1898. 2010.
ZAGREB
ARHITEKTONSKI VODIČ
9 789536 66046 9
CIJENA ??? KN
ARHITEKTONSKI VODIČ
ZAGREB A L E K S A N D E R L A S LO
1898. 2010.
2
IMPRESUM
ARHITEKTURA GRADA ZAGREBA 1898. – 2010. Izdavači: Arhitekst d.o.o., Klaićeva 44, Zagreb i Društvo arhitekata Zagreba, Trg bana Josipa Jelačića 1/III, Zagreb Autor: Aleksander Laslo Autori tekstova: Aleksander Laslo, Friedrich Achleitner, Vera Grimmer, Maroje Mrduljaš Izdavačko–urednički odbor: Ante Nikša Bilić, Boris Fiolić, Vera Grimmer, Maja Furlan Zimmermann, Davor Mateković, Tihomil Matković, Maroje Mrduljaš, Ivica Plavec, Andrija Rusan, Bernarda Silov, Zoran Zidarić Odgovorni urednik: Andrija Rusan Izvršna urednica: Tamara Zamelli Dizajn: Studio Rašić / Ante Rašić, Ana Sladetić, Lovorka Decker Priprema za tisak: Studio Rašić / Ankica Penava Pejčinović, Damir Lepur Fotografije: Fotografija Fabijanić / Damir Fabijanić, Petar Strmečki; Miljenko Bernfest; Domagoj Blažević; Marija Braut; Boris Cvjetanović; Donegani; HMA (Hrvatski muzej arhitekture); HAZU; Zbirka Radovan Nikšić; Nenad Ilijić; Damil Kalogjera; arhiva Aleksandera Lasla; Sandro Lendler; Robert Leš; MGZ (Arhiv Muzeja grada Zagreba); Milan Pavić (arhiv MGZ); Željko Stojanović; Krešimir Tadić; Tošo Dabac Precrtavanje arhivskih nacrta i priprema nacrta: Tamara Zamelli, Marijan Mirković, Lana Stipičić Lektura i korektura: Maja Trinajstić Prijevod: Vesna Holzner (njemački) Kartografija: Studio Bregant Tisak: Znanje, Zagreb Naklada: 2000 Ova publikacija realizirana je uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba. Zahvaljujemo Andreju Uchytilu, Zrinki Barišić Marenić i Studiju Bregant na ustupljenim materijalima. ISBN 978-953-6888-13-9 CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 757315
SADRŽAJ
111 godina postojanoga zagrebačkog modernizma . . . . . . 6 Aleksander Laslo Poziv na gledanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16 Friedrich Achleitner Upute za korištenje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19 Zona A. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20 Zona B . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52 Zona C . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 108 Zona D. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 152 Zona E . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 190 Kazalo imena. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 232 Popis fotografa po jedinicama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 237
6
111 godina postojanoga zagrebaÄ?kog modernizma aleksander Laslo
7
Gradsko središte – Zakladni blok uz glavni gradski trg i rezidencijalne gradnje u Novakovoj u pozadini Katedrale.
Bez sapletanja o magično-mistične privlačnosti broja 111, stjecajem okolnosti (svojom inkubacijom i fermentacijom) ova publikacija u svom sadašnjem formatu naprosto pokriva arhitektonsku produkciju grada u tom i takvom vremenskom rasponu: od manifestnog raskida s dotadašnjom umjetničkom praksom – izložbom Hrvatskog salona u netom dovršenoj zgradi Umjetničkog paviljona 1898., do recentnih gradnji dovršenih i redakcijski selektiranih s istekom protekle godine.
8
1930-e: Stjepan Planić, zgrada Napretkove zadruge, Bogovićeva 1
Na Hrvatskom salonu, među mladim umjetnicima okupljenim oko Vlaha Bukovca po prvi puta javno nastupa duhovni otac naše moderne arhitekture Viktor Kovačić, tada još uvijek student majstorske klase Otta Wagnera. Već sljedeće godine, djelujući s bečkom diplomom u okrilju prominentnih protagonista hrvatske moderne, Kovačić piše i u prvom broju umjetničke revije Život (1900.) objavljuje programatski tekst “Moderna arhitektura”, a njegov modernizam, temeljen na stvaralaštvu dvojice ključnih proponenata europske
1900.: Viktor Kovačić, “Moderna arhitektura”, Život, br. 1, Zagreb, 1900. Faksimil naslova članka.
9
arhitekture Otta Wagnera i Adolfa Loosa te na ranofunkcionalističkim načelima logičnosti i praktičnosti, postat će i za dulje vrijeme ostati okosnicom zagrebačke arhitektonske produkcije. Bez obzira na brojne suvremene i kasnije sutoke, srodnih pa i suprotnih autorskih prosedea, Kovačićev glavni razvojni smjer bitno će određivati našu arhitekturu sve do kasnih 1920-ih, ali latentno, realizmom svojih zadaća, čvrsto postavljenim standardima i strukovnom odgovornošću, zapravo sve do u današnji trenutak. Nastup modernizma zbiva se u trenutku kada grad udvostručuje svoju dotadašnju teritorijalnu rasprostranjenost na 64,37 km2 i broji 61 002 duše u 6500 kuća. Nastavno fizičko bujanje grada podudara se s realitetom njegova samosvojnog urbanog razvitka i građevne prakse, sve do suvremenog post festum mapiranja stanja u prostoru najnovijim tehnikama digitalnog 3D modeliranja.
1920-e: Račkoga ulica i portal novog dijela Zagreba – zgrade Burze i Udruženja inženjera i arhitekata.
A 1
B
A
2
C
D
E
F
G
H
I
J
20
D
3
4
5
159
6
C
7
8
E
9
10
11
12
13
14 15 A
B
C
D
52 Juraj Denzler, kapelica, Sljeme 53 Walter Frese, Gradska klaonica i stočna tržnica, Heinzelova 66 55 Zlatko Neumann, kuća Armuth, Cankarova 1 65 Vladimir Šterk, planinarski dom Runolist, Sljeme 68 Jože Plečnik, kripta župne crkve, Kralja Zvonimira 64 127 Radovan Tajder, stambena zgrada, Vodovodna 7 130 Tomislav Odak, stambena zgrada, V. Varičaka 1–12 134 Ante Marinović-Uzelac, naselje Kajfešov brijeg 139 Krešimir Kasanić, Ivan Crnković, stambene zgrade Plive, Ilica 219–219a
E
F
G
H
I
151 Renata Waldgoni, poslovna zgrada, Kamenarka 1 152 Hildegard Auf-Franić, Tonči Žarnić, dječji vrtić, A. T. Mimare 34 159 2A, obiteljska kuća Perjavica, Putine 35 165 Hildegard Auf-Franić, Veljko Oluić, Agronomski fakultet, Svetošimunska 25 166 Hrvoje Njirić, mini stambeno naselje, Gračansko borje 30–32, Isce 55 167 Hildegard Auf-Franić, Tin Sven Franić, dječji vrtić, Štefanovec bb 168 Vinko Penezić, Krešimir Rogina, dječji vrtić, Bartolići 39a
J
K
L
M
N
O
P
52 65
166
R
S
T
U
21
167 180
1
2
3 4
176 5
6
7
B
8
9
10
11
12
13
14 15 K
L
M
N
O
169 Veljko Oluić, obiteljska kuća, Ivanićeva 1 170 Vedran Pedišić, Emil Špirić, osnovna škola, Špansko 1 172 Otto Barić, Zagrebtower, Radnička cesta 80 173 Nenad Fabijanić, obiteljska kuća G, Vinogradi 79 174 Igor Franić, poslovno-stambena zgrada, Zagrebačka avenija 94 176 Goran Rako, Nenad Ravnić, Josip Sabolić, dječji vrtić, D. Cesarića 4, Sesvete 177 Hrvoje Njirić, Davor Bušnja, dječji vrtić, Dubrava 185 178 Ivan Galić, kuća FN, Nevistićeva 4b
P
R
S
T
179 Tonči Čerina, Mia Roth Čerina, dječji vrtić, Lanište bb 180 njiric+ arhitekti, stambeno naselje, Štefanovečka cesta 141–155, Markuševec 182 3LHD, kuća V, Dedići 63 184 Dražen Juračić, Jelena Skorup, izložbeni paviljon, Bolnička cesta 32 185 Davor Katušić, Ustanova za hitnu medicinsku pomoć, Heinzelova 88 187 Studio UP, Ivana Franke, Silvio Vujičić, poslovna građevina, Radnička cesta 45
U
22
52
52
A/O1
Župna crkva Majke Božje Sljemenske Kraljice Hrvata sagrađena je 1932. godine po osnovi arhitekta Jurja Denzlera. Iako ideja o gradnji crkve na Sljemenu za potrebe izletnika i planinara datira iz 1912. godine, tek nakon što je gradska općina 1928. godine darovala zemljište, započinju pripreme za njezinu gradnju. Crkva je dovršena 1932. godine, posvećena 1933., a župnom crkvom postaje 1963. godine. Unutrašnjost crkve prožeta je motivima iz hrvatske povijesti jer je građena kao spomen na 1000. godišnjicu hrvatskog kraljevstva i 1300. godišnjicu pokrštenja Hrvata. Lik Majke Božje, kanonske ploče i stalak za misnu knjigu izradio je kipar Radoje Hudoklin, oltar kipar Vanja Radauš, vratašca svetohraništa kipar Josip Turkalj, a dvije
KAPELICA MAJKE BOŽJE SLJEMENSKE (danas Župna crkva MB Sljemenske Kraljice Hrvata) 1931.–1932. Gračani, Sljeme BB Juraj Denzler
freske slikar Mirko Stupica. Strop crkve izrađen je od hrastovine i podijeljen u 49 polja s prikazom grbova hrvatskih gradova i zemalja. Mozaik na trijumfalnom luku s prikazom dvanaest anđeoskih glava izradio je Ivo Marinković po nacrtima kipara Radoja Hudoklina i slikara Mirka Stupice, a 1974. dovršio slikar Josip Biffel. Prema Denzlerovu izvorniku na bočnim su zidovima crkve bili okrugli prozori, naknadno zazidani i s unutrašnje strane ukrašeni freskama. (A. L.)
23
GRADSKA KLAONICA I STOČNA TRŽNICA
A/N8
1928.–1932. Heinzelova 66 Walter Frese
Odluka o gradnji nove Gradske klaonice sa stočnom tržnicom datira od 1921. godine kada je izrada projekta povjerena berlinskom ekspertu Walteru Freseu. S gradnjom se otezalo zbog financijskih teškoća, te je na koncu prvi projekt otklonjen i potom realizirana nova, bitno suvremenija verzija. Gradnjom je u ime Gradskoga građevnog ureda ravnao Josip Gaupp, pod nadzorom Ivana Zemljaka i uz konzultativni nadzor Petera Behrensa (koji je tada u Zagrebu boravio zbog pregradnje kuće Stern), dok je tehnološku opremu i sustav unutarnjeg transporta isporučila tvrka Škoda. U prostornom rješenju kompleksa Gradske klaonice i stočne tržnice primijenjen je koncept integriranoga procesnog industrijskog bloka – klaonica u užem smislu, smještena u sjevernom dijelu kompleksa, s izdvojenim zgradama uprave, laboratorija i pratećih sadržaja, te stočna tržnica – sajmište, u južnom dijelu kompleksa. Arhitektura procesnih postrojenja avangardnoga funkcionalističkog oblikovnog izraza, visoke kvalitete kompozicije i detalja, te karakterističnog odabira trajnih materijala. Prateće zgrade uprave i socijalnog standarda, smještene oko glavnog ulaza uz gradsku prometnicu, po zahtjevu gradske uprave oblikovane su uvažavajući kompozicijska pravila tradicionalnoga oblikovnoga govora. Sinteza ambijentu podređene arhitekture i avangardne arhitekture procesnog bloka promišljena je i vrlo uspjela. (A. L.)
53
53
24
55
A/G7
KUĆA ARMUTH 1931.–1932. Cankarova 1 / Ilica Zlatko Neumann
55
Glavno pročelje uglovnice profinjeno je komponirano, s referencom na Loosovu kuću za Tristana Tzaru na pariškom Montmartreu. Fronta je u poprečnoj ulici višekratno lomljena u odnosu na kosi građevni pravac. Uređenje stubišnog okna dizajnirano je u art déco duhu. (A. L.)
25
65
PLANINARSKI DOM RUNOLIST
A/O1
65
1935. Šumarev put 1, Kozji hrbat bb, Sljemenska cesta, Sljeme Vladimir Šterk Zgrada planinarskog doma Hrvatskog planinarskog društva Runolist, dvokatni volumen jednostavne tlocrtne dispozicije, orijentiran južnim pročeljem prema strmini zasjeka, zaključen jednostrešnim krovištem napuštenih streha. Baza doma od sljemenskog kamena, a jednostavno oblikovana pročelja obložena drvenom građom i raščlanjena pravilno raspoređenim prozorima s pu-
nim griljama. Građen skeletnom konstrukcijom, funkcionalno koncipiran, s kuhinjom i restoranom u prizemlju te komfornim spavaćim sobama i sanitarijama na katu. Zona prizemlja prostorno se nadovezuje na terasu izvedenu s južne strane objekta. Dom je skladno uklopljen u ambijent šume, prilagođen konfiguraciji terena s očuvanim panoramskim vizurama. (V. G.)