SKRIVENA POVIJEST LJUDSKOG RODA

znanosti. Između 1860.-63., proučavao je kameno oruđe otkriveno u portugalskim nalazištima iz kvartara. Taj geolog iz 19. st. je općeni­ to podijelio geološka razdoblja na četiri osnovne skupine: 1.) Primar­ nu, koja obuhvaća razdoblja od pretkambrija do perma; 2.) Sekun­ darnu, koja obuhvaća razdoblja od trijasa do krede; 3.) Tercijar razdoblja od paleocena do pliocena; te 4.) Kvartar - pleistocen i mlađa razdoblja. Tijekom istraživanja, Ribeiro je ustanovio da se u tercijarnim naslagama između Canergada i Alemquera, dva sela u bazenu rijeke Tagus sjeveroistočno od Lisabona, nalazi kremenje s tragovima ljudskog rada.

Ribeiro je odmah počeo neovisno istraživati, te je na mnogim lo­ kalitetima otkrio krhotine obrađenog kremenja u slojevima iz terci­ jara. No, Ribeiro je smatrao da se mora podvrgnuti znanstvenoj dogmi, koja je još uvijek snažna, prema kojoj ljudi nisu stariji od kvartara.

Godine 1866., na službenim geološkim kartama Portugala, Ribe­ iro je nekim slojevima u kojima su otkrivena oruđa, nevoljko pripi­ sao razdoblje kvartara. Nakon što je vidio te karte, francuski geolog Edouard de Verneuil je osporavao Ribeirovu teoriju, ističući da su takozvani kvartarni slojevi nedvojbeno pliocenski ili miocenski. U međuvremenu, ugledan istraživač, opat Louis Bourgeois, izvijestio je o otkriću kamenog oruđa u tercijarnim slojevima. Pod utjecajem de Verneuilova kriticizma i Bourgeoisova otkrića, Ribeiro je otvo­ reno počeo tvrditi da su u pliocenskim i miocenskim formacijama u Portugalu, otkrivena oruđa.

Godine 1871., Ribeiro je na portugalskoj Akademiji znanosti u Lisabonu, predstavio zbirku oruđa od kremena i kvarcita, uz neke otkrivene u tercijarnim formacijama u dolini rijeke Tagus. Godine 1872., Ribeiro je na Međunarodnom kongresu za pretpovijesnu an­ tropologiju i arheologiju, koji se sastao u Bruxellesu, predstavio još neke uzorke, uglavnom šiljate kamene pločice. Znanstvena zajednica je bila podijeljena.

Na Izložbi u Parizu 1878., Ribeiro je izložio 95 uzoraka kremenog oruđa iz tercijara. Ugledan francuski antropolog, Gabriel de Mortillet, posjetio je Ribeirovu izložbu i izjavio da 22 uzorka neo­ sporno pokazuju znakove ljudskog djelovanja. De Mortillet je doveo i druge znanstvenike, među kojima i svog prijatelja i kolegu Emilea