Pratite nas na facebooku
facebook.com/dnovine
Kultura 25
ČETVRTAK, 11. 10. 2012.
kratke vijesti
a zidu titet ikada biti otkriven. Baskijat i Haring su se proslavili, ali prvi je na kraju ispao naivčina, a drugi je možda uživao u bogatstvu, ali ga pamtimo samo po simpatičnim razglednicama”, kaže Čurčin, vjerujući da je i Benksi svjestan rizika, koji mu javnost sobom nosi. Robert Klark u svojoj knjizi navodi da mu je sam umjetnik rekao da mu slava ne može biti ‘nevažnija nego što jeste’, a ako otkrije identitet, više ne bi mogao da radi u klanici! A to je posao koji voli! Do famoznog razotkrivanja, ako ga ikada bude, izvjesno je da će pobunjenik iz Bristola od sopstvene slave uzeti najbolje: slobodu da bude ono što jeste, a njegove poruke i dalje će biti opomena, poziv, utjeha ili povod za smijeh. U međuvremenu, uživo ili onlajn možemo da se divimo lucidnosti njegovih pacifističkih grafita - od Mona Lize s Bazukom, djevojčice koja pretresa vojnika ili juri balon u obliku srca, pohlepnih pacova koji uvijek imaju neku aktuelnu parolu, do obavještenja da su “snovi otkazani”.
Dragana Tripković nagrađena za kratku priču Crnogorska književnica Dragana Tripković jedna je od 14 dobitnika ovogodišnje međunarodne nagrade za najbolju kratku priču “A Sea of words”, koju dodjeljuje Fondacija Ana Lind. Tema ovogodišnjeg konkursa za najbolju kratku priču bila je “Budućnost mladih i dijalog među generacijama”, a Tripković je poslala priču “Berači bresaka”, koja do sada nije objavljivana. Za “Sea od words” su se prijavili pisci iz 43 zemlje Evrope i Mediterana, od 18 do 30 godina. Fondacija “Ana Lind” sa sjedištem u Aleksandriji, podstiče razvoj kratkih priča u euro-mediteranskom regionu. Najbolje tri priče od 14 nagrađenih će biti proglašene 5. novembra u Barseloni.
Poštena krađa
Poznati zagrebački strip crtač Igor Kordej za korice svog albuma “Smoke” iskoristio jedan Benksijev grafit, i ta ‘krađa’ iznervirala je njegove poklonike. “Na jednom forumu, Benksijevi obožavaoci ispljuvali su Kordeja, a onda im se obratio lično Benksi i rekao da puste čovjeka na miru i da je OK što je Kordej to iskoristio na tako dobar način. Poenta je to da Benksi poštuje druge i da bi i ljudi trebalo njega da poštuju”, kaže Nikola Ćurčin.
IZLOŽBA
“Splav Meduza” Lejk festa Međunarodna multimedijalna izložba “Splav meduza” na kojoj su predstavljeni učesnici likovnog programa ovogodišnjeg Lejk festa otvorena je u Galeriji “Nikola Prvi”. Autor projekta Nikola Simanić podsjetio je da ovaj program bio ponajviše koncipiran na performansima. “Umjetnici su boravili pet-šest dana na ostrvu na Krupcu, a voda je bila polazište čitave priče za svakog. Neko direktno komunicira na tu temu, a neko je, pak, imao indirektnu vezu sa vodom”, pojasnio je Simanić. On je naglasio da je suština Lejk festa da bude multikulturalni projekat sa audio
i vizuelnim doživljajem. “Za umjetnost i umjetničke projekte treba da postoji aktivna publika. Ako nemamo aktivnu publiku nemamo ni kulturu ni grad i zato bih volio da budete aktivni u kreiranju umjetničkog života ovoga grada jer Nikšiću treba vratiti sjaj koji je nekada imao”, kazao je Simanić. Arhitekta Srđan Tadić kazao je da je njegov zadatak bila primijenjena umjetnost. “Sa interneta sam skinuo izohipse Krupca i spojio ih pločama. Napravio sam nešto što će imati asocijaciju na jezero i što mora biti izvođački perfektan predmet koji zrači. Uradio sam to
koliko sam mogao napraviti za te uslove bez posebnih lirskih ambicija. Ekipa koja je sve ovo realizovala se godinama druži, a kada “kometa” prođe gradom onda se desi i izložba”, kazao je Tadić. U okviru izložbe predstavljeni su i radovi štićenika Zavoda “Komanski most”, nastali u okviru radionice koju je vodio akademski vajar Marko Petrović Njegoš. Osam štićenika ovog zavoda su prvi put radili sa glinom. “Oni su zatvoreni, skrajnuti od svijeta, a mogu dosta toga da pruže. Mogu da pokažu kreativnost, a to im umjetnost pruža”, kazao je Petrović. I. Jovović
NAGRADE
Nobel ženi ili Amerikancu Ovogodišnji laureat Nobelove nagrade za književnost biće objavljen danas u 13 sati, u Stockholmu, a prema predviđanjima Nobela za književnost će ove godine dobiti još nepoznata laureatkinja. Kao dobitnice se spominju kanadska književnica Elis Munro, kanadska pjesnikinja En Karson
i egipatska književnica i feministkinju Naval El Sadavi, kojoj, naravno, u prilog ide i to što predstavnici Švedske akademije koja odlučuje o nagradi vole biti politički aktuelni. Pored žena već se dugo zanemarenima osjećaju i Amerikanci, kojima je zadnjeg literarnog Nobela donijela početkom deve-
desetih Toni Morison. Otad se u SAD-u očekuje Nobelova nagrada za književnost, za koju su najizgledniji kandidati Don DeLilo, Kormak Makarti, Filip Rot i Bob Dilan. Kladioničari pak imaju svoje, potpuno drukčije favorite, i među njima najbolje stoji planetarno popularni Haruki Murakami.
Biblioteka Patrimonium u Narodnoj biblioteci Narodna biblioteka “Radosav Ljumović” Podgorica i Institut za crnogorski jezik i književnost organizuju predstavljanje knjiga iz Biblioteke Patrimonium večeras u 19 sati. Biće predstavljena djela “Tužbalice Vuka Vrčevića” priredio Danilo Radojević, “Njegoševo Srpsko ogledalo” i “Pjesme Starca Milije” koje je priredio Nikola Kilibarda, “Pjesme Tešana Podrugovića” priredio Adnan Čirgić. Učestvuju: Novak Kilibarda, Danilo Radojević, Adnan Čirgić, Aleksandar Radoman, Vladimir Vojinović i Ivana Vulić.
Bertolučiju EFA za životno djelo Evropska filmska akademija dodijelila je italijanskom reditelju Bernardu Bertolučiju nagradu za životno djelo, za njegov “jedinstven i posvećen doprinos svijetu filma”. Autor filmova kao što su “Posljednji tango u Parizu”, “Dvadeseti vijek”, “Posljednji kineski car”, “Mali buda”... dobiće prestižnu nagradu EFA na ceremoniji koja će biti održana 1. decembra u Valeti na Malti. Priznanje EFA Bertolučiju uslijedilo je poslije počasne Zlatne palme koja mu je dodijeljena u maju ove godine u Kanu. Rođen u Parmi 1941. godine, Bertoluči je počeo karijeru kao asistent Pijera Paola Pazolinija 1961. godine, a već naredne je završio scenario za prvi film “The Grim Reaper”, koji je prikazan u Veneciji. Za istorijski ep “Posljednji kineski car” osvojio je devet Oskara 1988. godine, uključujući za najbolju režiju i film. Osim Bertolučija, EFA je nagradila i britansku glumicu Helen Miren, a oboje će prisustvovati 25. ceremoniji dodjele evropske verzije Oskara. Helen Miren dobila je počasnu nagradu EFA za dostignuće u filmskoj umjetnosti.
Izložba i koncert na Cetinju Izložbu radova učesnika Prve cetinjske likovne kolonije i Koncert studenata Muzičke akademije biće priređeni večeras u 19 sati u prostorijama Matice crnogorske na Balšića pazaru. Postavku čine radovi Dimitrija Popovića, Predraga Gazivode, Luke Lagatora, Ratka Odalovića, Vasa Nikčevića, Mirjane Marsenić i Katarine Radović. U muzičkom dijelu programa učestvuju: Tamara Jašović , Anja Abramović, Igor Pejović , Vasilije Gagović i Jovana Bogojević.