120
Mira Kolar-Dimitrijević i Elizabeta Wagner - VODENICE U HRVATSKOJ
ski invenar - Vodenica obitelji Mačković na Pakri (str. 34) - srušena - Pet vodenica na Savi kod Orašja (str. 35) - nestale - Vodenica žličara u Cerničkoj Šagovini kod Nove Gradiške (str. 39 i 42) na Snaš potoku - tu je nekoć bilo sedam ketuških vodenica - Napuštena ketuška vodenica u Bačin dolu kod Nove Gradiške (str. 43) - Seoska vodenica žličara - sojenica u Sinlijama kod Nove Gradiške (str. 44) vlasništvo sela - Ketuška vodenica žličara u Kutjevu na Riki (str. 38) - melje i sad šrot za kokoši - Vodenica Abramovića u Zdencima Brodskim (str. 40) - Dvije vodenica sojenica - žličara u Šnjegaviću na obroncima Psunja kao ostatak od četiri vodenice (str. 45) - Vodenica žličara u Kamenskom Vučjaku gdje su nekoć bile partizanske radionice 1987. (str. 47) * Izvađeno iz monografije Matije Pokrivke, Mlinovi u Hrvata,, Zagreb 2002. Pokrivka je ove slike radio između 1987. i 2000. godine. Budući da je u vrijeme Domovinskog rata smatrao da je Herceg-Bosna hrvatska, Pokrivka je u knjigu uvrstio i vodenice s tog područja koje je našao. One nisu uvrštene u ovaj rad jer su to danas vodenice druge države. Kocijanov mlin na Dravi 1961. naveden je prema katalogu Život uz Dravu nekad i danas, Varaždin 2004., str. 45. Vodenica u Grabu kod Trilja navedena je prema emisiji RTV-a »Život je lijep« 9. ožujka 2007., gdje je Maja Tušek opisala život 500 godina stare vodenice obitelji Čosić.
Zaključak Vodenice su bez sumnje naše veliko kulturno blago koje ne smijemo zanemariti. Trebalo bi obnoviti neke vodenice na Dravi, Muri, Savi, Kupi i drugdje te prodajom kruha od visokokvalitetnog i mirišljivog crnog brašna njegovati kult zdravog kruha i žutih žganaca s mlijekom i vrhnjem. Ljude bi trebalo približiti prirodi, a mi imamo ono čega u Europi ima malo. Kombinacija vodenice u prirodi i gostionice nije neostvariva jer je riječ o iznimno lijepoj prirodi, a kroz seoski turizam i vrlo atraktivnom segmentu turističke ponude.
SUMMARY Watermills and/or wheel-powered hydroelectric plants had a special place in Croatian economy. Watermills were developed and put to wide use during the Industrial Revolution, however, they had been in use since 12th century on streams and rivers, based on positive experiences brought in from the Byzantine Empire. Since Croatia has always been rich with rivers and streams, some estimate number of watermills at 3 to 5 thousand, quite an important production potential; hence, many watermills were upgraded to grind different cereals and produce variety of flour types, in demand throughout these regions, and abroad as well. Energy for running watermills was free and their operation was environmentallyfriendly, in harmony with Nature; moreover, watermills brought people closer to rivers and streams, creating wonderful oases of water murmur, sights and sounds of water, lakes and ponds, combined with pleasant human company in tree shades. EKONOMSKA I EKOHISTORIJA
Volumen 3, Broj 3, str. 83-120