Dnevne novine 16-17. jun 2018. by Dnevne Novine

¹ 13. JUL PLANTAŽEª 55 ZLATNIH GODINA

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 6. 2018. BROJ 2095 GODINA VII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

Posnu zemlju Ćemovskog polja pretvorili u crnogorski brend ■ 31 34

DARKO NIKČEVIĆ I SRĐAN BULATOVIĆ

Uspjelismojer senestidimo našemuzike, zemlje i istorije ■ 8 9

■ Željeli smo da se u nazivu pomene ime Montenegro, ali su u izdavačkoj kući insistirali da se album zove “The Sea”, što je, prema njihovom mišljenju, bolji marketinški potez SRĐAN VUKADINOVIĆ ■ 4 5

Neke NVO se zbog grantova pretvaraju u političke starlete ZA NAJBOLJE PONUDE:

RETROVIZOR ■ 3

VLADIMIRTODOROVIĆ,DIREKTOR KLINIKE ZA ONKOLOGIJU KCCG

Štrumfeta i gargameli Ne liječimo

samo tumor, već ljude i familiju ■ 18 19

marketing@dnovine.me

+382 77 300 104

AKTUELNO

Foto: Dejan Lopičić

●NEZVANIČNO NEZVANIČNO Ja

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 6. 2018.

Zaboga ima li on godina koliko i “Plantaže”. Cijelih 55?

GA gledam skoro svaki dan, Vala kako hoće, moram vam reć da je sve mlađi i ali smo ga zamlađi.. ista uželjeli.

E oće li zaboga ON doći?

Mogla je doć sa mnom ona Draginja da se ne dosađujem.

Što će meni ova dusa večeras, čuš Bregović...

Da se oće skinut sa ovog telefona, ka da bi se rodila.

Alo, alo, čuješ li me..ima li ga, je li stizao tamo?

Ne bi ih ni pola bilo da ne dolazi ON

Dal je ovoliko naroda zbog Brege ili NJEGA?

LANA ŽIŽIĆ JEDINA DJEVOJČICA KOJA SVIRA BUBNJEVE U GRADU POD TREBJESOM

Nikšićki ritam devetogodišnje Lane Na štednim knjižicama tri i po miliona

Devetogodišnja Lana Žižić jedina je djevojčica u gradu pod Trebjesom koja svira bubnjeve, i to po riječima njenog profesora Miloša Mićunovića, radi veoma uspješno što potvrđuju i njeni rezultati u Muzičkoj školi „Dara Čokorilo“.

Isplaćene naknade svojevrsno priznanje za zločin

● 36-37.

SUBOTA

NEDJELJA

● 10-11.

Ljubo i Vukosava ª čuvajuº Pipere

Na oko 18 kilometara od centra Podgorice, u Piperima, nalazi se prvo i jedino Prihvatilište za oporavak životinja u Crnoj Gori, gdje se na hiljade kvadratnih metara nalazi više od 100 jedinki i oko 30 vrsta životinja sa nekoliko kontinenata.

● 24-25.

● 14-15.

Promjenljivo oblačno sa dužim sunčanim intervalima, ali i uslovima za mjestimičnu kišu ili pljusak praćen grmljavinom, češće u sjevernim predjelima. Vjetar uglavnom slab do umjeren, dominantno sjevernih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha 10 do 21, najviša dnevna 17 do 31 stepen.

Promjenljivo oblačno, na jugu duži sunčani intervali i rijetka pojava kratkotrajne kiše ili pljuska i grmljavine, na sjeveru mjestimično povremena kiša ili pljusak i grmljavina, češće tokom popodneva. Vjetar uglavnom slab do umjeren, dominantno sjevernih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha 10 do 21, najviša dnevna 20 do 32 stepena.

Divni mladi ljudi su otišli i odlaze, a niko ne reaguje Poznata glumica Varja Đukić rođena je u Zagrebu, odrastala je u Titogradu, a studirala u Beogradu. Tokom bogate karijere ostvarila je brojne uloge u pozorištu, filmu i na televiziji, za koje je dobila niz značajnih nagrada.

● 38-39.

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 6. 2018.

REAGOVANJE PRIVREDNE KOMORE CRNE GORE

VODITI RAČUNA O UGLEDU NAJVEĆEG POSLODAVCA U CRNOJ GORI Povodom medijskih navoda kojima se crnogorskoj javnosti neprimjereno i indirektno implicira povezanost kompanije Voli sa nedavno zaplijenjenom pošiljkom narkotika na području barske luke, Privredna komora Crne Gore je pozvala medijsku zajednicu da vodi računa o ugledu njenih članica i da se krajnje odgovorno odnosi prema pisanoj riječi. “Imajući u vidu da je riječ o kompaniji ko-

ja je najveći poslodavac u državi i dijelom u vlasništvu Evropske banke za obnovu i razvoj, Privredna komora smatra da u ovom i drugim slučajevima, kada je riječ o poslovanju njenih članica treba sačekati da nadležni organi utvrde odgovornost prije davanja navoda koji upućuju na bilo kakvu povezanost kompanija sa kriminalnim radnjama”, stoji u saopštenju Privredne komore Crne Gore.

SUSRET PREDSJEDNIKA ĐUKANOVIĆA I POTPREDSJEDNIKA EBRD PILOA

Prioritet dalje saradnje izgradnja infrastrukture

Prioriteti dalje saradnje Crne Gore i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) biće izgradnja infrastrukture, razvoj poljoprivredne proizvodnje i podrška malom i srednjem biznisu, saopštili su crnogorski predsjednik Milo Đukanović i potpredsjednik te evropske institucije Alan Pilo. Đukanović je na sastanku sa Pilloux-om kazao da je zadovoljan saradnjom i posvećenošću EBRD-a Crnoj Gori, ističući značaj prepoznavanja razvojnih prioriteta za region i njegovu integraciju u savremene evropske tokove. „Potvrda takvog odnosa je i podrška EBRD-a osnovnim ciljevima Berlinskog procesa, koji predstavlja nadgradnju integraciji Zapadnog Balkana u EU“, kazao je Đukanović. Sagovornici su, imajući u vidu preduslove za dalje snaženje investicionog i turističkog potencijala Crne Gore, saglasili da su prioriteti dalje saradnje izgradnja infrastrukture radi bolje saobraćajne povezanosti, razvoj poljoprivredne proizvodnje i podrška malom i srednjem biznisu. Pilo je kazao da EBRD ima apsolutno povjerenje u Crnu Goru i dodao da očekuje dalje unapređenje saradnje u brojnim oblastima značajnim za razvoj Crne Gore i njen ekonomski napredak. Pilo je čestitao Đukanoviću u svoje i u ime predsjednika EBRD-a, Sume Chakrabartija izbor na funkciju predsjednika države, prijem Crne Gore u NATO, kao i posvećenost integraciji u EU i doprinos regionalnoj saradnji i stabilnosti.

NAJVIŠE ZAHTJEVA IZ HERCEG NOVOG, NAJMANJE IZ PLAVA

STIGLO 3.049 ZAHTJEVA ZA LEGALIZACIJU OBJEKATA Lokalnim samoupravama je do 15. juna ukupno predato 3.409 zahtjeva za legalizaciju bespravnih objekata, saopšteno je iz Ministarstva održivog razvoja i turizma. Najviše zahtjeva, 764, stiglo je iz Herceg Novog i iz Bara, 506 zahtjeva. “Slijede Podgorica sa 382 zahtjeva, Budva sa 372 i Kotor sa 302 zahtjeva. U Ulcinju je prijavljeno 259 objekata, u Pljevljima 155, u Tivtu 175, u Rožajama 86, a u Nikšiću 108”, kazali su iz Ministarstva. Građani Bijelog Polja su podnijeli 50 zahtjeva, Kolašinci 59, dok je sa Žabljaka stiglo 60 zahtjeva za legalizaciju. U Beranama će se legalizovati 39 objekata, Danilovgradu 47, na Cetinju 25, u Mojkovcu 15, a u Plavu četiri. D.J.

AKTUELNO

RETROVIZOR

GORAN POPOVIĆ

ŠTRUMFETA I GARGAMELI Kad je predsjednik države Milo Đukanović prije neki dan pozvao da se se razvija „duh nacionalnog i državnog dostojanstva... da držimo do sebe, da nešto radimo zbog sebe”, i da zato nije dobro da i dalje „živimo sindrom inferiorne, provincijalne zavisnosti“ i robujemo „pretpostavljenim međunarodnim autoritetima“, to je izazvalo veliku zebnju, naročito kod „provincijalnih zavisnika“ od grantova „pretpostavljenih autoriteta“. Odmah su grantovane nvo, i njima skloni „nezavisni“ mediji, prepoznali Đukanovićevu izjavu kao „antievropsku“. Ti što su, koliko juče, prizivali klauzulu balansa i prekid pregovora o pristupanju EU, zapravo su se prepali da će ostati bez svojih apanaža. Ne treba njima nikakvo nacionalno i državno dostojanstvo, dok im razni šefovi kancelarija daju pare da denunciraju svoju državu. Kao što je to, na primjer, radila Vanja Ćalović, ugovarajući sa Drobničem podnošenje 20 krivičnih prijava zbog kršenja izbornog zakona, deset mjeseci prije održavanja parlamentarnih izbora 2016. godine. Sad je ćeraju iz ASK zbog konflikta interesa, ali je juče 19 nvo zatražilo od skupštinskog odbora da je ne ćeraju dok sud ne odluči o tome. Što, sa druge strane, znači da Vanja baš ne uživa veliki ugled u nvo sektoru, jer ispada da je podržava tek 0.005 odsto od ukupnog broja nvo organizacija. Ili se računaju samo „zvijezde granta“? Na primjer, Daliborka Uljarević, koja je nakon što smo objavili njenu sramnu žurnalističku epizodu sa prevrtanjem smeća Danice i Vuka Draškovića, na svom Twiter nalogu objavila: „Nisam nikad uređivala tekstove DJ Vučićevića. To je nesporna činjenica. Nego, moram da spremim odbranu kao što sam u osnovnoj školi kad sam bila Štrumfeta gurnula Gargamela u rijeku pored škole. Ima Gargamela i danas u crnogorskim medijima.“ Jedina nesporna činjenica je da je Daliborka bila direktorica DJ Vučićeviću u „Izlazu“ i da su zajedno prevrtali smeće, a njenu namjeru da „medijskog gargamela gurne u rijeku“ ne treba uzimati ozbiljno, sve dok od nekog ne dobije grant za tu složenu aktivnost. Kao što je bio ovaj tajni za RTCG. (Usput: Imenice u množini se pišu malim slovom, osim u slučaju nacionalne ili geografske pripadnosti, što bi višestruka specijalistkinja za razne oblasti trebalo da zna.) Opasne simptome inferiornosti i provincijane zavisnosti pokazali su u međuvremenu Aleksa i Dritan uputivši svoj „plan“ o prevazilaženju političkog stanja u zemlji direktno u Brisel. Valjda su, nakon serije izbornih poraza, zaključili da ovdje, u Crnoj Gori, ne valjaju ni građani, ni vlast, ni opozicija, pa će oni tamo da riješe „krizu“, bolje reći, izliječe svoju političku impotenciju. I Milan je zbog dobrog vladanja juče izašao iz Spuža, đe ga je pustila da ide majka Rusija. U međuvremenu je njegov zajednički kandidat na predsjedničkim izborima ubjedljivo izgubio, a majka Rusija poslala izjave Širokova (Šišmakova) i Popova, za koje su mu u Moskvi govorili da ne postoje! PS: Johanes Han je dan nakon Đukanovićeve besjede, objavio kako je EU povećala budžet za Zapadni Balkan za par milijardi... Kao pouzdan partner!

KRATKE POLITIČKE VIJESTI AKTUELNO

MARKOVIĆ U AUSTRIJI Predsjednik Vlade Duško Marković boraviće danas u radnoj posjeti Austriji na poziv federalnog kancelara Sebastijana Kurca. Premijer će, kako je saopšteno iz Vlade, učestvovati na “Europa Forum Wachau” – godišnjoj konferenciji koja se održava od 1995. godine. Na ovogodišnjem forumu, čija je tema „Bezbjednosni izazovi i borba protiv nelegalne migracije, sa fokusom

na Zapadni Balkan“, učestvovaće i predsjednici Vlada Hrvatske i Srbije Andrej Plenković i Ana Brnabić. “Tokom konferencije Marković će se sastati sa Kurcom i Plenk o v i ć e m” , saopšteno je iz crnogorske Vlade. A.N.

Marković

PREGOVORI SA EU SU DVOSMJERAN PROCES Crna Gora treba da nastavi TO alijansi, Nikolić je ocijesa kvalitetnim naporima na nio da naša država danas rasprovođenju reformi kako bi čuna na još snažniju podršzadržala dobru dinamiku u ku Kopenhagena i Brisela, u procesu pridruživanja savladavanju preostaEU, zajednička je lih izazova na puocjena sa odvotu evropske injenih sastanategracije”, saka u Beograopšteno je iz du, koje je Skupštine. predsjedNikolić nik Odbora je, govoreći za međunao napretku u rodne odnopregovaračse i iseljenike kom proceAndrija Nikolić su sa Briselom, imao sa ambasakazao da Crna GoSa sastanka dorima Kraljevine ra pregovore posmaDanske Andersom Hougar- tra kao dvosmjeran proces u dom i Kraljevine Belgije Le- kojem partneri razgovaraom D’Aesom. ju oko otvorenih pitanja, i o “Izražavajući zahvalnost njima razmjenjuju argumenna podršci koju su Danska taciju s’ ciljem pronalaženja i Belgija pružile Crnoj Gori zajedničkih odgovora na sve u procesu pristupanja NA- izazove. M.P.

Skupština u ponedjeljak Crnogorski parlament će 18. juna početi devetu redovnu sjednicu, na kojoj će se raspravljati o 35 tačaka dnevnog reda. Poslanici će se izjasniti o predloženim zakonima o predsjedniku Crne Gore, planiranju prostora i izgradnji objekata, zaštiti lica i imovine, sprečavanju pranja novca i finansiranju terorizma, saradnji sa dijasporom, zdravstvenoj zaštiti, sportu. Na dnevnom redu su odluke o upućivanju pripadnika Vojske Crne Gore u među-

narodnim misijama u Avganistanu i na Kosovu, kao i potvrđivanje više međunarodnih konvencija i sporazuma. Poslanici će razmatrati godišnje izvještaje Sudskog i Tužilačkog savjeta, Državnog tužilaštva, Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, kao i više agencija. Parlament će dati mišljenje Ustavnom sudu povodom inicijativa za ocjenu ustavnosti zakona o energetici i izvršenju i obezbjeđenju. Na dnevnom redu su izbori i naimenovanja. A.N.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 6. 2018.

SRĐAN VUKADINOVIĆ O POLITIČKOM DJELOVANJU D

Neke NVO se zbog pretvaraju u politi ⌦ Amra Nikočević

eke crnogorske nevladine organizacije djelovanjem urušavaju civilni sektor, koji na taj način gubi svoju funkciju, a to je da bude dežurno oko demokratije i sektor koji koriguje određene poteze vlasti, smatra profesor Srđan Vukadinović. Vukadinović ocjenjuje da se potezi vlasti ne mogu korigovati ako su grantovi i projekti koje dobijaju NVO usmjereni na “tendeciozno nipodaštavanje svega onoga što je vlast uradila i rezultate koju je ta vlast postigla”. “Otvara se sve više takvih velikih afera, kada je u pitanju finansiranje NVO u Crnoj Gori od EU. Na osnovu ugovora koji su isplivali u javnost, vidimo da se EU, a vjerovatno i neke velike zemlje preko svojih ambasada koje daju grantove, direktno miješaju u unutrašnje, političke stvari Crne Gore tako da ih kreiraju kako oni hoće. Da ne bi bilo upadljivo da oni direktno atakuju na društveni politički sistem Crne Gore onda oni nađu “starlete” koje finansiraju i koje ispunjavaju njihove zahtjeve, a sve zarad tih grantova”, ističe Vukadinović. Za uplitanje u politiku krive su i NVO, ali mnogo više oni koji dodjeljuju grantove. “Mi smo nedavno vidjeli da je EU, koja insistira na demokratiji i fer izborima, finansirala i dala grantove nekim nevladinim organizacijama da

Vukadinović smatra da NVO nemaju nemaju nikakvog obzira prema svojim kolegama, nego “jurišaju na grantove bez iole morala, solidarnosti prema nekim drugim organizacijama”

daju prigovore na izbore unaprijed, nekoliko mjeseci prije njihovog održavanja. Sa druge strane, vidjeli smo da EU takođe finansira neke nevladine organizacije, odnosno projekte gdje oni pokušavaju da uređuju emisije na Javnom servisu”, rekao je Vukadinović za Vikend novine. Prema njegovom mišljenju, te NVO zapravo nisu NVO. “One se pretvaraju u svojevrsne političke starlete onih koji daju grantove, dakle i EU, jer je dobro poznato šta taj termin znači i šta su sve spremni da urade da bi dobili novac. Ne zovu ih uzaludno “grantovske hijene”, “zvijezde granta”, kaže

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 6. 2018.

DIJELA NEVLADINIH ORGANIZACIJA

g grantova ičke starlete FINGIRANJE STVARNOSTI

Vukadinović. On smatra da NVO nemaju nemaju nikakvog obzira prema svojim kolegama, nego “jurišaju bez iole morala, solidarnosti prema nekim drugim organizacijama”. Kako kaže, upliv NVO u uređivačku politiku Javnog servisa može djelovati kao čisto medijska sfera, ali nije. “U ovom slučaju je to direktno političko miješanje. Tako, osim učestvovanja u izborima, predizbornim kampanjama, postizbornim kampanjama, fingiranju postizbornih

Vukadinović smatra da građani trpe veliku štetu, jer od NVO očekuju da im otvore oči kada su u pitanju neka politička dešavanja. “Po svoj prilici, ne da im otvaraju oči, nego im ih još više zatvaraju time što fingiraju političku javnost Crne Gore, na način koji je suprotan realnoj slici i koji je duboko diskriminatorski prema aktuelnim političkim elitama i režimu koji je na vlasti”, naglašava Vukadinović, dodajući da se to ne dešava samo u politici, nego i u nekim drugim sferama društvene djelatnosti. “Građanima se sad otvaraju oči u drugom smislu, da uvide da NVO nijesu ono što im se govori - “novi korifeji” demokratskih tokova i dežurna oka demokratije, već naprotiv, da su svojevrsni igrači nekih međunarodnih asocijacija koje preko njih obavljaju svoje, ako hoćete ponekad i prljave poslove”, ističe Vukadinović.

rezultata, te NVO često fingiraju politička zbivanja u Crnoj Gori kroz kulturnu, medijsku sferu, trudeći se da pokažu kako su crnogorsko društvo i država urušeni. Izgleda, međutim da se ta Pandorina kutija otvara, te da će mnogi ugovori isplivati na vidjelo. Vidjeće se šta su radili svi koji su se, suprotno odredbama Bečke konvencije, direktno miješali u unutrašnje stvari Crne Gore”, ističe Vukadinović. To je, kako ističe, nedopustivo, i to je i razlog što je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović izjavio da se “neće klečati pred EU”. “Uostalom, pobjeda Đukanovića predstavlja svojevrstan otpor i ambasadizaciji i “nvoizaciji” Crne Gore koja je zaista uzela veliVukadinović kog maha”, kaže profesor Vukadinović.

5 Gutereš

I DALJE STIŽU ČESTITKE PREDSJEDNIKU CRNE GORE

ĐUKANOVIĆU ČESTITALI GUTEREŠ I RASMUSEN

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš uputio je čestitku predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću povodom stupanja na dužnost, navodeći da je Crna Gora pouzdan i partner od povjerenja Ujedinjenih nacija, uključujući pitanja mira, bezbjednosti i Ciljeva održivog razvoja. “Uvjeren sam da će, pod Vašim iskusnim liderstvom, Crna Gora nastaviti da podržava principe i ciljeve Ujedinjenih nacija”, istakao je Gutereš. Kako je dodao, nada se da će Crna Gora i Ujedinjene nacije nastaviti da blisko sarađuju u cilju daljeg unapređenja regionalne saradnje i pomirenja na Zapadnom Balkanu. “Želim Vam svaki uspjeh u izvršavanju nadležnosti u okviru Vašeg mandata i radujem se bliskoj saradnji sa Vama”, naveo je Gutereš. Đukanoviću su čestitali i

predsjednik Vlade Danske Lars Loke Rasmusen, kralj Tajlanda Maha Vačiralongkorn, predsjednik Laoske Narodne Demokratske Republike Bounhang Voračit, kao i predsjednik Bangladeša Abdul Hamid. Rasmusen je u čestitki Đukanoviću istakao da Crnoj Gori predstoji važan posao u cilju osiguranja kontinuiranog sprovođenja neophodnih reformi, kao i tekućem razvoju regionalne i međunarodne saradnje. “Vlada Danske spremna je da nastavi konstruktivni dijalog sa vašom Vladom u tom smislu. Mi podržavamo evropsku perspektivu Crne Gore i pozdravljamo učlanjenje Crne Gore u Sjevernoatlanski savez prošle godine”, naveo je Rasmusen, koji je izrazio nadu da će se saradnja dvije države nastaviti i unaprijediti u godinama koje dolaze.

Vačiralongkorn je Đukanoviću poželio uspjeh u radu i narodu Crne Gore blagostanje i prosperitet. Voračit je crnogorskom predsjedniku čestitao u ime naroda Laosa i svoje ime i poželio uspjeh u vođenju Crne Gore ka prosperitetu. “Vjerujem da će pod Vašim vođstvom prijateljski odnosi i saradnja između Laoske Narodne Demokratske Republike i Crne Gore biti dalje razvijani i ojačani, u korist naših zemalja, kao i mira i međunarodne saradnje”, kazao je u čestitki. Hamid je izrazio nadu za bliskom saradnjom sa predsjednikom Đukanovićem. “Čvrsto vjerujem da će veze prijateljstva, razumijevanja i saradnje između Bangladeša i Crne Gore biti dalje konsolidovane i proširene tokom Vašeg vršenja dužnosti predsjednika”, naveo je Hamid. M.P.

EVROPSKI KOMESAR ZA PROŠIRENJE JOHANES HAN PORUČIO

Zapadni Balkan mora da se dobro pripremi da bi ušao u EU

Zapadni Balkan mora da se dobro pripremi za pristupanje Evropskoj uniji (EU), poručio je evropski komesar za proširenje i susjedsku politiku Johanes Han. On je juče na Evropskom forumu Vahau u samostanu Getvajg naglasio da zemlje moraju biti dobro pripremljene kako građani EU ne bi smatrali da su teret po Uniju. Han se založio i za odustajanje od sistema dono-

Han

šenja jednoglasnih odluka u EU, pozvao Evropljane da budu “samopouzdaniji” i dodao da Evropa mora međunarodno snažnije da se angažuje. “Mi Evropljani smo globalno gledano važan faktor”, uvjeren je komesar, dodajući da je EU za više od 80 država svijeta najvažniji trgovinski partner. Han je poručio da Evropi, zbog svega toga, stabilizacija mora biti prioritet. A.N.

aktuelno

35 tačaka dnevnog reda naći će se na redovnoj sjednici skupštine koja će se održati u ponedjeljak 18. juna

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 6. 2018.

održana sjedniCa savjeta za nato

Crna Gora ozbiljno ispunjava sve obaveze

Savjet za NATO je na drugoj sjednici, kojim je predsjedavao predsjednik Savjeta, premijer Duško Marković, razmatrao aktuelna pitanja o NATO-u u svijetlu prve godišnjice učlanjenja. Konstatovano je da je “Crna Gora ozbiljno pristupila ispunjavanju svih obaveza koje proizilaze iz članstva, kao i ispunjavanju nacionalnih prioriteta koje kao članica zastupa.” “S tim u vezi ocijenjeno je da je tokom prve godine postignut zavidan stepen ispunjenosti zacrtanih ciljeva, te da je Cr-

na Gora pokazala da je kredibilan, pouzdan saveznik, spreman da doprinosi zajedničkim prioritetima Alijanse. Savjet je razmotrio i važne smjernice za odbrambeno-bezbjednosne aktivnosti naše države u okviru Alijanse, uključujući i Plan integracije Crne Gore u NATO”, navodi se u saopštenju poslatom iz Vlade. Savjet je razmotrio Komunikacionu strategiju „Crna Gora članica NATO-a za period do 2020“. Vladi se, kako je rečeno, preporučuje da usvoji Strategiju koja predstavlja krovni stra-

Poslanik Ujedinjene Crne Gore Goran radonjić

Demokrate su se klele Da neće ni sjesti sa DPs-om, šta bi saDa?

Poslanik Ujedinjene Crne Gore Goran Radonjić saopštio je da je inicijativa lidera Demokrata i URA-e Alekse Bečića i Dritana Abazovića nedorečena i problematična. “Povodom inicijative koju su „na vanrednoj konferenciji za medije“ Bečić i Abazović predstavili pod maštovitim i vizionarskim imenom „Plan“ nameće se više konstatacija i zaključaka. Najprije, pošto su istakli kako se obavezuju da će učestvovati u nekom parlamentarnom odboru sačinjenom od vlasti i opozicije,

U čitavom prijedlogU mnogo je nedorečenosti i neodređenosti, ali i veoma problematičnih elemenata, koji govore i o neozbiljnosti i o ignorisanjU elementarnih principa, i o neodgovornosti prema građanima prekršili su svoje mnogo puta ponovljeno obećanje da neće „ni po cijenu života“ čak ni da sjednu sa DPS-om.

Govorili su često i o izdaji. Dobro bi bilo da našoj javnosti saopšte da li je ono što su do prije samo par sedmica nazivali izdajom sad izmijenilo karakter, i postalo „put kojim žele da idu naprijed, jer ne žele unazad“? Očekivalo bi se da inicijativa bude usaglašena najprije sa opozicijom, radi zajedničkog i koordinisanog djelovanja, o čemu stalno govore mnogi iz opozicije, samo nekako uvijek zaboravljaju da tako i postupe. Ovako, sami donose inicijativu, pa onda imaju i odgovornost za nje-

Radonjić

ivanović Učestvovao na seminarU ª nato Protiv novih Globalnih Prijetnjiº U rimU

Članstvo u nato najbolji okvir za stabilnost regiona Politika otvorenih vrata omogućila je da Crna Gora postane dio evroatlantske porodice, a članstvo svih država regiona Zapadnog Balkana u NATO savezu je najbolji okvir za stabilnost i prosperitet regiona, kazao je generalni direktor Direktorata za politiku odbrane Ivica Ivanović. Ivanović je juče učestvovao na seminaru na visokom nivou “NATO protiv novih globalnih prijetnji”, koji se održava u Rimu, u organizaciji Fondacije NATO odbrambenog koledža. On je istakao da Crna Gora već značajno doprinosi geopolitičkoj stabilnosti i umanjivanju tenzija na istorijski

turbulentnom području. Kako je saopšteno iz Ministarstva odbrane, Ivanović je kazao da se strateški okvir Crne Gore zasniva na čvrstom stanovištu da su evroatlantske integracije jedini mogući pravac kojem zemlje Zapadnog Balkana treba da teže, a da će pretendenti na članstvo u NATO u Crnoj Gori imati pouzdanog saveznika u suočavanju sa svim potencijalnim izazovima. Ivanović je govorio na panelu posvećenom NATO „politici otvorenih vrata“, odnosno regionu Zapadnog Balkana, kao dijelu Evrope sa najvećim brojem aspiranata za članstvo u

NATO. Govorio je o spremnosti Crne Gore da podržava inicijative koje imaju za cilj da osnaže saradnju između država regiona, a koje podržavaju zajedničke vrijednosti. “Dodao je da se sve države regiona suočavaju sa savremenim bezbjednosnim prijetnjama, ali da se te prijetnje mogu prevazići samo zajedničkim djelovanjem i aktivnom saradnjom, što predstavlja jedan od glavnih ciljeva bilateralne i regionalne saradnje na Zapadnom Balkanu”, navodi se u saopštenju Ministarstva odbrane. A.N.

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 6. 2018.

teški dokument za sprovođenje komunikacionih aktivnosti o ulozi Crne Gore kao članice NATO-a i benefitima članstva, kao i o politikama i aktivnostima Alijanse. Razmotren je dosadašnji učinak u okviru trećeg predsjedavanja Crne Gore Američko-jadranskom poveljom, koji predstavlja važan forum za promovisanje bezbjednosti i evroatlantskih vrijednosti u našem regionu. Predstavljene su i razmotrene teme, očekivani rezultati i stavovi Crne Gore u susret predstojećem samitu šefova država i vlada članica NATO-a, koji se u julu održava

aktuelno

u Briselu. “Zaključeno je da će Crna Gora na samitu jos jednom pokazati da je posvećen saveznik koji politički i kroz konkretne kontribucije doprinosi ispunjavanju ključnih ciljeva NATO-a i jačanju kolektivne bezbjednosti”, zaključuje se u saopštenju. M.P.

tokom prve godine postignut je zavidan stepen ispunjenosti zacrtanih ciljeva, a crna gora je pokazala da je kredibilan, pouzdan saveznik

Sa sjednice

Demokrate i GP URA: UCG povratak u parlament usaglasila sa Đukanovićem Pozivati Demokratsku Crnu Goru i pristupu doslednih političkih subjekata”, Građanski pokret URA da usaglase stavove sa Ujedinjenom Crnom Gorom, koja je prethodno prekršila opozicioni dogovor o bojkotu parlamenta i častila DPS svojim povratkom, je političko licemjerstvo, naveli su iz Demokrata i GP URA. Oni su to saopštili reagujući na izjavu poslanika Ujedinjene Gorana Radonjića da je Plan za prevazilaženje političkog i institucionalnog stanja u Crnoj Gori trebalo da bude usaglašen sa opozicijom radi zajedničkog i koordinisanog djelovanja. “Ujedinjena Crna Gora je bezuslovan povratak u parlament dogovorila i usaglasila sa Milom Đukanovićem. I sada neko ko je bez ikakvih uslova prekršio dogovor opozicije o bojkotu i odigrao u korist DPS-a, prigovara odgovornom ne rezultate ili neuspjeh”, saopštio je Radonjić. Kako dodaje, dobro bi bilo i da saopšte šta će da urade ako DPS ne pristane ni na šta, ili pristane samo na dio njihovih prijedloga. “U čitavom prijedlogu mnogo je nedorečenosti i neodređenosti, ali i

kaže se u saopštenju. Oni ocjenjuju da je začuđujuće, ali i pomalo neozbiljno da neodgovorni, neiskreni i nedosledni prigovaraju odgovornim, iskrenim i doslednim. “Ali, upravo su vam građani na proteklim izborima izmjerili političku težinu koja vas pozicionira rame uz rame sa statističkom greškom”, navodi se u reagovanju Demokrata i URA-e. Kako ističu, nema opravdanosti prigovarati ozbiljnim namjerama i uspostavljanju mehanizmima za sprovođenje sveobuhvatnih izbornih reformi, promjena u ASK-u i DIK-u, u oblasti medijskih zakona, dogovoru o datumu opštih lokalnih izbora u jednom danu i potvrđivanju datuma održavanja parlamentarnih izbora. veoma problematičnih elemenata, koji govore i o neozbiljnosti i o ignorisanju elementarnih principa, i o neodgovornosti prema građanima. Ne radi se samo o tome da se krši data riječ, nego odnos prema građanima u ovom slučaju podsjeća veoma na DPS. Jedna od najkrupnijih za-

mjerki ne samo konkretnoj inicijativi nego i pristupu uopšte jeste kome je upućen taj „Plan“ kojim bi navodno trebalo rješavati veliku krizu našeg društva. Umjesto da je upućen opoziciji, ili DPS-u sa kojim žele da se dogovaraju, ili Skupštini, kao instituciji u kojoj bi trebalo da učestvuju u radu pralamentarnog odbora, oni su svoj „Plan“ poslali, kako ističu, institucijama EU, i sada od njih očekuju „reakciju i izjavu o prihvatljivosti“. Ponašaju se, dakle, kao da je Crna Gora protektorat i da nije važno šta misle građani Crne Gore ni njihovi politički predstavnici. To je način na koji se već godinama ponaša DPS, usaglašavajući odluke sa strancima, nekad i direktno suprotno onome što građani žele. Ako ne bi trebalo da pitamo građane i njihove predstavnike nego nekoga sa strane, bilo koga, o prihvatljivosti političkih odluka, onda nama ne trebaju ni Skuština ni odbori ni bilo kakve institucije, pa ni stranke, već nam trebaju namjesnici. Smisao borbe za slobodu i demokratiju mora biti ne da se jedni centri moći zamijene drugima, već da građani biraju vlast koja donosi odluke, a onda za njih i odgovara građanima”, naveo je Radonjić. M.P.

jedan od lidera demokratskog fronta izašao iz zatvora

knežević iz spuža u skupštinu

Knežević

Jedan od lidera Demokratskog fronta Milan Knežević, od juče je na slobodi, nakon 88 dana provedenih u zatvoru, saopšteno je iz te političke partije. “Danas je poslije tri mjeseca, tačnije 88 dana, nepravedno provedenih u zatvoru, Milan Knežević, predsjednik DNP-a i član predsjedništva DF-a na slobodi! On je osuđen na kaznu zatvora iz čisto političkih razloga, zbog navodnog krivičnog djela ‘napad na službeno lice’, a tokom nezakonitog i neustavnog razbijanja višenedjeljnih mirnih protesta DF-a, koji su organizovani sa samo jednim zahtjevom, da se izbore uslovi za održavanje fer i demokratskih

izbora”, saopšteno je iz DF-a. Navode da “aktuelna vlast, mediji bliski njoj, ali i mediji bliski američkoj ambasadi, neke NVO i djelovi opozicije, od tada, pa i sada, kada je već Milan Knežević izdržao nepravednu i od strane režima politički motivisanu zatvorsku kaznu, uporno pokušavaju da sakriju notornu činjenicu da je on bio politički zatvorenik”. “Nakon izlaska Milana Kneževića iz zatvora održana je sjednica Predsjedništva DF-a na kojoj je razmatrana aktuelna politička situacija u Crnoj Gori. Predsjednik DNP-a i član predsjedništva DF-a Milan Knežević javnosti će se

obratiti tokom zasijedanja Skupštine koje počinje 18. juna 2018, a na kojem će učestvovati poslanici DF-a u punom kapacitetu”, navodi se u saopštenju. M.P.

On je osuđen na kaznu zatvora iz čisto političkih razloga, zbog navodnog krivičnog djela ‘napad na službeno lice’, a tokom nezakonitog i neustavnog razbijanja višenedjeljnih mirnih protesta DF-a, navode iz Fronta

KULTURA

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 6. 2018.

INTERVJU: DARKO NIKČEVIĆ I SRĐAN BULATOVIĆ POVODOM OBJAVLJI

NE STIDIMO SE NAŠE MU

⌦ Sonja Ičević

vijek veći značaj dajemo onome što dolazi sa strane... To je, čini mi se, problem svake geografski manje zemlje. Mislimo da samim tim što nemamo kvantitet, ne možemo imati kvalitet. A nije tako. Crnogorski gitaristi Srđan Bulatović i Darko Nikčević objaviće 13. jula kompakt disk autorske muzike “The Sea” (“More”) za jednog od najvećih svjetskih izdavača klasične muzike, Naxos Records. Ovo je, tvrde muzičari u razgo-

Foto: Iva Mandić

Nikčević

voru za Vikend novine, jedan od najznačajnijih uspjeha u istoriji crnogorske umjetnosti i kulture, jer će se prvi put djela naših kompozitora naći u katalogu tako značajnog svjetskog izdavača. Bulatović i Nikčević od 2011. godine na koncertima izvode isključivo svoju muziku. Imali su i imaju hrabrosti da se ne predstavljaju djelima velikih kompozitora, jer se, kako ističu, ne stide svoje muzike, a ni države. Ta hrabrost i autorska muzika odvela ih je do mnogih značajnih adresa, među kojima je i Karnegi hol, u kom su svirali čak dva pu-

ta. Upravo su koncerti u Karnegi holu otvorili vrata Naxos Recordsa i bili preporuka za poziv prestižnog izdavača. Nikčević: Pregovori su počeli prije godinu dana. Prošle jeseni snimili smo kompozicije pred koncert u Karnegi holu, mnoge od njih izveli na tom nastupu, i negdje početkom ove godine dobili smo informaciju da će kompakt disk biti objavljen u julu. Svaku od pjesama na novom albumu prate kritike muzikologa Grejema Vejda, koji je izuzetno cijenjen u oblasti klasične muzike. Igrom slučaja, ali simbolično, album će biti objavljen 13. jula.

VN: Ovaj događaj značajan je za vaše karijere, ali važan je i za cjelokupnu kulturu i umjetnost naše zemlje. NIKČEVIĆ: Prema našem saznanju, a vjerujem da smo se dobro informisali, niko od crnogorskih kompozitora, nije imao priliku da izda album za renomirane svjetske kuće. Izvođači jesu, ali kompozitori ne. Za nas je to svakako veliki uspjeh i veliki događaj, jer nikada sanjali nijesmo da će se naša muzika naći u njihovom izdanju... Publika u mnogim zemljama u kojima sviramo nije čula za Crnu Goru, a budući da izdanja ove kuće imaju svjetsku distribuciju, generacijama muzičara koji dolaze biće lakše pri komunikaciji i predstavljanju. BULATOVIĆ: Počastvovan sam što će našu autorsku muziku izdati jedna tako značajna svjetska kuća, jer postajemo dio liste na kojoj se nalaze najveći kompozitori koji su stvarali u prošlosti. Naxos Records rijetko izdaje savremene kompozitore, pa je samim tim, čast veća. To je potvrda za nas, kao izvođače, ali i kao autore, stvaraoce, kompozitore. Ovo je značajan događaj uopšte za crnogorsku kulturu, ne samo za gitaru ili kompozitorski

rad, već za našu umjetnost generalno. Na ovaj način crnogorska kultura povezana je sa cijelim svijetom. I upravo nazivom “The Sea”, a more povezuje zemlje na različitim kontinentima, upućujemo na to da će naša muzika simbolički upoznati crnogorsku sa naprednim svjetskim kulturama i staviti nas u ravnopravan položaj.

vim prostorijama, “The Sea” je u potpunosti snimljen i produciran u našoj zemlji. BULATOVIĆ: Album je snimljen u Podgorici, u Studiju 6 Radija Crne Gore. Snimio ga je i producirao Darko Nikčević, a muzika je svojim kvalitetom zadovoljila standarde Naxosa. Dakle, prihvaćen je jedan kompletan proizvod iz Crne Gore.

VN: Zanimljivo je da, iako Naxos Records poziva svoje muzičare da snimaju u njiho-

VN: Izdavanje kompakt diska za renomiranu kuću kakva je Naxos Records sigurno otvara mnoga vrata. Šta sve može proizaći iz jednog ovakvog događaja, kada govorimo o vašoj karijeri? BULATOVIĆ: Nadam se da će ovaj disk čija će distribucija biti izuzetno velika doći na mnoga mjesta na koja možda nikada ne bismo pomislili da može stići, jer njime pokrivamo kompletno svjetsko tržište. Taj marketing koji nema cijenu i album “The Sea” povezaće nas, nadam se, sa cijelim svijetom i dovesti do novih značajnih

Bulatović

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 6. 2018.

KULTURA

IVANJA ALBUMA AUTORSKE MUZIKE ZA PRESTIŽNI NAXOS RECORDS

UZIKE, ZEMLJE I ISTORIJE Prava umjetnost će uvijek naći put do slušalaca

VN: Koliko su internet i mediji uticali na formiranje ukusa publike i da li je danas lakše stići do slušalaca? NIKČEVIĆ: Kada bih ranije htio da čujem neko djelo, morao sam dobro da se pomučim, da tražim ili čak otputujem kako bih našao neki disk. Sada nam je sve dostupno u djeliću sekunde. Da li je to olakšanje da se dođe do informacije smanjilo želju za traganjem, istraživanjem, strast, ne znam... Ranije sam jedan disk znao da slušam mjesecima, a danas opstaje samo neka muzika koja me zaista privuče. S druge strane, koncerti nekih velikih svjetskih zvijezda koje dođu Crnu Goru slabo su posjećeni. Imamo svoju publiku i posljednjih goadresa. VN: U vašim ranijim radovima prepoznatljivi su motivi iz tradicionalne crnogorske muzike, pa čak i jedan od vaših albuma nosi naziv “The Best of Montenegro”. Ovog puta, kompakt disk naslovili ste “The Sea”. Da li je more bilo inspiracija za novi materijal i koliko numera je ovim izdanjem objedinjeno? BULATOVIĆ: Željeli smo da se u nazivu pomene ime Montenegro, ali su u izdavačkoj kući insistirali da se album zove “The Sea”, što je, prema njihovom mišljenju, bolji marketinški potez. Na albumu se nalaze 23 kompozicije, pola Darkovih, pola mojih, a dvije su zajedničke. Od toga je 21 pisana za duo gitara, a dvije za dvije gitare i orkestar. NIKČEVIĆ: Album je raznovrstan i muzika je poput onoga što godinama radimo, ali ovog puta većina kompozicija za inspiraciju ima more ili neki pojam vezan za more. Ovo je naravno gitaristički kompakt disk, koristimo sva znanja i tehnike koje i savremeni gitaristi koriste, ali mi se ne stidimo instrumenta koji sviramo. Dosta gitarista danas, naročito iz oblasti klasične gitare, pokušava da oponaša neke popularnije instrumente, klavir, violončelo, ali mi ne. Upravo onako kako gitara zvuči i kako

dina koncerti su puni. Pokušavamo da našu muziku na ovaj način, izdajući je kod dobrih izdavača i svirajući je u značajnim salama promovišemo. Kako će publika doći do muzike niko ne zna, nama je jedino na umu kako što bolje odsvirati i komponovati neku kompoziciju. Ipak, smatram da prava umjetnost pronađe put do publike koja ima želju da je sponza. Danas je sve mnogo lakše, zahvaljujući internetu i medijima, informacije brže putuju, ali previše je ljudi koji se bave muzikom. Iako lakše dopirete do publike postajete igla u plastu sijena. Zbog toga pokušavamo spotovima, kompakt diskovima, koncertima skrenuti pažnju na našu muziku... je doživljavamo, tako i sviramo i komponujemo. VN: Sami ste kazali da je vaša želja da se privučete što veći broj slušalaca. Kako do nove publike i da li Crnogorci prepoznaju kvalitet i prate klasičnu muziku? BULATOVIĆ: Kriza vlada kada je generalno muzika u pitanju u cijelom svijetu. Dominacija elektronske muzike je ogromna, ona je pokupila dobar dio publike i skrenula veliku pažnju na sebe. Muzičari bi zajedno trebali da se bore da vrate publiku u koncertne dvorane. Tu je jedan od najugroženijih instrumenata upravo klasična gitara, koja živi

Sa koncerta u Karnegi holu zahvaljujući institucijama. Čini mi se da su muzičari krivi jer ne prate vrijeme, ne prilagođavaju mu se. Trudili smo se da se muzikom prijemčivom za slušaoce, ali koja ne gubi kvalitet, približimo svjetskom slušaoci. Kada snimimo kompoziciju prvi test je pred publikom. Bitno je da osjetimo reakciju. Ako taj test kompozicija prođe, ulazimo u studio. VN: Od obnove crnogorske nezavisnosti prošlo je 12 godina. Da li su tokom tog perioda napravljeni pomaci na planu kulture, da li je ponuda bogatija i da li su naši umjetnici postali vidljiviji na svjetskom planu? NIKČEVIĆ: Nekada je bilo mnogo manje koncerata i činjenica je da se tokom proteklih 12 godina organizuje više festivala, koncerata, u svim sferama, ne

samo muzici. BULATOVIĆ: Ali, glavni problem je što smo narod koji je sumnjičav u svoje ljude. Svako ko sa strane dođe mnogo nam je bitniji od nas samih. Vjerujem da, i kada je naša muzika u pitanju, ima raznih komentara, ali ovo je potvrda za našu muziku, gdje je, šta je, kakva je.... Da neko sa strane ko ima znanja nije rekao šta misli o onome šta radimo mnogi ljudi imali bi različita mišljenja, Ali, pratili smo instinkt, radili ono što smatramo da treba i to nas je dovelo do važnih adresa i projekata. Na kraju, kompletan proizvod ide iz Crne Gore za Naxos, sve je završeno ovdje i zadovoljava kriterijume ednog od najvećih svjetskih izdavača, i to je potvrda da imamo ljude sa idejama i znanjem. VN: No, iako je u proteklih

Treba bolje da brinemo o nasljeđu VN: Kakav je generalno naš odnos prema nasljeđu, našim velikim piscima, kompozitorima i drugim umjetnicima? NIKČEVIĆ: Mi Crnogorci, niti čuvamo nasljeđe, niti smo informisani dovoljno. Kao da se stidimo onoga što smo mi. Lično se ne stidim niti ove zemlje, koja je vjerovatno jedna od najljepših na planeti, ni istorije, koja može da bude primjer mnogo većim nacijama, pa se tako ne stidim ni naše muzike. A stidim se možda toga što se Crnogorci sve-

ga ovoga stide... Uvijek veći značaj daju onome što dolazi sa strane... To je, čini mi se, problem svake geografski manje zemlje. Mislimo da samim tim što nemamo kvantitet, ne možemo imati kvalitet. A nije tako. Takođe, nipodaštava se ono sa ovih prostora, što kod nas nastaje i ne predstavlja se na pravi način. Prvi put kada smo svirali u Karnegi holu, a niko iz Crne Gore nije ranije tamo izvodio svoju muziku, ljudi su to prihvatili kao da je nešto svakodnevno. A kada smo drugi put otiš-

li, komentari su bili da smo već tamo svirali, pa zašto bi to sada bilo značajno. Ne znaju da je pojaviti se poslije samo godinu dana nijesu uspjeli ni mnogo veći autori i da je to dokaz da ste prvi put uspjeli da na pravi način održite koncert. A drugi put je teže, očekivanja su veća. Isto sada, Naxos Records, prvi put autorska muzika crnogorskog kompozitora, a to se predstavlja kao da smo izdali album za nekog regionalnog izdavača ili eventualno privatnu firmu iz Podgorice.

desetak godina priređeno dosta kvalitetnih događaja, ustanovljen određen broj novih festivala, sigurno da postoji nešto na čemu još treba da radimo? BULATOVIĆ: Da, ono što nije dobro i što hitno treba da se ispravi je što se povodom svih naših najvećih događaja, državnih praznika, dovode izvođači sa strane. Našeg izvođača nećete vidjeti, a ako vidite to će biti nešto stidljivo provučeno. Dolaze izvođači koji su bitni u okolnim državicama i ništa dalje od toga. Ne vidim često neku veliku svjetsku zvijezdu... Imamo muzičku silu preko puta nas, Italiju, i ne sjećam se da je neki pjevač sa San Rema došao. Toliko novca se daje regionalnim zvijezdama, a vrti se pet-šest istih... Oni dobijaju takav publicitet u našoj državi kakav u svojoj nikad neće dobiti. To nije dobro i Crna Gora kao država treba da se okrene velikim evropskim i svjetskim kulturama, time približavajuči svoju kulturu. Na koji način? Tako što će dovesti njihove velike reprezente, prepoznatljive stvaraoce - iz takve razmjene dolazimo do boljeg imidža zemlje, marketinga, jer cijeli svijet prati šta prave zvijezde rade. Uoči objave novog albuma, Nikčević i Bulatović će 7. jula nastupiti u Kotoru, a 12. jula na jubilarnom, 40. Festivalu umjetničke muzike u Portorožu. Koncerti u Ulcinju i Tivtu zakazani za septembar, kada, kako zaključuju, domaću publiku očekuje jedno lijepo umjetničko iznenađenje.

AKTUELNO 10 VRAĆA LI SE POVJERENJE U BANKARSKI SISTEM CRNE GORE SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 6. 2018.

NA ŠTEDNIM KNJIŽICAMA TRI I PO MILIONA Najviše ušteđenog novca, 480.646 eura ima u CKB banci, na drugom mjestu je Sosiete sa 399.982, dok u Erste banci građani čuvaju 376.029 eura

⌦ Danica Janković

13,4

Crnogorski građani su posljednjeg dana maja u 15 banaka koje posluju na našem tržištu imali ušteđeno 3.369.934 eura, što, prema predstavnicima Centralne banke (CBCG) predstavlja istorijski maksimum. Ekonomski analitičar Predrag Drecun taj rezultat komentariše kao putpuno prirodan i očekivan s obzirom da se povjerenje u bankarski sistem vraća. “Poslije određenog vremena povjerenje se vratilo, a rezultat je povećana štednja u bankama. S jedne tačke gledišta, to je dobro, međutim i nije idealno, jer rast ušteđenog novca, ne prati i rast kredita”, objašanjava Drecun u razgovoru za Vikend novine, dodajući da povjerenje treba sačuvati, jer se lako ruši, ali teško obnavlja. Prema podacima koje je CBCG dostavila našem listu, povjerenje se vidno vraća od 2013. godine kada je štednja dostigla 2.097.704 eura. Nakon toga, od 2014. do 2017. depoziti redom iznose 2.308.149 eura,

Drecun

2.624.977, 2.871.680 i 3.267.150 da bi na kraju maja ove godine dostigli maksimalnih 3.369.934 eura. Trenutno, po količini oročenog novca prednjači Crnogorska komercijalna banka (CKB) gdje je štednja na dan 31. maja iznosila 480.646 eura. “Na drugom mjestu je Sosiete Ženeral sa 399.982 eura ušteđenog novca, u Erste banci građani čuvaju 376.029 eura, u Hipotekarnoj 371.827 i NLB banci

MILIONA EURA IZNOSI UKUPAN PROFIT 12 BANAKA U PRVOM KVARTALU

370.605 eura”, saopšteno je Vikend novinama iz CBCG. Slijede Prva banka, gdje su građani uštedjeli 354.117 eura depozita, Universal Capital banka sa njih 229.511, Atlas banka sa 216.888 i Addiko banka sa 207.570 eura ušteđenog novca. “U Lovćen banci nivo ušteđenog novca na kraju maja iznosi 106.253, a u Komercijalnoj banci Budva 96.419, Zapad banci 77.700 eura. Najmanje se štedi u bankama Invest, Ziraat i Nova gdje depoziti, redom, iznose 39.186 eura, 31.490 i 11.710 eura”, naveli su iz CBCG.

■ MARKETING Drecun objašnjava da je potpuno prirodno što rast štednje bilježe banke koje su lideri na svjetskom tržištu i ćerke kompanije inostranih brendova poput Sosiete Ženerala, Erstea i NLB-a. “Raduje i činjenica

Poslije određenog vremena povjerenje se vratilo, a rezultat je povećana štednja u bankama. Sa jedne tačke gledišta to je dobro, međutim i nije idealno, jer rast ušteđenog novca ne prati i rast kredita, kaže Drecun

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 6. 2018.

što domaće banke, CKB, Hipotekarna i Prva, mogu stajati rame uz rame sa svjetskim”, govori Drecun. On navodi da se generalno može reći da marketinško predstavljanje banke na tržištu utiče na klijentov izbor gdje da čuva novac ili podigne kredit. “Ali, u Crnoj Gori je teško marketingom privući nekoga. Čak nije lako klijenta privući ni visokim kamatnim stopama na depozite”, ističe Drecun. To objašnjava postojanjem banaka koje se, uprkos tome što nude visoke kamatne stope na štednju, nalaze u rizičnim stanjima. “Klijenti

IZNOSI DEPOZITA NA GODIŠNJEM NIVOU GODINA IZNOS 2006

1.075.769

2007

2.091.075

2008

1.990.590

2009

1.824.688

2010

1.789.851

2011

1.817.060

2012

1.980.718

2013

2.097.704

2014

2.308.149

2015

2.624.977

2016

2.871.680

2017

3.267.150

Maj 2018 3.369.934

Gori je ostvarilo 13,4 miliona eura profita. Ostale tri - Ziraat, Invest i Nova banka su poslovale u minusu. Drecun navodi da taj rezultat potvrđuje da se bankarski sistem u Crnoj Gori osnažio, ali i da ne treba suditi po kvartalnim rezultatima. “Kvartalni rezultat, sam po sebi, ne znači ništa. Postoje periodi kada se problem iz jednog tromjesečja nadomjesti i riješi u narednom. Kada banke posluju u minusu, onda mendžment mora da radi 24 sata i traži rješenje”, govori Drecun, dodajući da je najvažnije što je bankarski sistem stabilan i što se kamatne stope na štednju i kredite smanjuju. “Pad kamatnih stopa govori o uopštenom uravnoteženju i stabilnosti bankarskog sistema, jer kada postoje visoke kamate, onda je to prvi znak bolesti privrede”, objašanjava Drecun. Najveći profit, u iznosu od 2.752.000 eura, ostvarila je CKB. Slijede NLB sa 2.729.000 eura profita, dok je dobit Erste banke u prvom kvartalu bila 2.217.000 eura. Na četvrtom mjestu je Sosiete ženeral banka čija dobit za prvi kvartal iznosi 1.502.000 eura. U Hipotekarnoj

ka 330.000, dok je dobit Prve banke iznosila 219.000, Universal 91.000, a Zapad banke 34.000 eura. Od banaka koje su poslovale u minusu Nova banka je prvi kvartal završila sa 386.000 manje, Invest sa 106.000, a turska Ziraat banka sa minusom od 88.000 eura.

■ KAMATE Kako su Dnevne novine ranije objavile, ukoliko građani planiraju da štede u crnogorskim bankama, za uloženih 1.000 eura na godinu dana građani mogu zaraditi od 7,5 do 21 euro. Prema podacima Erste, Hipotekarna, Societe Generale Montenegro i Addiko banka dostavile našem listu, kamate na štedne uloge obračunavaju se na različite načine u zavisnosti od iznosa i perioda na koji želite da sredstva povjerite banci. U Erste banci, građani od 1.000 eura koje daju na čuvanje u toj finansijskoj instituciji na godinu, mogu prihodovati najviše 7,5 eura. U Sosiete Ženeralu za isti iznos i u istom periodu može se zaraditi 16 eura, a u Hipotekarnoj, kao jednoj od onih koje nemaju centralu u inostranstvu, na 1.000 eura za godi-

KAKO JE DNEVNIM NOVINAMA RANIJE REČENO, IZ CBCG NEREALNO JE OČEKIVATI POVEĆANJE KAMATNIH STOPA NA ŠTEDNJU

Ziraat, Invest i Nova banka su u prva tri mjeseca ove godine poslovale u minusu. Međutim, Drecun smatra da kvartalni rezultat, sam po sebi, ne znači ništa

nu može se dobiti još 17,5 eura. Najviše kamate na tu vrstu štednje nudi Addiko banka koja, štedišama na 1.000 isplaćuje 21 euro prihoda nakon godinu. Kako je Dnevnim novinama ranije rečeno iz CBCG nerealno je očekivati povećanje kamatnih stopa na štednju. Predsjednik Evropske centralne banke (ECB) Mario Dragi ozvaničio je početkom godine nove smjernice u monetarnoj politici te finansijske institucije. Kako je naveo, kamatne stope za refinansiranje ostaće na nuli, aktivne kamatne stope iznosiće 0,25 odsto, dok je za depozite kamatna stopa negativna, što znači da će se čuvanje sredstava u bankama naplaćivati 0,4 odsto od ukupnog iznosa. Prema riječima Dragija, malo je moguće da one budu promijenjene do kraja godine, jer su u pitanju stimulativne mjere za evropsku ekonomiju, posebno eurozonu. U CBCG, pak smatraju, da

IZNOSI DEPOZITA PO POJEDINAČNIM BANKAMA, NA DAN 31. MAJA:

od njih odu- staju, jer ne nude najvažnije - sigurnost. Ako banka nema profita onda je ugrožena i klijentova glavnica, ako da se može reći da marketinška kampanja nije primarna, već povjerenje i poštovanje banke na tržištu koje se go-

dinama gradi”, govori Drecun.

■ PROFIT Od početka godine, do kraja marta, 12 banaka u Crnoj

banci registrovana dobit za prva tri mjeseca iznosi 1.129.000, u Addiku 1.091.000, dok je u Atlas banci na 997.000 eura. Ko m e r c i j a l n a b a n k a Budva zabilježila je profit od 333.000, Lovćen ban-

BANKE

IZNOS

1 Crnogorska komercijalna banka

480.646

2 Societe Generale Montenegro

399.982

3 Erste banka

376.029

4 Hipotekarna banka

371.827

5 NLB banka

370.605

6 Prva banka

354.117

7 Universal Capital banka

229.511

8 Atlas banka

216.888

9 Addiko banka

207.570

10 Lovćen banka

106.253

11 Komercijalna banka Budva

96.419

12 Zapad banka

77.700

13 Invest banka Montenegro

39.186

14 Ziraat banka

31.490

15 Nova banka

11.711

Ukupno

3.369.934

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 6. 2018.

SASTANAK POTPREDSJEDNIKA EBRD SA DIREKTOROM REGIONALNOG VODOVODA CRNOGORSKO PRIMORJE

EBRD će podržati nove projekte Regionalnog vodovoda

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) podržaće nove projekte Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje, sa kojim inače ima vrlo uspješnu crnogorsku saradnju. To je jasno saopšteno na jučerašnjem sastanku potpredsjednika EBRD-a Alana Pillouxa sa direktorom Regionalnog vodovoda Goranom Jevrićem. “Imamo dugu i uspješnu saradnju sa Jevrićem i Regionalnim vodovodom. Imamo i zajednički cilj, a to je obezbjeđivanje kvalitetne i svježe vode za Crnogorsko primorje što je od suštinskog značaja za državu koja je značajna turistička destinacija. Ova saradnja je bila vrlo produktivna i vodovodni sistem Crne Gore je značajno poboljšan. Vjerujem

ZAINTERESOVANI ZA ULAGANJE U TURIZAM Evropska banka za obnovu i razvoj zainteresovana je za investiranje u privatni sektor i turizam u Crnoj Gori, saopštili su njeni predstavnici na sastanku sa ministrom održivog razvoja i turizma Pavlom Radulovićem. Radulović i potpredsjednik EBRD-a Alain Pilloux razmatrali su modele ulaganja u da ćemo i u budućnosti dobro sarađivati i da ćemo doprinijeti da se poboljšaju vodovodni sistemi gdje je to potrebno”, kazao je potpredsjednik EBRD nakon razgovora sa Jevrićem.

projekte vezane za infrastrukturu, sa akcentom na saobraćaj i upravljanje otpadom. “Kako je turizam jedan od ključnih privrednih grana od koje Crna Gora iz godine u godinu sve više prihoduje, predstavnici EBRD-a su pokazali posebnu zainteresovanost i za investiranje u tu oblast”, kazali su iz Ministarstva. Direktor Regionalnog vodovoda podsjeća da EBRD više od deceniju podržava ovu kompaniju, te da je bila podrška i Vladi Crne Gore svo vrijeme tokom izgradnje najvećeg infrastrukturnog pio-

jekta od obnove nezavisnosti. “Na sastanku sam predstavio projekte za koje smo dobili podršku od Vlade, nakon sastanka sa ministima finansija i održivog razvoja i turizma i ponovo dobili podršku Evropske banke za obnovu i razvoj. Oni su spremni da nastave da sarađuju sa našim preduzećem, jer finansijski rezultati i stabilnost pokazuju da možemo da izdržimo novo kreditno zaduženje za razvoj novih projekata”, kazao je Jevrić. Naglašava da su kandidovali nekoliko projekata - spajanje Herceg Novog na RV (ukoliko ne prođe najnoviji, treći tender). “Naš veliki projekat je i građenje druge faze regionalnog vodovodnog sistema i postavljanje novih 11 kilo-

metara na potezu od Budve do Tivta, čime ćemo povećati kapacitet za opštine Boke sa sada raspoloživih 330 na 750 litara u sekundi. Sa Vladom i Opštinom Bar razgovaramo o još nekoliko razvojnih projekata, među kojima je reforma vodovodnog sektora i građenje vodovodne kanalizacione mreže u naseljima Dobre vode i Utjeha”, kaže Jevrić. R.E.

ZAJEDNIČKI CILJ JE OBEZBJEĐIVANJE KVALITETNE I SVJEŽE VODE ZA CRNOGORSKO PRIMORJE ŠTO JE OD SUŠTINSKOG ZNAČAJA ZA DRŽAVU KOJA JE ZNAČAJNA TURISTIČKA DESTINACIJA

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 6. 2018.

aktuelno

VIJEĆE PRIVREDNOG SUDA PREINAČILO ODLUKU SUTKINJE NATAŠE BOŠKOVIĆ

EPCG dozvoljeno preuzimanje Rudnika

Odluka Vijeća Privrednog suda je konačna, pa više ne postoje smetnje za preuzimanje Rudnika uglja Vijeće Privrednog suda Crne Gore preinačilo je rješenje sutkinje Nataše Bošković i odbilo kao neosnovan predlog za određivanje privremene mjere kojom se Elektroprivredi (EPCG) zabranjuje kupovina akcija Rudnika uglja Pljevlja. Odluka Vijeća, donijeta u četvrtak, je konačna i ne može se pobijati, pa više ne postoje smetnje za preuzimanje Rudnika. Centralnoj depozitarnoj agenciji i Komisiji za tržište kapitala naloženo je da iz Centralnog registra za hartije od vrijednosti i Registra emitenata izbrišu rješenja kojim je Bošković prethodno zabranila kupovinu akcija pljevaljskog preduzeća. Odluku o preinačenju donijele su sudije Ivan Kovačević (predsjednik Vijeća), Miodrag Anđelić i Nataša Sekulić, koji su prije mjesec ukinuli prvo rješenje o privremenoj mjeri, te naložili Bošković da u ponovnom postupku postupi drugačije i odbije predlog manjinskog akcionara EPCG Vasilija Miličkovića, što ona nije učinila. “Prvostepeni sud nije postupio po ukidnim razlozima, niti otklonio bitne povrede na koje je ukazano ukidnim rješenjem, što pobijanu odluku čini nezakonitom. Imajući u vidu da predlagač obe-

Privredni sud zbjeđenja nije učinio vjerovatnim postojanje potraživanja, postojanje opasnosti da će se potraživanje osujetiti, kao i nastanak nenadoknadive štete po predlagača, to je iz navedenih razloga Vijeće ovog suda, po službenoj dužnosti, pazeći na pravilnu primjenu materijalnog prava, usvojilo prigovor i predmetno rješenje preinačilo”, navodi se u rješenju Vijeća Privrednog suda, protiv kojeg nije dozvoljen prigovor. Vijeće je zaključilo da Boš-

Prvostepeni sud nije postupio po ukidnim razlozima, niti otklonio bitne povrede na koje je ukazano ukidnim rješenjem, što pobijanu odluku čini nezakonitom ković nije obrazložila eventualnu štetu koju bi pretrpio Miličković i ostali akcio-

RADUNOVIĆ I mUGOŠA NA NIN-OVOm SAmITU U BEČIĆImA

Konkurentnost i jačanje makroekonomske stabilnosti preduslovi razvoja regiona Jačanje makroekonomske stabilnosti i podizanje nivoa konkurentnosti preduslovi su dinamičnijeg razvoja zemalja regiona, ocijenio je ministar finansija Darko Radunović. On je na otvaranju Samita ministara finansija, guvernera i direktora poreskih uprava regiona, koji je u petak počeo u Bečićima, kazao da region Zapadnog Balkana u posljednjih nekoliko godina bilježi oporavak od globalne ekonomske krize. “Sve zemlje su, dominantno zahvaljujući poboljšanju ekonomskih performansi i investicionoj aktivnosti, u prošloj godini dostigle poziti-

Sa samita

van ekonomski rast”, kazao je Radunović. Direktor Poreske uprave Miomir M. Mugoša, govoreći na panelu o poreskim upravama, istakao je da je uzajamna regionalna saradnja tih tijela neophodna radi jačanja poslovnog ambijenta, smanje-

nja poreskog duga i suzbijanja sive ekonomije. Samit, već sedmi put, organizuje Nedjeljnik NIN, a glavna tema ovogodišnjeg događaja je Finansijska i monetarna stabilnost regiona deset godina od početka globalne ekonomske krize. D.J.

nari u slučaju preuzimanja Rudnika od EPCG, već je, kako ukazuju, paušalno navela da bi se višemilionska šteta od kupovine akcija uvećala za 15 miliona eura poreskog duga pljevaljskog preduzeća prema državi. “Takođe, sud nije obrazložio postojanje opasnosti da će potraživanje tužioca, koje nije konkretno naveo, biti osujećeno ili znatno otežano već opasnost obrazlaže navodom tuženog iz prigovora od 7. maja da manjinski ak-

cionar mora da trpi posljedice odluke većine akcionara, što nema uticaja na odlučivanje o privremenoj mjeri jer je tužilac kao manjinski akcionar na osnovu Zakona o privrednim društvima podnio tužbu protiv odluke Skupštine akcionara”, ukazuje se u rješenju Vijeća, čiji su članovi ocijenili da je sutkinja Bošković pogrešnom primjenom prava poistovjetila štetu tuženog sa štetom koju bi trpio akcionar društva, što razloge prvostepenog rješenja čini međusobno protivrječnom i nezakonitim. Prvu privremenu mjeru zabrane kupovine akcija Rudnika uglja Bošković je donijela 4. maja, svega nekoliko sati uoči isteka ponude EPCG, a u okviru spora kojim Miličković traži poništenje odluke skupštine akcionara državne energetske kompanije o preduzimanju pljevaljskog preduzeća. Vijeće suda je, postupajući po žalbi EPCG, ukinulo rješenje o privremenoj mjeri i vratilo predmet na ponovni postupak u kojem je Bošković ponovo zabranila kupovinu akcija Rudnika. Zastupnici EPCG tražili su nakon toga izuzeće sutkinje Bošković iz spora koji je Miličković pokrenuo, ali se sud još nije izjasnio po ovom pitanju. Bo.D.

PRELImINARNI PODACI mONSTATA

Potrošačka korpa u maju iznosila 653 eura Vrijednost minimalne potrošačke korpe u maju je, prema preliminarnim podacima, iznosila 635,4 eura, što je 0,4 odsto više nego u aprilu, saopšteno je iz Monstata. Izdaci za hranu i bezalkoholna pića su iznosili 260,4 eura, a za neprehrambene proizvode i usluge 375 eura. “Potrošačke cijene u maju su u odnosu na isti mjesec prošle godine bile u prosjeku više 3,6 odsto, dok je mjesečna inflacija iznosila 0,5 odsto”, kazali su iz Monstata. Najveći uticaj na mjesečnu stopu inflacije, kako su objasnili, imali su rast cijena usluga smještaja, goriva i maziva za

motorna vozila, povrća, mesa, voća, ribe i morskih plodova. “Mjesečni rast cijena zabilježen je u grupama hoteli i restorani 2,1 odsto, prevoz 1,3 odsto, hrana i bezalkoholna pića 0,3 i alkoholna pića i duvan 0,1 odsto”, naveli su iz Monstata. D.J.

260 eura u prosjeku su građani izdvajali za hranu i bezalkoholna pića

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 6. 2018.

ŽRTVAMA RATNIH ZLOČINA ª MORINJº , ª ŠTRPCIº , ª DEPORTACIJAº , ª BUK

ISPLAĆENE NAKNADE SVOJEV

Crna Gora je na ime štete žrtvama ratnih zločina, njihovim srodnicima, kao i srodnicima nestalih lica dosada isplatila ukupno 5.714.656,20 eura naknade. Ovaj iznos, kako se navodi u trećem periodičnom izvještaju Crne Gore komitetu protiv torture, isplaćen je u predmetima “Morinj”, “Štrpci”, “Deportacija”, “Bukovica, i “Kaluđerski laz”. Svi predmeti naknade štete žrtvama ratnih zločina pred crnogorskim sudovima su pravosnažno riješeni, odbijeno je pet tužbenih zahtjeva, četiri postupka su obustavljena, dok je u 20 predmeta tužba povučena. Kako je za Vikend novine kazao advokat Velija Murić, u predmetu “Kaluđerski laz” nijedna od oštećenih porodica nije dobila nijedan cent, a svi optuženi u ovom slučaju su oslobođeni, dok je u slučaju “Deportacije” samo jednom broju oštećenih isplaćena tkzv. naknada na osnovu poravnanja, što je, uzgred rečeno, svojevrsno priznanje za zločin. Prema izvještaju, u ovom slučaju bilo je ukupno 42 predmeta i zaključeno je sudsko poravnanje kojim se tužena država Crna Gora obavezala da tužiocima na ime naknade materijalne i nematerijalne štete isplati ukupan iznos od 4.135.000,00 eura.

■ ZA ZLOČIN U ŠTRP-

CIMA OSUĐENI SAMO RANISAVLJEVIĆ I JOVIČIĆ

Povodom zločina u Štrpcima bila su u radu tri predmeta. U sva tri predmeta usvojen je tužbeni zahtjev. Od toga je u dva predmeta dosuđena šteta u iznosu od 61.146,00 eura, dok je u trećem predmetu dosuđena šteta u iznosu od 4.200.000 dinara, odnosno 33.000 eura. U sva tri slučaja odluka je pravosnažna. Za ovaj zločin do sada su pravnosnažno osuđeni samo Nebojša Ranisavljević i Mićo Jovičić. U sudskom postupku koji je protiv Ranisavljevića vođen pred Višim sudom u Bijelom Polju utvrđeno je da je grupa pripadnika Višegradske brigade, koju je pred-

U vremenu kada Crna Gora navodno nije bila u ratu, u vremenu koje je sadašnja i tadašnja Crna Gora kontrolisala i vojno i politički, na području pljevaljske Bukovice desilo se klasično etničko čišćenje, odnosno genocid nad jednim narodom koji je u to vrijeme bio neodbranjen vodio Milan Lukić, nasilno zaustavila voz u stanici Štrpci i iz njega izvela 18 putnika Bošnjaka, jednog Hrvata i jednu osobu neutvrđenog identiteta, koje su potom vojnim kamionom odvezli u prostorije osnovne škole u mestu Prelovo kod Višegrada. Nakon što su im oduzeli sve vrijedne stvari i pretukli ih, vezali su ih žicom i odvezli u napuštenu kuću u obližnje selo Mušići, gdje su im naredili da legnu, a zatim su ih Milan Lukić i Boban Inđić ubili. Za to vrijeme Ranisavljević je čuvao stražu ispred kuće. Kada je jedan od otetih putnika pokušao da pobjegne, Ranisavljević ga je ranio, a Milan Lukić ubio. Ranisavljević je 2003. godine osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 15 godina. Tokom suđenja, na osnovu dokumentacije ŽTP „Beograd” utvrđeno je da je otmica bila unaprijed planirana i da su predstavnici državnih organa Srbije i Savezne Republike Jugoslavije bili upoznati sa postojanjem plana da se na stanici Štrpci izvrši otmica putnika muslimanske nacionalnosti. ŽTP je o tom planu obavijestio Ministarstvo odbrane SRJ, Užički korpus Vojske Jugoslavije i Državnu bezbjednost, ali ništa nije preduzeto da se otmica spriječi.

4.13 MILIONA EURA JE IZNOS NA KOJI SE CRNA GORA OBAVEZALA DA TUŽIOCIMA ISPLATI NA IME NAKNADE MATERIJALNE I NEMATERIJALNE ŠTETE U SLUČAJU “DEPORTACIJA”

Mićo Jovičić, protiv koga je vođen postupak pred sudom Bosne i Hercegovine, priznao je da je učestvovao u premlaćivanju civila i da je čuvao stražu prilikom njihove otmice iz voza i likvidacije, te je sa Tužilaštvom Bosne i Hercegovine 2016. godine zaključio sporazum o priznanju krivice, na osnovu kojeg je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od pet godina.

■ U SLUČAJU “BUKOVICA” U RADU BILA TRI PREDMETA

Apelacioni sud oslobodio je sedam bivših policajaca i oficira Vojske Jugoslavije optuženih za nehumano postupanje prema Bošnjacima na području Bukovice u Crnoj Gori 1992. i 1993. godine. Oni su se teretili za nečovječno postupanje i torturu u okviru šireg i sistematskog napada na civilno stanovništvo bošnjačko-muslimanske nacionalnosti tokom rata u Bosni i Hercegovini, u pokušaju da ih zastraše i protjeraju iz sela sa područja Bukovice, na sjeveru Crne Gore. U oktobru 2011. optužene je Viši sud u Bijelom Polju oslobodio usljed nedostatka dokaza. Međutim, Apelacioni sud je preinačio presudu iz 2011, zaključivši da u vrijeme kada su navedena djela počinjena, ona nisu predstavljala krivično djelo u očima zakona. Optuženima se sudilo za nehumano postupanje, djelo koje je kriminalizovano u crnogorskom zakonodavstvu, tek 2003. godine, deset godina poslije navodnih događaja u Bukovici, objasnio je sud.

■ SVI OPTUŽENI ZA

“KALUĐERSKI LAZ” OSLOBOĐENI

U obrazloženju presude se navodi da su optuženi, njih osam pripadnika tadašnje Vojske Jugoslavije, oslobođeni zbog nedostatka dokaza. Penzionisani pukovnik Predrag Strugar i sedam pripadnika bivše Vojske Jugoslavije oslobođeni su optužbe za ratni zločin protiv civilnog stanovništva koji je, prema optužnici,

počinjen u Kaluđerskom lazu u proljeće 1999. godine. Njima se optužnicom stavljalo na teret da su, kršeći pravila međunarodnog prava, nečovječno postupili prema civilnom stanovništvu albanske nacionalnosti. U obrazloženju pravosnažne presude sud je naveo da nijesu dokazani navodi optužnice. Optužbe su oslobođeni i Momčilo Barjaktarović, Petar Labudović, Aco Knežević, Branislav Radić, Miro Bojović, Vladimir Đurašković i Boro Novaković. U prvobitnoj optužnici njima je stavljena na teret smrt 23 osobe, ali je taj broj smanjen na 15. Tokom postupka dokazano je da je smrt kod osam osoba smrt nastupila prije nego što se desio zločin. Prema riječima advokata Murića, prilikom izvršenja ovog zločina u jednom trenu ubijeno je šest civila među kojiima i 12-godišnjak. “Komandant je optužen da je naređivao ubistva, zašto ne-

ma ni pisanih ni drugih dokaza. Preostalih sedmorica optuženih izvedeni su da im se sudi iako su po nekom čudu izdvojeni od njih 30-ak pripadnika vojske koji su sačinjavali vojnički vod. Ne zna se, ili nije dokazano iz čijeg oružja je tom prilikom pucano na civile i onda je jasno da optužba nema argumenata” kazao je Murić. Povodom ovog slučaja bilo je 15 predmeta. U jednom predmetu tužbeni zahtjev je odbijen dok je u 14 predmeta tužba povučena.

■ POVODOM PRED-

META “MORINJ” ISPLAĆENO 1.485.510,20 EURA

U vojnom centru Morinj, koji je bio pretvoren u logor, bilo je zarobljeno oko 250 državljana Hrvatske. Prije skoro četiri godine, pravosnažno su osuđene četiri osobe za nečovječno postupanje prema ratnim zarobljenicima, na ukupno 12

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 6. 2018.

AKTUELNO

KOVICA, I ª KALUĐERSKI LAZº , CRNA GORA ISPLATILA 5.714.656 EURA

VRSNO PRIZNANJE ZA ZLOČIN

42 PREDMETA JE BILO U SLUČAJU “DEPORTACIJA”

darica je 21 mjesec proveo u pritvoru, te je država dužna da mu isplatiti 63.000 eura, dok će Tarle za provedenih 20 mjeseci dobiti 60.000 eura.

■ SAMO 12 OSOBA U

SLUČAJU “DEPORTACIJE” USPJELO DA PREŽIVI

godina zatvora. Povodom predmeta “Morinj” sudovi su donijeli 154 odluke kojima je pravosnažno usvojen tužbeni zahtjev i ukupno dosuđeno 1.485.510,20 eura. Jednom odlukom je odbijen tužbeni zahtjev, četiri postupka su obustavljena, dok je u šest postupaka tužba povučena. Postupak za ratni zločin u logoru Morinj pred crnogorskim pravosuđem počeo je podizanjem optužnice Odjeljenja za suzbijanje organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina Vrhovnog državnog tužilaštva 15. avgusta 2008. godine, protiv šestorice bivših pripadnika rezervnog sastava Jugoslovenske narodne armije (JNA). Postupak je iniciralo Državno odvjetništvo Republike Hrvatske (DORH) koje je krajem marta 2007. godine dostavilo Vrhovnom državnom tužiocu Crne Gore dokazni materijal protiv desetorice državljana Crne Gore, osumnjičenih da su

počinili ratne zločine protiv civila i ratnih zarobljenika u Morinju u periodu od 3. oktobra 1991. do 2. jula 1992. godine. Optužnica Vrhovnog tužilaštva dostavljena je Višem sudu u Podgorici, sa predlogom za određivanje pritvora. Nakon šest godina ovaj postupak je okončan, pa je Apelacioni sud potvrdio 2014. treću odluku Višeg suda kojom je za ratni zločin u logoru “Morinj” i “nečovječno postupanje” prema hrvatskim logorašima na četiri godine zatvora kažnjen Ivo Manzelin, kuvar u logoru, na po tri su osuđeni Špiro Luičić tadašnji vojni policajac i stražar Boro Gligić, dok je bivši rezervni oficir Ivo Gojnić kažnjen sa dvije godine. Ranijom presudom Višeg suda iz 2012. godine, a koju je takođe potvrdio Apelacioni sud, optužbi za nečovječno postupanje prema ratnim zarobljenicima oslobođeni su Mlađen Govedarica i Zlatko Tarle, koji su nakon toga tužili državu Crnu Goru za neosnovano hapšenje. Gove-

Apelacioni sud je u maju 2013. godine potvrdio prvostepenu presudu kojom je Viši sud u Podgorici oslobodio devet bivših službenika Ministarstva unutrašnjih poslova optuženih za deportaciju bosansko-hercegovačkih izbjeglica vlastima Republike Srpske 1992. godine. Sud je odbio žalbe kao neosnovane i potvrdio prvostepenu presudu. Za deportaciju su bili optuženi - Branko Bujić, Sreten Glendža, Božidar Stojović, Milorad Šljivančanin, Boško Bojović, Milisav Marković, Radoje Radulović, Duško Bakrač i Milorad Ivanović. Presuda donijeta u novembru 2012. godine bila je druga oslobađajuća u procesu deportacija. Prvu, koja je donešena u martu 2011, ukinuo je Apelacioni sud i postupak vratio na početak. Iz grupe nevladinih organizacija svake godine na godišnjicu deportacije bosanskih izbjeglica iz Crne Gore, podsjećaju da je najmanje 66 izbjeglih civila Bošnjaka-Muslimana tada nezakonito uhapšeno u Crnoj Gori i predato njima neprijateljskoj vojsci bosanskih Srba u Bosni i Hercegovini u svojstvu talaca. Samo 12 deportovanih osoba uspjelo da preživi mučenje u koncentracionim logorima i da posmrtni ostaci većine stradalih još nijesu pronađeni. L.H.

MURIĆ: PODACI NE ODGOVARAJU PRAVOM STANJU STVARI Po v o d o m n e d a v n o objavljenog izvještaja pravosudnih organa Crne Gore, prema podacima kojima ja raspolaže advokat Murić, oni međutim ne odgovaraju pravom stanju stvari. “Posebno kada je riječ o odnosu crnogorskog pravosuđa prema stanju istraženih, presuđenih i osuđenih slučajeva ratnih zločina koji su se dogodili na području Crne Gore. Ako govorimo o slučaju Deportacije suočićemo se sa činjenicom da je taj slučaj u davno prošlom, a posebno sadašnjem vremenu najveća crnogorska i politička bruka. U tom slučaju je suđeno samo perifernim pojedincima ili bolje kazano onima koji su imali ulogu glavnih izvršilaca onoga što je u to vrijeme odobrila crnogorska vlada preko MUP-a i uz nagradu Republike Srpske za suđenje za ratne zločine. Ratni zločini sa aspekta krivično pravne odgovornosti, još nijesu istraženi niti zato prema sa-

dašnjim podacima, ima izgleda da će se dogoditi” smatara Murić. On ističe da je slučaj Bukovica je priča za sebe. “U vremenu kada Crna Gora navodno nije bila u ratu, u vremenu koje je sadašnja i tadašnja Crna Gora kontrolisala i vojno i politički, na području pljevaljske Bukovice desilo se klasično etničko čišćenje, odnosno genocid nad jednim narodom koji je u to vrijeme bio neodbranjen. Za taj zločin suđeno je samo nekim pojednicima, ali ne za zločin već za klasična ubijanja ljudi, i jasno je da ti zločini sa aspekta krivično pravne težine nisu jedno te isto” kazao je advokat. Kako je naveo, u slučaju Kaluđerski laz oštećenim porodicama nije isplaćen niti jedan cent, osim u jednom slučaju zbog ranjavanja Adži ahmetija kome je isplaćena naknada nešto manja od 15.000 eura a i u ovom slučaju na tu naknadu zastupnik Crne Gore tražio je protivizvršenje.

Murić

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 6. 2018.

suđenje za pokušaj terorizma na dan izbora - 16. oktobra 2016.

Katnić zatražio da sud zaštiti vještaka od napada odbrane U nastavku suđenja optuženima za pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora, oktobra 2016., juče je u Višem suda u Podgorici vještak za informacione tehnologije Marko Lakić odgovarao na pitanja odbrane, u vezi sa materijalom izuzetim sa mobilnih telefona. Vještak Lakić na zahtjev odbrane objasnio je tehničke detalje o objavljenim porukama, pozivima i mobilnim telefonima, te istakao da treba voditi računa i razlikovati da nešto ne može da se otvori, a da nešto može, ali da su podaci nečitljivi. Kazao je i da će u narednom periodu uspjeti da otvori fajl sa zapisima Sinđelića. “Predmet mog vještačenja nijesu bili listinzi telefonskih komunikacija, ne bih mogao da se izjasnim o bilo čemu u vezi sa listinzima”, naveo je vještak. Vještak je rekao da su “kolege iz tehnike” napravile grešku prilikom pregleda jednog kontakta Saše Sinđelića u kome se pominju riječi ‘’srpski vukovi’’ i ‘’komandant’’.

Vještak Lakić odgovara na pitanja odbrane

Poginuo radnik gradilišta Muškarac srednjih godina Lj.B. poginuo je juče u popodnevnim časovima prilikom pada sa zgrade u izgradnji na gradilištu iza Kapital plaze, u Ulici Džordža Vašingtona. On je oko 15.30 sati pao sa drugog sprata gdje je izvodio građevinske radove. Prema pretpostavkama policije, u pitanju je zadesna smrt. U toku je uviđaj, a inspektori uzimaju izjave od kolega stradalog. Radnici koji su bili na licu mjesta prilikom nesreće, vidno su potrešeni.

Pretučen taksista ‘’Nakon pregleda snimka jučerašnjeg pretresa vidio sam da se radi o grešci prilikom čitanja podataka’’, naveo je Lakić. Na poziv suda da se izjasni o predlogu odbrane o pregledu telefona oduzetog od okrivljenog Bratislava Dikića, specijalni tužilac Saša Čađenović kazao je da se protivi tom predlogu. “Jasno je da odbrana pokušava da odugovlači ovaj po-

stupak”, istakao je Čađenović. Advokat Miroje Jovanović kazao je da više rokova nije dobio odgovore na tražena pitanja, i dodao da bi u svakom sudu vještak koji ne odgovara na pitanja ostao bez posla. “Odbrana je spremna da radi svaki dan tokom juna, jula i avgusta, tako da ne vidim ko ovdje odugovlači postupak”, istakao je Jovanović. Glavni specijalni tuži-

lac Milivoje Katnić zatražio je od sutkinje da zaštiti vještaka. “Kako dozvoljavate napade na vještaka? Vještak kaže ovo nije fabrička aplikacija, ili sistem fabrički, ovo je neko drugi promijenio. Ne možete vi da utvrdite šta je neko drugi promijenio i to je čitava poenta priče’’, reagovao je Katnić. Suđenje se nastavlja 26. juna. Bo.B.

U podgoričkom naselju Zabjelo, u Ulici Milana Božovića, sinoć oko 20.40 sati došlo je do incidenta, kada su, za sada, nepoznate osobe izvukle iz vozila i istukle taksistu. Prema nezvaničnim saznanjima, u pitanju je vozač taksija “Lider”, koji je prošao sa lakšim tjelesnim povredama. “Taksista je fizički napadnut kada su ga, za sada nepoznata lica, izvukla iz vozila i zadala mu nekoliko udaraca. Još uvijek je nepoznato kako je došlo do incidenta”, saopšteno je iz Uprave policije.

suđenje optuženom za ubistvo zečevića

doGovor nuHodžića i džaFaja

Pojačati granične Patrole Ministri unutrašnjih poslova Crne Gore i Albanije Mevludin Nuhodžić i Fatmir Džafaj (Xhafaj) dogovorili su se tokom jučerašnjeg sastanka u Skadru da dvije države pojačaju zajedničke granične patrole kako bi se uspješnije suprotstavile organizovanom kriminalu i spriječile masovne prekogranične prelaske migranata. “Tokom zajedničkog obilaska graničnog prelaza Božaj – Hani i Hotit ministri su se saglasili i o potrebi modernizacije infrastrukture na graničnim prelazima, posebno na prelazu Sukobin – Murićani i da za tu svrhu dvije države apli-

Nuhodžić i Džafaj

ciraju za fondove IPA”, navodi se u saopštenju MUP-a. Nuhodžić i Džafaj su konstatovali da dvije prijateljske susjedne države vide prostor za

intenziviranje saradnje u oblasti bezbjednosti i partnerstva. Sastanku je prisustvovao i v.d. direktora Uprave policije Crne Gore Vesko Damjanovć. Bo.B.

Iskazi svjedoka potvrdili da je ubistvu prethodila svađa Pred Višim sudom u Podgorici, juče je svjedočila Milica Mijović, djevojka Momira Zečevića ubijenog 27. oktobra prošle godine u podgoričkom naselju Zlatica, za koje ubistvo je optužen Marko Lašević. Ona je u svom iskazu navela da je kritičnog dana bila u drugom stanju, te je Zečević povodom toga htio da časti društvo, a za tu vijest, kako je dodala, znao je i okrivljeni Lašević. Prema njenim riječima, optuženi Lašević je nazvao Zečevića i prijetio mu preko telefona, zbog čega je pokojni Zečević otišao kod sada optuženog da vidi o čemu se radi. “Zečević je od Laševića pozajmio 100 eura, a zbog kamate ja sam vratila njemu 150 eura. Lašević je imao konflikte i kada sam ga upozna-

la prvi put imao je bombu u ruci i rekao je tada Zečeviću da je imao svađu u jednom lokalu i da će da im baci bombu”, ispričala je Mijović. Kobnog dana, kako je navela, nazvao je sada pokojni Zečević i kazao da je imao svađu sa Laševićem, a zatim je pozvao i Lašević koji je potvrdio da su imali raspravu. Svjedočio je i otac optuženog Laševića, Žarko Lašević, koji je ispričao da je kobnog dana Zečević došao ispred njihove kuće i vikao, tražeći Marka Laševića. Došlo je do fizičkog sukoba, u kojem se našao i on sam, kako bi zaštitio sina. No, Zečević ga je u jednom momentu dohvatio, kako tvrdi, te je zapevši za šinu od kapije pao i izgubio svijest, a kada je došao sebi vidio je da Zečević leži na podu i da komšija zove hitnu. Bo.B.

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 6. 2018.

aktuelno

istraga usmjerena na pošiljaoca i naručioca 38,8 kilograma kokaina

Traži se ko je Trebalo da preuzme pošiljku Povodom oduzimanja 38,8 kilograma kokaina u Luci Bar, službenici Odsijeka za borbu protiv droge sprovode kriminalističku obradu, a u toku su i policijsko tužilačke aktivnosti. Do sada je policija saslušala više osoba, među kojima su, prema nezvaničnim saznanjima, i članovi posade teretnog broda “Maersk”, gdje je droga pronađena. Aktivnosti policije usmjerene na identifikovanje lica koja su uputila pošiljku sa kokainom, kao i lica koja je trebalo da je preuzmu radi daljeg neovlašćenog stavljanja u promet. “Službenici Uprave carina su, naime, praškastu materiju koju su otkrili a za koju se sumnja da je opojna droga kokain, tačnije 32 pakovanja

sa ovom materijom za koja se prvobitno pretpostavljalo da su teška od po jedan kilogram, predali policijskim službenicima Odsijeka za borbu protiv droge radi daljeg postupanja. Ova pakovanja su iz Ekvadora, preko Malte, u kontejneru pristigla u Luku Bar. Preliminarnom analizom i mjerenjem ovih 32 pakovanja, koji su potom izvršeni u policiji, utvrđeno da se u ovim pakovanjima nalazi opojna droga kokain, te da je ukupna bruto težina pakovanja 38.800 grama”, saopšteno je iz Uprave policije. Podsjetimo, službenici carinske ispostave u Luci Bar su u četvrtak zaplijenili oko 38 kilograma kokaina koji je bio sakriven u duplom dnu kontejnera, u kojem su bi-

li paketi banana koje su stigle iz Ekvadora. Sporni kontejner podvrgnut je rutinskoj kontroli i tom prilikom primijećene su anomalije, zbog čega je kontejner i pregledan skenerom. Radi posjećanja, iz te zemlje je i prije četiri godine stigla slična pošiljka sa bananana i 250 kilograma kokaina tržišne vrijednosti preko 12 i po miliona eura. Droga je, prema papirima koji su pratili ovu pošiljku, trebalo da bude isporučena u Albaniju, ali su službenici Uprave carina prilikom rutinske kontrole kontejnera koji su bili u tranzitu uočili nepravilnosti na jednom od njih. Naime, carinicima je zapao za oko kontejner u kojom su transportovane banane iz Ekvadora, a

Zaplijenjena droga na kojem je primijećeno da je mijenjan pod, koji je izgledao nov i očuvan. Nakon detaljnog pregleda, utvrđeno je

da je u podu napravljen posebni bunker u kojem su bila posložena pakovanja kokaina. Bo.B.

granica crne gore i hrvatske

GP KobilaVitaljina otvoren od ponedjeljka

spriječena nesreća u tivtu

odvraTili ukrajinku od samoubisTva

Jučerašnja, polusatna drama u soliteru u Ulici II Dalmatinske brigade u Tivtu, imala je srećan kraj. Ukrajinska državljanka Ž.Š. (48) iz Kijeva pojavila se oko 9.30 sati na balkonu svoga stana na šestom spratu, a onda je glasno vičući zaprijetila da će izvršiti samoubistvo. Od te namjere odgovarala ju je jedna ženska osoba, a na-

kon 20-ak minuta u stan je ušlo osoblje Hitne pomoći i pripadnici opštinske Službe zaštite i spasavanja, koji su Ukrajinku ubijedili da uđe u stan. Na licu mjesta bili su još i službenici Komunalne policije i Komunalne inspekcije, a zbog ovog događaja jedno je vrijeme dio ulice bio zatvoren za saobraćaj. Z.K.

Od ponedjeljka, 18. juna, ponovo će biti otvoren granični prelaz Kobila - Vitaljina između Crne Gore i Hrvatske, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova. “Shodno obavještenju od strane Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske da će od ponedjeljka, 18. juna 2018. godine, ponovo biti otvoren granični prelaz Vitaljina, ovim putem obavještavamo javnost da će samim tim od navedenog datuma ponovo početi sa radom i biti otvoren za međunarodni promet putnika u drumskom saobraćaju i granični prelaz sa crnogorske strane – GP Kobila”, dodaje se u saopštenju. Ovaj granični prelaz sa Republikom Hrvatskom bio je privremeno zatvoren zbog rekonstrukcije, a ponovnim puštanjem u rad znatno će se smanjiti frekventnost saobraćaja na graničnom prelazu Debeli Brijeg - Karasovići, i olakšati prelazak granice, naročito u ljetnjoj turističkoj sezoni. Bo.B.

Oduzete cigarete

uhapšen baranin

u automobilu držao 800 šteka cigara bez akcize Barska policija uhapcila je B.V. (43) iz tog grada, zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljena trgovina, nakon što je pretresom njegovog vozila kojim je upravljao pronašla i oduzela 800 šteka raznih cigareta bez akciznih markica. “Službenici CB Bar su, 14. juna, postupajući na osnovu operativnih informacija da se kroz Opštinu Bar, koristeći alternativne pravce u cilju zaobilaženja policijskih patrola, transportuju duvanski proizvodi bez akciznih markica, kontroli-

sali putničko motorno vozilo marke “VW vento” kojim je upravljao B.V. (43) iz Bara. Tom prilikom policijski službenici su pronašli i oduzeli oko 800 šteka raznih cigareta. Lice je predato policijskim službenicima Grupe za suzbijanje privrednog kriminaliteta radi daljeg postupanja”, saopšteno je iz Uprave policije. Nadležni državni tužilac naložio je da se B.V. liši slobode i da mu se privede uz krivičnu prijavu zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio pomenuto krivično djelo. Bo.B.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 6. 2018.

Na KliNici za oNKologiju mjesečNo oKo 3.000 pacije

Todorović: Mi ne liječiM već ljude i njihovu faM Mjesečno se na Klinici za onkologiju KCCG primi oko 3.000 pacijenata, kaže direktor Vladimir Todorović. Ipak, kako ističe, liste čekanja su rijetke, zahvaljujući predanom radu profesionalnog kadra

⌦ Marina Ilić Na Klinici za onkologiju mjesečno se liječi oko dvije do tri hiljade pacijenata, dok taj broj na nedjeljnom nivou iznosi 500, kazao je u razgovoru za Vikend novine direktor Klinike za onkologiju Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) prof. dr Vladimir Todorović. Prema njegovim riječima, i pored velikog obima posla i činjenice da je linearni aparat za zračenje jedini aparat takve vrste u ovoj zdravstvenoj ustanovi, liste čekanja su veoma rijetke. Takvo stanje je posljedica velikog zalaganja i napora zaposlenih, koji rade dopunski i vikendom, kako bi izašli u susret pacijentima. “Naša klinika ima tri centra. U Centaru za medikalnu onkologiju se primjenjuju sistemski vidovi liječenja, hemioterapija. Zatim, imamo Centar za radioterapiju gdje se obavlja zračenje i imamo Centar za nuklearnu medicinu gdje imamo dvije gama kamere i četiri

Potrebno nabaviti još medicinske opreme

Iako Klinika za onkologiju pretenduje da bude evropska, da bi u tome uspjela, Todorović kaže da je potrebno nabaviti još opreme. “Onkologija su i druge klinike KCCG. Hirurške intervencije se rade na Klinici za hirurgidoktora. Ukupan broj zaposlenih u Klinici je oko 100 i imamo 30 doktora. Ako uzmemo u obzir da smo prije 15 godina imali tri doktora, vidimo da se dešava ekspanzija bolesti, kadrova, infrastrukture”, naglasio je Todorović. Nova zgrada Klinike otvorena je 2010. godine čime su kapaciteti ove ustanove značajno unaprijeđeni. “Sada imamo 50 kreveta, dok smo u staroj klinici imali 20. Novim dnevnim bolnicama i izgradnjom bunkera napravili smo infrastrukturu i pripremili se za ovaj period.

ju, dijagnostika u Centru za dijagnostiku, interno itd. Svi se oni bave onkologijom, a mi radimo određene segmente onkologije, koje kada postoji dijagnoza, posle multidisciplinarnog konzilijuma, podrazumijevaju dalje terapije, sistemske, radio terapije,

kreveta je na raspolaganju pacijentima na klinici za onkologiju

Međutim, to je patologija koja nameće stalno novo proširenje, nove kadrove, ljekove, opremu itd., tako da smo stalno u transformaciji, ali mislim da smo vrlo strukturisani i da imamo dosta kadrova. Što se tiče pregleda, oko 500 pacijenata svake nedjelje prođe na neki pregled ili na medikal-

nuklearna medicina itd. Ono što bi bilo dobro je da u dijagnostičkom dijelu da imamo PET CT, to je značajna procedura u onkologiji. Nabavka linearnog akceleratora će nam pomoći da nema liste čekanja za zračnu terapiju”, poručio je Todorović.

noj onkologiji ili na radioterapiji, što je oko 2.000 pacijenata mjesečno”, ističe Todorović.

■ U CentrU za medikalnU onkologijU bez čekanja

I pored tolikog broja pacijenata, Todorović napominje da je Centar za medikalnu onkologiju jedini takve vrste u regionu, na kom nema lista čekanja. “Što se tiče medikalne onkologije, nema liste čekanja i mi smo jedini u regionu koji nemaju tu listu čekanja. To postižemo izuzetnim naporom osoblja koje radi ovdje. Mi smo dodali i popodnevne ambulante da bismo proširili dijapazon. Prijepodne su hemio-

Karcinom pluća najčešći

Na Klinici za onkologiju je oko 100 zaposlenih, od čega je oko 30 ljekara

U Crnoj Gori je karcinom pluća najčešći kod muškaraca, zatim, kolorektal karcinom, i karcinom prostate, a kod žena je to karcinom dojke, kolorektal karcinom i ginekološki, karcinom grlića materice. “To su dosta i preventabilni karcinomi koji mogu skriningom da se otkriju. Ista je situ-

acija i u regionu. SZO je uradila analizu između 2000. i 2012. godine, i Crna Gora je jedina od zemalja u regionu koja je smanjila smrtnost od raka za 11 odsto, dok su druge države povećala smrtnost od kancera. Uložili smo i u opremu, u zgrade, ljude. Svake godine smo sve bolji i jači”, kaže Todorović.

terapije, a popodne medikalne radi kontrole i da se ne bi jedne s drugima miješale”, naveo je Todorović. Na Klinici za nuklearnu medicinu prije mjesec dana je instalirana nova gama kamera, jedna od najsavremenijih, tako da ni u njoj nema lista čekanja. “Radioterapija nema listu, ako funkcioniše aparat. Čim aparat počne da se kvari imamo problem, iako to u posljednje dvije godine nije bilo duže od pet, šest dana. Mi imamo ugovor sa serviserom iz Beograda koji dolazi u roku od dva, tri dana. Dešava se da to potraje samo ako je potrebno da se neki dio uveze”, predočio je Todorović.

■ novi linearni

aparat za dva mjeseCa

Prvi linearni akcelerator kupljen je, kaže, 1997. godine, da bi se 2010. obezbijedio novi. “Novi košta oko tri miliona eura, i to je jedan od najskupljih aparata koji postoje u Crnoj Gori. Oni traže određeno servisiranje i održavanje, što je veoma skupo na godišnjem nivou, ali to nam je bitno jer kada se aparat pokvari, dolazi do zastoja u liječenju. Zbog toga smo već nekoliko godina unazad radili na tome da se nabavi još jedan aparat. Bunker je već izgrađen, a novi aparat smo naručili i treba da stigne u roku od dva mjeseca. To je jedan od najsavremenijih aparata u regionu, Varian Truebeam. On treba da se instalira, aktivira, podesi i nadamo se da će do kraja godine startovati njegova upotreba. On košta između 2,7 i tri mi-

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 6. 2018.

AKTUELNO

ENATA, LISTE ČEKANJA SAMO KADA JE APARAT U KVARU Foto: Dejan Lopičić

MO TUMOR, MILIJU Najsavremeniji aparati i profesionalan kadar obezbjeđuju visok nivo kvaliteta rada na Klinici za onkologiju liona eura. To je nešto neophodno za nas. Inače smo mi u dopunskom radu već duže vrijeme čime smo produžili rad ljudi koji rade na linearnom akceleratoru, a time smanjili listu čekanja”, kazao Todorović. Ono što je dodatno omogućilo olakšan rad i liječenje je, navodi on, nova lista ljekova. “Imamo sada pozitivnu listu ljekova koja je nedavno objavljena, tu su ušli mnogi savremeni onkološki ljekovi, što nam je omogućilo da liječimo pacijente na evropski način. Dolaskom novih doktora, a imamo 11 subspecijalista na onkologiji, možemo da odgovorimo nekim novim izazovima koji su pred nama”, naglasio je Todorović.

■ PERSONALIZOVANA METODA LIJEČENJA

Pored posvećenog kadra i savremenog aparata, Klinika za ongologiju KCCG se može pohvaliti i najsavremenijim metodama liječenja. Riječ je o individualnom i multidisciplinarnom pristupu, koji se u regionu još uvijek rijetko primjenjuje. “Imamo multidisciplinarne konzilijume jer se smatra da u onkologiji više ne može jedan doktor da donosi odluku nego to radi multidisciplinarni tim kog čine hirurg, ra-

Prof. dr Todorović

Faktori rizika veći u zemljama u razvoju

Todorović navodi da su projekcije da će u narednih 15-20 godina broj pacijenata oboljelih od karcinoma porasti na još 70 posto, i to naročito u zemljama u razvoju jer su faktori rizika u tim zemljama povišeni. “Konzumiranje alkohola, nekretanje, loša ishrana, gojaznost, infekcije, virusi. To su sve faktori koji su vezani za manje razvijedioterapeut, onkolog, dijagnostičar, patolog, ponekad ORL, ginekolog itd. Po svim parametrima je takav način rada doveo do mnogo kvalitetnijeg liječenja pacijenata. To nije jednostavno i većina zemalja u regionu nemaju baš ovakav princip rada. To je dosta savremen način koji smo mi uspjeli da organizuejmo”, objašnjava Todorović. Takvih je konzilijuma oko 200 svake nedjelje, a oko 800 pacijenata svaki mjesec prođe kroz taj proces. Takođe, on ističe da se personalizovana metoda pokazala izvanredno, te da je značajno unaprijedila liječenje pacijenata sa karcinomom. “Mi smo ranije tumor na dojci operisali i davali određene terapije kao zaštite od smanjenja recidiva. Međutim, danas molekularnom analizom

ne sredine i nemamo preventivne aktivnosti u tom smislu i rano otkrivanje. Mi radimo na tome, ali nije tako etablirano kao na zapadu. Time se karcinom otkrije ranije i može da se izliječi u potpunosti dok se u zemljama kod kojih to nije razvijeno, javlja kasnije i u višem stadijumu. Onda se mora liječiti kroz procedure koje mnogo koštaju”, istakao

na patologiji i PSR-om, možemo da otkrijemo različite vrste tumora, čak se sada i genetski ulazi u strukturu i liječi se potpuno drugačije. Te mole-

Mi svake godine, ne samo što idemo na sastanke i edukacije, nego organizujemo međunarodne sastanke u Crnoj Gori i tu razmjenjujemo iskustva u liječenju i u trendovima. Mi smo prihvatili te evropske protokole po kojima liječimo naše bolesnike.

je Todorović. On kaže da se vjeruje da će do 2050. godine 100 odsto ljudi na planeti imati neku vrstu raka ili biti u susretu sa dijagnozom raka. “Ovih godina je taj procenat oko 53 do 60, 1900. godine je bilo 18 posto, dakle vidimo da se desila velika promjena”, predočio je on.

kularne ciljeve gađamo našim novim lijekovima, monopolskim antitijelima, imunoterapijom itd. Znači, hemioterapija, koja se koristila posljednjih 30 godina i koja je imala neželjene efekte, danas izlazi iz aktuelnosti. Sad imamo potpuno drugačiji koncept. I onkologija je takva da se u njoj na svaka tri, četiri mjeseca promijeni znanje. Vi ako godinu dana ne pratite šta se dešava, vi više ne liječite onako kako je po protokolu”, pojasnio je Todorović i istakao da ulazimo u eru individualizovane terapije.

■ BOLESNOME

SVAKI DAN ZNAČI

On navodi da se u Klinici za onkologiju ne vodi statistika smrtnosti od karcinoma, ali da pojedine analize pokazuju da je preživljavanje od npr.

karcinoma dojke sve bolje. “U onkologiji imate nekoliko ciljeva liječenja. Sistemska i zračna terapija. Međutim, imate pacijente sa metastazama koji ne mogu da se izliječe, ali mogu da se prevedu u hroničnu bolest. To znači da pacijenti koji su živjeli šest mjeseci, do godinu dana, sada žive dvije do tri godine. Onome ko je zdrav, njemu takav rezultat ne znači ništa, ali onome ko je bolestan svaki dan znači i njegovoj rodbini. Tako da mi, u suštini, ne liječimo tumor i dijagnoze već liječimo ljude i njihovu familiju. Cilj nam je da održimo kvalitet života tih ljudi, a ne da im dajemo terapije koje će im onemogućiti normalan život. Težimo da pacijentu pomognemo u svakom smislu, fizičkom, psihičkom, holističkom, simpalijativnom, simptomatskom, da to što mogu da žive, prožive što kvalitetnije”, rekao je Todorović. Kako kaže, raditi na onkologiji nije lako, ali od nove godine, podršku pacijentima pruža i psihološkinja. “Od nove godine imamo i psihološkinju koja nam pomaže u radu sa bolesnicima, jer nije samo u pitanju okrenutost ka tumoru i dijagnozi, već je ipak pacijent u fokusu. Cilj je da oni to osjete i da budu svjesni da ćemo mi uraditi sve što je moguće za njih”, dodao je Todorović.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 6. 2018.

Foto: Iva Mandić

PREDOČIO TRI RAZLOGA ZA RAZRJEŠENJE

Šundić pokrenuo smjenu direktora TVCG Vladana Mićunovića

Vršilac dužnosti generalnog direktora Javnog servisa Božidar Šundić pokrenuo je proceduru za razrješenje direktora Televizije Crne Gore Vladana Mićunovića. Kako je prenio Portal RTCG, u Namjeri o razrješenju navedena su tri razloga koja se odnose na ugovor o poslovnoj saradnji Javnog servisa sa Centrom za građansko obrazovanje (CGO), neusvajanje Programskoprodukcionog plana (PPP) TVCG za ovu godinu, kao i na propuste prilikom iznošenja podataka o gledanosti elektronskih medija u Crnoj Gori. U obrazloženju koje se odnosi na sporni ugovor sa CGO, navodi se da je konci-

piran suprotno Zakonu o nacionalnom javnom emiteru RTCG-u i kao takav, kako se ističe, “u dijelu prava i obaveza dovodi u pitanje nezavisnost RTCG - programsku i nezavisnost novinara”. “Neposredan i konkretan spoljni uticaj Ugovorom se ostvaruje prethodno sugerisanim i pisano odobrenim temama, izborom gostiju, kontrolom konačnih priloga prije njihovog emitovanja”, navodi se u obrazloženju. Ocjenjuje se da su tako dovedeni u pitanje elementi osnove profesionalnog i objektivnog novinarstva, uredničke nezavisnosti, kao i principi institucionalne autonomije RTCG.

Mićunović je za direktora TVCG izabran u junu 2017. godine U Namjeri o razrješenju se pojašnjava da je Mićunović, neusvajanjem Programskoprodukcionog plana, kao direktor TVCG, svojim “nesavjesnim i nepravilnim radom” pričinio veću štetu RTCG. Navodi se da je Mićunović, na sjednici Savjeta RTCG, održanoj 27. decembra, ka-

zao da preuzima odgovornost za netačnu interpretaciju podataka o gledanosti elektronskih medija u Crnoj Gori. Mićunović je za direktora TVCG izabran u junu prošle godine. Savjeta RTCG je na posljednjoj sjednici smijenio Andrijanu Kadiju sa pozicije generalne direktorice Jav-

nog servisa, i imenovao Šundića za vršioca dužnosti. Podsjećamo, Mićunović je za direktora TVCG izabran u junu 2017. godine. Prethodno je na posljednjoj sjednici Savjeta RTCG smijenjena Andrijana Kadija s pozicije generalne direktorice Javnog servisa, a za VD je izabran Božidar Šundić. M.I.

ORGANIZACIJA SLIJEPIH ZA PODGORICU, DANILOVGRAD I KOLAŠIN

Osobe sa oštećenjem vida osposobljene za rad u vešeraju

VOLI MOTORS I ODSIJEK ZA BEZBJEDNOST DRUMSKOG SAOBRAĆAJA

HUMANITARNI KONVOJ “VOZI SIGURNO, MISLI NA DJECU” Voli Motors i Odsijek za bezbjednost drumskog saobraćaja crnogorske policije organizuju danas humanitarni moto konvoj “Vozi sigurno, misli na djecu” od Podgorice do Tivta. Cilj konvoja da se skrene pažnja na bezbjednu i sigurnu vožnju motocikala, kao i podsjećanje vozača automobila na važnost posebne pažnje koju bi trebalo pokazati u odnosu na motoriste, kao učesnike u saobraćaju. “U želji da dodatno ople-

menimo ovaj događaj, odlučili smo se da on bude humanitarnog karaktera, posvećen djeci, jer pažnja prema njima čini osnovu svih aktivnosti koje pozivaju na pažnju i sigurnost u vožnji”, navode u kompaniji Voli Motors. Zato će, dodaju, uručiti dječjem domu “Mladost” u Bijeloj donaciju vrijednu hiljadu eura, kao i dodatnih pet eura po svakom učesniku konvoja. “Pozivamo vas da se pridružite humanitarnom kon-

voju “Vozi sigurno, misli na djecu” i da prisustvom date doprinos ovoj akciji”, zaključuju u kompaniji. Okupljanje i registracija učesnika biće organizovano od devet do 9.30 časova u Voli Motors, BMW i MINI prodajno servisnom centru, polazak je planiran u deset časova, okupljanje u Porto Montenegru, u hali Synhro u 12 sati, a potom slijedi nastup djece iz doma “Mladost” i uručivanje donacije. M.I.

U okviru projekta „Zapošljavanje osoba sa invaliditetom u gradskom vešeraju“, šest osoba sa oštećenjem vida je osposobljeno za obavljanje tog posla, od kojih će dvoje nastaviti da rade šest mjeseci, saopšteno je iz Organizacije slijepih za Podgoricu, Danilovgrad i Kolašin. Predstavnica tih organizacije Stefa Adžić ocijenila je, povodom predstavljanja rezultata projekta i problema diskriminacije u oblasti profesionalne rehabilitacije, rada i zapošljavanja, da je uključivanje OSI u svijet rada ključna odrednica njihove potpune integracije u zajednicu. Ona je kazala, na konfe-

renciji za novinare, da su nakon 12 mjeseci projekta, šest OSI prošle obuku za rad u vešeraju. “U projekat su bile uključene osobe sa oštećenjem vida. Četiri OSI su imale priliku da tokom šest mjeseci rade u vešeraju, koji je pokrenula Organizacija slijepih, a dvije osobe će nastaviti da rade, najprije u periodu od šest mjeseci, dok se ne stvore uslovi za neki dalji rad“, saopštila je Adžić. Ona je kazala da je cilj projekta bio doprinos povećanju zaposlenosti OSI kroz otvaranje novih radnih mijesta, koja su, kako je pojasnila, nastojali da prilagode njihovim mogućnostima. M.I.

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 6. 2018.

AKTUELNO

ĐUKANOVIĆ VJERNICIMA ČESTITAO BAJRAM

Praznike provedite u miru, sa porodicama

KCCG: PREDSTAVLJEN NOVI SERVIS ZA ZAKAZIVANJE PREGLEDA

GRAĐANI ĆE MOĆI DA POTVRĐUJU ILI OTKAZUJU ZAKAZANE PREGLEDE Klinički centar Crne Gore (KCCG), uveo je novi servis za građane preko kojeg će im biti omogućeno jednostavno potvrđivanje ili otkazivanje zakazanih pregleda u ovoj ustanovi. Pređašnji servis pokazao je vrline ali i mane, praksa je pokazala da u toku prošle godine nije realizovano između 25 i 38 odsto zakazanih specijalističkih pregleda zbog nedolaska pacijenata, stoga je juče predstavljen novi servis za građane pod nazivom “Call centar za potvrdu/otkazivanje specijalističkih pregleda u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG)”. Generalna direktorica Direktorata za kontrolu kvaliteta zdravstvene zaštite i unapređenje ljudskih resursa u Ministarstvu zdravlja Vesna Miranović objasnila je kako ovaj

sistem funkcioniše. “Pacijent će ubuduće petog, šestog i sedmog dana pred zakazani specijalistički pregled, dva puta dobijati poziv u kome mu se kaže da dana tog i tog ima zakazan specijalistički pregled u KC u toj i toj ambulanti. Pritiskom na 0 pacijent potvrđuje da dolazi na pregled, pritiskom na 1 otkazuje pregled. Ukoliko se pacijent prvog dana odazove pozivu u potvrdi pregled, više neće dobijati pozive. Ukoliko poslije tri dana i šest poslatih poruka se ne odazove pozivu, sistem će ga automatski eliminsati iz liste zakazanih specijalističkih pregleda i istu osloboditi drugom pacijentu”, objasnila je Miranović. To što gotovo svaki treći građanin ne dođe na zakazani pregled, Klinički centar pri-

lično košta. Koliko, tek treba da izračunaju. “Mi u dopunskim i vanrednim ambulantama angažujemo ljekare koji moraju biti tu određeni broj sati, čekajući zadnjeg pacijenta. Ono što smo mi uradili je da smo otvorili sve ambulante do kraja godine. Ne krijemo da imamo problem na pojedinim klinikama. Imamo nedostatak kadra, dok nam ne dođu ljudi sa specijalizacije. Otvorili smo dopunske i vanredne ambulante i ambulante vikendom, kako bismo stvorili uslove da najvećem broju pacijenata izađemo u suret i taj se broj pregleda uradi u roku od mjesec dana”, kazala je direktorica KCCG Zorica Kovačević. Ona nije za mjeru kažnjavanja za kojom su posegnule neke zemlje regiona. J.V.

MINISTARSTVO RADA I SOCIJALNOG STARANJA

Danas isplata materijalnih davanja Danas počinje isplata materijalnih davanja iz socijalne i dječje zaštite za mjesec maj. Ministarstvo rada i socijalnog staranja je za te svrhe obezbijedilo oko 6,3 miliona eura. Preko 930 hiljada eura je izdvojeno za korisnike materijalnog obezbjeđenja, dok je za korisnike dodatka za djecu obezbijeđeno oko 391.000. Kako je saopšteno iz Ministarstva, za

Ilustracija pravo na dodatak za njegu i pomoć izdvojeno je više od mili-

on, a za ličnu invalidninu oko 450.000 eura. U skladu sa zakonom i izvršenju odluke Ustavnog suda Crne Gore, za naknade po osnovu rođenja troje ili više djece biće isplaćeno oko 575. 000 eura. Za uplatu doprinosa korisnicama naknade po osnovu rođenja troje ili više djece biće isplaćeno oko 110. 000 eura. J.V.

Predsjednik Crne Gore, Milo Đukanović, čestitao je reisu Islamske zajednice u Crnoj Gori, Rifatu Fejziću, i svim pripadnicima islamske vjeroispovijesti Ramazanski bajram. On je vjernicima poželio da praznične dane provedu u miru, zajedno sa porodicama i ljudima dobre volje. “Duh Ramazana produbljuje svijest o našoj zajedničkoj potrebi da se suprotstavimo isključivostima, slijedimo mir, čujemo glas drugog, posebno glas usamljenog, potištenog i potrebitog, da se međusobno pomažemo, gradeći društvo razumijevanja i zajedništva, tolerancije i međusobnog uvažavanja, građanske raznolikosti, solidarnosti i socijalne pravde”, kazao je on. Đukanović je rekao da su sveti dani kao godovi koji svjedoče o sazrijevanju i spoznaji značaja društvenog

dijaloga kojim se izgrađuje povjerenje i prisan odnos prema drugom i drugačijem. Prema njegovim riječima, crnogorski građani, pripadnici islamske vjeroispovijesti imaju za to posebne zasluge. “Neodvojivi dio tog identiteta, nasljeđe je i Islamske zajednice u Crnoj Gori”, kazao je Đukanović. On je dodao da aktivnosti Islamske zajednice i danas civilizacijski obogaćujuju društvo, a njena puna posvećenost izgradnji Crne Gore i razvoju crnogorskog društva čini ga građanski snažnijim u trenutku ostvarenja evroatlantske budućnosti i boljeg života ljudi. Pripadnicima islamske vjeroispovijesti iskrene čestitke povodom Ramazanskog bajrama uputili su i predsjednik Socijalističke narodne partije Vladimir Joković i lider Socijaldemokratske partije SDP R a n ko Krivokapić. J.V. Đukanović

PREGOVORI SA EVROPSKOM BANKOM

Šehović tražio kredit za obnovu računara Ministar prosvjete, Damir Šehović, na juče održanoj sjednici Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport, kazao je da je ovaj resor u pregovorima sa Evropskom investicionom bankom za kredit kojim bi se, ukoliko se postigne dogovor, u velikom broju crnogorskih škola u potpunosti obnovila računarska oprema. Šehović je istakao da je Crnoj Gori potreban održivi model rasta, zasnovan na obrazovanju i inovacijama i naglasio da je nedavno dodijeljeno 300 mikrobit računara za 10 osnovnih škola iz Crne Gore koje učestvuju u projektu “Škole za 21. vijek”, a koji realizuju Britanski savjet i Ministarstvo prosvjete. “Ja sam i ranije rekao da

često pogrešno razumijemo svrhu digitalizacije u obrazovanju. Ona nije tu da učini ono na šta su današnje generacije inače navikle: da skrati trud, a time i parališe svaki novi, stvaralački napor. Digitalizacija u obrazovanju treba da učini upravo suprotno: izazove kod djeteta stvaralački nagon, radoznalost u vezi sa programiranjem i kreiranjem novih sadržaja ili na praktičnom primjeru približi neki teorijski koncept. To je digitalizacija u obrazovanju”, kazao je Šehović. Tokom sjednice govorilo se i o načinima zaštite djece od sadržaja na internetu i pametnom korišćenju istog kao i o neravnoteži u digitalnoj pismenosti između nastavnika i učenika. J.V.

AKTUELNO

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Ministarstvo odbrane, ul. Jovana Tomaševića br. 29, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE usluge održavanja taktičkih RU, RRU, komercijalnih radio telefonskih uređaja i sistema, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 25.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 80705-1847/18-5 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 15.06.2018. godine. Lice za davanje informacija Lučić Bojana, telefon 020 483 270, e-mail nabavkemod@gmail.com.

Crna Gora Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja JAVNI POZIV 2018 – Podrška razvoju lanca vrijednosti za poljoprivredne proizvođače kroz Komponentu 1 Projekta razvoja klastera i transformacije ruralnih područja Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja objavljuje Javni poziv za dodjelu podršku razvoju lanca vrijednosti kroz RCTP projekat, za poljoprivredne proizvođače kroz Komponentu 1 RCTP projekta. Poziv se objavljuje u okviru Agrobudžeta za 2018. godinu i programa 2.1.17 Podrška razvoju klastera u oblasti poljoprivrede. Ovim Javnim pozivom utvrđuju se uslovi, kriterijumi i način prijavljivanja za korišćenje podsticajnih sredstava. Bliži kriterijumi i uslovi za ostvarivanje prava na podršku kroz ovaj Javni poziv i Zahtjev za odobravanje projekta objavljeni su na internet stranici Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja (www.mpr. gov.me). Rok za dostavljanje zahtjeva za odobravanje projekata po osnovu objavljenog javnog poziva je 2. jul 2018. godine. Informacije u vezi sa Javnim pozivom mogu se dobiti putem telefona: 067/700-636; 067/700-531.

Crna Gora Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 6. 2018.

SOLARIJUM ZA I PROTIV: DIREKTORKA KLIN

VIŠE OD 450.00 POVEZANO SA U

⌦ Iva Popović

Ljeto samo što i kalendarski nije oglasilo dolazak. Pred nama su mjeseci koji donose puno sunčanih dana. Bez obzira na pokušaje vraćanja blijedog tena u modu, čini se da je preplanuo ten i

Alarmantan je podatak da čak 90% karcinoma kože uzrokuje izlaganje UV zracima. Bolesti koje solarijum pogoršava su eritemsi lupus, rozacea, dermatomiozitis, porfirije. Povećava se broj mladeža, bora i fleka, može doći do alergije i oštećenja očiju

dalje sinonim atraktivnosti, zdravlja i ljepote. Mnogi od nas kao način za postizanje tog cilja biraju odlazak u solarijum. Da li je ovo pametan izbor koji ne narušava naše zdravlje? Koža je najveći ljudski organ i ona prva dolazi u dodir sa okolinom. Kažu da pamti kako je tokom godina tretiramo. Alarmantan je podatak da čak 90% karcinoma kože uzrokuje izlaganje UV zracima. Bolesti koje solarijum pogoršava su eritemsi lupus, rozacea, dermatomiozitis, porfirije. Povećava se broj mladeža, bora i fleka, može doći do alergije i oštećenja

JAVNI POZIV 2018 – opštinama Nikšić, Šavnik, Žabljak, Mojkovac, Bijelo Polje, Berane i Petnjica za dostavljanje zahtjeva za podršku razvoju lokalne ruralne infrastrukture - putna i vodna infrastruktura RCTP projekta Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja objavljuje Javni poziv opštinama Nikšić, Šavnik, Žabljak, Mojkovac, Bijelo Polje, Berane i Petnjica za dostavljanje zahtjeva za podršku razvoju lokalne ruralne infrastrukture - putna i vodna infrastruktura kroz Projekat razvoja klastera i transformacije ruralnih područja. Poziv se objavljuje u okviru Agrobudžeta za 2018. godinu i programa 2.1.17 Podrška razvoju klastera u oblasti poljoprivrede. Ovim Javnim pozivom utvrđuju se uslovi, kriterijumi i način prijavljivanja za korišćenje podsticajnih sredstava. Bliži kriterijumi i uslovi za ostvarivanje prava na podršku kroz ovaj Javni poziv objavljeni su na internet stranici Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja (www.mpr.gov.me). Rok za dostavljanje zahtjeva za odobravanje projekata po osnovu objavljenog javnog poziva je 02. jul 2018. godine. Informacije u vezi sa Javnim pozivom mogu se dobiti putem telefona: 067/700-636; 067/700-531.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac DOO „Vodovod i kanalizacija - Cetinje“, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE Oprema za akustičnu detekciju curenja na vodovodnoj instalaciji, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 12.000,00€. Tenderska dokumentacija broj 2616 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 15.06.2018. godine. Lice za davanje informacija Jošo Otašević, telefon 041-231-221, e-mail joso.otasevic@vikct.me.

Solarijumi dovode do preplanulosti uz pomoć UV zraka. UV zraci su opasni, ne stvaraju opekotine, ali povećavaju rizik za nastanak karcionoma kože i ubrzavaju njeno starenje. Većina korisnika solarijuma ne zna da preplanulost dobijena u solarijumu ne štiti od opekotina do kojih može da dovede boravak na suncu

očiju. Najosjetljivija grupa su svakako trudnice, djeca, ljudi sa srčanim tegobama i visokim pritiskom, oni koji pate od autoimunih bolesti. Važno je istaći dok razmišljate koji od načina sunčanja odabrati i to da su UV zraci solarijuma 2-3 puta moćniji od UV zraka sunca. Direktorka klinike za dermatoveneorologiju KCCG, prof. dr Milena Đurović kaže da solarijumi proizvode koncentrovane doze UV zračenja koje mogu da budu i do pet puta jače od sunčevih u ljetno podne, te da nijedan odlazak u solarijum nije bezbjedan. “Solarijumi dovode do

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 6. 2018.

AKTUELNO

NIKE ZA DERMATOVENEROLOGIJU KCCG, PROF. DR MILENA ĐUROVIĆ ZA VN

00 SLUČAJEVA RAKA KOŽE UPOTREBOM SOLARIJUMA preplanulosti uz pomoć UV zraka. UV zraci su opasni, ne stvaraju opekotine, ali povećavaju rizik za nastanak karcionoma kože i ubrzavaju njeno starenje. Većina korisnika solarijuma ne zna da preplanulost dobijena u solarijumu ne štiti od opekotina do kojih može da dovede boravak na suncu. SZO je solarijume stavila u grupu faktora rizika za pojavu melanomskih i nemelanomskih tumora kože. Nijedan odlazak u solarijum nije bezbjedan. Ako se osoba izlaze zračenju u solarijumu šest puta godišnje ima 70% veću šansu za nastanak bazocelularnog karcinoma. Ako mlada osoba do tridesete godine koristi kvarcnu lampu za 70% se povećava šansa za dobijanje melanoma”, ističe dr Đurović. Zracima u solarijumu, kako kaže, ne treba da se izla-

Prvi solarijum napravljen krajem prošlog vijeka

Prvi solarijum napravljen je krajem prošlog vijeka i od tada njegova popularnost raste. Danas postoje solarijumi sa slabijim lampama, turbo ili čokoladni, sjedeći, stojeći, ležeći. Proizvođači tvrde da su bezbjedni jer emituju dugotalasne ul-

žu osobe ispod 18 godina, kao ni osobe sa svijetlom puti, većim brojem mladeža, osobe koje su imale ili je neko u njihovoj familiji imao rak kože… “Zraci u solarijumu mogu imati i do 12 puta jače kancerogeno dejstvo od sunčevih. Svake godine u svi-

traljubičaste (UVA) zrake koji ne izazivaju opekotine. Ipak, istina je drugačija i istraživanja su pokazala da oni prodiru u kožu čak dublje od srednjetalasnih zraka (UVB) i dovode do starenja kože, povećavajući rizik od raka.

jetu više od 450.000 slučajeva raka kože direktno je povezano sa upotrebom solarijuma, navodi se u studiji objavljenoj u američkom medicinskom časopisu za dermatologiju JAMA. EU je dala preporuku da se od 2017. godine solarijumi više ne koriste, a u nekim

evropskim zemljama je već zabranjena njihova upotreba. U Austaliji 2014. godine je zabranjena upotreba solarijuma i to je druga zemlja svijeta, poslije Brazila koja je zabranila upotrebu solarijuma”, kaže Đurović. Za one koji i pored pomenutih rizika žele sunčanje u solarijumu preporučuje tretman čišćenja kože od svih kozmetičkih preparata, šminke i parfema prije odlaska jer oni mogu uzrokovati mrlje i iritaciju. Poželjno je uraditi piling tijela koje potom namažemo specijalnim kremama koje hidriraju i štite kožu. Da bi izbjegli oštećenje očiju obavezne su odgovarajuće naočari. Između tretmana, pričekajte bar dva dana, a posebnu pažnju obratite na higijenu solarijuma u koji odlazite i njegovo pravilno održavanje.

Savjeti stručnjaka

Čini se da je izlaganje suncu najprirodniji način tamnjenja, ali je teško kontrolisati količinu zračenja naše kože. Kao zaštita tu su sredstva koja štite od UV-a i UV-b zraka, ali zaštitni faktor ne treba biti veći od 40. Potrebno ih je nanijeti sat vremena prije izlaganja suncu i izbjegavati sunčanje između 10 i 16 sati. UV zračenje ima i svoje pozitivne efekte kao što su aktiviranje proizvodnje vitamina D bez kog naše kosti ne bi bile zdrave. Sunce jača imunitet i popravlja nam raspoloženje, ali se treba pridržavati savjeta ljekara i izbjegavati pretjerano izlaganje sunčevim zracima.

70% VEĆU ŠANSU ZA NASTANAK BAZOCELULARNOG KARCINOMA IMA OSOBA AKO SE IZLAŽE ZRAČENJU U SOLARIJUMU ŠEST PUTA GODIŠNJE. AKO MLADA OSOBA DO TRIDESETE GODINE KORISTI KVARCNU LAMPU ZA 70% SE POVEĆAVA ŠANSA ZA DOBIJANJE MELANOMA.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 6. 2018.

Budimir i Milutin

Prihvatilište za oPoravak životinja: na jedno

Ljubo i VukosaVa

⌦ Mladen Medenica

Medvjed Ljubomir

a oko 18 kilometara od centra Podgorice, u Piperima, nalazi se prvo i jedino Prihvatilište za oporavak životinja u Crnoj Gori, gdje se na hiljade kvadratnih metara nalazi više od 100 jedinki i oko 30 vrsta životinja sa nekoliko kontinenata.

Podgoričanin Miljan Miličković, sa porodicom, još prije 12 godina, iz ljubavi i, kako kaže, s viškom slobodnog vremena, počeo je da udomljava i spašava životinje na svom imanju. U prelijepoj prirodi i uređenom prostoru posjetioci mogu vidjeti nekoliko vrsta egzotičnih životinja koje nijesu uobičajene za ovo područje, kao ni za evropski kontinent. Veliku atrakciju predstavljaju dvogrbe kamile iz Turkmenistana, lama iz Perua, južnoamerička crvenouha kornjača, vijetnamska svinja, afričke patuljaste koze i koi šarani iz Japana, koji imaju specifičnu boju, obrasce šara i krljušti.

■ SPAŠAVANJE ŽIVOTINJA

Osim toga, u zoo vrtu se nalazi i mladunče mrkog medvjeda, koji je veoma interesantan svim uzrastima, kao i evropski vuk, noj, emu, paun, jeleni lo-

patari i domaće životinje. Ono što je zanimljivo - skoro svaka životinja u prihvatilištu ima i ime, pa se tako medvjed zove Ljubomir, vuk - Vukosava, kamile su Budimir i Milutin, dok su psi pomeranci Bose i Milka. Životinje su većinom spašavane, pa je jelen lopatar otkupljen iz klanice u Nikšiću, a lama koju su građani mučili na ulcinjskoj plaži po velikim vrućinama, otkupljena iz cirkusa. Ove životinje su sada bezbjedne i žive u odličnim uslovima. Miličković na svom imanju

OnO štO je zanimljivO - skOrO svaka živOtinja u prihvatilištu ima i ime, pa se takO medvjed zOve ljubOmir, vuk - vukOsava, kamile su budimir i milutin, dOk su psi pOmeranci bOse i milka

oporavlja životinje, a nakon toga ih većinom pušta u šumu, dok egzotične životinje ostavlja, jer njihov boravak u šumi nije bezbjedan.

■ SLOBODA ZA ŽIVOTINJE

Sve životinje se, kako kaže, nalaze u izvanrednim uslovima i ispoštovanim standardima. “U beogradskom zološkom vrtu, u kvadraturi od svega 200 kvadrata, smješteno je oko dvadesetak vukova, dok naš vuk sam ima oko hiljadu kvadrata. Lama se “širi” na čak 50.000 kvadrata, medvjed na oko sto kvadrata, a dvije kamile na skoro 20.000 kvadrata. Trudili smo se da životinje imaju dobre uslove, a ne da građani koji dođu mogu bolje da ih vide, kao što je to slučaj u zoološkim vrtovima. Ovdje mogu da vide životinje kao u prirodi”, kaže Miličković. Ističe da nabavka životinja zavisi isključivo od toga koliko se bespravno uvoze životinje ili od cirkusa koji ih ostavljaju. “Mi ne dovodimo životinje iz inostranstva, niti ih ‘nabavljamo’, već samo uzimamo one kojima je neophodan oporavak.

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 6. 2018.

AKTUELNO

om mjestu 30 vrsta sa nekoliko kontinenata

a “čuVaju” PiPere Niko nije nadležan za registraciju zoo vrta Iako se životinje nalaze u idealnim uslovima, pojedine nevladine organizacije su optuživale Miličkovića da muči životinje, dok on poziva NVO da se usmjere na zabranu klanica koje ubijaju jelene i druge vrste životinja, kao i da se bore protiv lovaca koji ubijaju divljač. Miličković tvrdi da već godinu čeka na registrovanje zoo vrta, ali da “niko nije nadležan”. “Oko 12 godina smo spašavali divlje i egzotične životinje o svom trošku, jer smo to radili iz ljubavi, a ovo mjesto je bilo zatvoreno za sve posjetioce. Nijesmo se nikad obraćali državi i nadležnim institucijama, sve do prošle godine kada su se na planini Pusti lisac pojavili mali medvjedi. Mi smo ih preuzeli, jer su medvjedi ostali sami i bez brige, a u Crnoj Gori nije postojala organizacija koja Sa vlasnicima cirkusa smo na desetine puta išli da pregovaramo oko kupovine kamila, jer su bile na samrti od lošeg držanja”, navodi Miličković. Interesantno je da prihvatilište najviše posjećuju Rusi,

bi brinula o njima. Obavijestili smo sve institucije o tome, ali onda su nevladine organizacije za zaštitu životinja, samo iz njima znanih razloga, krenule u hajku protiv nas. Sa ministarstvima poljoprivrede i održivog razvoja i turizma smo imali dogovor da medvjedi ostanu kod nas dok oni ne obezbijede uslove da se smjeste u rezervat neke od okolnih zemalja, jer ga Crna Gora ne posjeduje. NVO su nas optužile da ovdje mučimo životinje, a pojavila se i priča da imamo dvije žirafe i da držimo nilske konje bez vode, što je bila nevjerovatna laž”, priča Miličković. Ova negativna kampanja je, kako kaže, imala pozitivan uticaj na prihvatilište, jer su građani počeli da dolaze i bili oduševljeni onim što su vidjeli, kao i što svi odlaze oduševljeni. koji su redovni gosti, a koji su, kako kaže Milačić, prepoznali ovo kao mjesto sa lijepom prirodom, gdje mogu vidjeti razne životinje koje se oporavljaju. “Naši ljudi često donose divlje životinje kako bi ih spasili, a

“Trinaest godina ulažemo naša sredstva u oporavak državnih životinja, a niko nas nije podržao. Spremni smo da sve ovo poklonimo državi, ako dobijemo obećanje i garancije da će nastaviti sa spašavanjem životinja, a ne sa komercijalnim poslom”, poručio je Miličković. Navodi da su tri puta dobijali, a zatim i gubili dozvolu za držanje divljih i egzotičnih životinja zbog žalbe pojedinih nevladinih organizacija, koje su i tužili. “Mislimo da su pojedinci zloupotrijebili službeni položaj i da su opstruirali rad ljudi iz Agencije za zaštitu prirode i životne sredine. Zakon predviđa da se od Agencije dobija saglasnost za otvaranje zoo vrta, ali su se oni proglasili nenadležnim i ne znaju koja je institucija nadležna, što je apsurd”, navodi Miličković. kako bi im mi pružili kvalitetan oporavak i smještaj gdje će biti bezbjedni, a ukoliko je to moguće i da ih vratimo u prirodu. Posljednjih 13 godina to radimo gotovo svakodnevno i nastavićemo tako”, kazao je Miličković.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 6. 2018.

NIKŠIĆ: NOVI DOGOVORI U MZ ŽUPA

Župljani odložili blokadu

Nakon sastanka sa predstavnicima lokalne uprave Župljani su odlučili da odlože blokadu odvoza rude iz tog nikšićkog kraja, koji su ranije najavili nezadovoljni uslovima za život u Župi. Prema riječima predsjednika MZ Župa Dragoljuba Radulovića, za desetak dana počeće asfaltiranje puteva po župskim selima. „U zavisnosti od vremenskih prilika, počeće asfaltiranje puteva po selima. Asfaltiranje će prvo početi u selima Kuta, Zagrad, Oblatno i Bjeloševina, a to je onaj dio posla koji je zaostao od prošle godine, a bilo je dogovoreno da se uradi”, kazao je Radulović. Do-

govoreno je i da opština odmah počne sanaciju kritičnih tačaka na putu Liverovići, kao i da se postave zaštitne mreže duž jezera. “Dogovorili smo i da počne sanacija oštećene ulične rasvjete, kao i da se radi nova po župskim selima”, naglasio je Radulović. On tvrdi i da su obaviješteni da nije moguće uraditi projekat za cjelokupnu rekonstrukciju glavne saobraćajnice, već samo za kritične djelove, što je za Savjet MZ neprihvatljivo. Župljani napominju da su blokadu samo odložili, te da dalji potezi zavise od ishoda sastanka koji je planiran za 15. jul. M.R.

TIVAT: XIV MEĐUNARODNI FESTIVAL

TIVAT: RAZGOVOR SA DIREKTOROM TIVATSKOG AERODROMA RADOVANOM MARIĆEM

OVOM REGIONU JE SAMO NEBO GRANICA

Na Pinama gastro užitak N “P(i)jat od žućenice“

akon veoma dugog perioda na tivatskom aerodromu su krenuli u proceduru sanacije poletno-sletne staze (PSS) što je i najvažniji resurs i osnovno sredstvo za rad svakog aerodroma. Inicijativu je pokrenuo direktor te vazdušne luke, Radovan Marić odmah nakon dolaska na mjesto direktora prije godinu.

U sklopu XIV Međunarodnog Žućenica fest-a večeras će se, sa početkom u 19 sati, na gradskoj rivi Pine održati gastronomska manifestacija „P(i) jat od žućenice“. Za „P(i)jat od žućenice“‘ prijavljeno je 26 izlagača, što je rekord Žućenica festa, a veliki broj izlagača najavljuje i nove rekorde u broju jela od i sa žućenicom. Svečanom otvaranju na daleko prepoznatljive pučke fešte prethodiće, već po tradiciji, mini koncert Glazbeno- prosvjetnog društva „Tivat“, a mediteranskom pjesmom posjetioce će zabavljati splitska klapa „Iskon“, čiji je nastup planiran za 20.30 sati. Organizator Žućenica fest-a je Organizacija žena Tivta, koja Festival dobroga za sva čula organizuje uz tehničku i finansijsku pomoć Turističke organizacije Tivat, Radio Tivta i tivatske Opštine, koja je i pokro-

vitelj Festivala. Za nastup na „P(i)jatu od žućenice“ učešće su, pored ekipa Organizacije žena Tivta, prijavili: Kolo srpskih sestara iz Tivta, Organizacija žena Risan, NVO „Harlekin“ iz Donje Lastve, JU škola „Sergije Stanić“ iz Podgorice, NVO „Ruke“ iz Herceg Novog, brod „Vodena kočija“, Restoran „Mali raj“ iz Igala, NVO „Bokeški forum“ OŠ „Drago Milović“, Aktiv žena SD, Kavačke alamake, Organizacija žena Budve, žene Grblja, NVO „Fešta“’ Baošići, Hotel „Pine“, a prvi put na Žućenica festu predstaviće se i Uduženje ugostitelja Tivat sa kulinarima iz lounge barova „KLM“ i „Volat“, Konobe „Bahus“, kafe barova i restorana „Mala barka“, „City hall“, „My club“, „Big ben“ te hotela „Montenegrino“ i „La Rauch“. Internacionalne boje Festivala braniće kulinari iz Poljske i Srbije. Z.K.

“Od prvog dana mog dolaska na Aerodrom Tivat, kao apsolutni prioritet postavio sam za cilj da poletno-sletna staza i ostale manevarske površine obezbjede maksimalnu sigurnost u funkcionisanju vazdušnog saobraćaja. Svakako da ta 2,5 km betonsko-asfaltne površine koja bukvalno predstavaljaju ‘prozor u svijet’ Crnoj Gori, nijesu od svih relevantnih subjekata tretirana na pravi način. I ranije sam naglašavao da je Crna Gora, dominantno, vazdušna destinacija. Upravo zbog toga je od strateškog značaja za našu državu da taj segment aerodromske infrastrukture bude apsolutno siguran. Naravno, Agencija za civilno vazduhoplovstvo, kao nadzorni i stručni organ, je dala prikaz stanja i smjernice, te je izvršni menadžment, u skladu s tim, pored ostalog, formirao komisiju za sanaciju, na čijem je čelu direktor tivatskog aerodroma”, kazao je Marić. Komisija na čijem je čelu Marić uradila je smjernice. Prva faza je realizovana jer je urađeno projektno rješenje što je podloga za plan sancije, nakon toga uslijediće tenderska procedura i izbor izvođača za taj posao. Da li je sanacija PSS-a dovoljna ili je neophodna generalna rekonstrukcija?

Za procijenjeni obim saobraćaja u tekućoj godini, planirana sanacija će zadovoljiti sve elemente sigurnosti. Međutim, u sklopu sertifikacije Aerodroma Tivat i određenih neusaglašenosti, prepoznatih od Agencije za civilno vazduhoplovstvo, u periodu pred nama neophodno je planirati i generalnu rekonstrukciju svih manevarskih površina, uključujući i PSS. Izvršni menadžment i to prepoznao i već su određene aktivnosti na tom planu sprovedene i formirana komisija tako da će nakon interventne sanacije uslijediti rekonstrukcija poletno-sletne staze. Na mjesto direktora Aerodroma Tivat došli ste na predlog Hrvatske građanske inicijative. Znači li to

Živim u Crnoj Gori, u kojoj sam osnovao porodicu, moja djeca su ovdje rođena, i ja, iako rođen u susjednoj državi, nemam rezervnu domovinu

da je ta politička partija napravila dobar izbor birajući profesionalnog pilota, nekog ko prije drugih može prepoznati prioritete na aerodromu? Politici, otkako sam na aerodromu nema mjesta, funkciju sam shvatio kranje odgovorno. Kao dugogodišnji vojni pilot i instruktor letenja u obavezi sam prepoznati prioritete aerodroma, bilo da se radi o vojnom, mješovitom ili civilnom. U konkretnom slučaju, kada imamo aerodrom kroz koji će, već ove godine, proći preko million i dvjesta hiljada putnika, sletjeti i poletjeti nekoliko hiljada aviona, sigurnost avio-saobraćaja ima posebnu težinu. Tako da je na drugima da procijene da li je HGI napravila dobar izbor. S obzirom da ste profesionalni pilot možete procijeniti pistu jer ste na bezbroj pista sletjeli i poletjeli? Kao pilot sa nekoliko hiljada polijetanja i slijetanja veoma dobro znam šta su manevarske površine i pista. Od prvog dana dolaska na aerodorm ponavljam ono što bi svi trebalo u sistemu da shvate da je sanacija piste apsolutno prioritet svih prioriteta jer kad se operacija slijetanja ili polijetanja odradi bezbjedno i sigurno urađen je ogroman dio posla. I prosto je neshvatljivo da se u proteklih nekoliko decenija nije prišlo tom poslu. Kao vojni pilot, imali ste priliku da cijelu Crnu Goru vidite iz jedne drugačije perspektive. Odakle je ljep-

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 6. 2018.

AKTUELNO

KOTOR: PRIJEM DOBITNIKA NAGRADA ª LUČAº

Za 63 lučonoše po sto eura

Prijem dobitnika nagrade „Luča” upriličen je juče u Palati Bizanti gdje su najbolje kotorske đake pozdravili predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić i predsjednica Skupštine Dragica Perović. Opština Kotor prijem je organizovala za 63 dobitnika diplome „Luča” – 19 osnovaca i 44 srednjoškolaca, koji su nagrađeni sa po 100 eura. Prijemu su prisustvovali i potpredsjednici lokalne uprave Ljiljana Popović-Moškov, Branko Nedović i Milivoje Samardžić. Jokić je, pozdravljajući lučonoše,

ša, iz vazduha ili sa zemlje? “Kada bi resorno ministarstvo omogućilo svakom polumaturantu panoramski let iznad Crne Gore, umjesto uobičajene ekskurzije, mislim da bi pitanje patriotizma i ljubavi prema domovini bilo zauvijek riješeno. Ako sam ja, neko ko nije rođen u ovoj zemlji, lebdeći iznad Lovćena i uživajući u beskrajnoj ljepoti prizora doživio Crnu Goru kao svoju, ne vidim zašto se ta ljepota ne bi usadila i u čista dječija srca”, kazao je Marić ističući da je kao etnički Hrvat rođen u Vojvodini, a najveći dio života proveo u Crnoj Gori. On je podsjetio da je u decembru 1999. godine, nakon NATO intervencije, bio jedini vojni pilot koji je odbio da na svoj helikopter stavi naoružanje, kao i pripremno naređenje za borbeno dejstvo usmjereno ka policiji Crne Gore. „Prije svega kao čovjek, a onda i kao oficir bivše SFRJ, nikada sebi ne bih dozvolio da postupim na način koji nije primjeren ljudskom i profesionalnom dostojanstvu. Živim u Crnoj Gori, u kojoj sam osnovao porodicu, moja djeca su ovdje rođena, i ja, iako rođen u susjednoj državi, nemam rezervnu domovinu. Prirodne ljepote Crne Gore prepoznaju brojni gosti što potvrđuju brojke na aerodromu, koje se iz godine u godinu povećavaju. Kako komentarišete najave da se ove godine očekuje više od milion i 200.000 putnika? “Ovom regionu je samo nebo granica u smislu valorizacije turističkih resursa jer ne-

čestitao na značajnom uspjehu koji su postigli. “D anašnji dan, iako vam se možda to u ovom trenutku ne čini tako, u mnogome opredjeljuje kako će vaši životi sjutra izgledati. Vi iz osnovnih škola ćete se lako upisati u Gimnaziju koja je preduslov za buduće fakultetsko obrazovanje, a srednjoškolci će lakše birati fakultete i lakše ih upisivati, dok će oni koji se opredijele da poslije srednje škole počnu sa nekim poslom, lakše biti primljeni na te poslove. Kada počnete da ubirate plodove vašeg truda,

vidjećete koji je značaj ovog vašeg uspjeha”, poručio je Jokić. Predsjednica Skupštine opštine Kotor Dragica Perović kazala je da pred mladim i talentovanim ljudima uvijek ima tremu. “Neka vam ovo bude samo jedna u nizu dioloma koja će vam se tokom školovanja i tokom života dodjeljivati zbog vašeg rada. Vjerujete sebi i svojim sposobnostima i neka vam to bude vodilja. Rad će vas činiti još boljim osobama, a vi ste to i do sada zalaganjem i trudom pokazivali”, poručila je Perović. I.K.

U konkretnom slučaju, kada imamo aerodrom kroz koji će, već ove godine, proći preko million i dvjesta hiljada putnika, sletjeti i poletjeti nekoliko hiljada aviona, sigurnost avio-saobraćaja ima posebnu težinu. Tako da je na drugima da procijene da li je HGI napravila dobar izbor. stvarno koliko imamo dobre potencijale za razvoj turističke industrije i u to se svakodnevno sve više i više uvjeravamo. I Aerodorm Tivat je jedna karika u tom segmentu, znači turističke industrije Crne Gore i aerodorm je dužan da pruži maksimum u kvalitetu usluge. U odnosu na isti period prošle godine porast broja putnika je skoro 15 posto. U istom periodu ove godine od 1. januara do 12. juna prihvaćeno je i otpremljeno 264.125, a broj aviona je 1770, povećan za oko 13 posto u odnosu na lani. Najave za ovu sezonu su veoma dobre, čak bolje od planiranih. Bilježimo rast za letove ka skandinavskim zemljama, Izraelu, Njemačkoj, Poljskoj... Nacionalna kompanija Montenegroerlajnz najavljuje povećan broj letova prema Zapadnoj Evropi i Skandinaviji otvarajući nove destinacije kao što su Lajpcig, Minhen, Štutgard , Vinsk, Katovice, Ajnthoven, Nočeping, Nant i Baku”, istakao je Marić.

KOTOR: ODLUKOM O UREĐENJU GRADA I NASELJA

Zabrana građevinskih radova

Članom 45 Odluke o uređenju grada i naselja propisano je da je zabranjeno u periodu 15.6. do 1.9. svako otpočinjanje i izvođenje građevinskih radova na objektima i javnim površinama na području Starog grada, Dobrote, Orahovca, Dražina Vrta, Perasta, Risna i Vitoglava, Strpa, Lipaca, Morinja, Kostanjice, Stoliva, Prčanja, Mua i Škaljara. Iz Komunalne policije Opštine Kotor prethodno su pozvali građane, investitore i izvođače građevinskih radova da u skladu sa odred-

bom Odluke o uređenju grada i naselja privode završetku sve započete građevinske radove. “Izuzetno, moguće je izvoditi građevinske radove na pojedinim objektima ukoliko za to izda odobrenje organ lokalne uprave nadležan za poslove urbanizma i građenja, po prethodno pribavljenoj saglasnosti predsjednika Opštine, pod uslovom da je za predmetni objekat izdata građevinska dozvola od strane nadležnog organa uprave odnosno organa lokalne samouprave u

skladu sa posebnim propisima. Zabrana iz stava 1 ovog člana se ne odnosi na obavljanje hitnih i interventnih radova na javnim površinama, infrastrukturnim objektima i drugim objektima. Nakon 15.6.2018. godine Komunalna policija Opštine Kotor će preduzeti sve službene radnje u skladu sa svojim ovlaštenjima, a u smislu potpune primjene gore navedene Odluke”, stoji u saopštenju koje potpisuje načelnik Komunalne policije Opštine Kotor Zoran Vučinović. I.K.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 6. 2018.

PRIČA O NAJMLAĐEM JAHAČU KONJA I VIŠESTRUKOM POBJEDN

IMA NEKA TAJNA VEZA

⌦ Zorica Bulatović

vadesetogodišnji Saša Vukajlović jedini je Kolašinac koji se bavi konjičkim sportom. Do sada, bio je učesnik na tradicionalnim trkama konja na Njegovuđi i Bileći u Republici Srpskoj.Već četiri godine učestvuje na trkama, najmlađi je jahač i šest puta je osvajao prvo mjesto na svim takmičenjima.

Posljednjih mjesec dana Saša priprema svoje omiljeno grlo pastuva Gazala za odbranu “titule” na trci koja će se održati na Njegovuđi 20. juna. Njegova priča počela je prije četiri godine kad je imao 16 godina, pa je umjesto automobila koji su ro-

ditelji htjeli da mu kupe, on tražio - konja. Danas ima osam konja od kojih je Gazal za trke, rase arap. Saša najavljuje da će već naredne godine imati još jedno dobro grlo za trku, ždrebicu, takodje rase arap. I prema njegovoj procjeni biće odličan trkač. Ali, Gazal

Otac i majka su planirali da mi kupe automobil, a nakon povratka sa jednog od mojih jahanja kod druga zamolio sam ih da mi umjesto auta kupe konja. Malo su me čudno pogledali, ali su me i podržali, kao što to čine i danas. Tad sam dobio svog prvog konja

ostaje njegov ljubimac. “Tradicionalna trka na Njegovuđi je ove godine po prvi put organizovana ranije, i održaće se 20. juna, a učestvovaće oko trideset konja. Trke se dijele po rasama konja, a moj Gazal je arap. Glavna trka je sa rasom engleza koji su ujedno i najbrži konji, a na kraju je trka sa rasom brdskih konja. Gazala jašem u trci arapa, u trci engleza jašem konja koji je vlasništo Ilije Rmandića iz Pavinog Polja. To je galopska trka ili ‘šprint’ na 1,4 kilometra. U Republici Srpskoj, u Bileći, takmičenje je krajem jula, takođe tradicionalno održavanje trke konja. Učestvujem na trkama već četri godine. Prošle godine kada sam sa Gazalom osvojio prvo mjesto, a u sred trke desila se za nas prava drama, jer je Gazal povrijedio nogu, potpuno istegao ligamente. Ipak, i pored toga je do kraja istrčao i bili smo prvi”, objasnio je Saša.

Nakon te trke više nije učestvovao sa Gazalom na trkama. No, prošle godine mu se posrećilo, pa je i pored prvog mjesta sa svojim konjem osvojio i pet prvih mjesta jašući grla iz ergele “Vihor” Ostojića sa Žabljaka. Uz ovu priču slijedi i podsjećanje kako je baš prije četrii godine otišao kod druga koji ima konje. Tada su i uzjahali konje i otišli da jašu po planini Bjelasici. Saši, kako kaže, to je bio prvi susret sa konjima. No, očigledno da je bio rođen za to. “Tada sam imao 16 godina. I tog dana kad smo izjahali na planinu čak smo se i potrkali konjima. Za mene je osjećaj bio nevjerovatan i ta ljubav prema ovim plemenitim životinjama je tad očigledno i planula. I tako sam ja svako malo išao kod tog druga da uživam u jahanju. Otac i majka su planirali da mi kupe automobil, a nakon povratka sa jednog od mojih jahanja kod druga

zamolio sam ih da mi umjesto auta kupe konja. Malo su me čudno pogledali, ali su me i podržali, kao što to čine i danas. Tad sam dobio svog prvog konja”, objasnio je Saša. Uz to, ispričao je kako su mu uzgajivači Ostojići ponudili da jaše jednog od njihovih grla, da se oproba kako je to trkati se konjima, pa i ako nije tada ostvario neki rezultat, kaže da se potpuno zaljubio u konje i konjički sport. “I tako, poslije prvog konja, kupio sam još jednog, a danas imam osam konja. Sljedeće godine već će za trke biti spremna i ždrebica, isto rase arap. Imam osjećaj da će biti baš dobar trkač. Ali Gazal ima posebno mjesto u mom srcu. Potpuno je divlji pastuv, i niko osim mene ne smije da ga jaše. Već mjesec dana ga treniram. On je napunio pet godina i trenutno je u punoj snazi. To znači za konja da je sazreo”, objasnio je Saša.

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 6. 2018.

AKTUELNO

NIKU NA TRADICIONALNIM TRKAMA NA NJEGOVUĐI I U BILEĆI

IZMEĐU SAŠE I GAZALA Da postoji neka tajna veza između Gazala i Saše nije bilo teško primijetiti. Kada je konj već kod kapije čuo Sašin glas u boksu je počeo da se propinje i njišti. Ipak, kad ga je izveo, nije nam bilo svejedno gledajući kako poskakuje, zalijeće se i počinje da divlja. No, čim se Saša vinuo u sedlo, Gazal je krenuo u trk. Ipak, gospodar mu nije dozvolio, morao je da posluša, pa se mirno “šepurio” ispred nas pokazujući svoju snagu i ljepotu. A onda, dovoljan je bio blagi udarac petom u bedra Gazala, pa da odjure za tren iz našeg vidokruga. Saša radi na auto-putu Mateševo. Ili, kako Kolašinci kažu - kod Kineza. Od ujutru do sedam sati naveče. No, čim dođe, spremi Gazala i odvede ga na poljanu kod sportskih terena, u blizini šetališta i radi sa njim. Roditelji i brat za to vrijeme vode računa kako o Gazalu, tako i o ostalim grlima.

“Trčanje sa njim traje do 40 minuta, zatim ga vraćam kući, kupam i sređujem, nahranim ga i smještam u štalu-boks do sljedećeg treninga. Za prehranu i održavanje konja zaista treba izdvojiti značajna sredstva. Mi ne možemo da zaradimo na konjima toliko, koliko je za njih potrebno, već moramo dodatno da zarađujemo. Zato, ako neko hoće da drži konja onako kako treba, trebaće mu dosta truda, rada, strpljenja i novca”. Saša svoje ostale konje stavlja i u službu turista, zapravo se bavi poslom vodiča za jahačke ture na planini. Takođe, svoje konje iznamljuje i turističkim agencijama. “Prošle i pretprošle godine imao sam baš dosta tura po planini sa konjima, ali ove godine to neću moći jer radim preko čitavog dana. Zarada je zaista solidna na tim turama, taman toliko koliko treba odvojiti za prehra-

Sa prošlogodišnje trke nu konja. Cijena zavisi od želje turista, ako hoće da jašu nešto malo 2-3 sata, onda se to naplaćuje po satu 20 eura prvi sat, drugi sat po 15 eura. A ako hoćete cijeli dan jahanja, onda je cijena 50 eura po osobi”, kaže Saša. On nema sponzore za svoja takmičenja, već sve ide iz kućnog budžeta. Roditelji ga maksimalno podržavaju, pa su često svi porodično uz njega čak i na poligonu za vježbanje.

Saša ipak tvrdi da ima vremena da izađe i sa društvom, koje ga takođe bodri na njegovim takmičenja, dok im on prenosi ljubav prema konjima, tako da često dolaze kod njega na obuku oni koji žele da nauče jahanje. Čak Saša i njegov konj Gazal

su i neki od njegovih drugara već kupili po jednog konja, pa kad je neradan dan, spreme se i odu na jedno cjelodnevno jahanje po kolašinskim planinama, gdje osim što se dobro zabave , odmjere i snage svojih konja.

zlatnih

Proslava jubileja PlantaĹža

zlatnih

Proslava jubileja Plantaža

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 6. 2018.

„13. Jul – Plantaže“ Proslavile 55 zlatnih godina: velika komPa

Posnu zemlju Ćemovskog Polja „Cijeli svijet je naše tržište“, poručila je Verica Maraš, izvršna direktorica kompanije „13. jul – Plantaže“, na svečanoj akademiji povodom 55 godina rada preduzeća. I zaista je tako. Nakon pet i po decenija, “Plantaže” su postale jedan od poljoprivrednih industrijskih lidera na svjetskom vinskom tržištu, a paleta njihovih proizvoda danas predstavlja jedinstven i najpoznatiji brend Crne Gore. Za dostojnu proslavu “55 zlatnih godina”, pripremili su se kako i priliči velikim kompanijama - novom proizvodnom linijom za flaširanje, dok su poslovnim partnerima i građanima priredili nezaboravni ugođaj u svojim vinogradima, uz koncert naše poznate muzičke zvijezde Gorana Bregovića.

■ Dobili bit-

ku sa posnom i kamenitom zemljom

Dan “Plantaža” i obilježavanje jubileja počelo je otvaranjem novog pogona, vrijednog tri miliona eura, koji je simbolično u rad pustio crnogorski premijer Duško Marković, poručujući da je ova kompanija, znanjem, domaćinskim odnosom, primjenom novih tehnologi-

„U ovoj godini već je zasađeno novih 60 hektara vinograda i voćnjaka vrijednosti 1.200.000 eUra. U kotlarnicU za biomasU Uloženo je 600.000 eUra, a do kraja godine biće pUštena U rad nova hladnjača, U vrijednosti preko dva miliona eUra“. ja, dobila bitku sa posnom i kamenitom zemljom na Ćemovskom polju, na kojem danas ima najveći pojedinačni vinograd u Evropi sa 11 miliona čokota vinove loze. Nova linija, inače, ima kapacitet da “izbaci” 10.000 flaša na sat. „Ova kompanija i brend koji je ona izgradila, jačali su i Crnu Goru. Vina standardizovanog kvaliteta, proizvedena u našim poljima i podrumima, nalaze se na trpezama više od 40 zemalja...“, rekao je predsjednik Vlade Duško Marković.

■ stvarali Do-

bar imiDž autonomnim vinima

Nakon puštanja u pogon nove proizvodne linije, proslava 55 zlatnih godina “Plantaža” nastavljeno je svečanom akademijom u

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 6. 2018.

Proslava jubileja Plantaža

zlatnih

aniJa u velikom stilu Predstavila sebe i Partnerima i građanima

a Pretvorili u crnogorski brend

Šipčaniku. Čestitajući menadžmentu i zaposlenima, predsjednik Crne Gore Milo Đukanović je odao najveći mogući kompliment kompaniji saopštavajući da su “Plantaže” danas “jedna od najuspješnijih kompanija u Crnoj Gori i Evropi, koja je postavila nove standarde i koja se sve više vezuje sa naukom i istraživanjem kao temeljima dugoročne održivosti”. Govoreći o doprinosu “Plantaža” crnogorski predsjednik je istakao činjenicu da je upravo ova kompanija otvorila prostor za male privatne vinarije i uticala na stvaranje dobrog imidža crnogorskih autonomnih vina. „Sve što ste kao kompanija postigli obavezuje vas da nastavite dalje i da nove ciljeve podignete na viši nivo i da ih nepokolebljivo dostižete. To treba da učinite zbog zaposlenih, zbog vlasnika među kojima je i država, konkurencije, zbog budućnosti kompanije i zbog stabilnosti napretka i stabilnosti Crne Gore“, kazao je Đukanović.

■ Ostvarili vi-

ziju pregalaca i Osnivača

„U zadnjih deset godina u razvojne projekte uloženo je preko 40 miliona eura. U primarni dio proizvodnje, podizanje preko 6.000 hektara vinograda i voćnjaka uloženo je oko 13 miliona eura, u prerađivačke kapacitete i opremu oko 19 miliona, a u građevinske objekte osam miliona“.

I vratimo se ponovo direktorici Maraš koja nije krila zadovoljstvo rezultazima kompanije na čijem je čelu. “Ponosni smo na ovih 55 zlatnih godina, jer smo ostvarili viziju pregalaca i osnivača “Plantaža”...ponosni jer su “Plantaže” sa svih aspekata zdrav privredni organizam... ponosni jer smo uspjeli tokom svih ovih godina da oko 700 po-

rodica stalno zaposlenih i oko 1.200 zaposlenih na povremenim poslovima žive od svoga rada... Ponosni smo na profit. U posljednjih deset godina ostvarili smo prihode više od 350 miliona eura i profit od 30 miliona eura. Plantažino vino je među vodećim izvoznim crnogorskim proizvodima,

a izvoz, za posljednjih deset godina prelazi 180 miliona eura, pri čemu je od prodaje naših vina, Crna Gora ostvarila suficit od 140 miliona eura. Ponosni smo jer su “Plantaže” društveni gigant koji je preživio sve društvene turbulencije i transformacije...“, poručila je Verica Maraš. O kompaniji su govorili i predsjednik Odbora direktora prof. dr Veselin Vukotić i ambasador Crne Gore u Beogradu, Branislav Mićunović. Dan za pamćenje završen je događajem za pamćenje: velikim koncertom Bregovića i njegovih gostiju. Proslava zlatnih 55 godina kompanije ostaće upamćen po novoj proizvodnoj liniji, dobrim porukama, izvanrednom vinu i koncertu koji je stavio pečat na svečanost. Sve kako i priliči jednom gigantu kakva jeste kompanija „13. jul – Plantaže“. Vesna Šofranac

ODJECI KONCERTA GORANA BREGOVIĆA U ČAST 55 GODINA “PLANTAŽA”

Foto: Iva Mandić

NOĆ KOJA ĆE SE DUGO PAMTITI

Foto: Dejan Starčević

Muzičar Goran Bregović i Simfonijski orkestar su sredinom nedjelje za nama u vinogradima na Ćemovskom polju čestitali 55. rođendan kompaniji “13. jul - Plantaže” na najljepši mogući način. Koncert “Tri pisma iz Sarajeva”, u netaknutom prirodnom ambijentu, zaokružio je proslavu vrijednog jubileja kompanije, a oko 3.500 gostiju istinski su uživali u dvosatnoj muzičkoj avanturi, tj. koncertu za violinu i simfonijski orkestar, koji je Bregović počeo u klezmer maniru, zatim nastavio u orijen-

talnom, da bi zaključio u hrišćanskom. Podsjetimo, album “Tri pisma iz Sarajeva” zapravo je porudžbina Bazilike Sen Deni u Parizu, u kojoj su sahranjeni francuski kraljevi. “Publika je ispunila moja očekivanja. Da, da. Vi možda nijeste vidjeli, ali to je sve osvijetljeno okolo. Mnogo je lijepo bilo. Nema mnogo ovakvih mjesta na svijetu. Zbilja, privilegija je svirati na ovakvom mjestu i rijetka prilika”, poručio je Bregović, nadajući da je publika napustila vinograde bogatija za osjećaj koji je on doživio.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 6. 2018.

LANA ŽIŽIĆ JEDINA DJEVOJČICA KOJA SVIRA BUBNJEV

Nikšićki ritam dev

⌦ Mira Rovčanin

Devetogodišnja Lana Žižić jedina je djevojčica u gradu pod Trebjesom koja svira bubnjeve, i to po riječima njenog profesora Miloša Mićunovića, radi veoma usješno što potvrđuju i njeni rezultati u Muzičkoj školi „Dara Čokorilo“. Muzički instrumenti posebni su sam po sebi, a dodatnu notu neobičnost dodaju im oni koji ih sviraju. Bubnjevima tu posebnu notu daje devetogodišnja Lana kada uzme palicice i „udara“ po njima tražeći svaršen ton i ritam. Kao jedina djevojčica koja u nikšićkoj muzičkoj školi „Dara Čokorilo“ svira bubnjeve Lana je zapažena na svakom nastupu. Njena posebnost nije samo u tome što je mala bubnjarka nego i u talentu za sviranje. Kako se odlučila baš za bubnjeve lako objašnjava. „Kao maloj tata mi je kupio igračku bubnjeve i ja sam stalno po tome lupala. Uzimala sam često i šerpe, slagala ih i pravila bubnjeve. Kada sam se upisala u pripremni razred muzičke škole pitali su nas koji instrument bi voljeli da sviramo. Ja sam upisala gitaru i bubnjeve, ali su mi više pažnju privlačili bubnje-

Oduvijek sam sušala tu vrstu muzike i bubanj mi je uvijek privlačio najviše pažnje i to je bilo presudno. Svima je bilo neobično što sam se odlučila baš za bubnjeve. Pratili su me stereotipi, ali na sreću ja tome nijesam pridavala važnost. Nijesam shvatala zašto su ljudi pridavali važnost tome što sam djevojčica koja svira bubnjeve

vi“, kaže Lana. Skromna i po svemu posebna Lana kaže da uživa da svira bubnjeve pa joj vježbanje uopšte nije teško. „Volim da dolazim na časove i da vježbam“, kaže Lana. To što je jedina djevojčica u društvu, školi, pa i u grada koja svira bubnjeve Lani ne smeta. „ Često mi drugarice kažu pa što sviraš bubnjeve, zašto ne sviraš klavir kao mi, ali meni to nije važno. Bubnjevi su mi zabavniji i najljepši instrument u ovoj muzičkoj školi. Volim da sviram i uopšte mi ne smeta što nemam drugarice sa kojima mogu da podijelim sve to što me interesuje u bubnjevima“, kaže mala bubnjarka. Pored sviranja bubnjeva Lana je odličan đak u osnovnoj školi, a postiže i sjajne rezultate u plesu. Kad poraste voljela bi da i dalje „udara ritam“. „Kad porastem voljela bih da budem bubnjarka, da budem kao moj profesor i da prenosim znanje o sviranju bubnjeva djevojčicama i dječacima“, kaže Lana.

U NIKŠIĆU BUBNJEVE SVIRA I OSAMNAESTOGODIŠNJA KSENIJA Iako je trenutno jedina devojčica u gradu koja svira bubnjeva Lana ima i deset godina stariju „drugaricu“ Kristinu Gredić koja je prije četiri godine završila

smjer udaraljke u MŠ „Dara Čokorilo“. Mlada bubnjarka kaže da je bila u prvoj generaciji učenika koji su učili sviranje bubnjeve. „Oduvijek sam slušala tu vrstu muzike i bubanj mi je uvijek privlačio najviše pažnje i to je bilo presudno. Svima je bilo neobično što sam se odlučila baš za bubnjeve. Pratili su me ste-

reotipi, ali na sreću ja tome nijesam pridavala važnost. Nijesam shvatala zašto su ljudi pridavali važnost tome što sam djevojčica koja svira bubnjeve“, istakla je Gredić. Početak je, kako kaže bubnjarka, bio veoma težak, međutim uspješno savladani prvi koraci donijeli su lakoću i užitak. Iako je silno željela da nastavi da se usavršava u bubnjarstvu Ksenija je nakon završene osnovne muzičke škole prekinula muzičko obrazovanje. Ipak, od bubnjeva i sviranja nikada nije odustala. „Prije četiri godine završila sam osnovnu muzičku školu, ali i danas sviram. Trudim se da učim i da budem što bolja. Sviram i u bendu tako da sigurno od bubnjeva nikada neću odustati. Nemam pla-

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 6. 2018.

aktuelno

VE U GRADU POD TREBJESOM

vetogodišNje LaNe nova sa bubnjevima, ali da sviram za svoju dušu nikada neću presati“, istakla je Ksenija. U Crnoj Gori koliko je Ksenija upućena nema bubnjarki osim nje i male Lane.

BUBNJARKE NIJESU NEOBIČNA POJAVA U SVIJETU Profesor udaraljki u MŠ „Dara Čokorilo“ Miloš Mićunović sviranje bubnjeva učio je i Kseniju, kao i sada Lanu. „Studije sam završio u inostranstvu Americi, Parizu i Londonu. 2010 godine počeo sam da radim u nikšićkoj muzičkoj školi kada je zvanično i otvoren prvi smjer udaraljki u muzičkim školama u Crnoj Gori. Iako je većina učenika postigla značajne razultate, posebno se izdvajaju učenice. Za osam godina imali smo smo tri učenice, među kojima su Ksenija i sada Lana“, kaže Mićunović. I dok je kod nas prava rijetkost da pripadnice nježnijeg pola sviraju bubnjeve, u svijetu je to normalna pojava. “Bubnjevi su u svijetu odavno isntrument kao i svaki drugi. Bubnjeve jednako sviraju i žene i muškarci. Postoji mnogo ženskog dijela populacije koji svira taj instrument. U bubnjarstvu su se istakla brojna ženska imena kao dobri, vanserijski svirači. Kod nas je još fascinantno kada djevojka svira bubnjeve i obično ako to dobro radi čuju se komentari da svira dobor „kao da je muško“, rekao je Mićunović. Žena za bubnjevima nije toliko neobična pojava ni u regionu. „U našem muzičkom obrazovanju bubanj je još relativno nov instrument jer je počeo prije svega osam godina da se izučava. Bubanj se posmatrao kao neki andergraund in-

strument. Sada se ta situacija polako mijenja“, naglasio je Mićunović.

INTERESOVANJE VELIKO Profesor udaraljki kaže i da je iz godine u godinu sve veće interesovanje učenika koji žele da sviraju bubnjeve, a među njima sve je više i djevojčica. „U Nikšiću je baš veliki broj zainteresovanih učenika. Trudimo se da izađemo u susret što većem broju kako bi upisali odsjek i učili to što ih zanima. Polako se razbijaju stereotipi i barijere. Vjerujem da će se i kod nas uskoro ustaliti prakasa koja je davno ustaljena u svijetu i regionu - da je instrument instrument i da se ne vodimo klasifikacijama da li je za dječaka ili djevojčicu “, kaže Mićunović. Profesor kaže da su Lanini javni nastupi doprinijeli popularizaciji sviranja bubnjeva i među djevojčicama. „Vidjeti djevojčicu kako svira, poseb-

no kada to dobro radi kao Lana pravi je podstrek. Zahvaljujući tome interesovanje djevojčica raste. Očekujem da će taj broj još više rasti i da će neka od njih iskazati interesovanje da se kasnije profesionalno bavi bubnjarstvom“, istakao je Mićunović.

u Crnoj Gori, po riječima Mićunovića, „razbila“ je Ksenija koja je postigla sjajne rezultate i umnogome doprinijela popularizaciji udaraljki. „ Očekujem da Lana nastavi njenim putem i da doprinese popularizaciji udaračkih instrumenata kod ženskog dijela populacije“, zaključio je Mićunović.

LANU KRASI I TALENAT To što je djevojčica nije jedina Lanina prednost, talenat koji posjeduje dodatni je motiv da ne odustaje od bubnjeva. „Lanin rad je fascinantan. Jako je talentovana i sve što smo radili uspjela je da savlada iz prve. Već smo, kada je ona u pitanju, promijenili praksu za javne nastupe, pa ih je Lana već imala više od drugih. Pobrala je sve simpatije publike, ali i zaposlenih u školi. Prezadovoljan sam i nadam se da će nastaviti tako. Ako bude iskazala afinitete da se bavi bubnjevima pred njom je svijetla budućnost“, naglasio je Mićunović. Stereotipe da su bubnjevi za dječake prva je

Bubnjevi su u svijetu odavno isntrument kao i svaki drugi. Bubnjeve jednako sviraju i žene i muškarci. Postoji mnogo ženskog dijela populacije koji svira taj instrument. U bubnjarstvu su se sitakla brojna ženska imena kao dobri, van seriski svirači. Kod nas je još uvijek fascinatno kada djevojka svira bubnjeve i obično ako to dobro radi čuju se komentari da svira dobor „kao da je muško

kultura

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 6. 2018.

KOTORART: KOnceRT 10. AvgusTA

Emir Kusturica prvi put Intervju: glumicA vARjA Đu pred našom publikom zapažene i uspješne nastupe u okviru raznih kulturnih i muzičkih događaja u mnogim zemljama južne i sjeverne Amerike, kao i širom Evrope”, navode organizatori. Muzičko stvaralaštvo grupe čini složena muzička invencija inspirisana muzikom balkanskih prostora, prezentovana kroz medij zvuka, ali i filma i scenskog performansa. Ulaznice za koncert su u prodaji preko mreže Gigs Tix-a, na više od 50 prodajnih lokacija u 23 mjesta u Crnoj Gori. S.I.

Kusturica

Divni mlaD i oDlaze, a Naš teatar bio bi još bolji, iako je trenutno, nakon Hrvatske, najživlji u regiji, kada bi se malo dalo na artikulaciji događaja

⌦ Sonja Ičević

POčinje 31. izdAnje FesTivAlA

Koncert simfoničara za početak Barskog ljetopisa

Koncertom Crnogorskog nično proglasiti otvorenim simfonijskog orkestra na ministar kulture AleksanŠetalištu kralja Nikole, kod dar Bogdanović. gradske marine, večeras Sjutra veče je na prograod 21 sat, počinje 31. Barski mu promocija knjige “Magi - Kao da je bila nekad” od 21 ljetopis. Tom prilikom, pod diri- sat ispred Dvorca. gentskom upravom maestra Ovogodišnji festival trajaGrigorija Kraska, članoće od 16. juna do 12. avvi orkestra izvešće gusta, a obuhvatiće repertoar koji 75 programa iz domena knjiobuhvata djela ževne, likovnekih od najne, muzičke značajnijih i pozorišne kompozitoumjetnosti. ra, kao što su Svi prograBize, Pučini, mi, podijeRosini, Štraus, Šostakovič, ljeni su na dva Smetana i drugi. komplementarovo je prvi koncert na dijela – VečerKrasko Crnogorskog simfonijnju scenu, koja je traskog orkestra na barskom dicionalnog tipa i Prateći festivalu. program, koji uspješno naPrisutnima će se uoči stavlja da vraća umjetnost koncerta obratiti potpred- među ljude kroz sadržaje sjednik Opštine Bar, Dušan koji traže publiku umjesto Raičević, a festival će zva- da publika traži njih.

Poznata glumica Varja Đukić rođena je u Zagrebu, odrastala je u Titogradu, a studirala u Beogradu. Tokom bogate karijere ostvarila je brojne uloge u pozorištu, filmu i na televiziji, za koje je dobila niz značajnih nagrada. Izdvajaju se priznanje za najboljeg debitanta na Filmskom festivalu u Puli, Oktobarska nagrada grada Beograda, Sterijina nagrada za najbolju glumicu, dva Ardaliona, Nagrada Udruženja dramskih umjetnika, nagrada Bijenala crnogorskog teatra, Velika nagrada CNP-a, Nagrada Grad teatra... Članica je ansambla Crnogorskog narodnog pozorišta, sa prekidima, od 1985. godine. U stotoj produkciji od otvaranja obnovljenog zdanja CNP-a, predstavi “Ekvinocijo” Iva Vojnovića, u režiji Ivice Kunčevića, tumači ulogu Jele.

NAŠ TEATAR JEDAN JE OD NAJŽIVLJIH U REGIONU “Pretjerujemo sa grupisanjem. Stvaralaštvo je individualna djelatnost iako se realizuje u grupi. Mogli bi govoriti o načinu na koji glumci realizuju svoj profesionalni put... Nažalost, teorijski smo pozorišno najtanje potkovana zajednica, pa kritika koja se objavljuje, nema dejstvo jer suštinski i nije uključena u procese. Postoji neka distanca koja nije prirodna, ne prati Iz predstave “Ekvinocijo”

■ MALA REVOLUCIJA “Ekvinocijo” pred publiku donosi i te kako aktuelnu temu - odlazak mladih ljudi iz zemlje, trbuhom za kruhom, no pored toga, govori i o žrtvovanjima majki, odnosu sa sinom... “Na građenje ovakvog karaktera prvo utiče sadržaj drame koju treba interpretirati. Tajna karaktera je u malom lučkom mjestu koje je sigurno utočište, ali i prinuda, jer se Jela krije, sina nije rodila u zakonitom crkve-

mlade glumce u cjelini, ne razotkriva procese, ne podstiče, već kao da ima čekić i sa perikom na glavi udara po sudijskom stolu. Naš bi teatar bio još bolji, iako je vjerujem, trenutno, nakon Hrvatske, najživlji u regiji, kada bi se malo dalo na artikulaciji događaja, procesa, a sve uz političku podršku. Jer teatar treba da bude krovna kuća kulture u polisu Cne Gore”, smatra Đukić.

Foto: Duško Miljanić

Višestruko nagrađivani filmski režiser i muzičar Emir Kusturica nastupiće 10. avgusta na 17. KotorArt Don Brankovim danima muzike, sa muzičkim sastavom No Smoking Orchestra. Ovo će biti prvi Kusturičin nastup u Crnoj Gori. “Priznati filmski režiser, idejni tvorac Andrićgrada i osnivač i direktor filmskog i muzičkog festivala ‘Kustendorf’, Emir Kusturica, u ovakvom muzičkom sastavu svjetskoj javnosti poznat skoro 20 godina. Grupa, koja je sastavljena od deset muzičara, imala je

nom braku, već je prodala kuću svojih roditelja, pobjegla i sklonila se da bi podigla dijete. Kada se nakon 27 godina iznenada pojavi njegov otac, ogrezao u poslovima bogaćenja, ona pokušava da spasi sina po svaku cijenu. Našla sam motivaciju u neprekidno potisnutoj priči koja se kod nas teško nalazi. Volim

da mislim da je Jele napravila malu revoluciju i pomjerila granicu na bolje. Istovremeno, tužna sam što je ovakva žrtva potrebna u tolikoj mjeri”, kaže u razgovoru za Vikend novine Đukić. Tema predstave, odlazak mladih ljudi, lično je, kako kaže, dotiče, jer njeni najbliži nijesu ovdje.

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 6. 2018.

kultura

ukić o predstaVi ª ekVinocijoº i jubileju cnp-a

Di ljuDi su otišli a niko ne reaguje Teatar treba da bude krovna kuća kulture u polisu Cne Gore

Tema odlaska mladih ljudi lične me dira, jer moji najbliži nijesu tu. Čujem ogroman muk, koji previđa te odlaske

“Ne znam šta da dodam na to. Ne mogu da pričam, jer čujem ogroman muk koji previđa da su divni mladi ljudi otišli i da odlaze i da niko ne reaguje. Niko”, smatra naša glumica. U skladu sa temom predstave, Đukić se osvrnula i na položaj mladih glumaca koji su na početku karijere sada sa periodom kada je sama počinjala, i tvrdi da situacija tada nije povoljnija. Okolnosti jesu bile mnogo drugačije, ali jednostavno - sve je u talentu i radu. Osvrnuvši se na posljednjih 20 godina Crnogorskog narodnog pozorišta, Đukić kaže da joj jubilej 100. predstava od 1997. godine lično znači, jer je to isti teatar u kojem je kao dijete gledala predstave. “Pamtim, naravno, dosta predstava. ‘Koštanu’ nijesam gledala, ali pamtim po ushićenju koje je vladalo u gradu, Grozdana Lengold je igrala. Pa ‘Noć tribada’, Ljubomira Mucija Draškića, Vlado Popović je ‘doveo’ u Titograd odmah nakon premijere u Ateljeu 212. Igrala sam prvi put 1985. godine Ljubicu u

‘Velikom briljantnom valceru’, u režiji Nikole Vavića. Sa mnom je bio i sin Mihailo, jer sam bila u 7. mjesecu trudnoće... A on će za nešto više od mjesec dana biti doktor nauka, genetičar. Vavić je režirao na desetine predstava, bolje zna Blagota Eraković. Pomenula sam imena, predlažem kolegama koji imaju arhiv u CNP-u da pokrenu ediciju o glumcima i rediteljima. Predstave u novoj zgradi koje izdvajam ‘Gorski vijenac’, ‘Party time’, ‘Pad na betl’, ‘Otpad’, ‘Joneskomanija’, ‘Nigdje nikog nemam’, ‘Ko se boji Virdžinije Vulf’”, prisjetila se Đukić. Prošle godine premijerno je izvedena i njena predstava “Malo o duši”, po djelima Vislave Šimborske. U ovom projektu, Đukić se našla u ulozi glumice, rediteljke, a adaptirala je i tekst. “’Malo o duši’ je predstava od stihova i zvukova, sasvim je kao ostrvo. Volim kad pravimo predstavu kakva i nas iznenadi, kada se osjeti radost igre koju samo čovjek zna da iskaže. Igra i ritam su u svemu... Kada osjetim da imam podršku i sagovornike, nastaje predstava kakva je ‘Malo o duši’ gdje smo Nina Perović, Ana Rašović i ja u zvučnoj kutiji od stihova Šimborske”, zaključila je Đukić.

■ Jubilarni festi-

val Odakle zOvem

Varja Đukić je osnivačica i direktorica književnog festivala “Odakle zovem”, koji već deset godina okuplja značaj-

Đukić ne autore iz zemlje, regiona, ali i svijeta. Jubilarno, deseto izdanje manifestacije biće održano od 27. juna do 1. jula, najavljuje za VN Đukić. “U goste nam dolaze zanimljivi, izvrsni, posebni pisci, reditelji, prevodioci na programima ispred knjižare Karver, u Šipčaniku i Sport-

sko-kulturnom centru. Kao i prethodnih godina, sve će biti u znaku mnogih jubileja koji prate osmicu - 1878, 1968, preskačemo neke...”, kazala je Đukić. Ona podsjeća da se u saradnji sa kompanijom “Plantaže 13. jul” realizuje književni konkurs “Vranac - Najbolja kratka priča”, te da na sajtu

www.vranacprice.me nalazi oko 140 priča. “Očekuju nas nove priče i odlomci iz romana, čitaćete. Ponosim se ovim radom i vjerujem da ima smisla jer je značajan i vidljiv nama i drugima i tiho, ali trajno utiče na čuvanje duhovne baštine i našeg refleksa da živimo usred svijeta”, kazala je Đukić.

svijet

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 6. 2018.

eskalacija trgovinskog rata, brisel uvodi t

EU Uzvraća Udar zdravko mamić na slobodi

Sud u BiH obustavio postupak izručenja Čelnik Fudbalskog kluba Dinamo Zagreb Zdravko Mamić na jučerašnjem ročištu pred Sudom BiH u Sarajevu izjasnio se da je protiv izručenja Hrvatskoj, a poslije 12 sati pušten je na slobodu. Sud BiH donio je odluku o obustavljanju postupka izručenja Mamića Hrvatskoj, prenijela je Fena. “Sud je utvrdio da je gospodin Mamić državljanin BiH i da ugovorom o izručenju između Hrvatske i BiH u ovom slučaju nije predviđena mogućnost izručenje”, rekao je Mamićev advokat Zdravko Rajić. Rajić je istakao da je, što se tiče zahtjeva Hrvatske za izručenjem, odnosno zahtjeva Interpola za hapšenjem, postupak okončan. To, kako je dodao, znači da je Mamić slobodan čovjek i da se može slobod-

no kretati po BiH. Mamić je juče ujutro na ročištu u sarajevskom sudu rekao da je ponosan što je državljanin BiH i ponovio da ne želi izručenje u Hrvatsku, jer mu tamo neće biti zagarantovano pošteno suđenje. Na ročištu su potvrđeni osnovni podaci o njegovom identitetu, te je utvrđeno da mu je prebivalište u Tomislavgradu, a da ima i matični broj u Bosni i Hercegovini, što je, kako odbrana tvrdi, konačan dokaz da je državljanin BiH. “Ponosan sam što sam državljanin Bosne i Hercegovine”, rekao je Mamić sudiji Suda BiH Tatjani Kosović. Mamić je uhapšen u četvrtak u Međugorju, u BiH, po potjernici Hrvatske, gdje je prvostepeno osuđen na 6,5 godina zatvora zbog malverzacija u sportu.

Zemlje Evropske unije odobrile su uvođenje tarifa za američku robu, uključujući viski, džins i motocikle, u znak odmazde zbog nameta koje je predsjednik Donald Tramp uveo za uvoz evropskog metala, saznaje AFP. Ovaj potez će dovesti do eskalacije transatlantskog trgovinskog rata koji je uslijedio samo nekoliko dana nakon debakla na samitu G-7 u Kanadi, navela je agenfija AFP. Članice EU su jednoglasno podržale plan nametanja uvoznih carina na 3,3 milijarde dolara vri-

jedan uvoz američkih proizvoda u znak odgovora na vašingtonske tarife za uvoz aluminijuma i čelika iz Kanade, EU i Meksika, navode izvori iz Unije. “Članice su juče jednoglasno podržale plan komisije za uvođenje mjera balansa na američke tarife”, kazao je izvor agencije AFP iz Evropske komisije i dodao kako će one biti uvedene “u danima koji dolaze”. Tarife odmazde zbog bolnih mjera trebale bi da budu na snazi krajem juna i početkom jula. “Mjere kontrabalansa” još

Luka u Šangaju treba da usvoji Evropska komisija čiji je naredni sastanak planiran za 20. jun. Lista pogođenih proizvoda iz SAD u EU izgleda kao top lista poznatih artikala koji se uvoze iz Amerike – od pla-

granica pakistana i avganistana

Likvidiran Mula Fazlula, jedan od vođa talibana Vođa pakistanskih talibana Mula Fazlula ubijen je u napadu američke bespilotne letilice u sjeveroistočnoj provinciji Kunar, saopštilo je avganistansko ministarstvo odbrane. Mula Fazlula i još dvojica talibanskih pobunjenika ubijeni su u četvrtak u distriktu Maravara, rekao je portparol ministarstva Muhamed Radma-

niš, prenijela je agencija AP. Portparol američkih snaga u Avganistanu Martin O’Donel rekao je da su izvedeni “protivteroristički napadi” nedaleko od granice između Avganistana i Pakistana s ciljem da se pogodi “visoki lider terorističke organizacije”. On nije naveo da li je bilo ubijenih niti da li je Fazlula bio meta napada.

Novi Trampov udar na Kinu, Peking odgovara Američki predsjednik Donald Tramp uveo je juče carine od 25 odsto na uvoz kineske robe u vrijednosti od 50 milijardi dolara. “SAD će uvesti dodatne tarife ako Kina primjeni kontramjere”, navodi se u saopštenju Bijele kuće. Tarife će se primenjivati na ukupno 1.102 proizvoda i biće podijeljene u dva dijela, potvrđeno je u Bijeloj kući. Prva runda tarifa će se primenjivati na uvoz 818 kineskih proizvoda vrijednosti 34 milijarde do-

lara, počev od 6. jula, a druga runda na 284 proizvoda vrijednosti 16 milijardi dolara, prenio je “Gardijan”. U saopštenju se navodi i da će najnovije mjere pogoditi kinesku robu “koja sadrži značajne industrijske tehnologije”. Tramp je nedavno obećao da će kazniti Peking zbog, kako kaže, nezakonitih trgovinskih praksi i krađe američke intelektualne svojine. Kina je momentalno odgovorila da planira da uvede tarife sličnog obima i intenziteta u

nastojanju da uzvrati SAD, saopštilo je kinesko Ministarstvo trgovine samo nekoliko minuta nakon odluke SAD da uvede 25-procentnu tarifu na uvoz 50 milijardi dolara vrijednih kineskih proizvoda. “Kina ne želi trgovinski rat, ali kineska strana nema izbora sem da se oštro suprotstavi tome, zbog kratkovidog ponašanja SAD koje će naštetiti objema stranama”, objavljeno je na zvaničnom sajtu kineskog ministarstva, a prenio je Rojters.

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 6. 2018.

tarife na američke proizvode

rac TrampU

vanredna konferencija vučića zbog nestanka novinara

Novinar Stefan Cvetković je pronađen živ i zdrav

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić juče je, u vanrednom obraćanju medijima, istakao da je novinar iz Bele Crkve Stefan Cvetković, kaji je nestao u noći između srijede i četvrtka, pronađen živ i zdrav u rejonu Bele Crkve. “Poslije 30 sati teškog i napornog rada smo došli do ozbiljnih rezultata i želim da obavijestim javnost i građane Srbije da je Stefan Cvetković u našim rukama, pronađen živ i zdrav, da mu dlaka sa glave ne fali”, rekao je Aleksandar Vučić. Dodao je da se Cvetković trenutno nalazi se na ispitivanju u policiji i “da će se dugo tamo zadržati, jer ima mnogo toga da objasni” i dodao da je i sam Cvetković potvrdio da je dobro. “Naše bezbjednosne snage sa ponosom mogu da se pohvale odlično obavljenim poslom. Ja čestitam svim pripadnicima policije, čestitam svim pripadnicima BIA i veliko im hvala svima na ogromnom trudu i radu”, naveo je Vučić koji se zahvalio i ministru Nebojši Stefanoviću i šefu BIA Bratislavu Gašiću. Istakao je da nije bilo nikakvih tragova borbi i da će javnost uskoro biti detaljnije obaviještena šta se tačno vog džinsa do motocikala i viskija. Na novoj listi mogli bi se naći i obuća od kože, šminka i proizvodi od brusnica i kukuruza-šećerca, navela je agencija AFP. Brisel je prvu listu napravio u martu kada je Tramp početno povećao tarife za 10 odsto (aluminijum) i 25 odsto (čelik). U odgovoru na američke tarife, Meksiko je objavio kako će uvesti kontramjere na uvoz iz SAD, a na udaru će biti jabuke, grožđe, sirevi, proizvodi od svinjetine, ploče čelika… Kanada je takođe obećala mjere odmazde na uvoz iz SAD vrijedan 12,8 milijardi dolara, a među tim proizvodima su čelik, aluminijum, viski i sok od narandže. Vašington je izdvojio Kinu, vodećeg proizvođača čelika, kao državu koju želi da isključi iz ovih tarifa, ali na Kinu otpada samo 2,4 od-

svijet

Novinar je iznio neke svoje tvrdnje koje će nadležni organi provjeriti”, dodao je predsjednik Srbije. Napomenuo je da mnogo toga bilo namješteno na mjestu gdje je pronađen novinarov automobil

dogodilo. “Novinar je iznio neke svoje tvrdnje koje će nadležni organi provjeriti”, dodao je predsjednik Srbije. Napomenuo je da mnogo toga bilo namješteno na mjestu gdje je pronađen novinarov automobil. “Šta se sve dogodilo imaćete dovoljno vremena da čujete narednih nekoliko dana, ja ću vam u nekoliko rečenica reći da smo mi odmah posumnjali u onu verziju koja se pojavila u pojedinim medijima. Tu je bilo i mnogo laži i lažnih vijesti, mi smo posumnjali u tu verziju zato što nikakvih tragova borbe vidljivih nije bilo, lagali su mediji koji su obja-

vili da je postojala kutija i bilo kakva krv”, rekao je Vučić. Ukazao je da je “ostavljen sat koji je plastični, mnogo jeftiniji od sata koji je inače gospodin Cvetković nosio tri dana prije toga”. “Naši državni i bezbjednosni organi i stručnjaci su odmah rekli da je mnogo toga namješteno, nikave borbe, nikakvih tragova kočenja, ničega nije bilo. Psi tragači nisu nanjušili krv, žandarmi i ronioci nisu našli ništa”, naglasio je predsjednik. “Želim da se zahvalim operativcima iz policije i BIA na napornom radu, koji su saslušali desetine ljudi”, ukazao je predsednik Srbije. Vučić je poručio da je Srbija država čiji bezbjednosni organi znaju svoj posao i to je ono što mnogima smeta. “Srbija je demokratska zemlja, snažnih demokratskih institucija i bezbjednosnih snaga”, rekao je Vučić. Naveo je da je obavještenje o nestanku novinara iz Bele Crkve Stefana Cvetkovića stiglo u srijedu oko 23 časa. U ranim jutarnjim satima formirali smo radnu grupu i donijeli odluku da policija i BIA rade danonoćno dok se ne vidi ko je, u svakom slučaju, počinio teško krivično djelo, rekao je Vučić. Stefan Cvetković

“Mjere kontrabalansa” još treba da usvoji Evropska komisija čiji je naredni sastanak planiran za 20. jun. Lista pogođenih proizvoda iz SAD u EU izgleda kao top lista poznatih artikala koji se uvoze iz Amerike – od plavog džinsa do motocikala i viskija sto uvezenog čelika, a SAD i EU su ranije nametnuli kaznene tarife kako bi povećali cijenu uvezenog kineskog čelika.

SVJETSKO PRVENSTVO U FUDBALU

OFFICIAL BROADCASTER

Ekskluzivno na Televiziji Crne Gore od 14. juna do 15. jula. Direktno na Prvom programu utakmice u 14, 17 i 20 sati

Zabava

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 6. 2018.

INTERVJU: SEAD ZELE LIPOVAČA ZA VN POVODOM 40 GODINA DIVLJIH JAGODA I NOVOG CD A

ALBUM NIJE KRAJ VEĆ KRALJEVSKI PEČAT 44-45

SEA DANCE SE KONAČNO OGLASIO

Vatreno krštenje Pola i Nine na Buljarici 47

ASTROLOGIJA

Kravic

DEVETA NUMERA IZ MUZIČKE KUHINJE DVOJCA LUCKY DEE I IGOR GARNIER

Kalamba je spoj orijentalnog zvuka i flaute

48-49

Dolaze nam dani dobrog raspoloženja i osmijeha

ZABAVA

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 6. 2018.

Foto: Marijana Janković

egionalnim muzičkim gromadama, koje u posljednje vrijeme slave vrijedne jubileje, u 2018. pridružile su se Divlje jagode. U čast četiri decenije sviranja rokenrola, posada predvođena kapetanom Seadom Zeletom Lipovačom počastila nas je singlom “Znamo da je kraj”. Novitet, otkriva Zele Vikend novinama, ne najavljuje kraj Jagoda već novi album - u oktobru.

KOLJA OBJAVIO ª SVAKU NOĆ JE ISTI MRAKº

Vremena se mijenjaju, ali zlo je uvijek zlo mljen u hotelu “Bristol” u Beogradu, jer je “zadržao izgled i šmek nekog prošlog vremena, ima patinu i vizuelno je zanimljiv”. “Svaku noć je isti mrak” i još jednu numeru na albumu sviraće stari Koljin prateći bend - Grobovlasnici, dok se za ostalih 17 pjesama pobrinula drugačija postava. “Moj bend više ne nosi ime Grobovlasnici, niti Smak Bijelog Dugmeta. Ovo je relativno nova postava i okupljena je oko novog albuma. Tako da bi, ako bi se tražilo ime, bend mogli nazvati Kolja i 4 Prsta”, zaključuje Kolja. D.B.

U intervjuu Vikend novinama, Zele Lipovača tvrdi da stoji iza svega što su Jagode stvorile, priznaje da je bilo i grešaka, dok vjeruje da je ovo tek prvih 40 godina benda – broda koji i dalje sigurno i uspješno plovi.

PREDSTAVLJANJE ALBUMA ª DVOJKAº

Foto: Edvin Kalić

Damir Imamović i Sevdah Takht večeras u KIC-u

KIC “Budo Tomović” ugostiće večeras (20 časova, ulaz 10 eura) koncert jednog od najpoznatijih sevdah umjetnika današnjice Damira Imamovića i njegovog benda Sevdah Takht. Domaćini podsjećaju da, osim Imamovića, bend čine perkusionista Nenad Kovačić, basista Ivan Mihajlović i violinistkinja Ivana Đurić, a podgoričkoj publici predstaviće novi album “Dvojka”, na kom se Damir prvi put potpisuje i kao autor tekstova. “Podgorička publika uvijek je podržavala to što radim i svako gostovanje u glavnom crnogorskom gradu bilo je zaista za pamćenje. Ovaj put dolazim sa kvartetom i novim albumom. Jedva čekam da nas čujete uživo”, poručio je Imamović ranije za Dnevne novine. Podsjetimo, Imamović će sjutra održati besplatno predavanje “Sevdah Lab” - u sali Dodest počinje u 11 časova. D.B.

ALBUM NIJE KRA

⌦ Danilo Brajković

Sa snimanja spota

Gitarista i pjevač Nikola Pejaković Kolja, regionalnoj publici poznat i kao pozorišni reditelj, prije dva dana predstavio je singl i spot “Svaku noć je isti mrak”, svojevrsnu uvertiru pred izlazak novog albuma “4 prsta”, koji početkom ljeta na CD-u objavljuje “Long Play”. “Vremena se mijenjaju, ali problemi ostaju isti. I uvijek su isti. Mrak je uvijek mrak, zlo je uvijek zlo. Pred nama uvijek ista odluka ili vjera ili večera. Ostalo su nijanse...”, obrazložio je Kolja zamisao pjesme, uz napomenu da je spot u režiji Petra Pašića prošle godine sni-

INTERVJU: SEAD ZELE LIPOVAČA ZA

Imamović

VN: Mada su mnogi vjerovali da ćete 40 godina sviranja rokenrola obilježiti turnejom ili The best of izdanjem, odlučili ste da, tim povodom, cijenjenoj publici ponudite potpuno novi album. S kakvim emocijama ste se suočavali prilikom stvaralačkog procesa i da li Vam je povod nastanka albuma bio motivacioni pokretač ili, možda, opterećenje da nemate pravo na grešku? LIPOVAČA: Turneje kakve smo nekada poznavali već duže ne postoje na Balkanu. Umjesto turneja, koje su nekada znale da traju po pet-šest mjeseci, većina popularnih bendova, pa tako i Divlje jagode, sviraju koncerte koji se organizuju preko vikenda, osim možda ljetnjeg perioda, kada se svira i tokom sedmice. Kako će Divlje jagode na jesen svirati u glavnim gradovima bivših republika, mislim da bi to moglo mirisati na neka vremena iz prošlosti, jer će to biti organizovano kao mini turneja. Sviraćemo u Beogradu, Sarajevu, Novom Sadu, Skoplju, Ljubljani i Zagrebu, a nadam se da će se na tom spisku naći i Podgorica. Ako govorimo o stvaralačkom procesu novog albuma naspram

svih prethodnih, ne vidim ništa posebno niti drugačije od onog što sam navikao da radim kada je u pitanju novi projekat. Da bih stvarao, ne mora postojati niti neki pokretač niti povod, ali to ne znači da svaki novi album, odnosno svaka nova pjesma, nije dio mene i ne donosi ono najintimnije od mene. Nikad nijesam radio ni na jednom albumu razmišljajući da moram napraviti dobre pje-

ZABAVA

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 6. 2018.

A VN POVODOM 40 GODINA DIVLJIH JAGODA I NOVOG CD A

AJ VEĆ KRALJEVSKI PEČAT Ako su svi dosadašnji albumi ostavili prilično traga i pronašli put do publike, onda je logika da će i na ovom albumu biti pjesama koje će zadovoljiti fanove (smijeh). Naravno, za to nema nikakve bankarske garancije, pa treba pričekati da sve bude gotovo i uz čašu dobrog crvenog vina onda to preslušati

sme, odnosno numere koje će postati popularne. Što će tiče prava na grešku, mislim da mogu sebi dozvoliti i jedan loš album (smijeh). VN: Na koji način ste kreirali spisak saradnika na novom albumu, pa su tu Toni Janković (prvi pjevač Jagoda), Mladen Vojičić Tifa, Toni Martin iz Black Sabbatha... Ipak,

40 godina krije dovoljno jakih imena da biste mogli snimiti i nekoliko izdanja odjednom, bez problema... LIPOVAČA: Ideja za koncepciju novog albuma doš-

la je od fanova Jagoda, koji su me nagovarali da, osim trenutne postave, okupim i sve bivše članove benda, kako bismo uradili novi studijski album i eventualno koncert ili više njih. Bez obzira na to što takav album, u odnosu na sve dosadašnje, zahtjeva puno više energije, kreativnosti, vremena i ulaganja - meni je to zvučalo prilično zanimljivo i kao kraljevski pečat na prvih 40 godina benda. U prilog toj ideji je i da sam sa većinom nekadašnjih članova benda u prijateljskim odnosima i rekao sam - idemo da radimo. Slažem se da je kroz bend prošlo puno pravih svirača i prilično dobrih i harizmatičnih pjevača, i ako budem na visini zadatka - lako bi se moglo desiti da to bude baš ono što su fanovi i očekivali od mene. VN: Nezahvalno je komentarisati o albumu prije negoli slušaoci čuju šta ste im to poklonili. Opet, ima li mjesta za konstataciju da će to biti najzrelije, najbolje izdanje Jagoda ikad, i kao što ranije rekoste – “golema kanta šlaga na 40 godina Divljih jagoda”? LIPOVAČA: Album je u fazi stvaranja i još ima puno posla, a njegovo objavljivanje predviđeno je za oktobar. Do tada, da bi sve zajedno bilo zanimljivije, šarenije i napetije, osim već objavljenog novog singla “Znamo da je kraj”, biće objavljene još dvije pjesme - kao singlovi u narednim mjesecima. Ako su svi dosadašnji albumi ostavili prilično traga i pronašli put do publike, onda je logika da će i na ovom albu-

1978.

mu biti pjesama koje će zadovoljiti fanove (smijeh). Naravno, za to nema nikakve bankarske garancije, pa treba pričekati da sve bude gotovo i uz čašu dobrog crvenog vina onda to preslušati.

VN: Suvišno je govoriti o tome šta su “Marija”, “Krivo je more”, “Kap po kap” i brojne druge donijele jugoslovenskoj muzičkoj sceni. Jeste li tokom snimanja u pojedinim novim pjesmama prepoznali potencijal da naslijede neke od navedenih najvećih hitova Jagoda? Ili će oni ostati nedodirljivi? LIPOVAČA: Kada su prije 20-ak godina novinari pitali Pola Makartnija iz Bitlsa zašto ponovo ne napravi pjesmu kao sto je “Yesterday”, on je odgovorio da bi i sam volio da se to desi, ali da su šanse veoma male. Autor sam priličnog broja hitova, i za Jagode i za neke druge izvođače. I ako postoji logika, onda je od takvog autora prije ili kasnije moguće očekivati da se opet dogodi neka velika pjesma. Kada bi postojala škola ili neka vrsta muzičke alkemije po kojoj je moguće napraviti hit, onda bi bilo ko mogao pomiješati malo nota i malo poezije i napraviti “Mariju”,”Krivo je more” ili “Kap po kap”. VN: Dok mlađe kolege, po pravilu, kukaju i žale se, mnogi Vaši generacijski saborci iz regiona kažu da se nikada nijesu osjećali tako dobro na bini kao danas. Kakva je situacija sa Jagodama? Da li singl “Znamo da je

GODINE DIVLJE JAGODE OBJAVILE SU PRVI ALBUM

kraj” možda naslućuje da je ovo posljednji album i trzaj Jagoda ili vas snaga još nije izdala? LIPOVAČA: Ako se pjesma “Znamo da je kraj” posluša onda ćete znati da ona u prevodu znači da “Znamo da nije kraj”. Ovo je tek prvih 40 godina i ne mogu ni zamisliti sebe da radim nešto drugo.

VN: Četrdeset godina je i od prvog albuma – danas, praktično, objavljuju ih ili muzičari starog kova ili oni koji prikupe dovoljno singlova, pa ih tek tada smjeste na CD. Uništava li muziku to što sve više muzičara živi na internetu i od interneta, a USB uređaji, maltene, preuzimaju nekadašnju ulogu ploča? LIPOVAČA: To što nema više ploča, kaseta i CD-ova, osim prilično prisutne nostalgije, znači da diskografija kakvu smo poznavali proteklih 50 godina više ne postoji. Pojavom interneta neki su mešetari iskoristili rupe u zakonu i praktično opljačkali sve autore od Sjevernog do Južnog pola. To je trajalo skoro desetak godina, međutim sad su se stvari oko intelektualnih prava pri-

lično normalizovale i mislim da za nove naraštaje autora i svirača dolaze neka puno bolja vremena.

VN: Tokom četiri decenije, bilo je i mnogo uspona i padova. Koje biste trenutke u istoriji benda ocijenili kao najznačnije, a šta biste voljeli da izbrišete iz istorije benda? LIPOVAČA: Jagode su jedini bend otkako postoji struja na Balkanu koji je potpisao ozbiljan sedmogodišnji ugovor sa nekom od diskografskih kompanija sa Zapada i imao šansu da postane svjetski brend, jer je ugovor garantovao pet albuma. Bez obzira na to što engleska avantura nije doživjela srećan kraj, činjenica da se to desilo svakom normalnom nešto govori. Ne bih ništa izbrisao i stojim iza svega što sam uradio. Ja sam kapetan koji nikad nije napustio svoj brod, koji i dalje sigurno i uspješno plovi. Ne postoji nijedna karijera koja nema i uspona i padova, te smatram da je za 40 godina, osim uspjeha po kojima publika pamti i voli Divlje jagode, bilo nemoguće da ne pogriješim.

Koncert Jagoda u Crnoj Gori? Problem je u organizatorima VN: Divlje jagode odavno nijesu svirale u Crnoj Gori. Zašto? Pamtite li neke koncerte sa ovih prostora kroz raniju istoriju Jagoda? LIPOVAČA: Koliko me pamćenje služi, Crna Gora je uvijek prilično voljela Divlje jagode, ali u posljednjih 15-ak godina najmanje smo svirali upra-

vo na ovim prostorima. Nijesam sklon teoriji zavjere po kojoj braća i sestre Crnogorci više ne vole rok muziku, niti mislim da krivca treba tražiti u bendu. Ja sviram tamo gdje me zovu, pa je onda očigledno problem u lokalnim organizatorima. Ako nijedan nije sposoban organizovati koncert koji Crnogorci žele, džaba i “Marija” i “Šejla” i “Jedina moja” (smijeh).

Divlje jagode nedavno su nastupile kao predgrupa slavnim Scorpionsima na koncertu u Beogradu

zabava

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 6. 2018.

DEVETA NUMERA IZ MUZIČKE KUHINJE DVOJCA LUCKY DEE I IGOR GARNIER

Kalamba je spoj flaute i orijentalnog zvuKa Na “Kalambi” se da primijetiti da ne odstupamo od našeg žanra i orijentalnog zvuka, kojem smo ostali vjerni od kako sarađujemo i koji generalno odlično prolazi, objašnjava VN Gregović

⌦ Marija Roganović

Gregović

Veteran crnogorske haus scene DJ Lucky Dee (Lazar Gregović) i njegov kolega i prijatelj Igor Garnier su nezaustavljivi. Tako je svjetlost dana nedavno ugledala “Kalamba”, koja je čak deveta numera proistekla iz zajedničke saradnje ova dva DJ maga. “Na ‘Kalambi’ se da primijetiti da ne odstupamo od našeg žanra i orijentalnog zvuka, kojem smo ostali vjerni od kako sarađujemo i koji generalno odlično prolazi. Konkretno, u ‘Kalambi’ primijetićete da se posebno izdvaja zvuk flaute”, pojašnjava Vikend novinama Gregović, dodajući da je numera nastala prije pola godine.

Na ‘Kalambi’ se da primijetiti da ne odstupamo od našeg žanra i orijentalnog zvuka, kojem smo ostali vjerni od kako sarađujemo i koji generalno odlično prolazi

■ SPOT ĆE PRIČEKA-

TI, U NAJAVI DESETA PJESMA

“Pjesma je nastala oko Nove godine, ali kako se nijesmo mogli dogovoriti oko spota, a uradili smo ih ukupno tri, odlučili smo da je konačno objavimo. Štaviše, Igor je otišao u Ameriku da radi na spotu, ali nam se ni to nije nešto svidjelo, tako da će spot, makar što se ove godine tiče pričekati”, kaže Lucky Dee, Lucky Dee i Garnier vrijedno rade na desetoj zajedničkoj numeri

potvrđujući da se on i Garnier u skorije vrijeme ne planiraju zaustaviti, te da ću uskoro broj saradnji postati dvocifren.

“U najavi je i deseta pjesma (smijeh) Tačnije, već je u pripremi, i tu će biti primjetan zvuk tamburice ili mandoline. Čuće se”, kroz smijeh priča naš di-džej, koji će osim unaprijed ugovorenih svirki nastupati i na Sea Danceu.

■ NASTUP NA

SEA DANCEU POTVRĐEN

“Sea Dance je dogovoren, možda ću nastupati čak i dva dana. Što se ostalih festivala tiče poslao sam ponudu, ali čekam potvrdu. Znate kako, ljudi dovedu dvije, tri zvijezde i gledaju da ostali džabe to odrade.

Kvaliteta ima, ali ima i onih drugih Koji su čuli da je to dobro plaćen posao ili da ribe vole di-džejeve, “pa ajde”. taKvi se time bave određeno vrijeme i odustanu. ono što je bitno naglasiti je da Kvalitet uvijeK, ali uvijeK ispliva. štaviše, aKo ste dobri u svom poslu, može i da se živi od toga, ali procentualno je to jaKo mali broj ljudi, ne samo u crnoj gori, već i u svijetu

Nije tajna da su ovdašnji didžejevi loše plaćeni na festivalima”, otkriva on. Međutim, iako je u posljednje vrijeme sve prisutnije “od konobarisanja do di-džejinga” kvaliteta ima, smatra ovaj veteran. “Kvaliteta ima, ali ima i onih drugih koji su čuli da je to dobro plaćen posao ili da ribe vole di-džejeve, ‘pa ajde’. Takvi se time bave određeno vrijeme i odustanu. Ono što je bitno naglasiti je da kvalitet uvijek, ali uvijek ispliva. Štaviše, ako ste dobri u svom poslu, može i da se živi od toga, ali procentualno je to jako mali broj ljudi, ne samo u Crnoj Gori, već i u svijetu”, cijeni Gregović.

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 6. 2018.

Vatreno krštenje Pola i Nine na Buljarici

zabava

SEA DANCE SE KONAČNO OGLASIO

je po hedlajnerskim nastupima na najvećim festivaNakon mnogobrojnih pe- lima i stadionskim spektaripetija vezanih za mjesto i klima pred desetinama hidatum održavanja, svim fa- ljada ljudi, koji su prije njenovima najboljeg crnogor- ga bili rezervisani samo za skog festivalskog proizvoda najveće svjetske bendove Sea Dancea, pao je kamen kao što su U2 i Rolling Stosa srca, najavama organi- nes. U istoriji muzike ostaće zatora da ćemo peto izda- upamćen njegov nastup, ponje dočekati na plavodom obilježavanja ži Buljarica, od 25 godina od pada 30. avgusta do Berlinskog zida 1. septembra. pred pola miA ako se liona ljudi, po prvim što će još imenima dugo vreovogodišnji mena ostaSea Danti nedostižce poznana brojka i je, jubilej ćeza najpoznamo proslavitija svjetska imena. Uz njeti kako i dolikuSofia Rodina ga, nastup na Sea je - kraljevski. Tako su prva imena Dancu potvrdila je i voapsolutni lideri današnje deći DJ današnjice i nenadsvjetske elektronske sce- mašna ikona globalne elekne - Pol Kalkbrener i Nina tronske scene - Nina Kravic. Kravic, koji prvi put dolaze O njenom usponu na muu Crnu Goru! zički Olimp najbolje govori Jedan od najvećih svjet- priznanje MixMaga, jednog skih elektronskih produce- od najprestižnijih medija za nata Pol Kalkbrener, poznat elektronsku muziku, koji ju

⌦ Marija Roganović

Ulaznice po poklon cijeni samo do petka 22. juna Ulaznice za ovogodišnje peto izdanje Sea Dance festivala mogu se naću u prodaji po najpovoljnijoj cijeni od 19,90 eura! Ovo je cijena sa čak 70% popusta i biće dostupna samo do petka 22. juna do kraja dana, na-

kon čega će paket ulaznica za sva tri dana biti skuplji. Ulaznice za Sea Dance festival po poklon cijeni mogu se nabaviti posredstvom Gigstix prodajne mreže, na 54 prodajna mjesta u 23 grada Crne Gore.

Kravic na Exitu

Kalkbrener je i zvanično proglasio za najboljeg DJ-a na svijetu! Vodeći elektronski festivali kao što su Awakenings, Time Warp, Movement i drugi, upisali su je kao svoju nespornu hedlajnerku, a među najboljim festivalskim momentima nezaobilazan je i epski nastup na EXIT festivalu gdje je priredila možda i najupečatljiviji prizor u istoriji mts Dance Arene tokom kojeg je desetine hiljada ljudi oduševljeno skandiralo njeno ime, pozivajući je dva puta na bis u atmosferi nalik najvećim stadionskim rok koncertima. S druge strane, omiljena festivalska bina svih ljubitelja vrhunskog zvuka No Sleep, ove godine predvodiće jedna od vodećih techno zvijezda nove generacije Dax J,te glavni akteri francuske techno scene Antigone, Francois X i Shlømo, dok će za savremeni house zvuk biti zaduženi kalifornijski mag Eagles & Butterflies i ruska zvijezda u strjelovitom usponu Sofia Rodina! Uz njih stiže i cijela plejada udarnih regionalnih i domaćih imena koju čine Lag, Vakat AKA Aleksandar Grum, Forest People, Gillerz & Be Good, Ilija Đoković, Sugar Lobby, Monosaccharide, Bodzie, Popi Divine, Mr. Lekka, Branko Vuković, Buba, Vegim & Flekitza, Ana RS, TZ Project, ČX, Sabinaa i Jan De R koji će nesumnjivo držati publiku besanom u vrijeme trajanja festivala.

astrologija

Venera u Lavu (od 13. juna do 10. jula)

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 6. 2018.

Dolaze nam dani optimizma, dobrog raspoloženja i osmijeha Tranzitna Venera je 13. juna ušla u znak Lava i tu ostaje do 10. jula 2018. godine i donosi nam obilje pozitivne energije, zabave, dominacije i teatralnosti. Drama je sinonim za ovu Veneru i ona uvijek sa sobom nosi reflektore, sjaj, šljokice i aplauze. Zbog toga će, ulaskom u takav prostor, donijeti želju za zabavljanjem, pažnjom, jedinstvenošću, obožavanjem, a najprije za ljubavlju, ali onom koju svi vide i koja se ponosno pokazuje okolini. Senzibilnost, saosjećanje, suptilnost i intimnost odlazi sa Venerom u Raku, a u javnost izlazi hrabro srce koje ispred svih traga za pravom ljubavlju. Ova Venera želi da je obožavaju, da je učine posebnom i jedinstvenom. Ona slavi ljubav, romantiku, ljubavna obećanja i želi stalno podsjećanje da je voljena i da je baš ona kraljica nečijeg srca. U opoziciji sa Marsom, pokazaće energiju i snagu, samouvjerenost i inicijativu. Ovo će biti mjesec kada ćemo pozorišne i bioskopske karte re-

zervisati unaprijed, u kojem će nas, umjesto alarma, buditi žagor djece, a kreativne ideje će se rađati i pronalaziti put do publike. Ova Venera je glasna, glumi, pravi se važna, želi pažnju samo za sebe, dramatizuje i ima ponosno i dostojanstveno držanje. Ona u prostoriju ulazi kao da svi samo nju čekaju. Sa druge strane, svim Venerama prkosi ogromnim srcem i nadrealnom hrabrošću. Velikodušna je i u ljubavi daje sve, ali isto očekuje zauzvrat. Posjeduje specifičnu snagu i koliko god je drugi nazivali arogantnom, lijenom i nefleksibilnom, ona se rađa sa ubjeđenjem da može baš sve i da je sve na ovom svijetu dozvoljeno onima koji imaju hrabrosti da izađu na crtu. To uvjerenje joj u mnogome olakšava život, jer ga živi sa vjerom da je baš ona rođena da uspije. Ovo je Venera koja u društvu vrlo često plaća ceh i posljednji cent daje za merak, zabavu i dar drugima, pa uvijek i ima, jer nesebično daje. Ovo su oni ljudi koji transparentno poka-

zuju svoje emocije, ne zaboravljaju bitne datume koje obilježavaju poklonima, i ponose se svime što vole. Svoju ljubav drže za ruku i pokazuju je okolini uz misli “Ona je moja, ja sam je osvojio.” Pa, stiglo je sada vrijeme da pokažete svoju ljubav. Udvarajte se, flertujte, zabavljajte, poklonite pažnju i ljubav partneru, iznenadite ga, poklonite mu neki lijepi dar, odvedite ga na izlet ili put. Onim slobodnim bezazleni flert može se pretvoriti u pravu ljubavnu romansu, pa budite hrabri i otvorite svoje srce. Ono što nikako ne smijete sebi dozvoliti jeste ostanak u kući. Ova energija zahtjeva pokret, pa uživajte u izlascima, zabavite se, sredite se, neka sve na vama blista, a posebno osmijeh i duša. Ljubav će sigurno doći, ako budete otvoreni i dovoljno hrabri za istu. Upoznavanja su moguća na javnim mjestima, širokim i otvorenim prostorima, svadbama, svečanim zabavama, klubovima, restoranima, koncertima. Pokrenuće se želja, u svakom od nas, za ličnom inici-

jativom, tražićemo smisao i značaj života. Akcenat će biti na zabavi, druženju, provodu, romansama, ali i sportu, kreativnosti i djeci. Posvetite što više vremena djeci, ukoliko ih imate, a za one koji se još uvijek nijesu ostvarili u ulozi roditelja, nije isključeno da baš u ovim danima počnu razmišljati o bebama. Lav ne voli ništa što je prosječno. On teži glamuru i sjaju na svakom koraku, pa će vas privlačiti wellness centri, luksuzna mjesta, firmirana garderoba, kvalitetna šminka i mjesta koja odišu sjajem i luksuzom. Ovo su dani idealni za kupovinu, poklanjanje pažnje – kako djelima tako i materijalnim darivanjem, dani za odlazak na more, sređivanje kose, kreativnost i ljubav. Da, ljubav! Ona je na prvom mjestu. Konačno će se mnogi ohrabriti, pa neće biti stida prilikom izjava ljubavi. Žene će se pod uticajem ovog tranzita sređivati više nego obično, nositi visoke potpetice, upečatljivu garderobu, što glamurozniji nakit i poželjeti da ih poštu-

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 6. 2018.

ASTROLOGIJA

Jovanka Blagojević, diplomirani astrolog i autor današnjeg teksta

Izbjegavajte velika ulaganja

ju, da im se dive i da im se samo takvi udvaraju – koji će se prema njima ponašati kao prema kraljici. Muškarci će poklanjati pažnju baš ovakvim damama i samo takve će im privući pažnju. Na red dolaze sva ona mjesta gdje caruje ljepota – pozorišta, galerije, koncerti, plesni klubovi, diskoteke i glamurozni restorani. Skromnosti ovdje nema mjesta, prioritet je potreba za osvajanjem, sjaj, ra-

skoš, moć i glamur. Vrijeme ćemo provoditi u zabavnim parkovima, buticima, prodavnicama nakita, rođendanima, žurkama, proslavama, plažama. Dolaze nam dani optimizma, dobrog raspoloženja, osmijeha i skretanja pažnje na sebe i svoje ideje. Ova Venera nije pristalica opreznosti, u ljubavi ne igra na sigurno, ne kontroliše ni sebe ni svoja osjećanja, pa će ljubav pronalaziti put bez ograničenja i straha.

Preziraćete sve koji vas ignorišu, pa će se konačno u prošlost otpratiti svi oni koji nijesu pružili dovoljno, a vrata otvoriti samo onima koji vas smatraju vrijednim ljubavi i pažnje. Otvorite svoje srce, prihvatajte pozive za izlaske, pokažite harizmu, budite ubjedljivi i zabavni, igrajte se, smijte se, pokažite ljubav. Estrada će posebno biti predmet naše priče, ali i sport, politika, zabava, odmori. Venera će praviti niz nepovoljnih aspekata. Kvadrat sa Uranom na početnim stepenima Bika – novac pristiže ali se istom brzinom i troši. Izbjegavajte velika ulaganja, naročito kada je riječ o nekretninama, zemljištu, placevima. Kolo sreće se okreće, pa onako neočekivano i bez najave dolaze stvari koje su suđene da se mijenjaju u vašem životu. Kažem kolo sreće, jer iako vam se na početku učini da stvari ne idu u vašu korist i ne prate baš vaše zamisli, vrijeme će pokazati da se dešavaju za vaše dobro. Opozicija sa Marsom u

znaku Vodolije, može donijeti finansijske gubitke, pa ne ulazite po svaku cijenu u poslove, posebno ne one koji su povezani sa strancima ili inostranstvom. Venera kvadrat Jupiter u Škorpiji, koji će do 11. jula biti retrogradan, donosi lijenost, pretjeranost u jelu i trošenju. Emotivna napetost biće prisutna, pa bitne emotivne odluke ostavite za druge dane. Neće biti kontrole nad osjećanjima, pa pokušajte odoljeti iskušenjima i vježbajte umjerenost. Inkonjunkcija Venere i retrogradnog Saturna u Jarcu upozorava, takođe, da se stišaju strasti i da rasprave sa poslovnim i emotivnim partnerom ostavite za neke druge prilike. Tranziti Venere najviše će uticati na one koji imaju podznak ili znak u Lavu, Ovnu ili Strijelcu iako će, generalno, ova energija djelovati povoljno na sve, posebno kada je u pitanju uživanje i povezivanje sa drugima. Neka živi druženje, zabava i ljubav!

Svi koji su našli zanimljive informacije u tekstu, sve detalje o izradi natalne karte i numerološke analize mogu dobiti slanjem poruke u inboks Fejsbuk stranice “Astrološka i numerološka analiza”, kao i slanjem poruke na i-mejl adresu astroloskainumeroloskaanaliza@ gmail.com.

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 6. 2018.

FOTO UBOD

Vodopadi u Norveškoj Dvorac Nojšvanštajn u Njemačkoj

Play sudoku online at:

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 2644

4 8

9Play 5 sudoku 8 6 2online 3 4at: 7 2

7 1 6

6 5

6Puzzle 9 3 solution: 4 1 5

5 3 9 6 8 1 7 2 4 Sudoku puzzle No. 2284 2013-01-13

9 8

9 2

2011-10-09

Medium level

Sudoku puzzle No. 2284 2013-01-13

7 6 3 4 1 9 5 8 2 8 www.sudokukingdom.com 6 8 2 5 9 3 4 7 1

Daily Sudoku puzzle No. 1822 1

5 1

Medium level

TEŽA

RJEŠENJE IZ Puzzle solution: PRETHODNOG BROJA

2014-01-08

4 5

www.sudokukingdom.com

3 7

6 4

9 1

1 4 8

9 7

6 1

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 6. 2018.

FOTO UBOD

Pronađi ježa Ko bi odolio...

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com RJEŠENJE IZ Puzzle solution: PRETHODNOG BROJA

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 2284

online at: Medium level Play sudoku Sudoku puzzle No. 3391 2016-01-25

2013-01-13

7 7

2 7

9 1 9

www.sudokukingdom.com 6 1 8 2 4 9 7 3 4

8 4

6 1

3 2

Puzzle solution:

LAKŠA

Daily Sudoku puzzle No. 2284

Medium level

4 7

4 9

Sudoku puzzle No. 3392 2016-01-26 6

2013-01-13

2 7

9 1 9

8 4

6 1

3 2

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 6. 2018.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

USLUGE

KUĆE/STANOVI Izdajem lux opremljen jednosoban stan i lux opremljenu garsonjeru u City kvartu. Telefon 067/591-950

GRAĐEVINSKEUSLUGE Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

APARATI OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-023, 067/342-392 Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020997, 067/172-598

SOBE Izdajem sobe (kuhinja, kupatilo, internet, klima) blizu Ekonomskog i Pravnog fakulteta i Palade. Prednost osobe koje rade. Tel.067/555065, 069/305-363

Sve za potenciju za muškarce i žene, gelovi, bomboni, šumeće, kafa, kapi, žvake itd. Dostava u čitavoj Crnoj Gori. Diskrecija. Erotik šop “Kupidon”. Tel.068/455388, 067/002-021 Kompletna numeroloska analiza i prognoza. Savjetodavni tarot i psihološka pomoć. Tel.069/946-041

U Nikšiću uz autobusku stanicu prodajem stambeno-poslovne prostore od 15m2 do 40m2 Uknjiženi 1/1 i prenosivi na kupca. 069/030-426; 069/364-806

Mali oglasi do 20 riječi 1 dan 1 €

SPECIJALNA PONUDA ZA MALE OGLASE DO 20 RIJEČI PLATIŠ 3 DOBIJAŠ 5

Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

VOZILA/AUTO DJELOVI Hitno, povoljno, Bar Audi A4 98.g, 1.8, servisiran, sve osim kože, ekstra stanje, 92kW, ispod 9l gradske, bez centa ulaganja, registrovan. Tel.068/166-405, na vajber 069/934-750

RAZNO Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Tel.069/019-698, 067/455-713

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● malioglasi@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 6. 2018.

53 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI DEŽURNE SLUŽBE

Radio

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogana ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

OBAVJEŠTENJE Poštovani korisnici oglasnog prostora materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi možete poslati na: e-mail: malioglasi@dnovine.me Potrebno je poslati tekst oglasa i kopiju uplatnice. 1 dan 1 euro. Za svaka 3 plaćena dana 2 dana gratis Žiro račun: 560-1455-21 (Universal Capital Bank) Tel.: 077 300 104 Faks: 020 624 988

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

INSPEKCIJE

TAKSI

Ekološka......................... 618-395

Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm 220€ * 81 x 34 mm 110€ * 38 x 65 mm 110€ * 38 x 34 mm 55€ 38 x 24 mm 33€ Cijene sa uračunatim PDV-om

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● malioglasi@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

Marina predvodi 57 naših aduta u Taragoni

62-63

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 6. 2018.

DA TAKVO BUDE I FINALE SPEKTAKL U SOČIJU I REMI PORTUGALA I ŠPANIJE (3:3) SEDAM MEČEVA ZA VIKEND

FURIJA MOĆNA, CR7 SVEMOĆAN

Subota: Mesi kreće ka Boginji

Nedjelja: Orlovi žele perfektan početak SVE O MUNDIJALU NA STRANAMA 56-61.

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 6. 2018.

RUSIJA 2018

2 POBJEDU OSTVARIO JE IRAN NA SVJETSKIM PRVENSTVIMA

GRUPA B ATOMSKI MEČ, HET TRIK RONALDA I REMI PORT

SUPER DERBI, SUPE

GRUPA B IRAN U 95. MINUTU SRUŠIO MAROKO

KEIROŠ U STILU SVOG UČITELJA FERGIJA Dugo godina je Karlos Keiroš bio pomoćnik legendarnog ser Aleksa Fergusona, a juče je u prvom meču njegovog Irana na Svjetskom prvenstvu po-

0 1

MAROKO

IRAN

Buhaduz 95’ a.g Beiranvand Ramin Puraliganji Češmi Omid (0d 81. Hoseini) Haji Safi Šojei (od 68. Taremi) Karim Amiri Sardar Džahanbakš (od 85. Godos)

Maroko Munir Hakimi Benatija Sais Harit (od 82. Da Kosta) Zijaš Busufa El Ahmadi Belhanda N. Amrabat (od 77. S. Amrabat) El Kabi (od 77. Selektor: Buhaduz) K. Keiroš. Selektor: E. Renar SANKT PETERBURG: Stadion Krestovski. Gledalaca: 62.548. Sudija: Kunejt Čakir (Turska). Pomoćnici: B. Duran i T. Ongun (Turska).

kazao koliko je naučio od legendarnog Fergija. Tačnije svoju selekciju je u stilu čuvenog menadžera Mančester junajteda doveo do trijumfa na Marokom - 1:0, u prvom kolu grupe B. Iran je igrao strpljivo, baš kao nekada Junajted, čekao je šansu i dočekao je u 95. minutu - baš kao što su često i Fergusonovi “đavoli” rješavali utakmice. A do pobjede, druge u istoriji na svjetskim prvenstvima, majstori iz Persije su došli zahvaljujući autogolu Aziza Buhaduza. “Nakon mnogo godina u ovom poslu, dobro znam koliko su teške prve utakmice na turniru, a sada i koliko znaju da budu lijepe”, poručio je Keiroš nakon meča. “Od starta naš plan je bio da čekamo da oni psihički padnu i to smo dočekali”. Maroko je bio u nizu od 18 mečeva bez poraza, agresivno je krenuo i ovom meču, imao posjed lopte, ali ne i znanja i mirnoće da postigne gol. “To je fudbal, možda smo zaslužili i više, ali nemamo sad za čim da žalimo”, rekao je Erve Renar, selektor Maroka. K.B.

⌦ Kosta Bošković Ljepota fudbala u jednom meču, ali i još jednom genijalnost jednog momka, majstora koji ne namjerava da se zaustavi... Soči je uživao u sjajnom meču (moguće i najljepšem do kraja prvenstva), Portugal i Španija odigrali su atomskih 3:3 u prvom kolu grupe B, a Kristijano Ronaldo het-trikom pokazao zašto je najbolji fudbaler planete. “Bog” Portugala tako

je postao najstariji igrač u istoriji koji je postigao tri gola na jednom meču Svjetskog prvenstva. “Zaista je nevjerovatan, a večeras je bio u svom najboljem izdanju - i to u 33. godini”, hvalio je svog saigrača Bernardo Silva. Ronaldo je najprije izborio penal i pogodio za 1:0, zatim uz veliku grešku Davida de Hee i za 2:1, da bi na kraju u 88. minutu iz fenomenalnog slobodnog udarca postavio konačnih 3:3. Prije toga Špani-

SA 33 GODINE KRISTIJANO RONALDO JE POSTAO NAJSTARIJI IGRAČ U ISTORIJI KOJI JE POSTIGAO HET-TRIK NA SVJETSKOM PRVENSTVU. ja se dva puta vraćala preko još jednog majstora Dijega Koste, dok je povela sjajnim golom Naća u 58.

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 6. 2018.

100 HILJADA KINEZA DOPUTOVALO JE U RUSIJU NA SVJETSKO PRVENSTVO, IAKO REPREZENTACIJA TE ZEMLJE NE UČESTVUJE NA TURNIRU. KAKO PRENOSI KINESKA AGENCIJA KSINHUA, KINEZI SU KUPILI VIŠE OD 40.000 ULAZNICA ZA MEČEVE MUNDIJALA.

GRUPA D: ARGENTINCI PROTIV HITA IZ EVROPE, SUBOTA 15.00H

Mogu li ribari da upecaju i Mesija ⌦ Kosta Bošković Posljednjih godina u mreži “ribara” sa Islanda našli su mnogi “kapitalci”, ali danas će momci iz zemlje vatre i leda juriti najprestižniji ulov do sada. Argentina sa čarobnjakom Lionelom Mesijem nikoga u kvalifikacijama nije ubijedila da ima snagu da ide do kraja, pa će cijela planeta s nestrpljenjem iščekivati da konačno na djelu vidi momke Horhea Sampaolija. Moskva će danas (subota) već drugi put biti domaćin Svjetskog prvenstva, Argentina i Island sudariće se na

novom stadionu Spartaka. Odavno je jasno da se u igri Argentine sve vrti oko čarobnjaka iz Rozarija, kao i da će nastup “gaučosa” u Rusiji zavisiti upravo od njegovog raspoloženja. “Ukoliko Mesi bude potpuno spreman i koncentrisan ovo će više biti njegova reprezentacija, nego moja”, slikovit je bio selektor Argentine Horhe Sampaoli. A šta o prvom meču kaže Mesi... “Bitno je da dobro uđemo u takmičenje. Island je dobro odradio EP tako da prva utakmica neće biti prijatna. Ali to su utakmice koje želi-

mo da dobijemo kako ne bismo dodatno zakomplikovali ostale”. Heimir Halgrimson je zajedno sa Larsom Lagerbekom činio čuda na Evropskom prvenstvu prije dvije godine - sada kreće sam u veliku misiju. “Moram da pojasnim dvije stvari, jer me uvijek pitaju. Da, ovo je najvažnija utakmica u istoriji islandskog fudbala. I drugo - i dalje sam stomatolog i nastaviću to da budem”, poručio je Halgrimson na jučerašnjem presu.

ISLAND

ARGENTINA (4-2-3-1)

Kabaljero Salvio Otamendi Roho Taljafiko Maskerano Bilja Meza Mesi Di Marjia Aguero Selektor: H. Sampaoli

(4-2-3-1)

Haldorson Magnuson R. Sigurdson Arnason Saevarson Halfredson Gunarson Bjarnason G. Sigurdson Gudmundson Bodvarson Selektor: H. Halgrimson

MOSKVA - Stadion Spartaka. Kapacitet: 44.190. Sudija: Šimon Marcinjak (Pol). Pomoćnici: Pavel Sokolnicki i Tomaš Listkijevic (Pol). Početak: Subota, 15.00h.

Cijela planeta gleda ka njemu: Lionel Mesi na treningu pred Island

GRUPA D: HRVATSKA U KALINJINGRADU TRAŽI VELIKA TRI BODA U DUELU SA NIGERIJOM, SUBOTA 21.00H

Vatreni između ‘98. i kasnijih razočaranja

Najčudniji i jedan od najljepših gradova Svjetskog prvenstva Kalinjingrad(daleko od ostatka Rusije, smješten između Poljske i Litvanije) biće domaćin prvog meča koji će na Svjetskom prventvu odigrati naše komšije. Hrvatska, koja je 1998. bila treća na planeti, a kasnije nikada nije prošla ni grupu na Mundijalu u prvom kolu šampionata u Rusiji napada Nigeriju. “Vatreni” i ovog puta imaju sjajnu ekipu, a glavno pitanje sada je da li su spremni za nešto slično kao “generacija 98” ili će se i ovo Svjetsko prvenstvo završiti razočaranjem. “Znamo da nacija od nas očekuje najviše ciljeve, a takvi su ciljevi i nas igrača”, poručio je Ivan Rakitić, vezista

HRVATSKA (4-2-3-1)

Subašić Vrsaljko Vida Lovren Strinić Modrić Rakitić Perišić Kramarić Rebić Mandžukić Selektor: Z. Dalić

Uvijek kad je na otvaranju SP igrala protiv evropskih ekipa Nigerija je slavila posljednji put 1998. protiv Španije.

NIGERIJA (4-5-1)

Uzoho Idovu Abdulahi Omeruo Trost-Ekong Ndidi Etebo Mozes Ivobi Obi Mikel Igalo Selektor: G. Ror

KALINJINGRAD - Stadion “Kalinjingrad”. Kapacitet: 33.973. Sudija: Sandro Riči (Brazil). Pomoćnici: Emerson De Karvaljo i Marselo van Gas (Brazil). Početak: Subota, 21.00h.

Od njega se očekuju golovi: Andrej Kramarić na trenigu Hrvatske Barselone i Hrvatske. Upravo od 1998. Hrvatska nije na otvaranju Mundijala... “Znamo koliko je važno da dobro otvorimo turnir. Moramo da napravimo sve da

pobijedimo Nigeriju, iako time ništa ne bi bilo riješeno. Znamo da su opasni, moramo biti spremni i bićemo”, dodao je Rakitić. Na drugoj strani od nigerijskih super orlova samo

su Džon Obi Mikel, Ahmed Musa, Viktor Mozes, Ogeni Onazi i Kenet Omeruo ranije igrali na SP. “Za većinu nas ovo će biti debi, možda će nas neko i potcijeniti zbog toga i vjerujem da ćemo tako i napraviti neko iznenađenje. U svakom slučaju, nema straha i igraćemo bez njega”, jasan je jedan od debitanata Vilijam Trost-Ekong. K.B.

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 6. 2018.

Infantino ponovo predsjednik

Predsjednik Međunarodne fudbalske federacije (FIFA) Đani Infantino rekao je da će se kandidovati za novi mandat na izborima naredne godine. Infantino je to rekao nekoliko minuta pošto je na kongresu u Moskvi prije dva dana izabran domaćin Mundijala 2026. godine - SAD, Kanada i Meksiko. On je naveo da lideri moraju biti “jasni, odlučni, hrabri, strastveni i ponizni”. Izbori za predsjednika FIFA održaće se 5. juna naredne godine u Parizu.

GRUPA C FRANCUSKA VS AUSTRALIJA, 12.00

Trikolori love kengure

Dešam je Mundijal osvojio kao igrač i kapiten, može li i kao selektor? Program u subotu će krenuti već od 12 sati, a zavjesu podižu reprezentacije Francuske i Australije u Kazanju. Vicešampion Evrope i aktuelni osvajač azijskog kontinenta ukrstiće koplja u Tatarstanu. “Trikolori” nijesu favoriti samo u ovom duelu, već ih javnost vidi kao i moguće osvajače prvenstva, a Didije Dešam je u svojim slavnim igračkim danima osjetio moć osvajanja Mundijala. Pitanje je da li će to umjeti da sprovede na svoj tim, prije svega na moćnu napadačku liniju koju predvodi Antoan Grizman. “Samo smo razmišljali o ovoj utakmici i vjerujem da smo se dobro spremili. Ključno je da Svetsko prvenstvo počnete dobro, a mi ćemo svakako ići na pobjedu. Maksimalno smo koncentrisani”, poručio je suprestar Atletiko Madrida. Australija je reprezentacija koja je morala da odigra najviše kvalifikacionih utakmica kako bi izborila Mundija - “kenguri” su, vjerovali ili ne, morali da preskoče 22 prepreke! Australijanci su posljednji put igrali protiv Francuske prije pet godina ka-

FRANCUSKA

AUSTRALIJA

Ljoris Mendi Umtiti Varan Sidibe Matuidi Kante Pogba M’Bape Grizman Žiru Selektor: D. Dešam

Rajan Benih Sejnsburi Miligan Risdon Moj Jedinak Luongo Kruse Nabut Leki Selektor: B. van Marvajk

(4-4-2)

(4-2-3-1

KAZANJ - Stadion: Kazanj arena. Kapacitet: 42.873. Sudija: Andres Kunja (Urugvaj). Pomoćnici: N. Taran (Urugvaj) i M. Espinosa (Urugvaj). Početak: 12.00.

da su ih “trikolori” na Parku Prinčeva razbili 6:0. Na samu tu pomisao, crveni se lice igrača koji su prije tri godine osvojili Kupa Azije kao domaćini turnira. “Možda nemamo najbolje igrače, ali želimo da budemo najbolji tim. Trenirali smo veoma dobro kako bi se u potpunosti pripremili za turnir i svima bili teški rivali”, poručio je Bert van Marvajk, čovjek koji je sa Holandijom 2010. godine u Južnoj Africi bio vicešampion svijeta. U.R.

Zbog petarde po džepu

Saudijska Arabija je igrala očajno na otvaranju Mundijala protiv Rusije - primila je pet golova (5:0), doživjela katastrofu, a pojedini igrači iz reprezentacije “zelenih orlova” snosi će posljedice. To su golman Abdula el Majuf, napadač Muhamed el Salaui i štoper Usama Havsavi koji će biti novčano kažnjeni zbog katastrofalno odigrane utakmice. To je potvrdio i šef sportske uprave Saudijske Arabije Turki el Šejh... “Ovu realnost moramo da prihvatimo, to je to što oni mogu i na šta su sposobni”, rekao je Šejh. U.R.

Putin kaznio Vilijamsa Britanski pjevač Robi Vilijams napravio je šou na otvaranju Svjetskog prvenstva. Oduševio je svijet nastupom, ali i šokirao jednim krajnje neprimjerenim gestom. Podsjetimo, Vilijams se tokom nastupa unio u kameru i pokazao srednji prst. Britanska pop zvijezda zbog skandaloznog gesta neće proći nekažnjeno. Naime, po ruskom zakonu koji je 2014. godine donio Vladimir Putin, moraće da plati 42 funte, prenosi britanski San.

Snaga Danske leži u veznom redu: Dilejni i Eriksen

GRUPA C DANSKA PROTIV PERUA, 18.00H

Vikinzi protiv Inka Najubjedljiviju pobjedu na Svjetskom prvenstvu reprezentacija Danske ostvarila je 1986. godine kada je pobijedila Urugvaj 6:1. Sada, turnir u Rusiji takođe otvaraju protiv južnoameričke ekipe - Perua. Kristijan Eriksen i drugovi imaju za cilj da dođu do nokaut faze, a tri boda u prvom kolu, preduslov su za uspjeh. “Ključno je da se ponašamo dobro kao i do sada. Mentalna snaga je važna. Potrebno je da se držimo plana tokom svih 90 minuta i siguran sam da ćemo doći do tri boda”, rekao je Jon Dal Tomason, najbolji strijelac u istoriji Danske, a sada desna ruka selektora Agea Hareidea. Preci Inka se vraću na veliku scenu poslije 38 godina. Nakon uobičajeno teških južnoameričkih kvalifikacija, Peruanci su morali da preskoče još jednu stepenicu do Rusije, a to je bio baraž sa Novim Zelandom. Nakon velikog uspjeha nastao je problem sa doping skandalom Paola Gerera, ali će na kraju najbolji fudbaler momaka u crveno-bijelim dresovima sa kapitenskom trakom predvoditi svoj tim u Rusiji. “Treba da uživamo u svakom momentu jer je zaista

PERU (4-4-2)

Galese Advinkula Rodrigez Ramos Trauko Tapia Joton Flores Kueva Farfan Gerero Selektor: R. Gareka

DANSKA (4-2-3-1

Šmajhel Larsen Kristensen Kjaer Dalsgard Kvist Dilejni Eriksen Sisto Jorgensen Poulsen Selektor: A. Hareide

SARANSK - Stadion: Mordovija arena. Kapacitet: 44.000. Sudija: Bakari Gasamba (Gambija). Pomoćnici: Ž.K. Birumušahu (Burundi) i A. Etšiali (Alžir). Početak: 18.00.

bilo teško izboriti se za Svjetsko prvenstvo. Naravno, pružićemo sve od sebe i vidjećemo dokle će nas to dovesti”, poručio je iskusni defanzivac Peruanaca Alberto Rodrigez. Danska je favorit, Skandinavci na papiru imaju bolji tim, ali moraće dobro da se preznoje kako bi srušili žilave Peruance... Obje reprezentacije su preko baraža došli do Rusije, i jednima i drugima je ovo peti Mundijal. U.R.

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 6. 2018.

10 HILJADA KILOMETARA ĆE PREĆI EGIPAT, ŠVEDSKA I NIGERIJA U VAZDUHU TOKOM GRUPNE FAZE SP, SRBIJA ĆE PROPUTOVATI NEŠTO MANJE - 6.200

GRUPA E SRBIJA U SAMARI NAPADA KO

NAUČILI SM 2006. I 20 Samo trijumf: Kutinjo u duelu sa Fernandinjom

GRUPA E BRAZIL PROTIV ŠVAJCARSKE NEDJELJA, 20.00

Samba zaustavlja satove u gradu gdje je Grof božanstvo Brazil u 1. kolu grupe E igra protiv Švajcarske, na Rostov areni, u Rostovu na Donu. Upravo u gradu gdje je naš Miodrag Božović božanstvo - Grof je kao trener Rostova 2014. godine osvojio Kup Rusije što je jedini trofej u istoriji kluba, a tako je ispisao jedan od najvećih uspjeha u karijeri. “Karioke” su apsolutni favoriti protiv “sajdžija”, jedan od glavnih favorita na čitavom turniru, a Titeova selekcija 11 utakmica ne zna za poraz (osam pobjeda, tri remija)... “Na prethodnom Mundijalu smo razočarali. To nas sve boli i dan danas”, sjetio se 26-godišnji mađioničar Barselone, Felipe Kutinjo, poraza od Njemačke (7:1) u polufinalu SP 2014. “Zbog toga sada imamo motiv više. Želimo da idemo do

BRAZIL (4-2-3-1)

Alison Danilo Miranda Tijago Silva Marselo Kasemiro Paulinjo Kutinjo Vilijan Nejmar Žesus Selektor: Tite

ŠVAJCARSKA (4-2-3-1)

Somer Lihtštajner Šar Akinži Rodrigez Behrami Džaka Embolo Frojler Šaćiri Seferović Selektor: Vladimir Petković

ROSTOV - Stadion: Rostov arena. Kapacitet: 43.472. Sudija: Cesar Ramos (Meksiko). Pomoćnici: Marvin Torentera (Meksiko), Migel Ernandez (Meksiko). Početak: Nedjelja, 20.00

kraja, a već protiv Švajcarske treba da pokažemo da smo

pravi”, jasan je Kutinjo. Najtrofejnija svjetska selekcija (pet Mundijala) je protiv zemlje satova igrala tri puta - na SP 1950. (remi 2:2) i u prijateljskim utakmicama 2006. (Brazil dobio 2:1) i 2013. (Švajcarska pobijedila 1:0)... “Uvijek igramo dobro protiv velikih timova. Naravno da će biti teško, ali nema potrebe da se plašimo”, poručio je 32-godišnji Stefan Lihtštajner, koji je nedavno pojačao Arsenal. Da li će “samba” zaustaviti sat? B.T.

Brazil i Švajcarska su do sada odigrali tri meča u istoriji - jednom su slavile “karioke”, jednom je ispisan remi, a jednom su bile bolje “sajdžije”

Grad koji leži na ušću rijeke Samare u Volgu, koji je za vrijeme Drugog svjetskog rata bio rezervna prijestonica Sovjetskog saveza kada su Njemci ugrozili Moskvu, koji je osnovan 1586. i koji se od 1936. do 1991. zvao Kujbišev po političaru Valerijanu Kujbiševu je ugostio “orlove” i “tikose”... Srbija u nedjelju (14.00) napada Kostariku u 1. kolu grupe E, na Samara areni u Samari, koja prima 41.970 gledalaca. “Orlovi” su iz Svetlogorska, gdje im je baza, na mjesto velikog okršaja doletjeli puni optimizma, uprkos tome što na prethodna dva svoja Mundijala - 2006. i 2010. - Srbija (ili SCG) nije dobro otvorila turnir. Srbija i Crna Gora je u Njemačkoj izgubila od Holandije, a u Južnoj Africi od Gane. Oba puta 1:0. “Ne treba da postoji frka, tenzija. Naročito ne ono naše ‘moramo da pobijedimo’. Kostarika je ozbiljan rival”, rekao je 34-godišnji golman Partizana Vladimir Stojković, kome je Rusija treći Mundijal u karijeri... “Ne smijemo da srljamo, ne treba se zalijetati i ne treba da postoji pritisak da moramo da pobijedimo po svaku cijenu. Bolje da se završi 0:0, nego da opet nesrećno izgubimo. Valjda smo nešto naučili”, jasan je Stojković.

KOSTARIKA

(3-4-3) Navas Akosta Gonzales Duarte Gamboa Ovijedo Borhes Tahede Ruiz Kempbel Bolanjos Selektor: Oskar Ramirez

SRBIJA

(4-2-3-1) Stojković Ivanović Milenković Tošić Kolarov Milivojević Matić Milinković - Savić Kostić (Ljajić) Tadić Mitrović Selektor: Mladen Krstajić

SAMARA - Stadion: Samara arena. Kapacitet: 41.970. Sudija: Malang Dijedi (Senegal). Pomoćnici: Đibril Kamara (Senegal), El Hađi Samba (Senegal). Početak: Nedjelja, 14.00.

Srbija je na prethodna dva svoja Mundijala (u Njemačkoj 2006. i Južnoj Africi 2010), to oba puta po 1:0 - Holandija je bila bolja prije 12 godina, a Gana prije osam Prašina koja se digla oko smjene Slavoljuba Muslina i dolaska Mladena Krstajića na mjesto selektora je -

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 6. 2018.

Urugvaj je savladao Egipat (1:0), a na toj utakmici na Jekaterinburg areni je “debitovala” nadograđena tribina. Stadion u Jekaterinburgu nije ispunjavao uslove sa kapacitetom od 27.000 mjesta, organizatori su nadogradili tribinu koja iskače iz stadiona i sa koje možete da gledate utakmicu, ali i grad. Sada Jekaterinburg arena ima 45.000 mjesta.

OSTARIKU I TRAŽI VELIKA TRI BODA NEDJELJA, 14.00

MO LEKCIJE IZ 010. GODINE

Super atmosfera na treningu orlova: Aleksandar Mitrović, Branislav Ivanović i Adem Ljajić u zagrljaju za reprezentativce - završena priča. “Orlovi” tipuju na ‘timski duh’. “Kostarika je čvrsta, zato moramo da budemo kompaktni kao do sada. Bitno je da damo maksimum kako bi pobijedili. Pred nama je najbitnija utakmica od tri u grupi. Ako upišemo tri boda, prolazimo grupu”, rekao je 25-godišnji ofanzivac Hamburga Filip Kostić. Kostarika u Brazilu 2014. nije doživjela poraz (eliminisana u četvrtfinalu na pe-

KOSTARIKA JE DOŽIVJELA PEH PRED UTAKMICU SA SRBIJOM - LIJEVI BEK NJUJORK SITIJA, RONALD MATARITA, JE POVRIJEDIO ZADNJU LOŽU I ZA 23-GODIŠNJEG LJEVAKA MUNDIJAL U RUSIJI JE ZAVRŠEN. UMJESTO MATARITE POZVAN JE KENER GUTJEREZ IZ ALAHULENSEA, KLUBA IZ KOSTARIKE nale od Holandije), a gotovo identična ekipa će igrati i sada pod komandnom palicom selektora Osmakra Ramireza.

“Sada će da nam bude teže, jer će svi rivali da budu spremniji za nas baš zbog tog Mundijala u Brazilu”, rekao je 32-godišnji kapiten Brajan Ruiz nakon što su “tikosi” stigli iz Sankt Peterburga, gdje im je baza... “Srbija ima dobre igrače koji mogu da naprave prevagu. Međutim, promijenili su trenera i ne znam kakav im je timski duh. To je važno na Svjetskom prvenstvu”, rekao je ofanzivac Sportinga iz Lisabona. B.T.

Žele da odbrane titulu: Kros i Boateng

GRUPA F NJEMAČKA I MEKSIKO U MOSKVI

Zašto čekati četiri godine? Šampion planete u odbranu trona kreće sa mjesta gdje želi da se nađe na kraju šampionata - sa stadiona Lužnjiki u Moskvi, gdje će se igrati finale - Njemačka u 1. kolu grupe F napada Meksiko. “Panceri” su protiv “sombrerosa” igrali pet utakmica u istoriji i nemaju nijedan poraz - tri pobjede i dva remija. “Svjetsko prvenstvo je nešto posebno. Najvažnija stvar je da mogu da pomognem timu”, rekao je oporavljeni 29-godišnji štoper Bajerna, Žerom Boateng, koji vjeruje da će Njemci uspješno preskočiti prvu prepreku. “Moramo da startujemo pobjedom. Jesmo li favoriti? Teško mi je da pričam o tome, ali sigurno smo u grupi favorita. Želimo da osvojimo SP”, jasan je Boateng. Pored igre Meksika, u fokusu će biti i Rafael Markez! Legendarni 40-godiš-

NJEMAČKA I MEKSIKO SU U ISTORIJI ODIGRALI PET UTAKMICA - “PANCERI” SU UPISALI TRI TRIJUMFA, A DVA PUTA JE BILO NERIJEŠENO

NJEMAČKA

MEKSIKO

Nojer Kimih Boateng Humels Hektor Kros Kedira Ozil Rojs Miler Verner Selektor: Joakim Lev

Očoa Alvarez Ajala Salsedo Galjardo Lajun Erera Lozano Dos Santos Vela Ernandez Selektor: Huan Karlos Osorio

(4-2-3-1)

MOSKVA - Stadion: Lužnjiki. Kapacitet: 78.011. Sudija: Alireza Fagani (Iran). Pomoćnici: Reza Sokandan (Iran), Mohamadreza Mansuri (Iran). Početak: Nedjelja, 17.00

nji defanzivac će, ako odigra makar minut u Rusiji, zabilježiti nastup na petom Mundijalu. Tako će se izjednačiti sa zemljakom Antoniom Karbahalom (1950 1966) i Njemcem Lotarom Mateusom (1982 - 1998). “Želim da ispišem istoriju sa reprezentacijom, a momenat za to je sada. Ne možemo da čekamo još četiri godine. Ni ja, ni tim. Imamo sve da uspijemo”, poručio je Markez. B.T.

SPORT

MARKOVIĆ PRODUŽIO UGOVOR SA SUTJESKOM

PRIČAĆU NA TERENU KADA SE OPORAVIM

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 6. 2018.

CRNU GORU ĆE NA MEDITERANSKIM IGRAMA

TARAGONA OGR ⌦ Miloš Antić

U Ostaje u svojoj Sutjesci: Božo Marković Nakon što je Sutjeska produžila ugovor sa Bojanom Božovićem, Stefanom Stefanovićem, Lukom Merdovićem i Veljkom Vukovićem, a nakon što su u Nikšić stigli Marko Ćetković i Darko Bulatović, uprava kluba je sjela za sto sa Božom Markovićem - i dogovor je pao 28-godišnji napadač je produžio ugovor sa šampionom države na godinu dana. Strijelac sedam golova na 23 utakmice je prošle sezone igrao sjajno, ali je u martu doživio tešku povredu koljena. To nije pokolebalo ni Markovića, ni upravu Sutjeske. Nekadašnji igrač Mornara, Mladosti, Dečića, Jedinstva i Čelika je trenutno u fa-

zi oporavka. “Produžio sam ugovor sa mojom Sutjeskom, a takav epilog nije dolazio u pitanje ni sa moje, a ni sa strane uprave. Puno mi znači podrška koju sam u ovom teškom periodu oporavka od povrede dobio od uprave, trenera, saigrača i naravno naših vjernih navijača - Vojvoda”, rekao je Marković za oficijalni sajt Sutjeske. “Svima ću se zahvaliti kada se oporavim, onako kako jedino i znam - na terenu”, dodao je 28-godišnji napadač. Sutjeska je juče saopštila još da su profesionalne ugovore potpisali Aleksandar Vlahović i Darko Mićanović. B.T.

PERIŠA PEŠUKIĆ POJAČAO PLJEVLJAKE

IZ ZETE U RUDAR

Rudar će pripreme za sljedeću sezonu početi 20. juna, trener Miodrag Miki Vukotić će prvo razmišljati o kvalifikacijama za Ligu Evrope, pa tek onda o domaćem šampionatu u sezoni 2018/2019. A uprava “rudara” iz dana u dan radi na pojačanjima - nakon Nemanje Seku-

lića iz Koma u Rudar je stigao Periša Pešukić iz Zete. Dvadesetogodišnji Pešukić igra po desnoj strani, dobro se snalazi i na desnom beku i na desnom krilu, a debitovao je u Zeti u sezoni 2014/2015. Za “vukove” je od tada odigrao 45 utakmica, a prošle sezone 29. B.T.

debeloj sjenci Svjetskog fudbalskog prvenstva u Rusiji, na drugom kraju Evrope, u katalonskom gradu Taragoni od 22. juna do 1. jula održaće se XVIII Mediteranske igre.

Izuzetno značajna sportska manifestacija okupiće oko 4.000 sportista, koji će se nadmetati u 33 sportske discipline, iz 26 zemalja, a svoje mjesto pod španskim suncem naći će naravno i Crna Gora - 57 naših aduta u karateu, jedrenju, džudou, boćanju, atletici, plivanju, rukometu i vaterpolu, boriće se za medalje na obali Mediterana. “Veoma značajno takmičenje je pred nama, iako u trenucima kada se igra Mundijal, teško možemo govoriti o nekoj popularnosti Mediteranskih igara. Međutim, budite sigurni da nas očekuje spektakl u Taragoni. Za naše sportiste Igre su ogroman izazov, postoji i imperativ rezultata i uvjeren sam da će potvrditi kvalitet”, kazao je Igor Vušurović, šef crnogorske misije na Igrama koje su bile planirane za 2017. godine, ali su pomjerene zbog finansijske i političke sitguacije u ovo dijelu Španije. Crna Gora treći put uče-

57 SPORTISTA PREDSTAVLJAĆE CRNU GORU NA MI U TARAGONI

stvuje na Mediteranskim igrama - na debiju 2009. u italijanskoj Peskari je osvojeno sedam medalja (dva zlata, dva srebra i tri bronze), da bi 2013. u turskom Mersinu sakupljeno pet odličja, ali sa skoro tri puta manje sportista (zlato, srebro i tri bronze). “Ovo je jedna od najznačanijih multi-

sportskih manifestacija na koje naši sportisti učestvuju. Siguran sam da ćemo biti na visini zadatka”, riječi su Predraga Marsenića, sportskog direktora Crnogorskog olimpijskog komiteta. Prvi dio crnogorske ek-

3.500

VOLONTERA BIĆE NA USLUZI TOKOM MEDITERANSKIM IGRAMA U TARAGONI

CRNA GORA TREĆI PUT U ISTORI

Stigao u Rudar: Periša Pešukić

108 SPORTISTA

Peskara 2009 7 MEDALJA ZLATO - Miroslav Petković (boćanje) Boško Drašković (boks) SREBRO - Almir Cecunjanin (karate) Danijel Daniović, Goran Tošić (tenis) BRONZA - Vladimir Radosavljević (rvanje) Alen Beganović (boks) Ženska rukometna reprezentacija

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 6. 2018.

SPORT

22. JUN 1. JUL PREDSTAVLJATI 57 SPORTISTA

Foto: PR Centar

ROMAN IZAZOV

Ništa od penzije, Reko aktivirao legendu Rudića Nakon 30 godina dirigovanja sa klupe SFR Jugoslavije, Italije, SAD, Hrvatske i Brazila, došao je red na klupski zadatak, i to najveći mogući - legendarni trener Ratko Rudić novi je šef struke Pro Reka. Italijanski vaterpolo gigant smijenio je (očekivano) Vladimira Vujasinovića nakon što i drugu godinu zaredom nije uspio da sa drim-timom iz Ligurije osvoji evropsku titulu, a na njegovo mjesto neočekivano je stigao čuveni sedamdesetogodišnjak.

Sa jučerašnje konferencije COK-a spedicija ka Španiji kreće 20. juna, a ceremoniji otvaranja Igara prisustvovaće ženska rukometna reprezentacija, kao i predstavnici karatea, te plivač Ilija Tadić sa trenerom. Ostatka crnogorskog mediteranskog tima stiže kada krenu takmičenja - 22. juna u Taragoni će biti naši rukometaši, 25. juna džudisti i atletičari, 26. juna vaterpolisti... Taragona je spremna da ispiše istoriju. Sa njom i naših 57 aduta.

Barjaktarka Marina: Da opet obradujem Crnu Goru

Marina Raković, naša najbolja karatistkinja, vlasnica titule “vrhunski sportista Crne Gore” nosiće našu zastavu na ceremoniji otvaranja Igara na gradskom stadionu u Taragoni. “”Ogromna čast i zadovoljstvo što sam baš ja izabrana da ponosno no-

sim našu zastavu”, rekla je Marina, a onda iznijela očekivanja pred borba na tatamiju: “Imala sam nekoliko takmičenja, spreman sam i u dobroj formi ću dočekati Igre. Uz sreću na žrijebu, vjerujem da mogu ponovo medaljom da obradujem naciju”.

5 MEDALJA ZLATO - Srđan Mrvaljević (džudo) SREBRO - Miroslav Petković (boćanje) BRONZE - Nikola Gušić (džudo) Nikola Milačić (boks) Danijel Furtula (atletika)

“Nije bilo teško prihvatiti poziv Pro Reka, najtrofejnijeg kluba na planeti. Dolazim pun energije, ovaj projekat me motiviše. Kada preuzmem neku ekipu, uvijek je vodim do vrha”, poručio je četvorostruki olimpijski šampion nakon promocije u osmostrukom evropskom prvaku. M.A.

Le Man odgovorio Zvezdu

Monako nije uspio da potpuno valorizuje prednost domaćeg parketa, Le Man je uzvratio - u finalnoj seriji za šampiona Francuske sada je 1:1. Tim našeg selektora Zvezdana Mitrovića poražen je u drugom meču na svom parketu 77:87.

Najraspoloženiji u redovima Monaka bio je Elmedin Kikanović sa 19 poena, Pjer Lakomb je ubacio 15, dok je junak Le Mana bio Mikal Rajli sa 21 poenom, a Džastin Kobs je postigao 18. Naredni meč igra se u Le Manu u Antares areni u ponedjeljak veče. M.A.

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

IJI NA MEDITERANSKIM IGRAMA Mersin 2013.

RUDIĆ JE SAMO JEDNOM U KARIJERI RADIO U KLUPSKOM VATERPOLU - DAVNE 1989. BIO JE KRATKO TRENER PARTIZANA

39 SPORTISTA

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika

(desk@dnovine.me) Vikend izdanje: Samir RASTODER samir.rastoder@dnovine. me , Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@ dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Željko VUKMIROVIĆ (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine. me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Vedran ILIĆ (foto@dnovine.me)

redakcija@dnovine.me

SPORTSKI EKRAN PRIPREMIO: Uroš Radulović

SUBOTA

RTCG 1

● NE PROPUSTITE

SPORTKLUB 2

12:00h Francuska – Australija, fudbal 10:00h 15:00h Argentina – Island, fudbal Kom – Omladinac, 21:00h Hrvatska – Nigerija, fudbal fudbal (U12) 10:45h Admiral – Ajaks RTCG 2 Bukurešt, fudbal (U11) 11:30h Petar Puača – Partizan, 18:00h Peru – Danska, fudbal fudbal (U10) Francuska – Brazil, odbojka ARENASPORT 1 14:30h 17:30h Bugarska – Kanada, odbojka 20:30h Frozinone – Palermo, fudbal 20:30h Valjadolid – Numansija, fudbal

ARENASPORT 2 21:40h

19:15h

20:35h

Kostarika - Srbija (RTCG1, 14:00h) Prvi i najvažniji meč za “orlove”. Tim Mladena Krstajića mora da ide na pobjedu protiv Brajana Ruiza i družine.

SPORTKLUB 3

Argentina – Vels, ragbi

07:00h J. Koreja – Italija, odbojka 10:00h Australija – Kina, odbojka ARENASPORT 3 15:45hTrka oko Švajcarske, biciklizam Barselona – Movistar, futsal 17:30h Španija – Meksiko, fudbal na pijesku ARENASPORT 4 19:00h Rusija – Japan, odbojka Bajern Minhen – Alba Berlin, košarka

SPORTKLUB 1 09:00h Moto 3, trening 3 09:55h Moto GP, trening 3 10:55h Moto 2, trening 3 12:35h Moto 3, kvalifikacije 13:30h Moto GP, trening 4 14:10h Moto GP, kvalifikacije 15:05h Moto 2, kvalifikacije 16:00h Njemačka – Argentina, odbojka 21:00h Iran – Srbija, odbojka 02:30h SAD – Poljska, odbojka

SPORTKLUB 5 18:00h

EP, mačevanje

EUROSPORT 09:00h 11:30h

Le Man (24 sata), trke Le Man (24 sata), trke

EUROSPORT 2 10:00h 13:30h 15:00h 17:00h

● NE PROPUSTITE

„Mountain bike“ Tur Slovenije, biciklizam Rut de Ositani, biciklizam VTA Notingem

NEDJELJA RTCG 1 14:00h 17:00h 20:00h

Kostarika – Srbija, fudbal Njemačka – Meksiko, fudbal Brazil – Švajcarska, fudbal

ARENASPORT 1 18:00h

Panatinaikos – Olimpijakos, košarka

ARENASPORT 2 Argentina - Island (RTCG1, 15:00h) Lionel Mesi kreće u pohod na Zlatnu boginju - prva prepreka su borbeni Islanđani.

18:30h

Baskonija – Real Madrid, košarka

15:30h

SPORTKLUB 3 12:00h Argentina – Japan, odbojka 14:20hTrka oko Švajcarske, biciklizam 17:30h Bugarska – Brazil, odbojka

SPORTKLUB 4 13:30h 15:00h

ARENASPORT 4 19:00h

Toronto – Vašington, bejzbol

SPORTKLUB 1 11:00h 12:20h 14:00h 19:00h 00:30h

Moto 3, trka Moto 2, trka Moto GP, trka Poljska – Srbija, odbojka SAD – Iran, odbojka

13:45h 14:30h

J. Koreja – Kina, odbojka Italija – Australija, odbojka Dragan Mance kup, finale (U12) Dragan Mance kup, finale (U11) Dragan Mance kup, finale

Japan – Meksiko, fudbal na pijesku Njemačka – Rusija, odbojka

SPORTKLUB 5 15:30h 18:00h

Ekstremni sportovi Evropsko prvenstvo, mačevanje

SPORTKLUB 6 14:45h 16:00h

SPORTKLUB 2 07:00h 10:00h 13:00h

(U10) Ekstremni sportovi

Portugal – Španija, fudbal na pijesku Trka glisera

EUROSPORT 10:00h 16:00h

Le Man (24 sata), trka VTA Notingem

EUROSPORT 2 13:30h Tur Slovenije, biciklizam 17:00h Motokros, Svetsko prvenstvo