SKRIVENA POVIJEST LJUDSKOG RODA

No, daljnja iskopavanja jame, poduzeta od strane dorsetskog kluba za terenska istraživanja, o čemu je ukratko izvijestio časopis Nature (16. listopad 1914.), otkrila su da se: "jama ne završava na dnu, nego se ondje dijeli u lanac dubokih, uskih cijevi u kredi." Me­ đutim, posve je moguće da su drevni ljudi tim malim pukotinama namjeravali otvoriti veću jamu u kredi. Bilo bi vrijedno proučiti slo­ nove kosti otkrivene u jami kako bi se ustanovilo sadrže li tragove posjekotina.

Fisher je odgovoran i za drugo zanimljivo otkriće. U svom osvr­ tu iz 1912., napisao je: "Tijekom iskopavanja fosila u eocenskim slojevima Barton Cliff-a, otkrio sam komadić tvari nalik gagatu ('crni jantar', crna blistava podvrsta smeđega ugljena, op. ur.), po­ vršine oko 24 cm i široke 5,7 cm ... Na barem jednoj strani imao je, kako mi se činilo, tragove sjeckanja, zbog kojih je imao oblik savr­ šenog kvadrata. Uzorak je danas pohranjen u muzeju Sedgwick u Cambrideu." Gagat je tvrdi baršunasto-crni ugljen, koji se može veoma dobro polirati i često se upotrebljava kao nakit. Razdoblje eocena obuhvaća razdoblje prije otprilike 38-55 milijuna godina.

ZAKLJUČCI O NAMJERNO IZMIJENJENOJ KOSTI Doista je neobično što je toliko mnogo ozbiljnih znanstvenika-istraživača iz 19. i s početka 20. st., neovisno i iznova izvješćivalo da tragovi na kostima i školjkama iz doba miocena, pliocena i ranog pleistocena, ukazuju na djelovanje čovjeka. Među tim istraživačima bili su Desnoyers, de Quatrefages, Ramorino, Bourgeois, Delaunay, Bertrand, Laussedat, Garrigou, von Ducker, Owen, Collyer, Calvert, Capellini, Broca, Ferretti, Bellucci, Stopes, Moir, Fisher i Keith.

Jesu li ti znanstvenici bili u zabludi? Možda. No, zablude obično ne izazivaju tragovi posjekotina na fosilnim kostima, koje nisu ni romantične ni inspirativne. Jesu li navedeni istraživači bili žrtve osobitog mentalnog zastranjenja, koje je obilježilo kraj 19. i početak 20. st.? Ili, pak, životinjski ostaci iz pliocena i starijih razdoblja doi­ sta obiluju dokazima o primitivnim lovcima?

Pretpostavimo li da taj dokaz postoji, možemo se zapitati zašto on danas nije otkriven. Jedan od veoma dobrih razloga jest da ga nitko ne traži. Dokaz o namjernoj, ljudskoj obradi kostiju, lako bi