotografija i video-zapisa, pokušali nelegalno da zaustave radove koje, shodno svim građevinskim dozvolama i važećem urbanističkom planu, izvodi investitor. Carević je prije desetak dana obmanuo crnogorsku javnost nakon sjednice gradskog parlamenta i izjavio da je ministar ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratko Mitrović naložio da se obustave radovi na gradilištu hotela. Ispostavilo se da takav nalog nikada nije dat već je Ministarstvo obrazovalo komisiju koja treba da provjeri svu dokumentaciju.

Prema saznanjima Pobjede, komisija je do sada konstatovala da se objekat izvodi u skladu sa projektom i uz poštovanje svih datih dozvola. Protiv predsjednika opštine Budva je MANS podnio više prijava zbog nelegalnog poslovanja i uzurpacije državnog zemljišta u Grblju.

Prema nalazima Istraživačkog centra MANS-a, Ministarstvo poljoprivrede je

Okupljeni su, kako se može vidjeti sa fotografija i video-zapisa, pokušali nelegalno da zaustave radove koje, shodno svim građevinskim dozvolama i važećem urbanističkom planu, izvodi investitor

u posljednje dvije godine kompaniji „Carinvest“ budvanskog predsjednika opštine, Marka Carevića, isplatila blizu 100.000 eura na ime subvencija za poljoprivrednu prozvodnju i nabavku opreme, iako se radi o farmi koja je u potpunosti sagrađena na uzurpiranom državnom zemljištu i bez građevinske dozvole.

Kompleks farmi Marka Carevića sastoji se od 12 objekata od preko 6000m2, a kompletno imanje koje je uzurpirano se prostorire na površini od oko pola miliona kvadrata.

Kao što je pokazalo istraživanje MANS-a, kompanija „Carinvest“ je za svega nekoliko godina izgradila cijeli poljoprivredni kompleks, u potpunosti neometana od strane inspekcije i nadležnih organa za upravljanje državnom imovinom.

R.C.H. Detalj izuzet sa snimka

14

DRUŠTVO

DO 2024. GODINE

PONEDJELJAK, 28. 12. 2020.

GLAVNI GRAD I CENTAR ZA PRAVA DJETETA

Nebojša Kavarić predsjednik Novogodišnji Udruženja sudskih vještaka paketići za djecu Dr Kavarić

Sudski vještak medicinske struke doc. dr Nebojša Kavarić izabran je juče za predsjednika Udruženja sudskih vještaka Crne Gore. Na izbornoj Skupštini Udruženja za potpredsjednike su izabrani vještaci informaciono-tehničke i ekonomske-finansijske struke Marko Lakić i Sonja Smolović.

Imenovan je i Savjet Udruženja, koji se sastoji od predstavnika svih odbora struka.

“Mandatni period novog rukovodstva je od 2020. do 2024. godine. U skladu sa mjerama Ministarstva zdravlja izborna Skupština je održana elektronskim putem”, kaže se u saopštenju Udruženja sudskih vještaka.

J.V.Đ.

u Dnevnom centru

Sekretar Sekretarijata za socijalno staranje Glavnog grada Ivan Terzić i predstavnici Centra za prava djeteta Crne Gore uručili su novogodišnje paketiće JU Dnevni centar za djecu omladinu sa smetnjama i teškoćama u razvoju u Podgorici, a na inicijativu djece koja su korisnici različitih programa u Centru organizovao je novogodišnje ukrašavanje dvorišnog prostora ove javne ustanove.

Akcija u zajednici je realizovana kroz projekat Cen-

tar za podršku djeci i porodici koji je podržan kroz IPA II zajednički program za Crnu Goru i EU, a odnosi se na zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu zaštitu koji se sprovodi posredstvom Direktorata za finasiranje i ugovaranje EU pomoći i Direkcije za programiranje i implementaciju EU fondova Ministarstva finansija i socijalnog staranja.

“Djeca su kroz ovu akciju pokazala posebnu senzibilnost i posvećenost vršnjacima, pokazala su da je

ovo vrijeme darivanja, prijateljstva i jednakosti. Potrudili su se da djeca Dnevnog centra uživaju u novogodišnjim kreacijama koju su za njih pripremili sa posebnom pažnjom i ljubavlju”, navode iz PG Biroa.

Akcija je realizovana u skladu sa propisanim epidemiološkim mjerama, te je izostalo zajedničko druženje djece iz Centra za prava djeteta sa djecom JU Dnevni centar za djecu i omladinu sa smetnjama i teškoćama u razvoju-Podgorica. J.V.Đ.

ODRŽAN ČETVRTI CRNOGORSKI SALON ARHITEKTURE

Najveća nagrada za ANDU architects

Četvrti po redu crnogorski salon arhitekture koji se održava bijenalno, pod nazivom TRANS-MISIJA u organizaciji Saveza arhitekata Crne Gore, zbog aktuelnih mjera povodom pandemije, održan je prošle srijedu kao live stream iz prostora Kolektora, kome je bilo moguće pristupiti putem Jutjub kanala na veb-sajtu i društvenim mrežama SACG-a.

Program su vodile organizatorke Četvrtog crnogorskog salona arhitekture Andrijana Pavićević i Ema Alihodžić Jašarović.

Na ovogodišnji poziv za učešće na salonu prijavilo se čak 75 projekata u sedam kategorija: STUDENTSKI RADOVI - 15 radova; KONKURSNI RADOVI - sedam radova; PUBLIKACIJE - 10 radova; ISTRAŽIVANJE i EKSPERIMENT – jedan rad; ENTERIJERI - ukupno osam radova; PROJEKTI - 25 radova; REALIZACIJE devet radova.

Međunarodni referentni žiri činili su Davor Mateković – Hrvatska, Grozdana Šišović - Srbija, Branislav Mitrović – Srbija, Marko Brajović – Brazil. U live prenosu su se obratili publici putem video-poruka, uz osvrt na utisak o ovogodišnjem salonu, dok je jedini član žirija iz Crne Gore, Ivan Milošević bio u Ko-

lektoru odakle se obratio gledaocima. Žiri ovogodišnjeg salona imao je nimalo lak zadatak, da među 75 pristiglih radova odabere najbolje. Nagrade ovogodišnjeg salona su sljedeće: GRAND PRIX kao najveća nagrada Salona ove godine pripala je timu ANDU architects, za kuću VilLA B, Bandići, autora Gorana Andrejina, i saradnice Sonje

Dubak.

Dobitnik u kategoriji enterijer: Srđan Marlović, za projekat Paviljon Gradske muzike u Herceg Novom.

Dobitnik u kategoriji projekti: Autori S.O.B.A. (Marija Krsmanović Stringheta, Milena Kordić, Anđelka Badnjar Gojnić, Bruno Strinheta), saradnik Dimitrije Puzović za ugostiteljski objekat Hostel Žabljak.

Dobitnik u kategoriji re-

alizacije: Autor Andjelka Badnjar Gojnić, za objekat Fakultet likovnih umjetnosti na Cetinju.

Dobitnik u kategoriji publikacije: SPACES OF COMMONING: URBAN COMMONS IN THE EX-YU REGION – Autori: Iva Čukić, Jovana Timotijević, Božena Stojić, Njozma Dragusha, Orbis Rexha, Sonja Dragović i Tatjana Rajić. Žiri je ovog puta, jedno-

glasno donio odluku, da dodijeli SPECIJALNO PRIZNANJE SALONA autorskom timu EXPEDITIO, koje su nakon dvodecenijskog doprinosa na polju istraživanja a u cilju zaštite crnogorskog prostora, dale važan doprinos arhitektonskoj sceni, i ovog puta kao autori, koautor ili izdavači, nastupile sa čak sedam publikacija.

Takođe, zbog izuzetno kvalitetnih studentskih radova, žiri je donio odluku da dodijeli pohvalu u ovoj kategoriji i to studentkinji Mini Gutović, za projekat: Centar za istraživanje i konzerviranje endemičnih biljaka sa ornitološkim centrom u Crnoj Gori – mentor Robert Potokar.

Kategorija konkursi, takođe je zavrijedila pažnju žirija, te je i u toj kategoriji jedan rad posebno izdvojen, uz pohvalu žirija: Vrtić i jaslice u Ulcinju – autori Ivan Jovićević, Dušan Đurović i Mina Gutović.

Nagrađeni autori Srđan Marlović i Goran Andrejin, kao i Dušan Đurović, publici su se obratili iz Kolektora, dok su ostali nagrađeni u nemogućnosti da fizički prisustvuju, poslali video poruke.

Ove godine, kategorija istraživanje i eksperiment, po mišljenju žirija nije zavrijedila nagradu.

R.D.

PONEDJELJAK, 28. 12. 2020.

15

Foto: Iva Mandic

Pismo jednog pacijenta dr Ratković

Jedna je Marina

OPORAVILO SE 620 PACIJENATA

Preminulo osam osoba, 367 novooboljelih U Crnoj Gori u posljednja 24 sata od posljedica novog korona virusa preminulo je osam osoba, potvrđeno je 367 novih slučajeva infekcije, dok se oporavilo 620 pacijenata, saopšteno je juče iz Instituta za javno zdravlje.

“Laboratorije Instituta i druge koje se bave dijagnostikom infekcije novog korona virusa od posljednjeg presjeka završile su analizu i Institutu dostavile rezultate za 1.308 uzoraka među kojima je ukupno registrovano 367 novopozitivnih. Uzorci novopozitivnih upućeni su na testiranje iz Podgorice 167, Nikšića 73, Budve 32, Berana 20, Pljevalja 19, Kolašina 11, Tivta devet, Rožaja osam, Bara pet, Cetinja, Herceg Novog

društvo

i Tuzi po četiri, Bijelog Polja, Danilovgrada, Šavnika, Ulcinja i Mojkovca po dva i iz Kotora i Žabljaka po jedan”, kazali su iz Instituta.

Od jučerašnjeg presjeka, kako su saopštili, prijavljeno je osam smrtnih ishoda povezanih sa COVID-19 i to kod po dva pacijenta iz Podgorice i Nikšića i po jednog iz Berana, Bijelog Polja, Cetinja i Kotora.

“Najmlađi preminuli je imao 46, a najstariji 85 godina”, navodi se u saopštenju.

Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom od početka juna iznosi 657, a od početka godine 666.

“Do 17 sati prijavljen je oporavak kod 620 pacijenata. U Podgorici je aktiv-

no 4.709 slučajeva novog korona virusa, u Nikšiću 645, Baru 590, Bijelom Polju 507, Budvi 461, Cetinju 441, Pljevljima 326, Beranama 325, Kotoru 251, Herceg Novom 183, Tuzima 154, Danilovgradu 124, Kolašinu 98, Rožajama 71, Ulcinju 57, Tivtu 50, Mojkovcu 26, a u Andrijevici i Plavu po 19.

U Šavniku je aktivno 18 slučajeva korona virusa, u Plužinama i na Žabljaku po 15, Petnjici pet, dok u Gusinju trenutno nema aktivnih slučajeva. Ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 9.109. Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 46.694”, zaključili su iz Instituta.

J.V.Đ.

Na adresu Dnevnih novina stiglo je pismo Gojka Vlahovića iz Kolašina u kojem izražava duboku zahvalnost doktorici Marini Ratković, čiji je pacijent bio.

Pismo prenosimo u cjelosti.

“Kada život počne da otkazuje poslušnost i neke mračne sile zamagle pogled u kome samo bjelilo bolesničke sobe i zveket medicinskih pomagala je stvaran, osjetih dah smrti.

Osjećaj nemoći i prolaznosti se nastani u iznemoćalo tijelo koje čeka red za umiranje, a onda u cik zore prolomi se zvonki glas dr Marine Ratković sa naredbom medicinskom osoblju za djelovanje. Izvještaj o provedenoj noći i stanju pacijenta i nalozi za dan koji počinje. A potom neizbježna topla riječ koja daje nadu i vjeru u nemoguće. Život ide dalje i otima se smrti jer tako ona želi. Ona diže, liječi, njene riječi i ozbiljnost pristupa ulivaju sigurnost u ono što radi i podstiče da se ne predajem već prigrlim ovo malo života što je na izmaku.

Pacijent bez obzira koliko godina imao, kojoj vjeri se priklanjao, koje i odakle je, njoj je bilo svejedno. U službi

građanima, a odana profesiji čovjek širokog srca i nesvakidašnje energije. Dan je počinjala u osvit, a završavala kada se dan predaje noći. Niko kao ona i tako vješto i tako uspješno, a nadasve ljudski.

Srećna je zemlja koja je ima, a ne mala ljekarska zajednica Kliničkog centra.

No, evo neki osporiše sve ono što mi, koji joj život dadosmo na raspolaganje, o njoj mislili. Zašto ljudska zloba i nepoštovanje struke potire sve ono što je za ponos. Kuku nama za njima kada se drznuše da ovakvu ljudsku i medicinsku veličinu skrajnuše bez imalo stida i potrebe da čuju glas naroda - pacijenata.

A oni samo jednu riječ, veliki čovjek, ljekar humanista, organizator, rukovodilac, profesor, naučnik.

To joj niko ne može uzeti i to je njeno bogatstvo koje ostavlja Crnoj Gori, pokoljenju i svojoj porodici. Mi njeni pacijenti koji joj dugujemo što još dišemo, držimo je u sjećanju kao najsjajniju relikviju kojoj se klanjamo.

Doktorica Marina je jedna, i njenu veličinu mali ne mogu potamnjeti.

(Gojko Vlahović, Kolašin) Dr Ratković

U KCCG I BERANSKOJ I NIKŠIĆKOJ BOLNICI

Na liječenju 218 oboljelih, kritično 61 U Kliničkom centru Crne Gore trenutno se nalazi 87 pacijenata sa COVID-19 infekcijom od kojih je 35 životno ugroženo, saopšteno je juče iz najveće zdravstvene ustanove u državi.

U Opštoj bolnici Berane trenutno je na liječenju 38 pacijenata pozitivnih na novi korona virus.

“Od toga, šest pacijenata ima tešku kliničku sliku i svi se nalaze na neivanzivnoj ventilaciji”, kazali su iz te zdravstvene

ustanove.

U nikšićkoj bolnici trenutno su hospitalizovana 93 Covid-19 pacijenta, od kojih je 20 životno ugroženo i nalaze se u Jedinici intenzivnog liječenja.

“Sedam pacijenta je na neinvazivnoj ventilaciji, a na respiratoru trenutno nema pacijenata”, saopštili su iz nikšićke bolnice i dodali da su ostali pacijenti stabilnih vitalnih parametara i trenutno se dobro osjećaju.

J.V.Đ.

Ilustracija

16

društvo

PONEDJELJAK, 28. 12. 2020.

za studijsku 2020/21. godinu

PRIZNANJE PROFESORU MAŠINSKOG FAKULTETA

Studentkinja Fakulteta dramskih umjetnosti Univerziteta Crne Gore, na studijskom smjeru Film i mediji, Lolita Mikhailova, sa prosjekom 9,82 proglašena je za najbolju studentkinju ovog fakulteta za studijsku 2020/21. godinu.

“Za mene ova nagrada predstavlja priznanje za sav rad koji sam uložila u studiranje tokom proteklih godina. Drago mi je da ovakve nagrade postoje i da studenti znaju da i njihov rad može biti prepoznat i cijenjen od strane fakulteta.

Ovo je za mene još jedan podsticaj u nizu i motivacija za nastavak istraživanja kinematografske djelatnosti koja je sama po sebi jako složena i kompleksna”, kazala je Mikhailova.

S obzirom na to da je student koji dolazi iz Rusije, ona kaže da joj je duplo više vremena trebalo kada se osvrne na period učenja i prilagođavanja novoj životnoj sredini, međutim, uspjeh nije izostao.

“Interesovanje i ljubav prema filmu i umjetnosti uopšte učinili su proces učenja još više zanimljivijim i izazovnijim, jer kada radiš ono što voliš (što se ne događa uvijek često), tada sve poteškoće doživljavaš kao potencijalnu priliku i odskočnu dasku za bolju budućnost, kako u filmskoj industriji tako i u životu uopšte”, dodala je Mikhailova.

Fakultet je, kaže, upisala is-

Rektor Univerziteta Crne vanja strukture cirkulacionih Gore prof. dr Danilo Nikolić i opštih nekonzervativnih peruručio je Plaketu za poseban turbacija koje indukuju flaterdoprinos međunarodnom po- sku nestabilnost. Značaj prouzicioniranju Univerziteta Cr- čavanja ovih problema počiva ne Gore profesoru Mašinskog na činjenici da se većina realfakulteta prof. dr Ranislavu nih tehničkih objekata modeBulatoviću. luje kao nekonzervativni koBulatovićevo osnovno nauč- načnodimenzionalni sistemi. no interesovanje je, kako Imajući to u vidu, dobijene rezultate smo se navodi u saopštenju Univerziteta, u objavili u prestižoblastima mehanim naučnim časopisima nike: analitičke primijenjedinamike, teorije stabilnosti nog karaktera: kretanja i teAIAA Journal orije oscilaci(časopis Ameja. Njegova naričkog instituta učna bibliografiza vazduhoplovDetalj sa doja sadrži više od 120 stvo i astronautidjele priznanja jednica, od kojih su oko ku) i ASME Journal of 40 radovi objavljeni u nauč- Applied Mechanics”, naveo je nim časopisima međunarod- profesor Bulatović. nog karaktera.

On je istakao da je počastvo“Što se tiče naučnog rada, to- van dodijeljenom plaketom. kom ove godine, bavio sam se “Zadovoljstvo je utoliko vesuptilnim problemima uticaja će što priznanje dolazi od instrukture sila na stabilnost di- stitucije na kojoj sam se školonamičkih sistema - temom ko- vao i za koju sam profesionalja u okvirima teorijske meha- no vezan više od četiri deceninike ima bogatu istoriju. U ovoj je. Koristim priliku da ljubazno oblasti rada, u tekućoj godini, zahvalim svima onima koji su objavio sam u međunarodnim učestvovali u predlaganju i časopisima pet radova, od ko- odlučivanju za dobijanje ovog jih dva u suautorstvu”, naveo je priznanja”, kazao je Bulatović Bulatović neke od uspjeha ko- ističući da bi, kada je riječ o daji su mu pričinili zadovoljstvo ljim planovima, “bilo pretenciu ovoj godini. ozno da u 65. godini života obePosebno ističe dio rezultata ćavam kvalitativne skokove u nastalih kroz zajednički rad sa svom radu. Realnije je, čini se, istaknutim američkim naučni- da dolazi vrijeme svođenja rakom F. E. Udwadiom. čuna - profesionalnih i život“Ovi rezultati se tiču istraži- nih”.

J.V.Đ.

Lolita Mikhailova, najbolja Bulatović doprinio studentkinja Fakulteta međunarodnom pozicioniranju UCG dramskih umjetnosti

Lolita Mikhailova ključivo zbog filma.

“Međutim, od velike važnosti je bilo upoznavanje sa svijetom pozorišta, koji osim gledanja predstava podrazumijeva i čitanje mnogobrojnih dramskih djela. Naravno, istorija pozorišta je neuporedivo duža, i činjenica je da se film u jednom dijelu oslanjao na pozorišno iskustvo sticano tokom proteklih vjekova, te stoga mogu reći da je ta vrsta umjetnosti doprinijela mom dubljem razumijevanju ne samo filma nego i suštine života i ljudskih odnosa”, kazala je studentkinja.

Jedan od glavnih ciljeva, kaže ona, joj je da doprinese i prenese iskustvo svim onim ljudima koji će zakoračiti u svijet filma i umjetnosti uopšte.

“Imam veliki broj ideja i projekata koje ću u budućnosti težiti da realizujem. Smatram da ću time još više doprinijeti želji ljudi sa sličnim interesova-

njima za stvaranjem i gledanjem kinematografskih djela koja će definitivno promijeniti njihov pogled na život”, objasnila je Mikhailova.

Planira da upiše master studije na studijskom smjeru Produkcija Fakulteta dramskih umjetnosti UCG-a na Cetinju.

“Poručila bih budućim studentima da upišu ovaj fakultet ukoliko je kod njih prisutna velika želja i ljubav prema filmu.

U suprotnom, biće im veoma teško i naporno. Smatram da je od suštinske važnosti pronaći ono što smatramo svojim životnim pozivom i voditi se tim putem. Ukoliko osjećate da ste umjetnička duša i da je to dio vas, napravite neophodan korak i zakoračite u ovaj svijet, ne bojite se. U svakom slučaju ćete dobiti dragocjeno iskustvo i postati još bolja verzija sebe”, završava studentkinja. J.V.Đ.

CDPR POSJETILO DOM STARIH U PETROVCU

Grafike i crteže studenata FLU donijeli na dar Sekretar Crnogorskog društva za borbu protiv raka Domagoj Žarković i članovi društva tokom blagih dana posjetili su tradicionalno Dom za stare u Petrovcu, koji vode časne sestre franjevke na čelu sa upraviteljicom samostana Sveti Vid m. Benediktom. Tom prilikom predati su upraviteljici samostana Sveti Vid radovi - grafike i crteži studenata / tica Fakulteta likovnih umjetnosti (FLU) sa Cetinja - Od-

sjek za grafiku: Malike Tulebayeve, Helene Blagojević, Sare Petrović, Azre Mehonjić, Dragane Petković, Ane J. B., Juliane Bulatove, Lane Bulatović i studenata Dimitrija Zekića, Jasmina Kulićija, Jovana Tomovića, Matije Šoškića i Miloša Prodanovića.

“Crteži tako sada krase prostorije Doma i čine prostor ljepšim i ugodnijim za boravak pacijentica i časnih sestara koje ih njeguju. Nadamo se da smo po-

sjetom u ovim blagim prazničnim danima pokazali starim, nemoćnim i bolesnim koji su tu smješteni da nijesu napušteni i zaboravljeni, a sve zahvaljujući časnim sestrama koje ih nesebično i brižljivo drže u odlično opremljenom i urednom ambijentu Doma u prelijepom Petrovcu. Istovremeno smo poželjeli i stavljanje u funkciju novog Doma u nastupajućoj godini, jer takvih objekata u Crnoj Gori svakako nedostaje”, kazao je za

Dnevne novine Žarković.

Upraviteljica Samostana Sveti Vid i Doma za stare m. Benedikta, znajući za

to, u ime svih časnih sestara i pacijentkinja Doma, toplo je zahvalila na posjeti, kao i donijetim darovima. J.V.Đ.

18

CRNA GORA

PONEDJELJAK, 28. 12. 2020.

OTVORENA ZIMSKA TURISTIČKA SEZONA U SKI CENTRU KOLAŠIN 1600

NA BJELASICI ODLIČNI USLOVI ZA SKIJANJE

Zimska turistička sezona juče je i zvanično otovorena u skicentru Kolašin 1600. Nakon što je sniježni pokrivač prešao 30 centimetara visine, a meteorolozi najavljuju konstantne sniježne padavine tokom ove sedmice, iz menadžmenta očekuju da već danas bude uslova za bezbjedno skijanje i da će cijela infrastsruktura ski-centra biti stavljena u funkciju.

Tokom subote posjetioci ski-centra Kolašin 1600 dobili su gratis panoramsku vožnju, ali zbog mjera nije bilo mnogo gostiju, a i takvi su vremenski uslovi bili da vožnja nije bila moguća.

■ MJERE VELI-

KI ENONOMSKI UDARAC

“Najveći uzrok malog broja gostiju su upravo postojeće zdravstvene mjere, konkretno zabrana međugradskog saobraćaja. Međutim, apelovali smo na nadležne da još jednom raz-

Stvoreni uslovi i u restoranu motre ove mjere za predstojeće praznike i nadamo se da će uslišiti nešto od toga”, kazao je direktor DOO Skijališta Crne Go-

Uskoro otvaranje i ski-centra 1450, kao i ostalih turističkih centara U Crnoj Gori Ski-centar 1600 prvi je otvorio sezonu, a prema riječima direktora Skijališta Crne Gore Miloša Popovića, uskoro se očekuje i otvaranje Ski-centra 1450, a nakon toga i ostalih turističkih centara.

“U saznanju sam od kolega da će i susjedni Ski-centar Kolašin 1450 biti u funkciji za predstojeće praznike, te da će vrlo brzo biti otvoreni i Savin kuk na Žabljaku, Vučje u Nikšiću kao i Hajla u Rožajama”, naveo je on.

re Miloš Popović.

Mjere su, smatra on, veliki ekonomski udarac kako za sami ski-centar, tako i za cijelu pivredu na sjeveru.

“Ski-centar je motor privrede sjevera Crne Gore i ako on nema mogućnosti da radi, onda i cijela privreda ispašta zbog toga. Za praznike smo imali dogovorene aranžmane sa ozbiljnim turoperatorima iz Albanije, koji su bili ugovoreni sa hotelom Hilton kao i sa Bjankom i ostalim hotelima u Kolašinu. Međutim, svi ti aranžmani se polako otkazuju zbog tih svih mjera. Ski-centar je apsolutno spreman za zimsku

turističku sezonu, snijega imamo i čitava infratsruktura skijališta će vrlo brzo biti u funckiji skijanja”, kazao je Popović.

■ POBOLJŠANI USLOVI

On je istakao da se ponuda za predstojeću sezonu sastoji od 10,5 kilometara skijaških staza, što je 6,5 km više nego u prethodnoj sezoni, a tu su između ostalog i restoran Troglav sa kapacitetom od 400 mjesta, skirental, škola skijanja i dječiji poligon za obuku.

U cilju sprečavanja širenja

virusa COVID-19, iz Skijališta su pokrenuli posebne procedure u skladu sa epidemiološkim mjerama koje su, kako smatra Popović, rigoroznije od mjera koje preporučuju nadležni.

“Takođe, imamo i propisanu kovid garanciju za sve skijaše u slučaju da neko kupi sezonski ski-pas ili karte. To pruža mogućnost skijašima da, u slučaju zaraze, uz nalaz ljekara, te skijaške dane iskoriste u drugom dijelu zimske sezone, ili kad im to bude odgovaralo. Takođe, postoji i opcija vraćanja novca skijašima u slučaju da, zbog nekih određenih epidemioloških mje-

PONEDJELJAK, 28. 12. 2020.

CRNA GORA

19

SNIJEG PROUZROKOVAO PROBLEME NA DALEKOVODIMA

Kolašin i sinoć u mraku, Plav i Gusinje dobili struju

NAJVEĆI UZROK MALOG BROJA GOSTIJU SU UPRAVO POSTOJEĆE ZDRAVSTVENE MJERE, KONKRETNO ZABRANA MEĐUGRADSKOG SAOBRAĆAJA. MEĐUTIM, APELOVALI SMO NA NADLEŽNE DA JOŠ JEDNOM RAZMOTRE OVE MJERE ZA PREDSTOJEĆE PRAZNIKE I NADAMO SE DA ĆE USLIŠITI NEŠTO OD TOGA ra, skijalište bude zatvoreno”, poručio je Popović.

■ NAJAVA DOBRE SEZONE

Lijepi zimski ambijent, smatra predsjednik Opštine Kolašin Milosav Bulatović, nagovještva da će biti uslova za odvijanje

Popović

zimske turističke sezone.

“Ovom početku su prethodile velike poteškoće koje je imala turistička privreda, a pandemija je učinila svoje. Ali, s druge strane, mislim da turistička privreda zaista ima vrijedne ljude koji žele da se bore kako bi održali firme i našli modele kako bismo mi imali zimsku turističku sezonu. Moramo naglasiti da imamo ograničenja što se tiče mjera. Ovih dana smo imali i okupljanja turističkih poslenika, gdje smo zatražili da se te mjere malo ublaže, kako bi se mogla odvijati zimska turistička sezona.

Mi u lokalnoj upravi imamo razumijevanja za sva ta ograničenja, ali očekujemo da će država ipak naći adekvatne modele kako bi zimska turistička sezona mogla da se odvija”, poručio je predsjednik Opštine.

Snijeg na sjeveru Crne Gore prouzrokovao je velike probleme u nekoliko opština. Bez struje su od subote veče bili stanovnici opština Kolašin, Plav i Gusinje.

Iz CEDIS-a su naveli da je probleme na elektrodistributivnoj mreži napravio vlažni snijeg koji od subote intenzivno pada na sjeveru Crne Gore. Snijeg je, kako kažu, težak i stvara dodatni teret na provodnicima pa se uveče zaledi što dovodi do kidanja provodnika.

Oni su istakli da su ekipe konstantno na terenu i da rješavaju nastale probleme.

Tokom jučerašnjih večernjih sati iz CEDIS-a su naveli da ekipe izvode radove na dalekovodu Skrbuša, koji električnom energijom napaja dio kolašinske opštine, te da su ekipe na izmaku snage, s obzirom da su od prekjuče na terenu, ali da neće odustati dok god im vremenski uslovi i vidljivost budu dozvolili rad.

Naime, u subotu oko 14 časova nestala je struja, da bi u narednih dva sata nakon toga u više navrata dolazilo do prekida, i već od 16 časova popodne struje više nije bilo.

Građani Andrijevice, Gusinja i Plava su bez struje, zbog kvara na prekidaču u trafostanici (TS) “Andrijevica”.

“Naime, nakon intervencije dalekovodne ekipe na 110 kV dalekovodu ‘Berane- Andrijevica’ i njegovog uključenja, došlo je do kvara na prekidaču u TS 110/35

kV ‘Andrijevica’, usljed čega su bez napajanja potrošači Andrijevice, Plava i Gusinja”, rekli su iz CGES-a agenciji MINA. Ekipe Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) otklonile su kvarove na dalekovodu “Berane Andrijevica”, saopštili su iz te kompanije, navodeći da dalje aktivnosti na snabdijevanju strujom Andrijevice, Plava i Gusinja nastavlja Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS).

Iz CGES-a su agenciji MINA kazali da su u 17.13 sati otklonjeni svi kvarovi na dalekovodu “Berane - Andrijevica”, čime su stvoreni preduslovi za redovno napajanje strujom potrošača iz Andrijevice, Plava i Gusinja.

Bjelopoljski Opštinski tim za zaštitu i spašavanje prati situaciju na teritoriji ove opštine i na elektronskoj sjednici užeg tima konstatovao da je situacija pod kontrolom.

Najveći problem zbog velikih padavina nastao je na elektro mreži, gdje je usljed pada stubova došlo do prekida napajanja električnom energijom u jednom dijelu gradskih naselja i na seoskom području.

“Komunalno preduzeće je organizovalo rad u tri smjene i aktivnosti su bazirane prema gradskim saobraćajnicama, koje su prohodne. Sva mehanizacija je na raspolaganju i na ruralnom području. Putni pravci se čiste po planu i prioritetu. Ekipe putara tokom

dana radiće na čišćenju sljedećih lokalnih putnih pravaca: Srđevac - Sušica -Goduša, Stjepanica - Ivanje - Godijevo, Rasovo - Gubavač - Bijedic - Kanje, Bijelo Polje -Grančarevo, Femića krš - Prijelozi, Kisjele vode - Sljepačnica. U toku današnjeg i sjutrašnjeg dana biće čišćeni ostali putni pravci po planu, programu i grupi prioriteta”, saopštili su iz Komunalnog preduzeća „Lim“.

Do zaključenja broja Dnevnih novina dio stanovnika Kolašina bio je bez struje.

20

crna gora

PONEDJELJAK, 28. 12. 2020.

Završena obuka UMHNK

Razvijanje vještina za pružanje podrške

Udruženje mladih sa hendikepom Nikšić (UMHNK) organizovalo je sva tri predviđena modula obuke “Osnove psihološkog savjetovanja” za socijalne radnike i zaposlene kod pružalaca usluga socijalne i dječje zaštite.

Kako su naveli iz UMHNK, obuku su sproveli stručnjaci iz partnerske organizacije NVO OLI CG, a stručni radnici, koji su je pohađali, dobiće serifikat programa koji je akreditovan kod Zavoda za socijalnu i dječju zaštitu, čime ispunjavaju jedan od uslova za dobijanje licence za rad stručnih lica u oblasti socijalne i dječje zaštite.

Doktor psiholoških nauka i trener OLI CG Bojana Miletić, koja je vodila obuke, istakla je da su učesnici imali priliku da kroz teorijska predavanja, ali i praktične vježbe razviju vještine potrebne za pružanje podrške pojedincima i grupama.

“Edukativni proces je bio usmjeren ne samo na to da polaznici proširuju svoja teorijska i praktična znanja o pomaganju ljudima, već i da bliže upoznaju sebe i da se podstaknu na to da i u budućem periodu budu usmjereni na taj proces. Najvažniji instrument psihoterapeuta ili savjetnika jeste on sam, jer sopstvenim primjerom klijentima pokazuje ispravan način, a emoci-

je koje se u terapeutu javljaju predstavljaju najbolji izvor pouzdanih podataka o klijentu”, kazala je Miletić.

Jedna od polaznica Nađa Đukić, psihološkinja iz Nikšića, kaže da je obuka za nju imala profesionalni i lični značaj, jer predstavlja kontruktivan način čuvanja psihološkog zdravlja kroz pozitivan odnos ka sebi, a samim tim doprinosi uvažavanju pozitivnog odnosa sa drugima.

Obuka je organizovana u sklopu projekta “Poboljšanje pristupa uslugama socijalne zaštite osobama sa invaliditetom na području opština Nikšić, Šavnik i Plužine”, koji sprovodi Udruženje mladih sa hendikepom Nikšić u saradnji sa NVO “OLI CG”, NVO “Ekvivalent” i Advokatskom kancelarijom Vojinović.

“Cilj projekta je doprinos daljem razvoju i decentralizaciji sistema socijalne i dječje zaštite u Crnoj Gori, kao i jačanje kapaciteta lokalnih pružalaca usluga za osobe sa invaliditetom u Nikšiću, Šavniku i Plužinama, a u skladu sa pravnim standardima i potrebama korisnika”, ističu u UMHNK. Projekat je finansijski podržan u okviru Višegodišnjeg akcionog programa Evropske unije i Crne Gore za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu zaštitu.

Dobrovoljni penzioni fond „Penzija plus“ Podgorica u likvidaciji L.br.6/19 OBAVJEŠTENJE Obavještavamo vlasnike udjela u DPF “Penzija plus“ Podgorica u likvidaciji, da je isplata udjela fonda počela u ponedjeljak 07.12.2020.godine u svim filijalama CKB banke AD Podgorica. Isplata putem filijala CKB banke trajaće do isplate svim članovima fonda i imaoca udjela u DPF „Penzija plus“ Podgorica u likvidaciji.

Likvidacioni upravnik

Nikšić: Otvoren VII Novogodišnji sajam lokalnih proizvoda

Proizvođačima besplatna godišnja onlajn promocija Sedmi Novogodišnji sajam lokalnih proizvoda Nikšić otvoren je juče na posebnoj veb platformi www.niksickisajam.me, a do sada se predstavilo oko 120 proizvođača hrane, pića, suvenira i rukotvorina, a prijave za učešće moguće je slati i u narednim danima.

Onlajn sajam trajaće do sljedećeg decembra, do kada će se, nadaju se organizatori, stabilizovati situacija sa epidemijom korona virusa i stvritu uslovi za održavanje tradicionalne manifestacije kako je i predviđeno njenim osnivanjem.

Svetozar Bajović iz Opštine Nikšić kaže da je odluka o održavanju onlajn sajma donešena kako bi se ispoštovale epidemiološke mjere, održao kontinuitet manifestacije i omogućilo lokalnim poljoprivrednim proizvođačima da se predstave. Osmišljena veb-platforma jedostavna je i laka za korišćenje kako izlagačima tako i posjetiocima.

“Interesovanje je i ove godine bilo veliko. Za sada imamo prijavljeno oko 120 izlagača, ali odlučili smo da prijavljivanje nastavimo i narednih dana. Naša očekivanja su da će ove godine na sajmu biti, kao i prethodne godine, između 200 i 250 izlagača. I pored toga što je sajam onlajn on ima svoje benefite. Prvi je taj što je omogućen pristup sajmu ljudima iz čitavog svijeta.

Sajam prelazi te neke lokalne i crnogorske okvire.

Za sada imamo prijavljeno oko 120 izlagača, ali odlučili smo da prijavljivanje nastavimo i narednih dana. Naša očekivanja su da će ove godine na sajmu biti, kao i prethodne godine, između 200 i 250 izlagača A drugi benefit je taj što će sajam trajati sve do narednog decembra. Sadržaj koji smo postavili biće dostupan narednih godinu dana”, kazao je Bajović.

Izlagači koji učestvuju u sajmu imaju mogućnost da tokom godine mijenjaju i ažuriraju svoje sadržaje, kako bi posjetioci svakog trenutka mogli da se upoznaju sa aktuelnom ponudom proizvođača.

Direktor IPC Tehnopolisa Ratko Bataković poziva proizvođače da iskoriste mogućnost za kvalitetnu i besplatnu promociju i sve to uz stručnu i tehničku pomoć.

“Da se možda nije ova situacija desila možda ni svi naši poljoprivredni proizvođači ne bi bili u prilici da se, da kažem, primoraju da koriste nove tehnologije i ono što je sada jako važno i kuda stremi čitav svijet, da se na taj način unaprijedi njihovo poslovanje, pa i da prošire svoju prezentaciju”, kazao je Bataković.

Reakcije proizvođača su, kako ističe Bataković, i više

nego pozitivne.

“Očekivali smo da će i manje ljudi da se prijavi u prvom krugu baš od zbog straha od nepoznatog, kako će se predstaviti... Ali uvjerili smo ih i pomogli im da shvate da je to jedini način koji je trenutno moguć i koji će im i u budućnosti pomagati i da se naviknu na korišćenje modernih tehnologija u promovisnaju svojih proizvoda”, kazao je Bataković.

Turistička organizacija Nikšić, kao partner u organizacij Novogodišnjeg sajma trudila se, ističe direktor Boris Muratović, da tokom godine kroz različite turističke brošure i sadržaje promoviše lokalne poljoprivredne proizvođače i seoska domaćinstva.

“Smatramo da je to snaga naše opštine i snaga naših ljudi. Kroz turizam i kroz sve druge grane naše privrede moramo promovisati ono što su naši benefiti, ono što su naše prednosti, a u isto vrijeme davati značajan podstrek tim ljudima da ubuduće takođe ostanu čvrsto na temeljima koje su ranije postavili i da razvijaju svoje biznise. Prije svega, tu mislim na male lokalne biznise koji su definitivno budućnost ne samo nikšićke već i crnogorske ekonomije”, istakao je Muratović.

Organizatori VII Novogodišnjeg sajma lokalnih proizvoda Nikšić su IPC Tenopolis, Turistička organizacija Nikšić i Mreža za ruralni razvoj Crne Gore.

PONEDJELJAK, 28. 12. 2020.

podgorica

21

Privode se kraju radovi u Staroj varoši

Ulice Keše Đurovića i Predgrad uskoro u novom ruhu Radovi na rekonstrukciji Ulice Predgrad i Ulice Keše Đurovića u Staroj varoši biće završeni uskoro, a naredne godine počeće radovi na rekonstrukciji ulica Spasa Nikolića i Sava Lubarde u ovom naselju.

“Prema izjavi izvođača radova očekujemo da će radovi na rekonstrukciji Ulice Predgrad i Ulice Keše Đurovića u Staroj varoši biti završeni do kraja 2020. godine”, navodi se u odgovoru Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice Dnevnim novinama.

Ipak, prema viđenom stanju na terenu ostalo je još mnogo posla na potpunom završetku radova.

Iz Agencije podsjećaju da su zaključili ugovor sa izvođačem radova “Global Project” d.o.o. iz Podgorice sa po-

dizvođačima za izvođenje radova na rekonstrkuciji Ulice Pregrad i Ulice Keše Đurovića u zahvatu UP-a “Stara varoš”.

Dužina kraka u Ulici Keše Đurovića iznosi 161 metar, dok dužina kraka u Ulici Predgrad iznosi 152 metra. Širina kolovoza Ulice Keše Đurovića je promjenljiva i kreće se u granicama od 2,92 do tri i po metra, dok se širina kolovoza u Ulici Predgrad kreće od 2,65 do tri i po metra.

“Izrada zastora kolovozne konstrukcije je predviđena od kamene kocke dimenzije 10x10x10 centimetara. Za oivičenje kolovoza su predviđeni betonski ivičnjaci. Prostor između ivičnjaka i postojećih objekata, zidova i ograda je promjenjive širine i biće obrađen

od kamenih oblutaka u cementnom malteru”, navode iz Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice.

Takođe, za odvođenje vode sa kolovoza predviđena je izgradnja atmosferske kanalizacije. Pored atmosferske, predviđena je izgradnja vodovoda, rekonstrukcija i nivelacija ploča na šahtama postojeće fekalne kanalizacije, kao i nova tk kanalizacije i “led” javna rasvjeta.

“Na Ulici Predgrad završeni su svi radovi na instalacijama, urađena je betonska ploča na kolovozu i trotoarima. U toku su radovi na

Završena izgradnja fekalne kanalizacije

kaldrmisanju ulice i postavljanju kamenog oblutka na dijelu trotoara. U Ulici Keše Đurovića izvedene su podzemne instalacije, odrađeno je 90% betonskih šahti na instalacijama”, kazali su iz Agencije.

Poslije toga uslijedile su pripreme podloge, tamponiranje ulice i izrada betonske ploče, a nakon čega slijedi izrada zastora od kamene kocke i postavljanje oblutaka na pješačkim površinama (prostor između ivičnjaka i postojećih ograda i objekata).

Vrijednost ugovorenih radova je 220.728 eura sa ura-

čunatim PDV-om.

Do kraja ove godine bili su planirani radovi i na rekonstrukciji Ulice Sava Lubarde i dijela Ulice Spasa Nikolića.

“Javni poziv za rekonstrukciju Ulice Sava Lubarde i dijela Ulice Spasa Nikolića objavljivan je više puta, međutim nije bilo ponuda za ove radove. Javni poziv je još jednom ponovljen 9. decembra ove godine”, navode iz Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice.

Procijenjena vrijednost javne nabavke je 250.000 eura sa uračunatim PDV-om.

M.M.

“Putevi”

“Putevi” sanirali saobraćajnice Očišćeno više Nakon izgradnje vodovodne i kanalizacione mreže ekipe gradskog preduzeća Putevi sanirali su veliki broj saobraćajnica u gradu, prigradskim naseljima i ruralnom području Podgorice. Tako su nakon radova koje je izvodilo gradsko preduzeće Vodovod i kanalizacija završeni asfalterski radovi nakon izgradnje vodovodne i fekalne kanalizacione mreže u Orjenskoj (dva kraka) i Ulici Goce Delčeva u Maslinama, Ulici vojvode Vasa Bracanova na Koniku, Ulici Miladina Popovića na Zabjelu i Ulici Arhonta Petra u Donjoj Gorici.

Takođe, asfaltirani su i prekopi nakon izgradnje vodovodne mreže u ulicama: Milana Raičkovića, Lješkopoljskoj, Milo-

ja Pavlovića, Jovana Ćetkovića, Veljka Vlahovića, Iva Andrića, Belvederskoj, Slobodana Škerovića, Mila Peruničića, Orjenskoj, na Bulevaru Crnogorskih serdara, kao i u Opštini u sastavu Glavnog grada - Golubovci u naseljima Ljajkovići, Mahala, Cijevna i Golubovački put.

Radovi na saniranju saobraćajnica nakon izgradnje fekalne kanalizacione mreže završeni su u Rovačkoj ulici i Ulici Ludviga Kube u Zagoriču, kao i ulicama Pionirskih odreda i Pohorskoj u Murtovini. Paralelno su završeni i radovi na ruralnom području i to: MZ “Doljani”, MZ “Komani” mjesto Baloči, MZ “Ubli” selo Liješta i MZ “Barutana” - selo Briđe.

putnih pravaca Ekipe gradskog preduzeća Putevi intenzivno izvode radove na čišćenju sniježnog pokrivača na više putnih pravaca na teritoriji glavnog grada. Očišćen je putni pravac Han Garančića - Opa-

snica - Kurlaj dug 5,5 kilometara, kao i čišćenje putnog pravca Nožica - Ptič u dužini tri kilometra.

Putevi danas nastavljaju da čiste putne pravce Uvač - Ljevorečke Tuzi i Nožica-Brskut.

U PRODAJI

na oglasnim šalterima pobjede u Podgorici i Nikšiću

Kapitalna studija o dijaspori Crne Gore u izdanju Dnevnih novina i Uprave za dijasporu POPUST

50%

Poslije više od dvije decenije pred čitaocima je koautorska monografija o našem iseljeništvu koja na referentan način obuhvata prošlost i sadašnjost dijaspore Crne Gore

Knjiga je obogaćena velikim brojem ilustracija i dokumenata koji svjedoče o viševjekovnim migracionim procesima sa ovog prostora ka svim kontinentima.

24

SVIJET

PONEDJELJAK, 28. 12. 2020.

ŠIROM EVROPSKE UNIJE POČELA VAKCINACIJA PROTIV

“U RATU SMO, ALI ORUŽJE J OVIM MALIM STAKLENIM B

Zemlje Evropske unije zvanično su započele koordinisani proces vakcinacije protiv kovida 19, a prednost među populacijom od skoro 450 miliona ljudi, imaju najranjivije grupe koje su juče ujutro prve vakcinisane.

Od juče ujutro vakcinu primaju zdravstveni radnici, starije osobe i pojedini politički lideri kako bi uvjerili javnost da su vakcinacije bezbjedne.

U Pragu se vakcinisao češki premijer Andrej Babiš i poručio “Nema razloga za brigu”. U Rimu je italijanski ministar zdravlja Roberto Speranca, ispred bolnice gdje je pet ljekara i medicinskih sestara čekalo da primi vakcinu, rekao da početak vakcinacije u EU daje nadu za kontinent, ali da građani još nekoliko mjeseci moraju da se pridržavaju mjera i da budu pažljivi i odgovorni.

“Hvala Bogu”, kazala je 96-godišnja Araseli Hidalgo, prva osoba u Španiji koja je vakcinisana protiv korona virusa. Hidalgo, koja živi u staračkom domu u Gvadalahari, nedaleko od Madrida, je kazala da je vakcinacija dobro prošlo i da ništa nije osjetila. U Hrvatskoj je prva osoba koja je primila vakcinu 81-godišnja Branka Aničić, štićenica Doma za starije osobe u Zagrebu.

“U ratu smo, ali oružje je sti-

glo u ovim malim staklenim bočicama”, kazao je vođa bugarske posebne grupe za borbu protiv kovida-19, general Ventsislav Mutafčiski.

■■ MAĐARI, NJEMCI I

SLOVACI POŽURILI SA VAKCINACIJOM

Iako je kolektivni dogovr unutar članica EU bio da sve

zemlje počnu vakcinaciju u nedjelju 27. januara, Mađarska, Slovačka i Njemačka su počele sa vakcinacijom započele dan ranije, a prvi koji su primili vakcinu su zdravstveni radnici i penzioneri.

“Nismo željeli da protraćimo jedan dan od roka trajanja vakcina”, kazao je Karsten Fišer, član epidemiološkog osoblja okruga Harc u

Upozorenje Europola: Lažne vakcine se već nude na društvenim mrežama Šefica Europola Ketrin de Bol upozorila je juče na opasnost od potencijalnih lažnih vakcina protiv korona virusa.

De Bol je upozorila da bi kriminalci mogli pokušati da iskoriste veliku potražnju za vakcinama u svijetu, objavile su juče novine njemačke medijske grupe Funke.

Dodala je da su zvaničnici već primijetili konkretne znakove prljave igre poput nuđenja lažnih vakcina na društvenim mreža-

ma. Šefica evropske policije pozvala je potrošače da budu oprezni i da bi vakcinisanje lažnim vakcinama moglo da uzrokuje ozbiljne zdravstvene posljedice.

Takođe je navela da države moraju biti spremne na pokušaje kriminalnih grupa da ukradu doze vakcina, a Europol je identifikovao i potencijalna žarišta.

Bivša šefica belgijske policije napomenula je da policijska odjeljenja širom EU zajednički djeluju na zaštiti transporta vakcina.

Interpol je početkom decembra takođe objavio upozorenje o prijetnji organizovanih kriminalnih grupa usred kampanja vakcinacije protiv kovida-19, uključujući prodaju lažnih vakcina i krađu zaliha postojećih, odobrenih vakcina kompanija Biontek i Fajzer.

“Kriminalne mreže vrijebaće ljude i putem lažnih internet stranica, a lažni ljekovi mogli bi značajno da ugroze nečije zdravlje, čak i život”, upozorio je šef Interpola Jirgen Štok.

Njemačkoj.

Vakcine, koje su razvili njemački Biontek i američki Fajzer u petak su iz Belgije počele da stižu u super hladnim kontejnerima u bolnice EU. U 27 država EU potvrđeno je najmanje 16 miliona slučajeva kovida 19 i više od 336 hiljada smrtnih slučajeva. Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je u subotu

u video obraćanju poručila da je početak vakcinacije “dirljiv trenutak jedinstva i uspješna priča EU”.

U međuvremenu, prvi slučajevi novog soja korona virusa koja se brzo širi, a pojavila se u Londonu i južnoj Engleskoj, otkrivena je u Francuskoj i Španiji.

Njemačka farmaceutska kompanija Biontek uvjerena

PONEDJELJAK, 28. 12. 2020.

SVIJET

25

V KOVIDA-19

JE STIGLO U BOČICAMA” BRITANCI ODOBRAVAJU OKSFORDSKU VAKCINU

Britanska vlada planira početak vakcinacije oksfordskom vakcinom 4. januara, objavio je juče list Sandej Telegraf.

Vlada se nada da će tokom predstojeće dvije sedmice vakcinisati dva miliona ljudi oksfordskom vakcinom koje proizvodi farmaceutska kompanija AstraZeneca, kao i već odobrenom vakcinom kompanije Fajzer i Biontek. Očekuje se da će britanski regulator ovih dana odobriti oksfordsku vakcinu, dodaje list. Kako se navodi, britanske vlasti planiraju operaciju nezapamćenih razmjera koja uključuje masovnu vakcinaciju na stadionima i u velikim kongresnim centrima.

U AstraZeneci su u subotu veče potvrdili da vjeruju da je njihova vakcina jednako djelotvor-

je da je njena vakcina efikasna i protiv nove vrste korona virusa, ali je rekla da su potrebne dalje studije kako bi bili potpuno sigurni.

■■ MNOGI EVROPLJA-

NI SKEPTIČNI PREMA VAKCINAMA

Evropska unija, koja broji oko 450 miliona stanovnika, sklopila je ugovore s nizom dobavljača za preko dvije milijarde doza vakcina, a cilj je vakcinisati sve odrasle tokom 2021. godine. Ipak, ankete pokazuju da su ljudi u mnogim

na kao i Fajzerova i Modernina.

Kod oksfordske vakcine se kao prednost navodi da je znatno jednostavnije njegovo skladištenje, koje ne zahtijeva skladištenje doza na ekstremno niskim temperaturama, kao što je slučaj sa Fajzerovim.

Britanija je prva zapadna zemlja koja je započela masovnu kampanju vakcinacije protiv korona virusa vakcinom Fajzera i Bionteka.

Bivša članica EU potvrdila je u subotu 34.693 nova slučaja zaraze i 210 umrlih, objavila je vlada uz napomenu da se radi o djelimičnim podacima. Sa više od 70.000 žrtava kovida-19, Britanija je šesta najteže pogođena zemlja u svijetu po broju mrtvih iza Sjedinjenih Država, Brazila, Indije, Meksika i Italije.

evropskim zemljama, od Francuske do Poljske, vrlo sumnjičavi prema vakcini, pa lideri 27 zemalja uporno pokušavaju da promovišu vakcinukao najveću šansu za povratak života u normalu.

“Okrećemo stranicu u priči o jednoj teškoj godini. Vakcinacija je trajni izlaz iz pandemije”, poručila je na Twviteru predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.

Osim bolnica i staračkih domova, sportske i konferencijske dvorane su takođe postali centri za masovno vakcinisanje stanovništva.

ZBOG TRAMPOVOG ODBIJANJA DA POTPIŠE USVOJENI ZAKON

Istekla pomoć za milione nezaposlenih u Americi

Mogućnost dobijanja pomoći za milione nezaposlenih Amerikanca, koji jedva sastavljaju kraj s krajem, istekla je u subotu ponoć, a odlazeći predsjednik SAD Donald Tramp i dalje odbija da potpiše predlog zakona o pomoći za oporavak od pandemije korona virusa i finansiranju vlade, usvojen u oba doma Kongresa.

Sudbina usvojenog predloga zakona i dalje je neizvjesna, pošto Tramp zahtjeva veći iznos jednokratne novčane pomoći za Amerikance i kritikuje određene troškove kao nepotrebne, navela je agencija Asošijeted pres.

Federalna vlada će ostati bez sredstava u utorak ako Tramp do tada ne potpiše predlog zakona, što će izazvati djelimično zatvaranje njenih službi.

Nekoliko članova Kongresa pozvalo je Trampa da odmah potpiše predlog zakona, u trenutku kada je zemlja teško pogođena zdravstvenom i ekonomskom krizom, prenio je AP. Senator demokrata iz Vermonta Berni Sanders rekao je da je to što Tramp sada radi “nevjerovatno okrutno” i dodao da “veliki

Zakonski predlog je usvojen ubjedljivom većinom u oba doma Kongresa, ali Tramp traži da predviđeni iznos jednokratne novčane pomoći bude povećan sa 600 na 2.000 dolara za pojedince i na 4.000 dolara za parove.

broj ljudi pati”.

Republikanski senator iz Pensilvanije Pet Tumi takođe je kazao da Tramp treba da potpiše usvojeni zakonski predlog, a da potom zatraži odobravanje dodatne pomoći.

“Sada imamo predlog u čijem definisanju je učestvovala i njegova administracija. Mislim da treba to da završimo”, naveo je Tumi.

Samohrana majka troje djece Lanetris Hejnz, iz Saut Benda u Indijani, izgubiće pomoć za nezaposlene od 129 dolara nedjeljno ako Tramp ne potpiše predlog zakona.

“Ovo je igra šaha, a mi smo pioni”, rekla je Hejnz.

Zakonski predlog je usvojen ubjedljivom većinom u oba doma Kongresa, ali Tramp traži da predviđeni iznos jednokratne novčane pomoći bude povećan sa 600 na 2.000 dolara za pojedince i na 4.000 dolara za parove. Članovi Predstavničkog doma Kongresa SAD iz redova Demokratske stranke htjeli su da prihvate Trampov zahtev, ali su njegovi republikanci 24. decembra blokirali usvajanje tog predloga.

Saradnica Instituta Brukings Loren Bauer navodi da će 11 miliona Amerikanaca odmah izgubiti pomoć, dok će još milioni za nekoliko nedjelja ostati bez nadoknada za nezaposlene.

Stručnjak za osiguranje za nezaposlene Endrju Stetner procjenjuje da bi u problemu moglo da se nađe 14 miliona ljudi, zbog rasta broja nezaposlenih poslije Dana zahvalnosti.

Trampovo odbijanje da potpiše predlog zakona dovešće i do isteka moratorijuma na prinudno iseljavanje iz stanova zbog neplaćanja kirije, uslijed čega bi milioni ljudi mogli da ostanu i bez krova nad glavom.

26

SVIJET

PONEDJELJAK, 28. 12. 2020.

BAJDEN ĆE NASTOJATI DA UMANJI PODJELE U EU NASTALE TOKOM TRAMPOVOG MANDATA

Odlaskom Trampa London gubi jednog od najvećih zagovornika Bregzita Inicijatori Bregzita već odavno pominju trgovinsko približavanje između Velike Britanije i SAD, kako bi se nadoknadio razlaz sa Evropskom unijom i za to je Donald Tramp, sa svim svojim prezirom prema multilateralizmu i prema evropskim institucijama izgledao kao savršen partner, ocijenila je agencija Frans pres.

Međutim, London će se u januaru definitivno razići od EU i razgovarati sa novim američkim predsjednikom Džozefom Bajdenom, koji želi da se ponovo poveže sa EU i uopšte ne dijeli “kavaljerski duh” onih koji su bili za Bregzit.

■■DŽONSON VEĆ

UPOZOREN NA PITANJE GRANICE U IRSKOJ

Bajden, demokrata irskog i katoličkog porijekla, već je upozorio britanskog premijera Borisa Džonsona na bilo koje aktivnosti koje bi ugrozile mir u pokrajini Sjevernoj Irskoj, kao što je vraćanje fizičke granice između te provincije i Irske, koja je članica EU. Prema tom pitanju, postignut je kompromis sa Briselom i prije nedavno postignutog trgovinskog sporazuma Londona i Brisela. Posmatrači smatraju da je to znak određenog uticaja izbora Bajdena u SAD. “London je shvatio da bi spor oko sjevernoirske granice bio apsolutno toksičan za američko-britanske odnose”, rekao je Jakob Kirkegard iz njemačkog ogranka američkog centra Maršalov fond.

Džonsonova konzervativna vlada sada se fokusira na teme koje su više u skladu sa Bajdenovom budućom politikom, kao što je borba protiv klimatskih promjena.

Konferencija UN o klimi, koja je predviđena naredne godine u Škotskoj, biće prilika da se pokaže zajed-

nička ambicija dva transatlanska partnera, ocijenio je Frans pres.

Poslije četiri godine napetosti, London i Vašington bi trebalo ponovo da budu “na istoj talasnoj dužini” o pitanju Irana.

“Na papiru je britanska Konzervativna stranka bliža Demokratskoj stranci u SAD nego Republikanskoj stranci Donalda Trampa”, rekao je Kirkegard.

Britanci su takođe najavili istorijsko povećanje vojne potrošnje da bi, prema riječima Kirkegarda, pokušali da nastave da “igraju u velikim ligama” kao strateški partner SAD, posebno u eri tenzija sa Kinom. Ali, budućeg američkog pred-

sjednika možda više privlače snage EU.

■■BAJDEN STAL-

NO ISTIČE IRSKO PORIJEKLO

“Velika Britanija Bregzita pokušava da prikaže kako je sve dobro, ali SAD ne moraju da ih strogo drže na svojoj strani”, rekao je Kirkegard.

Bajden će imati oko sebe bivše savjetnike Baraka Obame, koji nisu zaboravili Džonsonovu izjavu iz 2016. godine, kada je pomenuo da Obama ima “prezir predaka prema britanskom carstvu”. Džonson je aludirao na Obamine korijene iz Kenije, a

njegova rečenica je uticala na stav američke ekstremne desnice.

Novi predsjednik SAD, koji će položiti zakletvu 20. januara, uopšte ne oklijeva da pomene svoje irsko porijeklo, kao da želi da se ogradi od Velike Britanije.

U video snimku, koji je kružio na društvenim mrežama, Bajden je novinaru Bi-Bi-Si-ja, koji je pokušao da mu postavi pitanje poslije izbora, odgovorio: “Bi-Bi-Si? Ja sam Irac!”, poslije čega mu je uputio prijateljski osmjeh.

“Jasno je da u Bajdenovom okruženju postoji osjećaj da je Bregzit bio potpuno pogrešan izbor i da je premijer Džonson bio

previše blizak Trampu. Dakle, oni misle da odnos sa Londonom treba staviti u drugi plan”, ocijenio je drugi stručnjak Erik Bratberg, iz istraživačkog centra Karnegi za međunarodni mir.

Ekspert je dodao da je Bajden svjestan važnosti “specijalnih odnosa” sa Londonom i neće ugroziti veze sa tim nezaobilaznim saveznikom, kao što je Tramp učinio sa evropskim saveznicima, posebno sa Njemačkom i kancelarkom Angelom Merkel.

“Tramp je prije svega želio da posije podjele u Evropi, Bajden više želi da bude taj koji će zacijeliti te povrede”, dodao je Bratberg.

PONEDJELJAK, 28. 12. 2020.

KULTURA

Teoriju oblaka francuska kritika opisala je kao osjećajan, hipnotički, duboko erotski roman o oblacima, sačinjen od istorijskih činjenica i fikcije, i o njihovoj ulozi u oblikovanju čovjekovih strasti, bura i priča.

Poređena u njegovoj rodnoj Francuskoj sa Džulijanom Barnsom i Kazuom Išigurom, njegova krasna poetska proza i šarmantni, melanholični ton osvojili su i američku kritiku.

Filmska preporuka BIJELI BIJELI DAN Režija: HLYNUR PALMASON

27

VRLA, NOVA NORMALA U BOKEŠKOJ ULICI DO 1. FEBRUARA

Korona virus i izolacija kao inspiracija za umjetnost

Pandemija, otuđenost, usamljenost, ekonomska kriza, lock down, podložnost medijskoj manipulaciji neke su od tema kojima se bavi umjetnik Mišo Joskić u okviru svojih djela koja čine postavku “Vrla nova normala”, a koju građani Podgorice mogu da pogledaju do 1. februara u Bokeškoj ulici.

“Sam naziv izložbe nastao je po knjizi ‘Vrli novi svijet’ Oldousa Hakslija iz 1932. godine u kojoj je autor istakao snažnu viziju neuravnotežene, no tehnički napredne budućnosti ističući njene prednosti, ali i nedostake. Imajući u vidu da se Mišo u svom radu bavi i društveno-angažovanim temama koje se u nekim segementima oslanjaju na Orvelova predviđanja, smatrala sam da naziv potpuno odgovara njegovoj izložbi”, istakla je otvarajući izložbu istoričarka umjetnosti Maša Vlaović.

Prema njenim riječima, glavna odrednica izložbe “Vrla nova normala” jeste humor, kolažiranje, razigrano nepoštovanje, parodija i kritika kiča kao najvećeg unutrašnjeg neprijatelja umjetnosti.

Vlaović je kazala da je u toku epidemije Joskić bio jako produktivan i da je ona pozitivno uticala na

njegov kreativni potencijal, pa je napravio preko 50 slika, a da su za izložbu selektovali 20 najboljih radova.

Joskić je kazao kako je odlučio da se bavi street artom, budući da je po zanimanju grafički dizajner.

Nakon nekoliko poslova koji su se odnosili na rad u spoljašnjem prostoru, odlučio da je to nešto čime že-

li da se bavi.

“U tom trenutku sam raskrstio sa grafičkim dizajnom i sa drugim stvarima sa kojima sam se bavio do tada” rekao je Joskić.

On je kazao da je epidemija korona virusa za njega bila kao “home terapija” za stvaranje radova.

“U tom periodu, bio sam rasterećen svih poslova i

zatvoren, tako da sam se posvetio radu u kući i bio sam jako produktivan. Za to vrijeme, nastali su radovi koji su izloženi, kao i mnogi drugi”, naveo je Joskić.

Svi zainteresovani izložbu Joskića mogu pogledati u kafićima “Tarantina”, “Soba” i “Štrudla” do 1. februara naredne godine.

R.K.

KULTNA OSTVARENJA NA FB STRANICAMA KINOTEKE Šef policije u zabačenom islandskom gradiću počinje da sumnja da je jedan mještanin bio u vezi s njegovom pokojnom suprugom.

Opsjednutost potragom za istinom postaje sve veća, sve dok ne počne ugrožavati i njega i njegove bližnje. Ovo je drugi dugometražni film Hlynura Palmasona nakon prvijenca Zimska braća s kojim je osvojio četiri nagrade na festivalu u Lokarnu, a potom više od 30 nagrada na više od 60 festivala. U cjelosti snimljen 35-milimetarskom kamerom, Bijeli, bijeli dan nadahnut je islandskom izrekom: Kad je sve bijelo i više nema razlike između zemlje i neba, mrtvi mogu razgovarati sa živima.

NOVOGODIŠNJI ONLAJN MARATON Jugoslovenska kinoteka organizuje onlajn maraton digitalno restaurisanih jugoslovenskih klasika, u režiji Gorana Markovića, Božidara Nikolića, Slobodana Šijana, Srđana Karanovića, Gorana Paskaljevića, Živka Nikolića i Živojina Žike Pavlovića.

Deset kultnih ostvarenja, u produkciji Centar filma, biće emitovana u prenosu uživo 1. januara od

10 sati ujutro do dva časa posle ponoći na Facebook stranicama Jugoslovenske kinoteke.

Program počinje “Nacionalnom klasom”, a slijede “Tri karte za Holivud”, “Maratonci trče počasni krug”, “Nešto između”, “Varljivo leto”, “Poseban tretman”, “Davitelj protiv davitelja”, “Ljepota poroka”, “Kad budem mrtav i beo” i “Miris poljskog cvijeća”.

R.K.

28

KULTURA

PONEDJELJAK, 28. 12. 2020.

SLAVNI ŠPANSKI REDITELJ ZA INDIE WIRE

NAJBOLJI FILMOVI 2020. U IZBORU PEDRA ALMODOVARA Pedro Almodovar bio je veoma zauzet ove godine. Nakon što je njegov film “Pain and Glory” nominovan za Oskara, španski sineasta je proveo nekoliko nedjelja u izolaciji i pisao niz eseja. Sredinom godine je radio na prvom ostvarenju na engleskom jeziku, kratkom filmu pod nazivom “The Human Voice”, sa Tildom Svinton, koje je doživjelo premijeru na Filmskom festivalu u Veneciji, a očekuje se u bioskopima u martu naredne godine. Između svega toga, stigao je da pogleda i mnoga nova ostvarenja i za časopis Indi Wire prokomentariše koja su mu se najviše dopala.

Film godine za Pedra Almo dovara je “Nom a d l a n d” čija glavna junakinja gubi sve i ne preostaje joj ništa osim da luta unaokolo tražeći svoje mjesto u beskonačnom putova-

nju. Sljedeći na listi je “First Cow”, priča o dvojici ljudi u Oregonu na početku 19. vijeka, koji se udružuju kako postigli veliku zaradu.

“The Devil All The Time” reditelj je odabrao zbog suptilne i precizne naracije. Ono što posebno izdvaja je komplikovani zaplet “odlično ra-

zriješen majstorskim dodirom na kraju filma”.

Film “Another Round” vrlo je neobična priča o četvorici prijatelja, profesorima u srednjoj školi, koji počinju da konzumiraju alkohol svakodnevno da bi ispitali da li bolje funkcionišu pod njegovim dejstvom. Sljedeći na listi je “Swallow”

film o ženi koja voli da guta razne predmete, potom ih izbaci iz sebe, očisti i sačuva. Almodovar kaže da je film gledao u konstantnom stanju zapanjenosti. Ali, ističe, uprkos teškoj temi, film ne posustaje ni jednog trenutka.

Reditelj je izdvojio “I’m No Longer Here” o meksičkoj bandi mladića opsjednutim frizurama i posebnom vrstom plesa. Almodovar film karakteriše kao neočekivano simpatičan, sa šarmantnim protagonistom, a hvali i fotografiju i saundtrek.

Za ostvarenje “Little Joe” naveo je da je najbolji film autorke Džesike Hausner još od otkrovenja pod nazivom Lourdes. Na kraju liste našli su se “Never Rarely Sometimes Always” i dokumentarac “The Painter And The Thief”. R.K.

ČASOPIS ZA LOKALNU SAMOUPRAVU I NJEGOVANJE BAŠTINE CRNE GORE

Novi broj “Komune” posvećen Bijelom Polju

KOMUN@ je ovoga puta na povećanom broju strana, čak 44, šesnaest više od uobičajenog sadržaja, u cjelosti je posvećena Bijelom Polju i donosi veliki broj interesantnih tekstova iz svih oblasti sa tog područja. Časopis započinje uvodnikom “Bijelo Polje-primjer sladnog života” iz pera Petra Smolovića,prvog čovjeka bjelopoljske opštine koji ističe da “Bijelo Polje koje baštini ideja slobodarstva i multikonfesionalnosti, čine najbolji ljudi koji su ambasadori grada”.

U ovom broju Komune priča Veselina Konjevića, te tekst akademika Božidara Šekularca o rodnom mjestu Miroslavljevog jevanđelja kao temeljnog spomenika naše pismeno-

sti, kao i zapis o nahiji limski Nikšići u osmanskim popisima prof. dr Marijana Premovića. Tu je i veoma interesantna priča mr Saita Šabotića o bjelopoljskim antifašistima kao i tekst Edina Smailovića pod naslovom “Iskra je pomen slobodi”.

Tekst koji je posvećen bjelopoljskoj gimnaziji sa naslovom “Mali univerzitet na Limu” potpisuje Marijan Mašo Miljić. I ovoga puta ne izostaju eseji Ramiza Hadžibegovića, Željka Rutovića, dok Senad Pećanin ekskluzivno za Komunu piše o nekadašnjim lijepim vremenima gdje podsjeća da “rodno mjesto čovjeku dođe kao genetska kombinacija hromozoma-imaš ga, nisi o njemu odlučivao, niti ga birao, a utisne ti se u

dušu kao podkožni biljeg kojeg se nikako ne možeš otresti, sve i da hoćeš”.

U ovom broju Komune Mihailo Čabarkapa piše o Bijelom Polju koje je raslo bez prebrojavanja i disalo jednom dušom. O poznatoj bjelopoljskoj porodici Dizdarević je tekst Faruka Dizdarevića pod naslovom “Plemići carske uprave” a Vanja Rakonjac piše o uglednoj porodici Rahović. Tu je i tekst Murata Ćorovića o porodici Korać i nekadašnjem učitelju Đukanu Koraću.

U bogatom književnom dodatku u ovom broju Komune pišu Rajko Cerović, Aleksandar Čogurić, Draško Došljak, Maja Grgurović. Tu su priče Saladina Dina Burdžovića i Faiza

Softića, kao i predstavljanje knjige Blage Žurić “Prva ljubav zauvijek” koju potpisuje Mašo Miljić i knjige Murata Ćorovića “Bez maske” i njegovog kompletnog književnog i novinarskog djela o kojima piše Kemal Musić.

Tu su priče o kulturnim manifestacijama u Bijelom Polju, Željko Raičević piše o bogatoj baštini bjelopoljskog muzeja, a njegov kolega Burhan Čelebić o artefaktima kamene plastike od antike do srednjeg vijeka, dok se Dragan B. Perović prisjećao Petra Rudića.

U najnovijoj Komuni i dvije slikarske priče i to Željka Raičevića o slikarskom umijeću porodice Lazović i Šekija H. Musića o slikaru Džeku

Hodžiću u tekstu pod naslovom “Velikan i likovni prorok”. Najnovija Komun@ je izuzetno bogata i sadržajima posvećenim sportu. R.K.

PONEDJELJAK, 28. 12. 2020.

KULTURA

29

NARODNI MUZEJ CRNE GORE DANAS OBILJEŽAVA GODIŠNJICU

Radovi pionira moderne umjetnosti u čast jubileja I

zložbom “Sedamdeset godina Umjetničkog muzeja”, na četiri etaže Crnogorske galerije umjetnosti “Miodrag Dado Đurić”, Narodni muzej obilježiće jubilarnu godišnjicu – 70 godina postojanja Umjetničkog muzeja.

Riječ je o izboru radova iz fundusa Umjetničkog muzeja, od kojih većina do sada nije izlagana ili je izlagana vrlo rijetko.

Otvaranje izložbe biće prenošeno onlajn od 14 sati na Jutjub kanalu Narodnog muzeja . Izložbu će otvoriti direktorica muzeja Anastazija Miranović, uz poštovanje aktuelnih zdravstvenih mjera u suzbijanju pandemije korona virusa.

“Pored stalne postavke Umjetničkog muzeja, izložene u Vladinom domu, ovom ekspozicijom pruža se jedinstvena prilika da šira javnost stekne uvid u presjek muzejskog materijala koji decenijama sakuplja, čuva i baštini Umjetnički muzej, odnosno Narodni muzej Crne Gore”, navodi se u saopštenju ustanove.

Na izložbi će biti zastupljeno 134 autora različitih generacija, odnosno 175 radova u diferentnim izražajnim medijima i tehnikama.

“I kako to obično biva kada su u pitanju ‘okrugle’

brojke, osvrćemo se unazad, pravimo rekapitulaciju postignutog. Od ideje o osnivanju Umjetničkog muzeja do realizacije date zamisli dug je put, čije početke naziremo u poratnim godinama prošlog vijeka”, zapisala je u predgovoru kataloga Miranović.

Danas fond Umjetničkog muzeja broji više od četiri hiljade djela. Prvobitno smješten u tzv. Plavom dvorcu - nekadašnjem i sadašnjem rezidencijalnom zdanju, sedamdesetih godina dvadesetog vijeka izmješta se u prostorije Vladinog doma, u kojima je i sada situirana stalna postavka, depo i administracija Umjetničkog muzeja.

“Umjetnički muzej je struktuiran u više heterogenih zbirki: crnogorske likovne umjetnosti, jugoslovenske likovne umjetnosti, ikona, kopija fresaka, karikatura, stranih autora, kao i poklon - zbirki - Umjetnici Jugoslavije Njegošu i Zbirka Vukmanović. Stalna postavka,

175

RADOVA U RAZLIČITIM IMEDIJIMA I TEHNIKAMA BIĆE IZLOŽENO U GALERIJI UMJETNOSTI “MIODRAG DADO ĐURIĆ”

Rada Anastasa Bocarića

u Vladinom domu predstavlja okosnicu ekspozicionog segmenta Umjetničkog muzeja - navodi Miranović.

Rukovoditeljka Umjetničkog muzeja Narodnog muzeja Crne Gore Mirjana Dabović-Pejović u svom tekstu u katalogu pojasnila je koncept izložbe.

Selekcija radova, prema njenim riječima, ima za cilj da predstavi manje poznati dio fundusa, sa kojim, po prirodi stvari, publika ima relativno malo prilika da se upozna. Kao i u svim muzejima tako i u NMCG, značajan broj djela rijetko izađe iz muzejskog depoa. Za mnoga nema mjesta u stalnoj postavci, dok se druga ne uklapaju u koncepte povremenih izložbi. Sedamdesetogodišnjica osnivanja Umjetničkog muzeja je prava prilika da se ovaj aspekt programske aktivnosti podigne na viši nivo i da se ovo muzejsko blago predstavi na sveobuhvatan način. S obzirom na njegov obim, za ovu priliku izdvojen je najstariji i manje poznat dio fundusa.

Time želimo istaći u javnosti pomalo zaboravljene protagoniste crnogorske moderne umjetnosti, ali i ukazati na pionirske napore u izgradnji institucionalnog okvira iz kojeg je nastao današnji Umjetnički muzej”, zapisala je Dabović-Pejović.

Izložba “Sedamdeset godina Umjetničkog muzeja” u Crnogorskoj galeriji umjetnosti “Miodrag Dado Đurić” može se pogledati do 31. marta 2021. godine.

IZDAVAÄŒKI PROJEKTI DNEVNIH NOVINA

Na kompletna izdanja Dnevnih novina dajemo 50% popusta. Akcija vaĹži do kraja DECEMBRA.

POPUST

50 %

32

ZABAVA

PONEDJELJAK, 28. 12. 2020.

PJESMA I KNJIGA SRĐANA MARJANOVIĆA

Priče o beogradskom asfaltu, džezu i folkerima ⌦ Filip Jovović Pjesma kantautora Srđana Marjanovića najavila je treći istoimeni roman naziva “Nisam ti baš sve rekao” koji je upravo objavljen u izdanju Nove poetike.

Numera je snimljena sa legendom džeza, saksofonistom Jovanom Maljokovićem, jer glavni junak knjige je upravo saksofonista.

“Muzičari su takve biljke, oni su svi narcisi, jako su sujetni i vole da ih svi gledaju, slušaju i prate. To je prokletsvo ali to je tako. I naravno da svi vole djevojke”, kaže roker i dodaje nekoliko riječi o knjizi.

“Tu je beogradski asfalt, tu su noćni zadimljeni klubovi, mjesto gdje se svira džez, čak su tu i folkeri koji snimaju album pa zovu saksofonistu da svira na njihovom albumu, tako da se čitava mu-

zička sfera vidi u knjizi”.

Marjanović je objavio do sada dva romana – “Žice” u izdanju Službenog glasnika i “Ok, presvući ću se” u izdanju Čarobne knjige.

Iza sebe ima čak 17 albuma, a više od 45 godina na sceni prošle godine obeležio je koncertom u Sava centru. Svojevremeno, kao urednik u predstavništvu RTLJ u Beogradu objavio je prvi album EKV i Milana Mladenovića, ali i promovisao mnoge bendove i izvođače koji su ostavili trag na domaćoj muzičkoj sceni.

Mnogi ga pamte i kao bivšeg gitaristu brojnih beogradskih rok grupa, ali i po hitovima i urbanim tekstovima kao što su “Mi smo jedno drugom govorili vi”, “Nije ti se htelo”, “Idi”, “Zaustavite muziku”, “Bebo ne plači”.

“RAT” U HOLIVUDU…

STUDIO SONY “OTIMA” REŽISERE WARNER BROSU

NAJVREDNIJA PJESMA NA SVIJETU

Samo ove godine pjevačici donijela sedam miliona U ovo doba godine teško da će proći dan a da ne čujemo na radiju pjesmu “All I Want For Christmas Is You” koju je 1994. otpjevala američka pjevačica Maraja Keri.

Podjednako omražen i omiljen praznični pop hit, najpopularnija božićna pjesma svih vremena, pjevačici je u posljednjih 25 godina donijela – više od 60 miliona

dolara u honorarima.

Pjevačica na “All I want for Christmas is you” zaradi gomilu novca svake godine, dok je samo ove dobila više od sedam miliona eura, piše Miror.

Pjesma je, naime, toliko popularna da je Amazon snimio dokumentarac pod nazivom “Maraja Keri je Božić!” koji istražuje kako je ta pjesma postala globalni hit.

Predsjednik studija Sony Pictures i jedan od najmoćnijih ljudi u svijetu šou biznisa Toni Vinkvikuera, nedavno se pohvalio ekspanzijom, koju njegov studio proživljava poslije velikog poteza Warner Brosa.

Nakon što je Warner prije dvije sedmice potresao filmsku industriju odlukom da svoje filmove pusti na striming servisu HBO Max paralelno sa bioskopskim premijerama, jedan od njihovih najvećih konkurenata, Sony, uskače da popuni vakuum nastao poslije velike promjene u bioskopskom rasporedu WB-ovih naslova za 2021.

Naime, predsjednik Sony grupacije u razgovoru sa novinarima lista The Verge osvrnuo se na priliv filmskih autora u Sony, koji su navodno okrenuli leđa Warneru: “Poslije WB-ove najave, doživjeli smo jedan pravi procvat, jer je pronalaženje slobodnih datuma za naše filmove postalo nešto lakše.

Ali, prava prednost jeste broj poziva koje primamo od glumaca, scenarista, filmskih autora i režisera koji nam govore da žele da radi sa nama jer smo mi klasični bioskopski distributer i stvaralčaki studio. To nam definitivno dobro služi kao osnova za producentski rad”, rekao je prvi čovjek Sony grupe.

PONEDJELJAK, 28. 12. 2020.

savjeti stručnjaka

Razlikujte pravi i lažni med Svakodnevna upotreba meda pomaže nam da održavamo dobro zdravlje i preporučuje se od 60 do 100 grama meda dnevno za odrasle, a za djecu do pola te količine. Med sadrži vitamine A, D, C, E, K i B grupe, mineralne soli, mikroelemente…, kalcijum, magnezijum, jod, natrijum, kalijum, fosfor, cink…

Bakar, kobalt i gvožđe u medu pogoduju liječenju anemije, a sadrži i aminokisjeline, enzime i organske kisjeline potrebne za izgradnju i funkcije organizma.

Pčele ne prave loš med, izmislili su ga ljudi praveći od njega industrijski proizvod, a krivci su i nesavjesni i neuki pčelari koji žele da se preko noći obogate. Kako biste se uvjerili da li je med pravi, najjednostavniji način je odnijeti ga na hemijsku analizu. Ali, pravi med prepoznaćete i uz nekoliko jednostavnih testova koje možete i sami da uradite.

Kristalisanje Važno je znati da se pravi med kristališe, ali se na 40 stepeni, u toploj vodi, ponovo može dovesti u tečno stanje. Ako nekoliko kašika meda stavimo u mikrotalasnu pećnicu, na visokoj temperaturi pravi med će se brzo karamelizova-

ti. Vještački med će na visokoj temperaturi biti pun mjehurića i teško da će od njega postati karamela.

Bijeli trag Da bismo se uvjerili da je med pravi, možemo staviti u staklenu teglu dvije kašike meda i šest kašika čistog etil-alkohola, dobro ugrijati u vrućoj vodi i promućkati. Pravi pčelinji med će se rastopiti, dok vještački pravljeni med na dnu ostavlja bijeli trag. Ako u teglu ne stavimo alkohol već samo vodu, pravi med će pasti na dno, dok će se vještački med razliti po vodi.

Kako se sliva Pravi med možete testirati i na sljedeći način – uzmete kašikom med iz tegle i podignete kašiku visoko iznad. Pustite med da curi. Ako se med iz kašike neprekidno sliva u teglu, riječ je o pravom medu.

Vještački med ne može curiti u neprekinutom nizu. Ne vjerujte svemu što proizvođači pišu na etiketama. U supemarketu uzmite teglu s medom i okrenite je naopačke. Ako se med rastegljivo odvaja od dna i sporo kaplje, znak je da u ruci držite čisti pčelinji med. Kod vještačkog meda, masa će se naglo od-

vojiti od dna.

Nastajanje kristalića Uzmite malo meda i istrljajte po dlanu. Ako se prilikom sušenja jave kristalići šećera, med je vještački. Prirodni med se u istom slučaju zagrijava i pretvara više u vrstu ulja i nije ljepljiv. Možete na papirnu salvetu staviti nekoliko kapi meda.

Vještački će brzo prokvasiti papir, dok će prirodnom medu za to biti potrebno više vremena. Šibica i (ne)gorenje Zbog vode koju u sebi sadrži, vještački med neće dozvoliti da se palidrvce šibice umočeno u njega zapali. Palidrvce umočeno u prirodni med najnormalnije će gorjeti. Med možete testirati i uz pomoć hljeba.

Namažite krišku hljeba medom i ostavite da odstoji. Od prirodnog meda hljeb će se skoriti, dok će od vještačkog postati vodenast.

Osjećaj bockanja Važno je znati – neposredno prije gutanja pravi med će vam dati osjećaj bockanja u ustima, što lažni med ne može postići. Još jedan jednostavan trik – ako u žumance dodate prirodni med i dobro ga izmiješate, izgledaće isto kao da ste žumance skuvali.

zdravlje

33

kuvar

ISPROBAJTE

34

PONEDJELJAK, 28. 12. 2020.

Neodoljivi specijaliteti sa šparglom

AROMATIČNI RIŽOTO Potrebno je: - 300 g pirinča - 1 vezica špargli - 1 kocka za supu - malo bijelog vina - 3 mlada luka - maslinovo ulje - so, biber - parmezan Luk isjeckajte na kolutiće i stavite da se prodinsta na ulju.

Posolite i pobiberite po ukusu, dodajte pirinač, pa ostavite da se proprži oko tri minuta i dolijte jedan prst bijelog vina. Skuvajte špargle i stavite ih u činiju hladne vode kako bi sačuvale boju. U drugoj šerpi skuvajte supu od kocke i, kad vino ispari, postepeno je ulivajte u tiganj sa pirinčem i lukom, sve dok pirinač ne postane “al dente”, odnosno tvrđe skuvan po standardima italijanske kuhinje. Isijecite špargle i dodajte ih u tiganj sa rižo-

tom. Promiješajte i ostavite još nekoliko minuta da se krčka na tihoj vatri. Jelo služite toplo, odozgo posuto parmezanom.

SUPA SA KOZJIM SIROM Potrebno je: - 120 g kozjeg sira - 30 g sjeckanog bosiljka - so, biber - 30 g putera - 1 veći praziluk - 1 l pileće supe - 500 g špargle, nasjeckane Još: - 30 g sjeckanog bosiljka U činiji dobro zamiješajte bosiljak sa sirom, pa dodajte so i biber po ukusu. Manjom kašikom za sladoled, prethodno naprskanom uljem, vadite kugle sira i ređajte ih na papir za pečenje i tako prebacite u frižider da se hlade 30 minuta.

U dubljoj šerpi zagrijte puter, pa na njemu 3-4 minuta pržite praziluk. Dodajte pileću supu, špargle i bosiljak, so i biber

po ukusu, i kuvajte 20 minuta na umjerenoj temperaturi, dok špargla ne omekša. Izmiješajte štapnim mikserom, pa poslužite toplo, sa kuglom sira.

KIŠ SA ČERI PARADAJZOM Potrebno je: - 200 g mekog brašna - 100 g putera - 1 jaje - malo soli - 200 g špargle - 100 g rendanog kačkavalja - 150 g čeri paradajza - 3 jajeta - 200 ml kisjele pavlake U brašno sipajte so, jaje i polako ubacujte puter isječen na listiće. Rukama utrljavajte puter i umijesite glatko tjesto, pa ga ostavite da jedan sat odstoji u frižideru. Isjeckajte šparglu na 2-3 dela, čeri na pola, a sir narendajte. Izvadite tijesto iz frižidera, rastanjite ga i njime obložite pleh za kiš, ta-

ko da ivice malo izviruju. Na tijesto stavite povrće i prelijte jajima umućenim sa kisjelom pavlakom. Pecite 30 minuta u rerni zagrijanoj na 200 stepeni i služiti toplo, isječeno na trouglove.

MEDITERANSKE PALAČINKE Potrebno je za špargle: - 1,5 kg špargli - so - prstohvat šećera - malo putera - malo limunovog soka Za palačinke: - 300 g brašna - 1/2 l mlijeka - 3 jajeta - prstohvat soli - malo putera Još: - 100 g parmezana Odsijecite šparglama vrhove, pa ih kuvajte 15 minuta (ako su deblje) ili ili sedam (ukoliko su mlade), na umje-

PONEDJELJAK, 28. 12. 2020.

kuvar

35

Špargla je posebno efikasan diuretik za osobe koje imaju problem sa izbacivanjem tečnosti iz organizma i oboljele od gihta i reume

Kombinacije

renoj temperaturi, u posoljenoj vodi u koju ste dodali prstohvat šećera, puter i malo limunovog soka. Obarene špargle ocijedite, pa ih kratko propržite na puteru, na umjerenoj tem-

peraturi. Napravite tijesto za palačinke i pecite ih na puteru, tako da dobijete 10-15 komada.

Svaku od njih pospite rendanim parmezanom, na sredinu stavite 2-3 špargle i urolajte ih.

S L AT KO - L J U T I ŠKAMPI Potrebno je: - 500 g očišćenih škampa - kašika maslinovog ulja - kašika pasiranog bijelog luka - kašika narendanog đumbira - pomorandža - sok i narendana korica - kašika soja sosa - kašika pirinčanog sirćeta - kašika meda - kašika ljutog sosa - mješavina sušenog biljnog začina - biber - 100 g sitno sjeckanog korijandera ili peršuna Očistite škampe, ali im ostavite repiće, pa ih propržite na maslinovom ulju sa svake strane po 2-3 minuta. Izvadite ih u na veći tanjir.

U tiganj dodajte pasirani bijeli luk i narendani svježi đumbir, propržite vrlo kratko, oko minut, samo dok ne zamiriši. Dodajte sok od po-

morandže, narendanu koricu, sirće, med, ljuti i soja sos, dobro varjačom izmiješajte po dnu da biste rastvorili sok koji su škampi pustili, pa ukuvajte do željene gustine. Sklonite sa vatre, umiješajte ispržene škampe, dodajte sitno sjeckan korijander ili peršun, promiješajte i poslužite.

R O L O VA N E S A PRŠUTOM Potrebno je: - 1 vezica špargli (10-15 komada) - 10-15 listova pršute - 1 kašika maslinovog ulja - kisjela pavlaka (po želji) Očistite šparglu tako što ćete odstraniti tvrde dijelove, pa svaki štapić umotajte u list pršute.

Zagrijte malo maslinovog ulja u tiganju, stavite umotanu šparglu i pecite. Jelo je gotovo kad pršuta postane hrskava, a špargla i dalje zelena, ali blago hrskava.Kombinacije

Najnovije studije su pokazale da špargla u mozgu aktivira hormon sreće i mami osmijeh na lice

kuvar

PONEDJELJAK, 28. 12. 2020.

Jaja u svakoj prilici

ISPROBAJTE

36

PILEĆA ČORBA Potrebno je: - 1,5 l vode - 1 pileći file - veza zeleni - glavica crnog luka - 1 jaje - 2 kašike brašna - so, biber - suvi biljni začin - seckani peršun, list celera Meso i povrće isjeckajte na kocke, skuvajte u 1,5 l vode i u to dodajte cio očišćen luk. Kad se povrće skuva, bacite luk i dolijte još malo vode. Kutlaču čorbe odvojite u manju činiju i kada se prohladi razmutite u to dvije kašike brašna.

Sipajte polako u čorbu, lagano miješajte i ostavite još malo da se kuva. Posolite, dodajte biber i biljni začin po ukusu. Sklonite sa ringle, dodajte sjeckani peršun i list celera i ostavite da se ohladi. Umutite jaje viljuškom da malo zapjeni, dodajte polako kutlaču čorbe, miješajte da se dobro sjedini i vratite u lonac. Čorba ne smije da bude vrela kada dodajete jaje da se ne bi zgrudvalo. Čorbu možete da dekorišete tako što ćete preko staviti sjeckano skuvano jaje.

ROLAT OD MLJEVENOG MESA Potrebno je: - 700 g mljevenog mesa - 5 jaja - 1 zemička (oko 100 g) - 1,5-2 dl mlijeka - glavica luka - čen bijelog luka - kašika senfa - so, biber - biljni začin Zemičku isjecite na kockice, prelijte mlijekom, a zatim izmrvite kako biste dobili kašastu smjesu. Pomiješajte sa mljevenim mesom, dodajte jedno jaje, sitno sjeckani crni i bijeli luk, senf, so, biber i biljni začin i sve dobro izmiješajte. Preostala jaja skuvajte, oljuštite i ostavite da se ohlade. U veliku tepsiju stavite polovinu smjese od mesa, širine

desetak centimetra. Preko poređajte barena jaja, prekrijte ih ostatkom mesa, a zatim rukama oblikujte rolat. Ukoliko želite poređajte oko rolata sjeckani krompir i šargarepu i začinite, ali nije potrebno dodavati ulje. Pecite rolat u rerni na 200 stepeni, otprilike 40 minuta. Sijecite ga kad se malo prohladi.

PUNJENA MAJONEZOM I ŠUNKOM Potrebno je: - 4 jajeta - 100 g šunke ili salama - 4 kašike majoneza - 2 kašike senfa - kisjeli krastavac - so - mljeveni biber Skuvajte jaja, kada se ohlade oljuštite ih, isijecite na pola i izvadite žumance. Sitno isjeckanu šunku i krastavac pomiješajte sa žumancem, dodajte senf, majonez, biber, so i sve dobro sjedinite. Dobijenom smjesom punite jaja koja možete da ukrasite peršunom, vlašcem ili proprženom slaninom. Služite kao hladno predjelo.

DOMAĆA SALATA Potrebno je: - 4 krompira - 1 praziluk ili glavica crnog luka - 3 barena jajeta - 10 zelenih maslina Skuvajte krompir sa ljuskom. Kada se ohladi oljuštite ga i isjecite na kolutove, kao i praziluk ili crni luk. Isjeckajte kuvana jaja i maslinke, sve sastojke dobro pomiješajte, posolite i pobiberite po ukusu. Salatu prelijte maslinovim uljem i balzamiko sirćetom, pa preko pospite sjeckani peršun. Umjesto maslinovog ulja i balzamika u salatu možete da stavite majonez.

TJESTENINA SA ŠUNKOM Potrebno je: - 400 g makarona - 3 jajeta - 1 čaša mlijeka ili kisjele pavlake

PONEDJELJAK, 28. 12. 2020.

- 300 g šunke - 200 g sira - 1/2 čaše ulja - so Makarone skuvajte u vodi, za to vrijeme umutite jaja sa mlijekom, dodajte sjeckanu šunku, mrvljeni sir, ulje, so po potrebi i sve dobro promiješajte. Skuvane makarone ocijedite i stavite u pleh.

Prelijte pripremljenim prelivom i promiješajte kašikom.

Pecite u zagrijanoj rerni na 200 stepeni, otprilike 20 minuta, ako želite da makarone budu hrskave. Kada ih izvadite iz rerne ostavite malo da se ohlade, pa ih tek onda sijecite i poslužite.

kuvar

37

Za gurmane SVINJSKI VRAT SA KROMPIROM Potrebno je: - 1 kg svinjskog vrata - 700 g krompira - 1 veća glavica crnog luka - ulje - so - biljni začin - nekoliko jaja Začinite meso po ukusu i poređajte ga s jedne strane u podmazani pleh, a sa druge stavite krompir isječen na krupnije kriške. Preko nasjeckajte crnu luk i stavite u zagrijanu rernu da se peče. Kada je gotovo preko mesa i krompira stavite nekoliko jaja na oko i ostavite još malo da se peče u rerni. Kada izvadite jelo iz šporeta preko nasjeckajte peršun.

Kao izvor proteina, jaje može potpuno da zamijeni meso, čak ima veću biološku vrijednost.

Relativno je niske kalorijske vrijednosti, lako svarljivo. Može da se pripremi na mnogo načina

U razbijenom jajetu izručenom na ravan sud, žumance je jasno odvojeno od bjelanceta i ispupčeno. Svježe jaje je prijatnog mirisa

38

ENIGMATIKA

PONEDJELJAK, 28. 12. 2020.

FOTO UBOD

Bijelo i crveno

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com

Posljednja fotografija Merilin Monro

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 2781

2014-05-25

Medium level Play sudoku online at: Sudoku puzzle No. 3107 2015-04-16 9

1

9

7 2

6 8

1

6

3

3 5

7

8 4

6

8

1

8

3

4

7

2

5

3

6 5

5

2

4

1

7

9

3

6

8

7

5

3

4

1

8

6

9

2

4

1

8

2

9

6

5

3

7

2

9

6

7

5

3

1

8

4

6

7

2

9

4

1

8

5

3

8

3

5Puzzle 6 2 solution: 7 4 1 9

1

4

9

3

8

5

2

7

2014-05-26

7 1

7

Medium level

6

8

5

7

8

6

2

1

4

8

6

7

2

9

3

5

6

9

3

1

5

8

2

4

7

7

2

5

9

3

4

6

8

1

4

1

9

8

2

5

7

6

3

3

7

6

4

9

1

5

2

8

8

5

2

3

6

7

1

9

4

5

3

7

2

8

6

4

1

9

2

8

4

7

1

9

3

5

6

9

6

1

5

4

3

8

7

2

9 6

5

1 4

6

3

6 2

8 2

9

2 5

7 7

3

3

3

Sudoku puzzle No. 3364 2015-12-29

7

9

8 4

7

5 2

6

Daily Sudoku puzzle No. 2782

5 3 8 7 5 6 2 9 4 1 www.sudokukingdom.com

4 6

5

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

3 2

PONEDJELJAK, 28. 12. 2020.

Word Search Puzzle #D277AF

B

R

O

O

K

N

A

L

F

U

N

N

E

L

B

A

S

E

R

Y

L

I

K

E

N

E

D

O

N

S

V

O

Y

L

G

N

O

R

W

C

P

O

U

D

J

L

E

A

S

H

E

S

U

O

P

S

T

A

K

E

N

U

R

T

U

R

E

F

I

E

M

U

F

O

R

E

S

T

E

D

I

E

N

L

E

Q

G

V

T

L

A

V

A

N

G

V

V

B

G

S

E

G

P

R

A

O

S

Y

N

E

E

A

L

Y

P

I

E

E

E

L

E

E

I

R

N

S

S

X

Q

S

L

D

A

C

S

K

N

I

T

S

P

U

A

C

I

I

N

T

N

C

I

S

E

A

E

L

N

V

C

L

W

S

T

O

O

H

D

P

E

U

I

O

A

E

G

N

I

H

C

L

U

M

D

V

S

I

N

T

E

G

R

A

L

O

M

F

Forested

LispsMULCHING NAVAL Loose NEWTS LyresNURTURE NUTMEG MajorPASSABLE PELICAN Molar

PIQUE RESALE Taken RIVES Nutmeg SOCIALS Tugged Passable SPEED Uncle SPOUSE Pelican SQUADS Video SURVEYS Vivid Pique TAKEN Resale TUGGED Wrongly UNCLE Rives VIDEO Socials VIVID WRONGLY

Funnel

Mulching

Spouse

Hockey

Naval

REBUS Squads

Hoots

Newts

Surveys

BASER BROOK Baser CLEAVER Brook COINING CONCERTO Cleaver EASES Coining FEVERISH FLANK Concerto FORESTED Eases FUNNEL HOCKEY Feverish HOOTS INTEGRAL Flank INVENTED

LEASHES

LIKENED Integral LISPS

Invented LOOSE

LYRES Leashes

MAJOR

Likened MOLAR

Nurture

Speed

Copyright © Puzzle Baron July 1, 2014 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions!

HOROSKOP OVAN Oslanjate se na intuiciju prilikom donošenja odluka i saradnje sa saradnicima. Održavate redovnu komunikaciju s bivšim partnerom. Očekujete da on otvoreno ponudi nastavak veze i da vi pristanete. Zdravlje je stabilno.

BIK Imate nerealan pogled na posao, pa su vam takvi i očekivanja i planovi. Emocije su vam žestoko proradile. Zainteresovani ste za ulazak u vezu, ali ne želite da vršite pritisak na simpatiju. Pripazite na ishranu.

BLIZANCI Prilično ste tajnoviti kada je vaš posao u pitanju. Plašite se da bi neko mogao da ukrade vašu ideju. Stiže novac koji ste čekali. Toliko ste zaljubljeni da je simpatiji jasno kakva osjećanja gajite.

Osjećate se dobro.

RAK Donosite odluku o prekidu poslovne saradnje. Imate utisak da ste izgubili previše vremena i živaca, a da niste ništa dobili. Pred vama je novo poznanstvo. Druga osoba budi želju da je bolje upoznate. Bubrezi su osjetljivi.

LAV Uspješno završavate poslovni projekat. Osjećate se iscrpljeno.

Posljednji atom energije uložili ste u ovaj posao. Odnos s bračnim partnerom je stabilan. Partner želi da razgovara s vama o finansijama. Muči vas reuma.

DJEVICA

Rješenje iz prethodnog broja: Festival katikature

39

ENIGMATIKA

Neočekivano dobijate poslovnu ponudu kojom niste u potpunosti zadovoljni. Prvi utisak je da je nećete prihvatiti. Niste sigurno u svoja osjećanja prema partneru.

Sigurniji ste u njegove emocije prema vama. Cirkulacija je loša.

VAGA Šarmantni ste, inteligentni i na provokativan način predstavljate svoju poslovnu ponudu. Imate potrebu za konstantnom komunikacijom s voljenom osobom. Moguća je neravnoteža hormona vezanih za genitalije ili štitnu žlijezdu.

ŠKORPIJA Ne uspijevate da riješite poslovne probleme. To negativno utiče na vaše samopouzdanje i počinjete da sumnjate u sopstvene kvalitete. Zadovoljni ste odnosom s voljenom osobom. Glava je osjetljiva, naročito sinusi.

STRIJELAC Vi ste generalno optimistična osoba, ali danas već pretjerujete. Očekujete da ogromnu količinu obaveza odradite u ograničenom vremenskom periodu. Partner pokušava da utiče na vas da se opustite povodom finansija. Zdravlje je solidno.

JARAC Prezadovoljni ste poslovnom ponudom koja vam je stigla.

Sigurni ste da ćete je prihvatiti. Bračni partner je zadovoljan promjenom vašeg ponašanja.

Vraća mu se nada da brak ipak može da opstane. Zdravlje je stabilno.

VODOLIJA Krijete priliv novca. S nadređenom osobom razgovarate o novom poslovnom projektu, koji vam djeluje prilično interesantno. Brak smatrate stabilnim, a partnera jedinstvenim i nezamjenljivim. Zdravlje je stabilno.

RIBE Situacija na poslu je stabilna i nema nikakvih teškoća. Prilično ste zadovoljni saradnjom sa strancima. Niste očekivali da ćete se tako dobro slagati. Očekuje vas novo, zanimljivo poznanstvo. Osjećate se dobro.

40

MALI OGLASI

PONEDJELJAK, 28.12.2020.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

USLUGE

RAZNO

Hidroizolacija

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Tel.069/019-698, 067/455-713

-Kupatila -Terasa -Ploča – ravnih krovova -Kuhinja -Temelja -Izvođenje molesrskih radova Tel: 069/429-203 -Štemanja sa hilti mašinama -Skidanje pločica -Otvori za prozore i vrata -Odvoz šuta -Čišćenje podruma Tel:069/747-204 069/429-203 Usluge čišćenja podruma, poslovnih prostora, odvoz i odlaganje kabastog otpada (šporeta, pećifrižidera itd.)

Tel:069/747-204,

069/429-203 i 067/473-367

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd.

Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www. hidroizolacija.me.

Tel.067/809-806

SPECIJALNA PONUDA ZA MALE OGLASE DO 20 RIJEČI PLATIŠ 3 DOBIJAŠ 5

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm

220 €

81 x 34 mm

110 €

38 x 65 mm

110 €

38 x 34 mm

55 €

38 x24 mm

33 €

Cijene sa uračunatim PDV-om

KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE - osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata - vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata - prijava i odjava radnika - izrada završnih računa - pravljenje finansijskih izvještaja, po potrebi i zahtjevu klijenata - finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646

Izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” na crnogorskom i engleskom jeziku.

Cijena po primjerku 50,00 eura.

Decembarski popust- 50% !!!

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

PONEDJELJAK, 28.12.2020.

41 31

MAL I OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija...................

601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

MALE OGLASE MOŽETE PREDATI LIČNO U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA, ULICA 19. DECEMBAR, ULAZ BROJ 5, JUŽNA STRANA STADIONA BUDUĆNOSTI

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije.......

067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SPORT

PONEDJELJAK, 28. 12. 2020.

Foto: fifa.com

S

42

DOGAĐAJ DANA FUDBAL

EVERTON MAN. SITI

21.00h Faruk Hadžibegić

ZANIMLJIVOST DANA Liverpul nije izgubio nijednu od 42 utakmice na “Enfildu” kada je strijelac bio Sadio Mane. Precijznije - dobio je čak 40, dok su dvije završene neriješeno - posljednja juče protiv VBA (1:1).

IZJAVA DANA Vidjećemo kako će se odvijati vakcinacija, ali spremamo se da finale Lige šampiona bude odigrano pred punim tribinama.

Naravno, pod pretpostavkom da će se situacija sa novim korona virusom do tada stabilizovati.

ALEKSANDER ČEFERIN, predsjednik Uefe

FUDBALSKI SAVEZ CRNE GORE DANAS NA SJEDNICI IO DONOSI ODLUKU O SELEKTORU

HADŽIBEGIĆ (NE) OSTAJE

Da li će “sokolovi” u bitke za Mundijal u Kataru krenuti sa istim selektorom biće poznato danas. Fudbalski savez Crne Gore održaće u Podgorici XIII sjednicu Izvršnog odbora, na kojoj će se, između ostalog, raspravljati i o najbitnijoj tački - povjerenju prema selektoru Faruku Hadžibegiću.

Kada su u pitanju rezultati, prije svega u posljednjem izdanju Lige nacija, čini se da je pozicija bosanskohercegovačkog stručnjaka sigurna i za naredni period. Naša reprezentacija je u društvu Luksemburga, Azerbejdžana i Kipra izborila plasman u Ligu B. Ipak, treba biti realan i pomenuti da “sokolovi” tokom tih utakmica, osim kroz dva duela sa Kiprom, nikoga nisu oduševili igrom. Čak su

DA LI JE VUKOTIĆ ZASLUŽIO NOVU ŠANSU

Na današnjoj sjednici raspravljaće se o aktivnostima svih reprezentativnih selekcija, a posebno će biti zanimljivo vidjeti da li će FSCG produžiti povjerenje selektoru mlade reprezenacije Miodragu Vukotiću. Čini se da je nešto tako teško očekivati nakon katastrofe u kvalifikacijama za EP, koje su mladi “sokolovi završili” na posljednjem mjestu - iako su se najavljivale velike stvari. u oba meča sa Luksemburgom bili nadigrani. Na kraju, osmijehnula im se i sre-

ća, pa im je neočekivan poraz “crvenih lavova” u Nikoziji otvorio vrata višeg ranga u Ligi nacija.

Zbog svega jasno je da će Crna Gora u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo protiv mnogo jačih selekcija morati mnogo bolje, iako je Hadžibegić od kada je došao (nakon potresa pred meč sa Kosovom) pokazao da zna da podigne ekipu. Poslije katastrofalnog finiša kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2020, koje su se završile debaklom na “Vembliju” od Engleske (7:0), pronašao je način da odvede selekciju za stepenicu više u najmlađem Uefinom takmičenju.

A ako je već preživio blamažu protiv “gordog Albiona” i tada nije dobio otkaz, čini se da će se nakon uspješnog ci-

14

UTAKMICA JE FARUK HADŽIBEGIĆ KAO SELEKTOR VODIO CRNU GORU - UPISAO JE ŠEST POBJEDA (DVIJE U PRIJATELJSKIM MEČEVIMA) I PO ČETIRI REMIJA I PORAZA

klusa u Ligi nacija, FSCG teško odlučiti da raskine saradnju sa njim.

U svakom slučaju, biće ovo zanimljiv dan - Hadžibegićev plus su rezultati, minus svakako igra koja ni nakon jednog i po ciklusa nema jasan sistem. Šta će presuditi kod članova Izvršnog odbora?

K.B

HRVATSKI MEDIJI PIŠU DA ROBERT PROSINEČKI PREUZIMA S. MAKEDONIJU

Veliki žuti vodi Makedonce na EP? Iako je napravio ogroman uspjeh i Sjevernu Makedoniju prvi put u istoriji odveo na veliko takmičenje Igor Angelovski vjerovatno neće biti selektor ove zemlje na Evropskom prvestvu 2021. Uosta-

lom, to je ovaj stručnjak indirektno potvrdio u intervjuima koje je dao posljednjih dana, kada je isticao da mu je ugovor istekao, ali da nije siguran da će dobiti novi.

U svakom slučaji, čini se da su u FS Sjeverne Makedonije već krenuli u potragu za novim selektorom, a

hrvatski mediji pišu da je najbliži toj poziciji Robert Prosinečki.

Legendarni fudbaler Hrvatske i Crvene zvezde trenersku karijeru je počeo prije deset godina na “Marakani”, a vodio je još Kajzerispor (u dva navrata), Denizlispor, kao i selekcije Azerbejdžana i Bosne i Hercegovine. K.B.

U PRODAJI IZDAVAČKI PROJEKAT DNEVNIH NOVINA

AUTORI: ŽIVKO ANDRIJAŠEVIĆ I MILAN ŠĆEKIĆ

CRNA GORA – PROSTOR, DRUŠTVO, NASLJEĐE PREGLED ISTORIJE CRNOGORSKE DRŽAVNOSTI CRNOGORSKE VLADARSKE PORODICE VLADARI DINASTIJE VOJISLAVLJEVIĆ Vladimir, Vojislav, kralj Mihailo, kralj Bodin, kralj Mihailo II, kralj Dobroslav, kralj Vladimir, kralj Đorđe, kralj Grubeša, kralj Gradihna, kralj Radoslav VLADARI DINASTIJE BALŠIĆ Balša I, Đurađ I, Balša II, Đurađ II, Balša III VLADARI DINASTIJE CRNOJEVIĆ Gospodar Stefan, Gospodar Ivan, Gospodar Đurađ VLADARI DINASTIJE PETROVIĆ-NJEGOŠ Mitropolit Danilo, Mitropolit Sava, Mitropolit Vasilije, Mitropolit Petar I, Mitropolit Petar II, Knjaz Danilo, Knjaz/kralj Nikola

PRODAJNA MJESTA: PODGORICA - OGLASNO “POBJEDE” (JUŽNA TRIBINA STADIONA) REZERVACIJA NA MAIL: marketing@dnovine.me NIKŠIĆ - OGLASNO “POBJEDE” CIJENA 50 EURA POPUST ZA FIZIČKA LICA 10 ODSTO :

Ovo luksuzno izdanje u B4 formatu, sa tvrdim povezom i zlatotiskom, na 288 strana sadrži veliki broj fotografija i drugih ilustracija iz hiljadugodišnje istorije crnogorske države

44

SPORT

PONEDJELJAK, 28. 12. 2020.

OSVOJENA LJUBLJANA MORNAR NA KRILIMA STRAĹ NOG AMERIKANCA SRUĹ IO CEDEVITA OLIMPIJU

PONOVO TAJ “LUDIâ€? DĹ˝EJKOB PULEN

Kada je DĹžejkob Pulen raspoloĹžen onda je Mornar najubojitija ekipa u ABA ligi. I ne mora da strahuje za pobjedu. Treći meÄ? zaredom (Budućnost 20 poena, FMP 29) straĹĄni Amerikanac nosio je “mornareâ€? do trijumfa. Ovog puta protiv jednog od glavnih konkurenata za mjesto u plej-ofu - Cedevita Olimpije.

Sinoć u Ljubljani - 93:88. Pulen je meÄ? zavrĹĄio sa 36 poena - 6-9 za dva, 5-12 za tri, 9-10 slobodna bacanja, uz pet asistencije - indeks korisnosti 37.

Bila je ovo treća pobjeda Barana protiv “zmajÄ?ekaâ€? u isto toliko meÄ?eva. Od starta su izabranici Mihaila Pavićevića krenuli jako, proradilo je najjaÄ?e oruĹžje - ĹĄut za tri poena - pa je prednost samo rasla.

Za 16 i po minuta na parke-

ABA LIGA, 12. KOLO PETAK BUDUĆNOST KRKA 70:62 FMP MEGA 91:92 P.P JUÄŒE IGOKEA C. ZVEZDA 85:65 C. OLIMPIJA MORNAR 88:93 BORAC SPLIT KASNO SINOĆ ZADAR CIBONA ODLOĹ˝ENO PRIMORSKA PARTIZAN 20:0

1. Mega 12 9 3 21 2. C. zvezda 11 9 2 20 3. Mornar 11 9 2 20 4. Igokea 11 9 2 20 5. Partizan 12 6 6 18 6. Budućnost 9 8 1 17 7. Krka 12 5 7 17 8. Split 11 4 7 15 9. C. Olimpija 8 6 2 14 10. Cibona 11 3 8 14 11. FMP 11 2 9 13 12. Borac 9 2 7 11 13. Zadar 8 2 6 10 14. Primorska 12 0 12 0* *Primorska je diskvalifikovana iz ABA lige

tu u prvom poluvremenu Pulen je već imao 17 poena (Ä?etiri trojke), a najveću prednost donio je Marko Jeremić sa tri slobodna bacanja - 50:29. “Čestitke momcima na jako dobroj utakmici koju smo odigrali protiv izuzetne Cedevita Olimpije. Velika pobjeda za nas, budući da i mi i oni sa pravom pretendujemo na neko od prva Ä?etiri mjesta. UoÄ?i meÄ?a sve ĹĄto sam rekao o njima i treneru Golemcu nijesam rekao iz kurtoazije, zaista rade odliÄ?an posao. Od igraÄ?a sam traĹžio samo da budemo fokusirani svih 40 minuta, ako mislimo da ih iznenadimo. Tako smo i odigrali, prvo poluvrijeme bilo je perfektnoâ€?, rekao je Pavićević nakon meÄ?a.

Do odmora (55:38) Mornar je ubacio deset trojki, Cedevita Olimpija je bila potpuno potuÄ?ena i nije imala recepta za raznovrsnu igru naĹĄe ekipe.

Bilo je oÄ?ekivano da kvalitetna slovenaÄ?ka ekipa odreaguje u nastavku, a tako je i bilo. MeÄ‘utim, treba napomenuti da nijednog trenutka Mornar nije dozvolio da domaćin ugrozi prednost. Kada je u 32. minutu Cedevita Olimpija priĹĄla na 76:70, bio je to znak “mornarimaâ€? da se uozbilje. “Nije bilo ni izgubljenih lopti, bili smo vrlo mudri u napadu, nalazili prava rjeĹĄenja, dobro Ä?itali njihovu odbranu.

U odbrani smo bili fokusirani i organizovani, znali smo koga treba da branimo, odigrali je moŞda i najbolje od starta sezone�, dodao je Pavićević.

Keni Gabrijel je trojkom pokrenuo seriju 10:0 - 86:70.

Posljednji trzaj ekipa Jurice Golemca imala je na mi-

JoĹĄ jedna brutalna partija: DĹžejkob Pulen na sinoćnjem meÄ?u

88:93

Neslavni debi Radonjića

15:33, 23:22, 26:19, 24:19

Radović Peri 17 Hopkins 9 Murić 5 Ukić 2 BlaĹžiÄ?

24 Braun 14 HodŞić DŞons 11 Dimec Marinković 2 Rupnik 4 Trener: Jurica Golemac

“StoĹžiceâ€?

Ljubljana

24-34 (70,6%) 17-31

(54,8%)

10-27 (37%) 24+9 14 5 10 1 27

1P 24-30 2P 15-35 3P 13-30 SK 23+10 10 AS 5 UK 7 GR 6 BL 27 F

Bez prisustva publike

(80%)

(42,9%) (43,3%)

Pulen 36 Gabrijel 9 Nidam 12 Jeremić 6 Vajthed 13 Smit 6 Lazić 1 Vujoťević Vranjeť 7 Bjelica Luković 3 Trener: Mihailo Pavićević

Milan Nedović (Slovenija), Matej Špendl (Slovenija), Rok Misson (Slovenija).

*1p (slobodna bacanja), 2p (ĹĄut za dva), 3p (ĹĄut za tri), sk (skokovi), as (asistencije, uk (ukradene lopte), gr (greĹĄke), bl (blokade), f (faulovi)

nut i po prije kraja - 89:83. Tada je DĹžerod DĹžouns proma-

ĹĄio oba bacanja, a na drugoj strani Pulen i Gabrijel su sta-

Trener je promijenjen, ali su problemi ostali - Crvena zvezda je na debiju Dejana Radonjića doŞivjela ťamar od Igokee u Laktaťima - 85:65.

Bio je to pravi Ä?as koĹĄarke “igosaâ€? koji su već na poluvremenu imali +22 (50:28).

Igokea je letjela na krilima DĹžekija Karmajkla (14) i Entonija Simonsa (13). vili taÄ?ku na i - 93:83.

JoĹĄ jednom je Mornar ove sezone pokazao koliko je ozbiljna ekipa, Mihailo Pavićević zaista ima moćan tim koji izgleda maksimalno uigrano i koji je ponovo poslao jasnu poruku konkurentima - borićemo se za sami vrh u regionalnom takmiÄ?enju... A.K.

NovogodiĹĄnji poklon: Nemanja Gordić je “mornarâ€?!

Kakav poklon za navijaÄ?e Mornara za novogodiĹĄnje praznike. Ako je neko sumnjao u ambicije “ponosa Baraâ€? do juÄ?e, sada viĹĄe nema dileme. Novi igraÄ? barske Ä?ete je - Nemanja Gordić!

Iskusni organizator igre je bio velika Şelja braće Pavićević tokom ljeta, ali do saradnje nije doťlo. Međutim, sada je ona ispunjena.

Prema pravilima, kada igraÄ? mijenja klub u regionalnom

takmiÄ?enju pravo nastupa za novi tim stiÄ?e po zavrĹĄetku posljednjeg kola prvog dijela. To znaÄ?i da će popularni Gorda prvi meÄ? u novom dresu igrati 11. jauara u “Topoliciâ€? protiv Zadra.

Biće ovo povratak Gordića u crnogorsku koťarku, gdje je u dva navrata nastupao za Budućnost Voli - od 2005. do 2010. i od 2016. do 2019. naravno, najviťe se pamte MVP role kada je osvojena titula ťampiona

ABA lige.

Nakon toga, Gordić je preĹĄao u Partizan sa kojim je ovog ljeta produĹžio ugovor. Ove sezone u ABA ligi prosjeÄ?no je biljeĹžio 10,1 poen i 3,6 asistencije, dok je u Evrokupu na 6,7 poena i 2,6 asistencija...

Mornar je osim potvrde ovog transfera na druĹĄtvenim mreĹžama zagolicao maĹĄtu svim navijaÄ?ima porukom: “NovogodiĹĄnja bomba je eksplodirala, hoće li biti i boĹžićne!?â€?. A.K.

Za Gordića je bila zainteresovana i Unikaha, ali je iskusni organizator igre, ipak, izabrao povratak u crnogorsku klupsku koťarku.

PONEDJELJAK, 28. 12. 2020.

Foto: ASCG

Marsenić na postolju

ATLETIKA - NOVOGODIŠNJI MITING U BEOGRADU

Sjajni rezultati na kraju godine koja broji posljednje dane. Atletičar beranskog Lima Ognjen Marsenić postavio je dva crnogorska rekorda i osvojio zlatnu i srebrnu medalju na dvoranskom mitingu atletskog kluba Crvena zvezda u Beogradu.

Marsenić je u konkurenciji atletičara iz regiona osvojio prvo mjesto u kategoriji mlađih juniora na 60 metara u vremenu

45

KUP CG - BUDUĆNOST ODRADILA FORMALNOST PROTIV LEVALEE (38:14)

Bojanina avantura počela trofejom Rukometašice Budućnosti odradile su formalnost i u klupske prostorije stiže još jedan trofej Kupa Crne Gore, 14. ukupno. “Plave” su u finalu i prvom meču sa Bojanom Popović na klupi srušile Levaleu 2010 - 38:14 (21:4). O meču u kojem su “plave dame” na poluvremenu imali 21:4 ne treba

previše trošiti riješi.

“Bila mi je čast da danas vodim ovu ekipu. Bilo je važno da djevojke uživaju u utakmici, da osjete na pravi način finale Kupa i osvoje prvi trofej u sezoni. Ljepše je kad sve kako na ovaj način, sada se okrećemo novim izazovima koji su pred nama u Ligi šam-

piona”, rekla je Popović nakon meča.

Anastasija Marsenić je bila najefikasnija u redovima Budućnosti sa sedam golova, dok su Katarina Džaferović i Nikolina Vukčević postigle po šest. Na drugoj strani, Nataša Ćorović je bila najbolja sa šest golova.

A.K. Foto: Stefan Ivanović

Zlato, srebro i dva rekorda za Marsenića

sport

novog državnog rekorda od 7,17 sekundi. Prethodno je u kvalifikacijama trčao 7,22 sekundi. U trci na 200 metara u vremenu novog državnog rekorda za mlađe juniore - 23,17 sekundi, bio je drugoplasirani.

Marsenić, čiji je trener Zoran Jojić, nedavno je u izboru Atletskog saveza Crne Gore proglašen za najuspješnijeg mlađeg juniora Crne Gore za 2020. godinu. A.K.

ENDI MAREJ DOBIO “VAJLD KARD” ZA AO

Čekamo ga raširenih ruku Lijepe vijesti iz Melburna. Nekadašnji svjetski broj jedan Endi Marej dobio je specijalnu pozivnicu za učešće u glavnom žrijebu Australijan opena koji kreće 8. februara.

“Dočekujemo nazad Endija raširenih ruku.

Njegovo povlačenje bilo je emotivno i stvarno će biti jedan od najvećih trenutaka ovogodišnjeg turnira to što je posle zahtevne operacije uspio da se vrati”, rekao je direktor turnira Kreg Tajli.

Marej je trenutno 122. na svetu, a u 2020. godini je odigrao samo sedam mečeva zbog pauze zbog korona virusa, ali i povrede karlice koja ga je mučila.

Nedavno je u revijalnim mečevima u Velikoj Britaniji dobio Dena Evansa i Kamerona Norija. Pet puta je škotski teniser igrao finale AO - četiri puta je gubio od Novaka Đokovića, a jednom od Rodžera Federera.

WABA LIGA - BUDUĆNOST DANAS (17h) I SJUTRA (16h) IGRA SA PARTIZANOM

Dupli program u Beogradu

Godinu završiti sa dvije pobjede: Anđelika Mitrašinović Za kraj 2020. godine košarkašice Budućnost Bemax-a očekuje dupli program protiv Partizana u Beogradu. Prvi je na programu večeras (17h). Riječ je o duelu koji je trebalo da se odigra u Podgorici početkom decembra, ali je tada odložen zbog korona virusa. Klubovi su dogovorili da se dan kasnije (16h) unaprije odigra meč 13. runde koji je po planu bio na programu 24. februara. Nakon

šest utakmica, “plave dame” imaju pet pobjeda i samo jedan poraz.

“Igramo protiv Partizana koji je podmladio ekipu.

Novi trener Slađan Ivić je uveo drugačiji sistem u oba pravca. Uvijek postavljamo stvari tako da krajnji rezultat zavisi od nas. Nadam se da će i u ove dvije utakmice naš angažman biti na vrhunskom nivou i da ćemo praznike dočekati sa još dvije pobjede, što

bi bilo jako važno”, rekao je Vladan Radović, trener Budućnosti.

Marija Leković takođe vjeruje da će ona i njene saigračice opravdati ulogu favorita.

“Specifična je situacija, jer igramo dvije utakmice u dva dana, ali nadam se da ćemo opravdati ulogu favorita, da ćemo nastaviti pozitivnu seriji i samim tim godinu završiti na najbolji način”, istakla je Leković. A .K.

46

SPORT

PONEDJELJAK, 28. 12. 2020.

PLUS / MINUS

FOTO DANA

RAFAEL NADAL Španski teniser odlučio je da jednu od zgrada u svojoj akademiji na Majorci nazove po najvećem rivalu - Rodžeru Federeru. U njoj je veliki i luksuzni apartman sa pogledom na centralni teren kompleksa, a u okviru objekta se nalaze olimpijski bazen, sauna i spa centar.

VELIKO SRCE “ŽUTIH” Fenomenalni gest košarkaša Teoda. Petar Kusovac i drugovi su svom najvjernijem navijaču Pavlu uručili specijalni poklon - patike, dukserica i ono što ovaj mališan najviše voli - paketić sa slatkišima. Ovu akciju su samoinicijativno organizovali igrači Teoda, a kako su istakli iz kluba - Pavlov osmijeh je nagrada za sve.

+

NEJMAR Brazilac ponovo pravi probleme van terena. Zbog povrede pauziraće do sredine januara, pa je odlučio da praznike provede u domovini. Međutim, u jeku pandemije Nejmar je organizovao žurku za preko 500 ljudi, što je izazvalo gnijev kod navijača i svih ostalih.

SPORTSKI EKRAN SPORTKLUB 1 12.30h

Gvangžu - Đilin, košarka

15.55h

K. Palas - Lester, fudbal

18.25h

Čelsi - Aston Vila, fudbal

20.55h

Everton - Man. siti, fudbal

02.10h

Nju Ingland - Bafalo, NFL

SPORTKLUB 2

15.00h

Salavat - Metalurg, hokej

19.45h

Rio Ave - Maritimo, fudbal

17.30h

Nevezis - Zvaidzdes, košarka

22.00h

Boavista - Braga, fudbal

20.00h

Hapoel J. - Ziona, košarka

SPORTKLUB HD 19.00h

Beitar - Ašdod, fudbal

ARENASPORT 1 18.00h

Barselona - PSŽ, rukomet

15.00h

Bengaluru - Džamšedpur, fudbal

20.30h

Kil - Vesprem, rukomet

17.00h

Bešiktaš - Sivas, fudbal

01.30h

Bruklin - Memfis, košarka

19.45h

Hapoel TA - Makabi TA, fudbal

SPORTKLUB 3

ARENASPORT 2 17.00h

Nižnji - Kalev, košarka

ARENASPORT 3 21.10h

Velez - Estudijantes, fudbal

23.20h

Arg. juniors - Indepedijente, fudbal

ARENASPORT 4 20.30h

Američki fudbal

EUROSPORT 1 11.00h

Svjetski kup, alpsko skijanje

16.15h

Svjetski kup, ski skokovi

19.25h

Bijatlon

22

NA DANAŠNJI DAN

1958.

47

SPORT

PONEDJELJAK, 28. 12. 2020.

DN TIKET DANA Nemanja Lacman (Ekonomija)

1 2

2 1 3+ X 2 2

KRISTAL PALAS LESTER ČELSI ASTON VILA EVERTON MAN. SITI MJONDALEN SOGNDAL RIO AVE MARITIMO BOAVISTA BRAGA

600.

UKUPNA KVOTA: 63,15

TVORAC MOĆNE JUGOSLAVIJE Rođen Zoran Gajić, legendarni odbojkaški stručnjak. Ostaće upamćen po medaljama koje je osvajao kao selektor Jugoslavije - bronza 1996. u Atlanti i zlato u Sidneju 2000. Uz to, osvojio je dvije bronzane (1995. u Grčkoj i 1999. u Austriji), jednu srebrnu (1997. godine u Holandiji) i jednu zlatnu evropsku medalju (2001. u Češkoj). Tu je i srebro na Svjetskom prvenstvu 1998. godine u Japanu.

NE PROPUSTITE Za kraj godine rukometni spektakl u Lankses areni. Danas su na programu mečevi polufinala fajnal-fora u Kelnu.

Barselona - PSŽ (18h), Kil - Vesprem (20.30h)

meč odigrao je Nikola Vučević u dresu Orlanda. Sjajni jubilej crnogorski centar je proslavio dabl-dabl u pobjedi “magije” protiv Vašingtona (130:120) - 22 poena, 17 skokova uz tri asistencije

Izdavač: Novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

NENAD AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika PREDRAG ZEČEVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika za ekonomiju

(desk@dnovine.me) Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@ dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Kosta BOŠKOVIĆ (sport@ dnovine.me), Foto: Dejan LOPIČIĆ (foto@dnovine.me)

redakcija@dnovine.me

ZANIMLJIVO

AKTUELNO OLUJA BELA POGODILA VELIKU BRITANIJU I FRANCUSKU

BEZ STRUJE DESETINE HILJADA DOMAĆINSTAVA

Oluja Bela pogodila je juče Veliku Britaniju i sjevernu Francusku, ostavivši bez struje hiljade domaćinstava.

Oko 12.000 kuća na sjeveru Francuske juče je bilo bez električne energije, a najteže pogođena područja su obalne regije Bretanja i Normandija, izvijestila je novinska agencija AFP pozivajući se na energetsku kompaniju Enedis. Meteorološka služba Meteo Frans izdala je upo-

Jedan pilot izveo je let u obliku šprica iznad južne Njemačke, uoči početka vakcinacije protiv kovida-19. Pilot Sami Kramer rekao je da je želio da uradi nešto kreativno dok je skupljao letačke sate u svom avionu dvosjedu „dajmond DA20 katana“. „Trenutno moram da sakupim dosta letačkih sati, pa sam umjesto prostog letenja želio da napravim ne-

DENI

ku vrstu podsjetnika za ljude da treba da se vakcinišu“, rekao je Kramer medijima.

Oko pola sata mu je trebalo da unese koordinate u navigacioni sistem, ali je pravi izazov došao kada je bio u vazduhu i trebalo da bude precizan.

Flajtrejdar24, sajt posvećen praćenju letilica, podijelio je fotografiju sa Kramerovim kursom i neuobičajeno oblikovanom putanjom.

Poplavljene kuće nalaze se na područjima Nortemptonšira i Bedfordšira na istoku države. Vlasti u jugoistočnoj Engleskoj ranije su savjetovale da više od 1300 ljudi napusti svoje domove tokom praznika. Na ostrvu Vajt u Lamanšu izmjerena je brzina vjetra od 170 kilometara na sat. Nastavak oluje mogao bi da uzrokuje dalji rast vodostaja rijeka, upozorili su stručnjaci.

PAPA FRANJO:

PODRŠKA PROCESU VAKCINACIJE

Njemački pilot iscrtao špric na nebu

zorenje na jake nalete vjetra i udare visokih valova na obali Atlantika, a okrug Lamanš pozvao je na oprez zbog snažnog vjetra u morskom kanalu između Francuske i Engleske. Bela je ranije pogodila značajan dio Britanskih osttrva, donijevši obilne kiše i nalete vjetra do 112 kilometara na sat. U cijeloj zemlji i dalje je na snazi više od 100 upozorenja na drastičan porast nivoa vode.

Predstojeća godina da bude godina porodice KINA

SEDMORO UBIJENIH U NAPADU NOŽEM Najmanje sedmoro ljudi je ubijeno, a još sedam povrijeđeno u napadu nožem na sjeveroistoku Kine, javili su juče kineski državni mediji.

Napad u gradu Kaijuanu u provinciji Lijaoning, dogodio se ispred saune i javnog kupatila. Osumnjičeni, za koga su mediji naveli da se preziva Jang, uhapšen je, a motiv napada nije poznat. Kineski zakon ograničava prodaju i posjedovanje vatrenog oružja, a masovni napadi uglavnom se izvode noževima ili ručno izrađenim eksplozivima.

Počinioci sličnih napada u prošlosti opisani su kao mentalno bolesni, ili koji su uvreda za društvo.

U junu ove godine školski čuvar koji je u napadu nožem povrijedio najmanje 39 ljudi u vrtiću u južnom regionu Guangsi, osuđen je na smrt. U napadu nožem 2018. godine ubica je ubio jednog čovjeka, a 12 ranio u tržnom centru u Pekingu.

Poglavar Rimokatoličke crkve papa Franjo u nedjelju je predstojeću 2021. proglasio godinom posvećenom porodici, dok je udvostručio jedan od svojih papinskih prioriteta i pozvao na ponovnu pažnju ka svom dokumentu o porodičnom životu iz 2016, prenijela je Anadolija.

Papa Franjo je najavio da će nadolazeća godina posvećena porodici započeti 19. marta, na petu godišnjicu njegovog dokumenta “Radost ljubavi”. Između ostalog, ovaj dokument

otvorio je vrata dozvoljavanju razvedenih i ponovo vjenčanih parova da se pričeste, što je izazvalo kritike, dok su konzervativni katolici tvrdili da je u pitanju jeres.

On je napisao dokument nakon što je pozvao biskupe iz cijelog svijeta da bi raspravljali o tome kako Katolička crkva može bolje da služi porodicama. Iako je pitanje razvoda i ponovnog vjenčanja dominiralo naslovima tokom sinoda, rasprava se takođe dotakla i drugih “netradicionalnih” porodica.