PEDM Baucau

Page 1

Repúblika Demokrá0ka Timor-­‐Leste

Munisípiu Baucau

Planu Estratégiku Dezenvolvimentu Munisípal



1. Introdusaun..............................................................................................................................6 1.1 - Vizaun, Misaun, Metas no Objetivus .......................................................................................7 1.1.1 - Vizaun ..................................................................................................................................8 1.1.2 - Missaun ...............................................................................................................................10 1.1.3 - Metas e objectivus................................................................................................................11 1.2 - Baze Legal ..............................................................................................................................16 2. Perfil Munisipiu..........................................................................................................................17 2.1 - Origem etimologika .................................................................................................................17 2.2 - Resumo históriku.....................................................................................................................17 2.3 - Limites no Koordenadas Geografikas ....................................................................................20 2.4 - Lokálizasaun Geografika ........................................................................................................20 2.5 - Superfisie ................................................................................................................................20 2.6 - Divizaun administrativa ...........................................................................................................20 2.6.1 - Postu Administrativu .............................................................................................................20 2.6.2 - Sukus no aldeias ..................................................................................................................22 2.7 - Klima .......................................................................................................................................23 2.8 - Relevu no hidrografia .............................................................................................................24 2.9 - Rai ho nia utilizasaun .............................................................................................................24 2.10 - Populasaun ...........................................................................................................................25 2.9 - Lian Dalan ...............................................................................................................................27 2. 10 - Religiaun ..............................................................................................................................27 2. 11 - Hela fatin komunidade .........................................................................................................28 2.12 - Meiu urbanu ..........................................................................................................................28 2.13 - Administrasaun Sentral .........................................................................................................28 2.14 - Protesaun Sosial ...................................................................................................................29 2.15 - Sosiedade Sivil ......................................................................................................................30 2.16 - Rekursus naturais e atividades ekonómikas .........................................................................31 2.16.1 - Komérsiu ............................................................................................................................31 2.16.2 - Agrikultura ..........................................................................................................................31 2.16.3 - Florestas.............................................................................................................................32 2.16.4 - Pekuária .............................................................................................................................33 2.16.5 - Peska .................................................................................................................................33 2.16.6 - Rekursus minerais..............................................................................................................34 2.16.7 - Turismu...............................................................................................................................36 2.17 - Infra-estruturas no transportes ..............................................................................................37 2.17.1 - Portu ...................................................................................................................................38 2.17.2 - Aeroportu ............................................................................................................................38 2.17.2 - Energia ...............................................................................................................................38 2.18 - Edukasaun ............................................................................................................................40 2.19 - Saúde ....................................................................................................................................44 3. Planu Estrategiku Desenvolvimentu Lokal................................................................................45 3.1 - Kapital Sosial...........................................................................................................................46


3.1.1 - Edukasaun no Formasaun ..................................................................................................47 3.1.2 - Saúde ...................................................................................................................................48 3.1.3 - Juventude, Desportu no Tempus Livres ...............................................................................48 3.1.4 - Inklusaun no Protesaun Sosiál ...........................................................................................49 3.1.5 - Ambiente, konservasaun ba natureza no rekursos hídrikus................................................50 3.1.6 - Kultura no património ...........................................................................................................52 3.2 - Dezenvolvimentu ba infra-estruturas.......................................................................................53 3.2.1 - Ordenamento ba territoriu ....................................................................................................53 3.2.2 - Estrada no ponte ..................................................................................................................55 3.2.3 - Áreas Urbanas .....................................................................................................................56 3.2.4 - Ekipamentu sosiál no habitasaun........................................................................................56 3.2.5 - Protesaun Sivil .....................................................................................................................58 3.2.6 - Abastesimentu públiku no servisus ......................................................................................58 3.2.7 - Portu Maritimu ......................................................................................................................59 3.2.8 - Aeroportu no heliportu ..........................................................................................................60 3.2.9 - Telekomunikasaun sira .........................................................................................................60 3.3 - Desenvolvimentu Ekonomia ....................................................................................................61 3.3.1 - Agrikultura ............................................................................................................................61 3.3.2 - Florestas...............................................................................................................................62 3.3.3 - Pekuária ...............................................................................................................................62 3.3.4 - Peska no Aquakultura ..........................................................................................................63 3.3.5 - Minerasaun no indústria extractiva.......................................................................................63 3.3.6 - Komérsiu ..............................................................................................................................64 3.3.7 - Indústria................................................................................................................................64 3.3.8 - Turismu.................................................................................................................................65 3.4 - Parserias Internasionais ..........................................................................................................69 1. Etapas Planu Estratéjiku Desenvolvimentu Lokal Baucau .......................................................70 2. Anexos .....................................................................................................................................78 2.1.Dadus infra-estrutura Existensia, Konstrusaun no Planeadas Tinan 2016 .............................79 2.2. Mapas Munisipiu Baucau no Postu Administrativu ..................................................................81 2.3. Sirkunskrisoes Administrativas Baucau ...................................................................................86 2.4. Resultadus Census 2015 iha Baucau ......................................................................................90 2.5. Protocolos Internacionais .........................................................................................................91 2.6. Planu de Investimentu Orsamentu de Baucau 2015-2016 ......................................................94 2.7. Planu de Investimentu Orsamentu de Baucau 2016-2017 ......................................................95 2.8. Kuadrus estatístikas Edukasaun iha Baucau ..........................................................................96 2.9. Outros dadus estatistika ...........................................................................................................98


Introdusaun Implementasaun konaba polí0ka de Desentralisasaun Administra0va no Dezenvolvimentu Lokál hanesan elementos esensiais atu garante estabilidade no kresimento de Timor Leste, hanesan Ita hotu hatene katak dezenvolvimentu ba Munisípius integra iha Planu Dezenvolvimentu Nasional , atu hadi’a kondisoens vida povu nian hodi kumpre tuir Segundu prinsípiu ba polí0ka konaba Auto determinasaun “Liberta Povu husi kiak no mukit hodi hakat ba moris di’ak”. Atu to’o iha obje0vu ne’e, Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Munisípal (PEDM) sai hanesan instrumento prinsipal ka manual Administra0vu ba nivel Nasional no Munisípal, hodi difine prioridades konaba Dezenvolvimentu no kria harmonia ba kondisoens vida povu nian, fizíka no espiritual hodi fó kumprimentu ba Kons0tuisaun RDTL nudar baze fundamental ba Dezenvolvimentu. VI Governu Kons0tusional hamosu Programa importante, konaba Deskonsentrasaun Ins0tusional, no Desentralizasaun Administra0va ba Poder Lokál sai prioridades iha agenda ba nia mandatu 0nan rua. Prioridade ida ne’e hakerek iha Programa Governu nian, bazeia ba Kons0tuisaun RDTL, no. 1 Ar0gu 5 “Katak Estadu Respeita iha nia Organizasaun Territoriál ho prinsípiu ba Desentralizasaun Administrasaun Públika”,no iha numero 1 iha Ar0gu 72 konaba Poder Lokál kompostu husi ema kole0vu iha Territóriu Munisípiu nudar Orgaun Representa0vu, ho obje0vu atu organiza par0sipasaun sidadaun hodi fó solusaun ba sira nia problema rasik iha nia hela fa0n no promove Dezenvolvimentu Lokál, sei la hamenus par0sipasaun Estadu nian. Obje0vus hirak ne’e husi polí0ka Desentralizasaun Administra0va ne’ebé Governu propoin no hala’o sai nudar referensia ba Planu ida asaun ida ho hanoin konaba modernizasaun no efesiensia, korresponde ba sidadaun sira nia espekta0va,maka hanesan: • Promove no for0fika Ins0tuisaun Públika ne’ebé iha ho nia ligi0midade Territóriu Nasional; • Dinamizasaun Lokál ba mekanismu par0sipasaun demokra0ku sidadaun sira nian. Ba obje0vu libertasaun povu husi kiak no mukit, Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Munisípal hanesan dokumentu referensia ba Munisípiu Baucau no sai meius ida atu assegura ninia Dezenvolvimentu, ne’ebé kria husi Grupu Tékniku Distrital (GTD) Baucau, ho vizaun no misaun ida atu estabelese relasaun di’ak ho kondisoens aktual no potensias ne’ebé iha konaba problemas no nesessidade husi parte rurál tuir aspirasaun povu nian. Esforsu ida ne’ebé tenke sai efe0vu no ekuita0vu iha prestasaun servisu públikus ho kualidade, ne’ebé bele korresponde konaba dezenvolvimentu sosiál ekonomiku Munisípiu nian. Inisia0va ida ne’e ho nia baze legal mak Kons0tuisaun RDTL, iha Ar0gu 5, 72 no 115, no inklui Lei numero 11/2009, de 7 de Outubru, bazeia mos ba polí0ka V no VI Governu Kons0tusional konaba Desentralizasaun Administra0va, ne’ebé mak hahú husi 0nan 2013, hanesan prosessu preparasaun ba estabelecimento ba Komisoens Instaladoras iha 13 Distritos. Baucau pronto atu assume responsabilidade hanesan Munisípiu ho ninia meius aktual lao hamutuk ho Populasaun/ Komunidade; Fatores sosiais, ekonomiku ho nia geografia, polí0ka no seguransa. Munisípiu Baucau komesa prepara dadaun ona ninia Planu Dezenvolvimentu Lokál ne’ebé mak hanaran Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Munisípal ba períodu 2015 – 2030 ho konsiensia katak iha vizaun ida, Planu ida no asaun ida. Baucau sei iha kondisoens para bele moris hodi hala’o servisu ho sira nia meius rasik. Baucau, Junho de 2015 António Augusto Guterres Administrador Munisipiu


1. INTRODUSAUN Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Lokál ba Baucau (PEDLB) sai hanesan vizaun ba prosesu Dezenvolvimentu Munisípiu Baucau ne’ebé hatur nanis nudar aliserse hahú husi Tinan 2002. Planu ne’e sai nudar mata dalan ne’ebé mai husi vizaun Povu Baucau nian hodi elabora iha dokumentu “Timor Leste 2020-­‐Ita nia Nasaun maka Ita nia Futuru “, iha ne’ebé sai nudar baze ba Planu Dezenvolvimentu Nasional hahú husi Tinan 2002, reflete husi pontu de vista husi Matenek-­‐nain Timor-­‐Oan sira, ne’ebé fó sira nia kontribuisaun ba konsulta Nasionál konaba Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu ne’ebé rezumidu ona, husi pos konflitu hodi hakat ba prosperiedade, iha Tinan 2010. Iha konsultasaun ne’e, hetan par0sipasaun maxima no espirítu solidariedade forte husi Povu Baucau sei sai nudar matadalan ba sussesu iha implementasaun Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu. Depois da Restaurasaun Independénsia iha Tinan 2002, konsiénsia poligka sosiál no ekonómika, komunidade Baucau hare liu ba oinsá atu hamenus ki’ak hodi responde ba nesessidade Komunidade nian, ba efeitu ne’e hala’o konsolidasaun ba iha area seguransa hodi mantein estabilidade sai nudar baze forte ba Nasaun, iha aspektu konstrusaun Ins0tuisaun Estadu nian. Prosesu ida ne’e kon0nua la’o hodi konsolida paz no konstrusaun Estadu sai nudar prioridade hodi kria baze iha Munisípiu Baucau atu bele elabora nesessidade povu nian, hanesan iha area Saúde, Edukasaun, hodi servisu maka’as nune’e bele hamenus ki’ak no mukit iha rai laran. Tetu ho Nasaun seluk iha situasaun pos konflitu em geral lori Tinan 10-­‐15, hafoin bele rekopera fila fali estabilidade, Timor Leste konsegue nakfilak-­‐a’an ba Pais seguru ho menus husi Tinan 10 (sanulu). Ohin loron Ita sente iha ambiente paz, estabilidade ho sistema ekonómia ne’ebé la’o di’ak, nune’e ita kon0nua la’o ba oin hodi dezenvolve Ita nia Munisípiu. Iha Tinan 3 (tolu) ikus, Timor Leste regista ona ho kressimentu ekonómiku ho nia intensaun rua, hadi’a povu nia moris di’ak em geral, no mos halo reforma setorais no Inves0mentus konsidera iha área ekonómia, iha ona hanoin atu hahú dezenvolve husi setor Petroleo no Gas. Susessu hotu ne’ebé Ita iha to’o agora, tamba iha vontade Povu nian ne’ebé di’ak. Ida ne’e maka sai hanesan pontu forte iha sen0du ba Auto Determinasaun ne’ebé lori Ita hodi konkista Ita nia Independénsia, depois de 400 anus kolonializadu no 24 anus ba okupasaun ilegal. Autu determinasaun ida ne’e duni maka Ita promove no konserva hodi aplika iha implementasaun ba vizaun Povu Timor Leste nian liu husi Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu nian. Ita nia Nasaun iha atributus determinantes 4 (hat), ne’ebé permite hodi afirma katak koloka di’ak ona hodi konkre0za Ita nia vizaun: Ita nia vontade polí0ka, potensia ekonómia, integrasaun espirítu nasionalismu no sen0mentu dinamika povu nian. Planu ne’e dezenvolve atu lori mudansa, no apoiu husi asaun kole0vu, kopera0vu hodi hanoin ba futuru ne’ebé di’ak no prosperu. Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Munisípal Baucau nian, haktuir modelu PEDN 2011 2030, hodi foka liu ba iha area 3 (tolu) hanesan pilar fundamental : • Kapital Sosiál, • Dezenvolvimentu konaba Infra-­‐estrututuras no • Dezenvolvimentu Ekonómiku. Iha kapitulu primeiru koalia konaba kapital sosiál Munisípiu nian, hodi hari sosiedade saúdavel iha area Edukasaun ba Ita nia Povu, hodi responde ba nesessidade sosiál no halo promosaun ba Dezenvolvimentu humanu. Segundu kapitulu kaer me0n Ita nia Munisípiu ho nia fundamentu infra-­‐estruturas ne’ebé produ0va no importante atu harí Munisípiu, ne’ebé moris sustentavel no iha ligasaun ba malu. Terseiru kapitulu, hasa’e Dezenvolvimentu ekonómiku sai hanesan meius atu alkansa ba Ekonómia prospera, moderna no kria servisu ba Ita nia Povu. Husi pontu tolu importante ne’ebé sita iha leten, sai nudar pontus determinante ba prosesu Dezenvolvimentu Munisípiu Baucau nian, no sai nudar aliserse iha kuadru ins0tusional efikasia, ne’ebé define husi faze no etapas ba Dezenvolvimentu, atu sai nudar sasukat ba Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Lokál.


1.1 -­‐ Vizaun, Misaun, Metas no ObjeNvus Munisípiu Baucau sai hanesan organismu públiku Administrasaun Lokál nian, ho nia Vizaun atu promove progressu no garante Dezenvolvimentu sustentavel iha Munisípiu Baucau, define estratejia no liñas orientadores, hodi kria kondisaun ba kompete0vidade, inovasaun no moderna, hodi assegura interese públiku liu husi servisu ho efisiente, transparente ba iha jestaun konaba rekursus. Vizaun Munisípiu nian katak, “Munisípiu ida ne’ebé dinamiku, inovador no solidu”. Inovasaun no solidariedade signifika kapasidade Baucau nian konsege koloka iha espasu naruk, iha nia diferensas no konsege lidera halo transformasaun nesessaria hodi unifika Munisípiu ne’ebé sai hanesan meta ba poder ukun nian, hodi par0lla ba malu iha prosesu demokrá0ku. Misaun Munisípiu Baucau nian liu husi afirmasaun territoriu, hanesan referensia iha termus de ekilibriu ambiental, no sosiedade ida ne’ebé inklusivu hamenus desigualidade sosiál, sai hanesan pakote impresariál ida ne’ebé dinamiku no kompete0vu, sai panorama kultural ne’ebé ho kualidade, hodi kontribui ba afirmasaun iha importansia no kompete0vidade iha assuntu hanesan iha regiaun no iha Nasaun tomak, liu husi exekusaun medidas no programas iha area oi-­‐oin tuir kompeténsia ida-­‐idak nian hodi promove kualidade vida moris Munisípiu nian, halo dialogu bei-­‐beik ho Ins0tuisoens sira seluk ho mos kamada sosiál iha nivel Lokál, hodi haforsa no dinamiza servisu hotu atu bele a0ngi efikasia no efe0vidade resultadu serviu nian. Munisípiu Baucau define 0ha ona nia misaun atu promove Dezenvolvimentu Ekonómia, sosiál no kultural hodi kria kondisaun inovadores atu hadi’a kualidade vida global Munisípiu nian, ne’ebé fiksa no atrai ema foun husi gerasaun foun nudar kun0nuador ba prosesu Dezenvolvimentu hodi hamosu espirítu kompete0vidade Territoriál. ObjeNvus Estratéjiku Munisípiu Baucau, nia obje0vu Estratéjiku, konaba kualidade servisu ba Munisípiu, mak alokasaun rekursus finanseirus no mo0vasaun Dezenvolvimentu ba rekursus humanus. Munisípiu iha nia prinsípiu baze liu husi nia atuasaun, kompeténsia, transparensia, ones0dade, isensaun no espirítu nasionalismu, planeamentu no Dezenvolvimentu, inovasaun, produ0vidade iha servisu públiku. Konsidera vizaun no misaun Munisípiu nian hakarak atu fó kon0nuidade hodi halo atendimentu konaba atual konjuntura ekonómika no sosiál iha nivel Internasional, Nasional no Lokál, obje0vus no Estratéjiku hotu Munisípiu Baucau nian ba futuru sei elabora tuir prioridade hanesan: ‣ Konsolidasaun Finansas Munisípiu nian Ho hanoin atu hala’o nia responsabilidades hodi alkansa nia obje0vu, jere ho maneira konkreta ba nia rekursus hotu ne’ebé iha. Assume ho preokupassaun boot hodi kontrola ba despezas no ba reseitas Públika nudar metodu ba jestaun husi rezultadu hodi aumenta nia produ0vidade servisu nian. ‣ Koesaun Sosiál no Ekonómika Ho hanoin hahi Munisípiu nudar territoriu ne’ebé di’ak liu, hare husi Ekonómia no sosiál, atu bele rekoñese husi nia hahalok komum ba espasu kualidade vida nian. Hanoin atu haboot imagem Baucau nian bainhira Munisípiu ne’e sai nudar referensia husi ambiente kultural regiaun nian, hodi hala’o no dezenvolve liu husi eventus ne’ebé organizadu, ba populasaun sira ne’ebé hela iha fa0n, nune’e mos Turistas sira ne’ebé husi liur mai visita Territoriu ne’e. Hakarak mos atu haboot no hafutar ekipamentus ne’ebé iha, la’os deit husi parte kultural nian, maibe mos husi parte despor0vus,sai nudar evidensia konaba kualidade husi ekipamentus eduka0vus no mos kualidade servisu familia nian, iha area edukasaun no hahalok iha vida sosiál. Territoriu Munisípiu Baucau sei sai nudar fator kompete0vu Emprezas no Negosio Lokais, hodi atrai Empresas ne’ebé ho kapasidade boot no riku. ‣ Modernizasaun Administra0va, Tranparensia no Boa Governasaun


Sai nudar obje0vu sentral hodi kon0nua orienta konaba jestaun ba sidadaun hotu ne’ebé hala’o servisu atu hadi’a ba buat tomak ne’ebé Munisípiu trasa ona hodi responde ba nesessidade no espekta0vas sidadaun nian, hodi hadi’a vida moris ema nian. Investe iha modernizasaun servisu Munisípiu nian, iha ninia konsiensia humana, organizasional no teknologia. Buat ida ne’e maka Ita hakarak fó kon0nuasaun hodi konstroi indikadores ne’ebé di’ak iha Dezenvolvimentu humanu, ne’e sai nudar responsabilidade kole0vu ba orgaun hotu-­‐hotu iha sosiedade, no movimentu assosia0vu hodi fomenta realidade demokrasia par0sipa0va hodi uza instrumentus hanesan, orsamentu nudar meius ba sidadauns hotu, habelar mekanismus de servisu iha sosiedade liu husi informasaun. ‣ Rehabilitasaun no Konservasaun Urbana Ho hanoin di’ak no interese ne’ebé boot atu dezenvolve Territóriu Munisípiu nian, adopta polí0ka konaba ordenamentu, planeamentu no jestaun Territoriál firme no sustentavel. Territóriuu Munisípiu Baucau kons0tui hanesan fator ba kompete0vidade hodi atrai Emprezas ho kapasidade boot husi jerasaun empregu nian ho fundus kapital boot, nune’e mos ba ema ida-­‐idak no ba familia. ‣ Territoriu ho nia Ambiente ne’ebé Boot Iha hanoin atu tau Baucau nia posisaun hanesan Territóriu ne’ebé boot ambiental, hari no afirma liu husi kombinasaun kriteria ne’ebé makaas ho asaun ne’ebé promove konaba kualidade ambiental hanesan valor sentral ba a0vidades Ekonómia, sosiál no religiaun. Ikus mai, refere konaba obje0vus Estratéjiku, bele hare fila fali, sempre husi faze konaba lalaok ne’ebé relasiona ho misaun, ba Munisípiu Baucau komprome0dou iha nia exekusaun no defesa ba intereses boot Munisípiu nian. Nune’e mudansas ne’ebé akontese iha prosesu Dezenvolvimentu iha Sidade Baucau, hodi bele korresponde ba espekta0vas ho nia definisaun tuir etapa ne’ebé trasa ona, husi dinamiku mudansa iha nivel global ne’ebé dinamiku no lais tebes, hodi sai nesessariu ba elaborasaun Planu hodi an0sipa no preve mudansa hirak ne’e, ba Sidade Baucau bele moris no dezenvolve -­‐an husi forma sustentavel no sintoniza lalaok moris Sidade seluk iha Timor Leste. Konfere mandatu konaba Baucau atu formula Planu prioridades ba ninia Dezenvolvimentu, husi períodu 2015-­‐2030 liu husi estabelesimentu komprimisu ho parseirus interesadus hot-­‐hotu, ho intendimentu katak Dezenvolvimentu ne’e atu la’o di’ak la’os responsabilidade Governu nian mesak, maibe ba Planu sira ne’e hotu bele reflete ba sen0mentu no responsabilidade ba Baucau-­‐Oan sira tomak nudar nain ba Planu ne’e. Liu husi akordu ho polí0ka Nasional konaba Dezenvolvimentu, hare atu hasa’e konaba potensialidade ne’ebé iha Areas Rurais, hanesan rekursus naturais, rekursus umanus, sosiál, kultural no koñesimentu sira seluk, “Tempu ona Baucau afirma-­‐an katak prontu ona”, ida ne’e maka sai nudar Lema ba Munisípiu Baucau, buka husi meiu ida ne’e, atu dezenvolve konaba mo0vasaun atu hasa’e potensias Munisípiu Baucau nian, envolve no kompromete husi partes interessadus hot-­‐hotu (Públiku no Privadus) ne’ebé hodi fasilita konaba implementasaun ba vizaun no missaun Munisípiu nian husi períodu ne’ebé hatur 0ha ona husi 2015-­‐2030. Konaba Dezenvolvimentu Baucau nian, hanesan de propozitu atu iha ekilibriu ho Munisípiu sira seluk iha Timor Leste, konaba prosperiedade no moris di’ak ba Timor-­‐Oan hot-­‐hotu. Medidas konkretas atu a0nge obje0vu ne’e tenke sai nudar prioridade husi programa de Dezenvolvimentu ne’ebé konsagra ona iha PEDN ne’ebé fó hanoin liu ba hamenus kiak no desempregu, hari infra-­‐estruturas, hadi’a prestasaun servisus públiku, Edukasaun, Saúde no mos igualdade ba jus0sa no generu.

1.1.1 -­‐ Vizaun Vizaun sai hanesan kondisaun ne’ebé Ita hakarak too iha períodu planeamentu ida, reprezenta obje0vus lubun ida konaba Dezenvolvimentu ne’ebé Ita hakarak to’o, liu husi programas de Dezenvolvimentu no husi formas ba Planu Traballu Tinan-­‐0nan. Ba formulasaun husi vizaun ne’ebé konsideradu konaba istoria Munisípiu nian ho nia karateris0ka, hodi hanoin fila-­‐fali konaba potensias ba Dezenvolvimentu iha area Turismu noune’e mos komersiu ba iha futuru, sai nudar konseitu “Baucau, Sidade Komersiu, Sevisus no Moris di’ak”.


Konaba vizaun iha pontus prinsipais 4 (hat): ‣ Sidade Komersial . ‣ Sidade Servisu. ‣ Sidade Kultura no ‣ Komunidade Prósperu. Sidade de Komersiu La haluha mos potensias husi kompetentes seluk nia a0vidades, hanesan a0vidades komersiais husi komunidade merese atensaun espesial, ne’ebé iha ona ligasaun me0n iha estrutura servisu nian atu hodi hadi’a kondisaun ekonómikas populasaun nian. Entre aspetus sira ne’ebé relevantes liu iha konseitus maka hanesan tuir mai: 1. Sentru de A0vidades (Center Point) konaba distribuisaun bens de servisus no ba transasaun, konforme Lokalizasaun geografika, Sidade de Baucau sai nudar fa0n ba distribuisaun bens no servisus ba Territoriu Timor Leste, em par0kular, no em geral, nune’e mos entre Regiaun ne’ebé iha relasaun de negosiu ho Baucau. Tamba ne’e, prosesu Dezenvolvimentu ba Sidade Baucau, sai nudar Sidade Komersiu ho nia konseitu konaba Dezenvolvimentu ne’ebé iha nia realizasaun; Sidade Baucau sai hanesan Sentru ba operasaun no distribuisaun konaba bens no servisu, ne’ebé sai hanesan konsekuensia ida iha nia realizasaun, no sai mos nudar servisus adekuadus ba komponentes hotu ne’ebé fó apoiu tomak ba iha prosesu Dezenvolvimentu Sidade. 2. Dezenvolve Relasaun Di’ak (networking) konaba koperasaun komersial. Prosesu Dezenvolvimentu Baucau nian hanesan Munisípiu ne’ebé ligadu ba komersiu, ho hanoin atu estabelese relasaun di’ak ho regiaun no fa0n seluk, espesialmente ho Munisípiu ne’ebé besik. So hanesan ne’en maka Baucau bele sai nudar Sentru ba destribuisaun do komersio konaba bens de servisus, entre nivel Lokál, Nasionál, Regional no Internasional. 3. Dezenvolve konaba potensia Ekonómia no fó mos kapasitasaun ba Komersiantes no Impresarius Lokál hodi kria projetu atu Baucau bele sai nudar Sidade Komersial, hodi bele konsidera katak Baucau sai nudar baze forte ba Dezenvolvimentu Ekonómia lokál. Ho existensia Sentru destribuisaun lokál hassa’e valor ekonómiku ne’ebé di’ak, hodi hatudu imagem di’ak Baucau nian. Dezenvolvimentu ne’ebé tenke konsidera maka Potensia Industria. Ida ne’e nudar par0kularidade Baucau nian ne’ebé bele sai nudar referensia atu halo instalasaun konaba Dezenvolvimentu ba Industria Ki’ik no Media, ho nia produsaun husi potensia baziku ne’ebé hetan no hodi dezenvolve hanesa maneiras ne’ebé hatudu konaba industria, iha kontextu ne’e hodi orienta atu hadi’a no promove Industria Ki’ik no Mediu, hanesan Karau susuben bele extrai direta, no produtu seluk ne’ebé tenke liu husi prosesu. Konaba kresimentu ekonómika refere tenke ser sustentavel no konta ho nia karateris0ka rasik iha Merkadu Tradisional ho nia kompete0vidade iha era Merkadoria moderna no Global. 4. Dezenvolvimentu konaba Infra-­‐Estruturas de apoiu. Konaba konstrusaun iha instalasaun no infra-­‐estrutura ba Sidade sai hanesan rekizitus ne’ebé importante no tenke ser kumpre. Ses husi Infra-­‐estrutura fizíka, hanesan estradas, pontes, Portus, terminais ba kontentores, aeroPortus internasionais, hoteis, bankus, terminais, hanesan fatores inportantes hodi fó apoiu atu dezenvolve konaba kapasidade ba nivel rekursus humanus no hodi regula polí0kas ne’ebé naturalmente fó impaktu ba vida moris sidadaun nian. Los, presiza duni rekursus humanus ne’ebé kualidade, atu bele hadi’a konaba servisus públikus no iha kapasidade hodi suporta ba Dezenvolvimentu iha Sidade laran. Kapasitasaun ba maun de obra tenke ser la’o tuir ba nesessidade lokál. Sidades de Servisus Iha konseitus konaba servisus iha Sidade labele haketak husi komponentes hotu ne’ebé iha Sidade Komersiu, bainhira hirak ne’e iha relasaun me0n ba malu konaba prosesamentu no distribuisaun produtos no servisus ka iha transaksaun komersiais. Iha Sidade de servisu sei koloka enfase funsaun Sidade nian sai hanesan servisu públiku, nune’e mos Sidade tenke prontu no preparadu atu hodi hala’o servisu lubun ida hanesan :


1. Iha nia presentasau servisu públiku ne’ebé di’ak (inklui kualidades adekuadas konaba metudus servisus ne’ebé bele adapta ba sosiedade, hodi sai nudar regulamentu atu hodi organiza no mobiliza, nune’e bele fó garan0a ba rezultadu ho kualidade, nune’e mos kualidade iha rekursus humanus ba iha sira nian prestasaun de servisu). 2. Iha existensia instalasaun de apoiu hanesan forma atu hodi hadi’a kualidades konaba servisus públikus, (Hoteis, Bankus, Transportes, Infra-­‐Estruturas Saúde nian no Hospitalares, Edukasaun, Telekomunikasoens, Sala ba Exposisoens, Sala ba Reunioens, etc). 3. Servisus hot-­‐hotu tenke ser orientadu tuir nesessidade sidadaun nian, entende katak públiku maka hanesan kliente ne’ebé presiza atende ho di’ak, hodi envolve mos sira diretamente ba iha reuniau konaba atu fo0 desisaun konforme nesessidade sidadaun nian, nune’e bele responsabiliza hamutuk iha nia implementasaun. 4. Atu forma padraun de pensamentu ida no komportamentu ne’ebé bele akumula no orienta ema atu toma konsiensia ba iha kultura de servisu. Ida ne’e nesessariu no iha implikasaun hodi reflete ba ema hotu katak, Governasaun ne’e prosesu ida ba iha Dezenvolvimentu, tenke toma konsiderasaun ba iha aspetus kultura ne’e no konhesimentu iha fa0n ne’ebé komunidade ida-­‐idak horik ba, hanesan mos iha implementasaun konaba valores religiosas, humanidade, unidade, fraternidade no valores sira seluk ne’ebé sai nudar exemplu iha kultura komunitaria, hodi mo0va espirítu de Dezenvolvimentu ba iha sidadaun ida-­‐idak no hodi koloka nia sen0mentu ba ema ida-­‐idak liu husi nia assaun, nune’e ema ida-­‐idak konsiente katak nia ema ida respeitador no defenssor konaba direitus humanus. ha prosessu mudansa no modernizasaun la’os dala ida deit fo0 desisoens ne’ebé di’ak no los ba polí0ka. Ne’ebé ita hanaran “Dezenvolvimentu” maibe iha nia impaktu fundamentu nega0vu ba sosiedade, par0kularmente ne’ebé ita hateten konaba desigualidade ne’ebé bele hamosu konflitus sosiais, no mos bele hamosu violensia kole0vu la ho konsiensia. Tamba ne’e hala’o bebeik abordagem ba konsultasaun hodi konta mos esforssus hotu husi komunidade nian hodi bele hetan solussaun ne’ebé akomoda0vu liu-­‐liu iha aspetu kultural. Iha prosesu Dezenvolvimentu tenke integra no aborda konaba ri0mu kultural no humanitaria, so hanesan ne’e maka iha kuadro kultura ne’e bele akumula vida sosiál Ekonómia, polí0ka no teknologia. Prosperiedade ka moris di’ak esensial liu husi prosessu ida iha afirmasaun kole0vu, ne’ebé bele fó autonomia ba regioens hodi envolve partes interesantes hotu, liu husi Administrasaun Regional, husi parte seluk atu kria dinamiku de governasaun no servisus ne’ebé permite kumpre ho efikasia no vontade iha deveres hot-­‐hotu ho responsabilidade ne’ebé atribui ba sira, husi sorin seluk fali atu kria oportunidade ba sidadaun hotu no ba empresas atu hadi’a sira nia kapasidade hodi hatudu sira nia servisu di’ak, ho atendimentu ne’ebé ho forma independente ba nesessidade vida moris loro-­‐loron nian. Ho prosperiedade ema hotu sente seguru konaba obje0vus de sa0sfasaun konaba nesessidade basikas ba vida moris, ba seguransa, paz no jus0sa iha areas hotu-­‐hotu. Nune’e vizaun ne’ebé implika ba 0nan lima oin mai ne’ebé Baucau hein atu sai nudar Sidade komersiu no servisu hodi bele servi ba a0vidades komunitarias Munisípiu nian, hodi kaer me0n ho valor ida a’as iha aspetu kultural ba mos afirmasaun iha valores fe no devosaun, hanesan vantagem kompete0va no profisionál hodi hakat ba oin, atu assegura sustentabilidade ba gestaun rekursus humanus no respeita ba matenek nain tradisional, hanesan referensia ba Dezenvolvimentu iha areas do komersiu nian no servisus ba kriasaun ba povu nia moris di’ak.

1.1.2 -­‐ Missaun Iha realizassaun ba iha vizaun “Baucau nian atu sai nudar Sidade do Komersiu no servisus nudar dalan atu hakat ba prosperiedade” tenke la’o tuir ba obje0vus lima ne’ebé definidu 0ha ona : A. Hadi’a rekursus humanus no hasa’e kualifikasaun ba komunidades Baucau-­‐Oan sira nian. Dezenvolve no fó kapasitasaun ba Rekursus Humanus.


Hadi’a kualidade konaba formasaun, intensifika iha areas de produsaun ba kada Postu Administra0vus liu-­‐liu iha nivel edukasaun, hodi promove sira nia talenta no sai nudar referensia toleransia nian iha vida religiosa. B. Hadi’a kualidade ba servisus públiku nian, hanesan iha Setor Defesa konaba Estadu de Direitu no servisu efikasia iha Administrasaun. Administrasaun Públika la’o tuir obje0vus konaba Desentralizasaun, ho modu efikas no efisiente hanesan responsavel iha nia implementasaun konaba prinsípius governasaun di’ak, hala’o servisu ne’ebé boot no valorosu ba komunidade, hodi la’o tuir regras konaba direitu no respeitu konaba direitus humanus. Servisus públikus sira ne’e enklui aspetus barak, nomeadamente hanesan rekursus humanus, regulamentus no polí0ka no normas servisus nian hala’o tuir nesessidade komunidade nian. C. Konsegue Independénsia no iha KompeteNvidade Regional. Hadi’a kapasidade konaba Ekonómia regional ho nia estrutura Ekonómia ne’ebé solidu, bazeia ba vantagem kompe0saun ho baze potensial iha regioens ne’ebé orienta ba setores ho forma ne’ebé di’ak atu bele alkansa kompete0vidade tantu iha nivel lokál, Nasional, Regional no Internasional. D. Konstrusaun Infra-­‐Estruturas no Gestaun Sustentabilidade ba espasus Públiku.. Hadi’a u0lizasaun ba espasus no ba Infra-­‐Estruturas ho forma efikas no efisiente iha atendimentu ba nesessidade komunidades nian, ne’ebé foka liu ba konseitu Dezenvolvimentu sustentavel. E. Kria Sosiedade ida ba Bem estar. Hadi’a moris di’ak ema nian, hodi propoin ba iha kondisaun ne’ebé dignu no sa0sfatoriu ba iha nesessidade bazíkas humana, ho hanoin atu halo redusaun ba kiak, hodi bele rezolve kestoens konaba moris di’ak sosiál, inklui ba protessaun feto no Labarik sira no mos halo prevensaun ba desastres naturais.

1.1.3 -­‐ Metas e objecNvus Atu to’o iha pontus lima ho nia items Ter Development Plan (MTDP) Baucau 2015-­‐2030, ho obje0vus maka hanesan tuir mai ne’e : A. Hadi’a Rekursu Humanus no hasa’e ema nia kapasidade iha Munisípiu Baucau. 1. Dezenvolve asessu konaba e0ka no iha kualidade ba edukasaun basika ne’ebé hetan apoiu husi instalasaun/Infra-­‐estruturas ba iha individu iha edukasaun no iha Administrasaun ne’ebé foka liu ba: 1.1. 1.1. Hasa’e prevalensia no períodu ne’ebé iha asessu ba iha servisu edukasaun hodi bele a0nge 90% 1.2. 1.1. Hasa’e kualidade padraun Nasional iha area edukasaun ba Ensino Basiku, iha 40%. 1.3. 1.1. Hasa’e persentagem konaba kualidade no kuan0dade husi Infra-­‐Estruturas Públikas Edukasaun Espesial, alkansa 75%. 1.4. 1.1. Hasa’e espirítu de kompete0vidade ne’ebé relevante husi Ensinu Bazíku, Ensinu Rekorrente, no Ensinu Pre-­‐Eskolar. 2. Dezenvolvimentu konaba kualidade iha servisus públikus no privados konaba Saúde no servisus Hospitalares, dezenvolve profisionálidade no kompeténsias konaba profesionais iha Saúde apoia husi instalasoens no infra-­‐estruturas no mos kriasaun nudar meius seguru ba Saúde Públika ho obje0vus hanesan tuir mai ne’e: 2.1. Hasa’e grau koñesimentu públiku hanesan: 2.1.1. Konaba taxa sobrevivensia nia persentagem hodi alkanssa 87,75%, Labarik moris husi partos ho kondisaun di’ak; 2.1.2. Konaba espeta0va vida moris, hodi a0nge 72,52%; 2.1.3. Persentagem konaba desnutriasaun 0,001%; 2.1.2. Hasa’e paradigma Baucau Saudavel 75%; 2.1.3. Hasa’e kobertura universal iha 50%.

Área de produção por sub-distrito


3. Konaba Dezenvolvimentu ba sistema kontrole no iha taxa de kresimentu, liu husi fasilitasaun iha planeamentu familiar hanesan sistema integradu Administarasaun nian, ne’ebé hatur ona ho nia obje0vu hanesan tuir mai ne’e : 3.1. Kontrola konaba aumentu taxa kresimentu populasaun nian hodi bele hamenus husi taxa 2 iha nia fekundidade total. 3.2. Iha Administrasaun ho nia gestaun bele alkansa 100% husi obje0vu konaba kualidade no efikasia. B. Hari Governu Munisípal ida Efikas no Efisiente, hadi’a konaba kualidade ba servisus públikus, hanesan konaba Defesa Estadu nian no Direitu. 1. Konaba Dezenvolvimentu ba koñesementu poligku ne’ebé sai hanesan kultura polí0ka demokrá0ka, nune’e mos iha nia par0sipasaun polí0ka sai hanesan obje0vu ne’ebé fixadu hanesan pontus tuir mai ne’e : 1.1. Hasa’e konsiensia nasionalismo ba komunidade 80%. 1.2. Hasa’e persentagem konaba par0sipasaun polí0ka iha eleisaun to’o 75%. 1.3. Hasa’e persentagem moris husi ins0tuisoens regional, ho nia funsaun polí0ka lesisla0vu regional 100%. 1.4. Bele to’o nia rohan ho 75% iha nia implementasaun husi Governu iha Administrasaun Públika iha Baucau, ho nia implementasaun liu husi teknologia infoma0ka no komunikasaun (TIC); 1.5. Bele to’o iha nia rohan ho 100% iha nia implementasaun husi planeamentu par0sipa0vo no implementasaun iha Dezenvolvimentu; 2. Dezenvolvimentu konaba iha fontes de reseitas lokais no iha potensias krea0vidades: 2.1. Atu bele Hasa’e aumentus ba iha reseitas ho peresentagem 12.5% kada 0nan; 2.2. Hasa’e proporsionalidade iha nia independensia finanseira ba finansiamentu iha nia konstrusaun to’o 25%; 2.3. Aumenta is0masaun konaba gestaun iha a0vidade lokál tuir disponibilidade ne’ebé presiza iha area seguransa patrimonial to’o 100%; 2.4. Realizasaun ba ordenamento iha area Administrasaun Finanseira ho nia pareser la ho corresaun. 3. Dezenvolve Ambiente iha ambiente kultura nian ho servisu profisionál, mos, e0ka, no kompetente, hanesan an0-­‐korrupsaun, korrupsaun, kolusaun no neopo0smu iha ambitu boa governasaun, bazeia ba gestaun di’ak ins0tusional, hanesan husi sistema informasaun no gestaun pessoal ho transparensia no responsabilidade, hodi dezenvolve servisu koperasaun regional, iha nivel lokál, nasional no internasional ho obje0vu hanesan tuir mai ne’e : 3.1. Ho gestaun ne’ebé efisiente no efikaz tuir prosedimentos iha nivel Administrasaun Públika bele to’o nia meta ho 90%; 3.2. Hasa’e Profisionálismo funsionarios sira nian tuir mudansa ka hahalok no komportamento iha nivel moral, e0ka iha nia lideransa, hatudu liu husi nia hahalok iha nia responsabilidade ba an0-­‐korrupsaun, kolusaun ho neopo0smo bele to’o iha 75%; 3.3. Entre relasaun husi Sentral ho Lokál ba nia implementasaun iha autonomia regional to’o 75%; 3.4. Iha sistema implementasaun polí0ka no kontrolu interno to’o 90% husi meta definidu; 3.5. Relasaun koperasaun ho setor privadu, Governu ho Munisípiu de Baucau no Munisípiu seluk, iha nivel Nasional no Internasional to’o 75%; 3.6. Hadi’a prosesu programasaun orsamental administrasaun regional nian, iha 50%. 4. Hadi’a asesu ba sidadaun konaba servisus públikus liu-­‐liu konaba introdusaun ba iha teknologia da informasaun no komunikasaun, tantu iha gestaun dokumentu konaba prosesu Administra0vu, nune’e mos bele iha asesu ba servisus públikus iha sistema servisu Governu nian ho hanoin atu bele to’o iha pontus hanesan tuir mai ne’e:


4.1. Koñesementu baziku komunidade nian bele to’o 80%; 4.2. Padroens kualidade servisu nian bele to’o 90%; 4.3. Hasae instalasoens no infra-­‐estrutura servisus públiku nian bazeia ba teknologia informa0ka to’o 75%. 5. Hadi’a konaba medidas de protesaun, hodi garante ordem Públika, konaba etadu de direitu no seguransa hodi preve protesaun ba komunidade, ho apoiu adekuadu husi infra-­‐estrutura : 5.1. 1.1. Hasa’e nia persentagem iha area seguransa, paz no ordem públiku de 80%; 5.2. 1.2. Atu to’o meta de 80% konaba abuso de drogas, alkohol no problema sosiál seluk. 5.3. 1.3. Bele to’o meta ho 80% konaba kapasidade ba protesaun Públika. 6. Hadi’a komunikasaun ne’ebé iha entre Governu ho partes interassadus hotu, atu bele promove no hakiak ambiente ida di’ak no informada ba komunidade, hodi fó apoiu nafa0n husi divulgasaun Públika ne’ebé di’ak no responsavel, sai nudar obje0vu ho pontus hanesan tuir mai ne’e: 6.1. 1.1. Konaba divulgasaun bele to’o 100%; 6.2. 1.2. Aumenta relasaun di’ak no komunikasaun ne’ebé efikas entre Governu ho públiku, bele to’o 100%. C. Konsegue Independente iha KompeNsaun regional. 1. Dezenvolve papel kopera0va sira nian no ins0tuisoens Mikru Finansas, hodi fó atendimentu ba nesessidade Merkado nian, dezenvolve no haki’ak empregu lokál, ne’ebé ita deseja atu to’o iha meta ne’e, liu husi pontus tuir mai ne’e: 1.1. Konaba persentagem iha kopera0vas ne’ebé a0va a0nge 75%; 1.2. Konaba persentagem kopera0vas finansiamentu ne’ebé di’ak, a0nge 55%; 1.3. Hasa’e persentagem husi FMI 10% kada 0nan. 2. Hadi’a estrutura Ekonómia regional, liu Inves0mentu potensial iha aspetu kompete0vidade ba impresas a0vas iha area proporsionalidade ho oportunidade ba empregu, ho vizaun atu alkansa ba meta hanesan tuir mai ne’e: 2.1. Atu alkansa klima favoravel ba Inves0mentu iha Sidade Baucau ho 80%; 2.2. Aumenta persentagem iha area koperasaun ho gestaun ne’ebé di’ak no a0va ba investedores sira, bele alkanssa 75%. 3. Dezenvolve produto agrikola orientada ba iha sistema agro-­‐industrial, ho metodo hanesan tuir mai ne’e: 3.1. Aumenta skala moris di’ak agrikultores sira nian bele a0nge 75%. 3.2. Aumenta persentagem ba kualidade no kuan0dade ba produsaun pekuaria iha 10% kada 0nan; 3.3. Aumenta kualidade no kuan0dade iha produsaun kul0va agrikulas ho 1% kada 0nan; 3.4. Aumenta produ0vidade agrikula rai nian ho 90%; 3.5. Halo manutensaun iha areas produ0vas husi florestas ne’ebé bele kobre 1559,7 hectares. 4. Dezenvolve produtu alimen0sios atu mantein no konserva alimentos hodi hadi’a seguransa alimentar ho obje0vu atu hodi dezenvolve pontos tuir mai ne’e : 4.1. Hasa’e persentagem konaba desponibilidade alimentar primarios iha 10%; 4.2. Hasa’e persentagem ba auto-­‐sustentabilidade iha produsaun alimentar 6%; 4.3. Hasa’e persentagem ba reservas alimentares regionais iha 11%; 4.4. Hasa’e persentagem ba aihan ne’ebé bele korresponde ba padroens aihan nian ne’ebé ho kualidade iha 5%. 5. Dezenvolve sistema Turismu ne’ebé ho kualidade liu husi kanal teknologia, infra-­‐estrutruras nudar apoiu hodi dezenvolve Turismu ins0tusional, ho obje0vu ba Dezenvolvimentu ne’e foka liu ba: 5.1. Hasa’e persentagem hodi dezenvolve des0nos turis0kus ho 20%;


5.2. Hasa’e no dezenvolve persentagem liu husi media 10% kada 0nan; 5.3. Hasa’e persentagem konaba kompe0saunn no komersializasaun konaba des0nu turis0kos Baucau nian ho 25%. 5.4. Hasa’e persentagem konaba kualidade no kuan0dade iha area infra-­‐estrutura apoi nian ba Turismu iha 10%. 6. Dezenvolve produtu mari0ma no peskas, ho obje0vu atu: 6.1. Hadi’a vida moris peskadores no agrikultores ne’ebé moris ho vida peskas; 6.2. Hasa’e atendimentu di’ak ba Grupus peskas no impresas peskas nian, ba kada 0nan ho media 20%; 6.3. Hasa’e produsaun akua0ku ba kada 0nan ho media 15%; 6.4. Hasa’e resultadu ba kapturasaun animais akua0kos ho nia produsaun kada 0nan 5%. 6.5. Hasa’e produsaun ba peskas modernas/transformada kada 0nan 3%; 6.6. Hasa’e konsumu alimentar ikan nian ba 0nan ida ho perkapita 3%. 7. Mercados modernos, no protesaun ba existensia merkadu tradisionais no mos Dezenvolvimentu ba komersiu internu konaba exportasoens ho obje0vu hanesan: 7.1. Hadi’a mercados tradisionais iha 12%; 7.2. Hasa’e persentagem husi kontribuisaun do komersiu ne’ebé relasiona ho PID (Produtu Interna Domes0ka) 10%; 7.3. Hadi’a no dezenvolve merkadus tradisionais hodi hakat ba modernu, pelu menus ida-­‐0nan ida. 8. Dezenvolve kualidade produtu husi setor industria, no liu husi apoio teknologia, ins0tuisaun no infra-­‐estruturas ho obje0vu atu dezenvolve hodi foka liu ba: 8.1. Hasa’e imagem di’ak Sidade Baucau nian ba 100%; 8.2. Aumenta persentagem ba industrias sira ne’ebé ho nia estrutura forte bazeia ba Dadus no ne’ebé iha no konsidera forte iha kompe0saun ho 50%. D. Hari infra-­‐estruturas no gestaun sustentavel iha espasu públiku. 1. Hadi’a no konserva fa0n sira ne’ebé iha, liu husi a0vidades organizadas hodi fó protesaun no konservasaun ba tasi-­‐ibun, no halo reabilitasaun hodi restaura valores naturais, no kontrolu polusaun, ho pontus hanesan tuir mai ne’e : 1.1. Hasa’e persentagem ba gestaun no regulamento konaba rai nian ho 15%; 1.2. Hasa’e konaba kontrolu usa minarai no usa konaba bee iha raiokos 25%; 1.3. Hasa’e kontrolu maximu konaba meio ambiente ho nia exekusaun maximu 100%; 1.4. Hasa’e persentagem mi0gasaun no adaptasaun ba aspetos konaba alterasaun klima0ka 50%. 2. Hadi’a kualidade no kuan0dade konaba infra-­‐estrutura ba gestaun ho obje0vu atu dezenvolve konaba: 2.1. Hasa’e kobertura konaba gestaun de servisus to’o 87%; 2.2. Aumenta kualidade no kuan0dade konaba rikezas solidas no rikezas likidas 50%. 3. Dezenvolve kualidade no kuan0dade ba espassus públikus ne’ebé ho paisagem di’ak no matak, ho obje0vu hanesan tuir mai ne’e: 3.1. Aumenta kualidade no kuan0dades ba espassos di’ak no verde iha resinto Sidade ho 20%; 3.2. Hasa’e gestaun no kuidade di’ak ba iha espassos públikus ne’ebé di’ak no ordenado ho 100%. 4. Hari estrutura ida espasial no ekelibrada hodi hadi’a konaba kontrola no usa espasu ne’ebé ligadu ba Planu espesial estabelesidu ho hanoin atu to’o iha nia obje0vu hanesan tuir mai ne’e: 4.1. Hasa’e kualidade konaba usa espasu, konforme Planu no funsaun regiaun nian, liu husi estrategia no Planu estabelesido ona, tuir estatutu Territóriu Munisípiu nian ho 50% ;


4.2. Hasa’e persentagem iha area gestaun konaba patrimoniu no edifisius ho 75%; 4.3. Hasa’e no hadi’a gestaun konaba publisidade públiku ho 50%. 5. Dezenvolve gestaun de servisu konaba transportes ne’ebé sai hanesan obje0vu atu to’o hanesan pontos tuir mai ne’e : 5.1. Hasa’e numeru de instalasaun konaba transportes públikus no hadi’a mos infra-­‐estruturas 50%; 5.2. Hadi’a gestaun konaba trafiku ho 80%; 5.3. Estabelese regras adekuadas konaba gestaun estasionamento iha espasso públiku 100%. 6. Dezenvolve no jere didi’ak padraun movimentu merkadoria nian ho forma integrada no interasaun finananseiru, husi rai, no husi tasi, sai nudar obje0vu hodi hadi’a infra-­‐estruturas hodi fó asessu ba movimentasaun ba sasan iha merkadu ho 50%. 7. Hari estrutura ida sistema0ku konaba rodoviaria tuir Planu de ordenamentu, sai nudar obje0vu ne’ebé atu alkansa hodi hadi’a implementasaun infra-­‐estruturas foun ligadu liu ba estradas ho 50%. 8. Hadi’a jestaun patrimonial iha sidade, sai nudar obje0vu hanesan tuir mai ne’e: 8.1. Hasa’e no hadi’a infra-­‐estruturas iha sidade pelo menos ho 75%; 8.2. Hasa’e kualidades ba instalasoens no infra-­‐estruturas konaba iluminasaun Públika ho 35%; 8.3. Hasa’e kualidades iha instalasoens ba infra-­‐estruturas konaba iluminasaun estradas ho 30%. 9. Hari bairru públiku ho regras konaba arendamentu ba komunidade no instalasaun ba apoio sira seluk sai hanesan obje0vu ne’ebé ita atu to’o ho pontus hanesan tuir mai ne’e: 9.1. Hasa’e sistema reabilitasaun ba uma hela fa0n iha areas afetadas ho 20%; 9.2. Loke fa0n semiterio fóun ba públiku ho 30%; 10.Hadi’a gestaun ba infra-­‐estruturas konaba sistema drainagen, ho pontos hanesan tuir mai ne’e: 10.1.Hodi hamenus konaba kausa inundasaun/bee-­‐sa’e, ho 50%; 10.2.10.2.Hasa’e kualidade no kuan0dade relasiona ho gestaun konaba redes drainagen ho 50%. 11.Hasa’e no hadi’a sistema fórnesimentu konaba infra-­‐estruturas bee-­‐mos nian ne’ebé ho kapasidade boot ba inter-­‐regional hodi envolve mos Governu Sentral ho Munisípius seluk atu bele disponibiliza mos sira fórnesimento tuir potensial ne’ebé iha, ho 60%. E. Harí sosiedade nia moris di’ak. 1. Dezenvolve no Hasa’e espirítu igualdade de generu iha areas oi-­‐oin no protége Labarik sira Jovens, no Feto sira hodi kombate kontra deskriminasaun no explorasaun tuir pontos hanesan tuir mai ne’e : 1.1. Hamenus persentagem konaba violensia kontra Feto no Labarik, ho 80%; 1.2. Protége direito Labarik nian. 2. Hadi’a mekanismus servisu ne’ebé iha relasun ho kestoens sosiais, konaba moris di’ak idosus sira nian, Labarik sira iha públiku no Labarik abandonadus, no mos ba Labarik sira ne’ebé presiza iha atensaun espesial, no fó mos atensaun ba ema sira ne’ebé afetada iha moras HIV-­‐ AIDS, ema defisientes no Feto sira vulneraveis hodi fó protesaun ba sira nia Saúde, ho pontus hanesan tuir mai ne’e: 2.1. Hasa’e persentagem tratamento no kuidadu ba iha reabilitasaun konaba SBE, ho 10%. 2.2. Hasa’e no habot koñesementu konaba redusaun de desastres. 3. Fó protesaun ba direitus bazíkus ba ema kiak no halo diminuisaun ba kiak, ho 20%.


Plano Estratégico de Desenvolvimento Local de Baucau

1.2 -­‐ Baze Legal Kons0tuisaun Repúblika Demokrá0ka Timor Leste konsagra iha Ar0gu 5, no. 1 konaba prinsípiu Desentralizasaun Administra0va hanesan baze fundamental ba Organizasaun Territoriál Estadu nian. Sai nudar komando kons0tusional hodi rekonhese katak interese lokais bele la’o di’ak liu no konkre0zadu liu konaba nesessidades populasaun lokál nian. Governu Timor Leste buka fó honra konaba kompromisu kons0tusional Nasaun nian, relasiona ho prosessu Desentralizasaun ho nia sistema Poder Lokál. Ba efeitu ida ne’e, iha Lei fundamental Timor Leste preve iha disposisaun iha Ar0gu 72 no 1 katak, “Poder Lokál kons0tuidu ba ema kole0vu iha Territóriu sai hanesan Orgaun Represan0vus Proprios, ho obje0vu atu organiza par0sipasaun sidadaun hodi fó solusaun ba sira nia problema rasik, iha komunidade no promove Dezenvolvimentu lokál, sei la hamenus par0sipasaun Estadu nian”. Liu 70% husi populasaun Timorense hela iha areas rurais. Ida ne’e signifika katak ba ema barak liu Governu Sentral iha Dili, hela dok liu husi Sukus no Aldeias halo komke defisisl tebes hodi halo kontaktu diretamente ho populasaun. Iha parte seluk defisil tebes ba Governu atu halo iden0fikasaun ne’ebé loos konaba nesessidade iha areas remotas hodi bele fó respostas ne’ebé apropriados. Tamba ne’e Governu hakarak hakbesik-­‐aan ba povu hodi hare besik liu no bele fo0 desisoens konaba nesessidades ne’ebé afeta ba sira nia vida moris, ho sira nia familia no ho komunidade tomak, hodi envolve mos sira hodi fo0 mos desisoens ne’ebé efisiente hodi providensia iha servisus konaba infra-­‐estruturas ne’ebé iha Vila, Aldeias no Komunidade hotu iha Pais. Timor-­‐ Oan sira presiza hakiak sistema ne’ebé di’ak hodi bele korresponde ba nesessidade lokais hodi bele responsabiliza perante populasaun lokál. Por enkuanto ba nivel lokál, Konsellu Suku maka haknar-­‐an hodi apoia Estadu, iha a0vidade tomak konaba interesse públiku liu husi komunikasaun entre Estadu ho Sidadaun, hodi desku0 konaba interese povu nian. Iha Lei no 3/2009, 8 de Julho, define konaba Lideranssa Komunitaria hanesan Orgaun Kole0vu ho nia obje0vu hodi Organiza par0sipasaun komunidade nian atu hodi fó solusaun ba sira nia problema tuir sira nia interesses rasik. Iha 8 de Outubro de 2009, tama ona iha vigor Lei no 11 2009, ne’ebé konsagra konaba divizaun Administra0va Munisípal, hodi estabelese Munisípiu sai hanesan unika en0dade Governu Lokál nian iha Timor Leste, hodi korresponde ba kada Munisípiu sai hanesan unidade poder lokál, ne’ebé iden0fikadu ona iha 13 Munisípius hodi sai hanesan ema kole0vu iha Territóriu, atu bele adopta Autonomia Administra0vu no Finanseira husi Orgauns Representa0vu Eleitus, atu tau matan ba prosesu ne’ebé konaba interesse povu nian hodi bele fó benefisiu ba Unidade Nasional bazeia ba susesu Dezenvolvimentu Lokál. Hahú iha fulan Julho de 2009 Governu iha orientasaun liu husi Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Timor Leste nian husi 2011-­‐2030, ne’ebé estabelesse estrategias no ba assaun necessarias atu konkre0za ba vizaun komum konaba Sosiedade saúdavel, instruida no prospero. Planu Dezenvolvimentu Estratéjiku ida ne’e, refrlete ba programas 0nan lima Governasaun nian, ne’ebé hatudu polí0ka katak Ita presiza implementa para atu hohodi dezenvolve Nasaun. Ba termos de Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasional preve katak, konaba polí0ka Desentralizasaun sei ajuda mos iha processu Dezenvolvimentu ba Setor Privadu iha Areas Rurais. Konaba Desentralizasaun hakarak promove Ins0tuisoens Estadu nian ne’ebé forte, legi0mu no estavel iha Territóriu tomak, hodi hakiak oportunidade ba par0sipasaun demokrá0ka husi populasaun ka sidadun tomak, nudar dalan uniku ba prestasaun servisus públiku ne’ebé di’ak, efisiente ho kuan0dade atu fó apoiu tomak ba Dezenvolvimentu sosiál no ekonomiku iha Nasaun. Iha Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu ida ne’e, husi Governu hasai ona determinasaun husi eseku0vu hodi introduz metodu foun iha Governu Munisípal, maibe sei rekoñese nesessidade atu dezenvolve no konstroi konaba kapasidade administra0va no gestaun atu bele hatama iha sistema, konaba prosessu prosedimentus, hanesan gestaun Públika no Governasaun Demokrá0ka Lokál, maibe sei importante dezenvolve uluk konaba rekursus humanus ne’ebé iha kapasidade atu bele servisu ho di’ak iha nia funsaun finanseira no tesouru, hanesan bele dezenvolve, bele planeia no bele monitoriza konaba prestasaun servisu iha nivel Governu. Timor Leste presiza iha sistema Governasaun Lokál ne’ebé bele rekoñese konaba importansia “lisan” tradisoens lokais, nune’e bele for0fika prinsípiu modernu konaba Boa Governasaun. Ho boa Governasaun importante tebes atu bele asegura katak sistema sei la naksobu tuir interesse pessoal ou gupu. Husi sorin seluk, iha konseptu sistema ne’e presiza garante katak iha poder ida ne’e se finansia ho forma apropriado ne’ebé sei iha ema kualidade no kualifikadu, naton atu bele gere transparente, justu no efisiente.


Planu Estrategiku Desenvolvimentu Munisipal Baucau Bazes Legais, Dokumentus ba referensia konaba elaborasaun Planu Estratéjiku de Dezenvolvimentu Lokál Baucau

v

Kons-tuisaun da Repúblika

v

Lei 11/2009 de 7 de Outubru

v

Planu Estratéjiku de Dezenvolvimentu Nasional

v

Programa do VI Governu Kons-tusional

Iha KonsNtuisaun Repúblika DemokráNka Timor Leste, konsagra iha Ar0gu 5, no. 1 konaba prinsípiu ba Desentralizasaun Administra0va hanesan elementu fundamental ba iha Organizasaun Territoriál Estadu nian.. ArNgo 5.o 
 (Desentralizasaun) 1. Estadu respeita, nia Organizasaun Territoriál, ho prinsípiu konaba Desentralizasaun Administrasaun Públika.

Lei 11/2009 de 7 de Outubru, konsagra konaba divizaun Administra0va Munisípal hodi korresponde ba kada Munisípiu sai nudar Unidade ida ne’ebé iha Poder Lokál. Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu husi V Governu KonsNtusional, Públika iha 2011, ne’ebé koalia konaba Desentralizasaun hakarak promove Ins0tuisoens Estadu nian ne’ebé forte, legi0mu, estavel iha Nasaun laran, hakiak oportunidade ba par0sipasaun demokrá0ka husi sidaduns hotu hodi estabelese formas ne’ebé di’ak ba servisus públikus ho efe0vu, efisiente no ho kualidade. Programa VI Governu KonsNtusional hatada katak to’o iha 2017, Governu sei dezenvolve no sei esekuta konaba Polí0ka Desentralizasaun Administra0va no Ins0tuisaun ba Poder Lokál ne’ebé preve hodi reorganiza konaba Administrasaun Lokál, ne’ebé deskonsentra liu husi pakote de kompeténsia hodi fo0 desisaun husi matenek nain sira atu tau matan ba prestasaun servisus públikus lokál, hodi halo mos avaliasaun ne’ebé posi0vus iha nia servisu loro-­‐loron konaba prosessu Desentralizasaun ho nia kompeténsias tomak iha nia evolusaun Poder Lokál liu husi Eleisoens ba Orgauns Representa0vus.

2. PERFIL MUNISIPIU 2.1 -­‐ Origem eNmologika 2.2 -­‐ Resumo históriku Armando Pinto Correia hakerek Livru ho Titulo “Gen0o de Timor”, Públikadu iha 1934 koalia konaba existensia versaun haat konaba origem historia Baucau nian ne’ebé tuir mai transfere ba : ❖ Primeira Versaun Iha aiknanoik ne’ebé hateten konaba imaginasaun povu nian iha tempu ne’eba, hodi tau Baucau nia naran. Iha tempu ne’eba Katuas Faluk ida husi Baucau moris ho 0nan naruk iha Oan nain tolu, Oan primeiru naran Ono-­‐Loi, Segundu naran Ta’i-­‐Loi, no Oan ida Ikun naran Leki-­‐Loi no nia iha profissaun kassador no kalan-­‐kalan la falta ba buka Laku-­‐fuik no animal sira seluk hodi lori nia na’an ba fó nia Aman. Iha loro-­‐kraik di’ak ida, nia moras 0ha tamba kolen nia toba dukur 0ha iha hadak leten. Iha loron dader tuir mai, nia Aman iha vontade hakarak los atu haan na’an, nune’e nia la’o hakat ba Kai-­‐hunu ho dok metro atus tolu iha kedas ba fa0n ne’ebé agora hanaran Baucau. No iha fa0n ne’eba maka sira halo soru-­‐mutuk entre sira no tur hodi han meiudia hamutuk. 17


Planu Estrategiku Desenvolvimentu Munisipal Baucau Sei nune’e hela, Katuas gosta los ona atu hemu tua mu0n wainhira nia hare nia-­‐oan mane tun dadaun ona husi tua leten. Sira tur no hemu dadaun hela tua-­‐mu0n nia Aman komesa fó esklaresimentu ba sira hodi hateten katak kaidani laiha para sira hodi hemu tua. Tamba kaidane laiha nia Aman husu ba sira atu halo nusa. Ida Ono-­‐Loi hatan ba nia Aman dehan: Ha’u iha fahi ida iha ne’eba, maibe ha’u la kontente se fahi ne’e ita oho agora. Husi sorin seluk ida Ta’i-­‐Loi, hatan ho lian la kontente hodi dehan katak, nia iha Bibi ida kesi hela iha du’ut maibe iha fa0n dok tebes, tamba ne’e la biban ona lori mai atu oho tamba sira komesa han dadaun ona Nia Aman dehan di’ak liu bibi ne’e lalika oho. Ha’u iha asu ida ke fraku ona labele ona lori ba kassa Ita tunu de’it ona asu ne’e Ita haan. La hein tan nia kaer iha diman ida hodi baku sona mate 0ha asu ne’e toba besik hela nia.Tuir mai sira tunu duni asu ne’e hodi prepara ba sira nian alomosu ne’ebé di’ak no furak hodi hemu ho tua-­‐mu0n hamutuk ho nia Aman Tuir mai nia Aman fila ba Oan sira ida-­‐idak no dehan ba sira : Ha’u dehan ba Ó Ono-­‐Loi, Ó la’o ba oin tamba Ó hadomi liu fahi-­‐oan maka Ha’u hanaran Wa-­‐bubu (signifika fahi-­‐ikun). Ó Ta’i-­‐Loi troka Ó nia naran ba Kai-­‐wada (signifika indirente). Asuwain Leki-­‐Loi ha’u hanaran ó Tirilolo (signifika ema ne’ebé no fiar nia-­‐aan no me0n ba desisaun ne’ebé nia fo0). Liu 0ha tempu ruma nia Aman mate 0ha, oan nain tolu fahe malu ida-­‐idak ba halo sira nia hela fa0n horik ba, iha fa0n ketak-­‐ketak. Oan-­‐mane-­‐boot halo nia uma besik iha bee-­‐matan ida, iha ne’eba hahú hari nia familia, hodi hanaran povuasaun de Baucau. ❖ Segunda Versaun konta hahú husi Maun-­‐Alin nain tolu mai husi Makadiki, besik iha foho Matebian, ne’ebé ho naran hanesan mos maun-­‐alin nain 3 (tolu) ne’ebé hori uluk kedas moris no hela iha Baucau no ikus mai harí Suku tolu hamutuk ho populasaun iha arredores sidade Baucau: Maca-­‐dai (atual Bahú), Cai-­‐Bada no Tiri-­‐lolo, katak sira maka ema ne’ebé lori lian Makasae husi Makadiki mai, lian ne’e maka agora nafa0n koalia iha Suco ne’eba, maske ikus mai sira mate iha populasaun ne’ebé koalia lian Wai-­‐ma’a nia leet. Sira maun-­‐alin nain 3 (tolu) ne’e wainhira sei iha Makadiki, iha lorokraik ida sira prepara hela atu fui lilin-­‐wani no tau iha vazu tolu ketak-­‐ketak. Ida ne’ebé ki’ik liu husi sira nain tolu ne’e, nia hanoin atu hatama lilin ne’e ba nia sanan laran hamutuk ho tali kloran. Depois de ne’e sira tuur koalia ba malu, no sira haluha 0ha sira nia wani-­‐isin ne’ebé sira hatama hela iha sanan laran, hafoin sira hanoin hetan fali wani-­‐isin ne’ebé hatama hela iha sanan, tuir mai sira hakat ba hare iha sanan maibe sanan mamuk, maibe iha Benjamin nian sanan, wani-­‐isin nakfilak 0ha ona ba lilin. Nia maun nain-­‐rua hirus tebtebes ba sira nia alin, tuir mai sira rezolve atu husik hela rai Makadiki no ba buka fali fa0n seluk hodi hela moris ba. Liu 0ha loron ruma Maun-­‐alin nain tolu ne’e sira lao hakat ba parte norte, lori ho fahi ida, asu ida, no manu ida, gong ida no toha tuku-­‐besi ida. Primeru sira mai akanpa iha fatukuak iha fa0n naran Ata-­‐lia, ne’ebé agora hanaran Fatulia, tuir mai sira liu ba hela iha fa0n ida naran Ossowala, sira sai fali husi Ossowala, no tuir dalan sira lori ho populasaun balum ne’ebé sira hetan iha dalan lori la’o hamutuk ho sira. Sira hamutuk ema nain 30 wainhira sira tama to’o iha planaltu Ossokeli iha ne’eba mak sira deskobre bee-­‐matan ne’ebé suli husi rai okos, populasaun iha area refere uza lingua 15 dialetus, ho sira nia espresaun la hanesa. Tetun, Galolen, Makasae, Wai-­‐ma’a, Dagada, Midiki, Naue0, Idate, Naumique, Bunaque, Baiqueno, Manbae, Tokodede, Kemaque no Lakalei. Wainhira sira to’o mai gruta Wainiki, ho paisagem ne’ebé furak no husi rai leten Sira rona hela bee sulin tarutu husi rai okos. 18


Planu Estrategiku Desenvolvimentu Munisipal Baucau Bee suli husi fatuk dalas husi rai okos ne’ebé kle’an tebes ba mosu iha tasi ibun iha area Kaisidu hola kor hanesan tasi been. Baucau tempu ne’eba iha deit povuasaun 6, entre povuasaun sira ne’e funu malu hela deit, povasaun rua halo funu kontra povasaun haat. Husi fa0n ne’ebé ladun dook, lakleur Feto ida mosu ba sira ho hanoin atu fó ajuda ba sira, nune’e hodi oferese ba sira Bibi-­‐aman boot ida no bibi naton ida. Sira nia pedidu kona ba ajuda hetan resposta posi0vu maibe, kona ba ofertas haruka fila-­‐fali tamba sira hare katak prestasaun ba deklarasaun ne’ebé hato’o la klaru. Presiza atu dehan katak ema sira mai husi Makadiki, mai laos tamba atu deklara funu maibe, sira sai husi Makadiki ho hanoin atu buka fa0n foun hodi moris ba. Iha neba sira fó presaun no ameasa ba ema sira ne’ebé mai husi liur hodi dehan; di’ak liu imi lalika teri ne0k ami nia dalan basá Ami la mai ho hanoin-­‐aat ba Imi. Ema sira ne’ebé moris iha fa0n ne’eba, sira iha prinsípiu ida deit no espirítu kamaradagem ne’ebé forte, sira reune hamutuk iha arredores Bee-­‐Matan Baucau nian, iha neba sira konsidera ema sira ne’ebé hela nanis 0ha ona iha fa0n ne’e, atu kopera ho sira no sira husu mos atu fó ba sira Bibi, Tais, Morten, Karau no Atan-­‐lubun. Mais buat sira ne’ebé fó, laiha fa0n ba iha interesse estrangeirou sira nian. Hanesan mos sira seluk, afinal das kontas sira husu klarifikasaun konaba formas ne’ebé sira hakarak atu kontribui. Iha Ferik-­‐Oan ida ne’ebé ho haksolok, no hahú hatudu Bee ne’ebé moris iha fatuk-­‐kuat besik hela sira, tuda sai nia furin husi fatuk boot ida leet: Ami lakohi Karau, osan-­‐mean, Bibi no mos Ami lakohi atan. Buat ne’ebé Ami hakarak maka, Ami mos iha direitu atu moris ho Bee-­‐matan ida ne’e, signifika katak buat hotu rezolve ho di’ak hodi estabelese iha Baucau ba Ema hotu no husi gerasaun ba gerasaun. Ida ne’e maka kontagem husi “Livro Gen0o de Timor: Autor Pinto Correia”. ❖ Terceira Versaun Iha tempu Governu Portugues, iha Governasaun Dr. António de Oliveira Salazar, Sidade de Baucau atual Vila An0ga koñesidu tebes ho naran Sidade Vila Salazar tamba nia furak dignifika husi hotel Pouzada, Merkadu Munisípal de Baucau, Pisina furak Baucau no Bee-­‐matan fatuk-­‐laran Wailia, husi nia furak atrai turistas mai husi rai seluk. Sidade ki’ik, malirin haburas ho aifunan no aihoris sira seluk ne’ebé fó fuan, hanesan zambua, sabraka no tangeriñas, furak ne’e to’o iha 0nan 1975. Governu Timor Leste atual liu husi Munisípiu tau no konsidera nafa0n Vila An0ga sai hanesan Sidade historika no turis0ka ba futuru Munisípiu Baucau. ❖ Quarta Versaun Iha tempu okupacao Indonézia, Governu Indonézia tau apalidu seluk “ Baucau Batu-­‐karang” signifika katak an0ga Sidade Baucau hela iha fatuk leet gruta-­‐boot Wailia nian, Lamegua no Wainike no Vila-­‐ Nova hela iha planaltu fatuk-­‐laran. Iha prinsípiu governasaun Governu Indonézia nian Dezenvolvimentu Infra-­‐estrutura haluan ka haboot ba planaltu Tirilolo ne’ebé hanaran “Kota Baru” signifika Vila-­‐Nova, ne’ebé mos situada iha fatuk-­‐laran ne’ebé ladun produ0vu ba Agrikultura. Baucau mos koñesidu ho naran “Kulu-­‐Gisa” signifika Fruta-­‐de-­‐pão assado, katak Kulu produtu agrikula ne’ebé fó produsaun kon0nuamente iha Baucau, no la existe iha Munisípiu seluk iha Timor Leste. Durante 24 anus okupasaun Indonézia Dezenvolvimentu la’o maka’as no lais. Indonézia husik hela Dezenvolvimentu Vila-­‐Nova boot liu dala rua kompara ho Vila-­‐An0ga. Depois da Independénsia Governu Timor Leste liu husi Munisípiu de Baucau tau Sidade Vila-­‐Nova sai hanesan Sentru Administrasaun Públika, Sentru de Edukasaun no Sentru de A0vidades Ekonómikas.

19


Planu Estrategiku Desenvolvimentu Munisipal Baucau

2.3 -­‐ Limites no Koordenadas Geografikas Baucau iha nia limitasaun iha areas geografikas; Parte Norte (Tasi-­‐Feto) baliza ho ilha Wetar Indonézia, husi Norte ho nia la0tude. (± 8° 03' -­‐ 9° 06' la0tude ± 125° 45' -­‐ 126° 10' longitude). Fahe fronteiras ho Manatuto, Sul ho Viqueque no Leste ho Distrito Lautém.

2.4 -­‐ Lokálizasaun Geografika Distrito de Baucau lokálizadu iha zona Leste do Territóriu, iha nia fronteiras rai ho tasi feto husi illa Wetar Indonézia, iha sudueste ho foho Matebian, no hare iha parte Sul iha Foho Mundu Perdido.

2.5 -­‐ Superfisie Distrito de Baucau e futuro Munisípiu iha nia luan ho total 1.501,85km2, nia okupa 4o parte a nivel Territóriu Nasionál.

2.6 -­‐ Divizaun administraNva

© V-­‐MAE Maps, 2015

Mapa Postu Administra0vu Munisípiu Baucau nian

2.6.1 -­‐ Postu AdministraNvu Munisípiu Baucau fahe ba Postu Administra0vu 6 (nen); Baguia, Baucau Vila, Laga, Quelicai, Vemasse no Venilale. Entre Postu Administra0vu sira ne’e, ne’ebé iha nia area boot liu maka Vemasse no Baucau Vila. Area ba Postu Administrativu

20


Planu Estrategiku Desenvolvimentu Munisipal Baucau

Posto Administra0vo

373,02

367,58

Área dos Postos Administra0vos Super|cie (Km2)

Baguia

205,59

Baucau

367,58

Laga

199,73

Quelicai

205,65

Vemasse

373,02

Venilale

150,28

Total

1501,85

205,59

199,73

205,65 150,28

Baguia

Baucau

Laga

Quelicai

Vemasse

Venilale

Foto: Património arquitectónico no Posto Administra0vo de Baguia

21


Planu Estrategiku Desenvolvimentu Munisipal Baucau

2.6.2 -­‐ Sukus no aldeias Territóriu Munisípiu Baucau fahe ba Postu Administra0vu 6, husi Postu Administra0vu 6 ne’e hamutuk Suku 59 (Lima-­‐Nulu-­‐Resin sia) no Sukus sira ne’e kompostu husi 281 Aldeias fahe detalladamente hare iha tabela tuir mai.

© V-­‐MAE Maps, 2015

Mapa husi Suku Munisípiu Baucau nian

Sucos por Posto Administra0vo e número de aldeias Baguia

Baucau

Laga

Quelicai

Vemasse

Venilale

Afaloicai

4

Bahu

5

Atelari

10 Abafala

4

Caicua

2

Bado-­‐ Ho’o

5

Alawa Craik

5

Bucoli

6

Libagua

5

Abo

4

Loilubo

3

Baha Mori

6

Alawa Leten

5

Buibau

6

Nunira

5

Afaçá

3

Ossouala

5

Fatulia

4

Defawasi

4

Buruma

4

Saelari

9

Baguia

3

Os0co

3

Uai Oli

4

Hae Coni

6

Caibada

7

Sagadate

11 Bualale

2

Uaigae

2

Uailaha

4

Larisula

7

Gariuai

8

Samalari

7

Guruçá

5

Uato-­‐Lari

3

Uatu Haco

4

Lavateri

5

Samalari

4

Soba

6

Lacoliu

3

Vemasse

4

Uma Ana Ico

4

Osso Huna

3

Seiçal

5

Tequinaumata 4

Uma Ana Ulo

4

Samalari

4

Tirilolo

6

Laisorolai de Cima 5

Uacala

4

Triloca

4

Lelalai

3

Uailali

10

Letemumo

4

Macalaco

3

Maluro

4

Namanei

4

Uaitame

4

47

65

57

Laisorolai de Baixo 4

55

22

35

Fonte: Diploma Ministerial 199/GM/MAEOT/IX de 16 de Setembro (JR. Série I, nº 33) 89 Sucos 281 Aldeias

22


Planu Estrategiku Desenvolvimentu Munisipal Baucau

2.7 -­‐ Klima Munisípiu Baucau ho nia 0pu klima0ku hanesan ne’ebé akontesse iha Territóriu Nasional. Tuir klasifikasaun matenek-­‐nain Scmidt & Ferguson, katak ita iha kategoria klima0ka iha areas tuir mai ne’e:1 Klima Tipu C (Regiaun Sentru foho Matebian, Suko Laissorolai de Cima) [Klima iha presipitasaun boot iha Timor Leste, ho nia valor mensal bele liu 400ml iha entre fulan Desembro no Fevereiro no menus husi 60ml entre fulan Junho no Setembro. Temperaturas medias akontese ki’ik liu kada 0nan (19o to’o 21o)]. Klima Tipo D (Região sul do Distrito, com especial predominância nas áreas do sub-­‐distrito Venilale). [klima humidu ho nia valor presipitasaun mensal menus husi 260ml, ho períodu ne’ebé boot liu entre fulan Desembru no Marsu. humidu ho nia valor presipitasaun mensal menus husi 260ml, ho períodu aas afeta iha fulan Desembru to’o Marsu. Fulan 5 tempu maran ne’ebé afeta menus husi 100ml hahú husi Juñu to’o Novembru. Ho nia temperatura ne’ebé menus husi 22o hahú Jullu/Agostu no bele to’o 26o iha fulan Marsu]. Klima Tipo E (Akontesse iha area media hanesan iha planalto Baucau. Inklui Suku barak hanesan; Suku Ossoala, Gariwai, Uma-­‐Ana-­‐Iku, no akontese mos iha parte Norte husi Postu Administra0vu Quelicai no parte Sul husi Postu Administra0vu Laga. [Klima maran ho nia volume kada fulan menus husi 200ml. Iha fulan 5 nia laran ho ninia volume boot liu 100ml. Temperatura sira ne’e akontesse ho nia volume entre 23o & 26o hatudu ninia volume ki’ik kada 0nan]. Klima Tipo F (Akontesse iha parte Norte no Kosta Norte Osidental Munisípiu nian to’o ba Postu Administra0vu Laga liu husi foho-­‐leet mota Seiçal). [Klima maran, nia volume la liu husi 150ml. Iha tempu sira hanesan ne’e akontesse durante fulan 8 nia laran. Temperaturas ne’ebé aas durante 0nan iha variasaun entre 27o iha fulan Juñu no 30o iha fulan Novembru]. Clima Tipo G (Akontesse iha parte koste Postu Administra0vu Laga inklui Suku Soba, Nunira no Samalari). [Klima ne’ebé maran liu iha Timor Leste akontesse iha Manatuto no iha regiaun kosteira Baucau. Nina volume ho nia durasaun durante fulan 10 la liu husi 100ml, iha parte balun menus husi 60ml. Durasaun ba tempu maran ne’e akontesse durante fulan 10. Temperaturas medias laiha mudansa boot, kada 0nan iha 27o no 28o].
 Fonte : Seeds of Life, 2012

1 GERTIL, Atlas de Timor-Leste, Lidel, set.2002, pp.57-58

23


Planu Estrategiku Desenvolvimentu Munisipal Baucau

2.8 -­‐ Relevu no hidrografia

Temperatura (ºC)

Precipitação (mm)

Temperatura (ºC)

Precipitação (mm)

Temperatura (ºC)

Precipitação (mm)

Parte rai-­‐lolon husi Munisípiu Baucau nian kolokadu husi Planalto Baucau husi parte Loro-­‐ monu Territóriu Munisípiu nian no ligasaun ho foho-­‐lolon foho Mundu perdido, enkuantu husi parte Lorosa’e hare husi parte foho-­‐lolon husi foho Matebian (2376mth) sai dominante ba paisagem. Territóriu Munisípiu nian iha mota barak ne’ebé tun husi foho-­‐lolon hodi ba mosu iha tasi Wetar. Mota sira ne’ebé koñesidu liu tun husi rai-­‐klaran husi parte Loro-­‐monu ba Lorosa’e, hanesan Mota Laleia iha baliza entre Munisípiu Baucau no Manatuto, Mota Seiçal ne’ebé kle’an no nakloke, geografikamente hodi fahe Munisípiu ba iha parte 2, parte ida ba Loro-­‐manun no parte mai Loro-­‐saen no mos mota Boro-­‐wai.

2.9 -­‐ Rai ho nia uNlizasaun Area florestal maka okupa fa0n barak liu iha Territóriu Munisípiu Baucau,konfórme hatudu iha tabela konjunta, tuir areas sira ne’ebé dedikadas ba agrikultura hodi kuda hare. Territóriu Munisípiu Baucau Iha area floresta ho nia luan no boot mak hatudu iha Tabela konjunta bele uza hodi halo Natar no Kuda haré. Mapa de Okupasaun rai U0lizasaun kona ba rai Área urbanizada Área de rizicultura

Super|cie (ha) 11 490 105 650

Área de hortas urbanas

14 940

Agrikultura de subsistência

23 040

Área ne’ebe la uza Florestas Lagoas Diversos

1 149 520 132 380 0,54 33,52

24


Planu Estrategiku Desenvolvimentu Munisipal Baucau

2.10 -­‐ Populasaun Foho sira ne’ebe aas iha Munisipiu Baucau Nia Aas (mts)

Postu Administra0vu

Matebian Feto

2 376

Quelicai / Baguia

Matebian Mane

1 960

Quelicai/Baguia

Legomau

1 231

Baguia

Ossoala

1 074

Vemasse

Foho Naran

Munisípiu Baucau iha nia populasaun ho total 132.925 habitantes hanesan Munisípiu ida ne’ebé ho maior numeru de populasaun ho persentagen (74% okupa 3o parte iha numero habitantes iha Territóriu Timor Leste.Tuir sensus 0nan 2015, populasaun hamutuk 132.925, Feto 67.069 Mane hamutuk 65.856, ho total familia 27.822. Densidade populasaun nian iha variasaun signifika0vo, ne’ebé ki’ik liu maka iha Postu Administra0vu Vemasse (24,05%), no numero populasaun ne’ebé boot liu maka Postu Administra0vu Baucau ho persentagen 125,84%.

Evolusaun populasaun nian ne’ebé hela iha Munisípiu hahú husi 2004 to’o 2014 sei projeta ba tendesia to’o 2030, ita sei hare futuru ne’ebé forte ba termus konaba kresimentu populasaun iha Baucau, sei la dok husi Munisípiu Dili, Ermera no Bobonaro ne’ebé dadun ne’e iha numeru populasaun aas liu. 234026

117064

111694 92049 44325

Aileu

59175

Ainaro

59787

59455

Baucau Bobonaro Covalima

Dili

Ermera

Lautem

63403 42742

48628

64025

70036

Liquiça Manatuto Manufahi Oe-­‐cussi Viqueque

Kresimentu populasional iha Munisípiu Baucau no nivel l Nasionál. Munisípiu Baucau, sei ladook husi Munisípiu Dili, Ermera ne’ebé integra iha kresimentu populasional ne’ebé boot.

25


Planu Estrategiku Desenvolvimentu Munisipal Baucau Distrito / Município

2010

2011

2012

2013

2014

2015

2016

2017

2018

2019

2020

2021

2022

2023

2024

2025

2026

2027

2028

2029

2030

População 113 767 115 321 116 934 118 606 120 344 122 152 124 054 126 044 128 143 130 344 132 648 135 046 137 534 140 113 142 777 145 515 148 325 151 201 154 135 157 129 160 160 Baucau

Taxa Cresc.

1,36

1,39

1,42

1,45

1,49

1,55

1,59

1,65

1,70

1,75

1,79

1,83

1,86

1,88

1,90

1,91

1,92

1,92

1,92

1,91

População 1 089 3641 118 7501 148 9581 180 0691 212 1071 245 0961 279 0801 314 0921 350 1231 387 1491 425 1341 464 0391 503 8181 544 4211 585 8021 627 9111 670 7421 714 3071 758 5721 803 4801 848 908 Nacional

Taxa Cresc.

2,66

2,66

2,67

2,68

2,69

2,69

2,70

2,71

2,71

2,70

2,69

2,68

2,66

2,64

2,62

2,60

2,57

2,55

2,52

2,49

Projecção da População de Baucau 2010-­‐2030

Taxa de Crescimento Populacional de Baucau e Nacioanl

2010

2012

2014

2016

2018

2020

2022

2024

2026

2028

2030

2010

2012

2014

2016

2018

2020

2022

2024

2026

2028

2030

26


Planu Estrategiku Desenvolvimentu Munisipal Baucau

2.9 -­‐ Lian Dalan Munisípiu Baucau ho areas difinidas konaba lian-­‐dalen prinsipais 5 no tetun prassa : Husi parte Loro-­‐ monu uza lian-­‐dalen Wai-­‐ma’a hahú husi Postu Administra0vu Baucau Vila sorin balun hanesan Suku Bahú sorin balun, Suku Caibada sorin balun, Suku Tirilolo sorin balun, Suku Bukoli no Suku Triloka. Suku 4 husi Planalto Postu Administra0vu Vemasse hanesan; Suku Ossoala, Loilubo, Suku Watulari no Suku Os0co. Husi Suku 3 seluk iha litoral/tasi hanesan Caicua, Suku Waigae no Suku Taci koalia lian-­‐ dalen galolen no Wai-­‐ma’a. Postu Administra0vu Venilale Suku ne’ebé koalia lian-­‐dalen Makassae maka hanesan; Suku Wai-­‐Oli, Suku Watu-­‐Hako,Wai-­‐Laha no Suku Watulia sorin balun. Ne’ebé koalia lian-­‐dalen Midiki maka; Suku Baha-­‐Mori, Badu-­‐Ho’o, Fatu Hako sorin balun no Wailaha sorin balun; Suku Bercoli Uma-­‐Ana-­‐Ulu no Uma-­‐Ana-­‐Iku koalia lian-­‐dalen Wai-­‐Ma’a. Postu Administra0vus ne’ebé dominadu ho Makassae maka hanesan Quelicai, Laga inklui Sukus balun husi Postu Administra0vu Baucau Vila: Hanesan Suku Gariwai, Wailili, Buibau, Samalari, Suku Buruma, Suku Seiçal, Suku Tirilolo nia sorin balun, Suku Caibada nia Sorin no Suku Bahu nia sorin balun. Inklui Postu Administra0vu Baguia koalia lian kahur malu; Makassae ho Nauwe0. Sukus sira ne’ebé koalia lian-­‐dalen Nauwe0 maka : Suku Ossouna no Suku Afoloikai, Sukus sira ne’ebé koalia lian-­‐dalen Makassae: Suku Alawa-­‐Kraik, Alawa-­‐Leten, Defawasi, Haeconi, Larisula, Lawateri, Samalari, Waakala. Lian-­‐dalen Tetun prasa kuase koalia iha Territóriu Munisípiu laran tomak, maibe dominadu liu iha Postu Administra0vu Baucau Vila.

SEDA Maps 2013, Adaptado de J. Patrick Fischer, Wikipédia.

2. 10 -­‐ Religiaun Religiaun ne’ebé dominadu liu iha Territóriu Munisípiu Baucau maka Religiaun Katólika, ne’ebé marka presensa historiku no gloriozu konaba presensa Igreja Katólika iha Territóriu RDTL espesial iha Munisípiu Baucau. Iha mos religiaun seluk hanesan; Protestante Evangelika, Musulmanus ne’ebé okupa 2o no 3o lugar, iha mos religiaun sira seluk hanesan Budha no Animista ho persentagen ki’ik.2 Número de crentes por religião Católica 107 998

Protestante Muçulmana Evangélica 1 729

254

Budista

Hindú

Animista

Outras

8

16

66

89 Imagem da Catedral de Baucau

2 Census 2010, Direcção Nacional de Estags0ca de Timor-­‐Leste

27


Planu Estrategiku Desenvolvimentu Munisipal Baucau

2. 11 -­‐ Hela faNn komunidade Hela fa0n komunidade, tuir rezultadu peskiza husi peskizador Ruy Cina†, klasifika katak iha Munisípiu Baucau habitasaun komunidade ho Tipu linear katak uma populasaun sira nian ne’e harí no hela tuir estradas ninin, ne’e akontese liu-­‐liu iha area parte Postu Administra0vu Laga. Uma hela fa0n hirak ne’e sira harí ho material tradisional tuir uzus tradisionais Baucau nian, tuir Tipu propriu ho modelu uza airin hari rasik iha rai no ho nia medidas kuadradu/retangular. Uma Tradisionais iha Regiaun Sentru Timor Leste Husi fónte: Ruy Cinatti, hato’o konaba Arkitetura Tradisional Timorense.

Husi parte Sentral populasaun hela namkari, hodi halo uma rua-­‐tolu hamutuk iha fa0n ida, balun hela iha foho-­‐lolon no balun seluk hela iha rai-­‐tetuk, hanesan ne’e kada Uma-­‐kain ida-­‐idak determina nia baliza entre sira ho fatuk hada no rai ketan ne’ebé sira hodi halo to’os ka natar ba.

2.12 -­‐ Meiu urbanu Iha Territóriu Munisípiu Baucau iha vila maibe mos ho karater meiu urbana. Maior parte populasaun hela ketak-­‐ketak; Tuir Ruy Cina† katak populasaun lubuk ida maka hela konsentrada iha Postu Administra0vu Laga. Mapas de Baucau Vila

Vista Aérea de Baucau Vila Fonte: Google Earth (2013)

Mapa da área de Baucau. Inclui Aeroporto e praia de Uatabo. (Mapbox, RC 2013)

2.13 -­‐ Administrasaun Sentral Konforme Dadus Tinan 2013, husi Ministériu das Finansas de Timor Leste katak lementus husi Administrasaun Sentral ne’ebé presta servisu Munisípiu Baucau ho total 1851 pessoas hanesan Medikus, Enfermeirus no Parteiras (2012), Professores (1335) no PNTL (167).

28


Planu Estrategiku Desenvolvimentu Munisipal Baucau Total 1300 Polícia Segurança

Educação

167

Segurança Civil (permanentes e temporários)

37

Bombeiros

21

Professores Ensino Básico Público

691

Professores Ensino Básico Privado

384

Professores Ensino Secundário Público

187

Professores Ensino Secundário Privado

17

1279 204 23

Enfermeiros(as)

134

Parteiras(os)

Jus0ça

212

55

Agricultura e Extensionistas e não extensionistas Pescas Eleições

225

1075

Médicos Locais e Especialistas Saúde

1279

95

95

225

STAE

6

CNE

8

Func.s (20) e Defensores Públicos (6)

14

14

26

26

212 95 14

Educação

Segurança

Saúde Agricultura/Pescas Eleições

26 Jus0ça

2.14 -­‐ Protesaun Sosial Iha Munisípiu Baucau konforme rezultadu sensus Tinan 2010, Idozus hamutuk 12.175, Invalidus 1094, Kombatentes da Libertasaun Nasional, no Benefisiarius Mar0res sira nian ne’ebé simu penssaun protesaun sosiál ne’ebé korresponde ho nia persentagem hanesan tuir mai : 85,49%, 7,68% no 6,81% benefisiarius. Númeru de idozus no pessoas inválidus reseber subsídiu. Idosos

Inválidos

Total

Baucau

12175

1094

13269

Nacional

78 274

5 506

83 780

Husi Dadus ne’ebé Ministériu Finansas iha konaba Orsamentu Estadu nian ba Tinan 2013 Benefisiarius ba protesaun Sosiál korresponde 12,91% ho total populasan Munisípiu Baucau nian. Konaba numeru Idozus ho total 11,786, Invalidos 1668 no Kombatentes da Libertasaun Nasional 971, korresponde tuir lolos ho persentagem, 82%, 12% no 7%, husi total Benefisiarius ba protesaun Sosiál iha Munisípiu. Numero idosus no invalidus,kombatentes da libertasaun nebe sai benefisiariu ba subsidio,mak hanesan tuir mai ne’e :

Baucau

Idozus

Invalidus

Combatentes da libertasaun nasional

Total

11786

1668

971

15443

Idozus Invalidus Combatentes

29


Planu Estrategiku Desenvolvimentu Munisipal Baucau

2.15 -­‐ Sosiedade Sivil Iha 35 Organizasaun Naun Governamentais ne’ebé realiza sira nia servisu iha Territóriu Munisípiu Baucau. Sira barak hala’o sira nia assaun tomak iha Munisípiu no entre sira ne’e barak maka hela iha Baucau Vila.3 Naran Organizasaun

Enderesu

Postu Suco AdministraNvu

Grupo Feto Forte Kuluguisa

Rua de Tirilolo

Baucau

Grupo Kore Bucoli

Rua Macadai Decima-­‐Bucoli Baucau

Bucoli

Grupo Moris Foun Baucau

Rua de Caibada

Baucau

Caibada

Grupo Oan Kiak Haburas Seical

Rua de Baucau

Baucau

Seiçal

Radio Comunidade Lian Matebian Baucau

Rua de Tirilolo

Baucau

Tirilolo

Unidade Nasional Asaun Progresu (UNAP)

Rua de Lutu Mutu

Baucau

Tirilolo

Grupo Moris Foun Vemasse

Rua de Vemasse -­‐ Orala

Vemasse

Vemasse

Grupo Pescas Putri Duyung

Rua de Aldeia Maquerec

Baucau

Seiçal

Grupo Pesca Watabo'o

Rua de Buruma

Baucau

Buruma

Grupo Haburas Caisidu

Rua de Ossoa

Baucau

Tirilolo

Grupo Feto Forte Quelecai

Rua de Quelecai

Quelicai

Baguia

Grupo Feto Forte Venilale

Rua Uaitaco

Venilale

Uataco

Alfabe0zasaun Fatulia

Rua de Uatuliana

Venilale

Fatulia

Grupo Sukaer Laran

Rua de Seical

Baucau

Seiçal

Grupo Tirololo

Rua de Tirilolo

Baucau

Tirilolo

Grupo Juventude Buibau

Rua de Buibau

Baucau

Buibau

Uma Dame Baucau

Rua de Watulete

Baucau

Tirilolo

Grupo Lalenok Agricultura ba Comunidade (LABAC)

Rua de Hau Nau -­‐ Os0co

Vemasse

Os0co

Koopera0va Peskas Mupuh Futuru Kmanek

Rua de Vilanova

Baucau

Tirilolo

Grupo Hasae Ac0vidades Feto (GHAF)

Rua de Baucau

Baucau

Buruma

Organiza0on Of Ac0on Study Inter Society (OASIS)

Rua de Uatu Lete

Baucau

Tirilolo

Cailalo

Rua de Uatulete

Baucau

Tirilolo

Caritas Diocesana de Baucau

Rua de Largo Catedral

Baucau

Tirilolo

Centro Informasaun da Edukasaun Civica (CIES-­‐TL)

Rua de Baucau

Baucau

Tirilolo

Children & Youth Center

Rua Vila An0ga Baucau, 6

Baucau

Tirilolo

Fundasaun Educasaun Comunidade Matebian Baucau (ECM)

Rua Lutu Mutu

Baucau

Tirilolo

Fundasaun Saude de Timor Leste (SATILOS)

Rua de Ossu Huna

Baguia

Ossu Huna

Community Tranforma0on Ins0tute (CTI)

Rua de Catedral

Baucau

Bahu

Apoiu Desenvolvimento Comunitario (ADC)

Rua de Osso Huna -­‐ Baguia Baucau

Ossu Huna

Info Timor Tecnolozia ba Jus0sa Sosial

Rua de Watulete

Baucau

Tirilolo

Centro Feto Haburas Desenvolvimento (CFHD)

Rua Planalto Vila Nova

Baucau

Tirilolo

Centro de Dezenvolvimento Comunitario Baucau (CDC)

Rua Lutu Mutu

Baucau

Tirilolo

Ins0tuto Catolico Formasaun Professores Baucau (ICFPB Marista) Rua de Ana Ulo

Baucau

Bahu

Realis0c Development Rural Services (RDRS)

Rua de Baucau -­‐ Uatulete

Baucau

Tirilolo

Unidade Feto Ba Dezenvolvimento (UFD)

Rua de Tirilolo

Baucau

Tirilolo

3

Tirilolo

National Database Trimester Report – Period of April - June 2013, by PROJETUTL/BELUN

30


Planu Estrategiku Desenvolvimentu Munisipal Baucau

2.16 -­‐ Rekursus naturais e aNvidades ekonómikas 2.16.1 -­‐ Komérsiu A0vidades Komersiu iha Baucau okupa iha parte ida ne’ebé signifika0va iha parte Populasaun, liu-­‐liu iha Baucau Vila, Konaba merkadorias iha estradas no komersializasaun produtus. Agrikulas no Peska nune’e mos artesanatos lokál sai nudar produtos lokál ne’ebé atraientes ne’ebé manifesta sira nia valoridade iha a0vidade de vendas e compras.

2.16.2 -­‐ Agrikultura Kualidades rai nian, relasiona ho kondisaun klima ne’ebé existe la tuir akiferos importantes, konaba aquifero kalkario, carsico de Baucau, ida ne’ebé importante tebes iha nivel Nasional, ne’ebé iha kedas tempu presensa Portuguesa, halo ona estudus de viabilidade no inden0fikado katak rai ne’e serve para atu halo a0vidades agrikultura, bele sai fa0n potensial ba agrikultura no bele fó rezultadu produsaun ne’ebé bo’ot iha kuadro Nasional. Husi nivel Nasional klasifika mos katak rai Baucau nudar fa0n ne’ebé bele produz hare ho kuan0dade boot, segundu maka produsaun Batar, terseiru maka Ai-­‐Fariña no Modo-­‐tahan seluk. Produsaun prinsipais culturas iha Baucau no iha nivel Nasional.4 Produção

Baucau

Nacional

Arroz

34024

112 925

Milho

23036

148 323

Mandioca

10893

94 834

Vegetais

8539

78 605

Arroz Milho Mandioca Vegetais

Principais culturas por suco

Baucau Munisípiu ida ne’ebé iha Produsaun Agrikula maka’as iha Timor-­‐Leste. No entantu kapasidade produ0va ida ne’e sei hadi’a hodi explora di’ak liu tan iha futuru, konforme kondisaun klima0ka ne’ebé normal iha territóriu munisípiu. Produsaun Agríkola mak hanesan Arroz (hare), milho (batar), aifariña (mandioca),Talas (inhame), inhame (talas), batata doce (fehuk-­‐midar), feijão (fore-­‐rai), fore mungu, fore tali, forekeli, feijão bravo (koto), batata (fehuk-­‐ropa), ananás (ai-­‐ nanas), jaca (kulu-­‐jaka), kumbili, Café, kontas brancas e vermelhas. 4

Timor-Leste em Números 2011, Direcção Nacional de Estatística

31


Planu Estrategiku Desenvolvimentu Munisipal Baucau Produsaun horgkola e frugkola Tomate, beringela, fore-­‐xikote, Lis-­‐mean/mu0n, modo-­‐mu0n, modo metan, alfase, mostarda, repollu, pimentão (ai-­‐manas), (ai-­‐fuan hanesan haas), (variedade oi-­‐oin), papaia (ai-­‐dila) goiaba, abóbora 0mor (lakeru-­‐0mor), abóbora japonesa (lakeru-­‐japonês), laranja (sabraka), epino, toranja ( jambua), ervilha, baiaun etc. Plantasaun: Fruta-­‐pão (kulu-­‐tunu), Jaca (kulu-­‐jaka), (kami nu), areca (bua), laranja (sabraka), banana (hudi), teca (ai-­‐teka), amora, toranja ( jambua), ha’as etc.

Arrozais em Baucau

Área produsaun espesies exportasaun (ha)

Posto Administra0vo Baguia

Café

Baucau Vila Laga

Avelã

Coco

5,6

5,5

25,4

0

319,92

531,68

2

55,5

218,3

Quelicai

148

140

151

Vemasse

1,5

11,8

77

Venilale

42,1

246

545,6

199,2

778,22

10 117,3

Total

Café Avelã Coco

Baguia

Baucau

Laga

Quelicai

Vemasse

Venilale

2.16.3 -­‐ Florestas Areas Florestas iha Baucau okupa area ne’ebé boot liu ho nia luan 132.380 ha, existe iha Territóriu Munisípiu Baucau sistema natural konaba floresta de mangal, floresta ba klima maran ho pesiesmistas no uniku, no floresta humida husi parte foho, hatudu nia diversidade ne’ebé boot. Ho estragus florestas ne’ebé akontese sai preokupasaun boot ne’ebé presiza hola medidas serius hodi bele resolve asuntu ne’e. Iha parte sira ne’ebé aas hetan kalidades ne’ebé boot ba valor komersial hanesan; Ai-­‐Teka, Ai-­‐Naa, Ai-­‐Kameli, Ai-­‐Saria no Rota. Iha mos potensias florestal iha fa0n rua ne’ebé la hanesan, ida husi parte foho ho luan 5.229 ha no 111.238 ha iha parte tetuk.

32


Planu Estrategiku Desenvolvimentu Munisipal Baucau 2.16.4 -­‐ Pekuária

Animais sira ne’ebe iha ho nia espesies [2013] Postu Karay Karau Kuda Administra0vu Timor Vaka Baguia 5 628 1 712 1 020 Baucau Vila 7 612 2 402 1 112 Laga 2 894 576 355 Quelicai 4 580 1 382 1 272 Vemasse 3 520 155 157 Venilale 2 417 1 829 170 Total 26 651 8 056 4 086 Fonte: Timor -­‐Leste em números, 2013

Bibi Malae 2 726 4 323 4 436 1 468 2 347 1 378 16 678

Bibi Timor 4 116 6 611 2 984 5 676 2 947 1 886 24 220

Suínos

Manu

7 918 14 683 8 431 8 950 7 391 12 648 60 021

24 252 26 788 21 741 28 400 19 612 22 588 143 381

Karau Vaka Kuda Bibi Malae Manu

Karau Timor Bibi Timor Suínos

Programa pekuaria hanesan a0vidades no rekurssu inportante iha Baucau, okupa iha primeira posisaun iha nivel Nasional ba iha kriasaun Kuda, Bibi-­‐Timur no Bibi-­‐Malae. Hanesan mos hakiak Karau ho numeru ne’ebé interesante, okupa iha terseiro lugar entre Munisípiu sira seluk iha Timor Leste.

2.16.5 -­‐ Peska Númeru peskador kada Postu Administra0vu no numeru fa0a peskas [2013] Postu Administra0vu Baguia

Pescador

Produsaun / Rendimentu Peskas no Municsipiu Baucau [2013]

Fas0n Peskas Fas0n Peskas nebe usa motor nebe la ho motor

a)

a)

Baucau Vila

331

Laga

231

Meses

Total (Kg) 450

Valor (USD)

a)

Janeiro

850

41

-­‐

Fevereiro

375

775

81

28

Março

1 050

1 996

Quelicai

71

5

11

Abril

1 650

3 236

Vemasse

250

10

84

Maio

525

1 050

a)

a)

a)

Junho

2 400

4 620

883

137

123

Julho

7 425

14 321

Venilale Total

Fonte: Direcção dos Serviços de Agricultura, Município de Baucau a) Postu Administra0vu la ia acesso tasi

Agosto

20 625

39 901

Setembro

20 175

39 080

Outubro

12 525

24 294

Novembro

2 850

5 469

Dezembro

1 125

2 158

Total

71 175

137 750

Situasaun parte Tasi Feto, Estreito de Wetar, a ac0vidade piscatória tem par0cular importância, tendo Baucau uma posição favorável para o desenvolvimento deste sector. Actualmente a pesca tem ainda um carácter artesanal. Esta ac0vidade económica tem especial importância nos Postos Administra0vos com costa marí0ma, (Vemasse, Baucau Vila e Laga). A produção em aquacultura é uma ac0vidade importante para subsistência das populações, com especial incidência na região de Quelicai e Venilale.

33


Planu Estrategiku Desenvolvimentu Munisipal Baucau

2.16.6 -­‐ Rekursus minerais No distrito de Baucau ocorrem importantes jazidas de diversos minerais de grande valor económico com especial relevância para as de Manganês e Cobre. Postu Administrativu

BAUCAU VILA

Rekursu Natural

Lokalizasaun

Potensial

Manganés

Rahamate Baucau

Rai-henek ho fatuk

Mota kalauai no Mata

3.750.000 m ³

Rai-henek ho fatuk

Mota Seisal

5.175.000 m ³

Batu gamping (limestone) Fósfuro

Travertin

Suku Bucoli Suku Buruma Norte Taci Ninin Baucau Vila Suku Buruma Baucau

DRN Ind.1996

18.000.000 m ³ 11.812.000 m ³ Ton. 1.969 Grau PeO5 % 2.200 Ton. RN, Mineral Hiptetik

Esplora PTAT (1991) Presisa investimento hodi explora rikusoin naturesa nia

Rai mutin nst.

BAGUIA

Observasaun

Rai henek ho fatuk

Mota Mau-Uai

2.500.000 m ³

D.R.N Indonesia (1996)

Rai henek ho Rai

Foho Buluro Suku Defa-Uassi

1.410.000 m ³

Hanesan

Mármore

Foho Matebian feto Suku Osso1.575.000 m ³ Huna

Hanesan

Diabas

Mota Mausokoa Suku Larisula

Hanesan

9.575.000 m ³

34


Planu Estrategiku Desenvolvimentu Munisipal Baucau Posto Administrativo

Recursos Naturais

Localização

Potencial Medida Lagoa 10.250 m² Grau be’e masin: Ph 6-7 CI: 10,830 Mg/Ltr

Observações

Masin fatuk

Lagoa Nunira

DETL (1991)

Rai-henek ho fatuk

Mota Laga

375.000 m²

DRNTL (1996)

Rai –henek ho fatuk

Mota Uaimui

3.500.000 m²

Hanesan

Cimentu no rai mutin

Laga

Kromit

Quelicai

Grau%36,4-5,3 Cr2O3

DRN Indonesia (1996)

Batu gamping (limestone)

Foho Liatoe no Samafano Suku 65.625.000 m³ Maluro

Mina Rai

Lelelai Quelicai

Mármore

Foho-Makaloso Maluro

4.500.000 m³

DRNTL (1996)

Fósforu

Suku Abo

Grau P 2O5,%1,89-5,85

Hanesan

Basalt

Mokububu,lacoliu

RN ipotétiku

Inventariu TL (1996)

Fatuk foho, raimutin, no sst

Quelicai Boha Terido - Ossouala

Osan mean 2,85-3 Grama/Ton.

DRN Sulawessi Norte Indonesia (1997)

Osan Mutin

Hanesan

Osan mutin: 490-560 Grama/Ton.

Hanesan

Riti/Kabre (tbg)

Hanesan

Riti: 0,70-11,4

DRN Indo (1994)

Osan Mean no Riti

Iha foho - Ossouala

Rekursu Natural Neneral ipotétiku

Riti (Tembaga)

Mota Passa,Suku Ossouala Antigu

Manganés (Mangan)

Foho Ossouala

MnO2, reserve ho midida tonelada 10.000

Hanesan

Mota Vemasse no Mota Manuleden

Rekursu natural Mineral ipotétiku

Peskizador DMI Bandung (1991)

LAGA

QUELICAI

Osan Mean (gold)

VEMASSE

(Klassifikasaun Tipo C) 1. Serpih ho fatuk sabak

Hanesan

PT.Dwi.(1994) PT Aneka (1991)

Rekursu Natural ipotétiku DNRM.Indo.(1996) Devide % 25-75%

4.275.000 m³ 1.293.750 m³

Hanesan

Vemasse

Grau Mg % 5-9

Hanesan

Ossouala

Rekursu natural ipotétiku

Hanesan

2. Rai henek ho fatuk

Mota Uaikua

3. Magnesit 4. Rai henek no rai

Bentomit/Bentaun

Venilale

Serpih ho fatuk sabak

Venilale

VENILALE

Reserva ho medida 408.985.920 m3 volume bele hetan Su’u fatin 716.717 m3 SiO2 (65,73-67,77) AI2O3 (15,07-15,87) Fe2O3 (2,02-2,07) CaO (2,03-2,36)

PPTM Bandung (1996)

Rekursu Natural e Mineral DNE hipotétiku

Fatuk mota, fatuk foho, raimutin, no sst.

35


Planu Estrategiku Desenvolvimentu Munisipal Baucau 2.16.7 -­‐ Turismu Sidade Baucau hale’u ho potensia natureza verde no luan, hatudu kor azul hanesan ho kor tasi Wetar nian, railolon no natar, nuu-­‐laran furak, hudi-­‐laran, akompaña mos ho bee tarutu husi mota ki’ik-­‐oan barak ne’ebé suli lemo-­‐lemo hodi atrai ema nia hakarak atu hare no kontempla beibeik Baucau nia furak. Baucau mos iha ona unidades Hotel balun no restaurantes ne’ebé hari husi Assosiasaun Baucau-­‐Oan sira, hodi hatudu sira nia servisu hamutuk no kada vez aumenta no atrai numero visitantes loron ba loron, ne’ebé hodi hatudu katak Baucau sai nudar segunda Sidade iha Nasaun ne’e, hodi atrai no dada nafa0n visitantes husi rai laran no rai liur hodi hili atu mai passa fim da semana iha capital Munisípiu. Pisina, Tasi-­‐ibun Watabo dadaun ne’e ema barak iha interese atu mai passa ferias iha fa0n refere tanto husi populasaun lokál nune’e mos visitantes husi fa0n seluk. Infra-­‐Estrutura, Hotelaria no Restaurantes, nomeadamente hanesan Pouzada Baucau daudaun ne’e hafoun no haluan-­‐tan, hodi hatudu kualidade de servisu tuir padraun Internasional sai mos nudar fa0n de enkontro ba Turistas sira ne’ebé visita mai iha Sentru Leste do Territóriu. “Sidade Baucau hale’u ho potensia natureza verde no luan, hatudu kor azul hanesan ho kor tasi Wetar nian, railolon no natar, nuu-­‐laran furak, hudi-­‐laran, akompaña mos ho bee tarutu husi mota ki’ik-­‐oan barak ne’ebé suli lemo-­‐lemo hodi atrai ema nia hakarak atu hare no kontempla beibeik Baucau nia furak. Baucau mos iha ona unidades Hotel balun no restaurantes ne’ebé hari husi Assosiasaun Baucau-­‐Oan sira, hodi hatudu sira nia servisu hamutuk no kada vez aumenta no atrai numero visitantes loron ba loron, ne’ebé hodi hatudu katak Baucau sai nudar segunda Sidade iha Nasaun ne’e, hodi atrai no dada nafaIn visitantes husi rai laran no rai liur hodi hili atu mai passa fim da semana iha capital Munisípiu. Pisina, Tasi-­‐ibun Watabo dadaun ne’e ema barak iha interese atu mai passa ferias iha faIn refere tanto husi populasaun lokál nune’e mos visitantes husi faIn seluk. Infra-­‐Estrutura, Hotelaria no Restaurantes, nomeadamente hanesan Pouzada Baucau daudaun ne’e hafoun no haluan-­‐tan, hodi hatudu kualidade de servisu tuir padraun Internasional sai mos nudar faIn de enkontro ba Turistas sira ne’ebé visita mai iha Sentru Leste do Territóriu. Ba zonas turistas iha parte Leste sei harí tan iha Tutuwala to’o Kom, no mos husi Estrada ninin Baucau nian to’o Hera. Parte hirak ne’e sei sai zona turisIka iha Timor Leste ho tassi ibun ne’ebé tropika no furak hatudu mos panorama fóho-­‐lolon ne’ebé atraiente fó vontade ba viajante hodi halo sira nia aventura, hodi apresia mos arkitetura portuguesa, historia no kultura konaba natureza lokál. La’o dalan naruk iha Estrada costa norte, desde Kom entre tasi-­‐ibun no faIn ne’ebé hanaran kampus de arroz liu husi mos Sidade historika de Lautem, Turista sir abele mai to’o iha Baucau, ne’ebé sai hanesan baze turisIka iha zona oriental. Baucau sai hanesan segunda Sidade iha Timor Leste, preve hodi hari mos toba-­‐faIn ne’ebé kompleto ho kualidades de aihan ne’ebé relevantes, hodi bele fó atendimentu ba viajantes rai-­‐laran no husi rai-­‐li’ur hanesan meius hodi fó atendimentu ne’ebé di’ak ba turistas sira. Bainhira Aeroporto Baucau funsiona sei sai hanesan odamatan tama-­‐sai Sidade Baucau, ba viajantes sira ne’ebé lakohi tun iha Baucau, iha posibilidade atu halo transaksaun de voo direta tuir rute internasional ba faIn disInatariu. Atu estabelese faIn ba Turizmu ekologiku ne’ebé di’ak no kualidade-­‐aas prefere liu estabelese iha kosteira Baucau, nune’e mos ho alojamento ki’ik no menus despesa, usa maneiras tradisionais ne’ebé negosiantes ki’ik sira prepara iha tasi-­‐ibun no tuir dalan ninin. Baucau sai nudar faIn Peskas ho nia bematan ne’ebé tropikas ho nia kor nabilan, sei promove hanesan ponto ne’ebé aas liu hodi apresia beleza Sidade Baucau. Iha Vila AnIga, Mercado tuan renova Iha ona no sai hanesan Sentru Kultural no ba Artesanatos no mos sai hanesan Sentru de Konvensaun Baucau no Sentru Informasoens TurisIkas. Edifisiu Merkadu ne’ebé renovadu sei hatudu/ konserva arkitetura kolonial Portuguesa no sai mos hanesan Ita nia patrimoniu kultural. Iha arredores, iha pisina ida, ho kontemplasaun bee-­‐mos, ne’ebé mos hanesan mos renovasaun hodi sai hanesan experiensia ba aIvidades ne’ebé uniku entre jardins tropikus luxus ne’ebé iha. 36


Planu Estrategiku Desenvolvimentu Munisipal Baucau Sidade Baucau sai hanesan mos baze ba viajantes no visitas kulturais ba Quelicai nune’e mos bele hakat liu ba foho lulik Matebian. Hahú husi foho Matebian nia hun ba to’o leten, visitantes sira bele apresia mos panorama ba Aldeia sira ne’ebé iha arredores foho Matebian hun. Sira bele hetan alojamentu ka aihan lokál no buka aprende atu bele fó respeitu ba kultura, ne’ebé hanesan patrimonio no historia konaba jornada resistensia armada no valor patrimoniu kultural. Konaba reabilitasaun no loke luan Estrada husi Dili to’o Baucau sei hasa’e liu-­‐tan visitantes turisIkas ho numeru-­‐aas liu-­‐tan mai iha Baucau, tamba ne’e tuir dalan estradas tenki tau sinais transitus nune’e hodi bele fasilita viajantes ba to’o iha faIn disInatario, ida ne’e maka formula iha PEDM 2010 – 2030). Tasi-Ibun Uatabo

Pouzada de Baucau

Bee-Manas Uai Cana Venilale

Piscina de Baucau

2.17 -­‐ Infra-­‐estruturas no transportes Infra-­‐estrutura sira ne’ebé existe iha Munisípiu Baucau frekuensia servisu sei oituan liu hodi atende komunidade no populasaun nune’e iha Territóriu Munisípiu uza dadaun meius ne’ebé iha hodi atende ba nesessidade sirkulasaun. Territóriu Munisípiu Baucau kruzadu ho nia eixo Leste-­‐Oeste, husi Estrada Nasionál ne’ebé liha Dili-­‐Manatuto-­‐Baucau-­‐Lospalos. Iha sorin seluk rodaviariu husi dalan Nasionál, liga Baucau no Viqueque, liu husi Postu Administra0vu Venilale. Husi parte Laga iha eixos Norte no Sul, iha ambito deslakasaun rodoviaria hodi liga mos Postu Administra0vu Quelicai no Baguia. Plano de Estradas Rurais Município de Baucau 2015-2017 Postos Administra0vos

Número de Propostas

Km

Baguia

19

138

Baucau Vila

34

115,4

Laga

22

212,5

Quelicai

22

293

Venilale

17

113

Vemasse

16

162,45

130

1034,35

Total

Fonte: Administração de Baucau

37


Planu Estrategiku Desenvolvimentu Munisipal Baucau Distância (Km) Sub-distrito

Baucau Vila

Baucau Baguia

Dili

Custo da viagem (USD) Baucau Vila

122

Dili

Outras Distâncias Baucau

(Km)

4

Aileu

169

65,6

187,6

4

9

Ainaro

183

Laga

20

142

1

6

Dili

122

Quelicai

35

157

3

6

Ermera

155

Vemasse

31

153

2

2

Lospalos

126

Venilale

30

152

2

4

Liquiça

154

Maliana

208

Manatuto

60

Same

159

Suai

223

Oe-cusse

243

Viqueque

61

Nota: A distância indicada para Oe-Cusse é a distância medida em linha recta.

Gráfico de distâncias relativas

Rede Estrada Munisipiu Baucau nian (Adaptado de SEEDS Timor)

2.17.1 -­‐ Portu Iha Kairabela, iha Postu Administra0vu Vemasse iha pontecais ida ne’ebé agora dadun ho kondisaun aat ne’ebé, iha asessu husi Estrada Nasionál.

2.17.2 -­‐ Aeroportu Aeroporto Baucau ho distansia 6,2km husi Sentru Munisípiu, ho kondisaun geografika ne’ebé di’ak. Hela iha planalto besik Estrada Nasionál ne’ebé liga Dili – Baucau no iha pista ne’ebé permite ba aviaun boot bele tun-­‐sa’e ho nia luan 2,5km, maibe dadaun ne’e la funsiona.

2.17.2 -­‐ Energia Iha kontestu implementasaun programa konaba sistema konfiavel konaba distribuisaun eletrisidade, dadun ne’e Baucau dispoen rede ida ho media voltagem ne’ebé fornese ba Postus Administra0vus hotu, tuir rezultadu Sensus 0nan 2010 ho total 21255 Umakain iha Baucau, 6280 maka iha ona asesu ba eletrisidade. Konforme Dadus husi EDTL katak iha Postu Administra0vu Baucau Vila populasaun ne’ebé asessu ona eletrisidade ba 24 horas de tempu maka ho persentagem 59%. Nune’e mos ba Postu Administra0vus sira seluk ne’ebé hetan ona asessu ba eletrisidade exeptu iha fa0n sira balun ne’ebé dadaun ne’e seidauk hetan asessu ba eletrisidade. Ho asessu fornesimentu regular eletrisidade ne’ebé iha atu hodi bele hadi’a kualidade vida moris komunidade nian iha Baucau no hodi apoiu ba Hasa’e kresimentu de Ekonómia no kriasaun de empregu ba iha Sidade no areas rurais. 38


Planu Estrategiku Desenvolvimentu Munisipal Baucau Durante 0nan 20 nia laran iha tenta0vu balun ne’ebé halo atu tau fornesimentu ba energia eletrika regular fora husi Sidade Baucau. Maibe kapasidade ba abastesimentu afetadu tebes husi konsekuensia instabilidade depois de simu rezultadu husi Konsulta Popular,iha fa0n barak estruturas basikas de eletrisidade ne’ebé iha hetan estragus total. Maibe dadaun ne’e geralmente hahú lao di’ak, maike iha zonas balun regularmente sei iha faillas. Energia eletrisidade bele usa hodi te’in, fó naroman, hodi usa ba geleira, televizaun, komputadores, radios, telefone no sasan eletronikus seluk-­‐tan. Benefisios sosiais boot tebes por exemplo hetan asessu ba naroman hodi fasilita estudantes sira hodi lee no estuda, liu-­‐liu usa mos ba frigorifiku hodi konserva ai-­‐han ne’ebé hegieniku no saúdavel. Benefisiarius ekonómikus hetan rezultadus husi energia eletrisidade ho numeru ne’ebé boot tebes. Husi existensia eletrisidade ho ninia distribuisaun presiza tebes atu Timor Leste bele transforma-­‐aan husi nivel ki’ik Dezenvolvimentu hodi hakat ba Ekonómia moderna, bele hadi’a sosiedade ida saúdavel no formasaun di’ak ne’ebé liga no bele halo ligasaun ho mundu tomak. Iha nesessidade konaba eletrisidade tamba enfluensia pra0kamente ba esforsu hotu konaba Dezenvolvimentu iha Timor Leste no iden0fika ona sai nudar prioridade Nasionál. Planu konaba eletrisidade integradu ona iha Planu Dezenvolvimentu Global ba Territóriu tomak, ho obje0vu atu korresponde exigensias energe0kas ba longu prazu, atu hodi konstroi infra-­‐estruturas basikas no dezenvolve industrias iha setores hotu, inklui konaba kriasaun refinaria, hanesan plataforma ba abastesimentu iha industria LNG ida iha rai, parte Tasi-­‐Mane. Sistema ne’ebé agora iha, komPostu husi 58 geradores induviduais, Diesel ne’ebé bele halo distribuisaun lokál ho nia total bele produz 40MW.

!

Oficiais ADN halo inspesaun iha Venilale Fonte: Portal da Transparência de Timor-Leste

39


Planu Estrategiku Desenvolvimentu Munisipal Baucau

2.18 -­‐ Edukasaun Nível de Eskolaridade da Populasaun de Baucau (5-­‐29 anos de idade) Nível de Escolaridade Total

Nunca frequentou

Pré-­‐Primária

Primária

Pré-­‐ Secundária

Secundário

Politécnico

Universidade

Não formal

Não declarou

Manatuto

56095

10293

1801

26166

8155

7955

268

820

295

342

Mane

28400

5225

917

13691

4014

3668

125

448

152

160

Feto

27695

5068

884

12475

4141

4287

143

372

143

182

Urbano

12051

892

440

4397

2077

3520

142

407

63

113

5951

442

211

2333

1026

1598

65

203

27

46

Mane Feto

6100

450

229

2064

1051

1922

77

204

36

67

Rural

44044

9401

1361

21769

6078

4435

126

413

232

229

Mane

22449

4783

706

11358

2988

2070

60

245

125

114

Feto

21595

4618

655

10411

3090

2365

66

168

107

115

Nunca Frequentou Pré-­‐Primária Primária Pré-­‐Secundária Secundário Politécnico Universidade Outros

Escola do Reino de Venilale. Construída durante a administração portuguesa de Armando Pinto Correia.

40


Planu Estrategiku Desenvolvimentu Munisipal Baucau Ensino Básiku (2011) Público

Privado

Alunos Professores

Escolas

Alunos

Total

Professores

Escolas

Alunos

Professores

Escolas

Baucau

20120

572

98

14233

386

76

34353

958

174

Nacional

257596

7515

1088

46461

1317

185

304057

8832

1273

Ensino Sekundário (2011) Público

Privado

Alunos Professores

Escolas

Alunos

Total

Professores

Escolas

Alunos

Professores

Escolas

Baucau

3032

79

8

671

8

1

3703

87

9

Nacional

25490

1096

43

12292

349

31

37782

1445

74

Ensinu Técniku Sekundário (2011) Público

Privado

Alunos Professores

Escolas

Alunos

Total

Professores

Escolas

Alunos

Professores

Escolas

Baucau

132

17

1

431

22

2

563

39

3

Nacional

4343

294

12

2243

24

5

6586

318

17

Mapa da AlfabeNzação (idade superior a 15 anos) Distritos de Timor-­‐Leste e Sucos de Baucau [Adaptado do Relatório de Sucos do Censos 2010, Ministério das Finanças]

41


Planu Estrategiku Desenvolvimentu Munisipal Baucau Ensino Secundário / Número de Alunos [2013] 10º Ano

Escola

CN

11º Ano CS

CN

12º Ano CS

CN

CS

Homem

Mulher

Total

Homem

Mulher

Total

Total

Homem

Mulher

Total

Homem

Mulher

Total

Total

Homem

Mulher

Total

Homem

Mulher

Total

Total

ESG Publica 01 BCU

80

120

200

100

123

223

423

69

99

168

150

180

330

498

65

73

138

70

120

190

328

ESG Publica 02 V. Nova

91

101

192

113

120

233

425

101

88

189

141

138

279

468

68

54

122

223

218

441

563

ESSA Senior Baucau

74

57

131

39

48

87

218

61

74

135

37

30

67

202

49

37

86

42

71

113

199

ESG Filial Kilik Waigae

15

18

33

24

23

47

80

15

12

27

20

23

43

70

3

5

8

29

12

41

49

ESG Filial Baguia

4

7

11

12

5

17

28

3

3

6

21

8

29

35

5

5

10

8

6

14

24

ESG Filial Laga

11

11

22

6

8

14

36

11

8

19

17

6

23

42

12

6

18

8

5

13

31

ESG Filial Quelicai

27

15

42

12

25

37

79

14

6

20

6

15

21

41

7

2

9

4

8

12

21

ESG Filial Venilale

30

34

64

68

52

120

184

36

32

68

32

21

53

121

26

16

42

36

37

73

115

ESG Filial Vemasse

13

9

22

26

24

50

72

5

8

13

32

18

50

63

9

8

17

12

16

28

45

345

372

717

400

428

828 1 545 315

330

645

456

439

895 1 540 244

206

450

432

493

925 1 375

Total

Fonte: Direcção de Educação do Município de Baucau

Ensino Secundário Técnico Vocacional / Número de Alunos [2013] Escola

12º Ano

Totais

F

Total

M

F

Total

M

F

Total

M

F

Total

119

156

275

27

44

71

24

30

54

170

230

400

119

156

275

27

44

71

24

30

54

170

230

400

Marcenaria

18

3

21

17

3

20

17

2

19

52

8

60

Mecânica

18

2

20

18

1

19

19

1

20

55

4

59

21

0

21

18

2

20

13

3

16

52

5

57

18

3

21

18

3

21

16

4

20

52

10

62

75

8

83

71

9

80

65

10

75

211

27

238

Tec.Alimentar

3

2

28

0

16

16

2

26

28

5

67

72

Hotelaria

3

26

29

2

13

15

6

23

29

11

62

73

6

51

57

2

29

31

8

49

57

16

129

145

200

215

415

100

82

182

97

89

186

397

386

783

Sub-­‐total

ETP D. Bosco Fatumaca Electricidade Electronica Sub-­‐total

ETP Venilale

11º Ano

M

Contabilidade

ETP Publico Baucau

10º Ano

Programas

Sub-­‐total Total

Fonte: Direcção de Educação do Município de Baucau

Número de professores conforme Grau Académico [2013] ES

Escola

D-­‐2/D-­‐3

Homem Mulher

Total

Homem Mulher

S-­‐1 Total

S-­‐2

Homem Mulher

Total

Homem Mulher

Total

ESG Publica 01 BCU

5

0

5

7

6

13

22

7

29

3

0

3

ESG Filial Kilik Waigae

7

1

8

3

2

5

9

1

10

0

0

0

ESG Filial Laga

3

1

4

3

0

3

4

1

5

0

0

0

ESG Filial Quelicai

1

0

1

1

1

2

10

0

10

0

0

0

ESG Publica 02 Vila Nova

6

1

7

10

7

17

19

7

26

5

1

6

ESG Filial Baguia

3

0

3

3

1

4

4

0

4

0

0

0

ESG Filial Venilale

1

1

2

3

3

6

8

2

10

0

0

0

ESG Filial Vemasse

2

1

3

1

1

2

6

1

7

0

0

0

ESG Santo Antonio Baucau

2

0

2

0

0

0

4

1

5

0

0

0

ESG TMR Osso-­‐Huna

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

30

5

35

31

21

52

86

20

106

8

1

9

Total

Fonte: Direcção de Educação do Município de Baucau

Número de professores conforme Grau Académico [2013] ES

Escola

D-­‐2/D-­‐3

Homem Mulher

ESTV Pública de Baucau

Total

Homem Mulher

S-­‐1 Total

S-­‐2

Homem Mulher

Total

Homem Mulher

Total

1

1

2

6

3

9

5

0

5

0

0

0

ESTV Dom Bosco Fatumaca

11

0

11

7

0

7

0

0

0

0

0

0

ESTV St.Mazarello Venilale

0

0

0

0

3

3

1

0

1

0

0

0

12

1

13

13

6

19

6

0

6

0

0

0

Total

Fonte: Direcção de Educação do Município de Baucau

42


Planu Estrategiku Desenvolvimentu Munisipal Baucau

Número de professores conforme Estatuto Funcionalismo [2013] Permanente

Escola

Homem Mulher

Contratado

Total

Homem Mulher

Adm/Guarda

Total

Homem Mulher

Total

Homem Mulher

Total

ESG Publica 01 BCU

37

13

50

0

0

0

0

2

2

37

15

52

ESG Filial Kilik Waigae

16

4

20

3

0

3

0

0

0

19

4

23

ESG Filial Laga

8

2

10

2

0

2

0

0

0

10

2

12

ESG Filial Quelicai

5

1

6

7

0

7

0

0

0

12

1

13

ESG Publica 02 Vila Nova

40

14

54

0

2

2

4

1

5

44

17

61

ESG Filial Baguia

8

2

10

1

0

1

0

0

0

9

2

11

ESG Filial Venilale

9

5

14

3

1

4

0

0

0

12

6

18

ESG Filial Vemasse

6

2

8

3

1

4

0

0

0

9

3

12

ESG Santo Antonio Baucau

6

1

7

0

0

0

0

0

0

6

1

7

ESG TMR Osso-­‐Huna

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

135

44

179

19

4

23

4

3

7

158

51

209

Total

Fonte: Direcção de Educação do Município de Baucau

Número de professores conforme Estatuto Funcionalismo [2013] Permanente

Escola

Homem Mulher

ESTV Pública de Baucau

Contratado

Total

Homem Mulher

Adm/Guarda

Total

Homem Mulher

Total

Homem Mulher

Total

12

4

16

0

0

0

1

1

2

12

4

16

ESTV Dom Bosco Fatumaca

0

0

0

0

0

0

0

0

0

18

0

18

ESTV St.Mazarello Venilale

1

3

4

0

0

0

0

0

0

1

3

4

13

7

20

0

0

0

1

1

2

31

7

38

Total

Fonte: Direcção de Educação do Município de Baucau

43


Planu Estrategiku Desenvolvimentu Munisipal Baucau

2.19 -­‐ Saúde Estabelesimentu Saude iha Baucau no nível nasional (2011) Públicos Hospitais

Sentrus de Saúde

Postus de Saúde

SISCa

Total

Clínicas Privadas

Total

Baucau

1

6

25

60

92

3

95

Nacional

6

66

216

477

765

47

812

Iha area Munisípiu iha Hospital Públiku ida (1) no Clinicas Privado tolu (3). Konaba Pessoal Saúde nivel Munisípiu, iha 3851 habitantes ba kada Medico, 809 habitantes ba kada Infermeiro no 1831 ba kada Parteira. Pessoal Saúde iha Baucau no nível nasional Médicos

Enfermeiros

Parteiras

Total

Baucau

29

138

61

228

Nacional

250

870

390

1510

Médicos Enfermeiras Parteiras

44


Planu Estrategiku Desenvolvimentu Munisipal Baucau

3. PLANU ESTRATEGIKU DESENVOLVIMENTU LOKAL Munisípiu Baucau hanesan Organismo Públiku Administrasaun Lokál, ho nia vizaun atu promove konaba progresu no Dezenvolvimentu sustentavel iha Munisípiu, define estrategia no liña orientadores, kria kondisoens ho espirítu kompe00vidade, inovasaun no modern, hodi asegura konaba interesses públikus liu husi servisu efisiente, transparente no rigorosa iha gestaun no afetasaun ba rekursus. Vizaun Munisípiu nian atu “sai Munisípiu dinamiku inovador no solido”. Inovasaun no solidariedade signifika konaba kapasidade Baucau nian ne’ebé konsegue koloka iha espasus mamuk, konaba nia diferenssa e bele lidera transformasoens necessarias hodi hamoris Munisípiu nia kbit, sai hanesan obje0vu ba poder efe0vu Demokrá0ku. Misaun Munisípiu Baucau nian liu husi afirmasaun Territóriu, sai hanesan referensia em termos balansu ambiental, hanesan sosiedade ida ne’ebé inklusiva no desigualidade sosiál minimu, ho sistema impresarial ne’ebé dinamiku no kompe00vu la ses husi aspetus kulturais ho kualidade, kontribui ba afirmasaun konaba importansia no kompe00vidade iha nivel Regiaun no mos iha nivel Nasionál, liu husi esekusaun de programas iha areas oi-­‐oin tuir nia kompeténsia hodi promove kualidade moris ba ninia sidadaun, liu husi dialogu ho in0tuisaun no agentes sira seluk iha lokál, hodi aumenta dinamiku de servisu ho jia parseiros efe0vus. Munisípiu Baucau define ninia missaun hodi promove Dezenvolvimentu ekonómiku, Dezenvolvimentu sosiál no kultural hodi kria kondisaun inovadoras hodi hadi’a kulidade moris geral iha Munisípiu, hodi atrai gerasaun foun hanesan kon0nuadores ba Dezenvolvimentu, kria kompe00vidade nivel Territóriu. ObjeNvu Estratéjiku Munisípiu Baucau define ninia obje0vu Estratéjiku hanesan: Kulidade Servisu iha Munisípiu, rasionaliza rekursus finanseirus no mo0vasaun ba Dezenvolvimentu konaba rekursus humanus. Munisípiu iha niania prinsípius basikus ba atuasaun, kompeténsia, transparensia, hones0dade, insessaun, espirítu nasionalismu, Planu no Dezenvolvimentu, inovasaun ba Munisípiu no produ0vidade ba servisus públikus. Konsidera vizaun no misaun ne’ebé Munisípiu hakarak hodi la’o tuir atual konjuntura ekonómika no sosiál iha nivel Internasional, Nasional no Lakal sai nudar obje0vus Estratéjikus Munisípiu Baucau ba 0nan tuir mai no sei hala’o hanesan tuir mai. ✤ Konsolida Finansas Munisípiu nian Kompromete hodi kumpre ninia responsabilidade hodi alkansa obje0vus ne’ebé trassadu, gere ho forma korreta ba rekursus ne’ebé iha. Sai nudar preokupasaun sentral iha kontrolu konaba despesas no reseitas Públikas, tuir kuadru gestaun ne’ebé di’ak hodi hassa’e kualidade de servisu. ✤ Koesaun Sosiál no Ekonómika Halo Territóriu Munisípiu Baucau di’ak liu husi ema nia hare iha aspetu Ekonómia no sosiál koñesidu ho nia a0vidade geral husi espasu kualidade vida moris. Buka promove imagaem di’ak Baucau nian, bainhira Munisípiu ne’e hanesan referencia ba panorama cultural iha regiaun ne’ebé dezenvolve Grupu de a0vidades des0nadus, tantu ba populasaun lokál nune’e mos ba turista sira mai husi rai liur. Hakarak aumenta-­‐tan no kompleta ekipamentus sira ne’ebé iha, la’os deit konaba kultura nian, maibe mos konaba desportus nune’e mos buka hadi’a kualidade konaba ekipamentus eduka0vus iha Familia, nune’e mos iha area edukasaun formal no iha aksaun sosiál. Territóriu Munisípiu Baucau bele hari ambioente komopeta0vu ba empresas no negosiantes lokál hodi atrai impresas ho nia kapasidade ne’ebé boot hodi kria empregu ba ema ida-­‐idak no ba Familia. ✤ Administrasaun moderna, transparente no governasaun di’ak Sai hanesan obje0vu sentral hodi kon0nua fó orientasaun konaba gestaun ba sidadaun hodi assume no hadi’a nafa0n servisus ne’ebé sira hala’o 0ha ona. Munisípiu iha vontade atu hadi’a esperansa povu nian, no fasilita ema nia moris, oprganizasaun no agentes ekonómikus nia moris. Ba ida ne’e investe iha modernizasaun ba servisus Munisípais nian iha rekursus humanus, organizasaun no teknologia. 45


Planu Estrategiku Desenvolvimentu Munisipal Baucau Ida ne’ebé hanoin atu kon0nua hari kondisoens ne’;ebe di’ak ba Dezenvolvimentu humanu konaba mobilizasaun segmentos hotu iha sociedade konaba movimento assosiasaun atu fómenta ba demokrásia par0sipa0va ho instrumentos hanesan orcamento par0sipa0vu hodi mo0va ema no fundus hodi mo0va asaun sidadaun hotu hodi haforsa mekanismus no informasoens iha sosiedade. ✤ Reabilitasaun ba konservasaun urbana Ho interese atu dezenvolve Territóriu Munispio Baucau no adopta polí0ka ordenamento, planeamentu no gestaun Territoriál ne’ebé koerente no sustentavel. Territóriu Munisípiu Baucau tenke hari ho factor de kompe00vidade, hodi atrai impresas ho kapasidade boot hodi hamossu enprego, bele hariku ema no familia. ✤ Territóriu ne’ebé ho ambiente boot Hakarak tau posisaun Munisípiu Baucau hanesan Territóriu ne’ebé boot iha meio ambiente hari no afirma liu husi kombinasaun de criteria ne’ebé los husi asaun ne’ebé hodi promove konaba kualidade ambiental hanesan valor sentral ba a0vidades ekonómikus no sosiál iha regiaun. Ikus mai koalia konaba obje0vu Estratéjiku ne’e bele reve fila-­‐fali, husi etape ida ba etape seluk hodi fó kon0nuidade ba missaun nune’e Munisípiu Baucau prontu atu fó defesa ba interese Munisípiu nian ne’ebé boot. Iha Dokumentu Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Timor Leste 2011-­‐030 iden0fika 0ha ona Zonas Estratégikas Nasional ne’ebé korresponde konaba zonas ne’ebé ho nia kresimento ekonomiku Nasionál, ho baze ba iha vantagem di’ak no espesializadu. Baucau nia ámbitu integra ho Munisípiu Manatuto no Lautem ba área Dezenvolvimentu iha parte norte. Mensiona iha PED 2010-­‐2030, que “Bele dezenvolvidos iha varios setores potensiais, tantu iha área foun ba kriasaun animais, áreas foun ba plantasaun (noz-­‐moscada, coco e cacau), ba indústrias de prosesamentu ikan no a0vidades seluk mos iha Turismu temá0ku (hanesan Turismu históriku, eco-­‐Turismu, Turismu marí0mo no Turismu kultural)”. Ba kuadru ida ne’e,iha faze prosesu desentralizasaun administra0va nial aran, bele enkuadra ba proposta Dezenvolvimentu lokál. Instalasaun Munisípiu iha faze inisial, funsionamentu normal, iha ekipa ida ba realiasaun programa, halo estudus,levantamentu no elaborasaun ba Planu Dezenvolvimentu Munisípal, hodi harmoniza koordenasaun no esforsu ba asaun. Iha konfórmidade ho kompetências ne’ebé define klaru ba Munisípiu sira, tuir asaun, projetus no inisia0va ne’ebé mak hasae efeitu iha implementasaun ba prosessu dessentralizasaun no kriasaun munisípiu Baucau. Sekuénsia ne’e la korresponde ba proposta ida ho kronológika, ne’ebé sidauk define didi’ak ninia konklusaun iha dokumentu ne’e.

3.1 -­‐ Kapital Sosial Rikusoi lolos ba kualker Munisípiu ida, mak povu nia forsa rasik, hanesan rekursu humanus sai elementus fundamental ba susesu iha prosesu desentralizaun no kriasaun ba munisípius. Maximiza iha area saúde, Edukasaun no kualidade vida geral povu Baucau nia moris, essencial ho hetan Munisípiu ida ne’ebé justu no dezenvolvidu. Timor-­‐Leste simu knar atu konkre0za Obje0vu Dezenvolvimentu Miléniu nian ne’ebé iha obje0vus Estratégikus Dezenvolvimentu walu ne’ebé membrus Estadus Unidus tomak atu alkansa iha 2015. PEDL Baucau me0n ho nia Obje0vus de Dezenvolvimentu Nasionál no hakarak refleta ba história, rasik, kultura no patrimóniu úniku. Ita nia meta no objec0vos Estratégikus rekoñese katak iha konstrusaun Munisípiu de Baucau konsolidasaun paz sai hanesan prioridades ne’ebé ita hakarak to’o, nune’e ita bele a0nji mos obje0vu sosiál no Ekonómia. Iha área kapital sosiál, PEDL Baucau hakarak hadi’a povu Baucau nia vida, ita nia kapital humanu liu husi estratégia no asaun iha área vitais hanesan edukakasaun, saúde e inklusaun sosiál. Konaba atensaun ne’ebé atribui ba área sira ne’e, reflekta ba prioridades PovuTimor no ita nia kompreensaun ba sosiedade ida ne’ebé forte no pilar ida nesessáriu ba Dezenvolvimentu ekonómiku. Iha munisípiu Baucau, rekursu humanus sai komponente importante no figura ne’ebé kapaz hodi responde ba desafios konaba konstrusaun no instalasaun Munisípiu. 46


Planu Estrategiku Desenvolvimentu Munisipal Baucau Baucau (ho 9% ba empregu Nasionál iha setor servisus públikus no kole0vus), sai Sentru darua ba Administra0vu husi nível Nasionál, iha potensia konaba koñesementu no kuadrus ne’ebé permite no hetan konfiansa ruma iha futuru mai. Tuir mai, refere liu ba numeru nível edukacional konaba rekursus humanus ne’ebé iha kada Postus Administra0vus iha Munisípiu ida ne’e . Baucau iha número intelectuais ne’ebé boot husi áreas oi-­‐oin, hanesan área ba fórmasaun ne’ebé relevante liu iha Edukasaun (66%), husi Administrasaun Públika (6%) no Direito (5%), ba Siénsias Saúde (4,4%) no Agrikultura (3,5%) entre area hirak ne’e, hetan numera boot liu mak iha area edukasaun. Relasiona ho rekursu humanus ne’ebé iha no nesessidade ba rekursus humanus, importante ba Munisípiu hetan kompeténsia iha áreas ne’ebé falta, liu husi rekrutamentu ba munisípiu nia oan sira ou liu husi formasaun ba kuadrus pessoal ne’ebé iha 0ha ona. Tuir kompeténsia ne’ebé defini ba Munisípius tuir asaun, projetus no inisia0vas ne’ebé tenke simu iha implementasaun ba iha processu sequensializasaun ba kriasaun Munisípiu Baucau. Lala’ok ida ne’e la koresponde ba proposta kronologika ne’ebé trasa, tamba trasu definisaun ne’ebé luan ba konkluzaun iha dokumentu ne’e. Fó apoiu ba inisiaNva Lokál kona empregu ne’ebé ar0kula iha Sekrtáriu Estadu ba Apoiu Ekonómia ba Feto hodi kria medidas ba promusaun kona ba inves0mentu hodi kombate desempregu. Fó apoiu ba asaun ba Lideransa Komnuitaria Tradisional Estabelese ekipa hodi apoio Xefe Suku sira atu elabora planu Dezenvolvimentu Lokál. Delega kompeténsia no kondisaun ne’ebé naton hodi estabelese ligasaun di’ak entre Munisípiu Baucau ho lideransa Komunitaria Tradisionais.

3.1.1 -­‐ Edukasaun no Formasaun Edukasaun no fórmsaun sai hanesan chave hodi hadi’a kondisoes vida povu nian, hodi bele ajuda no konkre0za nia potensia ne’ebé iha. Sai importante mos ba kresimentu no dezenvolvimentu ekonomiku Baucau nian. Ita nia vizaun maka Baucau oan sira hotu-­‐hotu tenke asesu ba edikasaun ne’ebé ho kualidade hodi primete vida saudavel no produ0va kontribui a0vamente ba prosesu dezenvolvimentu Munisípiu na ba Nasaun. Ita pasu primeru atu konkre0za vizaun ida ne’e hasai obstakalus kona ba impedementu ba asesu edukasaun, hodi garen0a no asegura kona ba direitu edukasaun ba labarik hotu-­‐hotu iha nivel Nasionál. Atu hasa’e no hadi’a asesu edukasaun, Timor Leste presiza hadi’a kualidade no ekuidade edukasaun atu bele alkansa rezultadu aprendizajen ne’ebé di’ak no ho kualidade. Servisu rua ne’e sei rekere no afeita ba sekursu ne’ebé di’ak no substansia. Ita tenke alrga no hadi’a sistema edukasaun hodi bele garanga katak iha infa-­‐estrutura no dosentes ne’ebé presiza, atu fó asesu ba kualidade edukasaun ba labarik sira indepentemente iha fa0n ne’ebé sira hela ba. Konstrusaun, kuidadu (apetrechamento) no manutensaun ba estabelesimentus de Edukasaun pré-­‐ escolar e escolas do ensino báziku garan0a dezenvolvimentu no rekualifika pa0o eskola no Munisípiu nomos kondisoens ba formasaun ba kualidade jovens Baucau nian. Sob planu husi Armando Pinto Correia, Administrador durante Portugues nia ukun iha Baucau ne’ebé hari iha dekade 30 sekulo 20, hari eskolas oi-­‐oin, hanesan: Eskola do Reino Venilale, no eskola do Reino Vemasse hodi konsidera valoe istoriku no ar0ktetu ba iha edifisio sira ne’e, Munbicipio bele halo rehabilitasaun no rekooperasaun hodi valoriza nudar patrimonio uniku Munisípiu, no tama iha rede Ins0tuisaun de ensinu Munisípiu nian. Apoiu ba Dezenvolvimentu aNvidades komplentar ba asaun edukaNva, iha edukasaun Pre-­‐eskolar no ensinu Premario. Promove no integra iha area kultura (teatru) desportu no sst. Garan0a kondisoens ensinu ba alunus ho nesessidade espesiais no introduz lian ho jestus, ho apoiu husi material ensinu seluk. ParNsipa no apoiu ba edukasaun Exatra-­‐Eskolar ho kriasaun servisu biblioteka bele lori ba to’o iha fa0n sira ne’ebé isolado hodi servidu ba sidadun hot-­‐hotu. Hanesan mos Munisípiu bele promove no apoio ba inicia0va kona ba area eduksaun nao formal ida ne’e ne’ebé NGO’s no In0tuisaun Religiosa sira hala’o. . 47


Planu Estrategiku Desenvolvimentu Munisipal Baucau Gere pessoal sira ne’ebé la’os docentes, iha edukasaun pre-­‐eskolar no iha ensinu Primario fó kapasitasaun ba sira kona ba sira nia funsaun de apoiu no akompañamentu. Asseugura ba kriasaun no gestaun ba erefetores dos kona ba estabelecimentu ensinu Pre-­‐eskolar no baziiku, iha regime ne’ebé direitu no hetan konsensus, hodi garante servisu ho kualidade no alimentasaun di’ak ba jovens estudantes ne’ebé frekuenta eskolas Munisípiu. Aprova no exekuta planu Munisípal iha ensinu rekorente hodi garante alfabeNzasaun ba populaasaun. Planu ida ne’e sei bele integra par0sipasaun ema privadu, ins0tuisaun religiosa, no NGO’s, kompete ba Munisípiu atu ar0kula no assegura ba inisia0va oi-­‐oin ne’ebé iha.. Munisípiu iha dever atu hari bibleoteka ne’ebé kompleta ho nia ekipamentus hodi bele Públika ba alunus kona ba lingua ofisiais Timor Leste, nune’e bele konsidera kona ba introdusaun teknologia foun no kria fa0n ou centru ba rekursu mulN media hamutuk ho eskola sira. Liga ba Sekretáriu Estadu Polí0ka Formasaun no Empregu atu iden0fika ba iha area profisionais ho interese boot ba dezenvolvimentu kona ba a0vidades de formasaun Profisionál no kria sentru de kualifisaun no formasaun no eskola teknikas profesionais sai hanesan priodade ba dezenvolvimentu Munisípiu Baucau hanesan tuir mai ne’e: Hari no hala’o Sentru formasaun Turismu no Hotelaria, ne’ebé bele aproveita ba esperiensia no potensia Baucau nian iha area a0vidades ida ne’e, kapa0sitas Tékniku profesionais sira atu bele fó servisu ne’ebé di’ak no kualidade. Sentru formasaun Karpintaria no Mobiliario ne’ebé kria iha area Caibada, Baucau Vila servisu hamutuk ho SEPFÓPE. Munisípiuo bele promove kona ba igualdade kona ba asesu iha ensinu Superior liu husi implementasaun programa no polí0ka kona ba bolsu estudu edukasaun.

3.1.2 -­‐ Saúde Par0sipa iha planeamentu ba rede ekipamentu Saúde Munisípais no Komunitaria no kona ba programa prevensaun no rekupera sanitario ba funsionáriu iha Venilale. Hari, manten no apoiu ba sentru Saúde komunitariu ho nivel 2 ho ninia klinika movel sira, centru Saúde komunitario ho nivel 3 no 4 no postus Saúde iha Aldeia hato’o ho kuidadu kona ba Saúde ba populsaun hotu iha Munisípiu. Par0sipa iha desfinisaun kona ba polí0ka de asun Saúde Públika servisu hatmutuk Ministériu da Saúde. ParNsipa planu komunikasaun no informasaun ba sidadaun kona ba materia de Saúde liu husi promusaun programa higiene no Saúde iha planeamentu familiar. Koopera ho senNdu ba kompaNbilazasaun ba Saúde públiku ho planeamnetu Estratéjiku dezenvolvimentu hodi apouio programa de kontrolo epidemiológiku no vasinasaun iha servisu hamutuk Ministériu da Saúde hamutuk ho inisia0va husi ins0tuisoens oi-­‐oin hanesan NGO’s.

3.1.3 -­‐ Juventude, Desportu no Tempus Livres Joventude Baucau hanesan futuru lider ba Munisípiu. Sira mak sei transforma Baucau no kontribui Dezenvolvimentu ba nia sosedade no Ekonómia rasik. Presiza halo buat hotu-­‐hotu atu bele alkansa ba ami nia objec0vo no apoia jovens sira no fó oportunidade ba sira tuir nesessidade hodi hetan experiénsia, kualifikasaun no valores ne’ebé permite ba sira par0sipasaun proak0vu (plenamente) iha a0vidades despor0vas. Baucau nudar Munisípiu jovem: kuase ida baluk lima 1/5 husi populasaun,ne’e jovem, entre 15 no 24 anos. Ita jovens sira sofre ba taxas desemprego mak barak liu kompara ho ema sira ne’ebé hetan servisu ona, maibe la kualifikadu no presu (salariu) ne’ebé kiik. Iha sosiedade tempu agora, jovens sira hein deit oportunidade ne’ebé mundu apresenta ba sira no sira barak liu mak sente katak oportundade ba sira iha, maibe ladun aproveita ba oportunidade ne’ebé iha Baucau. Ami nia vizaun konsiste ba ami nia jovens hodi konkre0za ba sira nia potensia rasik, maibe sidadaun saudável, matenek(instruídos), é0kus no sai lideres ne’ebé orgullu nudar Baucau oan. Planu infra-­‐estruturas ba Juventude no Desportu ne’ebé importante iha Baucau, mak hanesan tuir mai ne’e: • Kria Assosiasaun Juventude iha nível Munisípal no iha Postus Administra0vus.

48


Planu Estrategiku Desenvolvimentu Munisipal Baucau Konstrusaun Infra-­‐Estruturas Despor0vas, mak kampu futebol, voleibol no basketebol iha nivel Munisípiu no ba Postus Administra0vus. • Konstrusaun ba Sentru de Treinamentu ba Juventude sira iha nível Munisípiu. • Dezenvolvimentu ba kampus de Formasaun ba Lideransa atu promove kondisaun fizíka ne’ebé di’ak, administrasaun kualifikadu, resolusaun de konflitus no valores síviku. • Hadi’a (Melhoria) ba Sentru Juventude ne’ebé iha ona no konstrusaun ba Sentrus Mul0funsaun ba Juventude,hodi presta formasaun iha áreas hanesan s língua, tenologia, arte, muzika, desporto no eduksaun sivika. • Apoia finansiamentu ba a0vidades despor0vu komunitaria hodi promove talentus ne’ebé kualifikadu. • Apoia finansiamentu ba ekipa Munisípal hodi par0sipa ba eventos despor0vu iha nível Nasionál no internasionál. Parques ba kampionatu nudar interesse Munisípal – Munisípiu sei iden0fika áreas no fó lisensa / hari instalasaun ba parques kampionato iha área Fóho Mundo Perdido, Uatabu, Lagoa Bahamori (Nanuri), Foho Matebian Mane. Instalasain ba Ekipamentus práNka desporNva no rekreaNva ba interesse Munisípal hanesan kria, manutensaun no jestaun ba fa0n(recintos) despor0vos,kampos ba jogos no instalasaun atu apoio ba prá0ka de desportus náu0ku no selu-­‐seluk tan. Iha ámbitu ida ne’e munisípiu sei kria no hadi’a kondisaun ba u0lizasaun no jestaun ba piscina Munisípal iha Baucau Vila. Fó Lisensa no fiskaliza ba faNn (recintos) Espectáculos Apoio acNvidades desporNvas no rekreaNvas ba interesse Munisípal – Kampionatos no torneio ba desportu kole0vu (futebol, baskete, ...) entre klubu no Postus Administra0vus iha munisípiu. Apoia ba konstrusaun no Konsersaun ba Ekipamentus desporNvus no rekreaNvos iha ámbitu lokál -­‐ Infraestruturas no ac0vidades ba Turismu desporto no aventura, hanesan vela, kanoagem, lao ain (caminhada), nani tasi (mergulho), (...) kria iha área prioriodades ba Dezenvolvimentu Turismu iha munisípiu, tenki iha nia desenho ho fórmas ne’ebé integradu no par0cipasaun husi komunidades juvens sira inklui sidadaun seluk. Sentru MulNfunsaun ba Jovens Tuir konseitu programa Governu nian, Munisípiu sei hari konstrusaun Sentru Mul0funsaun ba Jovens sira iha Postu Administra0vu hotu iha Munisípiu Baucau. Iha sede administrasaun Munisípiu sei hari infra estructura prioritário ho nia karakter no funsionamento hanesan Sentru ba Juventude iha nivel Munisípal. •

3.1.4 -­‐ Inklusaun no Protesaun Sosiál Hahú restaurasaun Independénsia iha 2002, sucesu ne’ebé governu Timor leste halo ona,fó asistensia ba sidadaun kiak no mukit ( pobres e vulneráveis) iha sociedade, hanesan prioridade Nasionál. Maske nune’e ,ema ida husi ema nain rua iha Baucau kon0nua moris iha liña kiak nia okos, atribuisaun subsidio simples no apoiu seluk ba sidadaun sira kbiit laek,hatudu katak hadi’a ona nei-­‐ neik (substancialmente) familia barak nia moris. Iha tempu nauk,asesu edukasaun hanesan fatuk alseres ( asessu á edukasaun e ao emprego serão as pedras basilares) ne’ebé sei konduz ba Independénsia ekonómika. Ba tempu badak ne’ebé vital iha Baucau,mak kon0nua fó apoia ba laraik, feto sira ne’ebé iha risku ba abozu,famílias kiak, Idozus no Grupus kbiit laek seluk. Hanesan mos Munisípiu sei fó apoio ba sira ne’ebé Luta durante tempu naruk no halo sakrifika ba ita nia Independénsia: mak hanesan veteranos ho nia familia ne’ebé husu rekonhecimento no asistensia financiamento ne’ebé apropriado. Desafio ba Munisipio makgaran0a ba nia sidadaun sira ne’ebé kbiit laek liu,hetan apoiu durante ne’e,sei desenvolve polí0ka ida hodigaran0a hamenus ema ne’ebé depende ba apoiu refere no par0sipa ak0vamente ba munisípiu nia moris.Halakon kiak no halo promosaun ba Dezenvolvimentusosiál no mos faktores fundamental sai asaun administrasaun Munisípal. Programa Dezenvolvimentu konaba assisténsia sosiálno ajuda humanitária,ne’e la favorece liu iha konsertasaunba esfórçosne’ebé ONGs no Igreja halo, kria komissaun koordenasaun iha 49


Planu Estrategiku Desenvolvimentu Munisipal Baucau Munisípalhodi estabece estratégia ida fó solusaun ba situasaun sira ne’e.Iha koordenasaun ho Ministério Solidariedade Social ho Seguransa Sosiál, Munisípiu sei realiza levantamento ba nesessidade apoiuno akompanhamento ba grupus desfavoresidus iha populasaun, mak hanesan Idozus, defisientes no vi0mas ba violénsia domés0ka. Halo parseira ho ONGs no ins0tuisaun religiosas ou en0dade privadu hodi dezenvolve no esforsu ba konstrusaun fa0n ou Sentrus ba Idozus no Sentru apoiu ba defisientes, hanesan mos Munisípiu fó apoio ba asaun Sentru apoio vi0ma violénsia domés0ca ne’ebé iha Baucau, honia sen0duatu hadi’a prestasaun servisu proporsional, tamba apoiu no akompañamentu ba sidadaun sira. Kria rede Munisípal ba protesaun – Hanesan preokupasaun ida ba komunidade no munisípiu, nune’e sei iden0fika parcerios no kria estrutura funcional ida ba efec0vidade protesaun ba Grupus kiik sira sai vi0mas violência ne’ebé ema la tau matan no iha seluk nia le’et. Konstrusaun ba habitasaun sosiál – Munisípiu liu husi prosessu ida,atu halo konsultasaun ho Chefes de Suco no en0dades relevantes hodi iden0fika nesessidade ne’ebé iha hodi hetan espasu ba konstrusaun unidades de habitasaun sosiál no hari iha sucos hotu –hotu, estabelese iha área ne’ebé mak konsidera sai prioridade. Konsidera no valoriza arquitectura tradicional no nia adekuabilidade sai teknika integrado iha konstrusaun de habitasaun sosiál. Kria Korpos de bombeiros Munisípais – Iha ar0kulasaun ho Ministério da Defesa no Segurança. Konstrusaun no manutensaun ba kuartéis de bombeiros – Munisípiu sei hari konstrusaun de infraestruturas ba kuartél ba bombeiros no hari kuartel ba Bombeiros Postus Administra0vus iha Baguia, Laga, Quelicai, Vemasse e Venilale, sai prioridade atu hari Kuartel ba Bombeiros Munisípais iha Baucau Vila. Konstrusaun, manutensaun no jestaun de instalasaun no Sentrus Munisípais de protesaun Sivil – Baucau hanesan Munisípiu ida entre Munisípiu seluk iha Timor leste,sai risku ba inundasaun, rai halai,ne’ebé akontece ru0namente /0nan-­‐0nan.Facto ida ne’e sai Munisípiu nia responsabilidade hodi dezenvolve polí0ka no estratégia konaba gestaun risku desastre, konaba ida ne’e,sei iden0fika fa0n lokais iha kondisaun di’ak ba konstrusaun infraestructura ba protesaun Sivil,karik iha desastre (caso de calamidade). Konstrusaun no manutensaun de infraestrutura ba prevensaun no apoio kombate ba sunu rai -­‐ (fógos florestais) – kada Postu Administra0vu ida sei iha torres de vigilância ba sunu rai ( fógos florestais) iha Fóho Legomau, Fóho Ossoala, Fóho Matebian Feto no Matebian Mane. GaranNa exekusaun ba programa limpeza no beneficiação das matas e florestas, integradu efec0vo ba exército destakado ba hahalok no programa ba jovens sira konaba intervensaun ambiental no protesaun ba património natural.

3.1.5 -­‐ Ambiente, konservasaun ba natureza no rekursos hídrikus Sistema Munisípais ba Abastesimentu Be Mos – Munisípiu bele assegura fórnecimento be mos ba populasaun,gere ho kualidade no determina solusaun ba Abastesimentu ne’ebé refere (ligasaun ilegal,halo kuak,ligasaun ilegal, etc.). Prestasaun servisu ou servisu seluk tuir mai,bele hadi’a simultaneamente sai hanesan despesa no fónte ba receitas munisípiu nia, konsidera hanesan polí0ka oi-­‐oin ne’ebé seleccionado ho solusaun ne’ebé respeita ba kondisoens no kapasidade ekonomika Munisípiu. Ba Munisípiu sei buka solusaun ba Abastesimentu, ho par0kularmente ba área urbana fóun iha Baucau laran, la fó impaktu ba populasaun ne’ebé isoladu liu iha area urbana no rurais. Reparasaun ba be kanu ne’ebé intupidu ( fugas de água), rehabilitasaun ba kanu no halo ligasaun fóun, instalasaun ba reservatórios no instalasaun konaba tratamento ba be mos, hanesan preokupasaun no desafio ida ba munisípiu, ne’ebé urgente buka solusaun ba populasaun nia di’ak iha futuro. Sistema Munisípal konaba drenagem no tratamento Be Foer (águas residuais) – Kapasidade ba drenagem no tratamento ba be fóer tenke assegura ho fórma oi-­‐oin hodi manten kondisaun salubridade iha espaços urbanos no respeita tuir normas ekológika no minimiza impakto ambiental. Par0cularmente kabe ba munisípiu hodi estuda solusoens konaba konstrusaun ETAR’s (Estasaun ba Tratamento Águas Residuais), nomeadamente iha Baucau Vila. Saneamento sai problema bo’ot iha nível urbano, kria problema bo’ot ba salubridade ne’ebé afekta ba saúde populasaun, preciza fó 50


Planu Estrategiku Desenvolvimentu Munisipal Baucau atensaun especial no Munisípiu nia esfórsu, buka atu implementa sistema rekolha konaba esgotos(valeta) hodi minimiza riskus ba saúde Públika. Sistema Munisípal konaba limpeza pública, rekolha no tratamento ba resíduos sólidos – Promove ba saúde públika, Munisípiu sei kria unidade de serviço ba limpeza no rekolha de resíduos sólidos (lixo), iden0fika fa0n ne’ebé adekuadu ba instalasaun fa0n soe fóer iha Munisípiu (Lixeira Munisípal) no kria espasu ne’ebé ho objec0vo hanesan hodi atende ba populasaun iha território, especialmente ba Postu Administra0vus. Servisu konaba rekolha lixo, hodi atende ba populasaun nia di’ak, ne’ebé mos sai hanesan fónte ida ba receita munisípiu nia iha futuru. Sistema Lokál no rekolha ba óleo fóer (óleo usados) -­‐ Munisípiu sei kria instrumento no iha meius atu fiskaliza no iden0fika ac0vidades ne’ebé fó impakto ambiental, liu-­‐liu (mormente) ida ne’ebé mak hamosu no hadaet ba veneno (produtos tóxicos). Ne’e bele hari iha Lokál ba akondisionamento (pengemasan ) no rekolha, sunu (queima) ou fa0n ne’ebé bele soe óleo fóer (resiklagem ba óleo uzadus). Kria área protegidus ba interese Munisípal -­‐ Konsidera hanesan espesifiku no valor património natural no paizagem (paisagís0co) ne’ebé iha Baucau laran, Munisípiu bele realiza estudos ba kriasaun de áreas protegidas ba interesse Munisípal, proteje no habo’ot animal fuik(selvagem) sira nia moris no espesialmente ba animal sira (fauna) no aihoris (flora) ne’ebé iha, iha possibilidade ba aplikasaun polí0ka ida hodi proteje no valoriza. Ho seluk tan ne’ebé sai konhecidu no paisagen(paisagís0co) Lokál nia interese,mak hanesan lagoa masin fatuk Nunira iha Laga, no fa0n seluk ne’ebé klassifikado ona tuir Regulamento UNTAET 19/2000,mak hanesan Fóho Legomau, Fóho Matebian Feto, Matebian Mane no rai lolon sira ne’ebé besik ba Fóho Mundo Perdido. Munisípiu bele kria fa0n reserva ba kaça hodi assegura ninia ekilíbrio ba kaçador sira (cinegé0co). Iha koutadas no ninia delimitasaun bele mobiliza ba pra0ka kaça no Turismu iha area remotas no isoladas, nudar fónte recitas ba populasaun hodi hetan taxa( imPostu). Kaçador sira bele regula,kaça ba bibi-­‐russa,fahi fuik(javali) no seluk tan,ne’ebé mak bele implemeta. Iha kondisaun kaçadaor sira (cinegé0cas) ba Dezenvolvimentu ac0vidade ne’e baibain akontece iha regiaun Vemasse, Seiçal, Quelicai no Suco Fatulia Postu Administra0vu Venilale,inklui suco Larisula,Suco Uakala Postu Administra0vu Baguia. Manten no rehabilita ba rede hidrográfika iha área urbanos (perímetros urbanos) -­‐ Konaba proliferação no kosnstrusaun ba habitações no hari infraestructuras ne’ebé la respeito ba rede hidrográfika ne’ebé iha território urbano, dala ruma sai factor ne’ebé laiha balansu, no bele hamosu desastre balun,hanesan rai halai,no be sae/inundasaun). Munisípiu tenke iha medidas ba fiskalizasaun no halo intervensaun,hodi manten no rehabilita ba estrutura ne’ebé fó suporta rede hidrográfika (valas, kanais, esgotos, etc.). Iha Baucau Vila par0kularmente assume papel importânte ba gestaun ne’ebé di’ak konaba rede kanais no lori dala ida (simultaneamente) hodi servi ba objec0vo ida konaba Abastesimentu no irrigasaun ba to’os( hortas) urbanas no rurais iha suco Buruma, Bahu,Tirilolo no Suco Uailili. Autoriza no fiskaliza ba kaptasaun be rai okos (águas subterrâneas) – Konaba kaptasaun be iha rai okos (águas subterráneas) sei kria regulamento no fiskaliza, hodi garan0a manutensaun ba aquíferos no kualidade be mos nian. Assegura ba gestaun no garanNa limpeza no fó manutensaun ba tasi ibun inklui faNn haris (zonas balneares) -­‐ Tasi ibun ne’ebé iha,Munisípiu buka hodikonfere,par0kularmente fó atensaun ba limpeza iha tasi ibun no ba fa0n Harís,hodi assegura kondisaun no kualidade ba treinamentu pra0ka desportu,tempu livre ba Turismu (lazer e Turismu). Konstrusaun ne’ebé halo iha zona kosta,tenke fiskaliza no bandu hodi preserva ba tasi ben(domínio marí0mo). Atu realiza Objek0vuida ne’e fó importansia ba equipa kontrola iha kosta mari0ma, hodi kria korpu guarda Munisípal ba kontrola kosta mari0ma. Autoriza no fiskaliza konaba fóN materiais inertes -­‐ Konaba fó0 materiais inertes no fa’an (komercializasaun) rai henek no fatuk(areias e pedra) ba konstrusaun, iha mota Vemasse-­‐Laleia Seiçal no Boro Uai,sai hanesan fóntes importante receitas ba inisia0va privada no ba Munisípiu,hanesan risku ba ambiental ne’ebé konsidera ho atensaun espesial ba faktor segurança, liu-­‐liu ba extasaun ne’ebé realiza besik ponte,moru de protesaun mota( diques) no estrutura seluk ne’ebé fó protesaun ba valetas(cursos fluviais). Par0kularmente Munisípiu tenke, iha komprimisso /cumprimento ba 51


Planu Estrategiku Desenvolvimentu Munisipal Baucau legislasaun ne’ebé iha ona ou ida ne’ebé mak mai atu aprova, ne’ebé resulta ba licenciamento no fiskalizasaun ba ac0vidade sira ne’e. Promove konaba reflorestasaun no jestaun sustentável no rai ne’ebé reorganiza ba florestal -­‐ Gestau ida ne’ebé fó kuidadu floresta no permite ba protesaun rai (solos)ne’ebé prevene erosaun(rai halai),lao nudar recusu económiku ba populasaun. Simultaneamente oferece kondisons ba manutensaun no preservasaun ba animal nia moris ( vida selvagem) sai mos faktor importante no oferta ida ba diversifikasaun turís0ka. Iha área floresta,define areas importante ne’ebé mak bo’ot ba interrese Ekonómia no ambiental, limita explorasaun no asaun (procedendo) ba reflorestasaun nudar fórma ida protesaun ba rai. Halo reordenamento ba espasu florestal,ne’e hanesan necessidade ida ba vizaun adekuado konaba u0lizasaun recursu hirak ne’e ba explorasaun komersial. Iha fase inicial munisípiu kria parceria ho Ministério da Agrikultura no Peskas hodi halo estudos deviabilidade no rekolha Dadus konaba floresta no iden0fika fó limite ba área florestal. GaranNa ba limpeza ailaran (matas) no floresta hodi prevene akontecimento sunu rai (fógos florestais) -­‐ Presiza regulamento no korpu Munisípalba Guarda Florestal,ne’ebé tenke ajuda iha periodu kri0ku nia laran ho juvens sira nia envolvimentukonaba protesaun no kontrola(vigilância) ba floresta. Hojuvens nia envolvimentuba ak0vidades sira ne’e permite katak nudar forma ida direita no prá0ka ne’ebéhala’o servisu konaba sensibilizasaun no edukasaun ambiental,simultaneamente kanaliza esfórsu tomak ne’ebé integra ho ak0vidades ba interese komunitário, servisu nain siraho ak0vidades seluk nebe ladauk iha. Kria viveiros komunitário ba aihoris no aihoris ne’ebé origin – Ba Munisipiu tomak, espesialmente ba área Postu Administra0vu Baucau, Venilale, Quelicai no Baguia, ne’ebé floresta sai hanesan faktor importante ba riqueza Munisipiu nian. ParNcipa iha gestaun ba zona konservasaun natural – Munisípiu tenke enkuandra no fórtalece asaun ba gestaun iha area konservasaun natural, koordena ho varios en0dades nia intervensaun, Governu, ONGs, doadores no agências Nasionál, Internasionais, no selu-­‐seluk tan. Fiscaliza ne’e nudar kumprimentu ba legislasaun rela0vamente polisaun anin (à poluição do ar), polisaun be (água,) polisaun rai (do solo) no produsaun barulho (produção de ruído), kria mekanismo ne’ebé adekuado ba hahalo (efeito), tuir mai sei hari ekipa teknika espesifika ida hodi tau atensaun.

3.1.6 -­‐ Kultura no património Sentru Cultura, Sentru ba ciência, biblioteca, teatros no museu Munisípal. Konfórme previsto iha PED 2010-­‐2030, Baucau assume papel importante ne’ebé di’ak (destaque) ba Kultura Nasionál, ne’ebé funsiona hanesan Sentru Regional ba Cultura iha país. Iha ámbitu ida ne’e munisípiu tenke kria estrutura ne’ebé adekuado ba promosaun kultura, entre sira ne’e,refere liu ba konstrusaun Cine-­‐ Teatro ida iha Munisípal, no hari iha Baucau Vila, inklui Museu no Arquivo Históriku Munisípal . Munisípiu tenke realiza servisu ida kompleto (trablho exaus0vo) ho klassifikasaun real (classificacao de imóveis), hamutuk ou faNn bazeia termos ne’ebé definidos iha diploma legal, especifikamente aprovado ba efeito ne’e, promove no parNcipa liu husi celebrasaun protrokol ho enNdades públika ou cooperaNvas, iha konservasaun no rekuperasaun ba património iha áreas klassifikadu preserva nia heransa kultural,nudar paisagen no urbanisNku. Organiza no manten actualiza inventarizasaun ba património kultural, urbanísNku no paisagísNku ne’ebé existe iha área munisípiu promove aspektos kulturais próprio Baucau nia no Grupus etnis ne’ebé integra iha território, nune’e bele iden0fika ba nia tradisaun no kustumes no inklui arquitektura tradisional,fó ksolok liu programas esfisifiku konaba nia konservasaun no kon0nuidade.

52


Planu Estrategiku Desenvolvimentu Munisipal Baucau

Sistema de grutas e túneis construídos pelas forças japonesas na II Guerra Mundial para armazenamento de munições, na estrada que liga a Viqueque. Suco Bercoli, Posto Venilale

Gere museu, edimcios no faNn klassifikadu, ne’ebé define bazeia ba lei iha nia ar0culasaun ho Ministério do Turismu no inklui Ministério da Agrikultura e Peskas. IdenNfika no apoio ba acNvidades no projectos ba interesse Munisípiu no ba agentes kulturais non profissionais kria programa de incen0vo no apoio ba actores no ba agentes kulturais, mak individu sira (ar0stas) ou kolec0vidades/associasaun kultural. Par0kularmente tenke kria relasaun ida ho Grupu musukais no dança tradisional (tebedai) fó apoio ba nia kons0tusaun fórmal no bele fó subsidio ba sira nia ac0vidades konaba promosaun Turismu no valor kulturais no étnikus iha munisípiu. Apoio konstrusaun no konservasaun ba Ekipamentus kulturais iha ámbitu Munisípal ou komunitário hanesan espasu ba exibisaun kultural, fa0n ba espektákulos no cine-­‐teatro, ho seluk tan.

3.2 -­‐ Dezenvolvimentu ba infra-­‐estruturas EdiWcios no infraestruturas ne’ebé suporta ba descentralizasaun administra-va iha munisípiu de Baucau -­‐ Konstrusaun ba edi|cio sede Munisípiu, edi|cio ba assembleia Munisípal, residências ba funcionários no presidentes e edi|cios ba Postus Administra0vus. Konaba residências tenke integra ho karakterís0kas arquitektónikas tradisional ho bene|cio ba teknika fóun ba konstrusaun hodi kria trankuilidade no kualidade moris (criação de confórto e qualidade de vida).

3.2.1 -­‐ Ordenamento ba territoriu Baucau a segunda maior cidade de Timor-­‐Leste e sede de bispado inscreve-­‐se num autênIco jardim onde por entre o verde intenso e fresco correm incessantemente águas puras de nascente.

53


Planu Estrategiku Desenvolvimentu Munisipal Baucau Iha fase inicial Komissaun Instaladora iha futuro munisípiu tenke fó apoio no par0cipa konfórme previsto iha programa de descentralizasaun administra0va iha projecto fronteira(demarcação) Territoriál do munisípiu nian. Elabora no aprova planu urbanizasaun -­‐ Konaba área urbana,planu Dezenvolvimentu nudar Planu urbanís0ku no sai objec0vo ida hodi a0nji no hadi’a jestaun ba espasu urbano. Ho karákter prioriodade ne’ebé tenke realize liu husi estudos viabilidade ne’ebé permite no defini konaba boa jestaun no ordenamento ba espasu urbano iha Baucau Vila, vila Nova Baucau, Baguia, Laga, Quelicai, Vemasse, Venilale. Fó limitasaun ba área Dezenvolvimentu urbano no ba konstrusaun prioriodade. Iha fóho populasaun namkari no la permite ne’ebé Estadu garan0a ba asesu servisu no kondisaun moris ne’ebé adekuadu ba populasaun rasik. Iha tempu naruk nia klaran (médio longo-­‐prazo) tenke dezenvolve estudos ne’ebé aumenta possibilidade ba populasaun ne’ebé namkari iha aldeia fóun. Fó limitasaun ba zona defesa no kontrola urbano, ba áreas kri0kas rekuperasaun no rekonversaun urbanís0ka,Planu konaba renovasaun ba área degradadas, liu-­‐liu ba área ne’ebé hari uma (edificada em imediações da residência) chefe de Postu Administra0vu iha tempu kolonial português iha Baucau Vila, Mercado de Baucau, rekualifikasaun no hadi’a area urbana an0ga (malha urbana an0ga) iha Sidade de Baucau. Fó Licensa ba kualker operasaun urbanís0ka hodi ordena ba konstrusaun no meio urbano. Fó Licensa, ho parecer vinkulaNvo da Administrasaun central, konaba konstrusaun iha área alfandega no tasi ibun(Portus e praias) -­‐ Konaba necessidade no urgência ba programa ida ordenamento nia sai faktor determinante hodi kria kondisaun ba Dezenvolvimentu no kualidade moris . Konaba estrada, dalan no dalan paseiu (vias estruturantes) ne’ebé liga ba aldeias balun ba suku,suku ba Postu Administra0vu no Kapital de Munisípiu,hetan atensaun maximu,tamba ne’e necessario dezenvolve programa ida hodi hadi’a,rekuperasaun no loke estrada fóun ba asesu komunidade.

Baucau Sidade Ida ne’ebé refere ba àrea urbana Baucau Vila, transkreve caracterizasaun relatóriu preliminar realizadu ba Ger0l 0na 2006 claramente iden0fika konstrangimentu ba ordenamentu no crescimentu Sidade equilíbriu meiu geográfiku envolvente. Baucau é uma Cidade adiada que viveu projectos diferentes das diferentes administrações. A falta de arIculação entre esses projectos e os momentos da sua afirmação não estabeleceu uma sequência de crescimento urbano progressivo. Pelo contrário, criou-­‐se a irreversibilidade de uma dupla urbanidade em que ao inicial Centro AdministraIvo historicamente consolidado se seguiu um segundo Centro AdministraIvo, descolado do primeiro e que estabelece a área planálIca como novo pólo urbano, sem que se tenha cuidado das arIculações e ligações intra-­‐citadinas essenciais para coser os tecidos urbano o que eleva o nível de dificuldade da solução. Com a sua actual dimensão a bipolaridade em Baucau exige um esforço suplementar viabilização de complementaridades; 
 Na zona do planalto a dimensão da malha urbana ultrapassa largamente a área necessária ás funções exercidas e programáveis o que acarreta dificuldades de consolidação espacial e funcional e acresce significaIvamente os custos inerentes ao funcionamento urbano; 
 Pela sua implantação na encosta e proximidade do mar Baucau tem um valioso património paisagísIco complementado por uma estrutura urbana com edihcios notáveis na fórma e na implantação o que lhe confere grandes potencialidades; A ocupação a meia encosta por habitações precárias e deficientemente implantadas, (áreas não consolidadas) é um ónus no ordenamento, porque determina grande extensão da malha urbana, dificulta a permeabilidade e mobilidade intra-­‐urbana, agrava custos de reabilitação e condena a Cidade a distribuição funcionais inadequadas. Konaba ordenamento espasu urbano hanesan prioridade ida,ne’ebé tenke liu obstraklus sira no la repete fali ba urbanidade dala rua, halo luan no la funciona iha area rai lolon no planaltu. Hare mos kona ba halo luan area urbana iha ponto 3 ne’ebé importante hodi hala’o : Planalto, Sidade Historica ho Taci Ibun (praia), importante liu mak hame0n ligasaun liu ba ponto 3 ne’ebé temi iha 54


Planu Estrategiku Desenvolvimentu Munisipal Baucau leten, permite fundus no hadi’a valencia ba espassu ida-­‐ida hanesan komponentes ba servisu, komercio no Turismu. Problema ba Planu ordenamento ba area urbana iha Sidade Baucau, “… protege no valoriza paisagen ne’ebé pontencia iha rai lolon, hanesan nakonu ho ai-­‐horis, be dalan ne’ebé valoriza patrimonia arquiterurac historico ba Sidade colonial, rekupera no kofere nia uso ba espacos principal no edificios ne’ebé iha zona ida ne;e konsolida , …consolidar, preenche hodi hetan preencher e densifica faIn iha area urbana, no rai lolon cria idenIdade propria ida. OP tenki konsidera estrategia ida ba rekorvensaun urbanisIka ne’ebé assiciado ho estrategia infra-­‐estrutura. Presiza liu iha area urbana ida ne;e konsilida modelo ne’ebé adequadu kona ba okupasaun Territoriál . ” iha nivel viario, tenki kria asessu di’ak no ligasaun entre pontos importante 3 ba urabanisasaun Sidade no redeviario ba Regionala no Nasionál”.

3.2.2 -­‐ Estrada no ponte Konstrusaun, rekonstrusaun ou beneficiação ba estradas rurais – Meius ba komunikasaun importantes liu, ne’ebé liga ba komunidade isolado no ba komunidade ne’ebé ho konsentrasaun bo’ot, Munisípiu tenki hari kondisaun hodi konserva no manuntensaun ba estradas ne’ebé iha, rekonstrusaun no loke estrada fóun, hodi atende di’ak ba sidadaun no komunikasaun ba Territóriu laran tomak. Fó karateris0ka geomorfólogika no klima iha Timor Leste, densidade udan ben ne’ebé bo’ot no iha tempu badak bele hamosu acidente (precipitação em elevadas quan0dades e por períodos curtos e o acidentado do relevo), konaba kuiDadus ba manutensaun no konservasaun ba estrada rurais hanesan importânte no fundamental. Fó efec0vidade no possíbilidade ba manutensaun via estrada sira ne’e, absolutamente preciza tebes kria equipa Munisípais ba cantoneiros. Equipa ida ne’e, namkari ba vias komunikasaun hot-­‐hotu,hela hanesan responsabilidade individual ba konservasaun di’ak, ne’ebé defini ba via ho nia kuidadu, hodi assegura ba nia kualidade no segurança ho servisu ne’ebé la sura nia kolen (ines0mável) ba sidadaun sira usa ho kuidade no sai nain. Fó apoiu financeiro envolve iha pagamento de salários funcionário sira ne’e, sei fó impakto posi0vo ba nível distribuisaun rendemento (renda) ba território tomak, fó beneficio ba número familia ne’ebé konsiderá no simultaneamente permite redusaun ida ba gastos konaba manutensaun de obras no rekonstrusaun husi maneira seluk ho Munisípiu konaba estragos ne’ebé lalais ba via komunikasaun ne’ebé laiha kuidadu. Rede viária ba ámbitu Munisípal Munisípiu tenke assegura manutensaun adekuadu ba estrada no loke estrada fóun ne’ebé liga entre Munisípiu -­‐ Postu Administra0vu, Postu Administra0vu – Suco no Suco -­‐ Aldeia. Potencia bo’ot ba Dezenvolvimentu Baucau ho nia posisaun geografikamente (geoEstratégiku), sai Sentru ba regisaun leste iha país. Konfórme previsto iha PED 2010-­‐2030, estrada parte kosta norte (costeira do norte) ne’ebé mak liga Dili ba Lospalos, sei rehabilta, a0nji tuir padraun interNasionál no halo luan ba via sempre iha possíbilidade. Obra ne’e faseadamente iha nia konklusaun ne’ebé previsto ona ba 0nan 2015 ne’ebé deside ona katak ligasaun Dili-­‐Baucau,depois de hadi’a ligasaun Baucau-­‐Lospalos. Via hirak ne’e sei sai korredor bo’ot ba kosta Norte, permite ba movimentasaun transporte ba-­‐mai sai bo’ot no di’ak ba merkadoria, sei fó asesu ba vias husi kosta ne’ebé liga ba aldeia isoladu liu iha fóho no ba area remotas. PED 2010-­‐2030 hare hanesan ba reabilitasaun ba estradas rurais hotu-­‐hotu, estandar minimu to’o 2018, servisu ne’e sei realiza husi empresario Lokál no uza servisu nain husi rai laran, ne’e signifika katak aumenta empregu rurál no Munisipal. Estrada nebe liga Munisípiu Baucau-­‐Viqueque sai prioridade ba movimentasaun passageirosliu husi Postu Administra0vo Uatu-­‐Lari mai suku Laisorolai Postu Administra0vo Quelicai.Konaba estrada ne’ebé liga Baucau ba Munisípiu Viqueque, ho nia importânsia ba movimentasaun ba passageiros no asesu merkadoria, sai hanesan via prinsipal ba asesu Munisípiu viziñu, sei bele benefisio di’ak ba obras no ne’ebé ajuda di’ak ba sirkulasaun veíkulos, no fó atensaun lalais ba ema ne’ebé la pasiensia, liu husi dalanfóho lolon, tamba kondisaun rai nebe la hanesan. Simultaneamente, via ida ne’e importânte atu atende no asesu ba regiaun parte fóho ne’ebé potensial ba Turísmo, sai nudar beleza ba regiaun ne’e, liu husi nia panorama, nune’e bele Harí infraestrutura ho Tipu miradouro ba kareta para fa0n, no fa0n ba merenda. 55


Planu Estrategiku Desenvolvimentu Munisipal Baucau Sirkulasaun veíkulos ba passageiros no merkadoria hanesan elemento ida ne’ebé potensial ba komersio,negósio,servisu no ba Turismu, sai Inves0mentunebe hatudu benefisiubootho sirkulasaun ba-­‐mai (transversais). Iha tempubadak nia laran, ba obras sira ne’ebéiden0fikadu no ba rede viária Munisípiu ne’ebé defini ona iha Planu Estratégiku Nasionál, hamosu prioridades ruma ba intervensaun estruturamente nudar ligasaun entre Vemasse,Lacluta no Dilor iha Munisípiu Viqueque, hodi responde ba preokupasaun populasaun Ossouala, no iha ligasaun estrada suku Larisula ba Postu Administra0vu Ilomar Munisípiu Lautem no atende ligasaun Estrada Suku Isoladu Uacala-­‐Postu Baguia ba Postu Administra0vu Luro-­‐Munisípiu Lautem.

3.2.3 -­‐ Áreas Urbanas Dalan no nia ordenamento (Ruas e arruamentos) -­‐ Konaba sistema jestaun ne’ebé di’ak iha aspasu urbano par0kularmente tenke fó atensaun ba planeamentu urbano(traçado) no kria dalan no nia ordenamento(ruas e arruamentos), tuir fórma ida ne’e sei define klaru alvu ba Dezenvolvimentu no konstrusaun habitasional. Munisípiu mos tenke hari equipa ida atu defini naran ba fa0n iha area urbana(toponímia ba artérias urbanas) iha akordu tuir tempu no figura ba interese historia regional no Nasionál. Entre asaun seluk atu lori efeitos,hanesan tuir mai ne’e :5 ‣ Melhoramentu ba asesu iha Baucau Vila (Sentru,liu-­‐liu ba aeroporto; ‣ Melhoramento ba asesu ne’ebé iha ligasaun entre Vila An0ga no Vila Nova (Planalto); ‣ Kria área ida ba kareta para fa0n parte tasi ibun; ‣ Kria sistema ida ba transporte ne’ebé liga Aeroporto-­‐Baucau (Planalto -­‐ Vila An0ga –Praia); ‣ Rekuperasaun ba edi|cio (vulgo alfândega) iha tasi ibun ba apoiu ak0vidade turís0ka, (terminal transporte ba estabelecimentos hoteleiros). ‣ Rekualifikasaun ba via ligasaun husi tasi ibun mai Vila An0ga – zona da Pousada; ‣ Rekualifikasaun ba rede ne’ebé la inklkui,nune’e bele halo luan tan ba fa0n sira ema liu ba-­‐mai; ‣ Reabilitasaun geral ba rede geral iha ona no Kria fórmas fóun, hodi permite ba ligasaun fóun sira; ‣ Habo’ot rede sekundaria, permite ba fa0n fóun hodi liu ba-­‐mai,através ba fa0n do’ok no besik (actualmente fa0n hirak ne’e fó atendemento ladun di’ak); ‣ Hanoin ba futuru, okupasaun sei saihusi rede ida ne’e (Previsão de futuras ocupações a par0r desta rede; ‣ Rekualifikasaun ba terminal rodoviáriuiha vila nova, Laga,Venilale no Vemasse. Atu assegura implementasaun programa nebe mensiona iha leten PA-­‐Baucau Vila tenke fó prioridade ba konsolidasaun iha área planalto vila Nova nudar Sentru funsionamentu ba Sidade.

3.2.4 -­‐ Ekipamentu sosiál no habitasaun Fa-n Matak (Espasus Verdes) – Munisípiu tenke dezenvolve konaba jestaun no kriasaun fa0n matak no jardins iha Sidade laran, hatudu dignidade no kualidade moris ba nia populasaun, konaba rekuperasaun jardins no be suli ba mai(cascatas) iha Vila An0ga Baucau iha kedas husi tempu portuguesa. Cemitérios -­‐ Servisu urgente ba Munisipiu atu iden0fika fa0n foun hodi HaríSemiteiru foun iha sukus,nune’e bele resolve konaba problema saúde públika ne’ebé des-­‐ordenadu ba rate sira ne’ebé la tuir ordem iha fa0n privadu ka públiku. Munisípiubele kria kondisaun nebefó dignidade no presta omenagen no respeita ba ita nia matebian sira. 5

Adaptado de “Planos de Urbanização de Díli e Baucau”, 2006

56


Planu Estrategiku Desenvolvimentu Munisipal Baucau Merkadu no Feiras – Mercadu nudar fa0n importante ba interesse sosiál no económia ba populasaun iha area urbana no rurál. Medida ida ne’e, kabe ba Munisípiu atu iden0fika fa0n adekuadu liu hodi hari infraestructuras ba apoiu fa’an no sosa produtos, liu-­‐liu iha dalan ninin husi parte principais ba rodaviario no fa0n principais iha area urbana, hodi assegura kondisaun ba segurança no higiene ne’ebé preciza. Hari fa0n hirak ne’e, ninia autorizasaun no jestaun hare servisu ida a’as no ba sidadaun sira nia interesse sai fónte de receita ne’ebé Munisípiu tenke konsidera. Prioridade ida nebeboot teb-­‐tebes no tenke halo Merkadu Munisipal Baucaunebe kondisaun di’akho standar nasional no internasional iha área urbana(fa0n iha BOP nia leten)no faseadamente Harímerkadu iha PostuAdministra0vu hotu tuir nesessidades populasaun. Baucau nudar Sentru económia ba regiaun leste Nasaun nia, Sentru ba ligasaun entre Munisípiu Viqueque no Lautem, iha nia especialidade tradisaun no realizasaun feiras no bazar. Naran katak buat sira ne’e sei hala’o tuir necessidade no kondisaun, hodi regula ak0vidade, simultaneamente prepara kondisaun ba fontes jestasaun reseitas husi sidadaun ne’ebé dedika nia-­‐an fa’an no sosa productos agrícola iha Munsipiu mak sei halibur receitas (taxas). Tuir mai sei iden0fika konaba kalendario ba feiras no bazar iha Munisípiu Baucau nebe mensiona iha leten. SEG

TER

QUA

QUI

SEX

SAB DOM

Baguia Samalari Lavateri Laga Nunira (Darafae) Tiriloidae Atelari Quelicai Laisorolai Venilale Uaioli Bercoli Vemasse

EdiWcios no infraestruturas ne’ebé suporta ba descentralizasaun administra-va iha munisípiu de Baucau -­‐ Konstrusaun de edi|cio sede do Munisípiu, edi|cio da assembleia Munisípal, residências ba funcionários no presidente no edi|cios ba Postus Administra0vus. Residências sira ne’e tenke integra ho karakterís0kas arquitektónikas tradisional ho bene|cio tuir teknikas ba konstrusaun no kriasaun hodi assegura trankuilidade no kualidade vida moris. Loilubo

Edifísiu Administrasaun Munisipal Baucau

57


Planu Estrategiku Desenvolvimentu Munisipal Baucau Rede ba transporte regulares lokais iha área Munisípal – Munisípiu tenke assegura serviço transporte regular no passageiros entre fa0n principais aldeia iha território (sedes de Postu Administra0vu), hodi regula sirkulasaun transporte empresas privadas. Ho objec0vo ida ne’e komplemente ba ofertas husi empresas privadas no sector relevantes ne’ebé iha munisípiu, preciza Empresa ba Transporte Munisípal ida,ne’ebé hodi atende ba populasaun isolado liu, fó atendemento permite atu assegura mos transporte escolar. Estrutura apoio ba transportes rodoviários – Paragens ba kareta sira tuir estrada ninin sei servisu hamutuk transporte públiku no ba fa0n sira ne’ebé mak iha populasaun barak, Central de Camionagem iha Baucau, Baguia, Laga, Quelicai, Vemasse no Venilale. Registu ba passageiros no licença ba veículos passageiros afeta ba transporte aluguer, ho definisaun ba área de estasionamento no kareta para fa0n ba aluguer (Táxis) iha Baucau (Aeroporto, Praia, Mercado Vila). Kompete ba Munisípiu hodi hala’o no gere hela fa0n aluga sosiál gerir o parque habitasional de arrendamentu sosial ne’ebé iha balansu no justo. Promove programa habitasaun ba kustos kontroladu no de renovasaun urbana – Hodi assegura kapasidade sosa ba hela fa0n própria, Munisípiu tenke kria programa de apoio directo ba konstrusaun ou através liu husi koopera0va hodi garan0a direito sidadaun sira ne’e. Possibilidade tenke konsidera ba konstrusaun hela fa0n fóun ou rekuperasaun ka troka hela fa0n ne’ebé ladi’ak husi ema ne’ebé uza ka selu,nune’e hodi hadi’a kualidade vida moris populasaun. Fórma ida ne’e garan0a ba konvervasaun no manutensaun parke hela fa0n privado no munisípiu nia koopera0vo.

3.2.5 -­‐ Protesaun Sivil Iha munisípiu Baucau,relasionado ho karaterís0ka rai maunten (solo argiloso), hare ba rai halai iha fa0n-­‐fa0n, ne’ebé sei afeta ba estargos uma, fa0n Agrikultura no estrada, buat sira ne’e akontece bei-­‐beik no regista ema ne’ebé tauk ho numero ne’ebé bo’ot. Atu buka hatene problema hirak ne’e,tenke iden0fika àrea ne’ebé konsidera risku no kria kondisaun ba caso desastre hodi fó protesaun ba populasaun.

3.2.6 -­‐ Abastesimentu públiku no servisus Munisípiu iha nia potencia bo’ot ba produsaun energia electrica bele husi turbina (hidroelectrica), eoólica no solar. Munisípiu tenke promove no fó servisu ba suku hotu-­‐hotu no ba populasaun nia hela fa0n, hatene katak 70,45% populasaun iha Munisípiu ladauk hetan asesu ba energia. Se la konsegue asesu husi rede Nasionál,tenke fórnece liu husi energia renováveis (eólica no solar) sai ne’e alterna0va Abastesimentu ba populasaun ne’ebé isoladu liu. . Potensial Hidroelectrico em Baucau Undade Hidrográfica Seical

Capasidade instalada (MW) 5,2

5,2

Geração Actual (GWh) 17,2

17,2

Fonte: NORPLAN, 2012

Distribuisaun energia eléctrika iha baixa tensaun – Munisípiu nia kompetênsia hato’o ba fa0n hotu-­‐ hotu konaba Abastesimentu públiku energia eléctrika. Iha ámbitu programa ba implementasaun ho sistema konfiável ba distribuisaun electriSidade, Dadaun Baucau dispõe rede ida ho média voltagem ne’ebé to’o ba ba Postu Administra0vu. Sensus ba daruak iha 0nan 2010 hatudu katak populasaun 21,255 habitantes iha Baucau, apenas iha 6,280 mak hetan asesu ba electriSidade. Bazeia ba Dadus husi (EDTL) katak Postu Administra0vu Baucau Vila, 59% população mak hetan asesu energia eléctrika 24 horas por dia, nune’e mos ba Postu Administra0vu seluk mos hetan ona asesu ba energia electrika 24 horas por dia. Munisípiu tenke promove oferta ba suku hotu-­‐hotu no populasaun nia hela fa0n,hatene katak 70,45% populasaun husi Munisípiu mak ladauk hetan asesu ba energia eléctrica. Se la konsegue hetan asesu husi rede Nasionál tenke possibiliza husi asessu energia 58


Planu Estrategiku Desenvolvimentu Munisipal Baucau renováveis (eólica e solar) ne’e sai hanesan alterna0va Abastesimentu ba populasaun ne’ebé mak isoladu liu. Iluminasaun públika urbana no Rurál -­‐ Konaba kriasaun de servisu ba gestaun no manutensaun ba Ekipamentus iluminasaun públika(fó roman ba Públika) ne’e sai Munisípiu nia kompeténsia hodi assegura no garan0a konaba seguranca de sirkulasaun ema no kareta. Tenke implementa ho maneira possível konaba energia alterna0va (eólica, solar, ...) ba naroman públiku(iluminação pública). Solusaun ne’e sei hala’o ho extensaun serviço iluminasaun area rurais no remotas iha território Munisípiu Baucau ne’ebé mak distribuisaun rede energia sidauk to’o. InvesNmentu Sentrus produtores energia no gestaun ba rede distribuisaun. Munisípiu tenke implementa programa ba apoio produsaun, distribuisaun no u0lizasaun husi fóntes energia alterna0va (solar, eólica, ...) ne’ebé permite ho nia luan no area aplikasaun liu-­‐liu iha area remotas no isoladu liu. Abastesimentu no distribuisaun Be mos. Be mos sai hanesan rikusoin importante ba ema ka populasaun nia moris, Munisípiu bele kria estrutura no kria kondisaun hodi responde ba Munisípiu nia preciza, liu husi implementasaun ba rede públika no distribuisaun ho alterna0vas Abastesimentu ne’ebé bele fura ho manual (artesianos). Iha futuro sei servisu hamutuk ho DNSA, Besik,UNDP,World Vision no parceiro desenvolvimento seluk nebe existe iha Municipio hodi buka solusaun ba problema be mos iha Munisipio no to’o iha área rural. Planu Abastesimentu Bee Mos iha Áreas Rurais Baucau [2015-2017] Postu Administra0vu

Suco

Aldeia

Beneficiários

Fundos

Canalização (Sistema gravitacional)

Baucau

Gariuai

Uatuwa

600

UNDP

Reabilitação (Sistema Gravitacional)

Vemasse

Osoala

Caidenulale Waicanasa Hoineuaai

750

UNDP

Canalização (Sistema gravitacional)

Laga

Sagadate

Várias

725

Besik

Canalização (Sistema Bomba de Eléctrica)

Venilale

Venilale Vila

Várias

4 000

DNSA

Canalização (Sistema Bomba de Eléctrica)

Baguia

Samalari

Várias

875

DNSA

Canalização (Sistema gravitacional)

Baucau

Tirilolo

Várias

650

World Vision

Canalização (Sistema Bomba de Eléctrica)

Vemasse

Osoala

Umanaico

350

World Vision

Canalização (Sistema Bomba de Eléctrica)

Laga

tequinomata

Várias

625

Japão Cáritas BCU

Total

8 575

Projectu

Fonte: Administração de Baucau

3.2.7 -­‐ Portu MariNmu Reabilitasaun ba Porto Regional iha Kairabela, hodi assegura meius asesu ba munisípiu husi parte tasi feto, laos deit atu responde ba Sidade de Baucau, maibe ba mos regiaun, nudar potencial hodi troka komerciais ho ilhas iha indonésia hanesan Moluku Sul no seluk tan.

59


Planu Estrategiku Desenvolvimentu Munisipal Baucau 3.2.8 -­‐ Aeroportu no heliportu La sai kompetência directa husi munisípiu nia, konaba Aeroporto de Baucau par0cipação no envolvimento iha projecto ba Rota comercia sira rekonversão no rekuperação ba aeroporto Baucau, bele sai prioridade ida no merece hetan atensaun di’ak. Sai hanesan projecto ida ba interesse Nasionál, iha nia implikasaun directa ba nível regional, fó bene|cio ba ema barak,maibe konsidera Munisípiu Baucau ho nia populasaun sira. Aeroporto iha nia pista ida hodi permite aviaun ne’ebé ho kapasidade bo’ot( voos de grande porte), ho nia karuk 2,5 km (com uma extensão de 2,5 km), fó beneficio ho kondisaun geografika ne’ebé permite ba loke luan no aumento bo’ot liu tan. Distansia husi kapital Munisípiu ho 6,2 km,hari iha fa0n ne’ebé mak luan,bo’ot no a’as,iha dalan ninin husi estarda Nasionál ne’ebé liga ba Dili -­‐ Baucau. Iha PEDN 2010-­‐2030 Previsto iha PEDN 2010-­‐2030, possibilidade ba Aeroporto Baucau nia u0lizasaun nudar alterna0va ida ba Aeroporto Díli,ihaimplikasaun ba obrasnia benefisiasaunno rekonversaun ba konstrusaunida ho torre kontrola no terminal, ne’ebe previsto iha niakonklusaun atéfinais ba 2018. Nune’e PlanuAeroporto Baucau ne’e bele uza nudar baze ba aérea militar. Halo luan ba nia valênsias, ba infraestrutura aeroporto Baucau bele sai associaduba servisuaeródromo Sivil, iha possível ba realizasaun kursus ba pilotos aeronaves no bazeba helis hodi kombate ba sunu floresta. Iha possibilidade ba aeroporto bele serve saibazeba exercício husi ac0vidades lazer no desporto nudar para-­‐kedismo nebe konsidera,no kria eskola ida konaba Pára-­‐kedismo Sivil.

3.2.9 -­‐ Telekomunikasaun sira Rede Telekomunikasaun ida ne’ebé eficazia bele halibur ema no apoiu krescimento ba empresas no prestasaun servisus do Governu. Liga ba aldeias, vilas no Sidades,hahú husi nia no ba mundo. Telekomunikasaun sai hanesan faktor importnate ba futuro Dezenvolvimentu Baucau , inklui fó servisu ba ema (criação de empregos), krescimento ba negócios no prestação de servisus vitais, mak hanesan saúde, edukasaun no segurança. Mundo ne’e tama ona era fóun konaba telekomunikasaun, no inklui ona asessuris fóun ne’ebé iha hodi asesu ba komiunikasaun ho kustu. Iha fase fóun ida ne’e bele transfórma ho maneira atu ema bele kontraktu ba malu no ba mundo. Ita hare ona ba mudança bo’ot, hanesan ho ema hotu bele asesu ba internet, iha 0nan ida nia laran ou liu, ligasaun globais barak liu através hetan asesu sem fio, inklui telefónes inteligentes,no portável. Konaba kustos asessu teknologia no ligasaun, dala ruma bele reduz liu, iha parte ida fó apoiu ekonómia emergensia (impulsionados pelas ekonómias emergentes). Konaba avanço tecnologia no redusaun ba unidade kustos, sei loke posibilidades fóun no sei resulta ba alterasaun ho maneira oinusa ita bele moris(vivemos as nossas vidas). Inves0mentu di’ak ida ne’ebé Timor-­‐Leste bele halo, asegura no hola parte ba mudança estrutural ida ne’e relaciona globalizasaun, sosiál no económia. Konstrusaun ba infra-­‐estrutura telekomunikasaun nia, sei apoiu ba avanços ne’ebé ita iha,hanesan saúde, Edukasaun,no habo’ot ita nia ekonómia, atu permite ba ita nia povu iha asessu ba rede globais konaba animasaun no konhecimento (entretenimento e conhecimento). La hetan asesu internet suficiente, ne’ebé bele permite fó benefico ba teknolgia aktual telekomunikasaun, ita nia povu la hola parte ba beneficio husi mudansa bo’ot ne’ebé liu husi teleknologia no komunikasaun global. Iha 0nan oin mai ho tempu badak,intervensaun husi opersadores telecomunicasaun oi-­‐oin,bele assegura ba kobertura total ba Munisípiu,to’o iha areas ne’ebé remotas liu iha território.

60


Planu Estrategiku Desenvolvimentu Munisipal Baucau Media no Telekomunikasaun iha Baucau Televisaun

TVTL

Rádios

Radio Timor Leste (RTL) Radio Comunidade Rádio Comunidade Rádio Fatumaca Fini Loro Sa’e

Operadores ba Telekomunikasaun

Timor Telecom Telemor Telekomcel

3.3 -­‐ Desenvolvimentu Ekonomia Apoia ba iniciaNva Lokál ba emprego ar0kulasaunho Secretaria EstadupoligkaFórmasaun Profisionál no Empregu no SekretariuApoiuPromosaun ekonomia ba feto, hodi Harí medidas ba promosaun baInves0mentuno kombate desempregu. Promove no apoiu Dezenvolvimentu de acNvidades kreaNvo (artesanais) no manifestasaun etnográficas ba interesse lokál -­‐ Programa ba apoiu Dezenvolvimentu artesanato tau em konta ba nia divulgação no komercialização, ho apou ba koopera0vas de artesaun ho konstrusaun ba fa0n hodi fa’an no divulgasaun rezultadu artesanato Lokál,hanesan iha Uatabo Tasi, Mercado Munisípal de Baucau no Aeroporto, ho seluk tan ne’ebé ladauk iden0fika. ParNsipa iha programa apoio bainstalasaun empresas. -­‐Harí Unidade Munisípal ida hodi Apoio ba Kriasaun Emprezas, ho maneira atu fasilita ba dinâmika empresarial nudar motor ba Dezenvolvimentu ekonómia iha Munisípiu. Iha ámbitu ne’e Harí 0ha ona ins0tuto iha Baucau ho naran Ins0tuto ba Apoio Dezenvolvimentu Empresarial (IADE) Sentru ba Dezenvolvimentu Emprezas, ne’e mak presta formasaun no halo iden0fikasaun, kriasaun, hadi’a no haboot emprezas, tenke loke servisu ne’ebé sira bele hala’o, ho formas no inklui servisu emprezarial konaba Agríkultura no seluk tan ne’ebé iden0fikadu, liu husi avaliasaun ba nesessidade ne’ebé mak iha. Sei estabelese liu husi parserios ho Sentru formasaun vokasional ba halo formasaun relevante iha kualifikasaun téknika. Unidade Munisípal (UMACE) sei funsiona hanesan akumulasaun ba Empresas, permite apoio ho maneira inisial ne’ebédi’ak,atu nune’e bele konsolida empresa sira, liu husi konsensu sapoiu ba fa0n ho Ekipamentus no selu-­‐seluk tan. Estratégia ne’e tenke defini didi’ak hodi apoiu ba rede komersiantes, inklui Harí grupus no assosiasaun. Ba prosesu descentralizasaun no refórsu ba kapasidade Dezenvolvimentu ekonómia iha nível Munisípiu, bele kria husi Governu Nasionál liña espesífika ida konaba financiamento ba empresas kiik ka micro-­‐empresas. Elaborasaun kadastru ba estabelecimento komerciais, turisNku no industriais iha munisípiu – Relasaun ne’ebé di’ak no los ba estabelecimento komerciais, turís0ku no industria ne’ebé iha munisípiu absolutamente prioridade ida, hodi fórmula no facilita polí0ka ba apoio no kobrança impostus Munisípal.

3.3.1 -­‐ Agrikultura Ac0vidade agrícola iha Baucau, par0cularmente assume pasta importânte husi todan ho kontexto Nasionál, hanesan maior produto ba fó’os, 2º produsaun batar no 3º aifarina no modotan. Especialmente ba kondisaun klimá0ka no rai tropika Dezenvolvimentu ba ac0vidade ida ne’e. Arroz sai hanesan hahan básiku ba população de Baucau no ba Timor-­‐Leste. Preciza aumenta produsaun iha hahan refere hodi bele a0nji objec0vo auto-­‐suficiência (swasembada pangan)to’o 2020,ne’ebé preve ona iha PEDN 2010-­‐2030.

61


Planu Estrategiku Desenvolvimentu Munisipal Baucau Perímetros de rega Área de implantação

(Hectares)

Buluto

780

Galata

216

Larisula

347 Total

Baucau tem uma das maiores àreas agrícolas de irrigação, 8,2% do total nacional, sendo ainda muito grande o potencial de crescimento.

1343

Fonte: Ministério de Agricultura

Ba implementação jestaun kolheitas Integradu ho Sistema Intensifikasaun ba fó’os, iha kombinasaun ho Nakroma, variedade fó’os ne’ebé di’ak,bele permite hodi hatudu rezultadu ne’ebé di’ak iha produsaun, sira ne’e sei refórsa ho aplikasaun rai bokur (fer0lizantes), habo’ot no hadi’a sistema irrigação no introduz maquinaria ne’ebé eficiente ba dulas hare kulit ne’ebé permite redusaun ka halo lakon hare kulit iha procesu. Ba introdusaun kultura fóun ho rendemento bo’ot,bele konsidera,hatudu no hadi’a kapaSidade económia populasaun. Liu husi kondisoens klimá0ka ne’ebé iha,aihoris ne’ebé fó funan no fuan bele dezenvolve, hodi permite ba konsolidasaun indústria ida ba agro-­‐alimentar no exportasaun. Kria no par-cipa asosiasaun ba dezenvolvimento rural – Munisípiu sei promove ba kriasaun no fasilita dinâmika associasaun ba Dezenvolvimentu rurál hodi apoiu ba inicia0vas nudar fónte ba Dezenvolvimentu ba sector agrikultura. Promove Dezenvolvimentu iha sektor agrikola estabelese fórmasaun, infórmação no promove hodi hadi’a prá0kas no introduz kultura fóun ne’ebé bele hasae rendimento. Apoiu Dezenvolvimentu ba sistema irrigasaun no kulturas agríkulas – Ba região norte munisípiu nia, especialmente ba área Seiçal, Laga no Vemasse, hanesan área ne’ebé ho udan ben menus (reduzida pluviosidade),hanesan be ne’ebé suli husi mota no ba lakon iha tasi. Introduz métodos no sistemas de irrigação ba área hirak ne’e,bele nakfila ba area produ0vas, hodi aumenta resultadu agrícola ba munisípiu. Hadi’a no aumento ba akumulasaun be husi sistema irigasaun,ne’e signifika katak bele aumenta rezultadu produsaun arroz. Hasoru karacterís0cas rai akuifer(aquíferos) ne’ebé iha, prá0ca de irrigasaun, dezenvolve area ne’ebé luan iha tempu portugues, hatudu resultadu ne’ebé di’ak tebes, ne’ebé hatudu servisu di’ak liu husi ordem ba sira nia interesse. Lao husi fóho klaran no fóho Matebian, munisípiu hela entre sul no norte ho be horis ne’ebé konsiderál importânte. Jestaun ne’ebé di’ak ba rekursu ne’e no sei aproveita halibur rekursu be matan ne’ebé iha hodi bele fó solusaun ba necessidade irigasaun ba area agrikultura hodi aumenta area produ0va no simultaneamente fó Abastesimentu ba populasaun Lokál. Kultura kuda hare iha rai luan no tetuk iha parte kosta norte, no introdusaun ou hadi’a sistema dada be husi parte fóho,hodi fó aumenta ne’ebé significa0vo ba produsaun háre. Kria no apoiu Sentru Servisu Agrikula -­‐ Iha koordenasaun ho Ministério da Agrikultura no Peskas, Munisípiu bele halo instalasaun ba Sentru Servisu Agrikola no Informasaun iha sede de Postus Administra0vus hotu.

3.3.2 -­‐ Florestas Implementasaun ba a0vidades reflorestamento no sistemas agro-­‐florestal envolve comunidade – Ak0vidades sira ne’e hanesan frequentemente integradu iha projecto Dezenvolvimentu komunitário ne’ebé implementa husi ONGs, governu no agências interNasionál, tenke koordena husi munisípiu. Iha regiaun Baguia no Quelicai, iha valor oi-­‐oin ba komercial jus0fika ba kriasaun no apoia ba programa de incen0vo liu husi selesaun ne’ebé permite ba Dezenvolvimentu de ac0vidades iha área ida ne’e ba interesse económia, ho apoio ba instalasaun de karpintaria no indústria ne’ebé hanesan ba explorasaun ai (madeiras).

3.3.3 -­‐ Pekuária Husi total karau 14,566 búfalos (okupa 3º lugar produtor ba nível Nasionál) no okupa primeira posisaun ba produsaun kuda (cavalos), bibi Timor (caprinos) no bibi malae (ovinos), iden0fika husi 62


Planu Estrategiku Desenvolvimentu Munisipal Baucau sensus 0nan 2010, Baucau iha potencia ida bo’ot ba aumenta ba potensia ida ne’e. Numero karau total 6,165, sai hanesan potenciaboot ba krescimento, fo0 husi kondisaun ne’ebé iha ba ac0vidade ida ne’e iha regiaun oeste no sudoeste Munisípiu ida ne’e (Vemasse no Venilale), sei iha implementasaun ba projetu integradu ba animal ne’ebé inklui Munisípiu viziñu hanesan Manatuto no Viqueque iha futuru. Ba efeitu ida ne’e Munisípiu bele kria kondisaun ba Saúde ambiental no vigilânsia sanitária, disponibiliza veterinário ba pessoal tékniku no mos respek0vamente ho meius infraestruturas (Postus ba veterinária no transporte). Munisípiu bele promove no hare ba realizasaun estudus atu introdusaun ba kualidade Animal ba produsaun susu ben (leite), iha possibilidade atu Harí industria ida ba susu ben kaleng iha regiaun ida ne’e. Konaba transporte ba exportasaun ba potencia hotu iha Dezenvolvimentu, produsaun karau iha regiaun ne’ebé besik hanesan Munisípiu Viqueque no Manatuto bele aumenta no hamaran liu husi Portu ne’ebé nia konstrusaun iha PEDN 2010-­‐2030, iha Belak (Manatuto) no Kairabela (Vemasse/Baucau), bele tama mos ba merkado Indonésio no seluk tan. Bele konsidera ba kondisaun transporte no sistemas de frio no distribuisaun. Konsiderá mos ba produsaun bibi malae no bibi 0mor, a0nji primeiro lugar ba nível Nasionál, iha potensia boot ida ba produção na’an ( carne) no iha possibilidade ba produção keijo (queijo) no selu-­‐ seluk tan. Kriasaun manu ho nia kualidade (diversificação) tenke fó insen0vos kona hakiak animal maus ba produsaun na’an no distribuisaun manu tolun ba konsumo Lokál no Nasionál, kabe ba munisípiu atu apoio no fiskaliza ba inisia0vas sector privadu, ho kriasaun no suporta ba programa koopera0va. Produsaun animal -­‐Veterinário, técnico de produção animal no inspecção veterinária Construção ba Matadouro Munisípal ida iha Baucau Vila no Matadouros iha Postus Administra0vus de Baguia, Laga, Quelicai, Vemasse, Venilale. Sei hari hanesan fasilidade ho nia sistema de frio iha Postus Administra0vu tomak ,atu bele atende ba distribuição no komercialização ba produção animal no ba porto de Caraibela iha Vemasse.

3.3.4 -­‐ Peska no Aquakultura Konaba ac0vidade peska, maske sidauk sai hanesan ak0vidades principal iha Manatuto, par0kularmente relevante iha Vemasse /Kairavela, Baucau/Uatabo no Laga. Rekonhecido valor no sira nia existência hanesan peskador iha kosta norte, bele kria mos kondisoens ba Dezenvolvimentu ba ac0vidade ida ne’e, nudar baze económia ba populasaun iha parte tasi ibun . Husi primeira fase ba Peska artesanal, apoio material sai hanesan fase determinante liu husi apoio micro-­‐credito hodi hakbit sira atu hari Grupu kopera0vas, hodi hari no fór0fika estruturas nune’e bele kontrola di’ak liu-­‐ tan sira nia a0vidades tuir perspe0vas mercado nian. Konsidera a0vidades akuakulturahanesan possibilidades ba konsumo Lokál no Nasionál, espesialmente iha areas Venilale, Baguia no Quelicai, ne’ebé sai hanesan fator ekonómia importante no hadi’a kualidade alimentasaun komunidade iha fa0n sira refere. Iha zonas kosteiras ho apoio koopera0vas no Peska artesanal, nune’e Munisípiu tenke asegura Haríedifisius ba estruturas ho sistemas kongeladora hodi konserva ikan sira ne’ebéPeskadores sira hetan, atu nune’e hodi halo destribuisaun de vendas Komersiu iha Baucau Vila, Kairabela no Laga.

3.3.5 -­‐ Minerasaun no indústria extracNva Munisípiu Baucau iha nia rikusoin importante oi-­‐oin iha rai-­‐okos ho nia valor ekonomiku boot. (Ossan-­‐mean, Manganes no Cromio) no seluk-­‐seluk-­‐tan. Munisípiu tenke halo estudo viabilidade konaba explorasaun komersial, se karik hetan tenke hola asaun no inisia0va adekuadas ba iha nia operasaun hodi extrai no produz rikusoen sira ne’e ba Dezenvolvimentu ekonomiku. Konaba extrasaun inertes no komersializasaun raihenek, fatuk, hodi halo konstrusaun ne’ebéfó0 husi mota-­‐ibun, Vemasse, Manuleden, Seiçal, no seluk-­‐seluk-­‐tan, maibe tenke regula ho Lei tamba rikusoin importante sira ne’e hanesanfonte reseitas hodi bele u0liza ba Munisípiu nia interese. Importante maka tenke kumpri regulamentos ne’ebé iha no aprova, tau mos ba impaktu seguransa, normalmente iha fa0n extrasaun sira ne’e besik ponte, iha fa0n be’e tuda no ba estruturas sira ne’e fó protesaun ba fa0n sira ne’ebé rai monu ka halai no iha mota ibun. 63


Planu Estrategiku Desenvolvimentu Munisipal Baucau 3.3.6 -­‐ Komérsiu Licensiamento no fiscalizasaun ba estabelecimento comerciais -­‐ Cadastro ba coopera0vas iha registo Nasionál ba propriedade industrial.

3.3.7 -­‐ Indústria Administrasaun Munisípiu Baucau, define ona zona Industria ho nia luan 50Ha, iha area Kairavela, Postu Administra0vu Vemasse, lokáliza iha parte loro-­‐monu husi Porto Marí0mo no antes de ponte Manulede parte eskerda husi estrada Baucau -­‐ Díli. Ba a0vidade industrial ne’ebé atu dezenvolve espesialmente iha regiaun no rai mamuk sira ne’ebé la usa ba natar ho toos. Rai sira ne’ebé la usa ba natar ho toos Lokáliza iha parte estrada ibun, no populasaun sira hela iha area Munisípiu Baucau, espesifikamente potensial teb-­‐tebes hodi implementa ba unidade Industria Agro Alimentar, atu dezenvolve iha regiaun Baucau Vila (Caibada), Quelicai, Venilale no Baguia. Dezenvolvimentu ba produsaun ai-­‐fuan (ex. ananás, morango, etc), konaba transfórmasaun ba produtos ne’ebé ho rendimento-­‐a’as (noz-­‐moscada) tamba Baucau hanesan produtor boot, no seluk-­‐tan, permite ba iha futuru sei halo Dezenvolvimentuba iha industria agro-­‐alimentar lokál, ho possibilidade atu halo komersializasaun iha merkado Nasionál no exportasaun konaba sumos, komposta mos barras nozes no produtos alimentasaun sira seluk. Ser0fikasaun ba kualidade no marka ba produsaun tuaka, sei halo engarrafamento no kampanha ba marke0ng atu halo nia komersializasaun iha merkado Nasionál no exportasaun, hodi hadi’a daudaun ekonómia lokalne’ebé iha nia produsaun boot. Insen0va mos konaba Industria produsaun Marmelada iha Suku Buruma Baucau hodi desenvolve di’ak liu tan, garan0a ba kualidade no kuan0dade hodi kompete iha merkadu rai laran no rai liur. Insen0va mos Bani-­‐be’enno aihan sira seluk husi noz-­‐moskada atu halo komersializasaun no exportasaun. Indústria Minerasaun no derivadu ba sal (Laga) Ba produção masin ne’ebé ho qualidade iha parte tasi-­‐ibun Baucau iha ! Laga, atu tau condisaun espesial ba Dezenvolvimentu ne’e,kompeténsia Munisípiu nian atu estabelese Parserias no incen0va hodi hadi’a kualidade ba processamento taes masin ne’ebé di’ak no produ0vo. Konaba experiência Portugal nian ba sector ida ne’e relevante tebes, ho ida ne’e tenke kria condisaun ba fasilidades iha nia relevansia ba procesamento masin,ba ida ne’e tenke tau condisoens no hari fasilidades hodi bele simu no trokakonaba produtores no técnicos Salinas em Laga nacionais no mos tecnicos internasionais, hodi bele hare no transfórma produto ida ho qualidade atu bele atrai mercado Nasional no mos bele hala’o exportasaun ba rai liur, liu-­‐liu ! baiha Indonézia. Iha area salinas, Munisípiu tenke hari Sentru ida hodi bele konta sai ninia historia no lalaok raut masin atu ema hotu bele hatene, no mos fasilita turistas, visitantes ka ba peskisa nain sira hodi konhesedi’ak liu-­‐tan konaba proceso ba produsaun masin ne’ebé di’ak ba konsumo. Indústria mobiliário no carpintaria. Sai hanesan Indústria ida nebe iha ona experiensia, ba tempu oin mai sei bele aumenta no sai boot iha Munisípiu, importante maka tenke hadi’a kondisaun atu nune’e ba Industria refere bele me0n liu-­‐tan Produsaun mobilia rota iha Caibada hodi kompete maka’as, no hatudu produto ho kuan0dade no kualidade nebe di’ak, hodi bele kompete ba iha Merkado Nasional no Internasional. Labele husik abandona hela no tau atensaun no mo0va nafa0n ema nia par0sipasaun hodi fó kontribuisaun ba ekonómia lokál/Munisipio nian ho karakter produsaun Artesanal, liu-­‐liu ba produsaun (rota no au) hodi fabrika mobiliários no sasan sira seluk-­‐tan, ho nia finalidade atu bele fó kampo de servisu hodi hetan osan liu-­‐liu ba populasaun Caibada. 64


Planu Estrategiku Desenvolvimentu Munisipal Baucau 3.3.8 -­‐ Turismu Konfórme defini ona iha PED 2010-­‐2030 ne’ebé fó sai iha ne’e: “Ba zonas turista iha parte Leste husi Tutuwala to’o Kom, no mos husi Estrada ninin Baucau nian to’o Hera. Parte hirak ne’e sei sai zona turis0ka iha Timor Leste ho tasi ibun ne’ebé tropika no furak hatudu mos panorama fóho-­‐lolon ne’ebé atrai nofó vontade ba viajante hodi halo sira nia aventura, hodi apresia mos arkitektura portuguesa, historia no kultura konaba natureza lokál”. La’o dalan naruk iha Estrada kosta norte, desde Kom entre tasi-­‐ibun no fa0n ne’ebé hanaran kampus ba arroz liu husiSidade historika de Lautem, Turista sira bele mai to’o iha Baucau, ne’ebé sai hanesanbaze turis0ka iha zona oriental. Baucau sai hanesan segunda Sidade iha Timor Leste, preve hodi Harí mos toba-­‐fa0n ne’ebé kompleto ho kualidade aihan ne’ebé relevantes, bele fó atendimento ba viajantes rai-­‐laran no husi rai-­‐li’ur hanesanmeius hodi fó atendimento ne’ebédi’ak ba turista sira. Bainhira Aeroporto Baucau funsiona sei sai hanesan odamatan tama-­‐sai Sidade Baucau, ba viajantes sira ne’ebé lakohi tun iha Baucau, iha posibilidade atu halo transaksaun direta tuir rute internasional ba fa0n dis0nario. Atu estabelese fa0n ba Turismu ekologiane’ebédi’ak no kualidade,iha kosteira Baucau, nune’e mos ho alojamento ki’ik no menus despeza, usa maneira tradisionais ne’ebé negosiante ki’ik sira prepara iha tasi-­‐ibun no tuir dalan ninin. Baucau sai nudar fa0n Peskas ho nia bematan ne’ebé tropikal ho nia kor nabilan, sei promove hanesan pontu kontraktu hodi apresia beleza Sidade Baucau nian. Iha Vila An0ga, Merkado tuan renova 0ha ona no sai hanesanSentru Kultural no ba Artesanatos no mos sai hanesanSentruKonvensaun Baucau no Sentru Infórmasaun Turista. Edifisio Merkado ne’ebé renovadu sei hatudu konserva arkitetura kolonial Portuguesa no sai mos hanesan patrimonio kultural. Iha arredores piscina, ho kontemplasaun be’e-­‐mos, ne’ebé mos no halo renovasaun hodi sai hanesan experiensia ba a0vidades ne’ebé uniku entre jardins tropiku luxus no eskada bootne’ebé iha.

Sidade Baucau sai hanesan mos baze ba viajantes no visitas kulturais ba Quelicai, Baguia no Venilale, nune’e mos bele hakat liu ba fóho lulik Matebian no foho Arina. Hahú husi fóho Matebian no Foho Aina nia hun ba to’o leten, visitantes sira bele apresia mos panorama ba Aldeia sira ne’ebé iha arredores foho Matebian hun. Sira bele hetan alojamento ka aihan lokál no buka aprende atu bele fó respeito ba kultura, ne’ebéhanesan patrimonio no historia konaba jornada resistensia armada no valor patrimonio kultural. La’o dalan naruk iha Estrada Kosta Norte, desde Kom entre tasi-­‐ibun no fa0n ne’ebé hanaran kampus de arroz liu husi mos Sidade historika de Lautem, Turista sira bele mai to’o iha Baucau, ne’ebé sai hanesanbaze turis0ka iha zona oriental. Baucau sai hanesan segunda Sidade iha Timor Leste, preve hodi Harí mos toba-­‐fa0n ne’ebé kompleto ho kualidades de aihan ne’ebé relevantes, hodi bele fó atendimento ba viajantes rai-­‐laran no husi rai-­‐li’ur hanesanmeius hodi fó atendimento ne’ebédi’ak ba turistas sira. Hahú husi Baucau, parte Zona Lorosa’e liu ba Dili, to’o iha Hera. Viajen naruk husi estrada parte tasi-­‐ ibun ba to’o iha Hera liu husi Aldeias lokais balun, Natar no foho lolon. Viajen ne’e iha mos hanoin no interese atu para no deskansa hanesan fa0nTurismune’ebé ho nia paisagem tasi-­‐ibun ne’ebé furak, usa fa0n sira ne’e hanesan pontus prinsipais atu hala’o viagens hodi luku tasi, hakail ikan no observa mos konaba ikan bo’ot (existensia Baleias). Ba rehabilitasaun no haluan estradas husi Dili ba Baucau sai hanesan dalan ba viagem turis0ka ne’ebé importante no furak, tamba estrada sira ne’e mos iha hanoin atu tau no oferese atraksaun no hato’o mos infórmasaun ba ema sira ne’ebé halo viagem.” Atu to’o iha obje0vu sira ne’e, kabe ba kompeténsia Munisípiu Baucau nian: Lisensiamentu no fiskalizasaun ba estabelesimentu turísNku no hoteleiros -­‐ Area Turismu no servisus de hotelaria hanesan áreas sira ne’ebé sai potensia bo’ot iha parte Manatuto, nune’e Munisípiu tenke fó licensa no fiscaliza ba unidades ka sasan sira ne’ebé iha ona no hari, hare no garante ba ordenamento konaba a0vidade ekonomika, no presta mos kualidade de servisu ne’ebé di’ak. 65


Planu Estrategiku Desenvolvimentu Munisipal Baucau Kria, promove no gere rotas Turismu, halo parceria ka servisu hamutuk ho agentes ekonómiku privado iha lokal, fóN kadastro ba empresas ne’ebé liga ho Turismu, hodi defini hamutuk ho ema ka impresa ne’ebé iha interese atu investe iha setor Turismu no deklara katak bele kompete iha merkado nasional no internasional, tuir espesifikasaun ba programa ne’ebé impresa ne’e hili hanesan; Turismu de Aventura, EcoTurismu, Turismu Rurál, Turismu Histórico no Turismu Religioso. Hari Sentrus Informasaun no Promosaun TurísNca ba kada Postu Administra0vus (Baguia, Baucau-­‐ Vila [Mercado Munisípal e Aeroporto], Laga, Quelicai, Vemasse no Venilale). Mercado de Baucau, hanesan elemento de referência konaba arquitectura colonial portuguesa, construção ne’e tuir projecto husi Administrador Armando Pinto Correia, depois hadi’a fóun fali halo tuir nafa0n ninia modelo original, sei sai hanesan Sentru Kultural no mos artesanato, completa ho cafetaria no mos Sentru ba Infórmasaun Turis0ka. Promove Inves0mentus ba iha nível aldeias, tamba iha potensia ekoTurismu, halo promosaun hodi fórma associações konaba Dezenvolvimentu iha Turismu rurál no ecológico, liu-­‐liu iha parte fóho leten no fóho hun Mundo Perdido iha Venilale no mos Fóho Matebian iha Baguia no Quelicai. Rede Pousada Munisipais. Iden0fika uma sira ne’ebé ho valor historiku no modelu arkitektónikune’ebéMunisípiuiha, liu-­‐liu ba uma sira ne’ebé iha sede do PostuAdministra0vu no residensia ba xefe do Postu, hadi’a fila-­‐fali no Harí fali uma foun hodi usa no gere tuir nia funsaun hanesan unidades hotelaria ho kualidade hodi usa no promove ba Turismu, funciona mos hanesan Sentru de referensia no mos ba formasaun turís0ka. Iha Baucau existe potencia boot konaba areas turis0ka oi-­‐oin, tuir Dadus iden0fikadu hanesan iha tabela tuir mai ne’e: Turismu Natureza Praia de Vemasse Praia de Baucau Praia de Laga Montanhas de Ariana Ponte Natural de Uaicana Lagoa Bado Ho Cascata de Venilale

Turismu História Pousada de Baucau Piscina de Baucau Mercado Municipal Escola do Reino de Venilale Tranqueira de Laga Tranqueira de Baguia Tranqueira de Vemasse Tranqueira de Venilale Tranqueira de Afaca Quelicai

Turismu Kultural Cerimonia Cultura Tradicional Música e danças tradicionais Arquitectura tradicional

Turismu Religiosu Monumento Cristo Rei (Foho Matebian) Monumento Nossa Senhora de Ariana Gruta em Uainiki e Tirilolo Edifício religioso budista e hindu.

Locais históricos da resistência: Caidawa Bu’u Gariuai Lekeresabu’u Samalari Koni Matebian Guruca Betulale Ossouala Lacodala Uaibutai

Estabelesimentu ba iha fa0n Turismu ekologiku ida ho kualidade di’ak hanoin ona atu Harí iha tasi-­‐ ibun Baucau, kompletu ho fasilidade no folin menus usa material Lokál tuir Tipu natureza tasi-­‐ibun nian. Baucau oferese kondisaun espesiais ba TipuDezenvolvimentuTurismu : ❖ Turismu ba aventura no desporto Kosta Noroeste Husi parte tasi ibun Distrito Baucau nian iha nia beleza natural única ne’ebé seidauk explora. Fa0n ki’ik balun hare husi dok raihenek nakonu iha tasi-­‐ibun liu-­‐liu husi parte tasi ibun Postu Administra0vu Baucau. Iha tasi-­‐ibun Baucau nian ne’ebé naruk, husi fa0n rua iha raihenek lotuk hetan iha tasi-­‐ibun Uatabo, fa0n ne’e hanesan potensia bo’ot ba Turismu, ho nia kualidade natural uniku hodi hari’is no nani. Atu hala’o pra0ka konaba ac0viddes luku, usa kora-­‐kora, motazonson, ro-­‐hean, ne’ebé iha ho kualidade di’ak atu usa. .

66


Planu Estrategiku Desenvolvimentu Munisipal Baucau

Foto: Praia de Bodura

Turismu sei fóo no sai reseitas prinsipais ba a0vidades ekonomikas ba populasaun ne’ebé hela iha parte tasi-­‐ibun ne’e. Estrada husi parte tasi ne’ebé liga Baucau ba Dili, liu husi fóho-­‐lolon, natar, no Aldeis ne’ebé iha tuir dalan ninin. Tau condições ba estruturas de alojamento ho unidades ba ecoTurismu hamutuk ho comunidades ne’ebé hela iha tasi-­‐ibun sai hanesan fator ida ba Dezenvolvimentu konaba prá0ca luku iha tasi-­‐okos no maneira kaer taru ikan hanesan maneiras ne’ebé relevante tebes ba meius atu hetan osan ba komunidades iha fa0n refere. Ba loke luan estradas locais hodi fó asessu ba ema barak ne’ebé hela iha parte tasi-­‐ibun dadaun ne’e sei menus tebes, no sai mos hanesan prioridade ida hanoin atu tau mos sinais de transito iha Estrada Baucau-­‐Dili, hodi ema hotu bele hatene liu husi infórmasaun sinale0ka. Hare konaba parte infraestruturas ne’ebé iha aeroporto Baucau no mos hare ba condições ne’ebé favorese iha região ne’e, iha kbit no posibilidade atu implementa mos konaba pra0ka ba desPortus oi-­‐ oin atu hari clube para-­‐quedismo (terjum paium) hodi hamosu mos modalidades ba salto queda livre (terjum bebas), manual no tandem, atrai mos ema atu iha interese hodi tuir, no mos atu hetan elementos kualifikados fóun husi Tipu desporto ida ne’e. ❖ Praia no Lazer Aldeia ne’ebé iha tasi-­‐ibun Baucau, ho nia be’e tropika iha mos raihenek lotuk, iha hanoin atu promove no dada turistas sira ne’ebé mai visita Baucau. Tasi-­‐ibun ne’ebé fahe ba fa0n rua ida-­‐idak ho nia fa0n fahe ho fatuk bo’ot nakloke ba laran parte tasi Wetar, tasi-­‐ibun sira ne’e furak, kompleta mos ho area piscinas halo iha tempu kolonial parte vila, hari entre fa0n ne’ebé natural uniku no furak, matak, verde, hanesan oferta única no sei la haluha ba ema ne’ebé hakarak halua nia preokupasaun hodi passa tempu mai habai-­‐an iha loro no haris iha be’e ne’ebé mos. Munisípiu iha dever atu promove hodi hadi’a kondisoens ba u0lizasaun espasus sira ne’e no assegura nafa0n ba gestaun ne’ebé di’ak.

67


Planu Estrategiku Desenvolvimentu Munisipal Baucau

Projecto Autódromo Internasional de Baucau Projecto ida ne’e sei hala’o ba médio no longo prazo hanesan dalan hodi permite avansa ba area Turismu, fó mos benefisio ba iha arredores Aeroporto InterNasionál Baucau ninian no mos tasi-­‐ibun furak Baucau nian. Projecto ne’e sei sai komplexo bo’ot ka fa0n luan hodi kompleta ho restaurantes, hoteis no Sentrus komersiais, ho mos espasus ba fa0n konferências.

❖ Turismu Montanha Parte Sul Fóho (Matebian no Mundo Perdido) Husi rai-­‐lolon lulik Fóho Matebian to’o ba iha nia tutun sai hanesan parte ba fa0n aventura no desporto Turismu nian, hodi halo caminhada ba fóho tutun hodi observa no contempla ninia paisagem. Fóho Mundo Perdido, situado iha raiklaran hatudu ninia aas no hafurak ho aihoris ne’ebé matak, ho klima ne’ebé malirin, hanesan bensaun ida no husi dok mos bele observa no apresia paisagem furak planalto Baucau. Husi parte fóho ne’e nian hatudu ninia condisoens ne’ebé furak hodi atrai hanoin ba ema ne’ebé hakarak atu sa’e ba fóho tutun. Husi kasu ne’e ka kasu seluk, liu-­‐liu maka hadi’a kondisoens no estruturas ba pra0kas modalidades sa’e fóho, sa’e dor fóho (pendaki gunun), lao hadulas fóho, observa konaba manu-­‐fuik sira ne’ebé moris iha ne’eba, halo fa0n abrigo iha fóho lolon, Postu ka fa0n ba observasaun husi do’ok, loke treino no fórmasaun ba ema matadalan sira iha fa0n ne’eba. Sa’e Fóho Matebian, fó hanoin no hakarak ba ema ne’ebé hadomi Turismu hodi hare rai no mos desporto ida hodi visita aldeias rurais, gosta hela no descansa iha rai luan fóho lolon hodi rona anin-­‐hu no gosta rona animal fuik sira nia lian, gosta mos hamutuk ho populasaun Lokál hodi aprende diretamente konaba kultura no hahalok moris loro-­‐loron nian, konaba sasan no historia relasaun ho resistência iha região no território Nasionál. Konaba pra0ka ba ac0vidades hanesan la’o sa’e ba fóho, observa konaba manu-­‐fuik no aihoris sira seluk, hanesan area ida ne’ebé tenke hadi’a, Munisípiu tenke konsidera fó posibilidade atu promove hodi hari Uma Deskansa fa0n Munisípal iha area Fóho Matebian Mane no mos iha Fóho lolon Mundo Perdido, hodi bele promove fasilidade ne’ebé ho kualidade hanesan sasan ne’ebé exige atu tau, usa ba a0vidades turis0ka. ❖ Turismu históriku Munisípiu halo kadastro konaba klassifikasaun ba fa0n hotu hanesan; monumentos no edifisius an0gos ho karater interese históriku Munisípal, hodi halo fila-­‐fali nia rekuperasaun tuir originalidade, tau iha konsiderasaun hodi apresia rotas turís0ka ne’ebé relevante ho nia história. Par0kularmente tenke konsidera edifisius no residencias ba Administradores iha tempu Portugues, hanesan; edifisiu Mercado Baucau, residência Administrador Português, Alfândega no Mercado An0go Baucau, Eskolas Reino Venilale, Afaça Quelicai, Vemasse no seluk-­‐seluk tan. Nune’e hatama ba programa espesifiku 68


Planu Estrategiku Desenvolvimentu Munisipal Baucau konaba visita fa0n sira ho interese históriku durante prosessu resistência iha tempu okupasaun Indonézia,liu-­‐liu hanesan Fóho Matebian, Kaidawa-­‐Bu’u Gariuai, Lekeresabu’u Samalari, Koni Matebian Guruca, Betulale Ossouala, Lacodala, Uaibutai no seluk-­‐seluk tan.

3.4 -­‐ Parserias Internasionais Munisípiu iha obrigasaun tomak par0cipa iha projectos no ac0vidades konaba cooperação konaba prosessu descentralizada, hame0n akordus ne’ebé armonia no protokolus de amizade hodi bele fasilita konaba troka de experiências no intercâmbio ba diversus domínios vida sosiál no ekonómika populasaun nian. Ba efeitu ida ne’e tenke ser kons0tuí Unidade Munisípal ba Cooperação Descentralizada (UMCD) ne’ebé ho fórma ida consistente iha areas de servisu hanesan potencia sinergias, atu hodi aumenta duplikasaun esfórsos. Atensaun espesial tenke hala’o liu husi kooperasaun ho Munisípius da Comunidade de Países de Língua Portuguesa, nune’e mos Timor-­‐Leste pertence ba bloco ASEAN. Nune’e mos hare ba situasaun geográfica, maka Gestor Distrital ba futuro Munisípiu Baucau tenke hakiak laços de amizade hodi bele estabelese relasaun no coperasaun di’ak ho estruturas poder lokálhusi Austrália no Nova Zelándia. Komissaun Instaladora Munisípiu nian tenke aproveita no konsidera experiénsias rekoñesida husi Munisípius seluk ne’ebé hatudu ona sira nia vontade di’ak atu kopera ho Baucau, hanesan Munisípius husi Portugal no Austrália, liu-­‐liu ba iha fases ba implementasaun Munisípiu.

69


Planu Estrategiku Desenvolvimentu Munisipal Baucau

4. ETAPAS PLANU ESTRATÉJIKU DESENVOLVIMENTU LOKAL BAUCAU Munisípiu Baucau pronto atu dezenvolve konaba prosessu de deskoncentrasaun no descentralizasaun, liu husi kriasaun Munisípiu. Durante 0nan 2008 to’o 2013, Baucau implementa ho sussesu ba Programas de Dezenvolvimentu Lokál (PDL) no Programas de Dezenvolvimentu e Descentralização (PDD I e PDD II) iha 0nan 2010 to’o 2012, Programa PDID 2012-­‐14 no PDIM2015/17. Plano Acção Anual ba Curto Praso Munisipio Baucau 2015 -­‐ 2020 OBJEKTIVU GERAL Atu Prepara PlanuPoligka Desentralisasaun hodi garante estabelecimento Munisípiu iha Distrito bazeia ba Ar0gu no. 5, no. 72 no 1 Ar0gu 103 Kons0tuisaun Repúblika Demokra0ka de Timor Leste hodi a0ngi PrinsipiuPoligka da Libertasaun Nasionál. Objec0vo Espesifiku

Estabelese Sectariadu Lokal(SLAIM)

A0vidades

Resultado nebe hein

Indikador desempenho

Lokal Implementasaun

Prepara prosesu Administra0vu ba estabelesementu Munisípiu Prepara para Planu Estratéjiku ba futuru, no prepara Planu Estabelesementu Munisípiu ba Futuru. Dezenvolvimentu Munisípiu. Estratéjiku ba Dezenvolvimentu Munisípiu.

K o m i s s a u n I n s t a l a d o r a Munisípal.

Atu ema bele hatene konaba Atu ema bele hatene konaba l a l a ’ o k p o l í 0 k a lala’ok polí0ka deskonsentasaun Ema bele par0sipa ak0vu iha prosesu DA. d e s k o n s e n t a s a u n ins0tuisional. ins0tuisional.

SLAIM

Apresenta ba CCL

I h a o n a Pl a n u E st rategi ku Desenvolvimentu Munisipu 99 membro CCL aprova ho Unanimidade. n u d a r M a t a D a l a n b a Desenvolvimentu Lokal.

GTM + Komisaun Apoiu Instaladora Munisípiu

Suporta Servisu funsionárius iha K o n s t r u s a u n E d i fi s i u nivel PA sira hodi hala’o 4 PA.s hetan hotu ona Konstrusaun foun. M u n i s í p i u n o P o s t u p r e s t a s a u n n e b e d i ’a k b a Administra0vos populasaun sira. Rehabilitasaun Residensia ba PA sira no Residensia AM no Hela fa0n nebe di’ak hodi Residensia APA hat no inklui ida ba AM. rehabilitasaun sede PA Baucau suporta ba servisu publiku. no Baguia.

C o m i s a u n Desenvolvimento Municipial (CDM)

Halo konstrusaun, konservasun no reparasaun ba edifisiu eskola, Iha ona 92 edifisiu foun ba prosesu apredizagen ensinu basiku no ensinupre-­‐ no 45 edifisiu rehabilitasaun. eskolar, inklui sekundaria geral no Vokasional.

Edukasaun

Promove no estabelese centros komunitario ba apredezagem iha Populasaun livre husi Alfabe0zasaun. âmbito ensino rekorrente.

PNDS no PDIM

Organiza desportu eskolar

Servisu hamutuk ho SEJD

Desenvolve juventude nia talentu.

Apoio desenvolvimento ba ak0vidades komplemtares ba asaun eduka0va pre-­‐eskolar no Hetan asesu ba eskola ba primeiro siklu do ensino básico. Konstrusaun,reparasaun,rekualifi kasaun edificio ba Diretores ba estabelecimento ensino,no inklui Hetan fa0n nebe dignu u m a b a D i r e c t o r e s n o Profesionais edukasaun.

Servisu hamutuk ME

CDM,ME,MAE, MPIE

Promove asaun ba prevensaun epidemais tantu kolera,diárias, Komunidade livre husi moras refere. malária no moras seluk tan.

Servisu hamutuk h o M i n i s t é r i u Mobiliza populasaun ba par0cipa Ema hotu par0sipa no kumpriende katak saúde saúde iha campanhia vasinasaun. importante. Saude

Promove ba kriasaun no a s s e g u r a g e s t a u n b a Garan0a ba sidadaun sira nia saúde. ekipamentu saúde.

Komisaun Planu Halo konstrusaun,reparasaun, Desenvolvimento konservasaun no gere centros I n t e g r a d u saúde no postu saúde,uma ba Iha ona 28 konstrusaun ba edifisiuSentru saúde Munisípal (CDM) doutor iha PA no sukus inklui no 15 rehabilitasaun. klinikas móveis ba komunidade iha suku no aldeia.

70


Planu Estrategiku Desenvolvimentu Munisipal Baucau Exekuta programa Saúde no Nutrisaun Infan0l liu husi estabelecimento ensino pre-­‐ Hetan hahan nebe iha nutrisaun eskolar no centros nutrisaun infan0l.

Seguransa Alimentar

Servisu hamutuk h o I n s p e k s a u n A l i m e n t a r e Economica

Exekuta programa Saúde no Nutrisaun Infan0l liu husi estabelecimento ensino pre-­‐ eskolar no centros nutrisaun infan0l. Produs no distrubui manuais ba b o a p r a 0 k a k o n a b a preparasaun,konfeksaun no fa’an produtos alimentasaun ba Garan0a kualidade hahan no iha nutrisaun c o n s u m o humanu,especifikamente dirigi ba agentes ekonomiku.

Servisu hamutuk h o M S + I n s p e k s a u n A l i m e n t a r e Ekonomika

Konstrusaun,reparasaun no konservasaun barragens, no Povu hetan ona asesu ba irigasaun boot rua no sistema ba Irrigasaun kulturas kiik 4 agrikula. K u d a m o d u , t o m a t e , u d i , PA,s tolu ( Baguia,Quelicai no Venilale) Au,forerai,koto. Estabelece grupu hakiak animal.

M A P , C D M n o SEFOPE

PA Nen

Estabelece grupu sosa hare kulit PA,s tolu hodi produs fo’os. Agricultura

P ro m o v e n o k r i a s a u n associasaun ba desenvolvimento Povu sai nain rural no apoiu nia ak0vidades. Apoiu no koordena ac0vidades Hasae kualidade produsaun. extensaun agricula. Promove no instala centros ba produsaun pekuaria.

Infra-­‐estrutura

Apoia inicia0va reflorestasaun.

Kuda aihoris produ0vo.

Kria viverios ba plantasaun a g r i c u l a s n o p l a n t a s a u n Halo rai matak no buras. florestais.

MAP,SEFOPE no CJFS

Konstrusaun,reparasaun no k o n s e r v a s a u n e s t r a d a s Asesu ba transporte lori produto mai Merkadu CDM + MOPTC municipais,estradas urbanas no vila, 50 % hetan asesu ba estrada. estradas rurais hodi fo asesu ba rodaviario municipal tuir planu. Konstrusaun,reparasaun no konservasaun ba jardins e Atrai visitanes barak parques nebe iha Munisípiu. Obras Publikas

CDM + MOPTC + Turismo

K o n s t r u s a u n , r e p a r a s a u n Iha ona cemiterio nebe ho kondisaun di’ak no tuir M u n i s í p i u + konservasaun no gere simiterios ordem. MOPTC públiku. Konstrusaun,reparasaun no Hodi fo asesu ba lao ain no asesu ba transporte M u n i s í p i u + konservasaun trotoar,no pontes publiku. MOPTC kiik. Reparasaun,konservasaun ba Atrai turista sira eskada iha vila an0ga. Registu ba veículos Executa Planu konaba Sinale0ka

Transporte

M u n i s í p i u + MOPTC,MTAC no MPIE

Iha dadus Veiculos

M u n i s í p i u + M O P TC , M I n o Fasilita transporte no fo konsensiliasaun ba MPIE sidadaun sira.

K o n s t r u s a u n , r e p a r a s a u n , konservasaun no gere parques ba Lao em ordem no fasilita populasaun. estacionamento kareta. Loke Terminal standarizasaun Nasional iha Baucau vila hodi Sai sentro ba Munisipio tolu iha parte leste. r e s p o n d e m o v i m e n t a s a u n transporte publiku.

MAE,MPIE,MOPTC ,MCIA

71


Planu Estrategiku Desenvolvimentu Munisipal Baucau Licencia ak0vidades transporte Fasilita populasaun ho di’ak. kolek0vo ba passageiros.

Be Mos

Gestaun Merkadu

Eletricidade

Konstrusaun,reparasaun,konserv asaun no gere sistema ba 39 suco hetan ona asesu be mos. Hadia CDM + DNSA + Abastecimento Be Mos no kanalizasaun iha vila laran no ligasaun ba Besik,Worl Vision Sistema tratamento Be Mos ba populasaun Bairro Novo (RSS). populasaun sira iha área urbana no rural. Estuda hodi desenvolve no gere sistema recolha no tratamento Ambiente nebe mos no saudavel. residus solidos.

MAE,MOPTC,MS

R e h a b i l i t a n o R e a 0 v a ak0vidades Mercado iha PA,s Asesu ba Produto local ba Merkadu Sukus iha Area Rurál.

Seical, Teliloidae L a g a , L a g a V i l a Mercadu Quelicai V i l a , K a i r a v e l a Vemasse.

Licenca konaba ak0vidades ekonomika mikro no empresas Iha ona meios atu atende. kiik ( pequenas empresas).

M u n i s í p i u + MCIA,IADE

Estabelece Gestor Mercadu maneja no kontrola ak0vidades Koordenador mercadu ho nia estructura merkadoria

MAE, MCIA

Komunidade asesu energia Electricidade. Apoiu Solar Sell ba 43 sukus no 202 aldeias hetan ona asesu energia Aldeias nebe la asesu ba energia electricidade electricidade,Pro-­‐exemplo Aldeia Munisípiu+MOPTC Uadaboro. Sosialisasaun ba instalasaun PA. Baguia,Quelicai no Laga. energia Prepagos.

Portu simentu

Juventude no Desportu

Harí portu ba simentu ho kondisaun nebe di’ak lori sai 75 % fa0n iden0fikadu. simentu Caisidio ba fa’an iha Merkadu rai laran no ba rai liur

M u n i s í p i u , MRN,MJ no MCIA

Iha ona centro treinamento ba 60 % juventude hetan asesu juventude sira

SEJD + SEFOPE

Rehabilitasaun Stadion Munisipio Baucau. Iha ona Ginasio nebe responde ac0vidades despor0va.

Recursos Humanus

100 % fo asesu

CDM + SEJD

Recursos Humanus

Iden0fika ona Rekursu Humaus ba Estrutura Deskon Adm 80 % ide0fikadu Munisípiu nian.

MAE, RH, SLAIM, INAP

Kursu Profisional

Funsionárius nivel lokal hetan 50 % hetan ona kursu ona kursu basiku konaba DA

MAE+ SEFI, INAP

I h a o n a e s t r u c t u r a E s t a b e l e s e E s t r u t u r a Deskonsentrasaun nebe forte Governo + 100 % assegura prosessu administra0saun D e s k o n s e n t r a s a u n hodi responde directamente ba Parlamentu Munisípal. Administra0va no Poder Lokál nesessidades povu ka hakbesik Nasional an ba povu. H a l o f o r m a s a u n n o H a s a e o n a k o n h e s i m e n t o kapasitasaun ba funsionarios professional ba area nebe 80 % halao prestasaun servisu publiku. publiku iha nivel PA,s no relevante. Munisipiu. Licenca no fiskaliza konaba estabelecimentos Turisku no Iha ona asesu Hoteleiros. Promove konaba Imagem Iha objetu Turis0ca Munisípiu hodi dada Turista. Turismu

INAP + SEFI

M u n i s í p i u + Turismo

Halo Uma iha Tasi ibun Vemasse,Baucau no Buiguira-­‐Binagua Laga. Hadia Tranqueira Baguia (iha prosesu rehabiliitasaun), Montanhas de Ariana, Lagua Bahamori.

Hodi atrai Turismo no aumenta receitas lokal.

MdF.MAE,MTCA, MCIA, MPIE

72


Planu Estrategiku Desenvolvimentu Munisipal Baucau Plano Acção Medio Praso ba Munisipio Baucau [2021 -­‐ 2025] OBJECTIVO GERAL Atu garante estabelecimento no assegura sustentabilidade Municipio Baucau, administa0vamente, financiamento no economicamente iha futuro, hanesan Orgaun Central Desentralisasaun no Poder Local, nebe responsabilisa ba Konsepsaun, Execusaun, kordenasaun, monitorisaaun no avaliasaun ba Poli0ca Desentralisasaun nebe sai hanesan Programa Prioridade iha Mandato V Governo Cons0tucional hodi estabelece 12 Municipios Iiha Republica Democra0ca deTimor Leste nebe ninian prepara0vos hahu iha 2013. Objec0vo Espesifiku

A0vidades

Resultado nebe hein

Indikador desempenho

Lokal Implementasaun

Kria Lei Kona Poder Lokál.

Iha ona Lei ba poder Lokál.

Assegura polí0ca Descentralizasaun no poder lokál.

Governo no Parlamentu Nasional

Iha ona lei no decretu lei ba organizasaun urbana.

Assegura servisu administrasaun Lokál no ema hotu sei respeita.

MAE

Kria Lei Inves0mentu Munisípal.

Iha ona lei ba Inves0mentu.

Assegura legalidade ba investor sira.

Governo no Parlamentu Nasional

Iden0fica Fóntes Receitas Munisípal.

Atu assegura financiamento Munisípiu For0fika financiamento Munisípiu ba futuru. husi Taxas.

Prepara Leis ba Receitas Munisípal

Atu asegura no legaliza a0vidades kobransas reseitas domés0ka.

For0fika finansiamento Munisípiu ba futuru.

Prepara Lei ba Finansas Munisípal.

Iha ona Lei no decretu Lei ba deskonsentrasaun Administra0va no poder Lokál,Lei finansa Lokál nst.

Assegura legelidade no legi0midade poder Lokál l

Konstrusaun Residensia ba funsionarios.

Hodi fasilita ba servidor do estadu nebe Aumenta Receitas Lokal ho dignu

Harí Postu Integrado iha PA Vemasse

Atu kontrola a0vidades negosius ilegais

Hodi kontrola sasan ne’ebé sai no tama em relasaun no negosiu nst.

Rehabilita no Rea0va Porto Karabela

Prepara kondisaun ba a0vidades komersiais

Hodi responde sasan ne’ebé tama no sai iha area MAE,MOPTC,MC komersial IA,MPIE,MI

Ema hotu assesu ona ba be mos.

100% ema hotu assesu ona ba be mos.

Harí Uma 5 ba Aldeia kada tinan.

Harí ona uma lima ba kada aldeia.

Ema vulneiravel bele hetan hela fa0n.

Rehabilita no halo luan Picina

ha ona Picina ne’ebé estandarizasaun nasional

Juventude sira bele hetan assesu ba despor0va natasaun no hasae talentu no fini di’ak hodi dezenvolve desporto iha Munisípiu.

Kria Kria lei no decretu lei ba Regulamen organizasaun urbana. tu

Fontes Reseitas

Kanalisasaun Bemo'os iha Infra-­‐ Sidade. estruturas

Pomove konaba Iha oportunidade ba sidadaun hotu desenvolvimento ba ak0vidades atu desenvolve nia talentu. artesanais.

Iha PA Baucau

Ema hotu bele respeita no lao ho ordem tuir regulamento urbana nebe Proteje no konserva arkitektura an0go defini zona Vila An0ga sai vila turismo. Ordena -­‐ mentu Urbanu

Regulamento ba Ordenamento Area Urbana.

Harí Sentru Mekanisasaun Agricola iha Munisípiu.

Agrikultura no Floresta

Comissaun Instaladora Municipal.

Governo no Parlamentu Nasional CDM, MAE, MPIE MAP, MCIA, MAE, MI

MAE,MPIE, MOPTC

MAE,MTAC,MPIE

MAE,MOPTC,MP IE,MCIA.MTAC

Zona Administra0va iha Vila Nova.

Sentru Atendementu Públiku Nebe Lais No Mamar.

MAE, MPIE

Zona komersio iha Adarai, zona habitasaun Adarai II.

Sentru komersializasaun ba ekonomia Munisipiu.

MAE, MOPTC, MPIE, MCIA, MTAC

Zona industria iha Cairavela Vemasse.

Sentru industria Lokal no Aumenta ekonomia hodi reduz importasaun.

MAE, MCIA, MTAC, MNEC, MPIE.

Moderna Agrikula.

Hodi asegura ekonomia Munisipiu.

MAP, MAE, MPIE, MCIA

Garan0a kualidade irigasaun ne’ebé di’ak fó beneficio ba povu agricultor iha PA lima, hodi hetan produsaun ne’ebé barak no sei la hamlaha.

MAP, MAE, MPIE, MCIA.

Konstrusaun,reparasaun no Sistema Irigasaun tekniku. konservasaun sistema Irigasaun.

Reflorestal

Proteje no fo seguro ba meio ambiente. Kuda aihoris iha PA nen.

MAP,MAE, MPIE,MCIA.

Replantasaun

Kuda aihoris barak iha rai Teka, Mahoni, Ai-­‐Saria, Aina, mamuk,aihoris ne’ebé iha kualidade ba Au,Aicameli,Aikakeu iha PA hat industria. Baguia,Quelicai,Vemasse,Venilal.

MAE, MAP, MCIA

73


Planu Estrategiku Desenvolvimentu Munisipal Baucau Harí Sentru Procesamento Ikan iha Munisípiu.

Iha ona fa0n ba processamentu ikan.

Atu bele fó rendimentu di’ak ba peskador sira hodi kompete iha Merkadu no amenus importasaun.

Hari Grupu Peskadores

Kapasita grupu Peskadores iha Vemasse, Laga Baucau Vila no apoiu fasilidades Peskadores.

Atu bele fó rendimento ba familia no retornu ba estadu iha nivel Munisípiu.

Portu Ikan

Konstrusaun Portu Ikan iha Uata-­‐ bo,Seical no Laga.

Fo asesu ba merkadoria ikan.

Akuakultura

Hakiak ikan iha be matan.

Iha Postu Administra0vo nen.

Pekuaria

Hakiak Animal

Hakiak karau hois susu ben no fornese Iha Postu Administra0vo Baguia, Quelicai, Laga na’an ba merkadu,ho kustu kiik/baratu. no Vemasse.

MAE, MAP, MCIA

Saude

Harí Uma ba Profesinais Saude.

Hela besik no atendemento publiku nebe efesien no efikasia.

Munisipio Postu Administra0vo no sukus.

MAE, MS, MPIE

Harí no hadi’a eskola,halo uma ba professors sira,inklui fasilidades seluk hanesan be no saneamento ba eskola.

Ema hotu bele hetan asesu ba fasilidades Edukasaun ho digno no adekuadu ba professores no mos ba estudantes.

Ema hotu bele livre husi analfabe0zasaun.

MAE, ME, MPIE

Hari kampu mul0funsaun Eskola.

Estudantes sira iha asesu fasilidades desportu escolar.

Volyball,basket ball,foot sal ba centro esino basiku iha nivel Munisipio no Postu Administra0vo nen.

MAE, ME, MPIE, SEJD

Peskas

Educasaun

Harí Eskola Ensino Vocasional iha Prepara ema Tékniku profisionál ba Area Agricula no Turismu. merkadu Traballu. HaríEskola Ensino Superior Agrikula no Turismu iha Munisípiu Baucau. Be mos no Instala, hadi’a no Harí. Saneamento

Gestaun Merkadu

MAP, MAE

MAE, MAP, MCIA

Atu nune’e bele redus desempregu iha Munisípiu.

MAE, MAP, MCIA

MAE, ME, MPIE

Ema hotu bele assesu ba iha edukasaun Atu nune’e bele redus desempregu iha no responde ba merkadu servisu ou Munisípiu. Ema hotu bele asseu ba edukasaun kria servisu ba nia an rasik. iha ensino superior vocasional.

MAE,ME, MPIE

Instala be mos ba komunidade iha area Komunidade bele hetan asesu be mos no rurál. Hadi’a sistema abastesimento iha fasilidades saneamento ne’ebé di’ak iha area PA,no iha Munisípiu. Harí saneamento rurál no kapital PA, inklui kapital Munisípiu. públiku iha fa0n públiku.

MAE, MPIE, MOPTC

Iden0fika no promove Aumenta kompe0vidade produsaun produto local nebe potencial ba iha rai laran. komercio.

Hasae produsaun economia populasaun.

Hasae produ0vidade no kualidade Konstrusaun,reparasaun,konserv produsaun agrikula ba Merkadu rai asaun ba Merkadus Municipais. laran.

Iha ona asesu ba produto lokal iha merkadu.

MAE, MCIA, MPIE

Licenca konaba estabelecimento Fo oportunidade ba sidadaun hotu atu Hasae krescimento ekonomiku hodi reduz komerciais ba fa’an sasan par0cipa iha desenvolvimento probreza. retalho. ekonomika.

Recursus Humanus

Rekrutamento Funsionárius Level 7, 6, 5, 4, 3, 2 no 1

Estrutura Munisípiu kompleta ona no aumenta ba PA.

Efisiensia no efikasia servisu Munisípiu no PA.

Kapasitasaun Rekursus Humanus iha Area hotu-­‐hotu.

Funsionárius hetan ona treinamentu.

Garan0a kualidae de servisu ho profissional.

Kapasita Pra-­‐industria, industria Pra-­‐industria, industria kiik, industria kiik, industria naton no ba naton no ba Industria boot,hetan ona Industria boot. kapasitasaun hodi dezenvolve an. Harí Industria Masin iha Laga. Industria

Portu Mari0mu

Produs masin fatuk sai masin hut ne’ebé ho kualidade.

MAE,CFP, INAP

Aumenta produk0vidade no hasa’e kualidade de produto lokais hodi kompete iha Merkadu. Hasa’e kresimento ekonómia populasaun nian. MAE,MCIA,MPI, Redus importasaun masin husi rai liur. Aumenta MPRM rendemento no ba Munisípiu.

Sementu,sai faktor importante Atu deminui importasaun simentu husi Fó benefisio ba sidadaun hotu no kria kampu hodi responde imediatamente rai liur,no kustu normal iha nia Traballu ba juven sira, hodi fo returno ba ba necessidade komunidade iha Merkadu rasik Munisipio. rai laran. Sabun

Kapasitasaun no melhoramento ba Aumento produk0vidade no dezenvolve an iha kualidade no kuan0dade hodi kompete area industria kiik. iha Merkadu.

MAE, MCIA, MTAC ho Sociedade Civil.

Rehabilitasaun ba Porto Kairabela.

Hodi assegura ho meius asesu ba Munisípiu husi parte tasi feto, lá’os deit atu responde ba Sidade de Baucau, maibe ba mos regiaun, nudar potencial Sei aumenta rendemento ba Munisípiu. hodi troka produtos komerciais ho ilhas iha Indonézia hanesan Maluku do Sul no seluk tan.Sei aumenta rendemento ba Munisípiu.

MAE, MPIE, MOPTC

74


Planu Estrategiku Desenvolvimentu Munisipal Baucau Planu Desenvolvimento ba Munisípiu Baucau 2025 – 2030 (Longo Prazu) OBJEKTIVU GERAL : Atu garante estabelecimento no assegura sustentabilidade Munisípiu Baucau, administa0vamente, financiamento no economicamente iha futuro, hanesan Orgaun Central Desentralisasaun no Poder Lokál, ne’ebé responsabilisa ba Konsepsaun, Execusaun, kordenasaun, monitorisaaun no avaliasaun ba Poligka Desentralisasaun ne’ebé sai hanesan Programa Prioridade iha Mandatu V Governu Kons0tucional hodi estabelese 12 Munisípius iha 13 Distritos da Repúblika Demokra0ka deTimor Leste ne’ebé ninian prepara0vos hahú iha 2013. Objec0vo Espesifiku

A0vidades

Resultado nebe hein

Indikador desempenho

Rehabilita Estradas no ponte ba Comunidade iha areas rurais acesso ba Agricultores iha areas rurais bele acesso ba Areas Rurais transportes públicos mercadoria Rehabilita no rea0va Aeroporto. Iha ona kampu aviasaun komersial Haluan no haboot, konaba infra-­‐ estruturas Aeroporto Baucau ninia sei bele servisu aeródromo Sivil, hodi bele realiza cursus ba pilotos ba aeronaves no baze helicopteros hodi combate hasoru ahi han floesta (sunu rai)

Ba possibilidade aeroporto ne’e sai baze atu usa ba exersicios konaba a0vidades lazer, desporto pára-­‐ quedismo no desporto sira ne’ebé konsidera, tamba sei Harí mos Eskola de Pára-­‐ quedismo Sivil iha futuro.

Define klaru alvu ba Dezenvolvimentu no konstrusaun habitasional. Munisípiu mos tenke Harí equipa ida atu defini Estrada nia ordenamento (Ruas naran ba fa0n iha area e arruamentos). urbana(toponímia ba artérias urbanas) iha akordu tuir tempu no figura ba interese historia regional no Nasionál.

Lokal Implementasaun MAE, MAP, MOPTC, MPIE

Fortalese reseitas domés0kas Munisípiu

MAE, MOPTC, Sei atrai ema iha laran no husi liur hodi aumenta MPIE rendemento no returno ba Estadu liu Munisípiu.

Sistema jestaun ne’ebé di’ak iha espasu urbano MAE, par0kularmentetenke fó atensaun ba MPIE, MMOPTC planeamentu urbano(traçado) bele hamosu dalan ba nia ordenamento(ruas e arruamentos).

Instalasaun Liñas Eletrisidade iha Comunidade iha area rurál bele asessu Hasa’e krescimentu ekonómiku iha area rurál. area rurál. Hadi’a fatin. ona ba energia electrica. Asessu ba informasaun electronik

MAE, MTAC, MPIE, MSS

istóriko ba Resistensia da Libertasaun Nasionál mak hanesan: Sentru Piloto No 2 ( CP ) Bucoli

Konsidera no rekonhece ba fa0n resistensia.

Fó hanoin hikas ba foin sa’e sira konaba Luta Libertasaun Nasionál Bele atrai Turista.

MAE, MTAC, MPIE, MSS, MOPTC

Komando Lobito iha Uatu Dona

Fó reconhecimento ba fa0n resistensia

Fó hanoin hikas ba foin sa’e sira konaba Luta Libertasaun Nasionál Bele atrai Turista.

MAE, MTAC, MPIE, MSS, MOPTC

Infra-­‐ Furia dos Montes iha Uai Gae estruturas

Fó reconhecimento ba fa0n resistensia

Fó hanoin hikas ba foin sa’e sira konaba Luta Libertasaun Nasionál Bele atrai Turista.

MAE, MTAC, MPIE, MSS, MOPTC

Zona Nuven iha Uai Hare Bo’o.

Fó reconhecimento ba fa0n resistensia

Fó hanoin hikas ba foin sa’e sira konaba Luta Libertasaun Nasionál Bele atrai Turista.

MAE, MTAC, MPIE, MSS, MOPTC

Zona 20 de Maio.

Fó reconhecimento ba fa0n resistênsia

Fó hanoin hikas ba foin sa’e sira konaba Luta Libertasaun Nasionál Bele atrai Turista.

MAE, MTAC, MPIE, MSS, MOPTC

Fa0n Assina Mudansa Poligka iha Betulale Ossouala

Fó reconhecimento ba fa0n resistensia

Fó hanoin hikas ba foin sa’e sira konaba Luta Libertasaun Nasionál Bele atrai Turista.

MAE, MTAC, MPIE, MSS, MOPTC

Fa0n Cai Dawa Nau Os0co

Fó reconhecimento ba fa0n resistensia

Fó hanoin hikas ba foin sa’e sira konaba Luta Libertasaun Nasionál Bele atrai Turista.

MAE, MTAC, MPIE, MSS, MOPTC

Baze Comando Cai Dawa Bu’u Gari Uai .

Fó reconhecimento ba fa0n resistensia

Fó hanoin hikas ba foin sa’e sira konaba Luta Libertasaun Nasionál Bele atrai Turista. Baucau Vila.

MAE, MTAC, MPIE, MSS, MOPTC

Baze Comando Leque Raca Bu’u Fó reconhecimento ba fa0n resistensia Samalari.

Fó hanoin hikas ba foin sa’e sira konaba Luta Libertasaun Nasionál Bele atrai Turista.

MAE, MTAC, MPIE, MSS, MOPTC

Comando Cony Matebian Afaca. Fó reconhecimento ba fa0n resistensia

Fó hanoin hikas ba foin sa’e sira konaba Luta Libertasaun Nasionál Bele atrai Turista. Quelicai

MAE, MTAC, MPIE, MSS, MOPTC

Fa0n Masakre Laku Dala Quelicai.

Fó reconhecimento ba fa0n resistensia

Fó hanoin hikas ba foin sa’e sira konaba Luta Libertasaun Nasionál Bele atrai Turista.

MAE, MTAC, MPIE, MSS, MOPTC

Fa0n Historiko iha PA. Baguia no Fó reconhecimento ba fa0n resistensia Laga.

Fó hanoin hikas ba foin sa’e sira konaba Luta Libertasaun Nasionál Bele atrai Turista.

MAE, MTAC, MPIE, MSS, MOPTC

Konstrusaun porto Wata -­‐ Boo,Waiaka no Laga.

Hasa’e kresimento ekonómia no fasil atu kontrola sasan tama no sai.

MAE, MTAC, MPIE, MSS, MOPTC

Iha ona porto.

75


Planu Estrategiku Desenvolvimentu Munisipal Baucau

Iluminanasa un Públika

Iluminasaun públika urbana no rurál.

Estrutura apoio ba transporte rodoviários

Be Mos

Saude

Paragens ba kareta sira tuir estrada ninin sei servisu hamutuk transporte públikuno ba fa0n sira ne’ebé mak iha populasaun barak, Sentral de Camionagem iha Baucau, Baguia, Laga, Quelicai, Vemasse no Venilale.

MAE, MOPTC

MAE, MOPTC, MPIE

Hari ospital nebe ho estandarte internasional

Atu nune’e ema hotu bele hetan tratamento iha nebe ho kondisaun diak, lalika tan ba rai liur

Rehabilita Postu Saúde, Sentru Saúde no Uma ba Profesionais sira inklui be mos no saneamentu.

Facilidades ne’ebé di’ak hodi garan0a Ema hotu bele hetan assesu ba Saúde no ba serbisu ne’ebé efisiensia no efikasia. Profisionál Saúde sira besik nafa0n ba povu.

MAE, MS, MPIE

Hari Laboraturim Medikal.

Fasilta ba psientes iha nivel Munisipal.

Povu moris saudavel.

MAE, MS

Rehabilita edifisiu eskola Secundario.

Facilidades ne’ebé di’ak hodi garan0a ba ensino aprendisazen.

Ema hotu bele assesu ba edukasaun.

MAE, ME, MPI

Educasaun

Recursus Humanus

Registu ba passageiros no licença ba veículos passageiros afeta ba transporte aluguer, ho definisaun ba área de estasionamento no kareta para fa0n ba aluguer (Táxis) iha Baucau (Aeroporto, Praia, Mercado Vila). Kompete ba Munisípiu hodi hala’o no gere hela fa0n aluga sosiál (gerir o parque habitacional de arrendamento sosiál) ne’ebé iha balansu no justo

Hodi assegura no garan0a konaba seguranca de sirkulasaun ema no kareta Tenke implementa ho maneira possível konaba energia alterna0va MAE, MTAC, (eólica, solar,) ba naroman públiku (iluminação MPIE, pública). Solusaun ne’e sei hala’o ho extensaun MSS, MOPTC servisu iluminasaun iha areas rurais no remotas iha Território Munisípiu Baucau ne’ebé iha distribuisaun rede.

Bee-­‐mos sai hanesan rikusoin importante ba ema ka populasaun nia moris, Munisípiubele forma estrutura no hadi’a kondisaun hodi responde ba Abastesimentu no distribuisaun Ema hotu bele hetan asesu be mos ba moris Munisípiu nia presiza, liu husi Bee mos. lor-­‐loron. implementasaun ba rede públika no distribuisaun ho alterna0vas Abastesimentu ne’ebé bele fura ho manual (artesianos).

Harí universidade Públiku

Industria

Kriasaun servisu ba gestaun no manutensaun Ekipamentus iluminasaun públika(fó roman ba Públika) ne’e sai Munisípiu nia kompeténsia.

Ema hotu iha saude nebe diak no moris saudavel MAE,MS,MPIE

Atu ema hotu assesu ba iha edukasaun Prepara rekursu humanu iha area Tékniku nivel superior vokasional, atrai Profisionál ne’ebé bela kompete iha merkadu sidadaun sira husi regiaun ne’e. Traballu ou kria serbisu ba nia an-­‐rasik.

Hari BiblIoteka.

Estudantes bele hetan asesu hodi kualidade edukasaun.

Fasilita ba estudantes hodi asesu ba edukasaun.

Laboraturim.

Peskiza no analiza ba siensia.

Fasilita ba ema hotu.

Kapasita Industria bo’ot

Industria boot hetan ona kapasitasaun Garante Kualidade produto ba merkado rai laran hodi dezenvolve an no kria kampo de no rai liur. Hasa’e kresimento ekonómia locais. servisu.

Komersio

Licensiamento no fiskalizasaun ba Industria barak mak hasa’e kricimento estabelecimento komerciais no ekonómia lokais no kria kampu Traballu iha koopera0vas sai propriedade industrial. Munisipio.

Centro industria Sardinas

Hodi produs ikan lata hodi kompete iha Hodi hasae kricimentu ekonomia no returno ba MAE, MAP, MCIA mercadu no reduz importasaun. Munisipio.

Kapasitasaun Recurssus Humanus

Iha funsionarios públikos nebe kapasitado hodi responde ba nesesidades servisu.

Rekrutamentu funcionario foun Hetan ona funsionarios foun tuir necessiade Municipio nian Irigasaun

Rehabilita Irigasaun hodi garan0a serbisu povu agricultor.

Florestas

Re-­‐florestamentu no sistema agroflorestais ne’ebé sei envolve komunidade hodi tau matan ninia sustentabilidade.

Agrikultura

Garante kualidade de tekniku profesional ba prestasaun servisu nebe efisiensia no efikasia

MAE, ME

MAE, MCIA

MAE, ME, INAP

Atu priense estrutura Munisípiu tuir ejijensia. Hasa’e produk0vidade agrikula ho kualidade no kuan0dade hodi asegura seguransa alimentar no exportasaun produtus agrikula. MAE, MAP, MPIE Ai horis ne’ebé iha valor ba industria.

76


Planu Estrategiku Desenvolvimentu Munisipal Baucau Pekuaria

Susu ben nakfila ba keju, na’an produs ba karne bifi.

Aumenta rendementu ba estadu liu husi Munisipiu.

Peska

Kria kondisaun ba peskadores hanesan porto de peska iha Karavela,Uatabo’o no Laga. Moderniza ekipamentu iha area peskas.

Aumenta rendementu ekonomiku husi peska ba MAE, MAP, MPIE komunidade no mos fó retornu ba estadu liu husi Munisipiu. Aumentu rendimentu no asesu ba industria ikan.

Promove Dezenvolvimentu iha sector agríkola.

Estabelese formasaun no promove hodi hadi’a pra0kas no introdus kultura Sid Turismoa daun hotu bele hetan moris di’ak. foun ne’ebé bele hasa’e rendimento sustentavel.

Agrikultura

Promove no gere rotas de Turismu. Turismo

Turismu de aventura no Desporto

Halo parceria ka servisu hamutuk ho agentes ekonómicos privados locais fo0 cadastro ba empresas ne’ebé liga ho Turismu hodi defini hamutuk ho ema ka impresa ne’ebé iha interese.

Atu investe iha setor Turismu no deklara katak bele kompete iha merkado nasional no internasional, tuir espesifikasaun ba programa ne’ebé empreza ne’e hili hanesan; Turismu de Aventura, EcoTurismu, Turismu Rurál, Turismu Histórico no Turismu Religioso.

H a d i ’a Ta s i -­‐ i b u n U a t a b o, n u d a r potensia boot ba Turismu ho nia kualidade natural uniku hodi Harí’is no Turismu sei fó reseitas prinsipais ba a0vidades nani. Hala’o pra0ka konaba a0vidades ekonomikas ba populasaun ne’ebé hela iha luku, usa kora-­‐kora, motor zonson, ro-­‐ parte tasi-­‐ibun ,no returno ba Munisípiu. he’an, ne’ebé iha ho kualidade di’ak atu usa.

MAE, MTAC, MCIA, MPIE

MAE, MCIAMTAC, SEJD

77


Planu Estrategiku Desenvolvimentu Munisipal Baucau

5. ANEXOS Â

78


Planu Estrategiku Desenvolvimentu Munisipal Baucau

5.1.DADUS INFRA-­‐ESTRUTURA EXISTENSIA, KONSTRUSAUN NO PLANEADAS TINAN 2016 A -­‐ Existensia B -­‐ Konstrusaun C -­‐ Planeadu Tipo Infra-­‐estrutura

Tabela 40 : Dadus infra-­‐estrutura Quant. A B C Observasaun Proto0po Edificio Municipio Manatuto no presiza halo teste ba Rai

Edificio Assembleia Municipal Baucau

1

Residencia Administrador Municipio

1

√ √

Residencia Secretario Administrador Municipio

1

Residencia dos Funcionario

10

Edificio Posto Administra0vo

5

Residencia Administrador Posto Administra0vo

6

Rehabilitasaun ba Edificio Administrasaun Municipio Baucau+ Jardin

1

Edificio Assembleia Municipal

1

Proto0po Edificio Municipio Manatuto no presiza halo teste ba Rai

Edificio Presidente do Municipio

1

Proto0po Edificio Municipio Manatuto no presiza halo teste ba Rai

Residencia Administrador Municipio

1

√ √

Residencia Secretario Administrador Municipio

1

Residencia dos Funcionario

10

Edificio Posto Administra0vo

6

Residencia Administrador Posto Administra0vo

6

Proposta de Construcao para atende Programa Descentralizacao

Construcao Foun Residensia Doutor ihaNunira no Boleha

2

Proposta de Construcao para atende Programa Descentralizacao

Konstrusaun centro Saude Comunitario no fasilidade iha Suco Nunira Darafae

1

√ Atendimento Comunidade em Geral

Construcao Mercado Laga iha Baidae Lari, Aldeia Butufalu Suco Soba

1

√ Atendimento Comunidade em Geral

Rehabilitasaun Irigasaun Seical (Kasmetan, Ososegue, Sobabere) 1130 Hectares

1

Iluminasaun Estrada Iha Vila Nova no Vila An0ga

1

Construsaun Paseo hosi Vila Nova ba Vila An0ga

1

Rehabilitasaun Estrada Vila An0ga ba Vila Nova liu husi Lamegua

1

Dada Be Mos husi Be Matan Lau-­‐Liu no Uaidae ba Suco Lavateri, Suco Defawasi, Aldeia Saemeta no Suco Samalari

1

√ Mul0 Suco

EBC 474 EBS FP Lavateri Nova Const. de Adm Geral

1

√ Atendimento Comunidade em Geral

Construsaun Posto Saude Larisula

1

√ Atendimento Comunidade em Geral

Construsaun Posto Saude Osso Huna

1

Construsaun EBF Defawaasi das Instalasaun Adm. Geral

1

Atendimento Comunidade em Geral

Construsaun Conservatorio Be Balihun hodi fornese be ba Natar 10x20 Miha Suco Laisorulai Leten, Laisorulai Kraik no Bualale

1

Atendimento Comunidade em Geral

Dada Be Mos ba Comunidade inklui Posto Administra0vo Quelicai, PNTL no Cemtro Saude to Nebere husi Arabaudae

1

Atendimento Comunidade em Geral

Rehabilitasaun,Construsaun e Manutensaun √

Proposta de Construcao para atende Programa Descentralizacao

Levantamento ba Rehabilitasaun Edificio An0go nebe √ existe ha Cidade laran nune ordenamento ba cidade iha qualidade

Construsaun Foun Postu Administra0vu 5 Para funcionamento administracao publica

√ √

Proposta de Construcao para atende Programa Descentralizacao Rehabilitasaun Edificio Existencia atu uza ba Centru da Formasaun

Rehabilitacao no Construsaun Moru Haleu √

Proposta de Construcao para atende Programa Descentralizacao

Levantamento ba Rehabilitasaun Edificio An0go nebe √ existe ha Cidade laran nune ordenamento ba cidade iha qualidade

√ √

Para funcionamento administracao publica

√ Atendimento Comunidade em Geral

79


Planu Estrategiku Desenvolvimentu Munisipal Baucau Construsaun Aumenta Sala 3 Escola Secundaria Quelicai

1

Atendimento Comunidade em Geral

Construsaun EBF Ta'abere Letemumo Quelicai

1

Atendimento Comunidade em Geral

Construsaun Posto Saude Lelalai no Uma Professional Saude

1

Atendimento Comunidade em Geral

Reabilitasaun Paseio Vila An0ga Baucau e Iluminasaun Estrada

1

Normaliza Trafico Publico iha Cidade

Reabilitasaun Monta Uma CCB

1

Finaliza Centro Convencoes de Baucau

Construsaun Muru haleu Posto Administra0vo Venilale

1

Construsaun Muru haleu Posto Administra0vo Vemasse

1

Rehabilitasaun Estrada, konstrusaun Pontes no Valeta husi Suco Samalari ba Posto Bagia

1

√ √ √ Fasilita movimento publiku

Rehabilitasaun estrada Caibada Macassae mai Buruma

Fasilita transporte publiku ba Munisipiu Lautem

Rehabilitasaun estrada Bau-­‐oli ba Caibada Uai-­‐moa

1

Construsaun Mercado Baucau Vila

1

80


Planu Estrategiku Desenvolvimentu Munisipal Baucau

5.2. Mapas Munisipiu Baucau no Postu AdministraNvu Inklui informasaun konaba infraestrutura / Servisu saude, Eskola, estrada, baliza Suku no Posto Administra0vu. (Publikasaun Census 2015) Mapa Munisipiu Baucau

Municipio Baucau Legend

EP P Binagua

j k Caibada

EP C F Uaisa Tirilolo HP Kaisido EP C Caisidu

jG k

k j j k

EP C Diuaque EP P Caibada Uai-Ma'a EP P 02 Teulale HP Dewake EPS C St. Antonio Baucau ESSA Junior EP P F Golgota EP P 1 Baucau EPS P No1 Tirilolo Buruma

k j j k j! k j Ck j G Samalari ! j k k CCaibadak jk k Bahu j jj k j k Nunira j k j k ! C j k Saelari j k Bucoli j k j k j k k j k j j k k j Gk j j k G j k G k k j j j j k Laga k j k j k Buibau j k k Baucau j Tequinomata Seiçal G Soba j k j k Libagua j k j k j j k jk Ck j k k j! j jk k k j G Sagadate G j k Triloca j j k Ostico j k jk k j k ! C k Caicua j G j k Afaçà Uailili Samalari j k j k Namanei G j k j k j k jG k j k Abafala j k Atelari Gariuai Uato-Lari j k j k Lavateri G j k j k j k j k j k j k G G j k j k Macalaco j k j k Uma Ana Ulo G Uaigae j k Baguia Guruçà j j Uma Ana Icok k j k j k Samalari j jUaitame k jGk k j j k k Vemasse Defawasi Baha Mori Quelicai Letemumo jk k j k j k k C j k j j! j k j k j k j G k Loilubo Baguia j k j k Alawa Leten G j k Baha Mori Bualale Hae Coni j k Bado-Ho'o Lacoliu j k j k j k Ossouala j k Ck jk j k j k j! k j k k Alawa Craik j j Abo j k Uatu Haco Vemasse Lelalai Venilale j j k j k k j k j jk k C j k j Larisula k Osso Huna j k j! k j k Gk j k Uailaha jDe BaixoLaisorolai Laisorolai De Cima G Fatulia G G j k j k j k j k j k j k j k G j k G Afaloicai j k j k Maluro Uai Oli k j j k j k j k Uatu Haco j k ES P 01 Baucau

EP P F Al-Amal EPS P 3 Vila Nova

EP P F Cairabela EP C F Uailacama

EP P Uainau Bucoli

EP P 4 Samaguia

HP Boleha

HP OsticoEP P Ostico

EP C Namanei

Estrada Maior Estrada Minor Suco P. Administrativo Municipio

EP C Sagadate

EP C F Lalabu'u

EP P 03 Gari - Uai

EP C Abafala EPS P F Afaca

EP C Uato-Ua EP P No.13 Daitula Samalari EPS P F 20 de Agosto Osso-Luga

EPS C D. Bosco Fatumaca

HP Loilubo

HP Atelari EP C Atelari

EP C de Afaca EP P F Eubere

EPS P F Daitula-MaucaleEP P 10 Maucale

EP C Fatumaka EPS Filial OssoqueliEP C Loi Lubo

Eskola Secondary

EP C F Selegua

EP C F Beliuali

Escola Tecnica Dom Bosco Fatumaca EP C Waimanuboe

HP Uae-GaeEP P 3 Uai Gae

Eskola Pre Secondary

HP Sagadate

EP P Samalari

HP Samalari

CHC Uailili

Eskola Basika

EP C F Lalulai

EP P Buibau

EP P F Darasula

EP C F Daregata EP C Walili

Eskola Primary

EP C F Desagua

EP P Boleha

CHC Vemasse

EP P F Nau-Oli

EP C Nunira EP C F Larifanu EP C Saelari EP C Samalari HP Saelari

Centro Saude Communitaria

HP Nunira

EP P F Ague

EP P Belavista EPS P 2 Wailili

EPS P Vemasse EP C Vemasse ES Filial Vemasse EP P 05 Caicua Vemasse

EP P 01 Tassi Vemasse

CHC Laga

EPS P Seical EP P Mulia-Waiaca

EP P 06 Aubaca EPS P 4 Aubaca

EP P F Binagari

Posto Saude

k j j k j k j k

EP P 1 Soba Laga EPS P F Laga EP C Tequnomata ES P F Laga

EP P 05 Seical

EP P 11 Vila NovaES P No 2 Baucau EP P F Iatua

EP C Bucoli

HP Bucoli

Ospital

G

EP C F Buiguira

G

ES C St. AntÑnio Baucau(ESSA)

! C ! C

EP P F Uaicolo

HP Macalaco

EPS P F Borodua-Atelari

EP C F Darenafa

EP P 04 Uacala

HP Lavateri EP C Lavateri

EPS P F Lavateri EP P F Betumuto

EP C Culo Guia-Gurusa

EP P Ossoala

HP Bercoli

EP C Bercoli EP P F Bercoli

EP C F Veni Doco

EP C F Osso Hula

EP P 03 Uaitame

EP P F DefadaeEP P Macalaco

EP P Filial Baguluro EP P F Gulari EP P F Lebenei

EP C F Tabere

ES P F Quelicai EP P Lako Liu

EP C Badomori

HP Bahamori EP C F CailoibereEP C Dara Lata

HP OssoalaEP P F Baha - Sahe

EP Filial Gamana

EP P F Saraida

EP C Liaho

EP P F Haulela Sarabata

EPS P F Uai Laco

EP C F Saelari

EPS P Venilale EP C Uato-Haco ES P F Venilale EP C Fatulia

EP C Ariana EP C F Uai Cana

HP Lelalai EP C Lelalai

EP Filial Uato-Misa

EP C F Osso-Uaque

EP C Bualale EP P Filial Ossolia EP C Abo-Uaimatale EP P Filial Abo Lir EP P Abu Uaimata Le'e

EP C Laisurulai

EPS P F Laisorulai EP P F Maluro Uaida

EP P F Ossogori

EP C Defauasse

ES P F Baguia

Uacala

EP P Haudere EP P Baguia

EPS C Baguia

EP P F Uaiburu EP C Hae-Coni-Iarbau

HP OssohunaEP P Osso-Huna

HP Uai OliEP P Uaioli

HP Osso Uaque

EP C Samalari

EP P 01 Letemumu

EPS C F Osso-Huna Baguia

EP C Afaloicai

EP C F Bubuha

EPS P F Larisula EP C Larisula EB-EP P F 20 de Agosto Larisula

HP Larisula

EP P Maluro Samarogo

EP C F Bui Bela

:

Baliza no naran nebe hare iha mapa ida nee sei la officialmente hetan aprovasaun husi Governo RDTL ou UNFPA

1:190,000

0 Data Producao: Setembro 2015 Unidade Producao: Direccao Nacional Cartographia (DNC) Data Source: Direccao Geral Estatistica (DGE) & Ministerio Educacao

5

10 Kilometers

20

Over View cartographer : Joaos.gusmao@gmail.com

81


Planu Estrategiku Desenvolvimentu Munisipal Baucau Mapa Postu Administra0vu Baguia ! ! ! ! !

!

!

! ! ! ! !! !! ! !! !

!

!

! !! ! !! !! ! !! !

! ! ! !

!

!

!

! !!

!!

!!

!!! !! !! !! ! !! ! !! ! ! !

!

!! !!! !!

!! ! ! ! ! !! !!!! !! ! !! ! !!!! ! !! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! !!! ! ! ! ! !! ! !! ! ! !! !! !! !! !! !! ! ! !! ! ! !! !!! !!! ! !! ! !! ! !! !! !! ! !! ! ! !! ! !!! ! !! !! !! !! ! !!!! !! !! !! ! !!! !!!!! !! ! ! ! ! ! ! ! ! !! !! ! ! ! ! !! !! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! !!!!!! !!! ! !! ! ! ! !! !!!! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! !! !! !!! ! ! ! !! !!!!!! ! !! ! ! ! ! ! !! ! ! !!! !! ! !! !! !! ! ! ! ! !!! ! ! ! ! !! ! !! !! ! ! !! !! ! !! ! ! !!! !!!! ! ! ! ! !! ! ! ! ! !! !! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! ! ! ! ! ! !!! ! !! ! ! ! ! ! !!!! ! !!! ! ! !! ! ! ! !! ! ! ! ! !! ! !! !! ! ! !!!!!! !! ! !

) "

! !

! ! ! !!! ! !!! !! ! ! !! ! !! !

!

!

!

!

! !

Samalari Pop. 1185

!! !!

!!

!

!

!

!

! ! !! !! !! !! ! ! !! !! ! !! !! !!

!!!!

! ! ! ! ! ! ! !! !!!! !! ! !! ! !! !! ! !! ! !! !! !! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! !! !!! ! !! ! ! ! !!!!! ! ! !! !! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! ! !!! !!! !! ! !!!!!! ! ! ! ! !!!! ! ! ! ! ! !!!! ! ! !!!!!!! !! ! ! !! ! ! !! ! !!! !!! ! !! !!! !!!! ! !! !! ! !!! ! !! ! !! ! ! !! !! !!! !! !! !! !! ! !! !! ! !!!!!!! !! !! ! ! ! !! ! !! !! !! !! ! ! ! ! !! ! ! ! !!!!!! !! !

! !!! ! ! !!

! !! !! ! !! ! !

Osso Huna Pop. 536 ! !

!! !! !! ! ! ! !! !!! ! ! !! ! ! !! ! !! !!!! ! !!!!!! !! ! !! ! ! !!!!! ! !! ! !! ! !! ! !! !! !! ! ! ! ! !

! !! !

! ! !! !! ! ! ! !!! ! ! !!! !! ! ! !!!! !!! ! ! !!! !!!! !! ! ! !! !! !! !! ! !

!

!!

!!! !! !!! !! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! !! !!!! ! !!!! ! !!!! ! !! !!

! ! ! ! !! !! ! ! ! ! !

!! ! ! !! ! !! ! ! ! !!! ! !!

! ! ! ! !

! !! !! ! !! !!

! ! !! !

!!

!! ! !

!

! !!

! !

!!

!! ! !!! !!! !

!!

Legenda

!! ! ! ! !!

Uma-Kain

!

! !!!!

! !! !! !! ! ! ! ! !

!!!!

! !

!

!

Uacala Pop. 359

" ) ) "

!

!!

Estrada Minor Mota Boot/Kiik

! ! !! ! ! !! ! ! ! !! !!! !! ! ! !! !!!!! !!!!!! !! ! !!! !!! ! !!! ! !

!!

!

Elevasaun > 2500m

!

Alawa Craik Pop. 1080

! !

Capital Municipio Estrada Maior

! !

! ! !

!

Capital P. Admin

Suco ! !! ! ! ! !

!!

! !! ! ! !! ! ! !

! ! ! !! !!! !

2000 - 2500m 1500 - 2000m

Larisula Pop. 902 !!

1000 - 1500m 500 - 1000m 100 - 500m

!!!

! !!

0 - 100m

! ! ! !

!

! !! ! !! !!! ! ! !!!! !!! !

! ! !

!! !!

!!

! !

! ! !!!!! ! !! !! ! ! !!! !! ! ! !!! !! ! !!! !! !!! ! !! !! ! !! !!!!!! ! !!!!! !!!!!!! ! !!!! !!! ! ! ! !!!! ! !! ! ! !! ! !!! !!

!

! !

!

!

! ! ! ! !! ! !

3

! ! ! ! !

! !

!

!

! ! !!

! !

!

!! !

! ! !! !!! ! !!!!! ! ! !!!! ! !!!!! ! !!

Afaloicai Pop. 747

! !!!!! ! !!

!!!! ! ! ! !

! !

! !! !! !! !

) "

! ! ! !

1.5 Kilometers

! !! ! ! !!! !!! !! !! !

!

!!! ! ! !!! !! ! ! !! ! ! ! !

Alawa Leten Pop. 1000

! ! ! ! ! ! !

1:82,110

0

! !

!

! !

!! !! ! !! ! ! !! ! !!!! !! !! !!! ! ! !!!! !! !!!! !!!

4

! !

! ! !

! ! ! ! !

!! !! ! ! !! ! !!!!! !! ! !!! !! !! !! ! !! !! ! ! !!

!

! ! ! !! ! ! ! ! !! ! !! ! ! !!

!

! !! !

) "

! ! !! ! ! !! !! ! !!!! !! ! !

! ! !!

!

!

!

!

!

! ! !!!

!

! ! ! !

! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! !! ! ! ! ! !! ! ! !! !! !! ! ! ! !! ! !! ! ! ! ! ! ! ! !!! !

!!! !! !

Defawasi Pop. 730

! !!!! ! ! !! ! ! !!!! ! !!!!! ! !! ! ! ! ! !!! !!

!

!!! !!!!! ! !! ! !! !!! ! !!!!!!! !! ! !! ! !! !!

!! !! !!! !

!

!

!! ! !! !! ! ! !! !! ! ! !

!!!!

!

! !! ! !!

!

! ! !!! ! !!

! !!!

! ! !!

! !!!

! !

!

!

!!! !

!!!

!

! !!

! ! ! ! ! !!! ! !!!! ! !! !! ! ! !! !!!! !!! !!!! !!! !! ! ! !!! !!! !! ! ! ! !!!! !! ! !! ! !! !!! ! !! ! ! !! ! !! !! !!! ! !! !! ! !! ! !! ! !!! ! !! ! !!!!!!! ! !!

!

! ! !

!! ! ! ! !

! !

! ! ! ! !!!! ! !! ! ! ! ! !! !!!! ! ! ! ! !! !

Hae Coni Pop. 1773

!!

! !!

!

! !

!

!

!!

!!

!!

!

!

!

!

!

!

!

!

! !! ! !! !

!

! !! ! !

! !

!! ! ! !! !! !!

!

!

! ! !! ! !! ! !! !!!!! ! !!! !!! ! !! !

! ! ! !

!

! !! !

!! !

!!

!

Lavateri Pop. 1153

!! ! !

!

!! ! ! ! ! ! !!! ! ! !! ! ! ! ! ! ! !! ! !! !! ! !! !

!! !! !!

! ! !

!

!

!

! !! !! !! ! ! !! ! !!! !!! !! !! ! ! !!! !!! !!! ! ! !! ! !!!!!!! !!! ! !! !! !!! ! ! ! !! !! ! ! !!! !! !! !! ! !!! ! ! !! !! ! ! ! !! !! ! !! !! !!! ! !! ! ! !! ! ! !! ! !! ! ! !! ! ! !! ! !! !!!

!

!

!

! ! ! ! !

!!!!

!!

!

!! !! ! ! !!! !! ! !! !!!! !! ! !

! ! !! ! !! ! !! ! !!! !! ! !!!!! ! ! !! !! !! !! !! ! ! ! ! ! ! !! ! ! !

!!

!

!!! !

!

!! !! !!! !! !

!!! ! ! !!! ! ! ! !!!!! ! !! !! !!!!! !

! !

!!!!

!! !!! !! ! ! ! ! ! !! !! ! ! !! ! !

!!

!! !!!! ! ! !!! ! !! ! !!! ! !!! !! !! ! !! ! !!! ! !!!!! ! !! ! ! !!

!

! !! !

! !! ! ! !!

!

!! ! ! !!! ! ! !

!

!

!

! !! !! !! ! ! ! !! ! !

!!! ! ! !

! !!

! ! !! ! ! !

! !

!

! !! ! ! !!! ! ! ! !! ! !! ! !!!! ! ! !!!!!! ! !!!! ! !! !

!

! ! ! !

!

!! ! ! !

! !! ! ! ! ! ! ! ! !

! ! ! !!! !! ! ! !! ! !! !!! !! ! ! !! ! !! !! !! !! !! !! ! !! ! ! !!!! ! ! !! !! !!! !!! ! ! ! ! ! ! ! !! !!! ! !! !!! ! !! ! !! ! ! ! ! ! ! ! !!! !!! ! ! ! !!! ! ! !! ! ! !!! !! !! !! !!! ! !! !! !! !!!!! ! !! !!! ! ! ! !! !!! !! ! ! ! !! ! !! ! !! !! ! ! ! !!! !!! ! ! ! !! !! ! ! !!!! !!!

! ! !!

!

!

! !

! !

!

!!

! ! !!

! ! !

! !!! ! !!!

!! !! !!

!

!

!!! !! !! !! ! ! ! ! ! ! !!! !! ! !! ! !! ! ! ! !!! ! !! ! ! !! !

! ! ! ! ! ! ! ! !! ! !! ! ! ! ! !!!! ! ! ! ! ! ! ! ! !

! ! ! !!

! !!!!!! ! ! !! !!! !!!!! !!! ! !! ! !!!!!!!! !! !!! !! ! !!! ! ! !! ! ! ! !! !!! !! ! ! ! ! !!! !!!!! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !!!!! ! ! !! !! !! ! ! ! !! !! !!!! ! ! !! !!! ! !! !!! ! ! !! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! !! ! ! ! !! ! ! !!! !!!!!! ! ! ! ! ! !! ! !! ! ! !!!!!!! ! ! ! ! !! ! ! ! ! !! !! ! ! !! !!!! !! ! !! ! ! !!! ! ! ! !! ! ! ! ! !! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! ! ! !! ! ! ! ! !! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! !!! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! !!! ! ! !! ! ! !!! ! !! ! ! ! ! ! ! !! ! ! !! ! !! ! ! !! ! ! ! ! ! !

! !!!! !! !! !! !! !

! !

! !!

!

!

! ! !! ! ! ! ! ! !!! !! ! ! !! ! !!!! ! !! ! ! !!! ! !! !! ! ! !! !! !!!! !! !! !! ! !! !! ! !!!! !! ! !! !!! !! ! !!!! ! ! ! ! !! ! !! !! !! !! !! ! ! ! ! ! !! ! !!! ! ! !!!! !! ! !!! ! !!! !! ! !! !! !!!! ! !! !! ! !! ! ! ! ! !!!!! ! ! ! !! !! !! ! ! !! ! ! ! ! !! ! !!! !! ! ! ! ! ! !! !! !! ! ! !! ! ! ! ! ! ! !!!! !! ! !! ! ! !!! ! !

!

!

!

!! ! !

!

!! !

!

! !

!

! ! !!

!

! !

! !!

! ! ! !! ! !! !! ! ! ! !!!! !! ! !

Baguia !

! !! !!! !

! ! ! !

!

! ! !!!! !! ! ! !! !! ! !!!! !!! !! ! !! ! ! !! ! !!!!! !! ! ! !! ! !! ! ! !!!!! ! ! ! !! ! !!

! !!!! ! !!

! ! ! !!! !! ! !! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! !! ! !! ! ! ! ! ! !!!

! !

!!

!

!

! !

! !!!! !! !!

! ! ! !

!

P. Admin: Baguia Municipio: Baucau !! !! !! ! !!

! !!! ! !! !! ! ! ! !!! ! !!! !! ! !! !!!! ! !! ! ! ! !! ! !! !!!!!! ! !!! !

! ! !! ! !!

Lautém

!! ! !! !! ! !! ! ! !!

Laga

Baucau

Luro Laleia Vemasse

! ! ! !!! ! !!!!

!

Quelicai

Venilale

! !!! ! !

! ! ! ! !

Lacluta

!!

Baguia

UatucarbauIliomar

Ossu Viqueque

Uato-Lari

Mapa produs husi DNCS-DGE, Dili, Sepembro 2015 Plot ho Mapa Shade Reliefe husi ESRI

) "

Cartographer:joaos.gusmao@gmail.com

Mapa Postu Administra0vu Baucau Baucau

4 1:92,410 0 ! ! !! !! !! !! ! !!! !! !!! ! !! ! !!!!!! !! !! !!!!!!!!!!! !! !!!! !!!!!! !!!!!!

!!!! ! ! !! !! !!! !!!

!

! !! !

! ! !! !! !! ! ! !! ! !

! ! !!!! ! !!!

!!

! !

) "

Caibada Pop. 3057

Buruma Pop. 15664

Bucoli Pop. 2179 ! ! ! ! !! ! !!! ! ! ! !! !!! ! !! ! ! !

Buibau Pop. 3708

Triloca Pop. 2442

!

! !

! !! !!!

Uma-Kain

!

" ) ) "

Capital P. Admin Capital Municipio Estrada Maior Estrada Minor

Seiçal Pop. 1876

Suco Mota Boot/Kiik

Elevasaun > 2500m 2000 - 2500m 1500 - 2000m 1000 - 1500m 500 - 1000m 100 - 500m 0 - 100m

Samalari Pop. 1534

P. Admin: Baucau Municipio: Baucau

Gariuai Pop. 4518

! !

!!!!! !! !!! !! !!

Legenda

) "

Uailili Pop. 3519

!

3

Kilometers

!

!

! !!! ! ! !!

Bahu Pop. 5188

!!! !!! ! !! ! !!! ! ! ! !

1.5

!! ! !!!

! !! !! ! ! ! ! !!! ! !! ! !! !! !! !! ! !! !! !! ! ! ! ! !! ! ! ! !! !! !! !!!!! !!! ! ! ! ! !! !! ! ! ! !!! !! ! ! ! ! !!! ! ! !!! ! !!!! ! ! !! !! ! ! ! ! ! ! !! ! !! ! ! ! !! ! ! ! ! !! ! ! !! !! !! !! !!! ! ! !! ! ! !! ! ! !! !!! ! ! !! ! !! !! ! !!! !! ! !! ! !! ! ! !! ! ! ! ! ! !!!!! !! ! ! ! ! !! ! ! ! ! !! ! ! ! !!! ! !! ! ! !! !!! !!! ! ! !! !! ! ! ! ! !! !! !!!! !!!!! !! !! !! !! ! ! ! ! !! !!!! ! ! !! ! !!! !!! ! ! ! !! !! !! ! !!! !!!! !! !! ! !! ! !! !! ! !! ! ! !! ! !!!!! !! ! ! ! !!!! !!!! !! ! ! !! ! !!! ! !!! !!! !!!! !! !! ! ! ! !! ! !! !! ! !! !! ! !!!!!!! ! !!! !! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! !! !! !! !!! !! ! ! !!! ! !! !! !!!! ! ! !! !! ! !! ! !!! ! ! ! ! !! !! !! !! !!!! ! !! ! ! !!! ! ! !! !! ! !!!! !! !! ! ! !! !!!! !!! ! !! !! !! !!! !! !! ! ! ! !! !!!! !!!! ! !! ! ! !! !!! !! !!!!! !! !! ! !! ! !!!! !! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! !! ! ! ! ! ! !! !! ! ! ! ! !! ! !!!! ! ! !!!! !!!!! ! ! !! ! !! ! !!! !! !! !! ! ! !!! !!!! !!! ! !! ! !! !!!! ! ! ! !! !! !!! ! !!!! !! ! ! !!! ! ! !! ! ! !!!! !!! ! !! ! ! !! ! !! ! !! ! ! !! ! !!! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! !! !!! ! ! !! !! !!!!! ! ! !!! !! ! ! !! !! ! ! ! ! !!!! ! ! ! ! ! !!! ! ! ! ! ! ! ! !! !! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! !! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! !! !! !! !! !!!! !!!!! !! !!!! ! ! ! !! !!! ! !! !!! ! !!!! !! ! ! !! ! !! !! ! ! !!! ! ! ! ! !! !! !! !! ! ! ! ! ! !!!!! !! !! !! ! ! ! ! !!!! ! !! !! ! !! !! ! !!!! !!! !! !! ! !! !!! !! !!!!! ! !! ! ! !! !!!! ! !!! ! !! !! !!! !! ! ! ! ! !! !! ! !! ! !!! ! ! !!! !!! !!!!!! ! ! ! ! !! ! ! ! !!!!!!!!!! !! ! !! ! ! ! ! !! ! !!! !! !! ! !!!! ! !! ! !!! ! ! ! !! ! !!!! !!! ! ! !! !! ! ! ! !!! !! ! !! ! ! ! ! !!! !! ! !!! !! !! !! ! !! ! !!!!!!! ! ! ! !! !! !! !! ! !! !!! ! ! ! ! !!!! ! !! ! ! !! !! ! ! !!! !! ! !!! !! !! ! !! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !!!! ! ! !!! !!! !! ! ! !! ! !! ! ! !!!!! ! !! ! ! !!! !! ! ! ! !! ! !! !! !! ! !! ! !! ! ! !! !! !! ! !! !!! ! !! ! !! !! ! ! !!! ! ! ! !! ! !! !! !! ! ! ! !!!!! !!! !!! !!! ! !!! !!!! ! !!! ! !! ! ! ! ! !!! !!!! ! ! ! !! ! ! !! !! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! !! ! ! !! !! ! ! ! ! ! ! ! ! !!!! ! ! ! !! ! !!!!!!!! ! !! ! !! ! !!!!! ! ! !!!!!! ! ! ! ! !! !!! ! ! !! !! ! !! !!!! ! ! ! ! !! ! !!!! !! ! ! !! ! ! !! !! ! !! !! !!!! ! ! !! ! ! ! ! !!!! !!!! !! !! !! !! !! !! !! !!!! ! ! !! !!! ! ! !! !! !! !! ! ! !! ! ! !!! !! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! !! !!! !!! !!! !!!!!! !! ! ! !!! ! !! ! ! !!!! ! !!! ! ! !! ! !! ! !! !! !! !! ! ! !! ! ! ! !! !! !! !! ! ! ! !! !! !! !!!!!! ! ! ! ! ! !! ! !! !! ! !! !! !!!! ! ! ! !! ! ! !! ! ! !!! ! ! !!!! ! ! ! ! !! ! ! !! !!! !! !!! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! !!! ! ! !!! !! ! ! !!! ! ! ! ! !!! !! !! !!!! !! !! ! ! !! !! ! ! !! !!! ! ! !! !!!!! ! ! ! !!! ! !! !! ! ! ! !!! !!! ! ! !! !! !!! !! ! !! ! ! ! !!!! !!! !! ! !!!! !!!! ! !! !! !! ! ! !! !! ! !!!!! ! !!!! !! ! !! !! ! !!! ! !! ! ! ! ! !! !! ! ! ! ! ! !! !!! !!! !!! !!!! !! ! ! !! ! ! ! !! !! !! !! ! !!!!! !! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! !!! ! ! ! ! !!! ! !!! ! !! ! !! ! !! !! !! !! ! !!! !! !!! ! ! ! !! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! ! !! ! !! !! ! ! !! !! !! !! !! ! ! ! !! !! !! !! ! ! !! ! ! !! ! ! ! ! !! ! ! ! ! !! ! ! !! !! ! ! !! ! !!! ! ! !! !! !!! ! !!! !! !! !!! !!!! ! !!! !! ! ! ! ! ! !!! ! !! ! !! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! !! ! ! !! !! ! ! ! !! !! ! ! !!!! ! !!!!!! !!!! ! ! !! !!! ! !! ! ! ! !!! !! ! ! ! !!! !! !! !! ! ! !! ! ! ! ! ! ! ! !!! !!!! !! ! ! !!!! ! ! ! !! ! ! ! ! ! ! !! !!!! ! !! !!! ! ! ! ! ! !!! !!!! !! !! !! ! ! ! ! !! !! !!!! !! ! ! ! ! !!! ! ! !! ! ! ! ! ! !! ! ! !!! ! ! ! ! ! !! !!!! !! ! ! !! ! ! !! ! ! !! ! ! !! !! ! !!!! !! !! ! ! !! ! ! ! !!! ! ! ! ! !! !!! !!! ! ! !! !! !! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! !! !!! !!!!!! ! ! !!! !! !! ! ! ! ! !!!! ! ! !! ! ! !! !! !!! !! !!!!!!! !! !! !!! !! ! !!! !! !! ! ! !! !!! !! ! ! !! !! ! ! ! ! !! ! ! ! ! ! ! !! !! ! ! ! ! !!! !! ! ! ! ! ! !! !!! ! ! ! ! ! !! ! ! !!! !! ! !! ! !!!!! !! !!! !! ! ! ! !! ! ! !!!! !! !!! ! ! !! ! !! ! !!! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! !!!!!!! !! ! ! !! ! ! ! ! !! ! ! !! ! !! !! ! ! ! ! !!!!!! ! ! !! !! ! ! ! ! ! ! !! !!! !! !! ! !!! ! ! ! ! ! ! !! !! !! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! !! !! !! ! !! ! !! ! ! ! !!!! ! ! !!! ! ! ! !! ! !! ! ! !! ! !! !! !! ! ! !!!! !! !! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! ! ! ! ! !! !! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! !! !! !!!! ! ! ! ! !! !! !! !! !! ! !! !!!! !! ! ! ! !!! !! !! ! ! !! !!! ! !!!! !! ! ! !! ! ! ! !! ! ! ! ! ! ! ! !!!! ! ! !! ! !!! ! !!! ! !! ! ! ! ! ! !! ! ! !!! ! !!! ! ! ! ! ! !!! !! ! ! ! !!!!! !! !! !! !! !! ! !! ! ! !!!! ! ! !! ! !!!! ! !! ! ! ! ! ! !! !!!! ! !! ! ! ! !!!! ! !! ! ! !!!! ! !!! ! ! !! ! !! ! !!!!! !! ! ! !!! !!! !! !!!! !!! !! ! ! ! !! !! ! !!! ! !! ! !! ! ! ! ! !! !!! !! !!!! !!! ! !!! ! ! ! !! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! !!! ! !!!! ! ! !! ! !!! ! ! !! !! ! ! ! !! !! ! ! !!! ! !! !!!! ! !! !!! !! !! !! ! ! !! ! ! ! ! !! ! !! !! !! !!!!! ! !!! !! ! ! !!! !!!! ! ! ! ! ! ! !! !! !! !! !! !!! ! !!! ! ! !! ! !! !! ! ! !! ! ! !! ! !!! ! !! ! !!! !! ! !!! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! !! !! !! !! ! !! !! !! !!! !!! !! !! !!!!! ! !!! ! !!! !!! ! !!! !! !! !! !! !! ! !!! ! ! !! !! !!!! !! ! ! !! !!! ! !! !!!!! !! !! !! ! !! !! ! ! !! ! !! ! ! ! ! ! !!! !! ! ! !! !!!!! !! ! !! !! ! ! !! ! ! !! ! !!! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! !! ! !!! ! ! ! !!! !! !!! !! !!!! ! !! !!! ! ! ! !! !!! !!! ! ! ! ! !!! ! !! !! ! ! !!! ! !! !! !! ! !!! !! ! ! !! !! ! ! ! ! ! ! ! !!! !! ! ! ! !! ! ! ! ! !! ! !! ! !! ! !!! !! !! ! ! !! !! ! !! !! ! ! !! !!! ! ! ! !! !! ! !! !!! ! ! !! ! !! ! ! !! !!!! !! ! ! !! !! ! ! !!! !!! !!!! ! !! !! !! ! !! !! ! !!! ! ! ! ! !!! !! !! ! ! ! ! ! !! !! !!! !! !!! !! !! !! !!!! !! !!! ! ! ! !!! !! !! !! !! ! ! ! ! ! !! ! !! ! ! !! !!! !! ! ! ! !!! !!! !!!!! ! !! !! ! !! ! !! ! ! !!! !!! ! ! !! ! ! ! !!! !! ! !! !! ! !!!! !! ! ! !! ! ! !!! ! !!!!! ! !! !!!! !! ! !!! ! ! !! !!! ! ! !! ! ! !! !!!!! ! ! !!!!!!! !!! ! !! !!!! !! !! !!!!!!! ! ! ! ! !! !!!! ! !!! ! ! ! ! !! !! ! ! !!!!!! ! !! !!! ! ! !! !! ! ! ! !! ! !! !! !! ! !! ! !! ! ! ! !! ! ! !! !!! ! ! ! ! ! ! !! ! ! !! ! !!! ! ! ! !! ! !!!! ! !! !!!!! !!! !! !! ! ! ! !! ! ! !! !! !!! ! !!!! !! ! !! ! ! ! !! ! ! ! !! ! ! ! !! ! ! ! !!! !! ! ! ! !!!!! ! !! !! !! ! ! !!!!!!!!!!!! !! !! !!!!! ! !!!!!!!!! !!! ! !! ! ! !! !!! ! !!! !! ! ! !!!!!! !!!! ! !!!!! !! !!! ! ! !! ! !! ! !! ! ! !! ! ! !!! ! !!! !! ! !! ! ! !! ! ! ! !!! ! !!!! ! ! !! ! ! ! ! !! ! ! !! ! ! ! ! !! ! !! ! ! ! ! ! ! ! !!! ! !! ! !! !!! !! !! ! ! !!!! !! ! !! !!!! ! !!! ! !! !! !! !!! ! ! !! ! !! ! !! ! ! !! ! !!! ! !! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! !! ! ! ! !! !!!! ! !!! !! !!! !! !! !! !! ! !! ! ! !!!! !!!!! !!! !!! ! !! ! ! !! !! ! !! ! ! ! !! !! ! !!! !! ! !! ! !! ! !! !! ! ! ! !! !! !!! !! !! !! !! ! ! ! !!! ! ! ! !! !!! !! ! !! ! !! ! !!! !!! ! ! ! !! !! ! !! !! !! !! !! ! !! !! !! !!!! ! !! ! !!! !! ! !! !! ! ! !!! !! !!! ! !! !!! !! !!! ! !! ! ! !!! !! !! !! ! !! ! ! !! ! ! !!!! ! !!!! !!! !!!!!!! !!! !! ! ! !! ! !! !!!! ! ! !!! !! ! ! !!! ! !! !! !!!!!! ! !!! ! !!! ! ! ! !! ! ! ! ! !! !!! !! ! !! ! ! !! !! ! !! !! ! ! ! ! !! ! ! ! !!! ! ! ! !! ! !! ! !! !! ! ! ! ! ! !! ! ! ! ! ! ! !!! ! ! ! ! !! ! !!! !! ! ! !! ! ! ! !! !! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! !! !!!! !! !! !! ! ! !!! ! !! !! !! !!! !!!! !! !!! ! ! !! ! ! ! !! ! ! !!!!!! !!! !!! !! ! !! ! !!! ! ! ! ! !!!!! !! !! !!! ! ! ! ! !!!! !!! !!!! ! ! ! !! !!!! ! ! !! ! ! ! ! ! ! !! ! !! ! ! ! !! ! ! !!! ! ! !!!! ! !!!!!! !! !!! ! !!! ! !! ! !! ! !!!!! ! !! !! ! ! ! !! ! !!!! ! !! ! ! !! ! ! !!! !!! !!!!!! !!!!! ! ! ! !!! !! !! !! ! !! ! ! ! ! ! ! !! ! ! !! ! !! !! !! !! ! ! ! !! !!!! ! ! !!! ! !! !! !! !!! ! !! !! !!! ! ! ! !! ! ! ! !! !!! !!!! !! !! !!! !! ! ! !!! ! !! ! ! ! !!!!! !! !!!! ! ! !! ! !! !! ! ! ! ! !!! ! ! ! ! ! ! ! ! !!! ! ! !!! ! ! ! ! !! ! ! !! ! ! !!! ! !!!!! ! !! !!! ! ! !! ! !!!! ! ! ! !! ! !! ! ! !! !! ! ! ! !! !!! !! !! ! !!!!!! ! !!! !! !! !!! !! ! !! ! ! !! ! ! !! !!!! ! !!!!! !! ! ! ! ! !! !!! !!! !!! ! ! ! ! !!! !! ! ! !! !!!!! !!! ! !!! ! ! ! !! !! !! ! !! ! !!! ! ! ! ! ! !! !! !! ! !!! ! !! !!!! ! ! ! ! !! ! !!! ! ! ! ! !!! !! !! ! !! !! !!! ! !! ! ! ! !! !! ! !! !!!! ! !!! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! !!! !!! ! !! !! ! ! ! ! ! ! ! ! !!! !! ! ! !!! !! !! ! !! ! !! !! ! ! ! ! ! !! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! !!! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! !! !!!! ! !!!! ! ! ! !! ! ! !! ! ! ! !! ! ! !! ! ! ! ! !!! ! ! ! ! !! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! ! ! ! ! !!! ! ! ! ! ! ! ! ! !!! !! ! ! !!!! ! ! ! ! !! !! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! ! !!! !!! ! ! ! ! ! !!! !! !! !!! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! !! ! !! ! ! !! ! ! ! !! !!!!! ! !! ! ! !!! !! ! !! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! !! ! ! ! ! ! ! ! !!!! !! ! ! !! ! ! ! ! ! !! ! !! ! !!! !!! ! ! ! !!! !! !! ! ! ! ! !!! ! !! !! ! ! !!!! !! ! ! ! ! !! !! !!!!! ! !! ! ! !! ! ! !!! !! !!! ! !! !!! ! !! !! ! ! !! ! ! ! ! !!! !! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! !!!!! ! ! !! ! ! ! ! ! !!! !! ! ! !! !! !! ! ! !! !! ! ! ! ! !!! ! ! !!! !! !!! ! ! !! !!! !! !!!! ! ! ! ! ! ! ! !! !! ! !!! ! ! !!! ! !! ! !!! ! ! !! ! ! !!! !!!! ! ! ! ! ! ! !! !! !!! ! !!! !! ! ! ! ! ! ! !! !! ! !!! ! !!!! ! ! ! ! ! !! ! !! !! !! ! !!!!!! !! ! ! ! ! !! !! ! !! !!!! ! !! ! ! ! ! !! ! !! !! !! !! ! ! ! ! !! ! ! ! ! ! !! ! ! !! !!! ! ! !! !! ! !! ! ! !! !!!! ! ! ! ! !! !! !!!! !!! ! ! ! !!!!! !!! !!!! !! !! ! ! ! ! ! !! ! !!!!! ! ! !! ! !! ! !! ! ! ! ! ! !! !!!!! !!! ! ! !!!! ! ! ! ! ! ! !! !! ! ! ! ! !!! !!! !! ! !!!!!! !! !! ! !!!! !! ! ! !! ! ! ! ! ! ! !! ! !! ! ! !! !! !!!!!! ! !! ! !!!!!! !!! !!!!!! ! ! ! !! ! !!! ! !! !! !! !!! ! !! ! ! !!! !! ! !! !! ! !! !! ! ! !! ! ! ! ! ! ! ! ! !!!!! !! ! ! ! !! ! !! ! ! ! ! !! !! ! ! ! ! ! !! !!! !! !! ! ! !! ! !! !! !! !!! ! ! !! ! ! ! !!! !!! ! ! ! !! ! !! ! ! ! !! ! ! ! !! ! !!! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! ! !! ! ! ! ! ! !!! !!! ! ! !! ! !! !! ! ! !! ! ! !! !! ! !! ! ! ! ! !! ! !!! !! ! !!! ! !! !! !! ! ! ! ! !! ! ! !! ! !! ! !! ! !!!! !! !! ! !! !!! !! ! ! ! ! !! ! !! !! !!! ! !! ! !! !!!!!! ! ! !! ! ! !! ! !! ! ! !! ! ! !! ! !! ! ! !! ! !! !! !!!!! ! ! ! !!! ! ! !!! !!!!!! ! !! !! ! ! !! ! !! ! ! !!!! ! ! ! !! ! !! !!! ! !! ! !!! !!! ! ! ! ! !!! ! ! !! !! ! ! ! ! ! !! !! !!!!! !!! !!! ! ! ! ! ! !! ! ! !! ! !! ! !!!! ! ! !!! ! ! !!! !! ! ! ! !!!! !!! ! !!! ! ! ! !!! !! !!!!! ! ! ! !! !!!! !!! !!! !! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! !! !! ! ! !!!! !!! ! !! ! ! ! ! !! !!! !! !!! ! !! !! ! !!!! !!!!!! ! ! ! ! ! ! !! !! ! !! !! ! !! !!! ! !! ! ! ! !! ! !!! ! !! ! ! !!!!!!!!! !! ! !!!!! !! ! !! ! ! ! !!!! ! !!! !!!!! !! !! !! ! ! ! !!!! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! !!! ! ! !!!! !! !!! ! !!! !! ! ! !! ! !! ! !! !! ! ! !! ! ! !! !! !!! ! !! !! !! !! ! ! ! ! !!!!! ! ! !! !!! ! ! ! !! !! !!! !! ! ! ! !! !! ! ! ! !! ! !! !!! ! ! !!! ! ! ! ! !! !! !!! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !!!!! ! ! ! ! !! ! ! !! ! ! ! !!! ! !! !!! !! !! ! !! ! !! !! ! ! ! !!! ! !! !!! ! ! !!! ! !!!! ! !! !! !!!!!!!!! !! !! !! ! ! !!! ! ! ! ! !! ! !! ! ! ! ! ! !! ! ! !! ! ! ! ! ! !! ! !!! !! ! !!!! ! !! ! !!! ! !!! ! ! !!! !! ! ! !!!! !! !!!! !! !! ! ! !! !! ! ! !! ! !! !! ! !! ! ! ! !! ! ! !! ! !!! ! ! !! !! ! !!! !!! !!!! ! !! ! ! ! !! !! ! !!!! !!!!!!! ! !! ! ! !! ! !!! ! !! ! !! ! !!! !! ! !!!! ! !!!!! ! ! ! ! ! !! !!! !!!! !! ! !!! ! ! ! ! ! !! !! !! !! ! ! ! ! !!! !! ! !!! ! !! !!!! ! ! ! ! !! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !!!!!!!!!! !! ! ! ! !! ! ! !! !! ! !!! ! ! ! !! ! ! !! !! ! !! ! ! ! !! !!!! !! ! ! !! !!!!!! !!!! !!! !!!! ! ! !! ! !! !!! !!! !! ! ! ! !!! ! ! !! !! !!!!!! ! ! ! !!! !! !! ! ! ! ! ! !! ! ! !! ! ! !!! ! !!!! ! ! !! ! ! !!! ! ! ! ! ! ! ! !! !!! ! ! !! ! ! ! !! !!!!! !! ! ! ! ! !! !!! !! !!!!! ! ! !! !! !!! !!! ! ! ! !! !! !! ! ! !! ! !! ! !!! !! !! !! ! ! ! !! ! !! ! ! ! !! !!! !!!! ! !! !! !!! ! !!! !!!!!! !! ! ! ! !! ! !! !!! ! ! ! !!! ! ! ! !! ! !! ! !! !!!!! ! ! !!!!! !!!! ! !! !! !! !! !! !!!!! ! !! ! !!! !!! !! ! !! ! ! !!! ! ! ! ! ! ! !! !! !! !!!! !!! !! !! !! ! ! ! !!! ! !!! ! ! !!!!!! ! ! !!! ! ! ! ! !! ! !!!! ! !!! !! !! !!! ! !! ! ! !!!! ! ! ! !!! !!! ! ! ! !!!! ! ! !!! ! ! ! ! ! !!!! !! ! !! ! !!!! ! ! !! !! ! ! ! ! !! !!!!! ! !! !!! !! ! ! !! ! !! !!!! ! !!!! !!!! ! !! ! ! !!! ! !! ! ! !! !! ! !!!! !! ! !! ! !! ! ! ! !! ! !! ! ! !! ! ! ! !! ! !! ! ! ! ! ! !!!! ! ! ! ! !! ! !! ! ! !!!! ! !!! ! ! !!! !! ! ! !!!! ! !! !! ! ! ! !! !! !! ! ! ! !!!!! ! !! !! !!! !!!!!!!! ! !!! ! !! ! !! !! ! !!! !! ! ! !!! !!! !!!!!!! ! ! ! ! !!!! ! !!! ! ! ! !! !!!!! !! !! !!! !! !!! !!! !!!! !!!!! ! ! ! !!! !! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! !! ! ! ! !! ! ! !!!!! !! !!!!!! !! ! !! ! !! ! ! ! ! ! !!!!! !! ! ! !!!! ! !! ! !! ! ! ! ! !! ! !! ! !! !!! ! !! ! !! !! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! !!! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! !!! !!! !!! ! !! ! ! !!! ! !! ! ! !! !! ! ! !! ! ! ! ! !! ! ! !!!!! !! !! ! !! ! !! ! !! ! !!!!!!! ! ! ! !!! ! !! ! !! !! !!! ! !! !!! !!!! ! ! ! ! !!! ! ! ! !! !!! ! ! !! ! ! !! !! ! ! ! ! !!! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! !! ! ! !! !! !! ! !!!! ! !!! ! !!! ! ! ! ! !

!

Tirilolo Pop. 2815

Caibada Pop. 3057

Lautém Laga

Baucau

Luro

Laleia Vemasse Venilale

Lacluta

Ossu Viqueque

Quelicai

Baguia

UatucarbauIliomar Uato-Lari

) "

!! !

!!! ! !

! ! !! ! !! !!!! ! ! !!!!!!! !!! !! !!! !!! ! !! ! ! !! ! !! ! !! !!

Mapa produs husi DNCS-DGE, Dili, Sepembro 2015 Plot ho Mapa Shade Reliefe husi ESRI Cartographer:joaos.gusmao@gmail.com

82


Planu Estrategiku Desenvolvimentu Munisipal Baucau Mapa Postu Administra0vu Laga Laga

!!

!! !!!!!!! !! ! !! !! ! ! !!!! !!!!!! ! !! ! !!! ! ! !!!!! ! !!! !!!!! ! ! !! !

! !! !!

4

! !

1:77,840

!

!

0

1.5

3

Kilometers !! ! ! ! !! !! !! ! !! !!!!! !! ! !! ! !!!! ! !! ! !!! ! !

!

!

!

!

!

! !! !!!!

!

!

! ! !! !! ! ! !! !! !! ! ! !!! !! !! !! ! ! ! ! ! ! ! !! !! !! !! ! !!!!!! !! ! !! !! !! !! ! !! ! !!! ! !! !!!! ! !!!! ! !! !! ! ! !! ! !!! !! ! !! !! ! ! !! ! ! !!! ! ! ! !!! !!! ! ! ! ! ! ! !! !! ! ! !! ! !! ! !! !! ! !! ! !! !!!! ! !! !! !! !!!! !! ! !

!!! ! ! !! !! ! !

! ! !

!

! !! !!!! ! !!!!! ! !! ! ! !! ! !!!! ! !!! !! ! !! ! !! ! ! !!! ! ! !! ! !! !!! !!!! ! !!!! ! !! !! !!! ! ! ! ! !! !! ! !! ! ! ! ! ! ! !! !!! ! ! !! !!

Tequinomata Pop. 2456 !

! ! !! ! ! !! ! !!! ! !! !

!

! ! !

! ! ! ! !

!

! ! ! !!! ! ! !! ! ! !!! !!

! !!

! !

!

! ! !

! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! !! ! !!! !

!!! ! !!! ! !! !

!

!! !! ! !!

! !

!! !!! !

!

! !!!!!!

!

!! ! ! ! !

!! !! ! !! !

! ! ! !! !! !

! ! !! !

!

! !! ! ! ! ! !!! ! ! !!! !! !!! !! !! ! ! !! ! !! !!! !! !!! !!!!!! ! ! !

! ! ! ! !!! !! ! !!!! ! !!

!!

! !! !!

! ! ! !! ! ! !! !! !!! ! !! !! !! !! !!! ! !!!!! ! ! ! !! ! !! !! ! !!!! !! !! !!! !!! !!!! !! ! ! !! !! ! ! ! ! ! !

! !!!!!

! ! ! ! !

! !! ! ! ! !! ! ! ! ! !!! ! !

! !!

!

!

!!! ! ! !! ! ! ! ! ! ! !

!! ! !

! ! !! ! ! ! ! ! ! ! !!!!! ! ! ! ! ! !! ! !! ! !!! ! ! !! ! !!!! !! ! !!! ! ! !!! !!! ! ! !! !!! ! !! ! ! !! ! ! !! !! ! !! ! ! !! ! !!! ! ! !! !! ! !! !!

! ! ! ! !!

!

! !! ! !

!

! !

! !!!!! !!!! ! !! ! !! !!!!!! ! ! !! ! !! !! ! !!! ! !! ! ! ! ! ! !! ! ! ! !!! ! ! !! ! ! ! !

!!

!

Legenda

! !! !!

!

!! !

! ! ! ! ! ! !! !! ! ! ! ! ! ! !!! ! ! !!!!! ! !!! ! !!! ! ! ! ! ! !! !! ! !! ! ! ! ! ! ! ! ! !!

Estrada Minor Suco Mota Boot/Kiik

! ! ! ! !

! ! !

! !! ! ! !!

!! ! ! ! ! !

!! !! !! !! !! ! ! ! !

!

Elevasaun !

Sagadate Pop. 2501 !! !

!! !! !!!! ! !

!!

!!! ! ! !!! ! ! ! ! !!! ! !! !! !!! !! !

100 - 500m

! ! !! !! !!! !

!!

!

!! ! ! ! !!

!

! !

!

!

!

! ! !

!

!

!

!

Lautém

! !! ! ! !!! !! ! ! !! ! !

! ! ! ! !! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! !!

!

! !

!!

! ! ! ! !

! ! !!

!

!! ! ! ! ! !! ! !!!! ! !

!!

! !!! !

! !! !! ! !!

Venilale

!

Lacluta

! !

Baguia

UatucarbauIliomar Uato-Lari

Ossu Viqueque

! !

!

! !

!

!!

!

! !! !

!

!! ! !

! ! ! !!!! ! !! !

Mapa produs husi DNCS-DGE, Dili, Sepembro 2015 Plot ho Mapa Shade Reliefe husi ESRI

!! !! !

! ! ! !

!!

Quelicai

! !!

! !

!! ! !

! !

Luro

! !! ! !

!

!

! ! !!

Laga

Baucau Laleia Vemasse

! !!

!

!

! ! !

!! ! ! !! ! !!!! ! !!!! ! !!! !!! ! !!! !! !!! !!!

! !! !

!

Atelari Pop. 1799 !

!!

! !

! !

!

!

!!! !! !

P. Admin: Laga Municipio: Baucau

! ! ! ! ! !!! !

!

!

!

!

!

!! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! !! ! !! ! ! !! !! !! ! ! !! ! ! !

!

!! ! !! ! !!! ! !

! !! !! !! ! ! !! !! !! ! !!! !! ! !! !! !!! !! ! !!! ! ! !! ! ! ! ! !!!!!!! ! !!! ! !! !! ! ! ! !! ! !! ! ! !! ! !! ! ! !! !! ! ! ! ! ! !! !! ! !! ! !! ! !! !!! !! ! ! ! !! ! !! !! ! ! ! !! !!!!! ! ! !!!!

!

0 - 100m

!

! !

! ! !! !! ! ! ! !! ! ! ! ! !! !!! ! !! ! !!! ! ! !!!! ! ! ! !!! ! !! ! ! ! !!!! ! ! !!!! !! ! ! ! !! ! ! !! ! ! ! !!! ! ! !! !! ! ! ! ! ! ! ! !! ! !! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !!!! !! !! ! ! !! !! ! ! ! ! ! !! ! !!! ! ! ! ! !! ! !! !! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! !!! !! ! !! ! !!!!!!! ! !! ! ! !! ! ! !! ! !! ! ! ! ! ! !! ! !! !!! !!!! !! ! !! ! !! ! ! !! !! !!

! ! !

500 - 1000m

! !

!

!

1000 - 1500m

!! ! !! ! !! ! !! ! ! !! ! !! ! !! !! !! !! !! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !

!!!!

!

1500 - 2000m

! ! !!

!

!!

!

!

2000 - 2500m

! ! ! ! !! ! ! ! !!!

!!!!!!! ! ! !!!!!! ! !!! ! !! ! ! ! ! ! ! !!! !!! !! ! !!! !! !! ! ! !

! !!

> 2500m

!! !!! !! ! !! !! ! ! !!! ! ! ! ! ! !!! !!! ! ! ! ! !! !! ! ! ! !! ! !!!!!! ! !! ! ! !! ! !!! !! ! ! ! ! !!! ! !! ! ! ! ! ! ! !! ! ! !!!! ! ! ! !!! !!! !! ! ! ! !! ! !! !!! !!!!! !!!! ! ! !! ! !! !! !! ! ! !! ! !!! ! !! ! ! !! !! ! !!! !! !!!! !! ! ! ! ! !! !!! ! !!!!! ! !! ! !! ! !! ! !!!! !! ! !! ! ! !!! ! !! ! ! !!

! !!!! !!!! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! !!!! !! !!!!! !! !!!! !! ! !! !!!! ! ! !! ! ! !! !!! ! ! ! !! ! !!! ! !! !! ! !! ! ! ! ! !! !!! ! ! ! !! !! ! ! !! ! !!! ! !! ! !! ! ! ! ! ! ! ! !!! !! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! !! ! ! !! ! !! ! ! ! ! ! ! !

!

Capital Municipio

!

! !

!

Capital P. Admin Estrada Maior

!!!! !

!

Uma-Kain

!

" ) ) "

!

!

!! !! !! ! !

! ! ! !! ! ! !

!!! !! ! !

!!

!

! !!

!! !!

!

! !

! !! !!

!!

! ! ! ! ! !! ! !! ! !!! !! ! ! !! ! !!! ! !! ! ! ! !! !! ! ! ! ! !! ! !

!

!

!!

! !!!!!!!! ! !! !!! ! ! ! ! ! !! ! !!! !! ! !!! !!!! !! ! ! ! !! ! ! ! ! ! !! ! ! ! ! !!! !! !

! !

!

! !!! !!! ! !! !! ! ! !! !!!!! ! !!!! ! !! ! ! !!! !!! ! ! ! !! !! !! !! ! ! ! ! !! ! !! ! ! ! ! ! !!!! ! ! !!! !!! !!! ! !! !! ! !!

!

! !! !!!!! !!!!! ! !!! ! !! ! !! !! ! ! ! !! !! ! ! ! !! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! ! ! !!

!

!! !!!!

! !!

!

!!!

!

! !!

!

! ! ! !! ! ! ! ! !!! !! ! ! ! !!! ! !!!!! !! !!! ! !! ! ! !!!! ! !! !! !! ! ! ! !!! !! ! !! !! !! ! !!! !! !! !!!! ! !!!! !! ! !! ! ! !! !! !! !! !! ! ! ! ! ! !! ! !!! ! !! ! ! ! ! !! ! !!! ! !!!!! !! ! ! ! !! ! !!!! ! ! ! ! ! ! ! ! !!!! ! ! ! !! !! !! ! ! !! ! ! !!! !!! !! ! ! !! ! !! ! ! !! !! !! ! ! ! !!! ! ! ! ! ! !!!! ! !! ! ! !!! ! !

! !

! !!

! !

! ! !!! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! ! ! !!! !! ! ! !! !! !! ! !! ! ! ! !!!!! ! !!! !! !! ! ! ! ! ! !! ! !! !!!!!! !!! ! ! ! !! !! !!!!! !!!!!! ! !! ! !! !!!! ! !!!! !!!!!!! ! ! ! ! ! ! !! ! !!! ! !!!! !! !! !!!!! ! !! ! !!!! ! ! !! !!! ! ! ! ! !!!!! ! ! !! !! ! ! ! !! ! ! ! ! !! ! ! ! ! !! !! ! ! ! ! ! !! ! ! !! ! ! ! !! ! ! ! !! !! !! !! !!!!! ! ! ! ! !!!!!! ! !! ! ! ! !! !!!! ! !!!! ! !! !! !! !!!!! !! ! ! !! ! ! ! ! !! !

!

! !!

!

! !

!

Libagua Pop. 943

!

!

!! ! !

!

Saelari Pop. 1696

!

!

! ! ! !!!

! !!! ! !! !! !!! !!! ! ! !!! !! ! !! !! !! ! ! ! !! !! ! !! ! !! ! !! !! ! !!! ! ! ! ! ! !! ! ! !! ! ! ! !!! !! ! ! ! !! ! !! ! ! ! !! ! !! !! !! !!! !! ! !! ! !! ! ! !! !! !! ! !!! !! !! !!! !!!!! ! !! ! !! !! ! ! ! !! !!! !! ! !! !!

!

! !! !! ! ! ! ! ! ! ! ! !!! !! ! !

!

!! ! ! !! !! ! !! !! ! ! ! !! ! !! ! ! ! ! !!! ! !! !!!! !!! !! !! ! !

Soba Pop. 1479

!

!

!!

!! !! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! ! ! ! !!! ! ! ! !!!! !! ! !! ! ! !!! ! ! ! ! ! !!!! ! !!! ! ! ! !!!!! !!!! ! !! !! !! !! ! ! ! ! ! !! !! ! ! !!! !! !! !! ! ! !!! ! ! !! !! !! !! ! !! !! ! ! ! !!!! ! ! !! ! ! !!! ! !! !! !!!!! ! !! ! !!!!!! ! ! !!! !! !!!!! !!!! !! ! ! ! !! ! ! ! !!! !!! ! !! !! ! !! !! ! !! !!!!! ! ! ! ! ! ! !!!!!!!!!!!! ! !! ! ! !! ! !! ! ! ! ! ! ! !!! ! !! !! !!! !! !! ! ! ! ! !!! ! !! ! !!! ! ! !! ! ! !!!!!!! !! !!! !!! ! !! !! ! ! !! ! !!! !! ! !! ! !!! !!! ! !!!!! !! ! ! ! !!! ! !!! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! !! ! !! !!! ! !! ! ! !! ! !!! ! ! ! !! ! !! !!! ! !!!!!!!!!!!! !! ! ! !! !!! ! ! ! !! ! ! !!! !!! !! ! ! ! !! !!! ! !!! !!! !!!! ! !! !! ! !! !! ! !! ! ! !! !! ! !! ! ! !! !! !!!!! !! !! !! !! !! ! ! !! !! !! !! ! ! ! ! !!!!! !! ! !! !! ! !!!! ! ! !!! ! !! ! !!!! ! !! ! !!! ! ! ! !! ! ! ! ! ! !! !!!! ! ! !! !!! ! !! ! ! ! !! ! ! !! !!! !! ! !! ! !! ! ! ! ! !!! !! ! !!! ! ! ! !! ! ! ! ! ! ! !!! ! ! ! !! ! !! ! ! ! !! ! !! ! !!! ! ! !! !!! !! !! ! !! ! !!! ! ! ! ! !! !! !! ! ! !!!!!! ! ! ! ! ! ! ! ! !! !! ! ! !! ! ! !!!!! ! ! ! !!!!! !! ! !!! !! ! !!! ! !! ! ! ! !! ! ! !!! !! ! !! ! !! ! !! !! ! ! !! !! ! ! ! ! !! !! !! ! ! !! ! ! ! ! ! ! ! !! !!! ! !!!! ! !!! !!! !! !! ! ! ! ! !!!!! ! ! !! ! ! !! ! !! ! ! ! !! !! ! ! ! ! ! !! !! !! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! !! ! ! ! ! !! !! ! ! !! !!! ! ! ! ! ! !!! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! ! ! ! !! !! !!!!! ! ! ! ! !! !! !! !!! !! ! !!! !! ! ! ! !!! ! !! ! ! ! ! !! ! ! ! ! ! ! !!! ! !! ! !! !! !! !!!! ! !! !! ! !! ! ! !! ! ! ! ! ! ! ! ! !! !! ! ! ! !!! !!! ! ! ! !!!

!

! ! !! !!!! ! ! !!! !! !! !!! !!

!!

!

! ! !

!!

! ! ! !

! !

!

!!! !! !!! !!! ! ! !!! !!! !! !!

!

!!

! !!!! ! ! ! !!!! ! ! ! ! ! !

!!! ! ! !! !

!!

!! !

!

!

Nunira Pop. 1776

) "

! !!! !! !! !!! !!!! !!!!! ! ! ! !!! !!! !!!!!!! ! !! !! ! !!! ! !! ! !! !!! !!! !!! !!!!!!

! !

Samalari Pop. 1782

! ! !! !! !! !! !! !! ! !! ! !! !! ! ! !!! !!!!! !!! ! !! ! !! ! ! !! ! !!! !! ! !! !! !! ! !! !!! ! ! !!! !! !!!!! !!! !! !! !!! !!!! !! !!! !!!! !!!!!!!! !! !! !! ! ! ! !!! !!!!!! ! !! !! ! !!! ! !! !! !! ! !! ! ! !!!! ! ! ! !!!! !! !!! !! ! ! ! !! ! !!!!! !! !!! ! ! !! !! !!!! ! ! !!! !! !! !! ! ! ! ! ! ! ! !! !! ! ! ! !! ! !!! ! !! !! !! ! ! !!! ! ! !! !! !! !! ! ! !!!!! ! !!! !!! !! !! !!!! !! ! ! !! !!! ! !!! ! !! ! ! !! !!!! !! !!!! ! ! !! ! ! ! !!!!! !! ! ! !! ! ! ! ! ! ! !! !! !!! ! !! !! ! !!!!!! !! !!! !!!!! ! !! ! !! !!!! ! ! ! ! !!!

! !!!

!!

!!

! !! ! ! ! !!

Cartographer:joaos.gusmao@gmail.com

) "

Mapa Postu Administra0vu Quelicai ! ! !!!! !!! ! !!!! !! !! !! !!! !! !!! ! ! ! !!! ! ! !!! ! !!! !! ! ! ! ! !! ! ! !! !! !!!! !! ! ! !!! !! !!!!! ! !! !! !! ! ! ! ! !! ! !! ! ! !! ! !!! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! ! ! ! !! ! ! !! ! ! !! ! ! ! !! !! ! !! ! !! ! ! ! !! ! !!!! ! !! ! !! ! ! !! ! ! !! !! ! ! ! ! ! !! !! ! ! !!!! ! !! ! !! !!! ! !!! !!!! ! !! !! ! ! !! !! !!! ! !! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !!! ! !! ! !! !!! !!!!!! ! !!!! ! ! !! !!! !! !! ! !!!! !! !! ! ! !! ! ! !! ! !!!!!! ! !! !! !!! !!!!!!! !! !! !!! !! !!! !! ! !! ! ! ! ! ! ! !!!!!!! ! !!!!! ! !!!! !! ! !!! ! !! !!! ! !! !! ! ! !! ! ! ! ! ! ! !!!!!! ! ! ! !! ! !! ! !! ! ! ! ! !! ! !! ! ! ! ! ! !

!!! !!!! ! !! !! ! !!!! !!! ! !! ! !! !!! !!!! !! !! ! ! ! !! !! !! ! ! ! ! ! !!!! ! ! ! !! ! ! !!!! !!

! !

!! !

! !! !!! ! !

! !!!!! !! !! !! !!!!! !!! !! ! ! !! !! !! !!! ! ! !! ! !! !! ! !!! ! ! !! !! ! !!!! !! !! !! !! ! !! !! !!! !! !!!! ! ! !! !! !! ! ! ! !! !!

!! !!!! !! !! !

! ! ! !! ! !! ! ! !!! !! !! !! !! !!! !!

! !

! !! !!

!!

!

!

!!! ! ! !! ! ! ! ! !! ! ! ! ! !! ! !! !!! ! !!

!! !

! ! !

! !!! !! ! ! !! !! !! !! !! ! ! ! ! !!!!! !!! ! ! ! !! ! ! !! ! ! ! ! ! ! ! !

! !!

! !

!! !! !

! ! ! ! !!

! !

! !

!

!

!

! ! !

!

! !!! ! ! ! !! ! ! ! ! !! ! !! !! ! !! !

!!!

!

!!

!! ! ! ! ! ! ! !! !!! ! ! !! !!! !! ! ! !! ! !! ! ! !!!! !!! !! !! !!! !!!!!! !!

! !!! !!!! !!!! ! !

! ! !! ! ! ! !

!! ! !

!!!! ! !!! ! ! !!! !

! !! !!! !!! !!! !

!!

! !!

! !!! ! !!!! ! ! !! !! ! !! ! !! !

! !!!

!

! !! ! ! !! !!! ! !!! !!! ! ! ! ! !! !!!! !! !! !

!! !

!!

!

! ! !

!

!

! !

!

! ! ! ! ! ! !! !! ! ! !! !

! ! ! ! !! !!! ! !! !! !!!!!!! ! ! !! ! !! !! ! !!! !! ! ! !!! !!!! !! ! !! ! !! ! ! !! ! !

!

! !! ! ! !!! !! ! !! ! !! ! !! ! !!! ! !

!!! !! ! ! ! ! ! ! !!! !

! !

! !!

!

! ! ! !! ! ! !! ! ! !

!

!

! !!!!!!

!

! ! !! ! !!! !!

!

!! !

!

!

! !! ! ! ! !!! ! !! !! ! !!! !! ! !!! !! ! ! ! !! ! !! ! ! ! !!! !

!

!! !

!!

! !!

! ! ! !

!!

!!! !!!!! !! !!!!! !! !!! ! ! !!!!! ! ! !!! !!

!

Baguia Pop. 1057 !!

!

!

!

!! !!!!

!!!!! !

! ! !! !

!

! ! ! ! ! ! !! ! ! !!! !!!! !

!!

! !! !!! !!! ! ! !!

! !

!!

! ! !! ! ! ! !! ! ! ! ! ! !!! !

) "

Bualale Pop. 711

!

Uaitame Pop. 2070

Lacoliu Pop. 1266

!

! ! ! !! ! !

! !

!

! ! ! !

! ! ! ! !

! ! ! !!! ! ! ! ! !!! ! !! !!!! ! ! !! !! ! !! ! ! !!! ! !! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! !!! ! ! !! ! ! ! !

! !

!! ! ! ! !!!! ! ! ! ! ! !

!! ! !

!

!! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! !!!!! !! ! !! !! ! ! ! ! ! !! !!! !! !!!! ! ! ! ! ! ! !!! !! ! !! !!! ! ! ! ! !! ! ! !!!! ! !!! !!! ! ! ! !! !! !! ! !!! !! ! ! !! ! ! ! ! ! !!! ! ! !!! !! ! !! ! !! !! ! ! ! ! ! !! !! !! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! !! ! !! !! ! ! !! ! !! !!! !!! !! ! !!! !! ! !!! ! ! !! !! !!!!!! !! ! !! ! !! !! ! !!! ! ! ! !! ! ! !! !! ! !!!! !! !! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! !!! !! !! !!!! ! ! !!!!! ! !! !! ! ! !! !! ! !!!!!! ! !! ! ! ! !! ! !! ! !! !! !!! !! ! ! ! !! ! ! ! ! ! !!!! ! ! !!! ! !! ! ! ! ! ! ! !!!!! ! ! !!! ! !!! ! !!! ! ! !! !! !!! ! !!!!!! ! !! ! !! ! !!!!! ! ! !! !! ! !!! ! !!! ! !! ! !!!! !! ! !! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !!! !! ! !!! !! !! ! !! ! ! !! !!! ! ! !! !!!!!!! !! !!!!! ! !! !! ! !! !! !! ! ! ! !! ! !! !!! ! ! !!! ! !! ! !!!!! !! ! !! ! !! !!! !! ! ! !!! !!! !! !! ! ! ! !! !!! ! ! !!! !!! ! !!! !! ! !!!! !!!! !! ! ! ! ! !! !!!!! ! ! !! !!!!! !! ! !!!!!! ! ! ! ! ! ! !!!! ! ! !! !! ! !! ! ! ! ! !!! ! !!!! !! !! ! !! ! ! ! ! !! !!! !! ! ! ! ! ! ! ! ! !!! ! ! !! !! ! ! ! !! ! !! ! ! ! !!!! !!! ! !! !!!! ! !!!!! ! ! !!! ! !!! ! !! ! ! !!!!! ! !! ! !! ! !! ! ! !! ! !! ! !! !! !! ! ! !!!! ! ! ! ! ! !!! ! ! ! !! !!!!! ! ! !!! !! ! ! ! ! ! !! ! ! ! ! ! ! !!! !! ! ! !! ! !! ! !!!! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! !! !! ! !!!! !! !! ! ! ! ! ! ! !! !! ! ! ! ! !!! ! !! ! ! ! ! ! !! ! !!! ! ! ! !!! ! ! !! !!! !! ! ! ! ! ! ! !! !!! !! !!! ! ! !! ! ! ! !! ! ! ! ! !! ! ! !!! !! ! ! ! !! ! ! ! ! ! !! ! !!! ! ! ! !! !! !! !!! ! ! ! ! ! !! ! ! !! ! ! ! !! !! ! ! !!!!! !! ! ! ! !! ! !! !!!! !! ! ! !!! !! !! ! !! ! !! !! !!!! !! ! ! !!! !! !! !! !! ! !! ! !! ! ! !!!!!!! ! ! ! !! ! !! !! ! ! ! ! !! ! !!!! !! !!! ! !! !! ! ! !! !!! !! ! ! ! ! !! ! ! !! ! ! ! !! ! ! ! ! !! ! !! ! !! ! !! ! !! ! ! !! ! !! !!! ! !!! ! ! ! !! !! ! !! ! ! ! ! ! ! !! !!! ! ! ! !!! ! !!! !! ! ! ! ! !! ! !!!!!!! ! ! !! !! ! ! ! !!!!!! ! !!! ! ! !! ! ! !! !! !! ! ! ! ! ! !!!! ! !!!! ! ! !! ! ! ! ! ! !!!! !! !! !! ! ! ! !! !!! !! ! !!!! !! ! !! !! !! ! !! ! ! ! !! !! !! ! !! ! !! ! !! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! ! !!!!! ! !!!!!!! ! !! ! ! ! !! ! ! ! !! ! !! ! !!! ! ! ! !! !!!!! ! ! !!! ! !!!! ! !!!!! ! !! ! ! ! ! ! !! ! !!! ! ! ! ! !! ! !! ! !!!! !! ! ! ! ! ! ! ! !!!! ! ! ! ! !! !! !!! !! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !!! !! ! !! !!!!! !!! !! ! ! !!! !!! ! ! !! !!!! ! !!! ! !! ! !!!! !! !!!! ! ! ! !! ! ! !! ! !! ! !! ! !! !! ! !! ! !!! ! ! !! ! ! ! ! !! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! ! !! ! !! !! ! ! !!! !! !! ! ! !! !! ! ! !! ! !! !! ! ! !! ! ! ! ! !!! ! !! ! ! !! ! !! ! ! ! !! !!! ! !! !! ! ! ! ! !! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !!! ! ! !!! !! ! ! !! !!! !!! !! !!!!!! ! ! !!!! ! ! !! !! ! !!!! !!! !!!! !!!! ! ! !! ! ! !! !! ! !! ! ! ! !! ! ! !! ! !! ! ! ! ! !! ! !! ! ! !! ! !! !! ! ! ! ! ! !!!! !!! ! !! !! ! !! ! !! ! !! !! !! ! ! ! ! ! ! !! !! !! ! !! ! !! ! ! !!! ! ! !!!! !!!! ! !!! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! !! ! ! ! !! !!!!!! !! !! !! !!!!! ! ! ! !! !!!! ! !! !! ! ! ! ! !! ! ! !! !! !! !! !! ! !! ! !! ! !! ! ! !! !! ! ! ! ! !! !!! !!! !! ! ! !!!! !! ! !! !! !! !!! !! !! ! ! !!!! ! ! !! ! !! ! ! ! ! !!!!! !!!!!!! ! !!! !!! !!!! ! !! !! ! !!!!!!! !! ! !! ! !!!!! ! !! !! ! !! ! !!! !!! !!! !!! ! !! ! !! !! ! !!!!! ! !! ! !!!! !!!!!!! !! ! ! !! ! !! ! ! ! !! ! ! ! ! !! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! ! !! ! ! ! !! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! !!!! !!! ! ! ! ! !!! ! !! ! ! !! ! ! !! ! ! ! !!! ! !!!! !!!!! ! ! ! !! ! ! ! ! !!! !!! ! !! ! !! ! !!!!! !! ! ! ! ! ! ! !! ! !!! !! ! ! !! ! ! ! ! ! !! !! !!!! ! !!!!! ! ! ! !!! ! ! ! ! ! !! ! !! !!! !

! ! ! !! ! ! !! ! !! !!! ! ! ! !! !! ! !! ! !! ! ! !!! !!!! ! ! ! ! !!! ! !! !! !!!! ! ! !!!! !!! ! !!!!! !!! ! ! ! ! !! ! ! ! ! !! !

! ! !

! ! ! !

!

! !

!

! ! !

! !! !!

!

!! !! !!! !

!

!

! !

!! !! !

!

!

! ! !

!

! !

!! !

! !! !

! ! !!

! ! !

! !

! !

! !

!

! !!

!

!

Legenda

!

" ) ) "

!! !

! !

!!

Capital P. Admin Capital Municipio Estrada Maior

!

Estrada Minor

! !! !

Suco

!

!

Uma-Kain

! !

! !

Mota Boot/Kiik

! ! ! ! ! !!! !!!!

!! ! !! ! ! !!

! ! !

3

!

! ! ! !

!

1.5 Kilometers

!

!

Guruçà Pop. 1416

!

0

! !

! !! !!

! !

! !! ! !! ! ! ! ! !! !! ! !! !! ! ! !! !

! ! !!

Elevasaun

! !!!! !! ! ! ! !! ! ! !

! !

> 2500m

!! !!! !! ! ! ! ! ! ! ! !! !! ! ! !

! !

!

!

2000 - 2500m

! !!!

!

!

! ! !

! ! !! !! !! !! ! ! ! !! !

!

!

! ! ! !

!!!

!

! !!

! !

! !!

! !!

! !

! !

!

! ! !! !! ! ! ! !!! !!!!!! !!! !!! ! !!!! !! ! !! ! ! ! !!!!!!

Laisorolai De Baixo Pop. 671 Laisorolai De Cima Pop. 1695

! !! !!

!! ! !! ! ! ! !

!! !! ! ! !! ! ! !!!! !!! ! ! !! !! ! !!! !! !!!!!!! ! !! !!! ! !!!!!! !! ! !! !! ! ! ! ! ! ! !

! ! ! ! ! !! !

!

!!

!! !

!! ! !!! ! ! ! ! !! !!! ! ! ! !!!! !!!! ! !! ! !! ! ! !! !

!! !!! !! ! !

! ! ! ! ! ! ! ! ! !!! ! ! !! !!!!! !! ! !! ! ! ! !!! ! ! !! ! ! ! !!! ! ! !! ! ! !!! ! ! ! ! ! ! !! !! !!!!

1000 - 1500m 500 - 1000m !

100 - 500m

! !

! ! ! !! !! ! !! !! !!! !! ! !! ! !! ! ! !!! !! !! !!! !!!!!!!! ! ! ! !! !!!!! ! !! !! !!! !!! ! ! ! ! !!! ! !! !! ! ! !!!! !!!!!! ! !! !! !!!! !!!!! !!!! !!! !!! ! ! ! ! !!! ! !!! !! !! !! ! !! ! !! ! !!! !!!! ! ! !! !!! ! ! !!! !!! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! !! !!!! !!

0 - 100m

!!! ! ! ! !! !! ! ! !! !!! ! ! !!!! ! !!! !!! ! !! !!! ! !!!! ! ! ! ! ! !! !! !! ! !

!

P. Admin: Quelicai Municipio: Baucau

! !

Lautém Laga

Baucau

Luro

!!

!

!!

!

!!!!!! ! ! ! !

!! !

!

!! !! ! ! ! ! ! !! !!! ! !! ! !!!!!! ! !!!! !! ! !!! !

) "

! ! ! !

!!! !

!! !!

! !! !

!

1500 - 2000m

! !!

! !!

! !

!!! ! !!! !! ! ! !! ! ! ! !! ! ! ! !!! !! !!! !! ! ! ! !!! !!!! !! !!

! !

Laleia Vemasse

!

Venilale !! !

! ! ! !!! !! ! !!! ! ! !!!! ! !!! !!! ! ! !! !!!! !! !! ! ! !! ! !! !!!!!! ! !! ! !

Lacluta

Ossu Viqueque

Quelicai

Baguia

UatucarbauIliomar Uato-Lari

!

!

Maluro Pop. 341

! !! !!! !!!! !! !!! ! ! ! !! !!

!

!!

! !! !

Abo Pop. 774

!

!

!

!

! !! !

!!!

Lelalai Pop. 1333 ! ! ! !! ! ! ! ! !

!!

! ! !! ! !

! ! ! !!! ! !! !

!

!!

! ! !!

!! ! !!!! !!!! !!! !! !!!! !! ! ! !! !! !!! ! !!!! !!! !! ! !!! ! ! ! ! ! !! !!! ! !! !

!

! !! !!!!! !!!!! !!!! ! !! !! !! ! !!! !!!!!! ! ! !!

1:75,850 !

!

Namanei Pop. 836

!! ! !!

! ! ! ! ! !! ! ! ! !!! !! ! ! ! !! !! ! !!!! !! ! !! ! !! ! ! !!!!! ! !! !!!!! ! !!! ! ! ! ! !! ! !! !!!!!! !!!! !! !! ! ! ! ! !! ! !! ! ! !! !! !! !! !! ! ! ! ! ! !! ! ! !!! ! !!! ! !! ! ! ! ! !!! ! !!!!! ! ! !!!! ! !! !! ! ! !! ! !!! !! !! ! ! !! !! !! ! ! !!!!!! ! ! !!! ! ! ! ! !! ! !! ! !! !! !! ! ! ! !! ! ! ! !! ! ! !!!!!! ! ! ! !! ! !

!

!! ! !!! !! ! ! !!! !!! ! !! ! ! !! ! !! ! !! !

!! !!! !!!

!

!! !

!

!

Macalaco Pop. 950

Letemumo Pop. 1485

! !

!! !! !! ! ! !! ! !! !!!! ! !!!!!!!!!!! ! !

!

!!

!! !!

!!!!!! !! ! ! !! !! !! ! !!

! !

!

!

! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !

!

!

! !! ! ! !! ! !! !!!! ! ! !

!

! ! !! ! !! ! ! ! !!

!

!!

! !

! !

! !

! ! !!!! !!!!! !!! ! !! !

4

!! ! ! ! ! ! !

!

! ! !!!

!

!

!! ! !

!

!!

! ! ! !! !! !! !!

! !

!

! !

!! !! ! !!!!!! !! ! ! ! !!!! !! !! ! !!

!

! !! !! !

!! !!!

!! !!! !

Afaçà Pop. 1510 !

Abafala Pop. 632

!

!

!

!! !!!

!

! ! !!!!! ! ! ! !!! !!! !! ! ! !! ! ! ! !! ! ! ! ! !! ! ! !! ! ! !!! !! ! ! !! !! ! !!! !! ! !! !! ! !

! !

!

!

!! !!!! ! !! ! ! ! ! !!! !! ! !

! !

! !!! ! !! !!!!! !! ! ! !!! !! ! !! !! !! ! ! ! !! !! ! !!! ! ! ! ! !! !!! !! ! ! ! ! ! ! !! !!! ! ! !! ! !! ! ! !! ! !! ! ! !! ! ! !! !! !! !!! !! ! !! ! !! ! ! !! !! !! !!! !!

!

! ! !!! ! !! ! !

!

! ! !

! ! !

! !!! !!!!

! ! ! !! ! !! ! ! ! !! ! !!

!

!

!

!

!!

!

! !!

! !

!

!! ! !! ! ! ! !! ! ! !!!!!!! ! ! ! ! ! !! !! ! ! ! ! !!! !!! !!! ! ! ! ! !! ! ! ! !! ! !! !! !!! ! !! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! !!!! !! !!! !! ! !! !! !! !! ! ! ! !! ! !! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! !! !! ! ! ! ! ! ! ! !

!! !

!

! !

!!! !! !! !

! !

! !! ! ! !

!!! !

!! ! !! ! ! !! !

! !

!

!

! !

! !

!

! !! ! !! !! !! ! ! !!! !! ! ! ! !!! ! ! !! !!

! !

! !

! !

!!!! ! !! !!!! !

! ! !

!

! ! !!

! ! ! ! !! !! ! !! !

! ! !

! !

!

!

!

! !!! !! ! ! !!

!!! !! ! ! ! !! !!!! !! !!

! !! !! !! ! !!

!! !!! ! ! !! !! ! ! ! !! ! !! !!!!! ! ! !! ! !!! ! ! ! !! !! ! !

!

!!! ! ! ! ! ! !! !

!

!!!

! !! ! !!! !!! ! !! ! ! ! ! !!!!! !! ! ! !! !!!! ! !! ! ! ! ! !!! ! !!! !! ! !! !!!! ! !!! !!

!!!!! ! ! !! !! ! !! !! ! ! !! ! ! !! ! !! ! ! ! !! !!! ! !!! ! ! ! ! !!

!

! !

!

!

!! ! !!! ! ! !!! !! ! !!!!

) "

!!

Quelicai

!! ! !! ! ! ! !! !!!!! !! !!!

! ! !!

! ! ! !!!! ! ! !! ! !!! !

! !

! !! ! !

!

Mapa produs husi DNCS-DGE, Dili, Sepembro 2015 Plot ho Mapa Shade Reliefe husi ESRI

!!

Cartographer:joaos.gusmao@gmail.com

83


Planu Estrategiku Desenvolvimentu Munisipal Baucau Mapa Postu Administra0vu Vemasse

Vemasse

! !! ! !! !!! !! ! ! ! ! ! ! ! !!

!

!! !

!

!!! ! !! ! ! ! ! ! ! ! !

! !

! ! ! !!

! ! ! ! ! !! !

! ! !! ! ! !!

!

! !

! ! !! ! ! ! ! !! !!!

!

!

! !! ! !

! ! ! !! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! !! ! ! ! !!

!

! ! ! ! ! ! !!! ! ! ! !! ! !! ! ! !! ! ! ! !! ! !! ! !! ! ! !! !! ! !! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! ! !! ! ! ! ! ! ! !! ! !! ! !!! ! !!!!!! ! ! ! ! !! ! !! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! !!! !! !! ! ! !! ! ! !! ! !! ! ! ! !!!!! ! !!! ! ! ! ! !!! !! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! !!! ! ! ! ! ! ! ! ! !!! !! ! !! ! ! ! ! !! !! ! ! !! ! !! !!! ! ! ! ! !!! !!! ! ! ! ! ! !! ! ! !! !! !

! ! ! ! !! ! ! ! ! ! !! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! !

!

! !

! ! !! ! !! ! ! ! ! ! !! !!! ! !! ! ! ! ! !! ! ! ! ! !! ! !! ! !! !! !!! ! !! ! !! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! !! !! !! !! ! ! ! ! ! !! ! ! !! ! ! ! !! !! !!! ! ! !! !! ! ! ! ! ! ! !! ! !! ! ! !! ! !!!! !! ! ! !! ! ! ! !! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! !!! ! ! ! ! ! !! !! ! ! ! !! ! ! ! ! !! ! ! ! ! ! !! ! !! ! ! ! !!!! ! ! ! ! ! ! !! !! !!! ! !! !! ! !! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !!! !! !!!!! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! ! !!! ! !! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! !! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! ! ! ! ! !!!!!! !!! !! ! !!! ! ! ! ! ! !!! !! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! ! ! !!

! ! ! !! ! !! ! ! ! ! !!! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! !!!! ! !! ! ! !! !!! !! !! ! ! ! ! ! !! ! ! ! !!! !! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! !! ! ! ! ! ! !! ! ! ! !! ! ! ! ! !! ! ! ! !

! ! !

! !! !! !! ! ! ! ! ! ! ! !!! ! ! ! !!! ! !!! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! !!! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! !! ! !! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! !! !! ! !! ! ! !! !! !! !! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! ! ! ! ! ! !

) "

! !! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !!! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! ! ! ! ! ! !! !! ! ! ! !

! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !!! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! !!! ! !! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! ! !!! ! ! !! ! ! !!! ! ! ! ! ! !! !! ! !! !!! ! ! ! !! ! ! !

! ! ! ! ! !! ! ! !! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! ! !! !

!!

! !! ! !!!

! ! ! !

! ! !

!! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! ! ! ! !! ! !! ! ! ! !! ! ! ! ! ! ! ! !! !!!! !!

!! ! ! ! ! ! ! !

! ! !

!

! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! ! ! !! ! ! ! ! !

! ! ! !

! ! ! !! ! ! ! !! ! ! ! !

! ! ! ! ! ! !

! ! !! !!

! !!! ! ! !

) "

Ostico Pop. 1240

Caicua Pop. 54

!

!

!

!

! !

Uato-Lari Pop. 858

!

! !

!

! !

!

!

!! ! ! ! !

! ! !

Uaigae Pop. 366

! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! !!! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! !! ! ! !! ! ! ! ! ! ! !

! !!! ! ! !! ! !! !

!! ! ! !

! ! ! ! ! !

! !

! !

! ! ! ! ! ! ! !

! ! !

!! ! !

! !

! ! ! !! !! !! !! ! ! !! ! ! !! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! ! ! !

! ! ! !! ! ! !!

! ! ! ! !! ! ! !!

!

! !

! ! !! ! ! ! ! !! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! ! !! ! ! !! !! !! ! ! ! ! !! ! ! !! ! ! ! ! ! ! ! ! !!!!! ! ! ! !! ! ! ! !!! ! ! ! !!! ! !! ! !! ! ! ! !! !! ! ! ! ! !! ! ! !!!! ! ! ! ! !! ! ! ! !!! !! !! !!! ! !! ! !! !!! ! ! ! ! ! ! !! !! ! ! ! ! ! ! ! ! !!! ! !! !! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! !! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! ! ! !! !! ! ! !! ! ! ! ! ! ! !! !! !! ! !!!! ! ! ! ! ! ! !! ! !! ! ! !! ! ! !! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! ! ! ! ! ! !!! ! ! ! ! ! ! !!! ! ! ! ! ! ! ! !! ! !!!! ! ! !! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! ! !

!! ! ! !!! !! !! !!!! !! ! !

!! ! ! ! !

!

!! ! ! ! !! !! !!! !! ! ! ! ! !! ! ! ! !! ! ! ! !! ! ! ! !! ! !! ! !! ! !

!!!! ! ! !

! ! !! !

! !

!! ! ! !! !

! ! !

! !!

! !

!

!

! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! !! ! ! !!!! ! !!! ! ! ! ! ! !! ! ! ! !! !! !!! !!

! !

! ! ! !

!

! ! ! ! ! ! !

! ! ! !

! ! ! ! ! !! !! ! ! !! !

Ossouala Pop. 665

!! !

! ! ! !! ! ! ! ! !!! ! ! !! ! ! ! ! ! ! ! !! !! ! ! ! ! !! ! ! ! !!

Loilubo Pop. 1146 !!

! ! !!! !!! !! ! ! ! !! ! !!! ! !

!!

! !! !!! ! ! ! ! ! !!!! ! ! ! ! ! ! ! ! !! !! ! ! !! !! !! !! !! !! !

! ! !

! ! ! ! ! ! ! ! ! !!

! ! !

! ! ! !!

!

!! ! ! ! ! !

! ! !!! !! !! !! !!

! ! ! ! ! ! !! ! ! !! ! !! ! !

! !! !

! ! ! ! ! ! !

! ! ! ! ! !

!! !!!

!

!!

! ! ! !

! ! ! ! ! !

! ! ! ! ! !! !!

! ! ! !! !

!

! ! !

! ! ! !

!! ! ! ! !! ! !! ! ! !! !! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! !! ! ! ! !! ! !! ! ! ! ! ! !!!! ! ! ! !! ! ! ! !! ! !!! ! ! ! ! ! ! ! !! !!! ! ! ! !!! ! ! !!!! !! ! ! !! ! ! !!!! ! ! ! ! ! ! !! ! !! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! ! !! ! ! ! ! ! !! ! !! ! !! !! ! ! ! ! ! !! !! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! ! !

!!

! ! ! ! ! ! !

!

!! ! !!

! ! ! ! ! ! ! !!!! ! ! ! !! ! !!! ! !! ! ! ! ! ! !!! !! ! !!! ! ! !

! ! ! !! ! !! ! !!

!

! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !!! ! !!! ! ! ! !!! ! ! ! !! ! !! ! ! ! !! ! ! ! !!!!! !!! ! ! !! ! ! ! ! !! ! ! ! ! ! ! !!

! ! ! !

! !!

! !

!

! !! ! !

! !

! ! ! !

! !! ! ! !!

!!! ! ! ! ! !

!! ! !! ! ! !

!

Vemasse Pop. 4679

! ! ! ! ! ! !!

! ! ! ! ! !!

! !! ! !! !!

! !

! !

! ! ! ! ! ! ! ! ! !! !! ! ! !! !!! ! ! ! !! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! ! !!! ! ! !!! ! ! ! ! ! !! ! ! !! !! ! !! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !!! !! ! ! ! !! ! ! ! ! !! ! ! ! !! !! ! ! !! !! ! ! ! ! ! ! !! ! !! ! !! !! ! !! ! ! ! ! ! ! !

! ! ! ! ! !! ! ! !

! ! !

!

! !! !!! ! ! !!! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! ! !! ! ! !! ! ! ! ! !! ! ! !! ! ! ! ! ! !! ! !

! !

! !

!

!

! ! !

! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !

!!!

!

! ! ! ! ! ! ! !! ! ! !! ! ! !!!

! !

! ! !

!! !

!

!!

! ! !! !! !!

!! ! !! ! ! !

) "

!

! ! !

! ! ! ! ! ! !

!

! !

! ! ! !!

!

!

!

! ! ! ! !!! ! !! !! ! ! !! ! ! ! ! ! !!! !! ! ! !! !! !!! ! !!

! !

! ! !

! !

! !

!! ! ! ! !

Legenda !

" ) ) "

Mapa produs husi DNCS-DGE, Dili, Sepembro 2015 Plot ho Mapa Shade Reliefe husi ESRI

Capital P. Admin Estrada Minor Mota Boot/Kiik

Elevasaun

Lautém

> 2500m

Laga

Baucau

2000 - 2500m 1500 - 2000m

Luro Laleia Vemasse

Quelicai Venilale

1000 - 1500m

4

500 - 1000m 100 - 500m

Kilometers

P. Admin: Vemasse Municipio: Baucau

Suco

1:92,520 2

Capital Municipio Estrada Maior

4 0

Uma-Kain

0 - 100m

Baguia

UatucarbauIliomar Lacluta

Ossu Viqueque

Uato-Lari

Cartographer:joaos.gusmao@gmail.com

84


Planu Estrategiku Desenvolvimentu Munisipal Baucau Mapa Postu Administra0vu Baguia !!!

Venilale

!!!

!! !! ! ! ! !! ! ! !! !! ! !! ! ! ! !! ! ! ! !! !

! !

!

! ! !! ! !! ! ! !! ! ! !

! !

! ! !

! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! !! ! !! ! ! ! ! !!! ! ! ! !! ! ! !!!! ! ! ! ! ! !! ! ! !!! ! ! !! !! ! ! !! ! ! !! ! ! ! ! ! !! !!!! ! ! ! !! !!! !! !! ! ! !!! ! ! !!! !! !!!! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! !! ! !! ! ! ! ! ! ! ! ! !!! ! ! !!! ! ! ! !! !! ! ! !!! ! ! !! ! ! ! !! ! ! ! ! ! !! ! ! ! !!! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! !! ! ! ! ! ! !! !!! ! !!! !! !!! !! ! ! ! ! ! !! !! ! ! !! ! !! ! ! ! ! !! ! ! !! ! ! ! ! ! ! !!! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! !! ! !! ! ! ! !! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! !!!! !! ! ! ! ! ! !! ! ! !! ! !! !! ! !! ! ! ! ! ! ! ! !

!

!

!

! ! ! !! ! !!! !!!! !!! !

!! ! ! ! !

!

!

!

!

!

! !!

! !

! ! ! ! !

! ! !

! !

!

!! !!! ! !

!!

! !

! ! ! !! ! !

! !! ! !

!

!! ! !! !

!! !

!!

!

! !

! ! !

! !

!!! ! ! !! !

! ! !!

! ! ! ! ! !

! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !!! ! ! ! !! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !

! !!

!! ! !! !! ! ! ! ! !! ! !! ! ! !

! !! ! ! ! !!

! !

! ! ! ! ! !! !! !! !! !! ! ! ! ! !! ! ! ! !! ! ! ! !! ! ! ! ! !! ! !! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! !! !! ! !! ! !! !! ! ! ! !! !! ! ! !!! !! ! ! !! ! !! ! ! !! ! ! !! !! ! ! ! !! ! !!! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !!! !! ! ! ! !!!!! ! ! ! ! !! ! ! ! ! ! ! ! ! !! !! ! !! ! !! ! !! ! ! ! !! ! ! ! !! ! ! ! ! ! ! !! ! ! !! !!! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! ! ! !! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! !!!! !! !!! ! !! !! ! !!! !! ! ! ! ! !! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! !! !! ! ! !! ! !! ! ! ! ! ! !! ! ! ! ! ! !! !! ! ! ! !! !! ! !! ! !! ! ! ! ! !! ! !! ! ! !! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !!! ! ! ! !! ! ! !!! !! !! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !!!!!! ! ! ! ! ! ! !! ! ! !! ! ! !! ! ! ! ! !!! ! ! ! ! ! !! !! !!! ! ! ! ! ! !! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! !! !! ! ! ! ! ! ! !! !! !! !! !! ! ! ! ! !! ! !! ! ! !! ! !! ! ! ! ! !! !!!! ! ! ! ! ! !! ! ! !! !! ! ! !! !!! ! !! ! ! ! !! ! !! ! ! ! ! !! ! ! ! ! ! ! ! !!! ! ! !! ! ! !! !! !!! ! !!! ! ! ! !! !! ! ! ! ! !! ! !! ! !! ! !!!!! !! ! ! ! ! ! !! !! ! ! ! ! ! !! ! ! !! !! ! ! ! ! ! !! ! ! ! ! ! ! ! ! !! !!! ! ! !! ! ! ! ! !! ! ! ! ! ! !! ! !!!!! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! !! !! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !!! ! !!! !! !!! ! ! ! ! ! !! ! !!! ! !! ! !!! ! ! !! ! ! !!! ! !! ! !!!! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! !!! ! ! ! ! ! ! !! ! ! !!! ! ! ! ! ! !! ! !! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! !! ! !! !! ! ! !! ! !!!! ! ! ! ! !! !!! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! !!! ! ! ! !! !!! !!! !! ! ! !! ! ! ! !!! ! ! ! ! !! ! !! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! ! ! !! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! ! ! ! ! !!!!! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! !! ! ! ! ! ! ! ! ! !! !! ! ! ! ! ! ! !! !! !! ! !!!! ! ! ! ! ! !! ! !! !! ! ! !! !!! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! !! !! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !!!! !! ! ! ! ! !! !! ! !! ! ! ! ! !! ! ! ! !! !!! !! ! ! ! ! !! ! !! ! ! !! ! !! ! ! !!! ! ! !! ! !!! ! ! ! ! !! !! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! !! ! ! ! ! !! ! ! !!! ! !! ! ! ! ! ! ! ! ! !!! ! ! ! ! !! !! ! !! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! !! ! !! ! !! ! ! !!! !!! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! !! !! ! ! ! ! !! !!!! ! !! ! ! ! !! ! !!! ! ! !! ! ! ! ! ! ! ! !! ! !! ! ! !! ! ! !! ! ! ! ! ! !! !! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! ! ! !! !! ! !! ! ! ! !!! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! !! ! !! ! ! ! !!! !! !! !! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! !! ! ! ! !! ! ! ! ! ! !! !! ! !! ! ! ! ! ! !! ! ! ! !! ! ! ! ! !! ! !! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !!! ! ! ! !! !! ! !! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! !! ! !!! ! !!! !! ! !!! ! !! ! ! ! ! ! ! !! ! !! ! ! !!!! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! !! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !!! !!!!! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! ! !! !! ! ! ! ! ! ! ! ! !! !! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! !! ! !! ! ! !!! ! ! !! !! ! ! !!! ! !! ! ! ! !! ! ! ! !! ! !! !! !!!! !! ! ! !!! ! ! ! !!! ! ! ! ! !! ! ! ! ! ! ! !!!! ! ! !! ! ! ! ! ! !! ! !! !!!! ! !!! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! !!! ! !! ! ! !! ! !! ! !! ! ! ! ! ! !! !! !!!!! ! ! !! ! ! ! !!!!! !! ! ! ! ! ! ! !!!! !! !!! ! ! ! ! !!! ! !! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !!! ! ! !!!! ! !! !! ! !! !! !!! ! ! !! ! ! ! ! ! !! ! !! ! ! ! !! ! ! ! ! ! !! ! ! ! ! ! ! !! ! ! !! ! ! ! ! !! ! !! ! ! ! ! !! !! !! ! ! ! !! ! !!!!! ! ! !! !! ! ! !!! ! ! ! !! ! !! ! ! !! ! ! !!! ! ! ! ! !! ! ! !! ! ! !!! !! !! ! ! ! !!! ! ! !! !!! ! ! !! ! ! ! !!! ! ! !! !!! ! ! ! ! ! !! !! ! !! !! ! !! ! ! ! ! ! !!! ! ! !!! ! ! !! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !!! ! !! !! !! !! ! ! !! ! !! ! !!!!! !! !! ! !! ! ! !! !! ! !! ! ! ! ! ! !! !! ! ! ! ! !! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !!! !!! ! ! !! !! ! !! !! ! ! !! !! !! ! !! ! ! ! !! ! !!! !! ! ! ! ! ! !! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! !!!! !! !! ! ! !! ! ! !!! ! ! ! ! ! !! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! !!! ! ! ! ! !! ! !! !! ! ! ! ! !! ! ! !! ! !! ! ! !! ! ! ! !! ! ! ! ! ! !! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! !! ! ! ! ! !! !!! ! !! ! ! ! !! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! !! ! ! ! ! ! ! !!! ! ! ! !! !! ! ! !! ! ! ! ! !! ! !! ! ! !!!! !! ! !! ! !! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !!!! ! ! ! ! ! ! ! !!!! ! ! !!! ! ! ! ! !! ! ! !! ! ! ! ! !! ! ! ! !! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! !! ! ! ! !! ! ! ! ! !! ! ! ! ! !! !! ! ! ! !!!! ! ! !! !! ! ! ! !! !! ! ! ! !! ! ! ! !! !! ! ! ! ! !! ! !! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! !! ! ! ! ! ! ! ! ! !! !! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! !! ! ! !! !!! ! !!! ! ! ! !! ! ! ! ! !! ! ! !! ! ! !! ! ! ! !! ! ! ! ! ! ! !! ! !! ! !! ! !! ! ! !! ! ! ! !! !! ! ! ! ! !! !!! ! ! ! !!! !!! ! ! ! ! ! !! ! ! !

1:64,630

Uma Ana Ulo Pop. 2609

!! ! ! !

! !!

0

1.25

!! !!

! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! ! ! !! ! ! ! ! !! ! !!! ! !! ! !

Bado-Ho'o Pop. 1549

Legenda ! ! ! !!! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !

! ! ! ! !! ! ! ! ! !

! !

! !

!

" ) ) "

!

Capital P. Admin Capital Municipio Estrada Maior Estrada Minor Suco Mota Boot/Kiik

Elevasaun

) "

! !

Uma-Kain

!

!

Uatu Haco Pop. 2502

! !

> 2500m 2000 - 2500m

Uailaha Pop. 2098

!

! !

Fatulia Pop. 2505 !

! !! ! ! !! ! !

!

!

! ! ! !!

!

! ! ! !! ! !!

! !

! !

! ! ! ! !!

!

! ! ! !

!! !

! !! ! !! !!!! ! ! !! ! ! ! ! !! ! ! ! ! ! !! !!! !

!

Uai Oli Pop. 1076

! !

! ! ! !

!! ! ! ! !

2.5

Kilometers

Baha Mori Pop. 2174

Baha Mori Pop. 2174

! ! ! ! ! !!

!

! ! !

!

!! ! ! !

!!!

!

! ! ! !!! !! !! ! ! ! ! ! !! !! !! ! !

!

4

! ! ! !!

!!

! !

Uma Ana Ico Pop. 1029

!! !

! ! ! !

!

!

!

!!! !! ! ! ! ! ! !! !!!! !! ! !! ! ! ! ! !! ! ! !! ! ! ! ! ! !!

! !

!

!

! ! ! ! !! !! ! ! !! !

!

!

! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! !! ! ! ! !! ! ! ! ! ! ! !!

!! ! ! !!

! !

! !!

! !

! ! ! !! ! !

! !

!

!!

! ! ! ! !

!

!

!

!

! ! ! !! ! !!! !! ! ! ! ! ! ! !!! ! ! !!!! !!! !!! !! !!! ! !! ! !! ! !! ! !! !!! !! ! ! ! !! ! !! ! ! !!! ! !! !! !!! ! ! !! ! ! ! !!!! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! ! !! ! !! ! !

!! ! ! !

!! !

! ! !

1500 - 2000m 1000 - 1500m 500 - 1000m 100 - 500m 0 - 100m

P. Admin: Venilale Municipio: Baucau

Uatu Haco Pop. 2502

!! ! ! ! ! ! ! !!! ! ! ! ! !

Lautém Laga

Baucau

Luro Laleia Vemasse

!

Venilale

!

Lacluta

Ossu Viqueque

Quelicai

Baguia

UatucarbauIliomar Uato-Lari

Mapa produs husi DNCS-DGE, Dili, Sepembro 2015 Plot ho Mapa Shade Reliefe husi ESRI Cartographer:joaos.gusmao@gmail.com

85


Planu Estrategiku Desenvolvimentu Munisipal Baucau

5.3. Sirkunskrisoes AdministraNvas Baucau Circunscrições+administrativas+da+República+Democrártica+de+Timor:Leste Concelho+de+BAUCAU MAE/SEDA (2013) - Page 1 of 5 POSTO ADMINISTRATIVO

BAGUIA

SUCO

AFALOICAI

ALAWA CRAIK

ALAWA LETEN

DEFAWASI

HAE CONI

LARISULA

LAVATERI

OSSO HUNA

SAMALARI

UACALA

BAUCAU

BAHU

BUCOLI

BUIBAU

BURUMA

ALDEIA BUIBELA LENA OQUI-LARI UAI-MATA AFAGUIA ALAUA NE-OLIDAE SORUCAMA UA-SUFA AE-AFA ALAUA BIBILALARI MAURUBI-ASSA SELIBERE DEFAWASI LARI-BERE SAE-META UAROU AFALARI BAHATATA BASARAUAI LARISULA LARIGUA UAIBORO BAIANA BIBIDAE BUBU-HA LAUHARE TIRIFALO UATATEFO URO FANALOLO LEDANA ONORTIBALARI OSSOISSILARI UABUBO BETULARI UAIBUITA'I UAICADAE DARALOILETEN DARALOI-CRAIK IRAOSSO TAUBERE BABORO BAIAFA BETU-MUTO UACALA ANA-ULO BOI-LE LAMEGUA MACADAI RO-ULO AUBACA LEQUI LOI UATO LULIHENI MACADAI DE BAIXO MACADAI DE CIMA UAISEMO ALALA BUIBAU BUILAI LOIDUA MANULAI SAMALACULIBA CASMUTO ONO-SERE SOLI-UA TACI

Nº ALDEIAS

4

5

5

4

6

7

5

3

4

4

5

6

6

4

86


Planu Estrategiku Desenvolvimentu Munisipal Baucau

Circunscrições+administrativas+da+República+Democrártica+de+Timor:Leste Concelho+de+BAUCAU MAE/SEDA (2013) - Page 2 of 5 POSTO ADMINISTRATIVO

SUCO

CAIBADA

GARIUAI

SAMALARI

SEIÇAL

TIRILOLO

TRILOCA

UAILILI

LAGA ATELARI

LIBAGUA

ALDEIA ANA-UARO BORU-BAHA CAIOBILALE DATA-UA HAUROBU MAULAME UANI-UMA BAHAMORI CAIRIRI DARASULA GARIUAI MAUCALE UAIBEHANA UATU-UA UATURAU FESTAU OSSOLUGA SAMALARI SORULAI AGUE HENE-UABUBO LACODA LOIBOROUAI UMAQUEREK BETULALE CAICIDO LIALAILESSO LUTUMUTO OSSO-UA PARLAMENTO AUBACA BADO-HO'O LEQUILOIUATO MACADAI AFACAIMAU AFAGUA ALALA LEDATAME MANULAI SAMALACULIBA UAIMANUBOE UATUBALA UATURAU DE BAIXO UATURAU DE CIMA ATELARI AURABA LAUADAE LIARAFA LOILARI NELUUAI SAMAGATA SIGUILABA SIRIMANA UATALOFO BUIBATA LARIMUTA LARINO LIBAGUA TIRILOLO

Nº ALDEIAS

7

8

4

5

6

4

10

10

5

87


LAGA

Planu Estrategiku Desenvolvimentu Munisipal Baucau

Circunscrições+administrativas+da+República+Democrártica+de+Timor:Leste Concelho+de+BAUCAU MAE/SEDA (2013) - Page 3 of 5 POSTO ADMINISTRATIVO

SUCO

NUNIRA

SAELARI

SAGADATE

SAMALARI

SOBA

TEQUINAUMATA

QUELICAI

ABAFALA

ABO

AFAÇÀ BAGUIA BUALALE

GURUÇÀ

LACOLIU

ALDEIA BORULAU BUSCAULARI LALULAI LOILACO UASILAUA BUBULOMA LARI-LEDANA LARISULA LARITAU LAUHARE RIADAE SAELARI SAMALOLO TERUBALA ABUTI ALASAFA AURABA BELIUALI IA SULA NAHA-AFA ONE-BU'O SAMAGATA SELEGUA SIRE-BU'U ULABUTI DESAGUA LALUUAI LUALARI SAEUATAISSI SAMALARI SORUGUA UERU-MATA ASSA-NUNO BOLE HA BUTUFALO FATILIRI HEU-UAI LAICUA BULUBAI CAICASALARI ITI-DAHO SAMAGUIA ASSA-LOQUI CARANU MUMANA TELAHA ABOCAIREDO ABO-DA'E-MENA ABO-LIR ABO-MATEBIAN BORALAI ULIGATA VECUBUTI BUTILEO LAUA-LIU SARAIDA LIALURA OSSO-MESSA EU-AFA FAE-UA LACULELA SAEBERE UADABORU LACODALA MUCUBUBO UAULE

Nº ALDEIAS

5

9

11

7

6

4

4

4

3

3 2

5

3

88


Planu Estrategiku Desenvolvimentu Munisipal Baucau

Circunscrições+administrativas+da+República+Democrártica+de+Timor:Leste Concelho+de+BAUCAU MAE/SEDA (2013) - Page 4 of 5 POSTO ADMINISTRATIVO

SUCO

LAISOROLAI DE BAIXO

LAISOROLAI DE CIMA

LELALAI

LETEMUMO

MACALACO

MALURO

NAMANEI

UAITAME

VEMASSE

CAICUA LOILUBO

OSSOUALA

OSTICO UAIGAE UATO-LARI

VEMASSE

VENILALE

BADO-HO'O

BAHA MORI

FATULIA

ALDEIA DARA-OMA LEGO SAUA-CASSA ULU-SORO BATICASSA UAIDABA UATA-LIU DAUADUCA DESSA MALURO OSSOLIRO LAU-MANA LEBENEI MANOME RUTA UAIDORA BOCILAI DEFADAE MACALIRA LOILUBO-UAGUA NAMANEI SAMAFALO UA-ROBO CIRILACO DAICOU LOIRAE UA-SUFA CARANU GAMANA GUGULAI SIALIMO BAHAMORI CAICUA CAITARANAU NUNOTI UAIDAU CAIDENULALE HOINEUAI LOLINUNO UAICNASSA UMA ANA ICO BAHAMORI HAUNAU OSTICO LARI MOTA BAHALALE NAULALE UAIHARABO'O BETULALE LOR ORALAN RAHA UAIBOBO UAICANA UATAULA UTABELA OLI UMA ANA ICO CAIMALE - HO'O CUMO-OLI LACO-UMA LIA-OLI NEO - HO'O UAI - TOQUI BAHADATO OSSO - UAQUE UAI-TO-BONO UATULIA-ANA

Nº ALDEIAS

4

3

4

5

3

4

4

4

2 3

5

3 2 3

4

5

6

4

89


Planu Estrategiku Desenvolvimentu Munisipal Baucau

VENILALE

Circunscrições+administrativas+da+República+Democrártica+de+Timor:Leste Concelho+de+BAUCAU MAE/SEDA (2013) - Page 5 of 5 POSTO ADMINISTRATIVO

SUCO

Nº ALDEIAS

ALDEIA ACA UATU LULI BAU UALAE UATU MISSA CAIHURULALE DE BAIXO CAIHURULALE DE CIMA CAUBAI LUHA OLI LIA BALA OSSOGORI UAI-TALI-BU'U UATU UASA BETUNAU QUELE-BORO-UAI UAI-TE UATU-NAU CAIHULA NUNO DOCO OSSO-GUI-GUI VENILALE

UAI OLI

UAILAHA

UATU HACO

UMA ANA ICO

UMA ANA ULO

4

4

4

4

4

281 59 6

ALDEIAS SUCOS POSTOS ADMINISTRATIVOS

5.4. Resultadus Census 2015 iha Baucau Resultadu Census Nasional 2015 Postu AdministraNvu

Númeru Uma Kain

Total Mane

Total Feto

Total Populasaun

Baguia

2,690

6,350

6,354

12,704

Baucau

8,025

24,049

23,582

47,631

Laga

3,708

9,373

9,614

18,987

Quelicai

3,708

8,360

8,835

17,195

Vemasse

1,805

4,744

4,714

9,458

Venilale

3,204

8,891

9,238

18,129

23,14

61,767

62,337

124,104

Total

Aumentu Populasaun iha Munisipiu Baucau 0nan 2014-­‐2015

Populaçao

2014

2015

Aumenta

%

124178

132925

8747

7,04

90


Planu Estrategiku Desenvolvimentu Munisipal Baucau

5.5. Protocolos Internacionais

O Município de Baucau firmou acordos de cooperação com os Municipios de Paredes, Porto e Vila Franca de Xira em Portugal e com os Council de Darebin e Yarra na Austrália.

91


Planu Estrategiku Desenvolvimentu Munisipal Baucau

Â

Â

92


Planu Estrategiku Desenvolvimentu Munisipal Baucau

Â

93


Planu Estrategiku Desenvolvimentu Munisipal Baucau

5.6. Planu de InvesNmentu Orsamentu de Baucau 2015-­‐2016 Sector

Projecto Construção do Centro de Saúde de Buruma e habitação para o profissional de saúde.

Saúde

Construção do Centro de Saúde de Liababa e habitação para o profissional de saúde. Construção do Centro de Saúde de Quelicai e habitação do profissional de saúde EBF 369 EP P Uainau Bucoli, Nova construção das instalação de administração geral, salas de aulas para integração de pré-­‐escolar e latrinas Escola Básica Central de Binagari

EBF 5299 EP PF Drasula, Construção das novas instalações de administração geral, salas de aula para integração de pré-­‐escolar e latrinas (335m2) EBC 343 EPP Ossohuna, Construção das novas instalações de administração geral, salas de aula para integração de pré-­‐escolar e latrinas. Construção da Escola Primária Pública da Belavista Saelare. EBC Laisorulai, Construção das novas instalações de administração geral, salas de aula para integração de pré-­‐escolar e latrinas. EBF 376 EP Boleha, Construção das novas instalações. Educação e EBF EPC Ariana, Construção das novas instalações de administração geral, salas de aula para integração de pré-­‐escolar e latrinas. Cultura EBF EPC F Saelari, Construção das novas instalações de administração geral, salas de aula para integração de pré-­‐escolar e latrinas. EBF 369 EPP Uainau Bucoli, Construção das novas instalações de administração geral, salas de aula para integração de pré-­‐escolar e latrinas. EBC Trilolo, Construção das novas instalações de administração geral, salas de aula para integração de pré-­‐ escolar e latrinas. (335 m2) Construção da Escola Primária Pública do Suco de Ossoala. EBC 731 EOCS P F Afaca, Construção das novas instalações de administração geral, salas de aula para integração de pré-­‐escolar e latrinas. EBF 342 EPP Haudere, Construção das novas instalações de administração geral, salas de aula para integração de pré-­‐escolar e latrinas. (335 m2) EBF 2253 F Lari Sula, Construção das novas instalações de administração geral, salas de aula para integração de pré-­‐escolar e latrinas. Construção de tanque reservatório para abastecimento de água canalizada à aldeia de Aubaca e Bado Ho’o Água e Dada Bee-­‐mos husi bematan Domo-­‐Issi para a comunidade da aldeia de Lalulai, Escola e Igreja Suco Nunira Saneamento Construção de facilidades de abastecimento de água no Suco Hae-­‐Coni

94


Planu Estrategiku Desenvolvimentu Munisipal Baucau

5.7. Planu de InvesNmentu Orsamentu de Baucau 2016-­‐2017 Naran Projetu

1

2 3 4 5 6

Posto AdministraNvu

Sucu

Konst. Irigasaun ossomutu no Ale-­‐ere ba Aldeia rua mak Aldeia: -­‐ Caicasalari ossomutu 5 Km distansia ho area luan 450 Ha benefisiariu 120 UK asesu be'e permanente, -­‐ Konst. Irigasaun Ale-­‐ere ba Aldeia I0dao no Aldeia Tequinomata Samaguia distansia 4 km area luan 195 Ha benefisiariu 150 UK suku, Tequinomata Rehabilitasaun Estrada ho Ateru Rai mu0n, Valeta husi aldeia Lalulai to'o Samalari aldeia Desagua inkuli suku vizinhu Suku Soba Konstrusaun Irrigasaun Lugue ne’ebé fórnese Bee ba Natar 150 hektar ho Soba distansia 3 km suko Soba Konstrusaun Sentru Saúde komunitariu no fasilidade iha suku Nunira Nunira Darafae Konstrusaun Postu Saúde Boleha no Uma ba Doutor iha suco Soba Boleha. Soba Konstrusaun Estrada Rurál Bubudefu (Estrada Tuan) hodi halo koneksaun / Liga fila fali, (Depois de hetan estragus husi inundasaun/ Rai halai iha 0nan Samalari barak nia laran) hodi ba To'o Estrada Teriloeda’e.

7 Rehabilitasaun Estrada Rurál Borudua Atelari ± 8 Km

Atelari

8 Konstrusaun Mercado Laga iha fa0n Baida'e Lari,aldeia Butufalu suco Soba Dada be'e mos husi be'e matan Lau-­‐Liu no Uaida'e ba suku Lavateri,suku 9 Defauasi (aldeia Saemeta),no suku Samalari (multy suco) 10 Konstrusaun no rehabilitasaun estrada husi Giarabau to'o aldeia Afalari Dada be'e mos husi be'e matan Bu'urira ba aldeia Larigua,Afalari no aldeia 11 Larisula suco Haeconi EBC 474 EBS FP Lavateri Nova Const.das Instalasões de Administrasaun 12 geral Konstrusaun no rehabilitasaun estrada husi Bunabere to'o aldeia Osso-­‐ 13 Ufulari

Haeconi

14 Konstrusaun fóun Postu Saúde Larisula

Larisula

Soba Lavateri

Lavateri Baguia

15 Konstrusaun fóun Postu Saúde Osso-­‐huna EBF (Escola Basica Filial) Defawasi nova construcão das instalacões de 16 administrasaun geral

Osso-­‐huna

17 Irigasaun Ossomoloi 5 km

Alawa Craic

18 Loke Estrada husi Gugulari to'o Afami

Laga

Defawasi

Samalari

Halo Konservatorio Bee nalihun hodi fórnese bee ba Natar 10X20m iha suco Laisorulai Leten Laisorulai Leten,Laisorulai karaik no Bualale Dada bee mos ba komunidade inklui Postu Administra0vu,PNTL no Sentru 20 Saúde to'o Ne’ebére husi Arabaudae Letemumu 21 Aumenta sala 3 Escola Secundaria Quelicai 19

Quelicai

22 Konstrusaun EBF (Escola Basica Filial) Ta'abere Letemumo 23 Konstrusaun Estrada husi Suku Afaça-­‐ Gurusa to Igreja Quelicai

Afaça

24 konstrusaun Postu Saúde Lelalai no Uma Profisionál Saúde

Lelalai

REZULTADO MATRIX BA PROGRAMA SSRI ANO FISKAL 2016 1 Rehab. Kanal Irigasaun husi Uailalan to'o Buruma

150000

SSRI

2 Kon0nuasaun Rehab. Kanal Irigasaun Bikanisi 2 Km Konst. Valeta ba Estrada Ossoala 3 Km, bareira, gorong-­‐gorong no kuda ai 3 oan ba rai lolo estrada ninin husi Uatulari -­‐ Ossoala 6.45 Km

150000

SSRI

150000

SSRI

95


Planu Estrategiku Desenvolvimentu Munisipal Baucau

5.8. Kuadrus estavsNkas Edukasaun iha Baucau Ensino Secundário Técnico Vocacional / Número de Alunos [2013] Escola

12º Ano

Totais

F

Total

M

F

Total

M

F

Total

M

F

Total

119

156

275

27

44

71

24

30

54

170

230

400

119

156

275

27

44

71

24

30

54

170

230

400

Marcenaria

18

3

21

17

3

20

17

2

19

52

8

60

Mecânica

18

2

20

18

1

19

19

1

20

55

4

59

21

0

21

18

2

20

13

3

16

52

5

57

18

3

21

18

3

21

16

4

20

52

10

62

75

8

83

71

9

80

65

10

75

211

27

238

Tec.Alimentar

3

2

28

0

16

16

2

26

28

5

67

72

Hotelaria

3

26

29

2

13

15

6

23

29

11

62

73

6

51

57

2

29

31

8

49

57

16

129

145

200

215

415

100

82

182

97

89

186

397

386

783

Sub-­‐total

ETP D. Bosco Fatumaca Electricidade Electronica Sub-­‐total

ETP Venilale

11º Ano

M

Contabilidade

ETP Publico Baucau

10º Ano

Programas

Sub-­‐total Total

Fonte: Direcção de Educação do Município de Baucau

Ensino Secundário / Número de Alunos [2013] 10º Ano

Escola

CN

11º Ano CS

CN

12º Ano CS

CN

CS

Homem

Mulher

Total

Homem

Mulher

Total

Total

Homem

Mulher

Total

Homem

Mulher

Total

Total

Homem

Mulher

Total

Homem

Mulher

Total

Total

ESG Publica 01 BCU

80

120

200

100

123

223

423

69

99

168

150

180

330

498

65

73

138

70

120

190

328

ESG Publica 02 V. Nova

91

101

192

113

120

233

425

101

88

189

141

138

279

468

68

54

122

223

218

441

563

ESSA Senior Baucau

74

57

131

39

48

87

218

61

74

135

37

30

67

202

49

37

86

42

71

113

199

ESG Filial Kilik Waigae

15

18

33

24

23

47

80

15

12

27

20

23

43

70

3

5

8

29

12

41

49

ESG Filial Baguia

4

7

11

12

5

17

28

3

3

6

21

8

29

35

5

5

10

8

6

14

24

ESG Filial Laga

11

11

22

6

8

14

36

11

8

19

17

6

23

42

12

6

18

8

5

13

31

ESG Filial Quelicai

27

15

42

12

25

37

79

14

6

20

6

15

21

41

7

2

9

4

8

12

21

ESG Filial Venilale

30

34

64

68

52

120

184

36

32

68

32

21

53

121

26

16

42

36

37

73

115

ESG Filial Vemasse

13

9

22

26

24

50

72

5

8

13

32

18

50

63

9

8

17

12

16

28

45

345

372

717

400

428

828 1 545 315

330

645

456

439

895 1 540 244

206

450

432

493

925 1 375

Total

Fonte: Direcção de Educação do Município de Baucau

Número de professores conforme Grau Académico [2013] ES

Escola

D-­‐2/D-­‐3

Homem Mulher

Total

Homem Mulher

S-­‐1 Total

S-­‐2

Homem Mulher

Total

Homem Mulher

Total

ESG Publica 01 BCU

5

0

5

7

6

13

22

7

29

3

0

3

ESG Filial Kilik Waigae

7

1

8

3

2

5

9

1

10

0

0

0

ESG Filial Laga

3

1

4

3

0

3

4

1

5

0

0

0

ESG Filial Quelicai

1

0

1

1

1

2

10

0

10

0

0

0

ESG Publica 02 Vila Nova

6

1

7

10

7

17

19

7

26

5

1

6

ESG Filial Baguia

3

0

3

3

1

4

4

0

4

0

0

0

ESG Filial Venilale

1

1

2

3

3

6

8

2

10

0

0

0

ESG Filial Vemasse

2

1

3

1

1

2

6

1

7

0

0

0

ESG Santo Antonio Baucau

2

0

2

0

0

0

4

1

5

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

30

5

35

31

21

52

86

20

106

8

1

9

ESG TMR Osso-­‐Huna Total

Fonte: Direcção de Educação do Município de Baucau

96


Planu Estrategiku Desenvolvimentu Munisipal Baucau Número de professores conforme Estatuto Funcionalismo [2013] Permanente

Escola

Homem Mulher

Contratado

Total

Homem Mulher

Adm/Guarda

Total

Homem Mulher

Total

Homem Mulher

Total

ESG Publica 01 BCU

37

13

50

0

0

0

0

2

2

37

15

52

ESG Filial Kilik Waigae

16

4

20

3

0

3

0

0

0

19

4

23

ESG Filial Laga

8

2

10

2

0

2

0

0

0

10

2

12

ESG Filial Quelicai

5

1

6

7

0

7

0

0

0

12

1

13

40

14

54

0

2

2

4

1

5

44

17

61

ESG Filial Baguia

8

2

10

1

0

1

0

0

0

9

2

11

ESG Filial Venilale

9

5

14

3

1

4

0

0

0

12

6

18

ESG Filial Vemasse

6

2

8

3

1

4

0

0

0

9

3

12

ESG Santo Antonio Baucau

6

1

7

0

0

0

0

0

0

6

1

7

ESG TMR Osso-­‐Huna

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

135

44

179

19

4

23

4

3

7

158

51

209

ESG Publica 02 Vila Nova

Total

Fonte: Direcção de Educação do Município de Baucau

Número de professores conforme Grau Académico [2013] ES

Escola

D-­‐2/D-­‐3

Homem Mulher

ESTV Pública de Baucau

Total

Homem Mulher

S-­‐1 Total

S-­‐2

Homem Mulher

Total

Homem Mulher

Total

1

1

2

6

3

9

5

0

5

0

0

0

ESTV Dom Bosco Fatumaca

11

0

11

7

0

7

0

0

0

0

0

0

ESTV St.Mazarello Venilale

0

0

0

0

3

3

1

0

1

0

0

0

12

1

13

13

6

19

6

0

6

0

0

0

Total

Fonte: Direcção de Educação do Município de Baucau

Número de professores conforme Estatuto Funcionalismo [2013] Permanente

Escola

Homem Mulher

ESTV Pública de Baucau

Contratado

Total

Homem Mulher

Adm/Guarda

Total

Homem Mulher

Total

Homem Mulher

Total

12

4

16

0

0

0

1

1

2

12

4

16

ESTV Dom Bosco Fatumaca

0

0

0

0

0

0

0

0

0

18

0

18

ESTV St.Mazarello Venilale

1

3

4

0

0

0

0

0

0

1

3

4

13

7

20

0

0

0

1

1

2

31

7

38

Total

Fonte: Direcção de Educação do Município de Baucau

97


Planu Estrategiku Desenvolvimentu Munisipal Baucau

5.9. Outros dadus estaNsNka Funcionários do Estado no Distrito de Baucau 2013 Departamento Governamental

Ensino Ensino Pré-­‐ Diplomas Secundári Funcionários Secundário o

S2

S1

4

2

2

24

11

43

10

7

32

9

58

112

616

569

47

1 349

Saúde

17

63

101

24

205

Agricultura

15

3

77

27

122

Solidariedade Social

9

2

38

7

56

DTPSC

2

2

3

1

8

Obras Públicas

4

5

16

25

SEFOPE

2

8

10

MCIA

1

Estatal

S3

Educação > Professores

5

DRTT

3

Imposto

2

Direcção Geral Receitas e Alfândega Hospital

1 4 1

1 1

EDTL

7 5

2

10

2

2

5

7

43

90

32

173

1

4

28

1

34

3

Água

7

2

12

STAE

4

1

5

Segurança Civil

25

20

45

Estags0ca

1

CDE

3

Bombeiros Meio Ambiente

2

3

4

2

2

7

5

15

20

1

3

Juventude e Desporto

1

1

Sector Coopera0va

2

2

CNE

4

4

Aeroporto

1

1

Protecção Civil

2

2

4

PDHJ

1

2

3

14

24

Tribunal

2

7

1

Cartório Notarial

2

1

3

Notariado

3

3

6

PNTL

2

8

200

210

208

765

1 270

Totais

14,00

203

2460

98


Planu Estrategiku Desenvolvimentu Munisipal Baucau CooperaNvas em Baucau 2013 Posto Administra0vu

Nome

Data de Fundação

Membros

Ramo de Ac0vidade

Baguia

Afloicai Furak

16.11.2010

17

Mul0sectorial

Foforoha

15.07.2009

19

Crédito

Fini Naroman

23.08.2003

422

Crédito

Fitun Loro Sa’e

10.11.2004

86

Crédito

Loron Matan São José

16.05.2012

Peska MFK

18.08.2010

58

Pesca

Moris Diak

06.07.2008

28

Mul0sectorial

Hatafe Buiguira

03.09.2009

30

Pesca

Salgueiros

07.09.2008

25

Mul0sectorial

Quelicai

Moris Foun

30.08.2006

63

Crédito

Vemasse

IHC

19.03.2011

98

Crédito

Hakuak Me0n

23.08.2005

98

Crédito

Tane Ita Moris

29.01.2012

Baucau

Laga

Venilale

Crédito

Agricultura

Fonte: Proposta ba Munisipiu Baucau

99


Planu Estrategiku Desenvolvimentu Munisipal Baucau Empresas Privadas em Baucau Nome Roman Grigio Unip. Lda Burira II Lda Costeria Leste Unip. Lda Baia Leste Unip. Lda Nonico Unip. Lda Gardel Unip. Lda Três Correntes Unip. Lda Celes Construc0on Cabureno Unip Lda Karson Const Unip.Lda Camelo Unip Lda Planalto Star Comico Bcu Diak Unip. Lda Morende Constru0on Caidailale Unip Lda Makasae Const. Lda Jerusalem Unp.Lda Gaiola Const.Unip.Lda Jumarjo Unip Lda Bik Construc0on Ariky Construc0on Unip. Lda Teris Construc0on Clarent Construc0on Unip. Lda Sagra Scorpion Unip. Lda Sumber Urip Unip. Lda Rozy Unip. Lda Kamarudin Unip. Lda Uka Unip. Lda Wefini Link Unip. Lda El Pasra Unip. Lda Ana Uaro Lda Flores Unip. Lda Ivani Lda Tasi Uaiaca Unip. Lda Caidaralata Unip. Lda Jujamar Unip. Lda Mahal Unip. Lda Maubere Spirit Unip. Lda Nautetu Unip. Lda Mok Construc0on Unip L. Thre’e Unip. Lda Ejaguna Brother Unip. Lda Unidade Construc0on Nagi Construc0on Lda Lanecia Unip. Lda Cuba Construc0on Unip. Lda LNBO Construc0on Lda Lalaisi Construc0on Unip. Lda Estalagen Construc0on Unip. Lda Agio Const. Lda Solitario Unip. Lda Lesi Const. Unip. Lda Brother Hood Unip. Lda N2L Unip. Lda Vila Pedra unip .Lda Nelfeh Const.Unip Lda Jova Const.Unip .Lda Samalai Unip .Lda Cental Hili Unip .Lda Ocadaba II Lda Lorico Moris Unip Lda Bem-­‐vindo unip .Lda Lolica Const.Lda Interest Group Unip.Lda Lamegua Star Unip Lda A.M.Boban Unip Lda Acelda Unip Lda Waima’a Bunak Unip ,Lda Patria Poqca Unip .Lda 2 Salazar Unip .Lda Morego Const.Unip.Lda Kotoji Const.Unip.Lda Kris Max Unip .Lda Zeca Gari uai Unip .Lda Denil’s Const.Unip .Lda

Direcção Rua Prinsipal Tirilolo Bahu Bahu Bahu Baucau Vila Bahu Vila Nova Baucau Rua Prinsipal Tirilolo Vila Nova Baucau Hotel Pouzada Bahu Os0co Bahu Gari-­‐Uai Vila Nova Bairo Central Bahu Vila Nova Baucau Vila Nova Bahu Vila Nova Baucau Sakunar Gariuai Vila Nova Baucau Fatumaca Bahu Bahu Lutumutu Uailili Vila Nova Baucau Bairo Central Tirilolo Vila Nova Bucoli Caibada Ana Uaru Caibada Rua Vemasse Rua Uatulete Rua Gariuai Lamegua Vila Nova Baucau Vila Nova Tirilolo Vila Nova Baucau Vila An0ga Baucau Rua Vila An0ga Pouzada Vila An0ga Vila An0ga Tirilolo Laga Rua Buibau Tirilolo Baucau Vila Nova Tirilolo Picina Bahu Bahu, Vila An0ga Vila An0ga Vila An0ga Vila Nova Tirilolo An0ga Bahu Bahu Baucau Bucoli Baucau Bahu Baucau Bahu Baucau Kota Baru Baucau Vila Salazar Tirilolo Vila Nova Tirilolo Baucau Vila Tirilolo Baucau Vila An0ga lamegua Rua Vila An0ga Dara Sula Bucoli Triloca Vila Nova Baucau Vila nova Baucau Rua Vila Nova Rua Telecom Rua Gari-­‐uai Rua Buibau

Posto Adm Baucau Baucau Baucau Baucau Baucau Baucau Baucau Baucau Baucau Baucau Baucau Baucau Baucau Baucau Baucau Baucau Baucau Baucau Baucau Baucau Baucau Baucau Baucau Baucau Baucau Baucau Baucau Baucau Baucau Baucau Baucau Baucau Baucau Baucau Baucau Baucau Baucau Baucau Baucau Baucau Baucau Baucau Baucau Baucau Baucau Baucau Baucau Baucau Baucau Baucau Baucau Baucau Baucau Baucau Baucau Baucau Baucau Baucau Baucau Baucau Baucau Baucau Baucau Baucau Baucau Baucau Baucau Baucau Baucau Baucau Baucau Baucau Baucau Baucau Baucau

Nome Strive Unip .Lda Unipazpro unip .Lda Ideal Const.Unip Lda Lulabaqu-­‐lina Lda Nagarjo Const. Lda One 4 All Const.Lda Nebana Const.Lda Olhão Unip .Lda Esa –Un unip Lda Bou-­‐leça Const.Unip Lda Cactus .Unip Lda Jubarcia,Unip. Lda Viquinha Unip. Lda Terminator Company Unp.Lda Tafuli Const. Unip. Lda Ultramar Unip. Lda Butu unip .Lda Helcia Unip .Lda Alata ,Unip Lda Holima Unip. Lda Finar Construc0on Peza Unip. Lda Waidau II Unip. Lda Wrangler Unip. Lda Encosta Ubip .Lda Condato Unip. Lda Acar Unip. Lda Uma liurai Unip .Lda Waimata Dai Unip. Lda

Direcção Rua Gari-­‐uai Tirilolo Vila Baucau Rua Gari Uai Rua Vila Nova Tirilolo Rua Aeroporto Principal Tirilolo Riamari Bahu Vila An0ga Baucau Vemasse Bahamori Gari Uai Rua Tirilolo Rua Prinsipal Tirilolo Joao Bosco Bairo Amor Sae Uata Isi Bairo Unidade Rua Bairo Unidade Rua Alfandega Samagia Quelicai Os0co Bercoli-­‐Uma Ana Ico Bercoli-­‐Uma Ana Ico Vemasse Vila Rua Os0co Vemasse P. An0go Baha Mori Venilale Uma Ana Ulo

Posto Adm Baucau Baucau Baucau Baucau Baucau Baucau Baucau Baucau Baucau Baucau Baucau Baucau Laga Laga Laga Laga Laga Laga Laga Quelicai Vemasse Vemasse Vemasse Vemasse Vemasse Vemasse Venilale Venilale Venilale

Existem um total de 104 Empresas Privadas registadas em Baucau Fonte: Proposta ba Munisipiu Baucau

100


Planu Estrategiku Desenvolvimentu Munisipal Baucau

101


Ministério da Administração Estatal Avenida 20 de Maio, 43 Díli, Timor-­‐Leste (8°33’24.78”S | 125°34’26.10”E) T. +670 (390) 333 9559 Web: www.estatal.gov.tl Email: desentralizasaun@estatal.gov.tl www.descentralizasaun.wordpress.com www.facebook.com/desentralizasaunadministra0va www.vimeo.com/desentralizasaun h•p://issuu.com/desentralizasaun

Município de Baucau Vila Nova, Avenida de Tirilolo Baucau Vila, Timor-­‐Leste T. (+ 670) 773 11 659 Email: administrador.baucau@estatal.gov.tl ( 8°28'20.39"S | 126°27'28.14"E)


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.