Pratite nas nas twitteru
8
@dnovine
Ekonomija
STRANI INVESTITORI
Poslovni ambijent u Crnoj Gori - prosječan
ČETVRTAK, 21. 6. 2012.
ANALIZA
Baletani i politič deficitarna zanim
Svjetska banka: U Crnoj Gori nedostaju profesije kojih nema n
A
naliza podsticaja tržišta rada u Crnoj Gori, koje je sprovela Svjetska banka, pokazala je da u Crnoj Gori postoje deficitarna zanimanja, koje se nigdje drugo na listama zemalja EU ne nalaze, poput ljekara, političara, vozača autobusa, baletana. Stručnjaci SB savjetuju Vladi da što prije krene u reformu u oblasti rada i socijalne zaštite, jer posljedice niske stope nezaposlenosti mogu biti veoma ozbiljne.
Crna Gora je napravila znatan napredak na putu ka članstvu u Evropskoj uniji (EU), naročito u oblasti zakonodavstva, međutim postoje velika odstupanja između onoga što stoji u zakonu i onoga što se dešava u svakodnevnoj poslovnoj praksi. To je ukazano na prezentaciji trećeg godišnjeg izdanja Bijele knjige koju je u Podgorici predstavio Savjet stranih investitora (SSICG). SSICG je ove godine prvi put uveo rejting u Bijelu knjigu po kojem je trenutni poslovni ambijent u Crnoj Gori prosječan, odnosno na skali od jedan do 10 iznosi 5,8. Ovaj rejting prema riječima, predsjednika Savjeta Sabolša Horvata govori o tome da je trenutna situacija relativno dobra, ali da ipak postoji još prostora za dalje unapređenje ključnih oblasti na osnovu kojih je rejting sastavljen. Horvat smatra da najviše nedostataka ima u Zakonu o radu koji odbija strane investitore. “Tržište rada je i dalje nedovoljno fleksibilno, prije svega zbog obaveznih ugovora o radu na neodređeno vrije-
me i visokih otpremnina. To je barijera za svakog stranog investitora koji tek razmatra o ulaganju kod vas”, objasnio je Horvat. On je ukazao i na problem komplikovanih administrativnih procedura, kao što je procedura za dobijanje građevinske dozvole, ali i naveo da bi trebalo uvesti red i kada se naplaćuju porezi. “U Crnoj Gori postoji povoljan poreski režim, ali visina lokalnih poreza i dažbina koje naplaćuju opštine ne uzimaju u obzir globalnu finansijsku krizu, i veoma je često ad hok uvođenje novih dažbina”, kazao je Horvat. Privredna grana u kojoj se nedovoljno ulaže je turizam, smatra član SSICG i suvlasnik bečićkog hotela Splendid Žarko Radulović. Prema njegovim riječima, poslovanje otežava i Zakon o zabrani pušenja koji je “nanio veliku štetu i nije donešen u pravo vrijeme”. Eksperti Savjeta u Vladi vide bliskog partnera sa kojom će, kako su kazali, početi pregovore i donijeti riješenja kada je riječ o njiihovim zamjerkama. B.L.
CBCG
Pale kamatne stope Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na odobrene kredite, koja obuhvata sve njihove troškove, u aprilu je na mjesečnom nivou pala 0,03 procentna poena i iznosila je 9,61 odsto. Prema podacima iz Biltena Centralne banke Crne Gore i prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa je u aprilu oslabila 0,06 procentnih bodova na 8,93 odsto. Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na
depozite u aprilu je bila 0,02 procentna poena manja nego u martu i iznosila je 3,12 odsto. Kamatna marža, odnosno razlika između kamatnih stopa za kredite i depozite, iznosila je 6,49 procentnih poena i smanjena u odnosu na mart, dok je u poređenju sa istim periodom prošle godine porasla. Efektivna kamatna stopa na depozite građana u aprilu je iznosila 3,4 odsto, a za preduzeća 2,74 odsto.
Crna Gora mora da krene u reformu u oblasti rada i socijalne zaštite, jer posljedice niske stope nezaposlenosti mogu biti veoma ozbiljne, poručeno je sa konferencije o Analizi podsticaja tržišta rada u Crnoj Gori, koje je sprovela Svjetska banka. “Ljudi koji su dugoročno nezaposleni gube svoje vještine i motivaciju, tako da ih je veoma teško ponovo integrisati na tržište rada, što opet podrazumijeva veoma značajne socijalne troškove. Neophodno je da se radni propisi usklade tako da više odgovaraju zapošljavanju, trenutni troškovi su nepovoljni za otvaranje novih radnih mjesta i angažovanje većeg broja ljudi. Drugo veoma važno, postoji potreba da se ograniči rano penzionisanje radne snage tako što će se pooštriti pravila”, glavni ekonomista i vođa projektnog tima Jan Rutkovski, prenosi CdM. Veliki broj ljudi se, kaže Rutkovski, rano penzionišu, što je veliki trošak. Zato se, poručuje, mora reformisati sistem poreza i doprinosa, kako bi se obezbijedilo da se rad isplati. I viši ekonomista Zoran An-
đušić upozorava na problem ranog penzionisanja. I invalidsko penzionisanje je, kaže, veoma lako. Ljudi se, pokazuje analiza, rano penzionišu kako bi, dok su još radno sposobni, radili još neki posao. “Crna Gora, kao i ostale zemlje u regionu, rekorder je po udjelu troškova invalidskih penzija u ukupnim penzijama, jeste u 2003. godini reforma doprinijela da se taj procenat smanji, ali još je taj izlaz relativno lagan. Beneficirani radni staž koji osim naših zemalja u regionu poznaju još samo dvije zemlje u Evropskoj uniji, Španija i Portugal, koji dodaju beneficirani staž, a u isto vrijeme smanjuju dob penzionisanja”, kazao je Anušić. Stručnjaci upozoravaju u Crnoj Gori veoma široka lista deficitarnih zanimanja, kao i da to može stvoriti značajne probleme u budućnosti. “U Crnoj Gori nalazimo deficitarna zanimanja koja se nigdje drugdje u EU ne nalaze, ljekari, piloti, političari, vozači autobusa, lučki radnici, baletani, koje gotovo nigdje u EU ne možete naći na listi beneficija”, kazao je Anđušić. Stručnjaci Svjetske banke pre-
poručuju Vladi da poveća godine za odlazak u penziju sa postojećih 40, da smanje period za prijevremeno penzionisanje na dvije do tri godine, kao i da se lista beneficiranih zanimanja suzi i da se razmisli o povećanju doprinosa kako bi stariji ljudi dobijali naknadu za nezaposlenost.
DUGOVANJA
EPCG: Ne znamo da li će KAP redovno plaćati struju Elektroprivreda Crne Gore sopštila je juče da nije zvanično dobila informaciju da će Kombinat aluminijuma Podgorica u narednom periodu redovno izmirivati obaveze za utrošenu električnu energiju. “Ta informacija nije zvanično potvrđena našoj kompaniji od menadžmenta KAP-a”, navodi se u saopštenju Direkcije za odnose sa javnošću EPCG. U ovoj kompaniji ističu da su, zbog duga KAP-a za utrošenu električnu energiju, suočeni sa velikim finansijskim problemom. “Situacija je krajnje nepri-
hvatljiva, jer je dug već prešao 41 milion eura”, saopšteno je iz EPCG. Mjesečne fakture KAP-a za utrošenu električnu energiju iznose više od pet miliona eura dok su mjesečne uplate te kompanije manje od dva miliona eura. “KAP mora da plati trenutnu potrošnju električne energije. Inače jedino realno rješenje predstavlja dodatno smanjenje isporuke elektične energije, do nivoa na koje je ta kompanija spremna da plati, tj. koja održava njegovu trenutnu solventnost”, ističu u EPCG. I.C.