8
Ekonomija KRISTAL RIVIJERA
KRIZNI POREZI
Za PKCG očekivano, za UPCG udar na privredu Dodatno oporezivanje zarada u Crnoj Gori nije u duhu podrške procesima ozdravljenja privrede i otvaranja novih radnih mjesta i samo je dio mjera očekivanih u ovoj godini u cilju vođenja restriktivne fiskalne politike, smatraju privrednici. Iz Unije poslodavaca Crne Gore su povećanje stope poreza na dohodak fizičkih lica na 15 odsto za zarade u neto iznosu od preko 480 eura, ocijenili kao rješenje koje je nešto bolje od prvobitno predloženog. “Međutim, ni ono nije u duhu podrške procesima ozdravljenja privrede i otvaranja novih radnih mjesta”, rekli su agenciji Mina-biznis predstavnici UPCG. Oni smatraju da se, ukoliko povećanje poreza na zarade bude uticalo na smanjenje neto plata, može očekivati smanjenje kupovne sposobnosti stanovništva i pad ukupne potrošnje. Sa druge strane, kako su objasnili, ukoliko poslodavci odluče da neto zarade zadrže na postojećem nivou i teret poreskog opterećenja preuzmu
Crnu Goru je, prema podacima Monstata, u 11 mjeseci prošle godine posjetilo 1,42 miliona turista, 4,9 odsto više nego 2011. u istom periodu. Do decembra prošle godine ostvareno je 9,1 milion noćenja, 4,3 odsto više nego u istom periodu 2011. Od ukupnog broja noćenja, 89,1 odsto odnosi se na strane turisti, prenosi agencija Mina.
Ministar Gvozdenović spasio ulaganje od 32 miliona eura Ministarstvo će nastaviti da medijacijom rješava probleme kako bi se pokrenule investicije od značaja za održivi razvoj i turizam
na sebe, to se može negativno reflektovati na njihovu tekuću likvidnost i smanjene kapacitete investiranja u biznis u ovoj godini. Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) su ocijenili da je uvođenje dodatnog poreza na ranijih devet odsto na dohodak fizičkih lica dio očekivanih mjera u ovoj godini, koje su u kontekstu vođenja restriktivne fiskalne politike, smanjenja učešća javne potrošnje u bruto domaćem proizvodu (BDP), kao i ukupnog ograničavanja troškova. Stopa poreza na dohodak fizičkih lica u Crnoj Gori, kako su podsjetili, i dalje je najniža u regiji, a naročito u odnosu na EU.
Antikrizne mjere DF-a Demokratski front zatražio je da se 18. februara održi vanredno zasijedanje Skupštine na kojem će biti razmatran set zakona tog opozicionog saveza sa predlozima interventnih antikriznih mjera. “DF je na osnovu ustavnih i poslovničkih mogućnosti, uz podršku kolega iz opozicije zakazao za 18. februar vanrednu sjednicu Skupštine. Na dnevnom redu će se naći dio našeg sveobuhvatnog programa od 595 mjera kroz set zakona, tačnije njih 13, kao i Deklaracija o ubrzanom razvoju energetike kao resursa od čije valorizacije bismo imali najbrže pozitivne efekte”, navedeno je u saopštenju DF-a koje je potpisala poslanik Branka Bošnjak.
ELEKTROPRIVREDA SRBIJE
Kupuju našu struju Elektroprivreda Srbije (EPS) će od crnogorske elektroenergetske kompanije u ovoj godini preuzeti 927 miliona kilovat sati (kWh) električne energije. Pomoćnik direktora EPS-a za trgovinu električnom energijom Miladin Basarić, kazao je da je EPS krajem prošle godine kupio i 573 miliona kWh na tenderu Elektroprivrede Republike Srpske. “Pored ovih nabavki, od povlašćenih proizvođača planirano je da preuzmemo još 66 miliona kWh, kao i kupovina 415 miliona kWh na regionalnom tržištu radi uravnoteženja i elektroenergetskog portfelja EPS-a u ovoj godini”, precizirao je Basarić, prenijeli su juče srbijanski mediji. On je za časopis KWH rekao da je u ovoj godini planirana ukupna proizvodnja iz hidroelektrana od oko devet milijardi kilovat sati. To je, kada je riječ o protočnim hidroelektranama oko četiri odsto, a kod akumulacionih i reverzibilnih oko 25 odsto manje nego prošle godine. “Ova godina počela je dobrim
PONEDJELJAK, 4.2.2013.
dotocima i, ako se tako nastavi, pa budemo imali bolju hidrologiju od planirane, višak električne energije plasiraćemo na tržištu, što će omogućiti dodatne prihode EPS-u,” rekao je Basarić.
Problem koji je nastao u vezi sa izdavanjem građevinske dozvole za hotel Kristal rivijera u Petrovcu, koji grade Budvanska rivijera i Euromix trade, riješen je uz medijaciju ministra održivog razvoja i turizma Branimira Gvozdenovića. Ministarstvo je prije nekoliko mjeseci izdalo građevinsku dozvolu za hotel Rivijera Kristal, ali je Upravni sud poništio rješenje 19. decembra prošle godine. Takva odluka zaustavila je radove, a to znači i ulaganja. Zbog toga je postojala opasnost da njemački kofinansijer odustane od finansiranja. Gvozdenović je nakon toga počeo razgovore sa firmama Budvanska rivijera, Euromix i Dušankom Pavlović iz Petrovca koja na osnovu restitucije traži da joj se zemljište vrati. Razgovori su rezultirali sporazumom, koji je omogućio izdavanje građevinske dozvole, što je i učinjeno u petak. Sporazum definiše i da se svi sporovi pred nadležnim organima vode nesmetano, ali i da se nesmetano nastavi gradnja hotela Kristal rivijera. Luksuzni hotel sa pet zvjezdica Kristal rivijera počeo je da se gradi u novembru. Ukupna vrijednost investicije je 32 miliona eura. Gradnja hotela planirana je u samom centru Petrovca, na mjestu nekadašnjeg hotela Oliva. Na toj lokaciji, u neposrednoj blizini obale, do skoro je bio parking. Sporazumom, u koji su Dnevne novine imale uvid, predviđeno je da će Pavlović, ukoliko se utvrdi da ima pravo na povraćaj zemljišta, od Budvanske rivijere dobiti dio udjela u vlasništvu budućeg hotela, srazmjerno učešću povr-
šine zemljišta. Prema planu, hotel Kristal rivijera sastojaće se od tri cjeline, od kojih su dvije hotelske zgrade od sedam spratova. Budvanskoj rivijeri bi pripala 31 sobe i 16 apartmana, a Euromixu 94 sobe i 20 apartmana. Rješenjem problema u vezi sa gradnjom spriječeno je moguće zaustavljanje investicije, što bi bilo pogubno za domaću
Kristal rivijera rezultat je ugovora o zajedničkoj gradnji HG Budvanska rivijera, koja je ustupila zemljište od 3.000 kvadrata na lokaciji bivšeg hotela Oliva kompaniji Euromiks trejd, koja će finansirati izgradnju.
NOVI PRVOBORAC
Izašli iz stečaja, a radnici bez plata Radnicima četiri godine nijesu isplaćene plate Hercegnovsko preduzeće Novi prvoborac je odlukom Privrednog suda u Podgorici izašlo iz stečaja, ali radnici, kojima se četiri godine duguju plate, smatraju da poslodavac nema kapaciteta da uspješno sprovede plan reorganizacije. Predstavnik radnika Zahid Hodžić kazao je agenciji Minabiznis da radnicima četiri godine nijesu isplaćene plate ni po jednom osnovu, u šta spadaju i regres, topli obrok, prevoz i otpremine. “Kompaniji je dozvoljeno da nastavi da radi, u šta sumnjamo jer oni nemaju kapaciteta, ljudstva, materijalnih mogućnosti, a bogami ni znanja”, smatra Hodžić. Sudija Dragan Rakočević je u postupku usvajanja Plana reorganizacije kompanije izvan ročišta 18. decembra prošle godine donio rješenje kojim je Novi prvoborac izašao iz stečaja. “Danom donošenja ovog rješenja prestaju sve posljedice otvaranja stečajnog postupka, a u nazivu stečajnog dužnika briše se oznaka u stečaju”, navodi se u rješenju u koji je agencija Minabiznis imala uvid. Hodžić je kazao da je za srijedu zakazana rasprava u Privrednom sudu, povodom vještačenja plata, koje iznose 1,2 miliona eu-
ekonomiju. Iz Ministarstva održivog razvoja su kazali da će nastaviti da takozvanom medijacijom riješe slične probleme, kako bi se pokrenule investicije. Namjera Ministarstva je da se dođe do rješenja koje je prihvatljivo za sve strane, a da istovremeno i krene gradnja objekata. N.U.
ra bez kamata. “Vještak ekonomske struke Branko Bujišić je dostavio Sudu vještačenje plata i zarada, pri čemu se nadamo da će sudija presuditi u našu korist, jer je sve po zakonu”, naveo je Hodžić. Rješenjem Privrednog suda od 1. avgusta prošle godine usvojen je i potvrđen Plan reorganizacije Novog prvoborca, koji je poslodavac podnio Sudu 6. marta prošle godine, sa izmjenama i dopunama 22. marta. Protiv tog rješenja stečajni povjerioci su podnijeli žalbu Apelacionom sudu koja je odbijena kao neosnovana.
Rad na crno U Crnoj Gori je, prema podacima Međunarodne organizacije rada (MOR), broj zaposlenih koji rade na crno povećan od 2000. do 2010. godine oko dva procentna poena. U izvještaju MOR-a, pod nazivom Globalni trendovi zapošljavanja 2013, navedeno je da je visoko i rastuće učešće neregularne zaposlenosti i dalje jedan od glavnih izazova tržišta rada u većini zemalja u regiji centralne i istočne Evrope (CEE). “Uprkos kontinuiranom poboljšanja glavnih pokazatelja tržišta rada, široko rasprostranjeno i sve više prisutno neregularno zapošljavanje ukazuje na to da se kvalitet zapošljavanja pogoršao”, navodi se u izvještaju u koji je agencija Mina-biznis imala uvid.
Svjetska berza u plusu Na svjetskim berzama ove sedmice je trgovano oprezno, ali zahvaljujući snažnom skoku cijena dionica u petak, većina najvažnijih globalnih indeksa završila je sedmično trgovanje u plusu. Na Vol stritu je Dow Jones ove sedmice porastao 0,8 odsto, na 14.009 bodova, najviši nivo od oktobra 2007. godine.