Dnevne novine, 11. januar, 2021.

PREMIJER KRIVOKAPIĆ KRIŠOM ČESTITAO DAN REPUBLIKE SRPSKE

POSLANIK SOCIJALDEMOKRATA DAMIR ŠEHOVIĆ ■ 9

VLADA I DALJE KRIJE AKT O PRIVREMENOM FINANSIRANJU

SKRIVENA ČESTITKA ZA JAVNI SKANDAL

■2

PONEDJELJAK, 11. 1. 2021. BROJ 2889 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

■ 4 5

INTERVJU: TANJA KNEŽEVIĆ PERIŠIĆ, PREDSJEDNICA PATRIOTSKO KOMITSKOG SAVEZA

VLAST HOĆE DA SVEDE CRNOGORCE NA STATISTIČKU GREŠKU U SVOJOJ DRŽAVI ■ 2 3

PO GRADOVIMA U SRBIJI I CRNOJ GORI OSVANULI BILBORDISAPOZIVOMNAOBNOVU“NJEGOŠEVEKAPELE”

OD KNINA I PRIZRENA, DO JURIŠA NA LOVĆEN PODGORICA: PRIVODI SE KRAJU IZGRADNJA MOSTA NA MORAČI

OTVARANJE JUGOZAPADNE OBILAZNICE TOKOM MAJA ■ 18 19 ZA NAJBOLJE PONUDE:

DOBRA POSJETA NA KOLAŠINSKIM SKIJALIŠTIMA

Za desetak dana više od 4.000 skijaša ■ 20

INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVLJE SINOĆ SAOPŠTIO

Preminule četiri osobe, 432 nova slučaja ■ 14 15

OSNOVNI SUD U PODGORICI ■ 13

ZA PET MJESECI 480 OSUĐENIKA AMNESTIRANO marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

2

politika

PONEDJELJAK, 11. 1. 2021.

premijer zdravko krivokapić krišom čestitao dan Republike Srpske

Skrivena čestitka za javni skandal

Premijer Crne Gore Zdravko Krivokapić telefonski je predsjednici Republike Srpske Željki Cvijanović čestitao Dan Republike Srpske, ali bez zvanične objave da je to učinio kao državnik, što je preraslo u skandal regionalnih razmjera.

To je objelodanila Cvijanović, jer je, izgleda, Krivokapić želio da sakrije od crnogorske javnosti čestitku koju je uputio povodom Dana RS, s obzirom da javnost nije obavijestio o čestitki, te je nije, kako to obično čini, objavio čak ni na svom Tviter nalogu.

Odgovor na pitanje zašto je to premijer uradio pod velom tajne možda leži u tome što je Dan RS odlukama Ustavnog suda BiH proglašen neustavnim, a Venecijanska komisija u svom mišljenju ocijenila da je “diskriminatorski, jer nije u skladu s univerzalnim vrijednostima dijaloga, tolerancije i razumijevanja”.

No, uprkos želji da ova čestika sa pozicije državnika ostane samo između njih dvoje, ipak je otišla u etar kada je Cvijanović zahvalila.

“Zahvalna sam crnogorskom premijeru Krivokapiću koji je pozvao i čestitao sve naše praznike i izrazio opredjeljenje da svi zajedno radimo i unapređujemo u svim oblastima našu saradnju i to na dobrobit svih građana Crne Gore i Srpske, odnosno BiH”, rekla je Cvijanović.

“Predsjednik Vlade Zdravko Krivokapić nije zvanično čestitao praznik predsjednici RS Željki Cvijanović, saopštili su agenciji MINA iz kabineta premijera.

Krivokapić “Zvanične čestitke nije bilo, inače bi je objavili na sajtu Vlade, ili na Tviteru. To je bio privatan razgovor premijera sa Cvijanović”, kazali su iz Krivokapićevog kabineta.

Za razliku od premijera koji je čestitku uputio telefonski, lideri Nove srpske demokratije i Prave Crne Gore Andrija Mandić, Milan Knežević i Marko Milačić javno su preko društvenih mreža uputili čestitke.

Povodom proslave Dana RS juče se Tviteru oglasio reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić.

“Ako je ratni zločinac Radovan Karadžić za praznik proglasio 9. januar, time što smo u BiH kao posljedice toga imali egzodus nesrpskog stanovništva, nemilosrdna ubistva civila, sistematska silovanja, trijumfirajući sa genocidom u Srebrnici, šta je onda 9. januar i RS?”, upitao je on.

Bošnjačka stranka pozvala je premijera Krivokapića

da se oglasi povodom navoda predsjednice RS. “S obzirom da crnogorska javnost nije zvanično upoznata od strane kabineta premijera Zdravka Krivokapića da li je uputio čestitku povodom tzv. Dana RS, pitamo javno premijera da li je tačno ono što je rekla Željka Cvijanović, ili je u pitanju nepostojeća čestitka?

Ako je istina, dobro bi bilo da neko premijeru Krivokapiću objasni geografiju BiH i to da je RS manji entitet države Bosne i Hercegovine i da kao takva nema međunarodni subjektivitet”, naveli su iz BS na Tviteru.

Krivokapića su upitali i da li je upoznat sa odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

“Ako je premijer zaista čestitao Dan ovog teritorijalnog entiteta unutar međunarodno priznate BiH, da li je to najavljena prozapadna politika nove Vlade Crne Gore”, zaključili su iz BS. “Vjerujemo da je Krivoka-

Prosipanje Abazovića: Komunicirao sa nepostojećim tviter nalogom Željka Komšića Potpredsjednik crnogorske Vlade Dritan Abazović se oglasio na Twitteru i tagovao lažni profil člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, piše Klix.

“Vlada Crne Gore zvaničnu politiku vodi samo preko zvaničnih kanala komunikacije”, poručio je potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, navodeći da je ruka prija-

teljstva pružena svima, pa i BiH, odgovarajući na Komšićev poziv da se ogradi od stava kada je u pitanju neustavni Dan RS. Uz sve to Abazović je označio i nalog @ZeljkoBiH međutim iz kabineta Komšića kažu da on uopšte nema profil na ovoj društvenoj mreži. “Član Predsjedništva BiH Želj-

ko Komšić nema profil na društvenoj mreži Twitter, Abazović komunicira sa lažnim profilom.

Zvaničan odgovor svakako i dalje očekujemo”, kazali su oni za Klix.ba.

Oni su takođe pozivali društvenu mrežu Twitter da blokira lažni profil koji se upustio u komunikaciju sa Abazovićem.

Konjević: “Ekspertski potez” “Premijeru Zdravku Krivokapiću dosadilo je da javno priča ono što ne misli, zbog čega se ‘otvorio’ u telefonskom razgovoru sa predsjednicom RS Željkom Cvijanović i čestitao praznik”, kazao je poslanik SDP-a Raško Konjević.

On je naveo da je Krivokapića na takav potez savjetovao ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović.

“Pametno. Ekspertski.

Transparentna Vlada. Tajno, ali organizovano”, napisao je Konjević na Tviteru. pić znao da je tog datuma, 9. januara 1992. godine u Sarajevu samozvana Skupština srpskog naroda u BiH donijela Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda Bosne i Hercegovine, a da su na čelu te samoproglašene Republike bila lica koja su kasnije osuđena za ratne zločine pred Haškim sudom Radovan Karadžić, Biljana Plavšić i Momčilo Krajišnik”, rekao je predsjednik OO DPS-a Rožaja Mehmed Husović.

“Ipak, Krivokapić se potrudio da njegova čestitka protivustavnog praznika, dovoljno odjekne u ‘srpskom svetu’, kako bi na taj način osnažio svoje poljuljane pozicije u toj imperijalističkoj tvorevini osmišljenoj u glavama sljedbenika nacional–šovinističke ideologije Mladića, Karadžića i ostalih ratnih zločinaca”, zaključio je Husović.

Stranka demokratske akcije kaže kako činjenica da je Krivokapić čestitku uputio tajno ukazuje na podmuklost njegovog pristupa i licemjerstvo iako je, navode, uvjeravao sve da neće narušavati odnose u regionu, “vraćajući na mala vrata zločinačke politike iz ‘90-ih koje simbolizuje 9. januar”.

Predsjednik stranke Narod i pravda Dino Konaković obratio se putem Tvitera vicepremijeru Dritanu Abazoviću, zamjerajući mu što je obećao vjetrove promjena, dok je u stvari “zapuhalo kao dvedesetih iz Crne Gore”.

“Vlada koju ste formirali mora se hitno izviniti žrtvama genocida, a i ostalim građanima BiH”, napisao je Konaković.

R.P.

Od Kn do jur

U gradovima u Sr

Ako je neko iole sumnjao da iza poruke „Dogodine na Lovćenu”, koja je bila jedan od slogana u prošlogodišnoj kampanji Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori i njenih sljedbenika koji su danas zauzeli ključna mjesta u novoj Vladi, ne stoji ozbiljna namjera rušenja ili izmještanja Njegoševog mauzoleja i obnove Karađorđevića kapele iz 1925. godine, odnosno novi pokušaj destabilizacije države, neka samo pogleda što se posljednjih dana dešava i sve će mu biti jasno. Portal In4s danima objavljuje fotografije bilborda koji od 7. januara niču u gradovima u Srbiji na kojima je najveći crnogorski pjesnik Petar II Petrović Njegoš i nekadašnja kapele koju je na Lovćenu podigao srpski kralj Aleksandar Karađorđević.

■ Karađorđevu

kapelu proglasili Njegoševom

Date su fotografije bilborda iz Subotice, Čačka, Kragujevca, Novog Sada, Valjeva... kao i Budve, Herceg Novog i Tivta, sa porukom „Obnovimo Njegoševu kapelu“. Na bilbordima su ispisane i riječi: „Ja hoću da me sahranite u onu crkvu na Lovćenu“. Uz tu poruku, međutim, nije data fotografija stare zavjetne crkve iz 1846. godine, već kapele sagrađene po želji srpskog kralja, koja nije imala sličnosti sa skromnim objektom koji je Njegoš podigao.

Bilbordi su se pojavili u isto vrijeme kada je na jednoj stambenoj zgradi u Nikšiću postavljen poster sa likom pokojnog mitropolita Amfilohija i tekstom: „Od đeda je zavjet ostao, kapela na Lovćenu i život za Kosovo“. Hoće li ovi junaci ići da brane Kosovo od Srbije kada ga bude priznala, pokazaće vrijeme, ali da će do tada da se junače po Crnoj Gori uz đedov amin, potpuno je jasno. Ostaje samo da vidimo što će sve biti upotrijebljeno u novom pokušaju provokacije i destabilizacije Crne Gore. S obzirom da su 14. marta izbori u Nikšiću, lako je pronaći razlog za postavljanje bilborda širom Srbije i Crne Gore i što je njihova pozadina. Uostalom, slične poruke „Dogodine u Kninu“, pa „Dogodine u Prizrenu“, odavno se šalju iz Srbije, tako da je u Crnoj Gori samo kopiran, s pozivom na juriš na Lovćen.

POLITIKA

PONEDJELJAK, 11. 1. 2021.

3

NINA I PRIZRENA, RIŠA NA LOVĆEN

RBIJI I CRNOJ GORI OSVANULI BILBORDI SA POZIVOM NA OBNOVU “NJEGOŠEVE KAPELE”

Počelo je sa Kninom...

Bilbord u Srbiji kod Valjeva

... preko Prizrena...

drugo mjesto…Sad, hvala Bogu, ima tehnike i svih mogućnosti, kapela da se vrati đe joj je mjesto, Mauzolej neđe niže, jer svakako ne treba da stoji tamo đe stoji“, kazala je Bratićka.

Nakon njene izjave oglasio se i premijer Krivokapić. koji je u intervjuu TV Nova M kazao da „Mauzolej treba ostaviti“, ali da će da nova vlast u narednom periodu vidjeti kako će se odnositi prema „zavjetnoj kapeli“, ne precizirajući na koju kapelu misli, Njegoševu crkvu ili Karađorđevićev objekat.

■ KAD FRONT PRITISNE

... a sada i na Lovćenu

■ „DOGODINE NA LOVĆENU“

Da srpska crkve neće odustati od namjere da obnovi Karađorđevića kapelu i udari nove temelje srpstvu na planini koja je simbol Crne Gore i njene vjekovne borbe za slobodu, da će joj u tome podrška biti nova većina u Crnoj Gori, pokazuje jedan „detalj“ na FB stranici NVO „Ne damo Crnu Goru“, koju je osnovao sadašnji premijer Zdravko Krivokapić, a čiji je izvršni direktor,

nakon njegove ostavke, postala ministarka četvororučica, kako popularno zovu Vesnu Bratić, koja vodi resore prosvjete, kulture, nauke i sporta.

Naime, na naslovnoj stranici ove NVO postavljena je fotografija sa kapelom Karađorđevića i porukom „Dogodine na Lovćenu“. Uostalom, i sama ministarka je u jednom od svojih javnih nastupa saopštila što slijedi. „Što se tiče Mauzoleja, on bi trebalo da ima neko svoje

No, čak i da je bio potpuno iskren kada je obećao da neće dirati mauzolej, pitanje je koliko mu treba vjerovati i šta će biti kada ga Demokratski front „pritisne“. A da to slijedi pokazuje i kolumna Budimira Aleksića, objavljena 13. decembra prošle godine u Novostima, u kojoj poručuje da je sudbina „Njegoševe kapele“ (zapravo kapele srpskog kralja), sudbina srpskog naroda. „Ova inicijativa ne smije biti samo stvar Crkve; Mitropolija crnogorsko-primorska i Eparhija budimljansko-nikšićka ne smiju biti usamljene u nastojanju da se ispuni Njegošev amanet. Iza te inicijative moraju stati sve srpske institucije i organizacije u Crnoj Gori, kao i sav srpski narod koji

živi na prostoru današnje Crne Gore. Jer, kad se Njegoševa kapela vrati na vrh Lovćena, tada će i srpski narod povratiti izgubljenu slobodu i oteta nacionalna prava”, poručio je Aleksić.

■ SPC HOĆE DA VRA-

TI SIMBOL NEGACIJE CRNE GORE

O kakvoj se gruboj manipulaciji radi pokazuju i istorijski fakti na koje ukazuje Novak Adžić u jednom od svojih tekstova objavljenih na portalu Antene M. „Ne radi se ovdje o obnavljaju Njegoševe kapele, već zagovornici Sprske crkve permanentno traže da se vrati simbol svega onoga što je negiralo Crnu Goru. To nije Njegoševa kapela, jer Njegoš je podigao sasvim drugu 1846. i ona je bila posvećena Svetom Petru Cetinjskom. Tokom rata Crne Gore sa Austrougarskom mornarhijom 1916. ta kapela je bila oštećena, ali ona se mogla popraviti, obnoviti, međutim, Aleksandar Karađorđević je donio odluku i vlasti koje su bile u njegovoj službi da se ta kapela do temelja sruši i sahrani, podigne nova kapela koja je, uslovno rečeno, otvorena i na dan rođenja sina Aleksandra Karađorđevića i koja predstavlja simbol pobjede dinastije Karađorđevića nad dinastijom Petrović. Predstavlja simbol asimilacije i osvajanja Crne

Gore koje se dogodilo poslije 1918, što je na taj način personifikovano Aleksandrovim zauzimanjem Lovćena 1925. podizanjem te kapele,” naveo je Adžić, podsjećajući na zapis akademika, istoričara dr Vladimira Dedijera, da je kapela koju je podigao Aleksandar Karađorđević “simbol uništenja nezavisne države Crne Gore, simbol svrgavanja dinastije Petrović Njegoš i simbol ukidanja autokefalne Crnogorske crkve”.

■ UMJESTO LITIJA DOBILI LITIJAŠE U VLASTI

Dakle, sve je jasno, ali ostaje dilema dokle su prošlogodišnji litijaši, danas vlast, spremni da idu u destabilizaciji Crne Gore. „Dogodine u Kninu“, pa „Dogodine u Prizrenu“, a od prošle godine i „Dogodine na Lovćenu“ je ništa drugo do prijetnja svima onima koji su spremni da brane tekovine 21. maja 2006. godine.

Umjesto prošlogodišnjih litija dobili smo bilborde, murale, cerade i postere, trobojke, nove zakone koje piše Srpska crkva, ogromnu količinu dezinformacija, istorijskih falsifikata… iza kojih stoji moćna mašinerija u koju su upregnuti razni analitičari, istoričari, političari, popovi, mediji. Što sve može da slijedi poslije ovakve okupacije, pokazuju iskustva iz crnogorske istorije.

V.Šofranac

4

POLITIKA

PONEDJELJAK, 11. 1. 2021.

INTERVJU: TANJA KNEŽEVIĆ PERIŠIĆ, PREDSJEDNICA P

VLAST HOĆE DA SVEDE C STATISTIČKU GREŠKU U S

⌦⌦ Predrag Zečević

P

atriotsko komitski savez podržava proteste građana i smatra ih opravdanim, jer u potezima nove vlasti vidi namjeru ukupnog potiranja Crnogoraca kao autohtone nacije i njihovog svođenja na statističku grešku u svojoj državi, ocijenila je predsjednica Predsjedništva te partije Tanja Knežević Perišić.

Prema njenim riječima, nova apostolska Vlada je krenula utabanim planom rada na svim “frontovima” i prosto čovjek ne zna gdje bi prije reagovao.

“Uz to, licemjerno ponavljajući kako je došla sloboda i kako će se narod u Crnoj Gori sada ‘pomiriti’. A nikada dublja provalija nije napravljena, posebno među pravoslavnim narodima, nego za ovo mjesec dana”, kazala je Knežević-Perišić u intervjuu za Dnevne novine.

DN: Da li će PKS učestvovati na lokalnim izborima u Nikšiću?

KNEŽEVIĆ-PERIŠIĆ: Patriotsko komitski savez (PKS) će učestvovati na lokalnim izborima u Nikšiću, zakazanim za 14. mart.

Sadašnja je orijentacija partije da bi najpoštenije bilo da izađemo sami, da časno ponudimo biračima svoj program i, na osnovu njega, dobijemo demokratski odgovor građana. U turbulentnom vremenu u kojem živimo, pa još uz mjere zaštite stanovništva od epidemije, nijesmo bili u prilici da u direktnom kontaktu sa građanima predstavimo taj svoj program.

DN: Šta je to novo ponudio PKS crnogorskim građanima?

KNEŽEVIĆ-PERIŠIĆ: Mnogo toga je novo i revolucionarno u osnovnim programskim ciljevima PKS-a; zalažemo se za vraćanje posthumnog dostojanstva poginulim pripadnicima Komitskog pokreta 1916-1929. kroz spomen-obilježja, imena ulica ili trgova te umjetničku afirmaciju, za uvođenje obaveznog predmeta CRNA GORA u osnovne i srednje škole, koji bi obuhvatio hiljadugodišnju istoriju naše države, stvaralaštvo pripadnika svih naroda koji su u njoj živjeli, uz zalaganje da Ministarstva kulture, prosvjete i nauke nikada više ne

budu predmet partijske trgovine, već da njima mora upravljati nacionalno edukovana osoba besprijekorne biografije.

PKS takođe smatra da zbog nepotizma, kao najvećeg problema države, mandat predsjednika države i Vlade može biti najviše do dva mandata, mandat poslanika i odbornika, kao i predsjednika Borda direktora državnih preduzeća i izvršnih direktora samo do četiri godine; zalažemo se za otvorene izborne liste i izbor ličnosti, a ne partija. Takođe smatramo da je crnogorska dijaspora nedovoljno prisutna u našoj javnosti i tražimo bolju povezanost sa maticom, kao i počasno mjesto jednom predstavniku dijaspore u Skupštini Crne Gore, gdje bi se čuo i njihov glas.

DN: A što se tiče ekonomije, da li tu imate neki specijalitet?

KNEŽEVIĆ-PERIŠIĆ: Jedan od programskih ciljeva je i formiranje razvojne banke za male preduzetnike jer oni sada čine najveći dio “zaposlene “ populacije ili reformu postojećeg IRF-a, koji sa svojom ogromnom birokratskom procedurom i forsiranjem velikih proizvođača nije “odradio” glavni posao - a to je povoljno kreditiranje svih, a ne odabranih. Novina je i da smatramo da svi svršeni srednjoškolci treba da odsluže tromjesečni vojni rok u Vojsci Crne Gore, kako bi naučili šta je domovina i kako se brani.

Dakle, da imamo više vremena, sigurna sam da bi ovi programski ciljevi naišli na široku podršku, ali šta je – tu je, izbori su jako brzo, a Nikšić je postao grad u kojem se naveliko “trguje dušama” i gdje mala, poštena partija, kakav je PKS, može uspjeti da napravi rezultat samo ako birači budu glasali - srcem.

Knežević - Perišić

Crnogorci me nijesu prihvatili kao ženskog lidera komita DN: Da li su vas Crnogorci prihvatili kao ženskog lidera, pa još na čelu “komitske” partije?

KNEŽEVIĆ-PERIŠIĆ: Generalno ne, iako smo, na moju inicijativu, nas sedam, nakon Patriotskog skupa u Podgorici osnovali Inicijativni odbor Komitskog pokreta u Nikšiću, a onda se ideja proširila kao požar i dovela do stvaranja partije. Sada mnogi “velji Crnogorci” koje smo nudili, a koji “živi” nijesu htjeli biti na čelu

ovakve partije misle da bi radili bolje. Ja ne mislim tako.

I ponosna sam na emancipovano članstvo, Predsjedništvo, na naš glas koji se čuje i poštuje, a posebno što, kao žena, predstavljam dio populacije koji je, na svojim plećima, održao Crnu Goru. Žene Crne Gore su uvijek bile hrabre, odlučne, vučice za porodicu, braću, roditelje, oslonac muževima i domovini i drago mi je što one polako osvajaju i taj zabranjeni svijet politike.

DN: Treba li crnogorski blok u Nikšiću da izađe jedinstveno? Na kakvu “trgovinu dušama” mislite?

KNEŽEVIĆ-PERIŠIĆ: U tom smislu pažljivo ćemo osluškivati istraživanja javnog mnijenja i ako se i zaista napravi veliki crnogorski blok, razgovaraćemo i reći sljedeće: da za zajedništvo, da za slogu, ali bez kadrova koji su nepošteno radili! Ne može se busati u grudi ljubavlju prema Crnoj Gori, a krasti od nje, ne može se pjevati himna, a ne plaćati porez toj istoj državi!

Mislim da je prethodna koaliciona vlast na državnom nivou napravila mnogo grešaka, da se dostina kadrova nepristojno du-

PONEDJELJAK, 11. 1. 2021.

POLITIKA

PATRIOTSKO KOMITSKOG SAVEZA

CRNOGORCE NA SVOJOJ DRŽAVI go vrtjela na ovoj ili onoj funkciji, da se gotovo ništa nije napravilo po pitanju razvoja crnogorskog identiteta, da su Crnogorci kao narod, bili generalno “pušteni niz vodu” od referenduma i da se uvijek smatralo, naravno pogrešno, da će oni, imali ili nemali hljeba, uvijek glasati za partije koje su suverenističke orijentacije. Glasovi koje su dobili Demokrate i URA, baš u Nikšiću, glasovi su razočaranih, ojađenih, bijesnih mahom crnogorskih birača koji su godinama gledali kako se neki, često osvjedočeni protivnici suverenosti bogate, šire, razbacuju, baš uz podršku predstavnika vladajućih partija, dok su oni, teškom mukom i uz lopovske bankarske kamate, jedva sastavljali kraj s krajem!

S druge strane, prethodni parlamentarni izbori su pokazali da je prosrpski blok, uz pomoć crkvenih miliona, krenuo na sve ili ništa; javna je tajna da su se pojedincima kupovala drva, davao novac, da su se micale hipoteke, kupovali stanovi, da je suma po porodici i ta famozna četiri glasa dostizala i 1.500 eura, da su političari “završavali” posao tako što su uz novac ulazili u kuće sa popovima, koji su zaklinjali ukućane da ne pogaze riječ…A narod naš, sujevjeran i prepadnut, slušao i glasao! Eto baš prije neki dan slušali smo o paketima koji su dijeljeni manjinama po Nikšiću, a za blage dane svjedočili ceradama sa Amfilohijevim likom i ratnim porukama, začinjenim po nevjerovatnom broju vatrometa. Dakle, strategija ista i na predstojećim izborima -pare, strah, prijetnje..

PKS duboko vjeruje da će, uprkos svemu, doći do nekog crnogorskog demokratskog dogovora i da će se grad Vita i Živka Nikolića, osmijeha Ljuba Čupića i srca Miladina Šobića vratiti sebi, svojoj širokoj duši i kreativnim ljudima, po kojem je bio poznat i priznat na svim meridijanima.

DN: U Crnoj Gori su održana dva velika patriotska mitinga (početkom septembra i krajem novembra). Da li treba nastaviti sa održavanjem ovakvih mi-

tinga s obzirom na, kako primjećuju analitičari, ugrožavanje nacionalnih interesa od strane nove Vlade? Kakav će biti odgovor PKS u slučaju stupanja na snagu izmjena Zakona o slobodi vjeroispovijesti?

KNEŽEVIĆ-PERIŠIĆ: Nova apostolska Vlada je krenula, jasno je, utabanim planom rada na svim “frontovima” i prosto čovjek ne zna đe bi prije reagovao; uz to, licemjerno ponavljajući kako je došla sloboda i kako će se narod u Crnoj Gori sada “pomiriti”! A nikada dublja provalija nije napravljena, posebno među pravoslavnim narodima, nego za ovo mjesec dana. PKS podržava proteste građana i smatra ih opravdanim, jer u potezima nove vlasti vidi namjeru ukupnog potiranja Crnogoraca kao autohtone nacije i njihovog svođenja na statističku grešku u svojoj državi.

To će raditi usvajanjem novih zakonskih rješenja, osvajanjem medija, razaranjem crnogorskih službi bezbjednosti, popisom stanovništva, ponovnom ekonomskom zavisnošću države, guranjem Crne Gore u mini Šengen i slično. Širenjem straha i pažljivim hapšenjima, kao što je bilo hapšenje g. Brana Mićunovića, aktiviranjem hiljada lažnih profila, botova, blokiranjem Tvitera i ostalog, školski sprovode psihološki rat sa građanima Crne Gore. Što se nas tiče, nikada nećemo podleći pritiscima ni ucjenama, i pozivamo građane da na svakom mjestu i u svakoj prilici pruže aktivan građanski otpor. Što se tiče usvajanja izmjena Zakona o slobodi vjeroispovijesti i svih drugih zakona koji štete državi Crnoj Gori, PKS je odgovorio i na dan formiranja nove vlasti: NIJE MOJA VLADA! NIKAD VIŠE 1918. GODINA! To je naš odgovor.

DN: Da li je Crnoj Gori sada potrebna nova generacija boraca za nezavisnost?

KNEŽEVIĆ-PERIŠIĆ: Mislim da su parlamentarni izbori donijeli jednu novinu, a to je da su prošla vremena velikih lidera; da nije bilo srpske crkve i te nehrišćanske parole “Ne damo svetinje”, malo koji politički lider

bi 30. avgusta mogao slaviti. Na “crnogorskoj” strani je ostao jedini državnik Milo Đukanović, koji uživa i dalje značajnu podršku, ali smo svjedoci da su se građani “uželjeli” novih lica, nekih uglednih profesora, istoričara, pravnika...

DN: Da li su po Vama tačne ocjene analitičara da nova Vlada pravi od Crne Gore Republiku Srpsku 2 i uvodi je u “srpski svet”?

KNEŽEVIĆ-PERIŠIĆ: Koji svojim nastupima, donose nadu da nije sve gotovo. A sve nas je i okupila namjera, otvoreno saopštena iz Beograda, da je Crna Gora planirana kao treća srpska država na Balkanu. Ta razjarena, osiona, bahata velikosrpska ideja, našla je plodno tlo u Crnoj Gori, čijim građanima uvijek treba neka ideja, koju obično bezuslovno prihvate, dok debelo ne tresnu s nebesa na tlo! Treba samo paziti da takve razorne društvene sile i ideje prije pada u istoriju ne izazovu zlo i nesreću. Ako jesmo građansko društvo, djelimičan odgovor ćemo dobiti upravo 14. marta u Nikšiću.

DN: Koliko će novi američki predsjednik Bajden uticati na političke prilike u Crnoj Gori?

KNEŽEVIĆ-PERIŠIĆ: Cijeli demokratski svijet se nada da će Džo Bajden bar malo sanirati haos koji je Donald Tramp donio Americi i svijetu i da će se, umjesto njegovih zagovaranja nacionalističkih, desničarskih i populističkih ideja, Amerika vratiti prvo sebi, pa onda svima nama, kao simbol demokratske zemlje, kakva je nekada bila. Što se tiče Crne Gore, nadam se da će je posmatrati kao članicu NATO, a to bi bilo sasvim dovoljno. Mada uvijek pomislim kako je i Vudro Vilson hrabrio kralja Nikolu i obećavao uspostavljanje Crne Gore, pa je ipak stolica u Versaju ostala prazna. Crnoj Gori trebaju edukovani, svjesni, hrabri i pošteni ljudi, koji će voljeti i poštovati svoj dom, u pravnoj i ozakonjenoj državi. Tada bi nam bilo potpuno svejedno ko sjedi u Vašingtonu ili Moskvi.

5 Abazović

PONOVLJENO PITANJE SEKULOVIĆU

LP: Ko je nudio 21 milion Abazoviću?

Liberalna partija ponovo je pozvala ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića, v.d. direktora policije Veska Damjanovića i v.d. šefa Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejana Vukšića da odmah odgovore na pitanje ko je, kada, gdje, na koji način i sa kojom namjerom nudio potpredsjedniku Vlade Dritanu Abazoviću 21 milion eura.

U LP nadređene pitaju i šta se povodom ličnog priznanja Abazovaća uradilo, ko je pozvan na informativni razgovor, koje su činjenice utvrđene i da li su pribavljene informacije proslijeđene tužilaštvu. “Šta ste preduzeli povodom bahatog parkiranja službenog automobila Vlade Crne Gore koje je prema pisanju portala zadužio potpredsjednik Vlade Abazović koje je bilo parkirano ispred restorana Plaža u Ulcinju. Da li ste kao što ste revnosno sprovodili propise u nekim drugim slučajevima izvršili kontrolu objekta i napisali zapisnik te osobe koje ste zatekli u skladu sa zakonom procesuirali prema nadležnim organima”, pitali su u LP. Oni zahtijevaju i odgovore na pitanje koje tajne dogovore nova vlast ima sa Srpskom crkvom u Crnoj Gori i za koje svrhe, kao i da li su potpuno izmjestili aktivno-

sti iz službenih prostorija u manastire i ostale crkvene objekte.

“Ovo nas podsjeća na zlosrećno vrijeme devedesetih godina prošlog vijeka, kada su takođe razni dogovori i akcije dogovarani upravo po manastirima i konacima, a dobro znamo kako se to završilo za sve nas, a posebo pripadnike drugih vjera i nacija.

Iz kojeg razloga nijeste reagovali kada je u Nikšiću došlo do narušavanja javnog reda i mira i do širenja rasne i nacionalne mržnje od grupice pripadnika nekog pokreta za veličanje velikosrpske ideje na prostoru Crne Gore. Ako znamo da ste prije par dana reagovali ekspresno i lišili slobode lice koje je pisalo grafite na nekoj pijaci onda postaje skoro nevjerovatno da dozvoljavate da grupa huligana satima maltretira građane Nikšića i vrši nedozvoljene radnje a vi ne reagujete. Po čijem nalogu i iz kojeg razloga nijeste reagovali i zaštitili Ustav i zakone Crne Gore”, naglašavaju u LP. Interesuje ih i da li će građani morati da za dobijanje ličnih dokumenata idu u crkve i manastire na noge srpskim popovima ili će se zadržati dosadašnja procedura izdavanja dokumenata u službenim prostorijama Centra bezbjednosti.

R.P.

6

EKONOMIJA

PONEDJELJAK, 11. 1. 2021.

116 Depadens “E”

SMJEŠTAJNIH JEDINICA UKUPNO ĆE IMATI BUDUĆI HOTELSKI KOMPLEKS U KOLAŠINU

Investicija od 7,98 miliona € Vlada Crne Gore je 24. septembra 2020. godine, bez održavanja sjednice, a na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova Vlade prihvatila predlog za kandidovanje tri nove investicije na Listu razvojnih projekata u oblasti turizma.

Kako je navedeno u obrazloženju ove odluke, investitor je tadašnjem Ministarstvu održivog razvoja i turizma dostavilo biznis plan, revidovani glavni projekat, osnivački akt i ostala dokumentaciju od značaja za

projekat.

U dostavljenoj dokumentaciji, između ostalog, navedeno da je planirana investicija u izgradnju hotela “D” sa depadansom “E”, po kondo modelu poslovanja, kategorije četiri zvjezdice.

“Hotelski kompleks imaće ukupno 116 smještajnih jedinica. Predračunska vrijednost investicije predviđene za program ekonomskog državljanstva iznosi 7,98 miliona sa PDVom”, ističe se objavljenoj odluci Vlade.

ZAVRŠENI PRIPREMNI RADOVI PRIJE SNIJEGA, NASTAVAK INVESTICIJE NA PROLJEĆE

HOTELSKI KOMPLEKS U KOLAŠINU BIĆE ZAVRŠEN DO KRAJA 2022. GODINE ⌦ Zorica Bulatović Koliko investitori vjeruju u budućnost Kolašina i potencijal Bjelasice, kao neotkrivenog bisera zimskog turizma, najbolje svjedoči gradnja hotela u tom gradu. Do prvih sniježnih padavina u Kolašinu su trajali radovi na izgradnji hotela visoke kategorije, koji će za nepune dvije godine otvoriti vrata turistima.

■ HOTELSKI KOMPLEKS Preduzeće AD Ski Resort-Kolašin 1450 u Kolašinu gradi hotelski kompleks “Kolašin 1450” po kondo modelu poslovanja. Komplekst će biti sa-

stavljen od glavne hotelske zgrade, odnosno Hotela “D”, i njegovog depadansa - Apartmanski objekat “E”, koji će obuhvatati kapacitete sastavljene od 116 smještajnih jedinica, odnosno 272 ležaja.

“Pored toga, ponuda ovog kompleksa će uključivati i više drugih sadržaja kako bi boravak gostiju bio što prijatniji, odnosno kako bi njegovi posjetioci stekli a onda i širili pozitivno iskustvo, što bi u krajnjem rezultiralo dobrim pozicioniranjem objekta i cjelokupnog preduzeća na tržištu”, kazali su za Dnevne novine u kompaniji Ski Resort-Kolašin 1450.

Hotel “D” je kategorizacije četiri zvjezdice, spratnosti Po+P+1+M,

(BRGP 4.623,93m2), sa 65 smještajnih jedinica, a njegov Depadans E” je takođe kategorije četiri zvjezdice, spratnosti Po+P+2+Pk, (BRGP 4.309,31m2),

Radovi na oba objekta su započeti krajem oktobra. U periodu od dva mjeseca završeni su pripremni i zemljani radovi, kao i izrada i nasipanje temelja.

Trenutno su radovi obustavljeni zbog vremenskih uslova i biće nastavljeni na proljeće

sa 51-om smještajnom jedinicom.

“Radovi na oba objekta su započeti krajem oktobra. U periodu od dva mjeseca završeni su pripremni i zemljani radovi, kao i izrada i nasipanje temelja. Trenutno su radovi obustavljeni zbog vremenskih uslova i biće nastavljeni na proljeće, čim vremenski uslovi to dozvole. Očekivani završetak radova je krajem 2022. godine”, istakli su u kompaniji Ski Resort-Kolašin 1450.

■ BOGATIJA PONUDA Hotelski kompleks je smješten na Jezerinama, u opštini Kolašin, deset kilometara udaljenosti od gradskog jezgra, odnosno na zemljištu koje je

PONEDJELJAK, 11. 1. 2021.

Budući izgled hotela “D”

EKONOMIJA

7

Hotel na Listi razvojnih projekata Hotelski kompleks, po kondo modelu poslovanja, nalazi se na Listi razvojnih projekata i konkuriše za mogućnost dobijanja ekonomskog državljanstva. Po definiciji, kondo hotel je velika, hotelska zgrada, tipično visoko podignuta, sastavljena od pojedinačnih stambenih jedinica koje se prodaju pojedincima i investitorima za ličnu upotrebu ili kao imovina za iznajmljivanje.

U biznis planu, koji je dostavljen Vladi Crne Gore, je navedeno da je planiran završetak opremanja hotela “D” sa depadansom “E” do 31. marta 2023, a

65

završetak administrativne, kadrovske i marketinške pripreme za rad ovog kompleksa 30. juna 2023. godine.

“Prema projekcijama iz Biznis plana, povraćaj investicije se očekuje u četrnaestoj godini realizacije projekta, odnosno u dvanaestoj godini poslovanja hotela sa depadansom. U Dinamičkom planu investicije iz Biznis plana, opisani su planirani radovi u rokovima od šest mjeseci, pa je kao datum početka stavljanja u funkciju i početak rada hotela sa depadansom planiran je 1. jul 2023. godine”, navodi se u dokumentu koji je objavila Vlada.

Hotel “D” je kategorizacije četiri zvjezdice, spratnosti Po+P+1+M, (BRGP 4.623,93m2), sa 65 smještajnih jedinica

SMJEŠTAJNIH JEDINICA IMAĆE BUDUĆI HOTEL “D” U KOLAŠINU

Depadans “E” je kategorije četiri zvjezdice, spratnosti Po+P+2+Pk, (BRGP 4.309,31m2), sa 51-om smještajnom jedinicom

u vlasništvu jednog od najposjećenijeg skijaškog centra u Crnoj Gori - “Ski Resorta-Kolašin 1450”.

“Otvaranje pomenutih objekata će obogatiti turističku ponudu Kolašina, kao i plasiranje iste na inostranim tržištima, te doprinijeti većoj zaposlenosti građana Kolašina. Takođe, turistička ponuda Kolašina će dodatno biti unaprijeđena planiranim povezivanjem ski-centara “Kolašin 1450” i “Kolašin 1600” šestosjednom žičarom K7, ali i stazama, čija će ukupna dužina biti 40 kilometara, pa će Kolašin sa poboljšanom skijaškom infrastrukturom biti konkurentan vodećim regionalnim skijalištima”, ističu u ovoj kompaniji.

Uvažavajući činjenicu da je turističko-ugostiteljska djelatnost radno intenzivna, od esencijalne važnosti je, kako dodaju, angažovanje odgovarajuće radne snage, u smislu potrebnog broja izvršilaca i njihovih kvalifikacija.

“Ovo pitanje dodatno dobija na važnosti kada se uzme u obzir planirana kategrija hotelskog kompleksa od četiri zvjezdice, koja podrazumijeva organizaciju i pružanje usluga na visokom nivou. U skladu sa navedenim, ali i sa očekivanom posjetom u prvim godinama poslovanja hotela, procijenjeno da je potrebno angažovanje 61 osobe, koja bi pokrila različite pozicije”, istakli su u preduzeću Ski Resort-Kolašin 1450.

8

ekonomija

PONEDJELJAK, 11. 1. 2021.

Potrebna podrška države malom i srednjem biznisu Upravljanje krizom javnog zdravlja, odnosno stabilizacija i eventualni oporavak crnogorske ekonomije je ključni izazov u ovoj godini, ocijenila je ekonomska analitičarka Mila Kasalica i dodala da je neophodna podrška mikro, malom i srednjem biznisu.

“Samo je jedan izazov, a to je upravljanje krizom javnog zdravlja, odnosno koliko će to trajati i da li će crnogorska ekonomija uspjeti da se stabilizuje i počne oporavljati u ovoj godini”, rekla je Kasalica agenciji Mina-biznis, odgovarajući na pitanje koji su ključni izazovi ekonomije u ovoj godini.

Ona smatra da način na koji je mikro, mali i srednji biznis radio prošle godine budi nadu, ali ta nada mora da bude podržana dodatnim sredstvima iz budžeta, pa i po cijenu da se ta sredstva moraju vratiti za dvije godine.

“Tu nadu u ovom trenut-

Posljednji podaci CBCG o situaciji u bankarskom sektoru za novembar prošle godine daju prve naznake da su se depoziti vratili na nivo marta kada se u suštini radilo, a krediti su znatno porasli, kaže Kasalica ku treba da podrži crnogorsko bankarstvo i Investiciono-razvojni fond (IRF). Nema razloga da se drže sredstva na računu”, kazala je Kasalica.

Ona je rekla da posljednji podaci CBCG o situaciji u bankarskom sektoru za novembar prošle godine daju prve naznake da su se depoziti vratili na nivo marta kada se u suštini radilo, a krediti su znatno porasli.

Govoreći o ekonomskoj politici nove Vlade, Kasalica je kazala da je euroobveznica bila diskretno povoljniji aranžman nego pregovori

Kasalica

sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF).

“Takođe, kada je riječ o jednomjesečnim odlukama o privremenom finansiranju, tim bivšeg ministra finansija Darka Radunovića je pripremio tri dokumenta, odnosno nacrt budžeta za ovu godinu, obrazloženje tog budžeta i projekcije”, kazala je Kasalica.

Prema njenim riječima, osim obrazloženja koje predstavlja metodološku inovativnost i usaglašavanje sa evropskim standardima u sektorima koji treba da se pokrivaju, ni predlog budžeta, ni projekcije nijesu rađene, jer su znali da se ne odnose na ono što su ciljevi eventualno prethodnog tima Vlade.

“To ne znači da nijesu dobro odradili svoj posao, ali odraditi činovnički posao u trenutku kada se moraju uraditi strateške stvari nije dobro”, smatra Kasalica.

U akciju se mogu uključiti sva pravna lica koja imaju više od tri neplaćene fakture za utrošenu električnu energiju, bez obzira na visinu dugovanja, uz uslov da plate posljednju fakturu i potpišu sporazum o izvršavanju obaveza po povoljnim uslovima.

Dok se poštuje sporazum, pravna lica su izuzeta od isključenja sa distributivne mreže i mjera prinudne naplate. Pravna lica pri potpisivanju sporazuma potpisuju i ugovor o snabdijevanju i ukoliko je to slučaj, treba da izmire troškove pokrenutih prijedloga za izvršenje.

Foto: Mina

ekonomska analitičarka Mila Kasalica ocijenila

Poslovne Vijesti

Pred nama je godina ekonomskog rasta Pred nama je godina dinamičnog ekonomskog rasta, naravno ukoliko kovid kriza bude stavljena pod kontrolu, ocijenio je za portal RTCG ekonomski analitičar Vaslije Kostić. Za crnogorsku ekonomiju priprema ovogodišnje turističke sezone uz osmišljavanje borbe protiv COVID-19 na ekonomski funkcionalan i opravdan način za Kostića je ključna.

“Ako već sada pristupimo planiranju turističke sezone, uz vakcinu koja izvjesno dolazi prije ili kasnije, vjerujem

da je moguće da od turističke sezone dobijemo više nego što to sada mislimo i da proces oporavka bude dinamičniji od očekivanog”, kazao je Kostić.

Zbog turizma i multiplikativnih efekata na ekonomiju, Crnoj Gori je, dodaje Kostić, potrebna nacionalna aviokompanija. Smatra da svrha njenog postojanja ne treba da bude profit, već dovođenje turista, avio-dostupnost Crne Gore i njena promocija kao turističke i investicione destinacije.

Kostić

Dolar neznatno porastao Vrijednost dolara na svjetskim tržištima porasla je u odnosu na korpu valuta u prvoj sedmici ove godine, zahvaljujući optimizmu ulagača u vezi s oporavkom globalne ekonomije od korona krize.

Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je ove sedmice 0,3 odsto na 90,11 bodova, pa se odmakao od najnižeg nivoa od marta 2018. godine, prenosi SEEbiz.

Pritom je kurs dolara u odnosu na japansku valutu skočio 0,7 odsto na 103,95 jena. Američka valuta je ojačala i u odnosu na evropsku, pa je cijena eura skliznula 0,2 odsto na 1,2220 američkih dolara.

Nakon što je prošle godine dolar u odnosu na korpu valuta izgubio skoro sedam odsto, na početku ove godine blago je ojačao, ali trend na tržištu nije bio jasan, pa je jedan dan dolar ojačao, a već drugi oslabio.

PONEDJELJAK, 11. 1. 2021.

ekonomija

9

poslanik Socijaldemokrata Damir Šehović saopštio

Vlada i dalje krije akt o privremenom finansiranju

Ni nakon 15 dana Vlada nije dostavila parlamentu akt na osnovu kojeg je primijenila institut privremenog finansiranja Ministar finansija Milojko Spajić ni nakon 15 dana nije dostavio akt na osnovu koga je Vlada primijenila institut privremenog finansiranja, čime je na direktan način prekršio Poslovnik Skupštine Crne Gore i “probio” rok za dostavljanje materijala poslanicima koji je članom 50 propisan, ocijenio je poslanik Socijaldemokrata Damir Šehović.

“Vlada je čak sedam od 12

Vlada je za čak sedam od 12 ministarstava uvela u nezakonito finansiranje, na što je i Državna revizorska institucija nedavno ukazala, jer je jasno da se privremeno finansiranje ne može primijeniti na ministarstva koja nijesu prepoznata Zakonom o budžetu za 2020. godinu, kaže Šehović

ministarstava uvela u nezakonito finansiranje, na što je i Državna revizorska institucija nedavno ukazala, jer je jasno da se privremeno finansiranje ne može primijeniti na ministarstva koja nijesu prepoznata Zakonom o budžetu za 2020. godinu. Ne postoji pravno valjan način da se traženim aktom prevaziđe taj problem. Zato ga Vlada, moguće, još ne šalje”, smatra Šehović.

Tako je, kako je dodao, “najtransparentnija” Vlada uspjela da nas samo najnetransparentnije zaduži.

“Od parlamenta se dalje skrivaju podaci, koji su od Vlade, zbog brojnih kontroverzi koje prate pomenuti proces, odavno traženi, nego je za svega mjesec dana prekršila, ne samo Poslovnik Skupštine Crne Gore, nego i Ustav i Zakon o budžetu. Naime, izmjenama Uredbe o načinu organizacije državne uprave, Vlada je ušla u zonu protivpravnog ponašanja, jer je aktom niže pravne snage promijenila akt više pravne snage (Yakon o budžetu za 2020. godinu), ali i nezakonitog raspola-

7

ministarstava se nezakonito finansira, tvrdi Šehović ganja budžetskim sredstvima, čime je suprotno Ustavu preuzela ingerencije Skup[tine Crne Gore koje joj ne pripadaju.

‘Ekspertski’, nema šta”, poručio je Šehović.

Od parlamenta se dalje skrivaju podaci, koji su od Vlade, zbog brojnih kontroverzi koje prate pomenuti proces, odavno traženi, ističe Šehović

Ilustracija

Šehović

10

HRONIKA

PONEDJELJAK, 11. 1. 2021.

OMBUDSMAN KONSTATOVAO DA U VEĆINI JEDINICA

S

ektor specijalne policije, u čijem sastavu su tri jedinice, odnedavno ima sistematizovano radno mjesto i zaposlenog psihologa, što je prvi korak ka boljim uslovima u smislu psihološke podrške i tretmana policijskih službenika, saopšteno je Dnevnim novinama iz institucije Zatitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore.

“Međutim, rad na psihološkoj stabilnosti svih službenika, a posebno onih koji djeluju na terenu, zahtijeva kompleksniji i kontinuirani pristup i osim što to treba razvijati kod Uprave policije biće i u fokusu daljeg rada ove institucije”, navodi se u odgovorima Zaštitnika.

Naime, službenici ove institucije koji su angažovani na poslovima Nacionalnog preventivnog mehanizma (NPM), a na bazi razgovora sa službenicima Uprave policije, konstatovali su da nedostaju psihološki tretmani policijskih službenika u većini jedinica, tj. da policijski služ-

benici nemaju stručnu psihološku podršku ni nakon incidentnih situacija.

“Podrška se obično svodi na razgovor sa starješinama i ko l e gama.

Iako u izvještajima o poje-

ZAPOSLENJE U SPECIJALN PRVI KORAK PODRŠCI SLU dinačnim posjetama ova tema nije posebno elaborirana, predstavnici NPM-a su još prilikom javnog predstavljanja Izvještaja o radu za 2018. godinu (na osnovu informacija dobijenih iz posjete OB Kotor), govorili o ovom problemu i čini se da je policijska organizacija sve više svjesna postojanja potrebe za ovakvom vrstom kontinuirane podrške za svoje službenike”, stoji u odgovorima.

NUŽNA PRAVOVREMENA PREVENTIVA

■

Bez redovnih pregleda u OB Kotor

Tim Nacionalnog preventivnog mehanizma (NPM) nakon nenajavljene posjete Odjeljenju bezbjednosti Kotor 20. oktobra prošle godine ustanovio je da se ne sprovode redovni ljekarski pregledi, niti kontrola psihičkog stanja policajaca u određenim intervalima.

“Sagledavajući ispunjenost ranije datih preporuka timu je sa-

opšteno da nijesu imali incidentnih situacija u prethodnom periodu koje bi zahtijevale psihološku pripremu ili eventualno podršku nakon neke akcije. Takođe, kao što je NPM ranije ustanovio, ne sprovode se redovni ljekarski pregledi, niti kontrola psihičkog stanja policajaca u određenim intervalima, zavisno od pozicije na kojoj se nalaze. Zaštitnik kao

NPM ističe da je bitna podrška kako psihološka, koja može biti individualna, tako i od kolega i nadređenih, koji će prepoznati problem kod kolege”, navodi se u izvještaju NPM-a.

Zbog toga je konstatovano da nije ispunjena ranije data preporuka da se nakon incidentnih situacija obezbijedi psihološka podrška policijskim službenicima.

Na pitanje da li postoji određeni interval u kojem je obavezno da službenik policije uradi pregled (kako opšteg stanja radi utvrđivanja fizičke spremnosti, tako i psihološko testiranje) iz institucije Zaštitnika su saopštili da je nužna pravovremena preventiva, ali i reaktivna funkcija na snaženju mentalnog i psihičkog stanja službenika.

“Policijski poslovi su sami po

sebi stresni i podrazumijevaju stalan pritisak na službenike Uprave policije. Osim što obavljaju redovne poslove na održavanju javnog reda i mira, kontroli saobraćaja, obezbjeđenju i drugo, oni su zbog direktnog kontakta sa izvršiocima delikata i žrtvama kriminogenog ponašanja često izloženi dodatnom stresu koji proizvode takve situacije. Iako se odgovarajući nivo psihofizičke spreme podrazumijeva, vanredne okolnosti, nepredviđene reakcije, otežani uslovi rada, loša infrastruktura, nedostatak logističke podrške u otežanim uslovima posla čine dodatno opterećenje za psihološku spremnost da se odgovori obavezama. Zbog svega toga nužna je pravovremena preventiva, ali i reaktivna funkcija na snaženju mentalnog i psihičkog stanja službenika, kako tokom neposrednog izvršavanja radnih obaveza, tako i nakon posla u kojem periodu se mogu reflektovati negativne posljedice. To je neupitni uslov njihove spremnosti za rad, ali istovremeno i mjera u prevenciji torture u odnosu na lica prema kojima vrše policijska ovlašćenja”, ističu iz institucije Zaštitnika.

Napominju da prilikom jednog od obilazaka koji su obavljeni 2018. godine, NPM je u neposrednoj komunikaciji sa službenicima obaviješten da se ovom pitanju skoro uopšte ne poklanja pažnja, odnosno da službenici ne prolaze redovne sistematske zdravstvene preglede,

PONEDJELJAK, 11. 1. 2021.

HRONIKA

11

A NEDOSTAJU PSIHOLOŠKI TRETMANI POLICAJACA

PSIHOLOGA NOJ POLICIJI K KA BOLJOJ UŽBENICIMA kao ni psihološka testiranja.

“Osim prethodne provjere zdravstvene sposobnosti prije zasnivanja radnog odnosa, službenik policije se na predlog ljekara ili starješine podvrgava i vanrednom kontrolnom zdravstvenom pregledu radi daljeg obavljanja posla u skladu sa posebnim propisima. Ovu komisiju sačinjavaju tri ljekara, jedan predstavnik MUP-a i jedan predstavnik policije u svojstvu predsjednika sindikata”, navodi se u odgovorima.

■ ZA DVIJE GODINE 21 POSJETA

U protekle dvije godine timovi NPM-a obavili su 21 posjetu centrima i odjeljenjima bezbjednosti.

“Tokom 2019. godine timovi NPM-a obavili su pet posjeta odjeljenjima bezbjednosti i šest posjeta centrima bezbjednosti, a 2020. obavljeno je ukupno 10 obilazaka centara i odjeljenja, kao i dva obilaska stanica granične policije na aerodromima Podgorica i Tivat. Takođe, NPM je u prethodne dvije godine u okviru svog mandata obavio više posjeta psihijatrijskim klinikama i odjeljenjima, pojedinim ustanovama socijalne zaštite, a u okviru zakonom propisanih ovlašćenja i obaveza po sporazumima o saradnji pratio prinudno udaljenje stranaca i realizaciju operacija po ugovorima o readmisiji. Aktivnosti praćenja prinudnog udaljenja intenzivirane su u posljednjem kvartalu 2020. godine, nakon što je zapažen trend o istovremenom udaljenju većeg broja stranaca”, navode iz institu-

cije Zaštitnika.

Kako su pojasnili, Nacionalni preventivni mehanizam je složena struktura koju čini cijela institucija Zaštitnika, s tim što je njena operativna struktura smještena u posebnu organizacionu jedinicu koja pruža logističku podršku u poslovima prevencije i zaštite od torture.

“Zbog toga je potrebno naglasiti da se

radi o timovima NPM iz reda službenika i eksperata iz posebnog Radnog tijela, a koji obavljaju posjete različitim organima i ustanovama u kojima se nalaze lica lišena slobode, zadržana lica, kao i lica kojima je ograničena sloboda kretanja. Početkom kalendarske godine, nakon internih konsultacija unutar institucije i eksternih konsultacija sa civilnim sektorom, pojedincima i članovima NPM-a donosi se Plan obilazaka, a na osnovu njega vrše se obilasci institucija, najviše centara i odjeljenja bezbjednosti. Ukoliko to nametnu okolnosti i nepredviđene situacije, dešavaju se neplanirane posjete sa istim ciljem – prevencijom torture”, navodi se u odgovorima.

Kako dodaju, shodno Metodologiji koja je rezultat međunarodne ekspertske podrške iz 2015. godine, NPM vrši redovne, vanredne i kontrolne obilaske, a po strategiji izvršenja posla oni mogu biti najavljeni ili nenajavljeni.

“Nenajavljeni su znatno više zastupljeni, jer se na taj način dobija dvostruki efekat – utvrđivanje realnog stanja na licu mjesta bez prethodne pripreme za posjetu i još više prijeko potrebni preventivni efekat u saznanju da je nenajavljena posjeta realna mogućnost”, zaključuju iz te intitucije.

Bo.B.

12

hronika

PONEDJELJAK, 11. 1. 2021.

Branislav Čolević danas pred sudom Ocjena dokaza u predmetu protiv Branislava Čolevića, koji se tereti da je 20. aprila 2020. godine u Ulici II crnogorskog bataljona u Podgorici upotrebom vatrenog oružja iz vozila nanio teške tjelesne povrede Aleksandru Šćepanoviću, sa kojim je u vozilu bio Tomislav Šćepanović, zakazana je za danas u Višem sudu u Podgorici. Nedavno je odlukom Vrhovnog suda Čolević pušten da se brani sa slobode.

“Iz spisa predmeta se utvrđuje da postoji osnovana sumnja da je okrivljeni B.Č. dana 20.4.2020. godine u Podgorici u Ul. II C.b. sa umišljajem pokušao da liši života oštećene T. i A.Š., na način što je iz pištolja nepoznate marke koji je neovlašćeno držao, iz putničkog vozila mar-

ke ‘G’ kojim je upravljao, prilikom susreta sa oštećenim, ispalio jedan projektil u pravcu oštećenog T.Š., a zatim je ispalio više projektila u pravcu oštećenog A.Š., kojeg je jedan projektil pogodio u predjelu prepone nanoseći mu teške i po život opasne povrede”, navodi se u jednom od rješenja o produženju pritvora. Čolević se tereti za krivično djelo teško ubistvo u pokušaju, u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. On i Šćepanovići su se mimoišli kritičnog dana u vožnji, nakon čega je osumnjičeni okrenuo automobil i nadomak Vezirovog mosta otvorio vatru u pravcu oštećenih. Čolević je prilikom preticanja automobila kojim je upravljao Alek-

sandar Šćepanović ispalio nekoliko metaka i ranio ga. Šćepanovićev sin, koji je bio na mjestu suvozača, nije pogođen u pucnjavi. Sin je Šćepanovića prevezao do Hitne pomoći gdje su ljekari konstatovali ranu od vatrenog oružja u predjelu noge.

Uprkos tvrdnjama Šćepanovića da je sam sebe povrijedio, ljekari su ipak alarmirali policiju. Čolević i Šćepanović se u policijskim evidencijama vode kao bezbjednosno interesantne osobe. Šćepanović je hapšen u martu 2018. godine zbog zelenašenja, a u decembru iste godine bačena je bomba u dvorište njegove kuće u podgoričkom naselju Tološi. U eksploziji nije bilo povrijeđenih, a pričinjena je manja materijalna šteta.

Bo.B.

Sa mjesta pucnjave

Foto: Dejan Lopičić

kontrola optužnice za pokušaj ubistva šćepanovića

PONEDJELJAK, 11. 1. 2021.

HRONIKA

13

OSNOVNI SUD U PODGORICI: NAJVIŠE KAZNI UMANJENO POČINIOCIMA NEPOSTUPANJA PO ZDRAVSTVENIM PROPISIMA

ZA PET MJESECI AMNESTIRANO 480 OSUĐENIKA

Od dana stupanja na snagu Zakona o amnestiji, odnosno od početka jula pa do 10. decembra prošle godine u Osnovnom sudu u Podgorici amnestija je primijenjena u odnosu na 480 osuđenika, saopšteno je Dnevnim novinama iz Osnovnog suda u Podgorici.

“U Osnovnom sudu u Podgorici, od stupanja na snagu Zakona o amnestiji lica osuđenih za krivična djela propisana zakonima Crne Gore i lica osuđenih stranom krivičnom presudom koja se izvršava u Crnoj Gori (“Sl. list CG”, broj 65/20 od 3.7.2020. godine), donijeta su ukupno 480 rješenja o primjeni amnestije, za isti broj osuđenih lica”, navodi se u odgovoru Osnovnog suda.

Kako se dalje navodi, amnestija se najviše odnosila na lica koja su pravosnažno osuđena zbog kri-

vičnog djela nepostupanje po zdravstvenim propisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti iz čl. 287 Krivičnog zakonika Crne Gore, neovlašćena prozvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga iz čl. 300 Krivičnog zakonika Crne Gore, teška krađa iz čl. 240 Krivičnog zakonika Crne Gore i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija iz čl. 403 Krivičnog zakonika Crne Gore.

■ ZAKON USVOJEN U JULU

Podsjetimo, crnogorski parlament usvojio je Predlog zakona o amnestiji krajem juna, a isti je stupio na snagu 15 dana nakon usvajanja. Zakon je usvojen uz amandman da se izuzmu počinioci krivičnog djela teško ubistvo. Pomenuti amandman podnijeli su

tadašnji predsjednik Skupštine Ivan Brajović, poslanici tadašnjeg sastava parlamenta Boris Mugoša iz SD-a, Genci Nimanbegu iz Force i Adrijan Vuksanović iz HGI-a.

Predlog zakona o amnestiji lica osuđenih za krivična djela propisana zakonima Crne Gore i lica osuđenih stranom krivičnom presudom koja se izvršava u Crnoj Gori predviđa skraćenje kazne zatvora za 15 ili deset odsto osobama koje su pravosnažno osuđene za pojedina krivična djela. Amnestija je obrazložena kao nužna mjera u aktuelnoj situaciji epidemije korona virusa radi rasterećenja zatvora i smanjenja broja radno angažovanih službenika. Predlog zakona o amnestiji podnijeli su poslanici prethodnog sastava parlamenta Miloš

DANAS U VIŠEM SUDU U PODGORICI

Nikolić, Andrija Popović, Genci Nimanbegu, Ervin Ibrahimović, Adrijan Vuksanović, Danijel Živković i Jovanka Laličić.

■ IZUZECI Osim počinilaca teškog ubistva, amnestija se ne odnosi i na počinioce najtežih krivičnih djela ratne zločine protiv civilnog stanovništva, silovanje, prinuda na obljubu ili protivpravni blud, obljuba ili protivpravni blud nad nemoćnim licem, obljuba ili protivpravni blud sa maloljetnim licem, obljuba ili protivpravni blud zloupotrebom položaja, protivprirodni blud, bludne radnje, podvođenje i omogućavanje vršenja bluda, posredovanje u vršenju prostitucije, prikazivanje pornografskog materijala djeci i proizvodnja i posjedovanje

dječje pornografije i navođenje maloljetnog lica da prisustvuje vršenju krivičnog djela protiv polne slobode. Takođe, amnestijom nijesu obuhvaćeni osuđeni za kriminalno udruživanje i stvaranje kriminalne organizacije, pranje novca, zloupotrebu službenog položaja, prevaru u službi, protivzakoniti uticaj, primanje i davanje mita, zloupotrebu položaja u privrednom poslovanju. Amnestija ne obuhvata ni lica osuđena zbog sprečavanja službenog lica u vršenju službene radnje, napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti, zapuštanje i zlostavljanje maloljetnog lica, nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici, rodoskrnavljenje. Od amnestije su izuzete osobe koje su osuđene na 40 godina zatvora i za kojima je izdata potjernica.

Bo.B.

Kontrola optužnice za ubistvo Ljiljane Simić Pred Višim sudom u Podgorici za danas je zakazana kontrola optužnice za ubistvo Ljiljane Simić (54).

Okrivljeni za ubistvo Zoran Marić uhapšen je u Republici Srpskoj i tamošnji organi odlučili su da ga procesuiraju zbog nedozvoljenog držanja oružja, dok se okrivljeni za saučesništvo u ubistvu Radomir Delić nalazi u spuškom Istražnom zatvoru.

Simić je bila kanadska dr-

žavljanka, a njen nestanak prijavljen je policiji 6. septembra, dok je njeno beživotno tijelo pronađeno 18. septembra u selu Mokrine kod Herceg Novog.

Nedugo nakon toga policija je saopštila da je ubistvo rasvijetljeno.

“Policija je identifikovala dva osumnjičena lica od kojih je jedno uhapšeno u Crnoj Gori, a drugo u Bosni i Hercegovini. Kotorskoj policiji je 6. septembra prijav-

ljen nestanak Lj.S. (54), nakon čega je policija sprovela potragu za ovim licem na teritoriji Crne Gore. Operativnim radom policijski službenici su došli do saznanja da postoji vjerovatnoća da je ovo lice lišeno života. Sveobuhvatnom istragom i predanim radom pripadnika više organizacionih jedinica Uprave policije izvršioci su identifikovani”, saopšteno je tada iz Uprave policije.

Bo.B.

14

DRUŠTVO

KAMPANJA “I JA SAM SA VAMA”

EU nagradila najbolje poznavaoce biodiverziteta

Evropska unija u Crnoj Gori nagradila je najbolje poznavaoce biodiverziteta u okviru edukativne kampanje o zaštićenim biljnim i životinjskim vrstama “I ja sam vama” paketima eko proizvoda inspirisanih prirodom.

Nagrade su osvojili Radovan Backović iz Nikšića, Danica Čvorović iz Pljevalja i Amra Lješnjanin iz Plava. Oni su izabrani slučajnim odabirom među najbolje rangiranim igračima nagradnog kviza na sajtu www.biodiverzitet.me.

“Na sajtu su predstavljene 54 vrste, na zanimljiv i interaktivan način kroz tekstove, fotografije i ilustracije.

Na jednom mjestu možete upoznati biljke, sisare, ptice, vodozemce i gmizavce, insekte i morske vrste, zaštićene u okviru Natura 2000, ekološke mreže zaštićenih područja koju je formirala Evropska unija. ‘I ja sam sa vama’, kako se kampanja zove, simbolično poručuju mrki medvjed i divokoza, flamingos i tetrijeb, dobri delfin i zlatni koral, lincura i puzavi zvončić, vilin konjić i tigrasti medonja, riječna kornjača i leopard smuk, kao i mnoge druge važne, ali ugrožene vrste koje treba da sačuvamo”, saopštili su iz EU info centra.

Kako navode, sajt je za mjesec posjetilo više od 4.000 ljudi, dok je kviz odigralo više od 1.200 takmičara.

“Pored kviza, svake sedmice Evropska unija u Crnoj Gori nagrađivala je svoje pratioce na društvenim mrežama, koji su na taj na-

Na sajtu su predstavljene 54 vrste, na zanimljiv i interaktivan način kroz tekstove, fotografije i ilustracije.

Na jednom mjestu možete upoznati biljke, sisare, ptice, vodozemce i gmizavce, insekte i morske vrste, zaštićene u okviru Natura 2000, ekološke mreže zaštićenih područja koju je formirala Evropska unija

čin mogli da osvoje kućice za ptice, drvene slagalice za djecu, ukrase za jelu u obliku zaštićenih vrsta i druge eko proizvode. Cilj je bio da se ova tema dodatno promoviše i tako ukaže na važnost zaštite bioraznolikosti”, kazali su iz EU info centra.

Podatke o zaštićenim vrstama EU u Crnoj Gori je sakupila u saradnji sa Agencijom za zaštitu životne sredine, Institutom za biologiju mora u Kotoru i nevladinim organizacijama Centrom za zaštitu ptica i Crnogorskim društvom ekologa.

“Povod za organizaciju ove kampanje je Green Deal (Zeleni sporazum) Evropske unije, koji predstavlja strategiju održivog razvoja EU za 21. vijek i postavlja cilj da Evropa postane prvi klimatski neutralan kontinent. Važan stub ovog sporazuma je i zaštita biodiverziteta, čija je zaštita bila centralna tema kampanje ‘I ja sam sa vama’”, zaključili su u EU info centru.

J.V.Đ.

PONEDJELJAK, 11. 1. 2021.

podaci instituta za javno zdravlje: O

Preminule četir 432 nova slučaj U Crnoj Gori su u posljednja 24 sata od posljedica novog korona virusa preminule četiri osobe, potvrđena su 432 nova slučaja infekcije, a oporavio se 461 pacijent, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje.

“Laboratorije Instituta i druge koje se bave dijagnostikom infekcije novog korona virusa od posljednjeg presjeka završile su analize i Institutu dostavile rezultate za 2.006 uzoraka, među kojima su registrovana 432 novopozitivna. Novootkriveni slučajevi su iz Podgorice 173, Nikšića 55, Budve 45, Bara 33, Pljevalja 30, Kotora 28, Tivta 16, Cetinja 13, Danilovgrada 12, Herceg Novog devet, Bijelog Polja pet, Tuzi četiri, Plužina tri, Ulcinja dva i iz Berana, Rožaja, Kolašina i Šavnika po jedan”, saopštili su juče iz Instituta.

Prijavljena su i četiri smrtna ishoda povezana sa COVID-19 i to

34

pacijenta zaražena novim korona virusom, od ukupno 91, koliko se trenutno liječi u Kliničkom centru Crne Gore, juče su bila životno ugrožena

BIJELO POLJE

Smanjen nagrađeni U Bijelom Polju su epidemiološke prilike posljednjih dana znatno bolje. Sa više od 1.100 inficiranih, broj aktivnih slučajeva novog korona virusa je opao na oko 400. Tako se i obim posla ljekarima u Opštoj bolnici smanjio. Oni su zajedno sa kolegama iz Doma zdravlja za predan rad u protekloj godini nagrađeni najvišim opštin-

DRUŠTVO

PONEDJELJAK, 11. 1. 2021.

OPORAVIO SE 461 PACIJENT

ri osobe, ja infekcije

kod pacijenata iz Pljevalja, Cetinja, Bara i Ulcinja, od kojih je najmlađi imao 60, a najstariji 88 godina.

Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom od početka juna iznosi 716, a od početka pandemije 725.

“Do 17.30 sati prijavljen je oporavak kod 461 pacijenta. U Podgorici su aktivna 4.764 slučaja korona virusa, u Baru 942, Nikšiću 573, Bijelom Polju 407, Beranama 405, Budvi 386, Cetinju 335, Kotoru 322, Pljevljima 316, Herceg Novom 172, Rožajama 146, Tuzima 137, Tivtu 130, Kolašinu 123, Danilovgradu 115, Ulcinju 68, Andrijevici 38 i u Mojkovcu 33. U Plužinama je aktivno 28 slučajeva korona virusa, u Plavu 22, Šavniku 15, Žabljaku 11, Petnjici četiri, dok u Gusinju nema aktivnih slučajeva COVID-19 infekcije. U Crnoj Gori trenutno su aktivna 9.492 slučaja korona virusa. Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 52.431”, zaključili su iz Instituta.

J.V.Đ.

Danas predstavljanje novih mjera Nove mjere u borbi protiv širenja novog korona virusa biće predstavljene danas na konferenciji za novinare, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.

Mjere će, kako se navodi, predstaviti ministarka zdravlja dr Je-

lena Borovinić-Bojović, ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, direktor Instituta za javno zdravlje dr Igor Galić i članica Komisije za zaštitu stanovništva od korona virusa pri Ministarstvu zdravlja dr Milena Cojić.

15 Bar

TOKOM PRAZNIKA U BARU

Na žurke u kafiće išli sa rješenjem o samoizolaciji

Barska Komunalna policija tokom novogodišnjih praznika napisala je više kazni protiv vlasnika ugostiteljskih objekata i pojedinaca, a u kafićima su zaticana i lica koja su imala rješenja o samoizolaciji, zbog infekcije novim korona virusom.

Načelnik Komunalne policije Bar Dejan Škerović ističe da su pored dnevnih žurki, koje su organizovane u barskoj opštini, problem i okupljanja u stambenim jedinicama.

“Pred Novu godinu napisali smo četiri prekršajna naloga vlasnicima lokala na iznos od 1.700 eura. Idemo po ugostiteljskim objektima, u većini slučajeva sa policijom CB Bar, i kažnjavamo vlasnike i goste koji se ne pridržavaju mjera. U jednoj od naših posljednjih zajedničkih kontrola otkrivena su četiri lica u jednom lokalu koja imaju rješenja o samoizolaciji”, kazao je Škerović.

On apeluje na svoje su-

4

prekršajna naloga, u iznosu od 1.700 eura, napisali su pred Novu godinu kominalni policajci vlasnicima lokala u Baru koji su kršili epidemiološke mjere građane da prijavljuju organizovane žurke u vrijeme epidemije i ističe da niko nije zaštićen od kazni.

“Oni koji organizuju žurke ugrožavaju i svoju i bezbjednost svih građana. Bar je veliki grad, i mi obilazimo široki teren, ali ne možemo da stignemo do baš svake kuće i zgrade. Apelujemo na sve koji saznaju da se negdje or-

ganizuju žurke u lokalima ili stanovima da obavijeste Komunalnu policiju. Ne postoji niko u gradu ko je zaštićen i ko može da pravi žurke, nebitno ko je vlasnik lokala, mi ćemo izaći na teren i reagovati. Nastavićemo da obilazimo objekte i kontrolišemo primjenu mjera”, istakao je Škerović.

Prema posljednjim podacima Instituta za javno zdravlje, u Baru je trenutno inficirano čak 911 osoba. Prema podacima od 9. januara, prijavljeno je 65 novih slučajeva, a “crni dan” bio je 6. januar, kada je infekcija potvrđeno kod čak 90 Barana.

Podsjetimo, kršenje mjera samoizolacije je krivično djelo i kažnjava se novčano ili zatvorom do jedne godine.

“Ko kršenjem samoizolacije teško naruši nečije zdravlje prijeti mu kazna 1-8 godina zatvora, a ko uzrokuje nečiju smrt 2-12 godina”, ranije je saopšteno iz Vlade Crne Gore. S .J.

broj oboljelih, i zdravstveni radnici skim priznanjem.

“Trenutno je na našem kovid odjeljenju 18 pacijenata, od kojih je dvoje na neinvanzivnoj ventilaciji, njih osam je životno ugroženo. Taj broj ukazuje da se relativno smiruje situacija u bjelopoljskoj opštini”, kaže internista endokrinolog Ivan Božović.

On je istakao da su skoro

sve njegove kolege preležale virus.

Zbog kršenja propisa i okupljanja u minulim prazničnim danima strahuju da će se obim posla ponovo povećati i zato apeluju na sve sugrađane da nose maske i još malo se suzdrže od većih okupljanja i druženja. portal RTCG.

Ilustracija

16

DRUŠTVO

PONEDJELJAK, 11. 1. 2021.

OD -6 DO 14 STEPENI

Kiša i narednih dana U Crnoj Gori i narednih dana biće padavina. Danas će, kako je objavljeno na sajtu Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, preovladavati promjenljivo do potpuno oblačno vrijeme povremeno sa kišom, a na sjeveru ponegdje i u centralnim predjelima snijeg.

“Više padavina u ranim jutarnjim satima, a tokom dana se očekuje i periodi suvog vremena. Vjetar slab do umjeren promjenljivog smjera, na krajnjem jugoistoku prije podne poja-

Ilustracija

čan sjeveroistočni. Jutarnja temperatura vazduha biće od -4 do 10, najviša dnevna od -1 do 14 stepeni”, stoji na sajtu Zavoda. Sjutra će biti promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima, a ponegdje su moguće i slabe padavine.

“Na sjeveru ujutru povećana oblačnost, a po kotlinama magla. Vjetar slab do umjeren promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha biće -6 do 7, najviša dnevna od 0 do 14 stepeni”, navode iz Zavoda. J.V.Đ.

DONACIJE PRIKUPLJAJU DO 14. JANUARA

Pobjeda se pridružila akciji pomoći za Petrinju i Sisak

Dnevni list Pobjeda pridružuje se humanitarnoj akciji prikupljanja pomoći za djecu čiji su domovi razoreni zemljotresom u Hrvatskoj.

Pored Pobjedine donacije u knjigama - edicijom Dječje ličnosti (kolekcija biografija + CD-ovi), kolekcijom bajki, bojankama i sveskama – iz ovog lista su pozvali i čitaoce da doprinesu, i to tako što će na Oglasno odjeljenje donijeti upakovani pribor, knji-

ge, igračke, bojanke, flomastere, društvene igre.

Iz Pobjede su pozvali čitaoce da donesu sve ono što mališanima u Petrinji, Sisku i okolnim mjestima pogođenim razornim zemljotresom može da bar malo olakša ove teške dane.

Akciju prikupljanja je pokrenula Biljana Popadić-Otašević uz pomoć kruga humanih žena, a pridružili su joj se mediji, institucije i građani...

Kamion koji će isporuči-

ti prikupljenu robu kreće za Hrvatsku 15. januara, tako da iz Pobjede sve pozivaju da narednih dana pokažu da im je stalo!

Građani donacije mogu ostaviti na Oglasnom odjeljenju Pobjede (južna tribina Stadiona Budućnosti, prizemlje), kao i na Oglasnom odjeljenju u staroj zgradi Pobjede (Bulevar Revolucije 15), od 8 do 20 sati (vikendom do 18 sati), i to do 14. januara.

PONEDJELJAK, 11. 1. 2021.

DRUŠTVO

17

NAGRAĐENA DOC. DR SNEŽANA PANTOVIĆ:

MOJA NAGRADA JE NAGRADA ZA CIJELI MEDICINSKI FAKULTET Medicinski fakultet Univerziteta Crne Gore je za 2020. kao zaslužnog pojedinca za poseban doprinos u razvoju naučnoistraživačkog rada i međunarodnog pozicioniranja Univerziteta u prošloj godini predložio doc. dr Snežanu Pantović, koja je priznanje primila od rektora Univerziteta, prof. dr Danila Nikolića, na svečanosti krajem 2020. godine.

Pantović kaže da je svaki objavljeni rad, dobijeni projekat, prihvaćena publikacija, imenovanje za (ko)mentora studentima doktorskih studija uspjeh za sebe, ali posebnu satisfakciju joj pričinjavaju dva uspjeha.

“Prvi su svakako objavljeni naučni radovi u eminentnim svjetskim časopisima, a koji su objavljeni u saradnji sa kolegama iz Crne Gore (druge organizacione jedinice UCG), ali i sa kolegama iz inostranstva.

Drugi uspjeh je dobijeni projekat Centra izvrsnosti za biomedicinska istraživanja (CEBIMER), čiji je nosilac Institut ‘Dr Simo Milošević’ AD Igalo, a Medicinski fakultet UCG je partnerska institucija”, navela je Pantović.

Ona je rukovodilac istraživačkih aktivnosti na ovom multidisciplinarnom projektu, u koje su, na Medicinskom fakultetu, uključeni i doktori medicine, specijalisti različitih disciplina, doktori farmacije i dr.

“Cilj projekta je da se na Medicinskom fakultetu osnuju i opreme moderne naučnoistraživačke labora-

PRIZNANJE UČITELJU SAVI KOVAČEVIĆU

Posebnim pristupom unaprijedio obrazovanje Detalj sa uručivanja nagrade torije, koje će predstavljati odličnu polaznu osnovu za buduće naučnoistraživačke aktivnosti. I ovdje napominjem da u svom dosadašnjem radu, pa tako i u ovom projektu, insistiram na uključivanju mladih istraživača, jer time oni stiču fantastična iskustva u naučnoistraživačkom radu, pa sa zadovoljstvom želim da konstatujem da što se mladih istraživača tiče, Medicinski fakultet nema razloga za brigu”, kazala je Pantović.

U 2020. godini objavila je šest naučnih radova u časopisima na SCI listi (Q2 kategorija) i jedan rad u časopisu od nacionalnog značaja. Recenzirala je jedan udžbenik čiji će izdavač biti UCG, kao i četiri rada objavljena u međunarodnim časopisima.

Za priznanje kaže da je po-

tvrda da uprava Univerziteta Crne Gore podržava aktivnosti istraživača na Univerzitetu.

Ujedno je i motiv za dalji istraživački rad, ali je i odraz priznanja za sve do sada urađeno.

“Dodijeljena nagrada je nagrada za cijeli tim mladih saradnika i istraživača koji su angažovani na projektima, ali je i nagrada za cijeli Medicinski fakultet. Upravo samo zajedničkom saradnjom sa kolegama možemo dostići željeni cilj: unapređenje naučnoistraživačke aktivnosti na Medicinskom fakultetu i bolje međunarodno pozicioniranje Univerziteta”, prenijela je ona svoje utiske nakon uručenja priznanja.

Posebno zadovoljstvo, zaključuje ona, jeste činjenica da su je za nagradu predložile ostale kolege iz Vijeća Medicinskog fakulteta, na čemu im zahvaljuje.

J.V.Đ.

Podgorički učitelj Sava Kovačević, zaposlen u OŠ “Oktoih”, dobio je prestižnu svjetsku nagradu Global Teacher Award 2020, koja se dodjeljuje nastavnicima iz 110 zemalja iz cijelog svijeta.

“Učitelj Sava Kovačević je svojim posebnim pristupom izdigao obrazovni sistem Crne Gore na posebno mjesto u svjetskom obrazovanju čineći stvari drugačijim i interesantnijim. Njegove TV časove Matematike prate cijele porodice i u poznim godinama uče matematiku zbog energije koju pokazuje učitelj Sava. Posebim pristupom ruši stereotipe pa zbog toga ima moto ‘Matematika nije bauk’, kojim ruši sve stereotipe o ovom predmetu. Matematiku izučava kao uniju problemskih zadataka, svakodnevnog života sa puno kreativnosti i zanimljivosti. Svakodnevno se uvjeravamo koliki je doprinos ovog nastavnika i koliko je prepoznat u regionu, a i šire”, navodi se, između ostalog, u saopštenju Centra za

obuku i obrazovanje.

Za prestižnu nagradu svijeta Global Teacher Award 2020, pojašnjavaju, kandiduju vas kolege nastavnici iz različitih krajeva Evrope.

Učitelja Savu su posebno nominovali projekti “Škola životnih vještina”, kroz koji djeca rade stvari za sebe i osamostaljuju se u procesu obrazovanja tako što prže palačinke, peglaju, prave zdravi smuti..., što je rezultat integrativnog pristupa u nastavi, zatim “3D učionica”, koji kroz modelovanje i 3D štampu razvija vještine za 21. vijek, te međunarodni obrazovni projekat “Spectrum”, koji je imao za cilj unapređenje nastavničke profesije i povećanja nivoa svjesnosti o značaju nastavnika, a obuhvatio je 479 nastavnika iz 11 zemalja Evrope i Azije. Tu je i poseban rad sa mladima u zajednici, romskom djecom i djecom sa posebnim obrazovnim potrebama, kao i kreiranje programa koji unapređuju obrazovni sistem u svojoj zemlji.

J.V.Đ.

ZA STUDIJSKU 2020/21. GODINU

Bakmaz najbolja studentkinja Pomorskog fakulteta Kotor Studentkinja Pomorskog fakulteta Kotor Univerziteta Crne Gore na studijskom smjeru Nautika i pomorski saobraćaj Iliana Bakmaz (9,80) najbolja je studentkinja ovog fakulteta. Tim povodom joj je uručena nagrada za najveći uspjeh tokom studija za studijsku 2020/21. godinu.

Za uspjeh koji je postigla i nagradu Univerziteta Crne Gore kaže da su kruna njenog dosadašnjeg zalaganja i rada, a zatim i stimulans

da nastavi onako kako je i počela.

“Da bi neko postigao uspjeh, prije svega mora da voli to što radi, a samim tim istrajnost i posvećenost tome što radi mu ne padaju teško”, dodala je Bakmaz.

Ona smatra da je na Pomorskom fakultetu Kotor od vrhunskih profesora i iskusnih kapetana dobila dobru teoretsku podlogu za praktičan dio rada na Simulatorima i vježbama iz stručnih oblasti.

“Zadatak mi je da svakog dana radim na sebi i napredujem u svojoj oblasti, a cilj mi je da jednog dana, kao kapetan velikog kruzera, uplovim u moju Boku Kotorsku”, objašnjava studentkinja.

Kaže da se njeni planovi za budućnost za sada odnose na odrađivanje kadeture po završetku fakulteta, nakon čega bi nastavila, u sklopu svog fakulteta i uz pomoć Agencija za obuku pomoraca, sa unapređivanjem svog znanja i usavršavanja.

“Meni je prije svega čast što pohađam Pomorski fakultet u Kotoru, jer se radi o fakultetu koji iza sebe ima dugu pomorsku tradiciju i bogatu istoriju pomorskih kapetana. Ukoliko volite more i sve što ide uz njega, ovo je pravi fakultet za vas, jer vam omogućava da se kroz široku lepezu smjerova usavršavate u oblastima koje ste izabrali na kopnu ili na moru”, poručila je najbolja studentkinja PFK-a za tekuću studijsku godinu Iliana Bakmaz. J.V.Đ.

18

crna gora

PONEDJELJAK, 11. 1. 2021.

Podgorica: Privode se kraju radovi na izgradn

Otvaranje Jugozapadne obilaznice tokom maja

Radovi na izgradnji Jugozapadne obilaznice teku planiranom dinamikom i biće završeni u predviđenom roku. Radovi na prvoj i trećoj dionici su završeni, dok se izgradnja mosta privodi kraju.

Izgradnja Jugozapadne obilaznice, saobraćajnice bulevarskog tipa, projekat je vrijedan skoro 16 miliona eura, koji će povezati bulevar prema Golubovcima sa donjogoričkim, odnosno Bulevarom 21. maj.

■ MOST DO APRILA Iz kompanije “Bemax” kazali su Dnevnim novinama da radovi na mostu teku predviđenom dinamikom, te da će biti ispoštovan rok za izgradnju april ove godine, dok se otvaranje saobraćajnice može očekivati tokom maja.

“Na drugoj dionici Jugozapadne obilaznice, odnosno na mostu, do sada je završeno nagurivanje 90 metara rasponske konstrukcije mosta od ukupnih 150 metara. Rasponska konstrukcija se sastoji od pet segmenata ili taktova dužine od 27 do 32 metra i izrađuje se sistemom nagurivanja. Segmenti se po završetku betoniranja i pretnaprezanja navla-

če preko privremenih stubova sistemom hidraulike i čeličnog kljuna dužine 30 metara. Četvrti segment mosta je izgrađen, a trenutno se izvode radovi na petom segmentu rasponske konstrukcije. Nakon njegove izgradnje izvršiće se nagurivanje preostala dva segmenta mosta. Tokom januara ove godine biće spojena rasponska konstrukcija mosta”, kazala je u ime kompanije “Bemax” koordinatorka za niskogradnju, dipl. inž. građevine Jovana Vuksanović.

Ona je navela da vodostaj rijeke Morače ne utiče na preostale radove na mostu, pa će se radovi intenzivno odvijati i tokom narednih mjeseci.

■ ČEKA SE NA

IZMJEŠTANJE DALEKOVODA

Ističe da su na prvoj i trećoj dionici Jugozapadne obilaznice u potpunosti završeni radovi, koji su bili predviđeni ugovorom.

“U narednom periodu ćemo na prvoj i trećoj dionici Jugozapadne obilaznice izvoditi dodatne radove na ugradnji irigacioniog sistema i pejzažnog uređenja. U toku izvođenja ra-

dova na dionici jedan i dionici tri napravila se ušteda pa ukupna investicija zajedno sa dodatnim radovima neće preći ugovorenu sumu”, istakla je Vuksanović.

Glavni grad još uvijek nije riješio sve imovinsko-pravne odnose, koji su preduslov za dobijanje građevinske dozvole i početak izmještanja dalekovoda. Vuksanović navodi

da će početkom ove godine i ovaj problem biti riješen, koji je obaveza Glavnog grada.

■ RASTERETIĆE SE

GRADSKO JEZGRO

Jugozapadna obilaznica je kapitalni projekat kojim će Podgorica dobiti višestruko modernu saobraćajnicu bulevarskog tipa koja će poveza-

ti magistralni put Podgorica Cetinje i Podgorica - Petrovac, čime će rasteretiti gradsko jezgro od tranzitnog saobraćaja.

Dobiće novi most preko rijeke Morače i nadvožnjak u zoni KAP-a, dva kružna toka, kao i rekonstrukciju mnogih ulica...

Obilaznica je dužine 3.621 metar, podijeljena je na tri dionice i sadrži dva objekta: most preko rijeke Morače, dužine

PONEDJELJAK, 11. 1. 2021.

crna gora

19

nji mosta na Morači Stvaranje saobraćajnog prstena oko Podgorice

oko 150 metara i nadvožnjak u zoni KAP-a, dužine 29,4 metra.

Prva dionica, duga 1,35 kilometara, proteže se od raskrsnice sa Cetinjskim putem do mosta preko rijeke Morače, druga dionica je duga 200 metara i na njoj se nalazi most, dok je treća dionica, od mosta preko rijeke Morače do raskrsnice sa putem Podgorica - Petrovac, duga

iznos te investicije dostići 20 miliona eura.

Takođe, uskoro počinju i radovi na izgradnji bulevara od kružnog toka do Komanskog mosta na magistralnom putu prema Nikšiću, dok kompanija “Bemax” uveliko izvodi radove na izgradnji bulevara od tog poteza do Danilovgrada.

Vrijednost ovog projekta je 24 miliona eura.

Uskoro se očekuje i početak radova na nastavku Bulevara Vilija Branta na Zlatici, odnosno dionica od ukrštanja sa Mosorskom ulicom do kružnog toka, odnosno skretanja za auto-put.

Ove radove će izvoditi kompanija “Bemax”, a krajem prošle godine su potpisali ugovor o izvođenju radova, čija vrijednost je 1.430.947 eura. Uprava za saobraćaj finansira 897.156 eura, a Glavni grad 533.790 eura.

Tokom ove godine očekuje se i nastavak izgradnje bulevara prema Tuzima, čime će se za nekoliko godina u Podgoricu ulaziti isključivo bulevarima. dva kilometra.

Sredinom prošle godine završeni su i radovi na podvožnjaku prema Botunu, koji se “ukršta” sa Jugozapadnom obilaznicom, a koji su bili predmet posebnog ugovora sa investitorom.

Naime, osnovnim ugovorom nije tretiran postojeći put prema Botunu pa je investitor pokrenuo postupak izrade projektne dokumentacije i revidovanja iste kako bi se dobila građevinska dozvola i stvorili zakonski uslovi za pokretanje tenderske procedure.

Ugovorena vrijednost ovog projekta je 681.850 eura.

Podvožnjak se nastavlja na Ulicu AVNOJ-a, a mještani Botuna su na ovaj način dobili moderan putni pravac.

M. Medenica

U toku izvođenja radova na dionici jedan i dionici tri napravila se ušteda pa ukupna investicija zajedno sa dodatnim radovima neće preći ugovorenu sumu

Situacija u Ulcinju sa poplavama stabilna

Nema bojazni od pogoršanja Nevrijeme koje je posljednjih dana pogodilo Crnu Goru izazvalo je poplave u više crnogorskih opština. Na Žabljaku Crnojevića voda je ušla u stambene objekte, jer je vodostaj izuzetno visok, kao i u Vranjini.

Intenzivne padavine prethodnih dana prouzrokovale su podizanje nivoa rijeke Bojane, kao i rast nivoa vode u naseljima na područjima Štoja. Međutim, kako je kazao načelnik Službe zaštite i spasavanja Saubih Mehmeti, situacija je stabilna i u ovom trenutku nema bojazni da može doći do pogoršanja.

“Bitno je da istaknem da je situacija sa poplavom trenutno stabilna, iz razloga što nijesu ispuštene velike količine vode iz akumulacionih jezera sa albanske strane. Te nekontrolisane vode bi znatno pogoršale situaciju”, rekao je Mehmeti, a prenosi agencija Mediabiro.

On je naglasio da je Opština u svakodnevnom kontaktu sa Štabom civilne zaštite u Skadru, prema čijim informacijama je trenutno sve pod kontrolom. U ovom trenutku, kako su iz Štaba kazali, nema

Ú

bojazni da može doći do pogoršanja situacije.

Mehmeti je naveo i da su putem saopštenja za javnost obavijestili građane da budu obazrivi, kako bi preduzeli sve preventivne mjere za sprečavanje posljedica od poplava.

“Mi smo u pripravnosti i u stalnom smo kontaktu sa Službom zaštite i Koordinacionim timom za spašavanje. Očekujemo da se ova situacija prevaziđe sa što manje posljedica. U odnosu na juče nema promjena, pogranična sela Fraskanjel, Lisna, Bori za sada su sigurna”, poručio je Mehmeti.

Podsjećamo, Evropska mreža meteoroloških stanica najavila je da će na sje-

veru i jugu Crne Gore biti na snazi narandžasti meteoalarm zbog jake kiše i snijega, dok su iz Direktorata za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova upozorili da su moguće poplave.

“Pod pažnjom će biti cijelo područje Crne Gore, a posebno dio tzv. jadranskog sliva (Zeta, Morača), područje oko Skadarskog jezera i rijeke Bojane. Kompletan sistem zaštite i spasavanja će narednih dana biti u stanju pune pripravnosti kako bi pravovremeno i efikasno reagovao u odnosu na razvoj situacije na terenu”, naveli su u Direktoratu.

Meteorolozi za danas i sjutra najavljuju još obilnije padavine.

FOTO PRIČA

Oštećen dio zida Starog grada Dio zida u središnjem dijelu ulcinjskog Starog grada obrušio se juče usljed obilnih padavina. Načelnik Službe zaštite i spašavanja Ulcinja Saubih Mehmeti kazao je juče da će uskoro izaći na lice mjesta i procijeniti štetu i eventualnu opasnost za ostale zidove.

Foto: UL Story

Podgorica će izgradnjom Jugozapadne obilaznice izgraditi dio saobraćajnog prstena oko grada, jer će nakon završetka izgradnje obilaznice grad biti znatno rasterećen od tranzitnog saobraćaja.

Namjera Glavnog grada je da u narednom periodu gradi i Zapadnu obilaznicu - buduće saobraćajne veze između Bulevara 21. maja sa Nikšićkim putem i izgradnju bulevara kroz samo naselje Gornja Gorica, odnosno Ulicu Branka Deletića i njeno pretvaranje u modernu saobraćajnicu bulevarskog tipa.

Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković je tokom prošle godine kazao da za ovaj dio bulevara kroz Gornju Goricu imaju spremnu projektnu dokumentaciju. On je ranije rekao da su za ovaj projekat obezbijeđena i finansijska sredstva, te da imaju podršku Uprave za saobraćaj.

Projektovana vrijednost ova dva putna pravca je preko 15 miliona eura i to samo projekat bez eksproprijacije, a gotovo je sigurno da će ukupan

20

CRNA GORA

PONEDJELJAK, 11. 1. 2021.

DOBRA POSJETA NA KOLAŠINSKIM SKIJALIŠTIMA

Za desetak dana više od 4.000 skijaša

Kolašinska skijališta zahvaljujući sniježnim padavinama, a bez obzira na trenutnu epidemiološku situaciju bilježe više nego dobru posjećenost.

Procjena je da na Ski-centru Kolašin 1600 dnevno bude oko hiljadu gostiju i oko 550 skijaša. Od početka ove godine zabilježena je posjeta od oko 4.000 skijaša, koji su koristili usluge pomenutog skijališta. Slična situacija je i na Ski-centru Kolašin 1450, gdje dominiraju gosti iz svih krajeva Crne Gore, uz goste iz Rusije i Albanije.

“S obzirom na veću količinu sniježnog pokrivača na skijalištima, koja je privukla veliki broj ljubitelja planine i u zimskom periodu, možemo kazati da smo zadovoljni ovogodišnjom posjetom. Visina sniježnog pokrivača u podnožju iznosi 120 centimetara, dok je na vrhu 150 centimetara, a u najavi su nove sniježne padavine”, kazala je direktorica Ski-centra Kolašin 1450 Dijana Bulatović.

Za skijanje je u funkciji šestosjedna žičara Vilina Voda, ski-lift Jezerine i Baby lift. Skijašima je dostupno 9.500 kilometara uređenih

skijaških staza, a oni koji ne skijaju mogu uživati u panoramskoj vožnji žičarom, dok za najmlađe u ponudi imaju plastične sanke za sankalište u podnožju skijališta. Što se tiče strukture gostiju, kako ističe Bulatović, najviše je domaćih iz svih krajeva Crne Gore, a pored njih tu su i gosti iz Albanije i Rusije.

“Trenutno na skijalištu boravi oko 400 gostiju. Svi zainteresovani posjetioci mogu pratiti stanje na skijalištu putem live kamera na našem vebsajtu, čije emitovanje je omogućila kompani-

ja Telenor”, navodi Bulatović.

Ski-centar Kolašin 1600 je u potpunosti spreman sa kompletnom infrastrukturom kojom raspolaže. Prema riječima direktora Skicentra Kolašin 1600 Saše Jeknića, zbog trenutne situaci-

je sa COVID-19, fokusirali su se na domaće tržište i tržišta iz regiona.

“Sve je podređeno domaćem gostu. U ponudi je 10,5 kilometara staza, kao i ugostiteljski kapaciteti restorana i kafe-bara Troglava. Visina sniježnog pokrivača je 80 centimetara u podnožju i 125 centimetara na vrhu šestosjedne instalacije, odnosno na Troglavi. Dnevna posjećenost je oko 1.000 gostiju i oko 550 skijaša. Parking kapaciteta 450 mjesta se svakodnevno uređuje i spremno dočekuje korisnike naših usluga. U ovoj godini do današnjeg dana je bilo oko 4.000 skijaša, koji su koristili naše usluge. Danas smo svjedoci da se zajedničkim djelovanjem, Ski-centra Kolašin 1600, Uprave policije, Crnagoraputa (Direkcije za saobraćaj) i CEDIS-a postižu mak-

simalni rezultati i koristim ovu priliku da se rukovodiocima ovih državnih institucija i preduzeća zahvalim na pruženoj asistenciji, a mi ćemo u Kolašinu 1600 nastojati da im u svemu maksimalno izađemo u susret i pružimo svu traženu asistenciju”, kazao je Jeknić.

Juče su na ovom skijalištu angažovana i dodatne četiri redara koja su pružali svu neophodnu pomoć kako bi se što lakše došlo do ovog centra i našlo slobodno parking mjesto.

“Korona nam je pokazala da i te kako imamo potencijal kod nas samih u Crnoj Gori, što i svjedoče ovolike gužve na samom ski-centru. Na nama ostaje da se što bolje pripremimo za predstojeći period kako bi korisnici naših usluga mogli da se što prijatnije osjećaju kod nas”, kazao je Jeknić.

Z.B.

PODGORICA: GRADONAČELNIK IVAN VUKOVIĆ PREUZEO ODGOVORNOST

BANKOMAT ISPRED SAT-KULE BIĆE UKLONJEN Bankomat Hipotekarne banke postavljen na trotoaru kod Sahat-kule danima izvaziva burne reakcije korisnika društvenih mreža.

Fotografije narandžastog bankomata u blizini jednog od najstarijih simbola grada i najljepšeg primjera arhitekture iz turskog doba trenutno veoma neukusno izgleda i sadržaj je koji je kritikovan od svih korisnika društvenih mreža.

Tim povodom juče se oglasio i gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković, koji je kazao da preuzima odgo-

vornost za propust gradskih službi.

“Nijesam siguran kako je neko uopšte došao na ideju da na ovom mjestu postavi bankomat. Još manje mi je jasno kako je naš nadležni sekretarijat izdao dozvolu za tako nešto. Bilo kako bilo, kao gradonačelnik, preuzimam odgovornost za propust gradskih službi”, napisao je Vuković na Fejskbuku.

Kako je istakao, nalog da se predmetni objekat ukloni izdao je još 16. decembra, a juče je informisan da će

se tome pristupiti tokom naredna dva dana.

“Kritike brojnih su građna pozdravljam i doživljavam isključivo kao dokaz društvene odgovornosti. Nastavljamo zajednički da gradimo ljepšu i bolju Podgoricu!”, napisao je Vuković.

Brojni grđani Podgorice su na društvenim mrežama kritikovali postavljanje bankomata ispred jednog od rijetkih simbola Podgorice koji je ostao sačuvan tokom bombardovanja u Drugom svjetskom ratu.

PONEDJELJAK, 11. 1. 2021.

CRNA GORA

21

BAR: STAROJ MASLINI STATUS SPOMENIKA PRIRODE

Precizirane aktivnosti u cilju zaštite i valorizacije Stara maslina na Mirovici u Baru prvi put je pod zaštitu stavljena 1957. godine, prema tadašnjem Zakonu o zaštiti kulturno-istorijskih spomenika i prirodnih dobara. Na posljednjoj sjednici Skupštine opštine Bar donijeta je odluka da joj se dodijeli status zaštićenog prirodnog dobra, odnosno Spomenika prirode u kategoriji zaštite “Grupa stabala velike starosti”.

“Stara maslina baštini bogato kulturno-istorijsko nasljeđe koje je dio identiteta grada Bara. Ovo stablo je specifično i jedinstveno u ovom dijelu Crnogorskog primorja i predstavlja viševjekovno svjedočanstvo o ljudskim aktivnostima na

području Bara, o čovjekovom prisustvu u prostoru i vremenu, te je, kao nasljeđe koje pripada svima, zaštićeno, kako bi se kao takvo prenosilo budućim generacijama. Stoga je od presudne važnosti sačuvati ovu prirodnu vrijednost kao dio kulturno-istorijskog i prostornog nasljeđa Bara, Primorja i Crne Gore”, ističe v.d. sekretara Sekretarijata za komunalno-stambene poslove i zaštitu životne sredine Vesko Gvozdenović.

Na osnovu odluke koju je usvojio lokalni parlament precizirane su mjere njege i zaštite koje će se spovoditi sa ciljem zaštite, unapređenja i upravljanja zaštićenim prirodnim dobrom, a zabra-

njene su i sve aktivnosti koje bi mogle imati negativan uticaj. O sprovođenju propisanih mjera brinuće upravljač, Sekretarijat za komunalno-stambene poslove i zaštitu životne sredine Opštine Bar. Precizirano je da će se sprovoditi redovan monitoring stabla, podsticati i sprovoditi naučna istraživanja u cilju unapređenja zaštićenog prirodnog dobra, koristiti prirodno dobro u edukativne i turističke svrhe, promovisati prirodne vrijednosti područja i vršiti popularizacija integralne zaštite prostora.

Studiju zaštite pripremila je Agencija za zaštitu prirode i životne sredine.

S.J.

BAR: AKTIVISTI ZA ZAŠTITU NASLJEĐA TVRDE

Na mjestu predviđenom za gradnju azila ilirsko groblje Na osnovu odluke Skupštine opštine Bar azil za nezbrinute životinje biće građen u mjestu Mišići, na Kufinu, samoj granici barske i budvanske opštine. Toj odluci protive se aktivisti za zaštitu kulturno-istorijskog nasljeđa Crne Gore, koji smatraju da prethodno treba ispitati šta krije i koliku kulturno istorijsku vrijednost ima lokacija, obrazlažući da je prije dvije godine na Kufinu pronađeno praistorijsko groblje iz perioda Ilira. „O tome su obaviješteni i nadležni organi, ali ni do danas se nije pristupilo ispitivanju. Zbog svega toga smatramo da je to vrijedno kulturno-istorijsko nasljeđe Crne Gore i da treba da se detaljnije ispita i prouči prije nego se dozvoli bilo kakva gradnja na tom prostoru. Nikome nije u interesu da izbriše-

mo istoriju“, kazali su aktivisti za zaštitu kulturnoistorijskog nasljeđa Crne Gore.

Kako je Dnevnim novinama kazao jedan od aktivista Nikola Jukić, svi pronađeni predmeti predati su na čuvanje barskom muzeju.

Dok se godinama iznalazi lokacija za azil raste broj ujeda pasa i mački lutalica.

Ozbiljnost problema napuštenih i nezbrinutih životinja možemo najbolje sagledati kroz analizu izvještaja o napadima na ljude i ujedima napuštenih pasa. Tokom 2017. godine 152 osobe su prijavile napad psa, od čega je 75 povrijeđeno, dok je godinu kasnije od 165 osoba koje su prijavile napad psa ujedeno njih 81, a odštetu građanima u ozbiljnim iznosima isplaćuje Opština Bar. S.J.

BAR: KLIZIŠTE UNIŠTILO PUT I IMANJA

SANIRANJE SAOBRAĆAJNICE NAKON PREKIDA PADAVINA Klizište u naselju Dobra voda, koje se aktiviralo 4. januara i odnijelo dio lokalnog puta, oštetilo je imanja dva vlasnika i presjeklo put do osnovne škole i vjerskih objekata u ovom dijelu barske opštine. Tako je, na dionici lokalnog puta između osnovne škole u Dobroj vodi i nekadašnjeg garnizona, put neprohodan i za pješake i za vozila, potvrdili su mještani za Dnevne novine.

Nadležni trenutno nijesu u mogućnosti da rade na sanaciji problema, zbog nepovoljnih vremenskih uslova,

ali i činjenice da se put svakodnevno dodatno urušava.

Mještanin Emin Kalamperović kaže da je klizište odnijelo dio puta i dio maslinjaka.

“Klizište je odnijelo dio puta i dio maslinjaka. Put je potonuo oko jedan metar i pomjeren je, a oštećen u dužini od nekih 100 metara. Šteta je velika. U imanjima na kojima su maslinjaci dužina klizišta je oko 150 metara i svakim danom se povećava”, kazao je Kalamperović, dodajući da je on spreman da sa svojim mašinama sa-

nira put, ali se, kako navodi, mora sačekati da se stabilizuju vremenske prilike.

“Moja preporuka je da na lice mjesta izađu ekipe stručnjaka koji bi procjenili kada se može makar privremeno nasuti put i osposobiti ova dionica da bi djeca mogla u školu i da bi žitelji ovog dijela Dobre vode normalno funkcionisali”, kaže Kalamperović.

On ističe da je put trenutno neprohodan i za pješake i za vozila, te da stanovnici ovog dijela naselja koriste zaobilazni put.

S.J.

22

SVIJET

PONEDJELJAK, 11. 1. 2021.

VIŠE UPUCANIH U KRITIČNOM STANJU, NAPADAČ UBIJEN U OBRAČUNU SA POLICIJOM

Nekoliko osoba ubijeno u višesatnoj pucnjavi u Čikagu Nekoliko osoba je ubijeno, među njima i osumnjičeni, u višesatnoj pucnjavi u Čikagu.

Pravo krvoproliće počelo je u subotu oko 13.50 sati po lokalnom vremenu, kada je na parkingu u Čikagu hicem iz vatrenog oružja ubijen muškarac (30) u automobilu, saopštila je policija. Njega je napadač Džejson Najtingejl upucao u glavu dok

je sjedio u automobilu u garaži u četvrti Hajd Park, rekao je novinarima nadzornik čikaške policije Dejvid Braun, objavio je AP. Žrtva, student Univerziteta u Čikagu, proglašen je mrtvim na licu mjesta, javio je EjBi-Si. Osumnjičeni je zatim ušao u stambenu zgradu u istoj ulici i ispalio više hitaca u pravcu žene, pripadnice obezbjeđenja, koja je po-

gođena u grudi. Pogodio je i sedamdesetsedmogodišnju ženu (77), koja je i dalje u kritičnom stanju.

Najtingejl je krvavi pir nastavio u drugoj zgradi, gdje je oteo muškarca kojeg je poznavao, a zatim otišao do prodavnice i ispalio hice, usmrtivši mladića (20) i ranivši ženu (81) u glavu i vrat, rekao je Braun. Žena je, takođe, u kritičnom stanju.

Po izlasku iz prodavnice, Najtingejl je ispalio hitac i u djevojčicu (15), koja se vozila automobilom sa majkom. Djevojčica je u kritičnom stanju, saopštila je policija. Zatim se vratio u radnju u kojoj su policajci iz Čikaga istraživali raniju pucnjavu i pucao na policajce. Niko od policajaca nije povrijeđen.

Potom se odvezao na sje-

ver do Evanstona, koji se graniči sa Čikagom, gdje je ušao u prodavnicu pokušavajući da je opljačka i tu je pucao, ali nikoga nije ubio.

Potom je prešao ulicu i otišao do restorana gdje je pucao ženi u glavu, i ona je, takođe, u kritičnom stanju. Krvavi pohod završen je njegovom smrću u pucnjavi sa policijom na parkingu sjeverno od grada.

VAKCINISANJE PROTIV KOVIDA 19

Izrael šampion u vakcinaciji, Slovenija prva u regionu Izrael trenutno vodi u globalnoj trci u vakcinisanju stanovništva protiv kovida, i to sa 19,55 datih doza vakcine na 100 stanovnika, dok je Slovenija prva u jugoistočnoj Evropi, a osma na svijetu, pokazuju podaci portala Our World In Data iz Oksforda.

Portal koji sarađuje sa istraživačima Univerziteta u Oksfordu, a dio je Oksford – Martin Programa Globalnog razvoja, objavio je listu

zemalja prema broju datih doza antikovid vakcine na 100 stanovnika.

Izrael je na prvom mjestu sa 19,55 doza, na drugom i trećem mjestu su Ujedinjeni Arapski Emirati (10,99) i Bahrein (4,95), dok su SAD na četvrtom mjestu sa 2,02 doze na 100 stanovnika. Slijede ih Danska, Britanija i Italija, da bi na osmom mestu bila Slovenija, sa 0,96 datih doza vakcine.

PANIKA U BEJRUTU

Niski preleti izraelskih vojnih aviona Izraelski vojni avioni juče su nekoliko puta nisko preletjali iznad Bejruta, a izviđački dronovi su takođe zujali iznad glavnog grada Libana i to se sada događa gotovo svakog dana.

Izrael redovno narušava libanski vazdušni prostor, često izvodeći udare u susjednoj Siriji.

Na Badnje veče, izraelski avioni su letjeli nisko, plašeći stanovnike Bejruta, a poslije su stigli izvještaji o izraelskim udarima u Siriji.

Učestalost preleta Bejruta povećala se u posljednje dvije nedjelje, što stvara paniku među stanovništvom, u vrijeme velike napetosti u regionu na kraju mandata predsednika SAD Donalda Trampa.

PROTIV EPIDEMIOLOŠKIH MJERA

Hiljade na protestu u Pragu Više od 2.000 Čeha, umjesto dozvoljenih maksimalno 100, okupilo se u nedjelju na Staromnjestskom trgu u centru Praga, da protestuju protiv “kovid tiranije češke vlade” i traže da se najkasnije 23. januara Češka otvori, ukinu sanitarne mjere, a Česi počnu da žive normalne živote. Okupljene protivnike sanitarnih mjera podržao je sa podijuma i bivši premijer i kasnije predsjednik Češke Vaclav Klaus koji odbija vakcinaciju i sanitarne mjere, a označen je i više puta tokom pandemije za dezinformatora koji širi lažne vijesti.

“Mjere protiv epidemije koje je uvela ova vlada ne

djeluju i nikada neće djelovati. Naprotiv, nanose štetu cijeloj republici, nama, vama, cijelom narodu!”, izjavio je u ime čeških ugostitelja, čiji restorani su već po ko zna koji put zatvoreni od jeseni, Jirži Janeček.

Organizatori, inicijativa ugostitelja “Crkao pas”, nazvana tako po skraćenici epidemiološkog plana mjera PES, koja na češkom znači pas i njen simbol i jeste pas koji se raduje na prvom stepenu rizika, a reži na petom najvišem, i marginalna politička stranka Slobodni tvrde da vlada samo pogoršava epidemiju i da bi Česi bolje umjeli da se štite od bolesti sami.

23

SVIJET

PONEDJELJAK, 11. 1. 2021.

“ŠAMAN KJUANONA” KOJI JE NOSIO KOPLJE I KAPU SA ROGOVIMA

Uhapšena “zvijezda” upada u Kapitol Džejk Andželi, koji sebe naziva “šamanom Kjuanona” (eng. Qanon), a koji je u srijedu fotografisan kako go do pojasa, noseći krznenu kapu sa rogovima, ofarbanim licem i kopljem stoji u zgradi Kongresa tokom protesta na Kapitolu je uhapšen i nalazi se u pritvoru, navodi se u saopštenju američkog Ministarstvu pravde.

Džejkob Entoni Čensli, zvani Džejk Andželi iz Arizone, optužen je za upad i ostanak u zgradi ili na terenu bez legalnog ovlašćenja, i za nasilni ulazak i iz izgredničko ponašanje na tlu Kapitola, navodi se u saopštenju Ministarstva pravde. Kako se navodi, Čensli je identifikovan kao čovjek koji je ušao u zgradu Kapitola noseći kapu sa rogovima, plašt od medveđe kože, crvenu, bijelu i plavu boju na licu i tamne pantalone.

“Ovaj pojedinac je nosio koplje, približno 6 stopa dužine, sa američkom zastavom vezanom odmah ispod oštrice”, navodi se u saopštenju.

FBI

Potraga za Trampovim pristalicama

Andželi se pojavio na više pro-Trampovih protesta u Finiksu, u Arizoni, a poznat je kao “šaman Kjuanona”, navodi se u izveštaju Si-Bi-Es-a.

U prethodnom intervjuu za Republiku, Andželi je rekao da koristi šešir i da farba lice kako bi privukao pažnju i da bi mogao bolje da podijeli svoja uvjerenja o

Kjunonu.

“Sniježna grudva se kotrljala i samo je veća. Mi smo sada mejnstrim”, rekao je Andželi na skupu u februaru 2020. godine, navodi list.

Američki Federalni istražni biro je saopštio da još uvijek traži informacije koje bi pomogle u identifikovanju pojedinaca koji su aktivno podsticali nasilje 6. januara u Vašingtonu.

FBI je objavio fotografije ljudi koji su upali u Kapitol tokom demonstracija pristalica Donalda Trampa u Vašingtonu. Ponovo je pozvao građane da, u slučaju da nekog prepoznaju, pošalju dojavu na veb adresu koja je za to određena. Gradonačelnica Vašingtona Mjuriel Bauser izjavila je ranije da je gradska policija poslala slike ljudi koji su upali u Kapitol svim kancelarijama FBI, i da će ti ljudi dobiti zasluženu kaznu.

RUŠENJE INDONEŽANSKOG AVIONA

PRONAĐENE LOKACIJE OBJE CRNE KUTIJE

Preminuo Isak Halatnjikov (101), jedan od tvoraca sovjetske nuklearne bombe

Ruski fizičar Isak Halatnjikov, najstariji član Ruske akademije nauka, preminuo je u 101. godini. Bio je posljednji živi član tima koji je učestvovao u izradi sovjetske nuklearne bombe.

Isak Halatnjikov je bio jedan od vodećih sovjetskih i ruskih naučnika u oblasti teorijske fizike, prenijela je Raša Tudej. Bio je jedan od osnivača i prvi direktor Instituta za teorijsku fiziku “Landau”,

prestižne istraživačke institucije u okviru Ruske akademije nauka.

Nalazio se na čelu tog instituta od 1964. do 1992. godine, kada je podnio ostavku zbog godina. Halatnjikov je ostao počasni direktor Instituta do smrti.

Javnosti, koja nije upoznata sa teorijskom fizikom, Halatnjikov je poznat kao jedan od naučnika koji su bili uključeni u izradu prve sovjetske

nuklearne bombe – RDS-1.

Sovjetski Savez je taj projekat pokrenuo u toku Drugog svjetskog rata, 1942. godine, a okončan je uspješnim testom uređaja za nuklearnu fisiju 1949. godine.

Tokom rata je služio u sovjetskoj vojsci, a u razvoj bombe se uključio po završetku rata. Učestvovao je i u izradi fuzione bombe, čije je testiranje uspješno izvršeno 1953. godine.

Dvije crne kutije Boinga indonežanske aviokompanije, koji se srušiio u more blizu glavnog grada Džakarte sa 62 osobe, su lokalizovane, objavio je bezbjednosni odbor indonežanskog Ministarstva saobraćaja. „Lokalizovali smo položaj obje crne kutije“, rekao je šef bezbjednosnog odbora, koji je dio tog ministarstva, Serdžanto Džahdžanto.

„Ronioci će početi da ih traže i nadamo se da neće dugo biti potrebno da se izvuku“, rekao je on.

B oing 737-500 aviokompanije „Srividžaja er“ (Sriwijaya Air) izgubio je u subotu kontakt sa kontrolnim tornjem poslije poletanja iz Džakarte na letu za Pontianak u provinciji Zapadni Kalimatan i srušio se u more.

PONEDJELJAK, 11. 1. 2021.

kultura

25

JELENA SIMIĆ DOBITNICA PRIZNANJA ZA KREATIVNO PREDUZETNIŠTVO

Čudesne lutke za malu i veliku djecu

V

išestruko nagrađivana mlada glumica Gradskog pozorišta Jelena Simić dobitnica je priznanja na ovogodišnjem konkursu za podršku kreativnom preduzetništvu.

Glumica koju smo, između ostalog, zapazili u ulozi Pinokija, sa svojim projektom “Krpenka” preuzela je na sebe ulogu Đepeta. Simić, naime, već nekoliko godina unazad, sa majkom Svetlanom Simić izrađuje krpene lutke.

■■ POSAO IZ SNOVA Osim talenta, majka joj je prenijela znanje, ali i poklonila šivaću mašinu na kojoj i danas zajednički kreiraju ove unikatne igračke. Njene prve Krpenke, kako kaže Jelena, nisu ni nalik onima koje danas gledamo.

“Dugo sam ih izrađivala sama, dok je mama heklala obuću za njih, džemperke i slično, ali nije se uplitala u neke druge poslove. Međutim, kako se s vremenom povećala potražnja, meni je bila potrebna pomoć, pa sam joj prenijela tehniku izrade tijela i sada dijelimo posao. Provodimo kreativno vrijeme zajedno, i mislim da je to posao iz snova - Nema strogog šefa i radiš sa idealnim poslovnim partnerom”, kaže mlada glumica.

Simić, čiji je primarni profesionalni angažman vezan za kreativnu industriju, navodi da je izrada lutki komplementarna sa radom u Gradskom pozorištu.

“Oba posla su kreativna.

Ipak, u glumi nekada se ima osjećaj da se radilo cijeli dan, a

da se zapravo malo toga postiglo, jer se, kao što je i prirodno, ništa ne dešava za sekund. Kod lutaka se rezultat odmah vidi, i one mi dopune to nešto što mi nedostaje u mom poslu, i obrnuto”, dodala je ona.

■■ KREATIVNE RADIONICE

Simić se nije zadržala samo na ovom segmentu, pa je u nekoliko navrata držala i kreativne radionice, gdje je naše najmlađe uputila u svijet izrade lutki. Interesovanje djece je prevazišlo njena očekivanja.

“Zapravo, djeci je sve to vrlo zanimljivo. Ja sam prvo mislila da neće imati str-

pljenja, jer danas im je sve nekako brzo i intenzivno, dok ovaj proces ipak zahtijeva strpljenje i vježbanje.

Takođe, na početku mi je djelovalo kao prekompleksno za te godine, ali ispostavilo se da nisam bila u pravu. Vidjela sam koliko je njima zapravo i zabavno i važno da vide cijeli proces nastanka jedne igračke, i da probaju da urade sami makar neki dio koji nije kompleksan. Možda bude prilike da nastane i neka školica ručnih radova, ili izrade ovakvih ili sličnih igračaka, što bi bilo jedinstveno i zanimljivo”, navela je Jelena Simić, koja ne isključuje opciju širenja svog posla

u smislu izrade i nešto drugačijih igračaka.

■■ EMPATIJA I NJEŽNOST

Mišljenja je da je važno da igračka budi maštu i kreativnost kod djece, ali ukazuje i na činjenicu da je dijete sposobno da samo igračkama nađe funkciju. Ono po čemu se Krpenke izdvajaju jeste empatija i nježnost koju pobuđuju kod djece.

“Iako možda ne djeluje tako, ovo jeste nježna igračka. Čini mi se da sami materijal od kojeg je napravljena, kao i njen izgled navodi djecu da vode računa o njoj. To je jako važno, jer u moru igračaka koje su mnogo dostupnije nego prije, djeca prestaju da vode računa o njima”, dodala je Simić.

■■ MAŠTA I

KREATIVNOST

Stoga, prema njenom sudu, važno je da igračka podstiče kreativnost i maštu kod djece, jer u suprotnom ona biva samo predmet u kući, i neće motivisati dijete na igru.

Projekat “Krpenka” već je prepozat u crnogorskoj javnosti. Međutim, nisu samo djeca ta koja traže svoju “Krpenku”.

“Definitivno najviše kupuju roditelji za djecu, ili rodbina i prijatelji. Ali toliko puta se desilo da odrasli ljudi naruče za

EKOLOŠKA IGRAČKA U ovoj priči ništa manje interesantan nije ni ekološki ton – Simić se trudi da izrađuje Krpenke od komada korišćene odjeće i tekstilnog materijala.

“I to se ispostavilo kao interesantno za djecu. Jako je zanimljivo da oni vide kako jedan predmet može da dobije drugu namjenu, i nekako nastavi život“, pojasnila je ona. svoje prijatelje i rođake kao uspomenu. Obično dobijem fotografiju kako bi voljeli da izgleda lutka, kakvu bi boju kose ili očiju željeli. Na taj način dobija se unikatna uspomena”, kazala je Jelena.

Osim onlajn poručivanja, preko Fejsbuk i Instagram stranice, do Krpenki se može doći i u Loft Design Store u tržnom centru Delta City, a uskoro će ponovo biti dostupne u radnji Škatula, koja takođe prodaje unikatne stvari. Dodatno, kao jedna od dobitnica na ovogodišnjem Konkursu za podršku kreativnom preduzetništvu, Jelena Simić će svoje “Krpenke” predstaviti crnogorskoj javnosti od 15. januara do 28. februara na centralnom štandu u Delti.

R.K.

26

kultura

PONEDJELJAK, 11. 1. 2021.

najaviljene brojne aktivnosti

Monografija u čast pet INTERVJU: ANDRIJA KASOM, FOTO decenija od osnivanja

Dobrog fotog najsavremeniji

⌦⌦ Marija Roganović

JU Umjetnička kolonija Danilovgrad za ovu godinu planira brojne aktivnosti. Više izložbi, Internacionalni simpozijum skulpture, priprema monografije, konzervacija i restauracija skulptura... samo su neki od događaja koji su planirani programom rada za 2021. godinu.

U planu koji je potpisala direktorica Vesna Jovović, jeste organizovanje Internacionalnog simpozijuma skulpture, organizovanje susreta, simpozijuma i drugih programa o likovnom stvaralaštvu, izrada kataloga i publikacija iz oblasti likovne umjetnosti, dopuna i obogaćivanje internet prezentacije, te uređenje i modernizacija radnog prostora na otvorenom. Kada je u pitanju izlagačka djelatnost, Umjetnička kolonija realizovaće aktivnosti kroz organizovanje samostalnih i kolektivnih izložbi tokom godine. Posebno će se insistirati na saradnji sa eminentnim likovnim stvaraocima iz zemlje i inostranstva i ustanovama srodnog karaktera. Za ovu godinu predviđene su brojne samostalne i grupne izložbe. Povodom pedeset godina od osnivanja Umjetničke kolonije Danilovgrad (1972-2022) u planu je priprema i obrada postojeće dokumentacije i podataka o brojnim istaknutim umjetnicima koji su stvarali u prostoru ove ustanove u proteklom periodu. Mono-

grafija bi sadržala imena autora, biografske podatke, fotografije i tekstove istoričara umjetnosti.

U planu je i konzervacija i restauracija skulptura.

Umjetnička kolonija posebnu pažnju posvećuje adekvatnoj i profesionalnoj zaštiti novonastalih skulptura.

Na jednom broju ranije nastalih skulptura neophodno je izvršiti konzervatorsko-restauratorske radove. Za ovakav vid aktivnosti potrebno je obezbijediti sredstva i angažovati stručno lice. Takođe, u planu je i prijedlog za formiranje radionice za izradu suvenira i skulptura od terakote, nabavka peći za pečenje keramike i prateće neophodne opreme. Predviđena je saradnja Umjetničke kolonije sa obrazovnim institucijama i ustanovama kulture - sa Udruženjem likovnih umjetnika Crne Gore i Fakultetom likovnih umjetnosti sa Cetinja i ustanovama sličnog karaktera, rad na realizaciji zajedničkih projekata, poput boravka i rada studenata FLU a, odsjek vajarstvo; organizacija izložbi, konkursnih rješenja, međunarodne saradnje...

Ukupan budžet Umjetničke kolonije planiran za ovu godinu je 60.323 eura, od čega 33.438 ide na bruto zarade i doprinose na teret poslodavca. Podsjetimo, u toku je i rekonstrukcija objekta JU Umjetnička kolonija. R.K.

Z

a fotografa sa Cetinja “Andriju Kasoma” minula godina na profesionalnom planu bila je više nego uspješna.

Nakon priznanja “National diploma” na Internacionanoj izložbi umjetničke fotografije “Prilep salon” u Sjevernoj Makedoniji za rad “Natural lines”, australijski časopis Vertiqle, nedavno je predstavio Kasomove crno-bijele fotografije, uključujući i naslovnu stranu.

“Fotografija nagrađena u Makedoniji nastala je na jednoj od bezbroj šetnji Velikom plažom u Ulcinju. Privukao me je dio drveta koji je izvirao iz pijeska, kako sam mu se približavao, osvojile su me linije koje je vjetar napravio oko njega. Međutim, ako bih baš morao da biram, najveće zadovoljstvo i čast mi je priredio australijski Vertiqle magazine, koji se publikuje u 94 zemlje svijeta, kada je objavio na naslovnici crno bijelu fotografiju koja je imala učešće na mnogim izložbama umjetničke fotografije od Evrope, do SAD i Kanade, veliki editorijal, tekst o meni, i dio toga postavili na svojoj web stranici”, navodi Kasom u razgovoru za naš list.

■■ USPJEH ZAHVALJUJUĆI INSTAGRAMU

Nedavni uspjeh, ističe fotograf sa stažom dugim 20 godina, započeo je zahvaljujući Instagramu.

“Kako na Instagramu objavljujem svoj rad, jednog dana sam od francuskog magazine Moevir dobio zahtjev da im proslijedim tri crno-bijele fotografije. Kako nikad ne škrtarim, poslao sam 23, u boji i crno-bijele. Poslije dva dana od njih dobijam molbu da im pošaljem tekst o sebi. Mislio sam da će biti objavljene tri fotografije koje su tražili, ja bih i sa tim bio zadovo-

ljan, ali izlaskom časopisa, video sam moje fotografije na naslovnicama i veliki editorijal. Poslije toga krenulo je, za moj rad su se zainteresovali i drugi magazini iz Francuske, SAD, Ukrajine Engleske, Australije…”, prisjeća se on.

O njegovoj stručnosti u oblasti fotografije govori 12 međunarodnih nagrada, od kojih su samo tri iz Crne Gore, četiri samostalne izložbe, učešće na preko stotinu međunarodnih izložbi po cijelom svijetu…

Najprije je amaterski, kako se prisjeća, fotografisao za sebe i svoju dušu, “kursevi” su mu bile knjige sa umjetničkim fotografijama. Njegov rad je počeo sa fotografijama na kojima su motivi bili zalasci sunca, oblaci, stare napuštene kuće, vodenice, sve ono što bi se njegovom

oku svidjelo.

“Definišući sebe kroz godine koje su iza mene, najveće zadovoljstvo su mi pejzaži, kao i detalji pored kojih mnogi prođu a da ih i ne primijete. To je to ‘treće oko’ koje fotografa razlikuje od drugih. Ako nema njega, nema se što puno tražiti u svijetu fotografije. Za mene i običan panj može poslužiti kao inspiracija.

Inspiracija je svuda oko nas, samo je treba vidjeti i ovjekovječiti”, otkriva on.

■■ FUZIJA EROTIKE I PRIRODE

Otad, sve što fotografiše, a što privuče njegovu pažnju ide lako.

“Najbitnije je da to što radite radite sa ljubavlju i da vam materijalni dobitak nikada ne bude motiv. Takvim pristupom ni-

PONEDJELJAK, 11. 1. 2021.

GRAFA NE ČINI I FOTO-APARAT kada ništa ne može biti teško. A, najviše energije čovjeku oduzima fotografisanje ljudi.

Tu se dešavaju nevjerovatne priče, mogao bih roman napisati”, priznaje ovaj umjetnik, koji se, između ostalog, bavi i erotskom fotografijom.

Kako priznaje, erotskom fotografijom nije htio ništa da ruši, niti da mijenja, niti je to bio egzibicionizam ili želja za originalnošću.

“Moje prve fotografije radio sam po impulsu i impresiji, ali i sa željom da fotografiji dam i neku idejnu pozadinu. Zato sam kasnije ubacio i nago tijelo, i dobio fuziju erotike i prirode. Upravo zato rijetko radim čisti akt, gdje nema tog izazova usklađivanja nagog tijela i prirode. Kada sam ovakve zahtjeve sebi postavio, doživio sam veliko trošenje energije, ali zadovoljstvo uspjelim pokušajima tjeralo me je na sve veći rad”, pojašnjava Kasom.

A koliko je teško pronaći modele za takvu vrstu fotografije u sredini prilično konzervativnoj – kakva je naša?

■ BRDSKO-MEDITE-

RANSKA LJEPOTA

“Kada čovjek prošeta našim gradovima, rekao bi da smo u svakom pogledu kao razvijene zemlje svijeta, zemlje u kojima svako živi svoj život, ne vodeći računa o ži-

votu drugih. No, ta prividna slika pada u vodu u trenutku kada nekoj djevojci, mladiću ili paru ponudite da budu modeli za erotsku fotografiju. A, moja je želja da radim sa modelima iz ovih krajeva, jer mislim da modeli treba da su iz onih krajeva u kojima se radi.

Možda to djeluje malo šašavo, ali ja vjerujem u neku metafizičku predodređenost ljudi za određene lokalitete. Sve to potvrđuje i antropologija, jer čini mi se da se moji modeli odlikuju nekom brdsko-mediteranskom ljepotom. Problem patrijarhalnosti, zastupljen je kod oba pola, ali onome ko svoj posao voli, to nikada nije prepreka”, ističe naš sagovornik.

27 Foto: Miodrag Marković

TOGRAF

KULTURA

ke tih aparata, odmah izrade logo, na društvenim mrežama nude snimanja, a u životu nijesu uradili par fotografija. Svjestan sam da svi žele imati svoj stil, ali o osnovama tehničkih elemenata, strogo se mora voditi računa, bez obzira na sve”, poručuje Kasom.

■ SVE VIŠE LJUDI U

Raduje se što postoji iz dana u dan sve više ljudi koji žele naći svoje mjesto u svijetu fotografije. Međutim, na startu mnogima mora biti jasno da fotografa ne čini najsavremeniji foto aparat.

“Iz dosadašnjeg iskustva, zapažam da mnogi početnici ne prihvataju sugestije, kritike, samo pohvale. Naši ljudi, posebno mladi, su sujetni. Čini im se da su kupovinom najskuplje opreme, riješili sve probleme. Dobijanjem u ru-

Kasom

DRUGI PIŠU 28 EVROPSKA ŠTAMPA O DEŠAVANJIMA U VAŠINGTONU I IZ PONEDJELJAK, 11. 1. 2021.

BAJDEN ĆE MORATI DA OB TEŠKO UZDRMANU DEMOKR

U političkim i vladajućim krugovima Evropske unije poslije zaprepašćenja zbog “skoro državnog udara” u Vašingtonu, vlada velika strijepnja hoće li Džo Bajden kroz deset dana preuzeti mirno kormilo vlasti u Americi ili Donald Tramp, koji ne priznaje poraz na izborima, može još nečim udariti po urušenoj američkoj demokratiji.

Svjetski ugledni ekonomista Toma Piketi je ocijenio da “udar na Kongres u Vašingtonu pokazuje da suštinski etničko-rasni razdor prijeti Americi” na duži rok, dok francuski list “Mond” u uvodniku kaže da je “američka demokratija došla u opasnost i u jednom času stavljena van snage do čega je dovelo burno predsjednikovanje koje je zemlju rascijepilo na dvoje”.

“Džo Bajden će morati da obnovi tu teško uzdrmanu demokratiju”, ističe “Mond”.

Budući predsjednik SAD Džo Bajden i potpredsjednica Kamala Heris

■■ “PRVO AMERIKA” PROTIV “KUPUJ AMERIČKO”

Njemački portal “Dojče vele” navodi mišljenje profesora univerziteta Harvard Danijela Ziblata da u SAD “ranije preovlađujuća većina bjelaca muškaraca hrišćana sad sebe vidi kao gubitnika i to je ono što dijelom pokreće cijelu ovu situaciju”. Ziblat misli da je problem što dvopartijski sistem ne dozvoljava spasonosne koalicije u Americi i navodi da se etničko-rasna podvajanja događaju manje-više u svim zapadnim demokratijama.

Njemački politički istraživač s univerziteta u Lajpcigu Sebastijan Bukov ne misli tako i ukazuje na ključne razlike između Njemačke i Amerike. “U Americi je tokom četiri godine demokratiju stavljao u iskušenja sam predsjednik, a u Berlinu je nezadovoljnike podržavala sasvim mala ekstremna manjina u društvu”, rekao je on.

Bukov smatra da “u drugim zapadnim demokratijama nema nečeg što može da se izrodi u nasilje, u Njemačkoj je za-

dovoljstvo građana demokratijom u porastu”.

List italijanskih poslovnih krugova “Il sole 24 ore” naglašava da najava Bajdenove politike, uz geslo “Kupuj američko”, 400 milijardi dolara za javne nabavke američkih proizvoda i 300 milijardi dolara za nove tehnologije i čistu energiju, “uopšte ne uklanja uzročne poluge osiromašene i do te mjere zbunjene Amerike da mnogi podržavaju predsjednika kome prijeti ‘impičment’ – ubrzano uklanjanje s vlasti”.

29 ZAZOVIMA KOJI ČEKUJU NOVOG PREDSJEDNIKA AMERIKE PONEDJELJAK, 11. 1. 2021.

DRUGI PIŠU

BNOVI RATIJU

Trampovo političko geslo “Prvo Amerika” ima mnogo širu socijalnu bazu nego “Kupuj američko”, primjećuje taj list.

Evropske diplomate u Briselu uopšte ne kriju strah i nevjericu da bi u Americi sve moglo da krene još gore, a kažu da ima i tako zabrinjavajućih pitanja i procesa o kojima svjedoči i neverovatan potez predsjednice Predstavničkog doma Kongresa Nensi Pelosi koja je saopštila da je s vojnim vrhom SAD razmotrila “mjere da se spriječi da nestabilni predsjednik ne bi pokrenuo vojna neprijateljstva ili naredio nuklearni udar”.

Američki ustav daje apsolutno pravo predsjedniku da krene u vojnu, nuklearnu akciju i jedino neko nezakonito naređenje daje mogućnost vojnim zapovjednicima da se tome usprotive. U osvrtima medija u EU se ukazuje i na velike nedoumice oko toga da li će preko stotinu republikanskih članova Kongresa nastaviti da “zbog velikih krađa” osporavaju ishod predsjedničkih izbora, kako će reagovati 74 miliona Amerikanaca koji su glasali za Trampa.

■■ STRAH I ODBROJA-

■■ EVROPA DA STRE-

U Evropskoj uniji preovlađuje uvjerenje da je američko društvo u cjelini u ozbiljnoj krizi i postavlja se pitanje šta će uraditi Tramp u idućih deset dana, hoće li u roku ipak mirno predati vlast.

“Mond” predočava da “cijeli svijet, zaprepašćen tolikim krhkostima Amerike, sa zebnjom očekuje odgovore”. Za Evropu je zasad jedino jasno s kakvom politikom nove američke vlasti će se suočiti evrop-

VANJE DO BAJDENOVE INAUGURACIJE

MI STRATEŠKOJ AUTONOMIJI

ski partneri poslije urušenog savezništva s Amerikom pod Trampom.

To se posebno odnosi na nove američke carine na evropske proizvode, prijetnje američkih “eksteritorijalnih zakona” kojima, za EU potpuno nelegalno, bivaju kažnjene evropske kompanije koje posluju s Iranom ili rade na dovršetku gasovoda Sjeverni tok 2, sporazum o garantovanju investicija EU – Kina, zbog čega je jako ljut i Bajden isto kao i

zbog zamisli u Parizu, pa i Berlinu o nekom sređivanju odnosa s Rusijom.

Poslanica u Evropskom parlamentu Mari-Pjer Vedren u dolasku Bajdena u “Bijelu kuću” vidi mogućnost da se razgovara o povratku na multilateralni svjetski poredak, uređen na pravilima i poštovanju svjetskih organizacija.

“Ali Evropa”, podvlači ona, “ne sme da se uljuljkuje u zavaravanjima, posebno kad je trgovina u pitanju, već mora

da stremi strategijskoj autonomiji i ništa ne možemo očekivati od partnera s one strane Atlantika”.

Ovakvo viđenje budućih odnosa s Vašingtonom dijele mnogi analitičari, a opšti je zaključak da se mora itekako imati na umu “bitka između SAD i Kine za prevlast u svijetu i tu preovladava geopolitika sukoba, Evropa ne smije dozvoliti da bude zarobljena između te dvije strane i mora ih videti u pravom svijetlu”. (Beta)

U PRODAJI

na oglasnim šalterima pobjede u Podgorici i Nikšiću

Kapitalna studija o dijaspori Crne Gore u izdanju Dnevnih novina i Uprave za dijasporu POPUST

10%

Poslije više od dvije decenije pred čitaocima je koautorska monografija o našem iseljeništvu koja na referentan način obuhvata prošlost i sadašnjost dijaspore Crne Gore

Knjiga je obogaćena velikim brojem ilustracija i dokumenata koji svjedoče o viševjekovnim migracionim procesima sa ovog prostora ka svim kontinentima.

PONEDJELJAK, 11. 1. 2021.

MARKETING

31

KONKURS Postupajući u skladu sa članom 69. Zakona o igrama na sreću (Sl.list RCG br. 52/04, 13/07, 73/10, 40/11, 61/13, 37/17) Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić (u daljem tekstu: EPCG), sa sjedištem u Nikšiću, Vuka Karadžića 2, Nikšić, matični broj društva (PIB) 02002230, donosi PRAVILA IGRE za nagradnu igru “Zlatni tim: Uvijek na dobitku” I. Nagradna igra pod nazivom “Zlatni tim: Uvijek na dobitku” priređuje se u periodu od 11.01.2021. godine do 31.01.2021. godine, u kojoj će se nagraditi 300 kupaca koji redovno izmiruju svoje obaveze za utrošenu električnu energiju u cilju podizanja njihove lojalnosti.

II. Predviđeno je da se nagradna igra realizuje u jednom kolu.

III . Nagradni fond se sastoji od sljedećeg: 200 vaučera za utrošenu električnu energiju u vrijednosti od po 50 eura, ukupna vrijednost 10.000 eura sa PDV-om.

100 vaučera za utrošenu električnu energiju u vrijednosti od po 100 eura, ukupna vrijednost 10.000 eura sa PDV-om.

IV. Ukupna vrijednost nagradnog fonda je 20.000 eura sa PDV-om.

V. U nagradnoj igri pravo učešća imaće svi kupci iz kategorije DOMAĆINSTVA, koji na dan 31.01.2021.godine imaju stanje 0,00 kao i članovi Zlatnog tima koji imaju aktiviran servis �Elektronski račun». Članovi Zlatnog tima - svi potrošači koji su 31.01.2021.godine imali stanje 0,00.

Status člana Zlatnog tima potrošač može izgubiti ukoliko ne plati tekuću fakturu u predvidjenom roku.

Javno izvlačenje dobitnika odnosno utvrđivanje rezultata igre, biće organizovano u prostorijama EPCG, u Aneks sali koja se nalazi u zgradi Direkcije EPCG u ulici Vuka Karadžića 2 u Nikšiću: dana 22. februara u 11.00h, po redosledu prvo se vrši izvlačenje 200 vaučera od po 50 eura, a zatim se vrši izvlačenje 100 vaučera od po 100 eura za članove Zlatnog tima, koji imaju aktiviran servis �Elektronski račun».

VI. Nakon 31. januara, kada ističe rok za plaćanje decembarske fakture, svi pretplatni brojevi kupaca iz kategorije DOMAĆINSTVA, koji ispunjavaju uslove opisane u članu V ovih Pravila, prikupljaju se u posebnoj bazi podataka, za čiju validnost će odgovarati Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić.

Sistem izvlačenja dobitnika organizovan je metodom slučajnog izbora pretplatnog broja korisnika elektronskim putem. Za 200 vaučera od po 50 eura za utrošenu električnu energiju sistem izvlačenja organizovan je metodom slučajnog izbora pretplatnog broja iz baze članova Zlatnog tima. Nakon pritiska na taster, na ekranu će se pojaviti 10 pretplatnih brojeva potrošača koji su dobitnici vaučera od 50 eura za utrošenu električnu energiju. Za 100 vaučera od po 100 eura, sistem izvlačenja dobitnika organizovan je metodom slučajnog izbora pretplatnog broja korisnika elektronskim putem iz baze članova Zlatnog tima koji imaju aktiviran servis �Elektronski račun». Nakon pritiska na taster, na ekranu će se pojaviti 10 pretplatnih brojeva potrošača koji su dobitnici vaučera od 100 eura za utrošenu električnu energiju.

Imena dobitnika nagrada će biti objavljena u dnevnim novinama kao po Članu X, dan nakon izvlačenja, 23. februara 2021. godine.

VII. U slučaju bilo kakve tehničke nepravilnosti u samom postupku izvlačenja nagrade, koje se može okarakterisati kao viša sila, EPCG ne snosi odgovornost.

VIII. Javno izvlačenje dobitnika odnosno utvrđivanje rezultata igre, biće organizovano u prostorijama Elektroprivrede Crne Gore AD Nikšić, kako je navedeno u članu V ovih Pravila.

IX. Izvlačenju dobitnika prisustvovaće Komisija, koja će pratiti regularnost postupka i koja će o svom radu sačiniti Zapisnik, na osnovu kojeg će se objaviti, putem sredstava javnog informisanja, Izvještaj o dobitniku u Zakonom predviđenom roku. Članovi Komisije biće imenovani posebnom Odlukom.

X. Sve nagrade će biti uručene dobitnicima 7 dana nakon objavljivanja Izvještaja o dobitniku u dnevnim listovima “Pobjeda“, “Vijesti”, “Dnevne Novine” i „Dan“.

Vaučeri za električnu energiju u vrijednosti od po 50,00 eura će biti uručeni na način što će se na računu korisnika izvršiti razduženje zduženje u iznosu od 50,00 eura i nastale promjene će biti evidentirane na finansijskoj kartici kupca. Vaučeri za električnu energiju u vrijednosti od po 100,00 eura će biti uručeni na način što će se na računu korisnika izvršiti razduženje u iznosu od 100,00 eura i nastale promjene će biti evidentirane na finansijskoj kartici kupca Zaposleni u EPCG i članovi Odbora direktora EPCG ne mogu učestvovati u nagradnoj igri.

XI. Za vrijeme na koje je priređena nagradna igra priređivač i učesnici dužni su da se pridržavaju ustanovljenih pravila igre, bez mogućnosti bilo kakve izmjene.

XII. Pravila igre će biti javno objavljena i dostupna učesnicima u dnevnim listovima �Pobjeda“, „Vijesti“, „Dan“ i „Dnevne Novine“, prije početka nagradne igre, a nakon dobijanja saglasnosti Uprave za igre na sreću.

XIII. U slučaju bilo kakvog spora između priređivača i učesnika nagradne igre nadležan je Sud u Podgorici.

XIV. Nagradni fond u vrijednosti većoj od 500 €, koji nakon završetka nagradne igre nije podijeljen, priređivač je dužan prodati na javnom nadmetanju, a sredstva ostvarena prodajom uplatiti u budžet Crne Gore u roku od 90 dana od dana isteka roka za podizanje nagrada.

XV. Nagradna igra, po ovim pravilima, prirediće se nakon dobijene saglasnosti od nadležnog organa.

IZVRŠNI DIREKTOR, Igor Noveljić dipl.ecc

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

32

ZABAVA

PONEDJELJAK, 11. 1. 2021.

PREMINUO NENAD STEFANOVIĆ JAPANAC

Svijet muzike više neće PJEVAČ BATO VUJOŠEVIĆ U 60. GO biti isti, putuj u miru

Srbijansku muzičku da, genijalne izvedbe bas scenu krajem prošle godi- dionica za pjesme “Kao ptine uzdrmala je smrt Mi- ca na mom dlanu”, “Kada še Aleksića, legende Ri- sanjamo”, “Zaboravljeni”, a blje čorbe, koji je preminuo grupa Galija imala je čast od posljedica korona viru- da on bude muzički produsa, a ni početak 2021, naža- cent na albumu čija je nalost, nije nam donio ljepše slovna numera kultna “Divijesti. Nenad Stefanović gni ruku”.

Japanac, po ocjeni mnogih Dejan Cukić uz “Nebo muzičara jedan od najbo- jedino zna” oprostio se od ljih bas gitarista na prosto- prijatelja. ru bivše Jugoslavije, premi“Hvala na prijateljstvu i nuo je u 62. godini. Teško je nekim nezaboravnim bas istaći sve vanvremenlinijama kojima si oboske hitove u čijem gatio naše pjeje stvaranju sme”, napisao je učestvovao Cukić.

StefanoNi nević. Izmešto mlađe đu o stagrupe, polog, top u t Va n kom kariGogha, nijere je bas su ravnodionicom dušne zbog ukrasio leodlaska gendarnu muzičara.

“Ružica si bi“Dragi NeNenad Stefanović šo, ti najbolji mela” Bijelog dugmeta, a bio je član đu posebnima, putuj Bajaginih Instruktora. Svi- u miru s anđelima. Hvala ti rao je, recimo, na albumi- što si našem ‘Brodu od pama “Sa druge strane ja- pira’ nesebično dao vjetar u stuka”, “Prodavnica tajni”, jedra magičnim dodirom.

Ovo nije rastanak, ovo je “Muzika na struju”.

“Velika je praznina na samo pozdrav i veliko hvanašem muzičkom nebu la za sve. Do našeg sljedećeg poslije njegovog odlaska. viđenja, tamo negdje gore”, Počivaj u miru, dragi Nešo. riječi su članova grupe Van Ovaj svijet muzike više ne- Gogh, a Stefanovića je kratće biti isti bez tebe. Vole te ko i efektno opisao muzičar tvoji Bajaga i Instruktori”, Nikola Vranjković. poruka je benda.

“Posljednji pozdrav jedStefanović je sa Pilotima nom od najvećih i najmuziKikija Lesendrića snimio, kalnijih koji su ikada svirakako poručuju iz ovog ben- li na ovim prostorima”. D.B.

NASTUP U GLED OD DECENIJE BIT

KINGS OF LEON VRLO AKTIVAN

DUPLI SINGL KAO UVOD U MARTOVSKI ALBUM

Slavni američki rokenrol bend Kings Of Leon osmi studijski album “When You See Yourself” zvanično će predstaviti 5. marta, a braća Folovil - Kejleb, Nejtan i Džared odlučili su da u etar već lansiraju singlove “The Bandit” i “100.000 people”, s tim da je prva numera ekranizovana. Dobitnici nekoliko Gremija i bend koji se može pohvaliti višetrukim platinastim tiražima albuma novitet predstavlja četiri godine nakon prethodnog - “Walls”.

“Bend već nekoliko nedjelja otkriva dio po dio misterije koja okružuje novi album, a na njihovom sajtu su već u ponudi majice sa stihovima novih pjesama, dok čitav prihod od prodaje majica sa natpisom ‘Hero-T-Shirt’ ide u fond ‘Live Nation’s Crew Nation relief’, čiji je cilj da pomogne tehničkim i logističkim ekipama u muzičkoj industriji, koje su zbog pandemije bez posla već skoro godinu”, navodi se u saopštenju povodom premijere.

D.B.

Bato Vujošević - sa nastupa u emisiji “Nikad nije kasno”

PONEDJELJAK, 11. 1. 2021.

ZABAVA

33

ODINI DOKAZAO DA NIKAD NIJE KASNO ZA PROMOCIJU

DANOJ EMISIJI VREDNIJI TISANJA NA NAŠOJ SCENI ⌦ Danilo Brajković Zahvaljujući izostanku muzičkih takmičenja i festivala u Crnoj Gori, među učesnicima ovih formata u komšiluku često se nađu i naši izvođači, koji na taj način pokušavaju da isprave nepravdu i daleko od kuće stvore temelje za profesionalnu ili amatersku karijeru, ponekad i da je ožive. Prednjače mlade nade, poput Bjelopoljca Isaka Šabanovića, o čijem smo zapaženom nastupu u “Zvezdama Granda” i sticanju regionalne popularnosti preko noći pisali u jednom od ranijih izdanja. S druge strane, da u tome ne posustaje ni stara garda potvrđuje nam primjer Bata Vujoševića (60). Naš iskusni pjevač, čije decenije muzičkog rada karakteriše i nekoliko albuma, da ne pominjemo sijaset singlova-spotova i festivalskih nastupa, krajem minule godine okušao je sreću i vokalno umijeće u takmičenju “Nikad nije kasno”, koje gledaoci u Crnoj Gori prate na programu Televizije Prva i pritom je ostavio odličan utisak i na televizijski auditorijum i na članove stručnog žirija.

■ KVALITETNA PROMOCIJA

Iako po starosnoj normi Vujošević svakako pripada ovakvoj formi muzičkog takmičenja, mnogi su se iznenadili kada su ga ugledali na sceni, pošto, ipak, ne važi za neafirmisano lice, kakvi uglavnom učestvuju u pomenutoj emisiji. Format “Nikad nije kasno”, konstatuje Vujošević za Dnevne novine, omogućio mu je idealnu priliku da ga nakon toliko godina karijere upozna i publika van Crne Gore.

“U našem regionu situacija

Slikanje i boks, pa muzika Organizatori takmičenja “Nikad nije kasno” na zvaničnom sajtu predstavili su lik i djelo Vujoševića na neobičan način. Ističu da je Bato oduševio sve i dobrom pjesmom i dobrim izgledom, a Vujošević im je s osmijehom kazao da je za to zaslužan “lagan život koji je vodio”.

“Nikada se nisam nervirao, sve sam radio polako i bez

je drugačija - da biste bili afirmisani, potrebno je dosta toga. Prvo i najvažnije - dobra izdavačka kuća i paket aranžmani, a za takav vid promocije potrebna su pozamašna finansijska sredstva. Emisija ‘Nikad nije kasno’ vam daje mogućnost da se predstavite široj publici, i u regionu i u inostranstvu. Na nagovor kuma iz Kanade odlučio sam da se prijavim i učestvujem u šestom serijalu. Istovremeno su se i moje godine simbolično poklopile sa cijelom pričom”, priča nam Vujošević.

Ni u ovoj fazi života i karijere Vujoševiću nije bilo teško da se upusti u novi početak, a naročito u godini kada je svaki odlazak iz rodnog mjesta predstavljao svojevrstan poduhvat zbog pandemije korona virusa. Boravak u Beogradu, prisjeća se pjevač, veoma mu je godio. “Što se tiče atmosfere u studiju, ona je na veoma profesionalnom nivou, počevši od portira, preko organizatora, menadžera, muzičara na sceni, voditelja i žirija, pa do predivne publike. Svi su mnogo ljubazni i opušteni, tako da ta pozitivna vibracija čini da se osjećamo prijatno”, zadovoljan je Vujošević prijemom u glavnom gradu Srbije i centru balkanske muzičke industrije.

stresa. Pa, dolazim iz Crne Gore”, poručio je Vujošević.

Bilo je govora i o životu prije muzike.

“Bio sam uvijek umjetnička duša, znao sam da slikam. Upisao sam i Akademiju likovnih umjetnosti, ali nisam završio. I, eto pjevanja i boksa. Bio sam čak i u seniorskoj reprezentaciji”, prisjetio se pjevač.

■ MAKSIMUM DO KRAJA

Učesnici po pravilu biraju šarolik repertoar, a Vujošević je išao na sigurnu kartu.

Po uzoru na prethodno objavljen singl “Iz zida u zid”, a u dogovoru sa domaćinima, odabrao je rokenrol varijantu i kultnu Smakovu “Crnu damu”. Ako je suditi po reakciji publike i žirija, nije pogriješio. Stoga, otkriva nam Bato, u sličnom tonu proteći će i nastavak takmičenja.

“Dugo su na mom repertoaru poznate pjesme jugoslovenskih izvođača i bendova, pa je tako i odluka produkcije bila da pjevam ‘Crnu damu’.

Da je odabir pjesme bio dobar pokazuju pozitivni komentari žirija i velika podrška publike. Ne razmišljam o tome da u nastavku takmičenja mijenjam stil muzike i ostaću vjeran čvršćem zvuku. Što se tiče ambicija, uvijek se na nastupima trudim da dam sve od sebe i da pjesmu na najbolji mogući način iznesem, pa će tako biti i u emisiji ‘Nikad nije kasno’, dok god budem sastavni dio nje”, obećava Vujošević.

Odjeknuo je ovaj nastup i van Crne Gore. To je očekivano, jer je “Nikad nije kasno” na programu nedjeljom uve-

če, kada je publika uglavnom uz male ekrane, naročito u doba pandemije. Vujoševića su mnogi podržali putem društvenih mreža, na Jutjub kanalu nastup je za svega nekoliko dana pogledalo oko 5.000 ljudi.

Nažalost, takvom statistikom Vujošević se ne može pohvaliti kada govorimo o brojnim projektima koje je minulih godina realizovao na našem terenu. Ispostaviće se da je svega jedan nastup u udarnom terminu bio znatno moćniji nego mnogi raniji u Crnoj Gori.

“Tako je. Emisija je veoma gledana, jer koncepcijom to i te kako zaslužuje. Daje šansu mnogim izvođačima da se ostvare na muzičkom polju i pokažu da nikada nije kasno. Kolega se našalio, a ta šala nije daleko od istine, da mi je samo ovaj nastup u emisiji vredniji nego desetak godina muzičkog bitisanja na našoj sceni. Smatram da je crnogorska muzička scena mnogo izgubila gašenjem budvanskog festivala ‘Pjesma Mediterana’ i hercegnovskog festivala ‘Sunčane skale’”, ne zaboravlja Vujošević dva momenta koja su umnogome najavila stagnaciju.

Kada se situacija u vezi sa koronom stabilizuje, naravno ukoliko Vujošević nastavi da niže zapažene nastupe u takmičenju, čini se da će valorizovati učešće i obezbi-

6.

SEZONA MUZIČKOG TAKMIČENJA VETERANA “NIKAD NIJE KASNO” PRUŽILA JE PRILIKU BATU VUJOŠEVIĆU DA DEMONSTRIRA VOKALNO UMIJEĆE jediti nastupe u Srbiji. Do tada, iskren je pjevač, neće odustati od onoga čemu je posvetio život.

“Nadam se da će virus što prije biti suzbijen i da ćemo se svi vratiti na posao. Što se tiče nastupa, često ponavljam da sam karijeru počeo ‘80-ih, nastupajući po hotelima na našem Primorju. Red je da je tako i završim. U takvim nastupima, koje sada imam u eminentim hotelima, uživam. I biće mi izuzetna satisfakcija da se ovim poslom što duže bavim, ako bog da zdravlja. Svima bih poželio srećnu 2021. godinu. Nadam se će svima donijeti puno zdravlja, ljubavi, radosti i veselja”, zaključuje Vujošević, a mi mu želimo uspjeh u nastavku karijere i takmičenja.

Bato Vujošević (prvi slijeva) i kolege sa kojima se “takmičio” na sceni emisije “Nikad nije kasno”

34

zabava

PONEDJELJAK, 11. 1. 2021.

EMOTIVNA ŠETNJA “GRADOM” RADA ŠERBEDŽIJE

Nekad si sretan i voljen bio, a danas lutaš sam Šerbedžijin novi album “Ne okreći se, sine”, na kom se, između ostalih, nalazi i pjesma “Grad”, u etru je baš onda kada zemljotresima uzdrmana Hrvatska traži riječi utjehe, napominju iz izdavačke kuće “Croatia Records”

Foto:Željko Koprolčec

11 numera sadrži album “Ne okreći se, sine”

Rade Šerbedžija

⌦⌦ Danilo Brajković Album “Ne okreći se, sine”, novo studijsko čedo glumca, pjesnika i muzičara Rada Šerbedžije, u svijet se otisnuo tek krajem prošle godine, premda je prva numera “Eto pjesma” u etru još od septembra, a iz renomirane izdavačke kuće “Croatia Records” već ponosno konstatuju da se ovo izdanje dvije sedmice baškari na vrhu top liste najprodavanijih domaćih albuma u Hrvatskoj. Ovaj podatak naročito je vrijedan kada imamo u vidu činjenicu da je u našem komšiluku malo kome do muzike i to zbog brojnih nedaća koje su ih zadesile tokom gotovo svakodnevnih blažih ili jačih zemljotresa. Toga

su svjesni i izdavači, pa napominju da “Ne okreći se, sine” stiže u trenutku kada su neophodne riječi utjehe, naročito najpogođenijem dijelu Hrvatske. Album sadrži 11 numera, a jednu od njih napisao je Drago Mlinarec.

Istaknuti hrvatski muzičar, tekstopisac i producent, prepoznat i po ulozi u rokenrol postavi Grupa 220, autor je numere “Grad”, koja uz Šerbedžijin vokal, aranžman Elvisa Stanića i vizuelnu produkciju “Croatia Recordsa” sada živi i u formi spota.

■■ Pjesme boli i čežnje

Tekst je originalno napisan daleke 1967. godine, numera je objavljena na prvom

EP-ju Grupe 220, ali čini se da nije bilo “boljeg” trenutka za novo ruho od 2020/21.

“Sam prolaziš sad, kroz grad za tebe pust, sva nadanja da se vrate sni što su nekad živjeli tu, ostavljaš sad.

Taj tvoj voljeni grad u svakom kutku čuva za te sjećanja, jer znaš da si nekad tu, sretan i voljen bio ti, a danas lutaš sam”, stihovi su koji u ovoj situaciji izazivaju bujicu emocija u Hrvatskoj.

Uostalom, takav je i kompletan album. Šerbedžija je na njemu sarađivao sa Gabi Novak i Matijom Dedićem u Arsenovoj pjesmi “Od kako te ne volim”, “Na nešto me sjeća taj grad” otpjevao je sa njenim autorom Darkom Rundekom, autorski su ga “pogurali” Miroslav Tadić,

Damir Urban, pomenuti Stanić, Mario Igrec, Ante Gelo... Ukratko, kaže Rade, pjeva pjesme nove i stare, svoje i one od prijatelja, a sve su o ljubavi.

“Pune boli i čežnje, strepnje i nade, kao i čitav ovaj naš život, a život nije što i polje preći. To je i poruka ovima koji dolaze poslije nas, da tu stazu koju moraju preći pređu na svoj način. I zato, ‘Ne okreći se sine’”, poruka je Šerbedžije.

■■ Mržnja nije saputnik

O novom albumu već su pisali mnogi muzički kritičari u Hrvatskoj. Aleksandar Dragaš, jedan od onih čije se mišljenje naročito ci-

jeni, u Jutarnjem listu je zapisao da je “Ne okreći se, sine” dirljiv album glumca koji je odavno pokrenuo i pjevačku karijeru, da bi joj posljednjih desetak godina posvećivao sve više pažnje i uz sve jače saradnike, ističu iz “Croatia Recordsa”. Naročito je Dragaš bio nadahnut opisujući upravo ekranizovanu numeru.

“Grad, ma koje da mu je ime i ma u kom stanju bio, ovdje je, ipak, ostao kao scena za velikog umjetnika koji teške životne teme i dileme čini podnošljivijima, ali i za čovjeka koji se ‘neće mijenjati’ i koji se ne zna ‘s mržnjom družiti’. Čak ni kad su ‘dani loši, blijedo sivi’, svedeni na ‘gorak okus’ i ‘očaj živi’”, zaključuje Dragaš.

PONEDJELJAK, 11. 1. 2021.

MUŠKARAC-ŽENA

35

TEŠKO JE PRONAĆI SRODNU DUŠU

IZA SVAKE PRELJUBE UVIJEK SE KRIJU NEKI MOTIVI

Kada ulazite u brak, svako vjeruje da će to biti veza za cio život. Nažalost, mnogi ljudi ne uspiju da pronađu srodnu dušu i sa njom započnu zajednički život. Zbog toga se mnogi parovi odluče na rastanak, ali rijetko ko se tako lako prepušta procesu razvoda. Prvo je potrebno proći kroz more izazova, problema i prepreka, pa tek onda se odlučiti za taj korak.

Nezadovoljstvo u braku se manifestuje na razne načine - kroz rasprave, ćutanje, prebacivanja osjećaja krivice, gubljenje bliskosti ili kroz preljubu. Otkrivamo vam nekoliko najčešćih psiholoških razloga zbog kojih dolazi do prevare u braku ili vezi.

1. Emocionalna potreba Ukoliko se osjeća emotivna neispunjenost i praznina, čak i podsvjesno počinje da se traga za drugom osobom koja to može da pruži. Ovaj razlog je uglavnom povezan i sa osjećajem nesigurnosti, odbacivanja i nepovjerenja u partnerove

emocije. Osobe koje su imale emotivne probleme u djetinjstvu, često mogu tragati za dodatnim emocionalnim nabojem, jer podsvjesno misle da će emotivne rane zaliječiti što više dobijaju emotivnih potvrda.

2. Emocionalno zadovoljstvo Za razliku od emocional-

nih potreba, emocionalno zadovoljstvo odnosi se na želju da se dobro osjećate.

Upuštanje u preljubu u nekim osobama budi poseban adrenalin, dobru energiju, čini da se i dalje osjećaju privlačno.

3.

Seksualno zadovoljstvo Razlog ovog vida prelju-

be je zadovoljavanje seksualnih potreba, a uzrok je najčešće loša seksualna komunikacija i energija sa partnerkom. Međutim, može se dogoditi da osoba teži ovakvoj preljubi iz sličnog razloga kao i oni koji traže emocionalno zadovoljstvo potreba za stalnim potvrđivanjem vlastite privlačnosti.

4. Nova iskra Često oba partnera žive u zabludi da osjećanja sa početka odnosa treba da traju zauvijek. Iskre se pretvaraju u zaljubljenost i strast, a zatim nastaje zrela ljubav u kojoj se najiskrenije voli.

Ova iskra sa početka odnosa se često izgubi tokom duge veze ili braka, pa određeni tipovi osoba tragaju ponovo za tim osjećajem.

5. Ljubav Kada se putevi razdvoje i ljubav u vezi izblijedi, nastaje nedostatak komunikacije i truda da se odnos očuva.

Ljubav mora da se njeguje, ali neki ljudi shvate da svog partnera uopšte ne poznaju i da to nije prava ljubav.

Moguće je da zauzeta osoba sretne nekoga sa kim dijeli zajednička interesovanja, pogled na život i osjeti izuzetnu privlačnost. Ipak, ukoliko je odnos dobar, njegovan i ljubav u vezi očuvana, takve susrete ne smatrate kao onu pravu ljubav koju ste propustili, već kao susret prijateljskih srodnih duša.

psihologija

NA PRIRODAN NAČIN

36

PONEDJELJAK, 11. 1. 2021.

POBOLJŠAJTE MENTALNO ZDRAVLJE U trenutnom ubrzanom svijetu u kojem smo prečesto izloženi stresu, važno je razviti odbrambeni antistres mehanizam i raditi na održavanju unutrašnjeg mira i mentalnog zdravlja. Predlažemo vam pet savjeta za poboljšanje mentalnog zdravlja i sprečavanje anksioznosti - na prirodan način.

Boravite više vremena napolju Priroda je moćan antidepresiv, jer sunce, zelena trava i plavo nebo mogu najbolje podstaći pozitivno raspoloženje. Boravak u prirodi može smanjiti nivo stresa i podstaći pozitivnu energiju.

Ako vas kiša ili sinjeg sputavaju da izađete u dugu šetnju, možete šetati u obližnjem parku par minuta ili pored prozora uz šolju čaja upijati sunčevu svjetlost i vitamin D. Takođe, unesite u svoj dom zelene biljke koje će osvježiti prostor i unijeti duh prirode.

Digitalni detoks Društvene mreže su nam donijele puno pozitivnih stvari, ali mnogi su postali “zarobljenici” pametnih uređaja, Instagrama i Facebooka. Preporučujemo vam da u svakom danu na nekoliko sati isključite svoj telefon ili instalirajte aplikacije koje kontrolišu vrijeme koje provodite na telefonu i podsjećaju vas kada je vrijeme da se odmorite od Interneta i društvenih mreža. Takođe, budite oprezni kojim sadržajima dopuštate da vam šalju notifikacije kako biste zaštitili sebe od negativnih vijesti.

Meditacija i srećni rituali Meditacija je jedna od

najboljih antistres tehnika, a možete istraživati čitav spektar meditacija i izabrati onu koja najbolje opušta vaš um i dušu.

Ključnu ulogu u opuštanju imaju i mali i jednostavni rituali koji nam donose sreću i osjećaj zadovoljstva. Uživajte u tišini, u šolji mirisnog i ukusnog biljnog čaja, nanesite na lice masku od avokada ili krastavca, napunite kadu i napravite mirišljavu kupku za sebe, idite na masažu... Svaki ritual koji vam pokazuje da brinete o sebi donijeće vam potpuni mir i pomoći će da se lakše odbranite od svakodnevnog stresa.

Od svog doma napravite oazu mira Dom je vaš životni prostor koji značajno utiče na vašu energiju, zdravlje i raspoloženje. Preporučujemo vam da pratite smjernice najurednije Japanke i zagovornice minimalizma Meri Kondo (KonMati metod) koji podrazumijeva da iz doma izbacite sve ono što vam više nije potrebno, što je pokvareno ili u vama budi negativna osjećanja, a te stvari zamijenite predmetima koji u vama bude lijepe uspomene, prijatne emocije i lijepu energiju. Važno je da u svom domu imate i kutak samo za sebe u kojem možete da se osamite i posvetite svojim potrebama i ritualima za opuštanje. Postarajte se da u kući nemate previše stvari, odnosno da energija u njoj može slobodno da teče, kao i da vaš dom ispunjava prirodna svjetlost.

(Lovesensa)

PONEDJELJAK, 11. 1. 2021.

psihologija

37

Vježbajte Priroda je moćan antidepresiv, jer sunce, zelena trava i plavo nebo mogu najbolje podstaći pozitivno raspoloženje. Boravak u prirodi može smanjiti nivo stresa i podstaći pozitivnu energiju

Fizička aktivnost je važna i za mentalno i fizičko zdravlje. To ne mora biti naporan trening niti vježbanje uz tegove, već aktivnost koja prija vašem tijelu - brzi hod, šetanje, trčanje, joga, pilates, plivanje... Kako biste fizičku aktivnost učinili zanimljivijom možete vježbati u paru sa partnerom ili najboljom prijateljicom, ili organizovati takmičenje u košarci, fudbalu ili odbojci.

Ako vas kiša ili sijneg sputavaju da izađete u dugu šetnju, možete šetati u obližnjem parku par minuta ili pored prozora uz šolju čaja upijati sunčevu svjetlost i vitamin D

Društvene mreže su nam donijele puno pozitivnih stvari, ali mnogi su postali “zarobljenici” pametnih uređaja, Instagrama i Facebooka

38

ENIGMATIKA

PONEDJELJAK, 11. 1. 2021.

FOTO UBOD

Kućica za ptice

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com Zmijoglavi moljac

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3107

TEŽA

RJEŠENJE IZ Puzzle solution: PRETHODNOG BROJA

2015-04-16

Medium level

Daily Sudoku puzzle No. 3108

2015-04-17

Medium level

Sudoku puzzle No. 2946 2014-11-06

2 7

5

2

1 9

1

8 6

2

9

6

7

6

4 4

8

6

4 8

5

2 6

8

7 9 4 1 3 6 5 4Play 3 sudoku 5 2 7online 8 1at:9

9

1

5

3

8

6

4

2

6

1

4

5

8

6

3

2

9

7

1

1

9

2

8

7

4

5

3

6

3

6

9

2

1

8

7

5

4

5

7

1Puzzle 4 9 solution: 3 6 8

2

8

2

4

3

7

6

5

1

9

7

1

7

7 3 6 1 5 9 2 4 8 www.sudokukingdom.com

9

4

2 8

2 7

3

5

1

3

9

5

8

6

2

3

4

7

4

2

8

3

7

5

9

1

6

7

6

3

4

1

9

5

8

2

6

8

2

5

9

3

4

7

1

3

5

7

1

4

8

2

6

9

9

1

4

7

2

6

8

3

5

2

7

6

9

3

4

1

5

8

8

4

1

2

5

7

6

9

3

5

3

9

6

8

1

7

2

4

4 9

9

8 5

Sudoku puzzle No. 2284 2013-01-13 1

8

5 3

3 5

2 7 9

7 6

1

5 4

4

5

2

3

7

8 9

PONEDJELJAK, 11. 1. 2021.

Word Search Puzzle #Z153CQ

P

L

U

G

G

E

D

E

H

S

A

H

E

R

U

F

C

A

R

A

E

L

C

S

L

E

E

P

Y

A

L

A

I

S

R

E

V

O

R

T

N

O

C

N

U

A

N

F

S

E

I

T

N

A

C

S

L

O

O

P

T

Y

Q

O

E

R

S

C

P

T

O

S

W

R

K

S

O

E

D

O

R

T

E

G

V

T

H

G

I

N

G

N

I

V

I

L

E

R

E

I

G

G

O

S

V

P

S

Y

C

H

O

A

N

A

L

Y

S

I

S

G

A

B

U

A

D

D

L

W

I

M

K

T

T

U

A

N

L

R

N

U

N

T

Y

T

S

A

N

T

E

M

B

E

A

A

N

C

H

O

R

T

L

E

D

P

B

D

L

T

T

Y

I

Y

S

T

O

I

R

R

O

L

G

E

I

O

R

I

E

L

E

V

E

R

Y

C

E

S

L

Z

M

M

O

N

R

R

E

V

U

E

S

S

S

E

R

Y

P

S

M

G

A

S

H

C

A

N

D

Sleepy RELIVING GAMBLES Pools GLAND REVUE Flats IRONY Postgraduates Smote RIOTS ISSUE Gambles PsychoanalysisRODEO Soggier KIOSK SCANTIES Gland LASER Pyres Stealthy SCOPE Irony MORTAL Rehashed Sunnier SCREAM NASTY Issue NIGHT Reliving Uncontroversial SLEEPY SMOTE Kiosk PLUGGED Revue Waits SOGGIER POOLS Laser POSTGRADUATES Riots STEALTHY SUNNIER Mortal PSYCHOANALYSIS Rodeo PYRES UNCONTROVERSIAL Nasty REHASHED Scanties WAITS

Aloof ALOOF ANATOMY Anatomy ASHCAN Ashcan ASIDE BLIMP Aside BRAYING Blimp CANYONS Braying CHORTLED CLEAR Canyons CLOVEN Chortled CONCERN CURRENT Clear EVERY Cloven FLATS

Every

Current

Plugged

Concern

Night

Scope

Scream

REBUS

Copyright © Puzzle Baron January 8, 2016 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions!

HOROSKOP OVAN Poslovni pregovori se veoma loše odvijaju. Tokom sastanka vam je jasno da od novog sporazuma i saradnje kojoj ste se nadali nema ništa. Odnos sa bračnim partnerom je stabilan. Raspoloženje je u padu.

BIK Puni ste energije, koju fokusirate na poslovne obaveze. Intuicija je naglašena i oslanjate se na nju. Veza je u prekidu. Ne želite da pokažete inicijativu, nego čekate da vam se druga strana javi. Zdravlje je stabilno.

BLIZANCI Poslovna situacija je statična.

Očekuje vas razgovor sa nadređenom osobom vezano za probleme s kojima se susrećete. Očekivani novac stiže. Pred vama je poznanstvo s osobom koja ostavlja odličan prvi utisak. Mogući su problemi sa sinusima.

RAK Posao je u fazi stagnacije. Nadređena osoba pokušava da ga pokrene, ali vam njene ideje deluju antipatično. Partner ima probleme zbog kojih je neraspoložen. Pokušavate da ga odobrovoljite. Čuvajte disajne organe.

LAV Fokusirate se na probleme na poslu, ali ne uspijevate da ih riješite. Tražite novi pristup rješavanju problema. Emotivna sfera vas ne zanima. Potrebno vam je da se osamite. Mogući su problemi s kostima.

DJEVICA

Rješenje iz prethodnog broja: Bend ima ritam

39

ENIGMATIKA

Poslovna saradnja s inostranim partnerima odlično napreduje.

Dolazi do poboljšanja finansija. Zbog previše obaveza zanemarujete partnera. Imunitet je u padu. Disajni organi su veoma osjetljivi.

VAGA Poslovna situacija je stabilna, a priliv novca redovan. Zadovoljni ste kako vam se karijera razvija.

Očekuje vas novo poznanstvo.

Druga strana vam se dopada, ali niste sigurni da li se vi dopadate njemu. Osjećate se dobro.

ŠKORPIJA Neke poslovne stvari rješavate uz malu pomoć prijatelja. Finansije vas brinu i koncentrisani na njihovo poboljšanje. Partner podržava vaša nastojanja.

Zdravlje nije najbolje. U najboljem slučaju prolazite samo s glavoboljom.

STRIJELAC Vrlo ste optimistični kada je posao u pitanju. Očekujete finansijski dobitak i on stiže. Odnos s bračnim partnerom nije najbolji. Vas dvoje jedva da prozborite koju riječ, i to u vezi sa djecom. Bilo bi dobro da ojačate imunitet.

JARAC Frustrirani ste zbog situacije na poslu. Pokušavate da problemima priđete iz različitih uglova, ali nema rezultata. Voljena osoba veruje u vas i da ćete naći rješenje za probleme. Osećate se loše u psihološkom smislu.

VODOLIJA Cilj vam je da započnete saradnju sa strancima. Iz tog razloga uspostavljate komunikacija s njima i nudite im poslovnu saradnju. Partner nije opušten. Jasno vam je da ima probleme, ali ne želi da priča o njima. Mogući su problemi sa cirkulacijom.

RIBE U potpunosti ste posvećeni poslovnim obavezama. Imate jasan poslovni cilj i sigurnim koracima idete ka njemu. Očekuje vas novo poznanstvo. Intuicija vam govori da je to prava osoba za vas. Osjećate se dobro.

40

Mali oglasi

PONEDJELJAK, 11.1.2021.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

USLUGE

RAZNO

Hidroizolacija

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Tel.069/019-698, 067/455-713

-Kupatila -Terasa -Ploča – ravnih krovova -Kuhinja -Temelja -Izvođenje molesrskih radova Tel: 069/429-203 -Štemanja sa hilti mašinama -Skidanje pločica -Otvori za prozore i vrata -Odvoz šuta -Čišćenje podruma Tel:069/747-204 069/429-203 Usluge čišćenja podruma, poslovnih prostora, odvoz i odlaganje kabastog otpada (šporeta, pećifrižidera itd.)

Tel:069/747-204,

069/429-203 i 067/473-367

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd.

Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www. hidroizolacija.me.

Tel.067/809-806

SPECIJALNA PONUDA ZA MALE OGLASE DO 20 RIJEČI PLATIŠ 3 DOBIJAŠ 5

Kupujem polovne knjige, kucne biblioteke.

Filozofija,istorija, umjetnost,sabrana djela itd. Dolazak na adresu,isplata odmah.

Kontakt 067/681-918

AKCIJA DO KRAJA JANUARA 15 PLATIŠ 15 GRATIS!

KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE - osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata - vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata - prijava i odjava radnika - izrada završnih računa - pravljenje finansijskih izvještaja, po potrebi i zahtjevu klijenata - finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646

Izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” na crnogorskom i engleskom jeziku.

Cijena po primjerku 50,00 eura.

Decembarski popust- 50% !!!

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

PONEDJELJAK, 11.1.2021.

41 31

MAL I OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija...................

601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

MALE OGLASE MOŽETE PREDATI LIČNO U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA, ULICA 19. DECEMBAR, ULAZ BROJ 5, JUŽNA STRANA STADIONA BUDUĆNOSTI

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije.......

067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

U PRODAJI IZDAVAČKI PROJEKAT DNEVNIH NOVINA

AUTORI: ŽIVKO ANDRIJAŠEVIĆ I MILAN ŠĆEKIĆ

CRNA GORA – PROSTOR, DRUŠTVO, NASLJEĐE PREGLED ISTORIJE CRNOGORSKE DRŽAVNOSTI CRNOGORSKE VLADARSKE PORODICE VLADARI DINASTIJE VOJISLAVLJEVIĆ Vladimir, Vojislav, kralj Mihailo, kralj Bodin, kralj Mihailo II, kralj Dobroslav, kralj Vladimir, kralj Đorđe, kralj Grubeša, kralj Gradihna, kralj Radoslav VLADARI DINASTIJE BALŠIĆ Balša I, Đurađ I, Balša II, Đurađ II, Balša III VLADARI DINASTIJE CRNOJEVIĆ Gospodar Stefan, Gospodar Ivan, Gospodar Đurađ VLADARI DINASTIJE PETROVIĆ-NJEGOŠ Mitropolit Danilo, Mitropolit Sava, Mitropolit Vasilije, Mitropolit Petar I, Mitropolit Petar II, Knjaz Danilo, Knjaz/kralj Nikola

PRODAJNA MJESTA: PODGORICA - OGLASNO “POBJEDE” (JUŽNA TRIBINA STADIONA) REZERVACIJA NA MAIL: marketing@dnovine.me NIKŠIĆ - OGLASNO “POBJEDE” CIJENA 50 EURA POPUST ZA FIZIČKA LICA 10 ODSTO :

Ovo luksuzno izdanje u B4 formatu, sa tvrdim povezom i zlatotiskom, na 288 strana sadrži veliki broj fotografija i drugih ilustracija iz hiljadugodišnje istorije crnogorske države

S MOMAK KOJI VRAĆA HEAVY 43

SPORT

PONEDJELJAK, 11. 1. 2021.

JE LI MLADI TRENER EDIN TERZIĆ NOVI BORUSIJIN JIRGEN KLOP

DOGAĐAJ DANA KOŠARKA

DALAS NJU ORLEANS

02.30h

ZANIMLJIVOST DANA

Bek Intera Ašraf Hakimi juče je u remiju sa Romom (2:2) postigao šesti gol u prvenstvu - posljednji igrač iz odbrane “nerazura” koji je stigao do tog broja prije njega bio je Brazilac Maikon u sezoni 2009/10.

IZJAVA DANA Bila je ovo naša najbolja utakmica od početka sezone. Učinili smo dobre stvari u tranziciji, bili smo dobro organizovani, imali smo posjed, zaslužili smo pobjedu i jako sam srećan.

NIKO KOVAČ, trener Monaka nakon trijumfa u meču sa Anžeom (3:0), na kojem je strijelac bio i naš Stevan Jovetić.

METAL U DORTMUND

Početak im je sličan - i jedan i drugi nijesu bili dovoljno dobri fudbaleri za veliku scenu i obojica su strast prema ovom poslu na pravi način pronašli kroz trenerski posao. Jedan od njih Jirgen Klop već je svjetsko ime, dok je drugi, mladi Edin Terzić, tek na pravi način zaplovio u trenerske vode, ali ga mnogi već vide kao “novog Klopa” sa “Vestfalena”.

Borusija Dortmund je nedavno otpustila Lusijena Favra i na mjesto šefa stručnog štaba postavila njegovog asistenta Terzića - osim možda za javnost u Njemačkoj, potpunu nepoznanicu ostatku svijeta.

Mladom 38-godišnjem stručnjaku nije mnogo trebalo da pokaže da ima trenerski šmek “probudio” je Borusiju, momci u “žutom” ponovo grizu na svakom dijelu terena, a u subotu su na najbolji način pokazali i koliko bolje igraju sa novim trenerom. Kroz Lajpcig (protiv tima koji je među najjačim u Njemačkoj i Evropi) protutnjali su sa laganih, lijepih i čistih 3:1.

“Heavy Metal fudbal”, toliko poznat iz vremena Jirgena Klopa, ponovo “grmi” u Dortmundu.

A ko je, zapravo, Edin Terzić?

Rođen je u Mendenu, koji se nalazi na 45 minuta vožnje od Dortmunda i očekivano od malih nogu je zaljubljen u žuto i crno. Po prezimemu se lako može zaključiti da je sa naših prostora, pa po ocu vuče korijene iz Bosne i Hercegovine, dok mu je majka iz Hrvatske.

Dok je još aktivno igrao fud-

Edin Terzić na treningu Dortmunda bal, krenuo je polako da ulazi u svijet trenera, pa ga je tako u Borusiju doveo upravo Jirgen Klop, za kojeg je završavao posao skautiranja mladih igrača.

Njegovu posvećenost i blistav um za fudbal brzo je otkrio hrvatski stručnjak Slaven Bilić, koji ga je sa sobom odveo u Bešiktaš i Vest Hem. Prije tri godine dobio je Uefinu trenersku Pro licencu, pa je Borusija odlučila da momka koji odavno obećava vrati kući. Od 2018. bio je pomoćnik Lusijenu Favru, a od nedavno je dobio i veliku šansu da svima pokaže da je dovoljno zreo i za najveću scenu.

Koliko je temeljan i koliko očekuje perfekciju od svojih momaka Terzić je pokazao i nakon velike pobjede nad Lajpcigom i “lekcije” jednom od najboljih njemačkih trenera Julijanu Nagelsmanu.

PREKO TELEFONA POMOGAO BILIĆU DA SREDI IRSKU NA EP 2012.

Edin Terzić je bio pomoćnik Slavena Bilića u Bešiktašu i Vest Hemu, a zanimljivo je kako je došlo do njihove saradnje.

Slaven je preko svog brata Domagoja čuo za momka balkanskih korijena iz Njemačke, op-

sjednutog fudbalom i skeniranjem rivala. Pred start EP 2012. čuo se sa njim telefonom i Edin mu je tada dao zanimljive informacije o prvom rivalu “vatrenih” Irskoj. Hrvati su EURO otvorili sigurnim trijumfom 3:1.

“Da, u drugom poluvremenu je to možda bila Borusija koju želimo da gledamo, ali na utakmici protiv Lajpciga imali smo čak 112 loših dodavanja, jedva da smo i imali posjed lopte u prvom dijelu. Na tome ćemo morati da radimo”, istakao je Terzić.

Na pitanje novinara da li je on zaslužan za pozitivne promjene u Borusiji, Terzić je odgo-

vorio: “Ne želim te zasluge, nijesam samo ja zaslužan za novi timski duh, a uz to nije moje da o tome govorim”.

Terzić je postavljen kao trenutno rješenje na klupi Borusije nakon odlaska Favra - ukoliko nastavi kao što je počeo, teško je zamisliti da na kraju sezone ne dobije novi ugovor. Čini se da je Borusija ponovo pronašla svog Jirgena Klopa.

K.B.

FOTO PRIČA

SVE MESIJEVE ŽRTVE Barsin čarobnjak Lionel Mesi za vikend je na listu timova kojima je dao gol dodao i Granadu. Računijaći klub i reprezentaciju Argentine bila je to njegova ukupno 53. “žrtva”.

44

SPORT

PONEDJELJAK, 11. 1. 2021.

AJKULE PORAŽENE OD GRČKE, ALI JE POSAO U

ZETA POČINJE PRIPREME SA NOVIM TRENEROM

Dostanić proziva “vukove” Fudbaleri Zete danas počinju pripreme za drugi dio sezone, a prozivku će izvršiti novi trener. Dejanu Roganoviću iznenađujuće je uručen otkaz, a na klupu “vukova” stiže iskusni srpski stručnjak - Ratko Dostanić. Ovaj 61-godišnji trener je u karijeri vodio veliki broj klubova, nigdje se nije previše zadržao, a između ostalih bio je na čelu Crvene zvezde, Levskog, Obilića, Vardara, Larise, Trikale...

Sa Levskim iz Sofije je 2009.

osvojio Superkup Bugarske, a sa Zvezdom Kup Srbije. Posljednji angažman mu je bio u Rabotničkom.

Zeta u proljećni dio sezone Telekom 1. CFL ulazi sa petog mjesta na tabeli, sa šest bodova manje od drugoplasiranog Dečića.

Od Dostanića će se očekivati, bez obzira na mladu ekipu, da nastavi evropski trend Zete, koja je u posljednje dvije sezone igrala u kvalifikacijama za Ligu Evrope.

A.K.

VELIKO POJAČANJE ZA UČESNIKA ABA 2 LIGE

Foto: ABA liga

Čarapić sletio u Podgoricu

PORAZ U (NEBITN NIJE POKVARIO

Perfektna igra, dvije velike pobjede protiv vaterpolo velikana Hrvatske i Italije i karta za završni turnir Svjetske lige bila je u džepu i prije finala evropskih kvalifikacija, pa poraz na kraju nije mogao da pokvari kompletan utisak.

Vaterpolisti Crne Gore na kraju turnira u Debrecinu poraženi su od Grčke (12:7), ali će zajedno sa “helenima” i trećeplasiranom Italijom u junu putovati u Tbilisi na Superfinale Svjetske lige.

I što je najvažnije. Momci Vladimira Gojkovića pokazali su da su u odličnoj formi pred glavne mečeve ove godine - olimpijske kvalifikacije, koje će se u februaru održati u Roterdamu.

“Ukupno gledno imali smo dobar turnir, protiv Grčke koja igra fenomenalan vaterpolo nijesmo imali energiju koja nas je krasila - vjerovatno je bilo i umora, a ni Đuro Radović nam nije igrao dva meča (povreda ramena), ali mislim da nije loše nekad i da se izgubi iako je ovo bilo finale”, poručio je iz Debrecina kapiten Draško Brguljan.

■ AJKULE SE

KRATKO DRŽALE

Kada je u pitanju jučerašnja utakmica, Gojković je odlučio da počne sa Slavenom Kandi-

Povratak u glavni grad: Čarapić Veliko i iznenađujuće pojačanje za Podgoricu. Novi član ekipe koju vodi Zoran Kašćelan je Ognjen Čarapić. Crnogorski reprezentativac stiže iz FMP-a, gdje se nije naigrao ove sezone, pa je došlo do rastanka nakon slabe minutaže.

Organizator igre je ove sezone u ABA ligi za ekipu iz Železnika odigrao devet mečeva, a prosječno je bilježio 3,3 poena, 1,7 asistenciju i 1,3 skok.

Nekada veliki talenat crnogorske košarke je do 2016. go-

dine bio član Budućnost Volija, nakon čega se preselio u Megu. Tamo je proveo tri godine, da bi se 2019. preselio u Burg. U septembru prošle godine potpisao je sa “panterima”, ali ta epizoda nije dugo trajala.

Nema sumnje da će Čarapić biti veliko pojačanje za Podgoricu koju od 18. januara čeka drugi “balon” Druge ABA lige. Poslije prva četiri kola mladi podgorički klub ima tri pobjede i jedan poraz.

A.K.

ćem umjesto standardnog Dejana Lazovića, pa i ako je golman Pa d’Eksa imao dobro veče (osim kod dalekometne paljbe Stilijanosa Argiropulosa) Grčka je kroz uvodne dvije četvrtine napunila mrežu “ajkula”.

Osim Argiropulosa našu selekciju mučili su i centri Hristodulos Kolomvos i Konstanti-

7

CRNA GORA

12

GRČKA

Lazović, Brguljan, Radović, Petković 1, Popadić, Perković 1, Vidović, Ukropina 1, Ivović 3, Spaić, Matković 1, Banićević, Kandić (14 odbrana).

Selektor: Vladimir Gojković

Zerdevas (osam odbrana), Genidunias, Skubakis, Kapotsis 1, Fudulis 3, Papanastasiju 2, Dervisis, Argiropulos 2, Murikis 2, Kolomvos 2, Gjuvetsis, Vlahopulos, Galanidis.

Selektor: Teodoros Vlahos

Plivački kompleks DEBRECIN

Bez prisustva publike

Aleksandresku (Rumunija) i Naumov (Rusija)

REZ. PO ČETVRTINAMA: 2:3, 1:4, 3:4, 1:1.

IGRAČ VIŠE: CRNA GORA 7 5 , GRČKA 8 3 . PETERCI: CRNA GORA 1 1 , GRČKA 1 1

nos Murikis, dok je u Gojkovićevom timu jedini raspoložen na startu bio mladi “sidraš” Miroslav Perković (sjajan gol i izboren peterac).

U svakom slučaju, Crna Gora se držala do četvrtog minuta druge četvrtine, kada je Marko Petković smanjio na 4:3, ali nakon toga nešto više od osam minuta “ajkule” nijesu tresle mrežu “helena”, pa su momci Teodorosa Vlahosa sredinom treće četvrtine otišli na ogromnih 9:3 i tada je praktično bilo jasno ko će slaviti u ovom meču.

“Probali smo u prvoj četvrtini, kada smo imali tu našu dozu agresivnosti, ali kasnije nam je Grčka, koja je odigrala odličan meč, sa zonskom odbranom napravila mnogo problema”, objasnio je selektor Gojković.

■ GLAVA JE VEĆ

U ROTERDAMU

Do kraja Crna Gora je preko Aleksandra Ivovića (dao dva sjajna gola), Dušana Matkovića i Alekse Ukropine uspjela da koliko-toliko popravi utisak u ovom meču,

PONEDJELJAK, 11. 1. 2021.

sport

45

u Debrecinu završen ranije

nom) finalu utisak

Ajkule ovog puta nijesu imale rješenje za Kolomvosa i “helene”: Slaven Kandić i Draško Brguljan na sinoćnjem meču

Centri pokazali da smo neophodni za vrhunsku košarku: Vučević

VUČEVIĆ ZA MOZZARTSPORT O ORLANDU, NBA LIGI, SVOM UČINKU

Osjećam se bolje nego ikad, volio bih da još neko iz Crne Gore dođe Foto: FINA

SVJETSKA LIGA FINALE Crna Gora - Grčka 7:12 Za 3. mjesto Italija - Španija 9:8 POLUFINALE Crna Gora - Italija 14:10 Španija - Grčka 11:12 ČETVRTFINALE Francuska - Grčka 3:12 Crna Gora - Hrvatska 15:14 Italija - Mađarska 9:8 Španija - Srbija (ranije 13:11)

ali se razigrao i Janis Fudulis, pa pobjeda Grčke ni u jednom trenutku nije dolazila u pitanje.

Nakon skoro godinu bez pra-

vih utakmica bilo je uživanje vidjeti da su Draško Brguljan i društvo i dalje u super ritmu. Ukoliko i u Roterdamu sve bude kao do sada, viza za Tokio teško će izmaći našim momcima. “Čestitam momcima, tri dana su bili na izuzetno dobrom nivou za ovaj početak - sada želimo da sve analiziramo i da vidimo šta nas čeka u Roterdamu”, istakao je Gojković, dok je Brguljan dodao: “Spremamo se za Roterdam i ono što najviše čekamo, vidjeli smo Grke koji nas i tamo čekaju i koji igraju perfektno, ali mislim da mi možemo još dosta da podignemo nivo igre.”

K.B.

TURNIR U PODGORICI UVOD U OLIMPIJSKE KVALIFIKACIJE Debrecin je arhiviran, a Roterdam i kvalifikacije za Olimpijske igre odavno su u mislima “ajkula”.

Do turnira u Holandiji Crna Gora će se pripremati u Đenovi (od 18. do 24. januara) sa ekipom Pro Reka, od 27. do 29. januara Pod-

gorica će biti domaćin međunarodnog turnira (Crna Gora, Srbija, SAD i Njemačka), dok će završne pripreme naši momci odraditi takođe u glavnom gradu od 1. do 11. februara, kada je planiran put za Roterdam.

Nikola Vučević počeo je svoju desetu godinu u najjačoj ligi na svijetu. Nakon epizode u Filadelfiji, skrasio se u Orlandu, gdje briljira, a ove sezone pokazuje zašto je glavni igrač franšize - 22 poena i 11,1 skok prosječno po meču.

U velikom intervjuu za Mozzartsport pričao je, između ostalog, o svojim partijama, uticaju i razvoju centara...

“Iz godine u godinu se trudim da napravim dodatni korak naprijed i podignem ljestvicu. Prošle sezone sam igrao odlično u plej-ofu, što mi je dalo dodatnu motivaciju da nastavim tim putem i pomo-

O RAZVOJU CENTARA Prošli smo kroz period kada se pričalo da će centri nestati, ali došlo je do toga da smo uspjeli da se modernizujemo i dokazali smo da smo i dalje neophodni za vrhunsku košarku. Sad, niko realno nije mogao da zamisli da će da se pojavi centar poput Nikole Jokića. Rijetko ko je mogao da zamisli da ćemo imati centre koji će da pogode po pet-šest trojki na utakmici kao Bruk Lopez. Izborili smo se da održimo centarsku poziciju živom i da i dalje budemo bitan faktor na parketu

gnem ekipi da stignemo ponovo do doigravanja. Motivacije uvijek ima. Ušao sam u desetu NBA godinu i mogu slobodno da kažem da sam veteran po stažu. Kada gledam iz ove pozicije, mnogo mi je brzo prošlo vrijeme, ali mogu da igram još dugo na najvišem nivou”, rekao je Vučević.

A, da je silno motivisan i potpuno spreman ušao u nove izazove vidi se po prvim utakmicama.

“Osjećam se bolje nego ikad i kada pogledam na sebe kada sam imao 25 godina i sada, shvatim koliko sam napredovao, koliko sam kompletniji igrač. Iskustvo ima veliki uticaj u tome.”

Nakon deset mečeva Orlando ima šest pobjeda i četiri poraza. Cilj se, naravno, zna - plej-of. Međutim, konkurencija na Istoku je nikad jača.

“Nama je cilj da ponovo uđemo u doigravanje, ali biće to mnogo teže nego prošle godine. Konkurencija se dosta pojačala. Atlanta je dovela Bogdana, Galinarija, Ronda, a i prije toga su imali dosta talentovano jezgro tima.

S njima su dobili na iskustvu koje će mnogo da im znači za nastavak sezone. Šarlot je dovođenjem Gordona Hejvorda napravio dobar posao, da ne pričam o ostalim klubovima na istoku, Milvokiju, Bruklinu, Filadelfiji, Bostonu, Majamiju, Vašington... Biće teža se-

O DONČIĆU

Evo, deset godina sam u NBA ligi i do njegovog dolaska nijesam vidio tako nešto. Uživam da ga gledam, to je talenat koji se rađa jednom u 20 godina. Jednostavno, sve radi na terenu, igra fantastično i lijepo ga je gledati. Ima sve. Velika je stvar što tako mlad igrač igra s gotovo nevjerovatnom mirnoćom, što na parketu izgleda kao da iza sebe ima deset godina NBA košarke, ne dvije zona nego inače zbog cjelokupne situacije u svijetu, ali imamo dobru, talentovanu ekipu, sličnu kao prošle sezone, što znači da nećemo morati da se uigravamo”, dodao je Vučević.

Godinama je Vučević jedini predstavnik crnogorske košarke u najjačoj ligi na svijetu. Međutim, od naredne sezone očekuje se da će mu društvo praviti Marko Simonović, kojeg je na draftu izabrao Čikago.

“Volio bih da uskoro još neko dođe u NBA, ali treba realno sagledati stvari. Mi smo mala zemlja, sa 600.000 stanovnika i s obzirom na veličinu imali smo dosta asova ovdje. Nije lako napraviti igrača s NBA perspektivom, ali vide se važni pomaci i to me čini optimističnim”, poentirao je Nikola Vučević.

A.K.

46

SPORT

PONEDJELJAK, 11. 1. 2021.

PLUS / MINUS

FOTO DANA

LAMELO BOL Košarkaš Šarlota ispisao je novu stranicu istorije NBA lige postao je najmlađi igrač u istoriji NBA lige koji je stigao do tripl-dabl učinka. On je u pobjedi “hornetsa” (113:105) nad Atlantom upisao 22 poena, 12 skokova i 11 asistencija čime je oborio rekord Markela Fulca iz sezone 2019/20.

ŠAMPION PONOVO U POGONU

Fudbaleri Budućnosti odradili su ljekarske preglede uoči početka priprema za proljećni dio sezone koji je zakazan za danas u 11 sati. “Plavi” nastavak domaćeg šampionata dočekuju sa +18 u odnosu na prvog pratioca. Budućnost će u Podgorici trenirati do 27. januara, nakon čega slijedi put u Antaliju.

SPORTKLUB 1 16.55h

Alanja - Kasimpasa, fudbal

18.55h

Turkguču - Dinamo D, fudbal

20.55h

Stokport - Vest Hem, fudbal

00.00h

ATP Delrej, tenis

SPORTKLUB 2 12.35h

Gvangdong - Žeiđang, košarka

15.00h

Mohun - Mumbaj, fudbal

18.30h

ATP Delrej, tenis

20.30h

ATP Delrej, tenis

SPORTKLUB 3 15.00h

Avtomobilist - Džokerit, hokej

18.30h

Lamia - AEK, fudbal

21.00h

Ueska - Betis, fudbal

SPORTKLUB 4 19.00h

Elće - Hetafe, fudbal

SPORTKLUB HD 14.00h

Erzurum - Fenerbahče, fudbal

21.30h

Sabadelj - Lugo, fudbal

ARENASPORT 1

+

DŽAD TRAMP Prvi snukeraš svijeta zaražen je korona virusom zbog čega će propustiti Masters u Londonu. Tramp će naredni period provesti u samoizolaciji u kompleksu “balona” u Milton Kejnsu gdje se od prošle godine igra veliki broj bitnih turnira. Igrač iz Bristola je 2019. godine bio šampion svijeta, a u 2020. godini osvojio je šest turnira.

SPORTSKI EKRAN

ARENASPORT 2 20.45h

Seltik - Hibernian, fudbal

02.00h

Alabama - Ohajo, ragbi

ARENASPORT 3 20.45h

Kaen - Tuluz, fudbal

ARENASPORT 4 22.15h

Maritimo - Sporting, fudbal

EUROSPORT 1

20.45h

Specia - Sampdorija, fudbal

13.45h

Masters London, snuker

02.30h

Dalas - Nju Orleans, košarka

19.45h

Masters London, snuker

22

na današnji dan

2020.

47

sport

PONEDJELJAK, 11. 1. 2021.

DN tiket dana Nemanja Lacman (Ekonomija)

1 2

3+ 2 3+ 3+ 1 2

Specia Sampdorija Elće Hetafe Ueska Betis Stokport Vest Hem Braunšvajg Fortuna D. Lamia AEK

100

Ukupna kvota: 55.68

Istorija “lavova” u Gracu

Dugo će se pričati o 11. januaru prošle godine kada je ispisana istorija u Gracu. Poslije 16 utakmica, petom učešću na Evropskom prvenstvu, rukometaši Crne Gore upisali su prvu pobjedu na kontinentalnim šampionatima - pala je Srbija 22:21.

NE PROPUSTITE

hiljada funti je iznos koju su sakupili navijači Totenhema kupovinom karata za duel protiv nižerazrednog Marina u FA Kupu. Iako je utakmica odigrana bez prisustva publike, fanovi londonskog kluba željeli su na ovaj način da pomognu simpatičnom klubu iz Liverpula.

Izdavač: Novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me)

Nove bitke majstora snukera na Mastersu u Londonu Eurosport 1 (13.45h i 19.45h)

Vesna Šofranac, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika Predrag ZEČEVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika za ekonomiju

(desk@dnovine.me) Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Ekonomija: Bojana Despotović (bojana.despotovic@dnovine.me) Hronika: Nataša Pajović (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@ dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Kosta Bošković (sport@ dnovine.me), Foto: Dejan LOPIČIĆ (foto@dnovine.me)

redakcija@dnovine.me

zanimljivo

aktuelno održani parlamentarni izbori u kazahstanu

Stranka Nazarbajeva ubjedljivo pobijedila

Madrid, tokom vikenda

velike sniježne padavine u španiji

Sniježne radosti i rizik od kovida Dok Španija bilježi rekordne sniježne padavine, građani Madrida ne propuštaju priliku da iskoriste snijeg i zabave se grudvanjem.

Jedan snimak pokazuje trenutak kako je nasred ulice spontano izbilo masovno grudvanje ljudi koji su zau-

zeli pozicije sa dvije strane puta, a na drugom se vidi skijaš kako prolazi pored kolone koja ga gađa grudvama.

Policija je morala da razbija ovakva masovna grudvanja jer su stručnjaci upozorili da predstavljaju rizik po širenje kovida-19.

Stranka Nur Otan, koju predvodi uticajni bivši predsjednik Kazahstana Nursultan Nazarbajev, ubjedljivo je pobijedila na jučerašnjim parlamentarnim izborima, pokazali su podaci izlazne ankete. Nur Otan je osvojio skoro 72 odsto glasova, prema istraživačkom institutu za javno mnjenje, lokalnom istražavaču javnog mnjenja, prenio je Rojters. Na izbore je izašlo pet od ukupno šest registrovanih političkih partija, a za bojkot se odlučila samo Nacionalna socijaldemokratska partija, prenio je Tas. Na listama pet stranaka koje učestvuju našlo se ukupno 312 kandidata, među kojima ima i žena s obzirom da novi propi-

si nalažu da najmanje 30 odsto kandidata budu žene ili osobe mlađe od 29 godina. Na ovim izborima su se kandidovala ukupno 34 dosadašnja parlamentarna poslanika. Nekoliko desetina ljudi koji su juče protestovali protiv izbora u Kazahstanu, održanih

Tina

eksperiment u britanskim zatvorima

Besplatna marihuana za osuđenike

istraživanje kjodo njuza

Oko 80 odsto Japanaca želi da Olimpijske igre budu otkazane

Oko 80 posto Japanaca reklo je da bi Olimpijske i Paraolimpijske igre u Tokiju trebalo otkazati ili promijeniti im termin održavanja, pokazuje istraživanje Kjodo njuza.

Prema istraživanju, 35,3 odsto ispitanika zauzelo se za to da se Igre otkažu, dok je 44,8 odsto reklo da bi događaj trebalo još jednom odložiti. Zbog

bez opozicije, privedeni su u glavnom gradu Nur Sultanu, ali su pušteni poslije nekoliko sati. Interfaks prenosi da je više demonstranata privedeno u Nur Sultanu, a prema novinskoj agenciji Akipres, više od 30 demonstranata privedeno je i u Almati.

pandemije kovida-19 prošle godine Međunarodni olimpijski odbor i Japan za godinu dana su odložili Olimpijske i Paraolimpijske igre, za ovo ljeto. Vlada premijera Jošihide Suga proglasila je u četvrtak jednomjesečno vanredno stanje zbog pandemije za Tokio i okolnu regiju usred porasta broja zaraženih.

Britanskim zatvorima upućen je apel da osuđenicima uvedu besplatne doze marihuane da bi se smanjila smrtnost od predoziranja teškim drogama, a policijski komesar vjeruje da će se time smanjiti nasilje i da će se zatvorenicima pomoći da pobijede zavisnost. Ebron Džons iz Uprave za kriminal Sjevernog Velsa tvrdi da bi pravosudne vlasti, ukoliko stvarno žele da se pozabave smanjenjem smrtnosti i nasilja u zatvorima, „morale najprije da se pozabave uzrocima“, poput jeftinih sintetičkih zamjena za kanabinoide koji kruže zatvorima i koje dovode do velike smrtnosti, za razliku od marihuane. Takođe, mnogi zatvorenici tokom izdržavanja kazne su na metadonskoj terapiji kao zamjeni za heroin, dok se velikoj većini prepisuju jaki analgetici – a svi oni izazivaju zavisnost i potencijalno su opasne droge. Istovremeno, čitav spektar sintetičkih supstanci cirkuliše po zatvorima. „Ako su već na opoidima, zašto im ne propisati kanabis?“, pita se Džons. „Na kraju krajeva, svi ti opoidi su daleko opasniji od kanabisa. Pored toga, tako bismo spriječili ilegalno unošenje droga u zatvore i smanjili korupciju među zatvorskim službenicima“, smatra ovaj policijski zvaničnik.