Moho, broj 3 by MOHO

ČASOPIS UČENIKA GIMNAZIJE ANDRIJE MOHOROVIČIĆA RIJEKA – BROJ 3 – šk. god. 2014./15.

Tema broja: FILMOVI

MOVING 2014/2015 ● KOLIKO ZNAMO? ● DUH JAPANA ● RIJEČKA GLAZBENA SCENA ● UPOZNAJMO PROFESORE ● S NATJECANJA... ● UMJETNIČKI KUTAK ● MATURANTI 2015. ● GAMstronomija

IMPRESUM

MOHO (časopis učenika Gimnazije Andrije Mohorovičića Rijeka) Broj 3, školska godina 2014./2015.

RIJEČ UREDNICE

Nakladnik: Gimnazija Andrije Mohorovičića Rijeka Glavna urednica: Tina Bakić (1.4) Urednici i novinari: Arijana Behlić (1.2), Nina Manola Čoholić (1.2), Astrid Lucija Peraić (1.2), Veronika Vozila (1.2), Tina Bakić (1.4), Ana Crnković (1.4), Alberta Radošević (1.4), Fran Žanić (1.4), David Mirošević (1.5), Eugenia Berčić (2.4), David Bernetić (2.4), Petra Lukić (2.4), Katarina Škrbić (2.4), Damjana Zoroja (2.4), Antonela Antić (4.1), Laura Biondić (4.1), Paola Peruč (4.1), Vedran Matić (4.5), Franko Ivančić (4.5) i Hrvoje Crnjar (4.5) Grafički urednici: Alberta Radošević (1.4), Ana Crnković (1.4) i Fran Žanić (1.4) Fotograf: David Mirošević (1.5)

ragi čitatelji,

kao i prijašnjih godina novinarska skupina Gimnazije Andrije Mohorovičića Rijeka i ove je pratila školska događanja te pripremala materijale za novi Moho. U prvoj ćete rubrici moći s nama iznova proživjeti školsku godinu 2014./2015. Prisjetit ćete se i ljetnih maturalnih putovanja te zanimljivih nastavnih sati na terenu. Sadržaji su obogaćeni brojnim zanimljivim informacijama. Zbog ljubitelja sedme umjetnosti ovaj smo broj posvetili filmu. Upoznat ćete se s radom naše filmske grupe, čitati o glumcima, redateljima, filmovima, proučavati rezultate našeg istraživanja…

Mentor: Goran Krapić (voditelj novinarske skupine) Crtež na naslovnici: Ivana Žužić (4.5) Suradnici: učenici i djelatnici Gimnazije Andrije Mohorovičića Rijeka Crteži i fotografije: učenici i djelatnici Gimnazije Andrije Mohorovičića Rijeka (navedeni su autori umjetničkih fotografija), internet (pictures: https://openclipart.org – free pictures; Moho is a non-profit school magazine) Blog novinarske skupine: http://gam-rijeka.blogspot.com/

Film je izišao i izvan svoje rubrike te se nenametljivo javlja i u drugim dijelovima časopisa. Potražite filmske stanice te upoznajte djela europske i svjetske kinematografije. Naša se novinarska skupina bavila i aktualnim temama. U ovom smo se broju pitali koliko možemo ili koliko smijemo znati (razmatrali smo problem cenzure, gušenja u informacijama te poznatim zabludama). Pokušali smo doznati je li Rijeka još uvijek grad rocka te kako se u njoj snalaze pankeri i rokeri. Nina Manola Čoholić na zanimljiv je način povezala pjesmu Vjeran pas sa životom grada. U novome ćete broju moći osjetiti i duh Japana (istražili smo japanske kutke u našemu gradu te preslušali japansku glazbenu scenu), bolje se upoznati s profesoricom Fedorom Vidas Dejhalla i profesorom Hrvojem Grofelnikom te otkriti koji su njihovi najdraži filmovi. Kao i prošlih godina popratili smo učeničke uspjehe i prezentirali njihove umjetničke radove. Maturante smo fotografirali čak dvaput – u uobičajenoj odjeći i u majicama kojima su proslavili zadnji dan škole. Tijekom pripremanja GAMstronomije guštali smo u bureku te vam postavljali pitanja o tom pekarskom proizvodu. Naša novinarska skupina nikada nije bila brojnija. Zahvalili bismo svim učenicima i profesorima koji su nam pomogli pri izradi ovoga broja te se nadamo da će vam se rezultat našega rada svidjeti. Tina Bakić, glavna urednica

SADRŽAJ

MOVING 2014/2015

UPOZNAJMO PROFESORE : OJA R B MA

34 S NATJECANJA...

FILMOVI

KOLIKO ZNAMO?

UMJETNIČKI KUTAK

MATURANTI 2015.

DUH JAPANA

30 RIJEČKA GLAZBENA SCENA

GAMstronomija

MOVING 2014/2015 Humanitarne akcije u GAM-u Prikupljanje igračaka Tijekom prosinca naša škola organizirala je prikupljanje igračaka za nezbrinutu djecu. Gamovci protiv gladi Naša se škola i ove godine velikodušno odazvala akciji Mladi protiv gladi. Učenici i djelatnici marljivo su prikupljali namirnice kao što su pašta, ulje i mlijeko, ali također i higijenske proizvode poput sapuna. Prikupljene su namirnice potom bile poslane i podijeljene korisnicima Socijalne samoposluge Kruh sv. Elizabete. Donacija maturanata I ove su godine maturanti donirali brašno i ostale namirnice korisnicima Socijalne samoposluge Kruh sv. Elizabete te na zadnji dan škole još jednom pokazali veliko srce.

Izlaganje učenica na Festivalu znanosti Ove godine naša škola provela je nekoliko projekata povezanih sa Suncem: računanje opsega Zemlje, promatranje pomrčine Sunca, izračunavanje inteziteta Sunčeva zračenja te određivanje njegove štetnosti po ljudsko zdravlje. Sve su to prezentirale Nikolina Lončar (4.4) i Ivana Žužić (4.5) u izlaganju Sunce u dvorištu Gimnazije Andrije Mohorovičića Rijeka na ovogodišnjem Festivalu znanosti.

Dvadeseta godišnjica mature U subotu, 25. travnja, pet je razreda obilježilo dvadesetu godišnjicu mature. Poznati riječki pisac i izdavač Milan Zagorac u svojoj je kolumni o p isao su sre t s b iv šim razredom: http://www.korzo.net/ kolumna-dvadeseta-godisnjicamature/.

Olga Ivančić – umirovljena djelatnica

Nastup mladih glumica

Dana 27. i 28. listopada 2014. godine u HKD-u na Sušaku Dramski studio za djecu i mlade ZIM (Zajc Olga Ivančić, nastavnica i Malik – Mladi za mlade) premijerno je izveo engleskoga i francusko- predstavu Ja glumac. U njoj su glumile i naše ga jezika, od ove je škol- učenice Laura Šalov i Tara Pirija. ske godine u mirovini. Želimo joj da uživa u zasluženoj mirovini.

Zabavna nastava fizike Promatranje pomrčine Sunca

djelomične

U petak, 20. ožujka 2015. godine, iz Rijeke je bila vidljiva djelomična pomrčina Sunca te je bilo prekriveno oko 60 % Sunčeva diska. Naša je škola organizirala promatranje pomrčine Sunca na Gatu Karoline Riječke.

Zajedno smo skupa Pokus iz fizike Učenici 4.4 razreda došli su na ideju pokusom prikazati način rada camere obscure u čemu ih je podržala njihova nastavnica fizike Ana Buchberger Đaković.

Ove godine održao se šesti po redu Zajedno smo skupa, združeni koncert naše škole i Prve riječke hrvatske gimnazije.

Eratostenov eksperiment Naša je škola 19. ožujka 2015., poput drugih osnovnih i srednjih škola diljem svijeta, sudjelovala u Eratostenovu eksperimentu.

Opširnije tekstove možete pročitati na novinarskome blogu (gam-rijeka.blogspot.com) te internetskoj stranici škole (www.gam.hr). Informativne sadržaje pripremili su: Arijana Behlić (1.2), Nina Manola Čoholić (1.2), Veronika Vozila (1.2), Tina Bakić (1.4), Ana Crnković (1.4), Alberta Radošević (1.4), Eugenia Berčić (2.4), Damjana Zoroja (2.4), Antonela Antić (4.1), Paola Peruč (4.1), Franko Ivančić (4.5) i Vedran Matić (4.5).

Dan škole

Hrvatski olimpijski dan u Golubinjaku Šestu su se godinu zaredom naši učenici i nastavnici povodom Hrvatskoga olimpijskog dana družili u Golubinjaku. Petstotinjak sadašnjih i oko 150 bivših gamovaca u pratnji dvadesetak nastavnika smjestilo se u poznatoj park-šumi. Razredi i pojedinci, kao i svake prethodne godine, okušavali su se u različitim sportskim aktivnostima: krosu, malom nogometu, odbojci, penjanju po prirodnoj stijeni… Pripremali su se ražnjići, ćevapčići, gljive... Toni Žitko, nastavnik tjelesne i zdravstvene kulture te koordinator događanja, ove je godine uspio dogovoriti i dodatne, nove aktivnosti: streličarstvo i ragbi. Na kraju programa velik se broj učenika s veseljem priključio voditeljici zumbe te pratio njezine pokrete. Zabava se prenijela i na tračnice, a raspjevani su se vagoni sretno vratili u Rijeku.

Naša je škola u petak, 23. siječnja, bogatim i raznovrsnim programom proslavila svoj rođendan. Bila je to nova prilika za opušteno druženje učenika i nastavnika. Ove su godine sadržaji bili tematski podijeljeni, svatko je mogao pronaći nešto za sebe. Ljubitelji fotografije uživali su na izložbi u učionici 006, oni sportskoga duha na odbojkaškim utakmicama, svestrani su tragali za duhom renesanse na prvome katu, filmofili uživali u filmskim sadržajima na drugome, a ljubitelji prirodnih znanosti, matematike i psihologije te tradicionalnoga i omiljenoga kviza Volim Hrvatsku na trećemu katu. Uz učenike i nastavnike škole predavanja i radionice vodili su brojni gosti. Doktorica Petra Šverko, glavna sestra Maša Vico i tri studentice medicine upoznale su učenike s prvom pomoći. Zamjenik zapovjednika Javne vatrogasne postrojbe Grada Rijeke Dario Gauš vodio je vatrogasne vježbe. Marin Bilčić, Oleg Drageljević i Valentin Šimunović-Tadej predstavili su ninjutsu, borilačku vještinu. Psiholog Pino Tuhtan održao je korisno predavanje o kockanju i klađenju adolescenata i mladih. Ivona Novak, Sara Ban i Nina Mostarac, asistentice na Odjelu za matematiku Sveučilišta u Rijeci, na zanimljiv su način predstavile matematiku. Na Danu škole objavljeni su i rezultati natječaja za školski logo. Najviše glasova na Facebooku imao je rad maturanta Matije Juranovića, učenika 4.4 razreda, a nagradu Povjerenstva za odabir loga dobila je učenica 3.4 razreda Luči Krnić.

Bivši učenici

Ples

Renesansa

Pokusi

Nastavnici na okupu

Gamovci volontirali na Univerzalnoj sportskoj školi U subotu, 16. svibnja 2015. godine, trinaest učenika naše škole uz pratnju profesorice Nives Poklepović volontiralo je na petoj po redu Univerzalnoj sportskoj školi Školskog sportskog saveza Primorsko-goranske županije u Kastvu

Logo Luči Krnić (3.4)

Logo Matije Juranovića (4.4)

PhOtoBiography Naši su učenici 2.2 (Irena Petković, Katarina Reljić, Anamari Romih, Petra Škibola, Petra Pilić i Rea Viviana Dorčić) te 3.5 razreda (Ivan Mikulić, Ema Žeželić, Martina Jeremić, Sven Turato, Ema Marić, Eugen Podobnik, Maja Abramović, Katarina Radman, Vanja Baričević, Teo Banov, Antonio Močinić, Manuel Žic, Filip Konić, Borna Dobrović i Dorijan Kadmen) sudjelovali u projektu eTwinninga pod nazivom PhOtoBiography. 5

MOVING 2014/2015

AZURNA OBALA I ŠPANJOLSKA

a put smo krenuli 22. kolovoza, petnaest minuta nakon ponoći, s autobusnog stajališta na Jelačićevu trgu i u ranojutarnjim satima stigli u Monte Carlo. Uz bogato ukrašene palače, moderne automobile, skupe kafiće i F1 staze najviše nas se dojmio pogled na bogatu četvrt La Condamine. Nakon nekoliko sati razgledavanja uputili smo se prema Nici. Prije slobodnog razgledavanja grada obišli smo parfumeriju Galimard gdje smo svoje vreće napunili raznim mirisnim suvenirima. U Nici nas je čekao skroman hotel koji nam je dobro došao nakon duge šetnje rivom.

4.5 razred u Nici

Idućeg dana posjetili smo stazu slavnih u Cannesu, Dalijev maštoviti muzej i navečer se konačno uputili

u raskošnom hotelu iako smo noći i dane provodili pretežito vani, na ulicama i trgovima grada. Posjetili smo predivnu palaču El Escorial, muzej Prado s Picassovom Guernicom, Reinu Sofiju, ali i veličanstveni Santiago Bernabéu. Stadion Reala detaljno smo obišli, što uključuje teren, svlačionice i salu za novinare. Prije samog povratka kući razgledali smo mali gradić Toledo gdje smo obavili posljednju kupnju suvenira što su kod većine bili domaći

Barcelona

prema Lloret de Maru gdje smo proveli dvije uzbudljive noći. Cijeli jedan dan posvetili smo Barceloni te razgledali mali dio ovog velikoga grada. Razgledali smo široke ulice i trgove te obišli veličanstvenu katedralu. Iduća tri dana većinom smo proveli u Madridu. Na putu prema glavnome gradu zaustavili smo se u Zaragozi, gradiću velikih, predivnih palača. Odsjeli smo

Toledo

marcipan i ručno izrađeni noževi. U zračnoj luci Gerona ukrcali smo se u avion za Zagreb te smo u ranim jutarnjim satima došli u Rijeku. Franko Ivančić (4.5)

SANTIAGO BERNABÉU – otvoren 1947. godine Kapacitet: 81 044 Dimenzije: 105 × 68 m – stadion nosi ime legendarnoga predsjednika kluba Izvor: http://www.realmadrid.com/en/santiago-bernabeustadium (pristupljeno 3. lipnja 2015.).

ŠPANJOLSKA Život je more (2004.), Panov labirint (2006.)

Stadion Reala

SAGRADA FAMILIA – simbol Barcelone – katalonski arhitekt Gaudí na svojem je remek-djelu radio od 1883. pa sve do smrti; nije ga uspio dovršiti – „tradicionalni katalonski svod u profinjenu obliku i sirovi materijali preoblikovani u skup snažnih prizora“ Izvor: www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx? ID=21396 (pristupljeno 3. lipnja 2015.).

Veličanstvena katedrala u Barceloni

Učenici 4.2 i 4.5 razreda na kolodvoru u Madridu

MOVING 2014/2015

GRČKA

ana 23. kolovoza 2014. godine uputili smo se na nezaboravno putovanje kroz Grčku. Nakon što su nam se u Buzetu pridružili učenici Srednje škole Buzet, zaputili smo se prema Anconi gdje smo se ukrcali na brod koji nas je odveo do grčke luke Patras iz koje smo autobusom krenuli u glavni grad. Trećeg dana našeg putovanja razgledavali smo Atenu. Posjetili smo Akropolu, iz koje se pruža pogled na čitav grad, te centar grada u kojem smo proveli čitavo popodne razgledavajući znamenitosti, cjenkajući se s prodavačima u trgovinama suvenira te isprobavajući grčke specijalitete kao što je gyros. Uz Atenu posjetili smo i Epidaurus, Mikenu i Olimpiju. U Olimpiji smo vidjeli mjesto održavanja prvih Olimpijskih igara i utrkivali se na stadionu na kojem su trčali antički atletičari. Kraj našeg putovanja obilježio je odlazak na otok Zakynthos, najpoznatiju plažu Navagio te vinariju u kojoj smo degustirali grčka vina i maslinova ulja. Osim

prekrasnih

Na plaži

naše putovanje obilježili su srdačni i gostoljubivi Grci te neizostavni izlasci do jutra bez kojih naše iskustvo u Grčkoj ne bi bilo toliko lijepo. Kući smo se vratili 31. kolovoza, umorni i neispavani, ali sretni i spremni ponoviti to još barem jednom. Paola Peruč (4.1)

znamenitosti

OLIMPIJA – od 776. god. pr. Kr. ondje su se održavale Olimpijske igre – prva disciplina bila je utrka na jedan stadij (192 m) – godine 426. Teodozije II. dao je uništiti sve poganske hramove u Olimpiji – ruševine Olimpije od 1989. nalaze se na UNESCO-ovu popisu svjetske kulturne baštine Izvor: http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx? ID=45045 (pristupljeno 5. lipnja 2015.).

GRČKA Grk Zorba (1964.)

Utrka može početi

STAROGRČKI VICEVI Škrtac je oporukom sebe odredio za nasljednika. Kad su škrca pitali zašto ne jede ništa drugo osim maslina, rekao je: „Zato što koristim kožicu kao začin, košticu kao ogrjev; a dok je jedem, obrišem se spužvom od glave do pete i ne trebam se kupati.“ Pametnjaković je uzeo u Korintu slike starih majstora i, ukrcavši ih na lađu, rekao je mornarima: „Ako ih uništite, tražit ću od vas nove.“ Pametnjaković je želio naučiti svog magarca da ne jede, pa mu nije davao hranu. Kad je magarac umro od gladi, rekao je: „Veliku sam štetu pretrpio. Baš kad sam ga naučio da ne jede, tad je umro.“ Izvor: Tvrtković, Tamara. Komika svakodnevice kao dio povijesti svakodnevice – neke konstante u mediteranskom humoru od Homera do danas. Zagreb. http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=44934 (pristupljeno 5. lipnja 2015.).

4.1 razred na okupu

MOVING 2014/2015

PUTOVIMA GLAGOLJICE – TERENSKA NASTAVA U ISTRI Učenici 1.3, 1.5, 2.4 i 2.5 razreda u listopadu su krenuli putovima glagoljice te držali izlaganja o glagoljskim spomenicima i istarskim mjestima.

a svojim smo se nastavnicima hrvatskoga jezika i školskom knjižničarkom 24. listopada uputili u Istru kako bismo naučili nešto više o povijesti glagoljskih spomenika. U autobusu je, kao i uvijek, od rana jutra vladala vesela atmosfera. Sigurni smo da uz harmoniku i pjesmu nikome nije bilo dosadno. Tijekom dana predstavljali smo važne glagoljske spomenike i istarska mjesta. Prvo odredište bio je Beram i crkvica sv. Marije na Škriljinah. Posebnu smo pozornost posvetili jednom od na jvrje dni ji h djel a is ta rsko g srednjovjekovnog slikarstva, freski Ples mrtvaca koja nam svima šalje poruku; bez obzira tko smo, na kraju svi isto završavamo. Zatim smo krenuli prema Roču i romaničkoj crkvici sv. Roka iz XIV. stoljeća. U njoj se nalaze dva sloja freski: prikaz mučeništva sv. Petra i Pavla iz XIV. te Maiestas Domini i apostoli iz druge polovice XV. st. U Roču smo posjetili i crkvu sv. Antuna opata u kojoj je otkriven Ročki gla-

goljski abecedarij koji je nastao oko 1200. godine. Na putu do Huma slušali smo

Izlaganje učenika

izlaganja učenika o Aleji glagoljaša koja je nastajala tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina 20. stoljeća. Riječ je o nizu od 11 spomen-obilježja posvećenih glagoljaštvu i glagoljašima. Inicijator je projekta Čakavskoga sabora Josip Bratulić, a autor skulptura Želimir Janeš.

Ćirila i Metoda, Katedra Klimenta Ohridskoga, Glagoljski lapidarij, Klanac hrvatskoga Lucidara, Vidikovac Grgura Ninskoga, Uspon Istarskoga razvoda, Zid hrvatskih protestanata i heretika, Odmorište žakna Jurja, Spomenik otporu i slobodi te Vrata Huma. Grad Hum nosi naziv najmanjeg grada na svijetu. Legenda kaže da je nastao kao zadnje mjesto u dolini rijeke Mirne te za njega više nije bilo dovoljno kamenja, pa su divovi odlučili sagraditi najmanji grad na svijetu. Na ulazu u grad stoje velika bakrena vrata koja su ukrašena medaljonima koji predstavljaju mjesece u godini. Nakon poučne nastave kušali smo tradicionalna istarska jela u jednome restoranu te se nakon naporna dana opustili i zapjevali uz učenike glazbenike koji su nas nesebično počastili svojom svirkom.

Aleja glagoljaša počinje glagoljskim slovom S, službenim znakom Čakavskoga sabora. Prvo se spomen-obilježje naziva: Stup Čakavskoga sabora. Zatim slijede: Stol

Damjana Zoroja (2.4)

– Hrvati su prihvatili glagoljicu u drugoj polovici 9. st. – od kraja 12. st. jedini je (uz kratke epizode drugih naroda) upotrebljavaju i razvijaju

Glagoljski lapidarij

HRVATI I GLAGOLJICA

– u 16. st. prevladava latinica, a uporaba se glagoljice smanjuje Izvor: http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=22160#top (pristupljeno 7. lipnja 2015.).

HRVATSKA Tko pjeva zlo ne misli (1970.) Što je muškarac bez brkova (2005.)

Vrata Huma

BAŠĆANSKA PLOČA – KNJIŽEVNO DJELO? – „E. Hercigonja najviše je pridonio u proučavanju teksta Bašćanske ploče kao književno vrijedna djela. On književnu vrijednost ovoga teksta iščitava u ritmičkome pulsiranju, tempu i fluidnosti njegove strukture.” – „Ova proza otkriva se kao osebujna ritmička struktura zasnovana na različitoj dispoziciji članaka: susljednosti i alterniranju specifičnih prozodijskih konstrukcija, sekvenci komponiranih od članaka s istim ili različitim brojem jedinica.” Izvor: http://ihjj.hr/page/bascanska-ploca/14/ (pristupljeno 7. lipnja 2015.).

ISTRAŽITE

Replika Bašćanske ploče

Ročka tiskara

Jeste li znali da su Kinezi tiskali knjige prije Gutenberga? Živite li u Rijeci? Znate li tko je Šimun Kožičić Benja?

MOVING 2014/2015

četvrtak, 20. svibnja 2015. godine, učenici Gimnazije Andrije Mohorovičića Rijeka ustali su prije zore da bi se na dogovorenom mjestu našli sa svojim profesorima koji će ih odvesti iz grada kojem prijeti opsada maturanata. Dogovoreno mjesto i vrijeme polaska ostat će tajna poznata samo sudionicima ovog pacifističkog pokreta. Učenici su bili podijeljeni u skupine od kojih je svaka trebala proučiti jednu od atrakcija Gardalanda i riješiti fizičke zadatke vezane uz nju. Zato su profesori, nakon odlaska iz Rijeke, grupama dali da izvlače svoje zadatke. Bilo je moguće izabrati zadatke vezane uz atrakcije Space Vertigo, Blue Tornado, Raptor ili Magic Mountain. Pospanima je drijemanje u početku bilo otežano zbog živahnih pjesama, ali imali su priliku razbuditi se na prvom odmorištu na

kojem su autobusi zastali nakon dva i pol sata vožnje. Vožnju kroz Italiju obilježilo je promatranje iznimno pravilno zasađenih drvoreda, šuma i vinograda te iščekivanje kiše koja je bila nagoviještena u prognozi. Kiša je dočekala svoje stare znance, Riječane, već u blizini Gardalanda. Nije omela učenike u rješavanju fizičkih zadataka te je, razočarana njihovom nepokolebljivošću u vlažnim uvjetima, prestala nakon prvih sat vremena padanja. Ostatak dana učenici su proveli obilazeći Gardaland koji je slavio četrdeset godina svog postojanja i uživajući u njegovim atrakcijama. Oni posebno hrabri isprobali su vožnje na Blue Tornadu, Raptoru, Oblivionu, Space Vertigu ili Mammothu. No ni onima koji su propustili te vožnje sigurno nije

BlueTornado

nedostajalo prilika za zabavu jer su mogli obići neku od predstava u 4D kinima, kazalištu ili cirkusu, pojesti slatkiše i obroke iz vrlo raznovrsnog izbora, okušati se u gađanju meta za nagradu, smočiti se na Jungle Rapidsu ili na Atlantidi te obići brojne druge vožnje i atrakcije Gardalanda. Vjerujem da su svi bili zadovoljni provedenim vremenom. Potkraj dana svi su se okupili oko autobusa i krenuli prema Rijeci. Tijekom vožnje moglo se gledati filmove ili spavati, a neki su igrali i karte. Profesorica Nikolaus častila je učenike sljezovim kolačićima s odmarališta na kojem smo stali. Svi su sretno stigli do Rijeke ispunivši misiju da ipak rade nešto na dan norijade, ali bez da postanu sastavni dio tijesta od vode i brašna. Ivana Žužić (4.5)

IDEALNA DESTINACIJA ZA TERENSKU NASTAVU FIZIKE Nastavnik fizike Petar Jelača objasnio nam je zašto je Gardaland idealna destinacija za terensku nastavu fizike. U zabavnome parku nalazi se nekoliko vlakova smrti pomoću kojih učenici mogu provjeriti svoje razumijevanje mehanike. Vlakovi su idealni za proučavanje zakona očuvanja energije jer ubrzavaju spuštajući se s viših petlji u niže, pri čemu se gravitacijska potencijalna energija pretvara u kinetičku. Dok vlak prolazi kružnom petljom, on se približno giba jednoliko kružno, rezultanta svih sila koje djeluju na vlak zapravo je centripetalna sila koja vlaku daje centripetalno ubrzanje. Dok se učenici voze u vlaku, mogu osjetiti kako ih nešto vuče izvan kružne putanje, radi se o centrifugalnoj sili koja se javlja u samome vlaku jer je neinercijalni sustav. Promatranjem s tla učenici mjere prolaske vlakova kroz pojedine petlje te uz nekoliko zadanih podataka mogu računati energije vlakova, rezultantne sile na njih, brzine itd. Za ponavljanje znanja iz mehanike, osim vlakova, mogu poslužiti i ostale naprave poput slobodnog pada ili rotirajućih šalica,

Selfie

Nove kabanice

Prezzemolova kuća

ITALIJA

Magic Mountain

Život je lijep (1997.)

M GLU

FILMOVI

REDA

TELJ I

TEMA BROJA: FILMOVI od go vo r te po nu di a vi na m

u ti ve s

va su

Zašto neki glumci ne žele imati zvijezdu na Stazi slavnih?

sv ije

Što će nam uopće filmovi u životu?

„It's alive! It's alive!” (Frankenstein)

ov a, a tf ilm

Zašto najčešće gledamo američke filmove?

e. anj t i „I see dead people.” (Šesto čulo) op i k t š a te azn m, s i H t lm? okuša i f je Zašto GAMad1992 stvara filmove? je p e Što š Zašto još uvijek pamtimo Audrey Hepburn? jlak . Na film Zašto se služimo filmskim citatima? z kro

„I'm the king of the world!” (Titanic)

ić

„Hasta la vista, baby.” (Terminator 2)

U časopisu se nalaze brojne filmske stanice koje će vas uputiti na određene filmove ili kinematografije, a prepoznat ćete ih po sljedećoj oznaci:

. Slučajnim smo odabirom anketirali učenike te pokušali saznati što misle o

filmovima. Njihove ćete odgovore pronaći uz naslov:

Mišljenje GAM-a

UVODNI KVIZ 1. Tko je Joker u filmu redatelja Tima Burtona? a) George Clooney

b) Jack Nicholson

c) Michael Keaton

d) Heath Ledger

2. Kako se zove poznata sudska drama iz 1957. godine? a) Visoko društvo

b) Vrtoglavica

c) Pjevajmo na kiši

d) Dvanaest gnjevnih ljudi

3. U kojem filmu nije glumio Leonardo DiCaprio? a) Vuk s Wall Streeta

b) Krvavi dijamant

c) Forrest Gump

d) Veliki Gatsby

4. Kako se zove prvi mjuzikl koji je osvojio nagradu Oscar za najbolji film nakon 1968. godine? a) Chicago

b) New York

c) Waterloo

d) Washington

5. Tko je redatelj filma Gladijator? a) Darren Aronofsky

b) Christopher Nolan

c) Ridley Scott d) Steven Spielberg

6. Kako se zove poznata romantična ratna melodrama iz 1942. godine u kojoj su glumili Humphrey Bogart i Ingrid Bergman? a) Zameo ih vjetar

b) Casablanca

c) Moderna vremena

d) Dokor Živago

0 – 2 Prijedlog za vikend: odi u kino i upoznaj se sa svijetom filma. 3 – 4 Kinoplatno ti nije strano, no još postoje klasici koje treba istražiti. 5 – 6 Izgleda da je ovaj kviz bio mačji kašalj za tebe, čestitke! RJEŠENJA: 1. b, 2. d, 3. c, 4. a, 5. c, 6. b

PREDSTAVLJAMO

GAMad1992

edna od brojnih izvannastavnih aktivnosti naše škole filmska je grupa GAMad1992, osnovana početkom školske godine 2012./2013. pod mentorstvom profesorice hrvatskoga jezika Biljane Valentin-Ban. Za početak rada filmske grupe uvelike su zaslužne i Katja Andrić, Katarina Cibić, Luči Krnić te Laura Jurica, učenice sadašnjega 3.4 razreda, tada jedine članice. Ove školske godine grupi se pridružila Sara Bakić, također učenica 3.4 razreda, a mjesto joj je ustupila Luči Krnić, koja se odlučila za školovanje u Velikoj Britaniji te je grupa ostala na četiri članice.

2. Level 2013 – mladi i njihova ovisnost o mobitelima

7. Put – nešto malo gamstronomije

3. Romeo i Julija za trogodišnjake – najljepša ljubavna priča za najmlađe

8. Karma banana!

4. (em)brace yourself – savršenstvo u ljudskom nesavršenstvu

Nevelik broj članova grupe nije jedini problem s kojim se moraju nositi. Najteže je to što grupa ne dobiva nikakva financijska sredstva. Od tri godine svoga postojanja grupa i dalje ima jednaku kvalitetu opreme, a to se uglavnom svodi na školsku kameru te školsko prijenosno računalo koje ne podržava ni HD format. Filmska se grupa prijavljivala na brojne natječaje za dobivanje financijskih sredstava, ali nikada nije ništa dobila. Bez obzira na to grupa je uz naporan rad i želju za uspjehom dolazila do brojnih festivala te postizala izvrsne rezultate.

with

banana

–

pazi

Što rade? GAMad1992 radi ono što voli, stvara filmove. Uz obrađivanje brojnih zanimljivih i aktualnih tema djevojke na komičan način preko svojih scenarija te filmova svoje gledatelje informiraju o raznim stvarima te svaki njihov film ima

5. Ljudorez neznalac – korupcija

svoju poruku. Osim što rade ono što vole, pružaju priliku i ljubiteljima glume da sudjeluju u izradi filmova te postanu dio njihove glumačke postave. Filmovi by GAMad1992 1. Made in Rijeka – dokumentarni film o gradu Rijeci te riječkom morčiću

Uspjesi

6. Moje ideje za bolju Europu – festival koji bi povezivao mlade diljem Europe, zašto ne?!

Već prve godine sa svojim eksperimentalnim filmom Level 2013 grupa je sudjelovala na državnoj Smotri hrvatskoga školskoga filma u Sinju te bila uvrštena na DVD najuspješnijih. Ove godine također je sudjelovala na državnoj Smotri koja se održavala u Velikoj Gorici s filmom Ljudorez neznalac te ponovno s filmom Level 2013 na DUFF-u – Dubrovnik Film Festivalu, tj. Festivalu filmova mladeži zemalja Mediterana. S Made in Rijeka posjetila je i Karlovac na 19. filmskoj reviji mladeži & 7th Four River Film Festivalu. Proslavio ju je i film (em)

brace yourself s kojim je bila pozvana u Pyrgos, u Grčku na Camera Zizanio, ali zbog financija Grčku je vidio samo film. Grupa je nedavno obaviještena da je film Level 2013 na 7. Beokulisu u Beogradu osvojio 3. mjesto.

Laura Jurica

Članice su sa svojom mentoricom i filmovima proputovale brojne gradove te na međunarodnim natjecanjima upoznale nove, zanimljive ljude s kojima dijele ljubav prema sedmoj umjetnosti. Što one same imaju za reći o GAMadi? Katja Andrić

– Filmom se bavim još od osnovne škole te mi GAMad omogućuje da se na najbolji mogući način izrazim i pokažem svoju kreativnost. Katarina Cibić

– Osim u film zaljubljenica sam i u fotografiju te radio kojima se bavim otkad znam za sebe. Oduvijek sam smatrala da kroz sve što radim trebam prenijeti poruku, a mediji mi to omogućuju.

– Neprocjenjivo je kad nakon puno truda i rada, smijeha i potrošenih živaca staneš pred publiku i s ponosom govoriš o postignutom uspjehu. Luči Krnić

Sara Bakić

– Iako sam se filmskoj pridružila kasnije, naučila sam puno toga te na brojnim festivalima upoznala iznimno talentirane i zanimljive ljude koji dijele istu ljubav prema filmu kao i mi.

– Izrazito sam ponosna na naše filmove jer smo s minimalnim iskustvom uspješno konkurirali velikim studijima. GAMad1992 mi je priuštio više nezaboravnih trenutaka i uspomena nego što stane na film.

Tina Bakić (1.4)

GLUMCI

Audrey Hepburn

udrey Hepburn jedna je od najvećih i najpoznatijih svjetskih glumica svih vremena. Osim po svojim nezaboravnim ulogama ostala je zapamćena i kao modna ikona i velika humanitarka. Iako se od pete godine vrlo aktivno bavila baletom te je nastupala u mnogim plesnim i baletnim predstavama, svoj je istinski poziv pronašla u glumi. Prvu značajnu ulogu odigrala je kao glavna glumica u brodvejskoj predstavi Gigi koja ju je učinila poznatom široj javnosti. Nakon toga uslijedio je film Praznik u Rimu zahvaljujući kojem je za ulogu princeze koja se zaljubljuje u novinara nagrađena Oscarom. Time Hepburn postaje jedna od najvećih zvijezdi svojeg vremena te snima još mnogo filmova od kojih su poznatiji Sabrina i My Fair Lady. No ipak njezina je najveća i najpoznatija uloga djevojke Holly u sada već kultnom filmu Doručak kod Tiffanyja, čija je početna scena u kojoj Hepburn u maloj crnoj haljini jede doručak ispred trgovine Tiffany's jedna od najpoznatijih u povijesti filma. Potvrda njezi-

Najpoznatiji domaći glumci u Hollywoodu RADE ŠERBEDŽIJA Datum rođenja: 27. srpnja 1946.

ne izvanredne glume jest činjenica da je jedna od rijetkih glumica u povijesti koja je u svojoj karijeri bila nagrađena filmskim i kazališnim nagradama Oscar, Grammy, Emmy i Tony. Osim po svojem talentu Hepburn je bila poznata po svojoj ljepoti i šarmu. Njezina krhka i sitna građa bila je netipična za filmske dive tog vremena, no to je samo pridonosilo njezinoj eleganciji. Njezin zaštitni znak bile su velike i tople oči, guste obrve te nezaobilazan osmijeh. Također, bila je velika ikona stila. Njezine odjevne kombinacije te odjevni predmeti koje je proslavila, kao naprimjer mala crna haljina,

Najbogatiji glumci 1. Jerry Seinfeld (820 milijuna američkih dolara)

Filmovi: Zdrpi i briši, Nemoguća misija, Svemirski kauboji...

2. Shah Rukh Khan

GORAN VIŠNJIĆ

3. Tom Cruise

Datum rođenja: 9. rujna 1972.

(480 milijuna američkih dolara)

Filmovi: Mirotvorac, Muškarci koji mrze žene...

4. Johnny Depp

Tko je odbio zvijezdu na Stazi slavnih? – Clint Eastwood, Julia Roberts i George Clooney

(600 milijuna američkih dolara)

(450 milijuna američkih dolara) 5. Tom Hanks (390 milijuna američkih dolara) Izvor: http://www.express.hr/artis/10najbogatijih-glumaca-na-svijetuiznenadili-biste-se-tko-je-na-vrhu-547 (pristupljeno 9. lipnja 2015.).

Izvor: http://srednja.hr/Zabava/Ekran/Glumci-kojisu-odbili-postati-dio-Staze-slavnih-uHollywoodu (pristupljeno 11. lipnja 2015.).

i danas su inspiracija ženama i modnim dizajnerima diljem svijeta. Nakon povlačenja iz glumačkog svijeta Audrey se do kraja života aktivno bavila humanitarnim radom i borbom za jednakost i ravnopravnost svih ljudi. To je posebno bilo potaknuto traumatičnim iskustvima iz Drugoga svjetskog rata. Zbog intenzivnog bavljenja humanitarnim radom proglašena je UNICEF-ovom ambasadoricom dobre volje. Audrey je bila vrlo odlučna, no skromna i nesebična, spremna pomoći svima kojima je to bilo potrebno. Ona se i danas, deset godina nakon svoje smrti, smatra jednom od najboljih glumica svih vremena, a njezino je ime postalo sinonim za bezvremensku ljepotu, šarm i eleganciju. Kroz svoje će filmove živjeti vječno u srcima svojih obožavatelja te zauvijek ostati zapamćena kao jedna od najvećih žena u povijesti filma. Ema Ukić (1.2)

Mišljenje GAM-a

REDATELJI

Peter Jackson

eter Jackson jedan je od poznatijih redatelja današnjice. Zaslužan je za mnogo filmskih hitova. Rijetkima nije poznato njegovo ime i stvaralaštvo kojem posvećuje mnogo vremena i pažnje. Vrlo je cijenjen u današnjem društvu iako svoj rad nije započeo u Hollywoodu kao većina, već na Novom Zelandu. Peter je nižeg rasta te ima smeđu, često neuredno stiliziranu, podužu kosu i bradu, pa mu kolege i prijatelji znaju govoriti kako je i on sam hobit. Uz svu tu kosu i bradu na njegovu licu ističu se kristalno plave oči. Rođen je u malom gradiću na Novom Zelandu. Prvi se put s kamerom susreo već u djetinjstvu, kupili su mu je prijateljevi roditelji. Tako je zavolio posao redatelja te se i dalje nastavio baviti filmovima ne zamišljajući kakvu će slavu steći. Nakon neuspjelog natjecanja za amatere u okolici svojeg rodnog gra-

Hayao Miyazaki

ayao Miyazaki japanski je redatelj, scenarist, animator i ilustrator. Bavio se režiranjem japanskih animiranih filmova. Miyazaki je rođen 5. siječnja 1941. godine u manjoj sredini Tokija zvanoj Bunkyō. Još kao dječak razvio je interes prema crtanju te je svoje slobodno vrijeme provodio čitanjem japanskih stripova. Svoju karijeru započeo je nakon što je završio srednju školu pridruživši se produkciji Toei Animation. Uz režiranje radio je i kao ilustrator tako što je sve likove i krajolike crtao ručno. Nakon dugogodišnjeg rada u Toei Animationu odlučio je osnovati redateljski studio, Studio Ghibli. Osnovao ga je 1984. godine sa svojim dugogodišnjim kolegom Isaom Takahatom. Sagradili su skromnu kuću u tihom, osamljenom mjestu okruženom prirodnim zelenilom i cvijećem. Hayao u svom nedavno objavljenom dokumentarcu kaže kako inspiraciju nalazi upravo tamo, ispred studija u prirodi. Nakon nekoliko uspješnih filmova kao što su Spirited Away za koji je dobio nagradu Oscar 2002. godine te Kiki's Delivery Service,

da prijatelj koji se također bavio filmom predložio mu je da se prijavi na Filmski festival u Cannesu. Tamo je sve prisutne oduševio filmom Bad Taste koji je završen i predstavljen 1987., nakon čak četiri godine snimanja. Snimljen je amaterskom kamerom, glumce su činili on i nekolicina prijatelja, a Peter je uz to bio scenarist, snimatelj i redatelj. Film je ubrzo postao klasik i Peterova je karijera procvjetala. U početku se bavio horor-filmovima kao Dead Alive. No, zvijezdom su ga učinili trilogija Gospodar prstenova i Hobit, a poznat je i King Kong za koji je izjavio da je plakao kada je King Kong padao s Empire State Buildinga. Njegovi filmovi poznati su po čestoj uporabi sjekira, ali još važnije, izvanrednim i realističnim efektima koji su zapravo vrlo jednostavni i nisu skupi. Njegovu genijalnost dokazuju brojne nagrade i nominacije. Nedavno je dobio zvijezdu sa svojim imenom na popularnom Walk of Fameu. Howl's Moving Castle, My Neighbour Totoro te mnogih drugih dolazi do sukoba između Miyazakija i Takahate te prekidaju zajedničko poslovanje. Takahata je napustio Studio Ghibli, a Hayao nastavio s režiranjem i ilustriranjem. Hayao Miyazaki sada je već stariji čovjek. Točnije, sada već ima 74 godine. Poprilično je nizak sa svojih 164 cm visine, no ima duh velikog čovjeka. Njegova sijeda, poduža, proćelava kosa uvijek je uredno začešljana. Ima sijede brkove i bradu, no njegove su podeblje obrve crne i guste. Njegovu optimističnost možemo vidjeti gotovo uvijek u sitnom, ali karizmatičnom, osmijehu i vedrim, sitnim, tamnim očima. Lice mu je prekriveno dubokim borama. Uglavnom je odjeven u košulju iznad koje nosi pregaču. Iz nje gotovo ne izlazi jer stalno radi, čak i prekovremeno. Uz pregaču, zbog rada, nosi i crne dioptrijske naočale debelih stakala kako bi preciznije crtao i najmanje detalje. Miyazaki je veoma iskusan i mudar čovjek s posebnom povezanošću s prirodom. Iznimno je marljiv te neće završiti s poslom kada mu završi radno vrijeme, već kada bude u potpunosti zadovoljan svojim radom. U dokumentarcu možemo

Također se smatra jednim od najpametnijih u Hollywoodu, pa ga je tako jedan časopis smjestio na visoko 16. mjesto od 50 odabranih. Velik je fan britanske znanstvenofantastične serije Doctor Who, pa možda zato češće odlučuje snimati fantastične i znanstvenofantastične filmove. Omiljena mu je glazba ona iz 1960-ih, a najdraži bend Beatlesi. Skuplja modele aviona iz Prvog svjetskog rata. Ima dvoje djece, sina i kćer. Od Petera se očekuje još mnogo uspješnih filmova kojima će nas oduševiti i zabaviti baš kao i sa svojim dosadašnjim radovima. I on sam potvrđuje da je nestrpljiv vidjeti što ga čeka u budućnosti. Iako nije siguran želi li da to bude još Bilba Bagginsa i Legolasa. No, on je u svakom pogledu izvrstan redatelj i može ostvariti sve što zamisli. Ivona Brajdić (1.2) vidjeti kako je iznimno odlučan i svojeglav dok pritom uspijeva održavati vedru atmosferu u uredu svojom velikodušnošću te dobrim smislom za humor. Njegovu povezanost s prirodom možemo uočiti u gotovo svim njegovim filmovima. Uz to Miyazaki voli isticati feminizam te su tako u dobrom dijelu njegovih filmova kao što su Kiki’s Delivery Service i Princess Mononoke glavni likovi djevojke heroji. Miyazakijev je interes također bio zrakoplovstvo. Njegov je otac, dok je Hayao još bio dječak, vodio Miyazaki Airlines, veliku tvrtku za izgradnju zrakoplova. Upravo tome posvetio je svoj zadnji film The Wind Rises izdan u 2013. godini, nakon čega je otišao u mirovinu. Miyazaki je iza sebe i Studija Ghibli ostavio velik uspjeh s više od 150 nominacija za filmske nagrade, od kojih je glavninu i osvojio, te osvojen Oscar za film Spirited Away. Njegovi su filmovi oduševili i inspirirali mnoge, kao i njegov optimističan, mudar i nadahnjujuć lik. Miyazaki je inspiracija mnogim drugim redateljima te će njegovi unikatni filmovi ostati zapamćeni i oduševljavati nove generacije. Ana Fućak (1.2)

FILMOVI

Gran Torino (2008.)

svijetu akcijskih filmova malo je koji glumac poznat poput Clinta Eastwooda koji se naočigled savršeno uklapa u uloge tih filmova. No što kada se nađe u nešto drukčijem okruženju? Tada dobivamo ponekad tmurnu, ponekad smiješnu dramu Gran Torino, koju je producirao Clint Eastwood te u kojoj on ima glavnu ulogu. Premisa filma izrazito je zanimljiva: glavni lik Walt Kowalski (Clint Eastwood) ogorčeni je veteran Korejskog rata koji drži poprilično visoku razinu netolerancije i antipatije prema imigrantima iz Azije. No u isto vrijeme Kowalski živi u četvrti koja je iz zajednice američkih radničkih obitelji prerasla u kvart s dominantnim azijskim stanovništvom, što je dovelo i do porasta kriminalne aktivnosti. Radnja

se komplicira kada Waltov mlađi susjed Thao (Bee Vang), inače pristojan i dobronamjeran mladić iz dobroćudne, prijateljske obitelji, biva prisiljen proći inicijaciju bande svojega bratića. Zadatak je inicijacije ukrasti Waltov prekrasan, klasični Ford Gran Torino. Plan propada te Walt hvata mladića na djelu. Iako to dodatno pogoršava njegov stav prema imigrantima iz Azije, postepenom interakcijom s Thaom, njegovom simpatičnom sestrom Sue (Ahney Her) i njihovom obitelji Walt im postaje blizak. No može li taj odnos pretrpjeti povratak Thaova bratića i njegove bande kojima se Walt odupire? Doista se mora pohvaliti gluma Clinta Eastwooda koji definitivno održava visoki standard glume koji je stekao s godinama. Vrlo uvjerljivo

prikazuje ulogu koja mu je dana u filmu, bilo to emocijama, riječima ili djelima. Jedina zamjerka bila bi činjenica da Eastwood povremeno upada u tip lika koji smo već previše puta vidjeli – starog, ljutog, ogorčenog čovjeka koji ne trpi nikoga te je uvijek veći frajer od svih oko sebe, što može narušiti realnost filma. No, izuzev toga, Eastwood je odradio odličan posao kao glumac, a i redatelj. Također, treba pohvaliti i manje poznate glumce koji su se u filmu pojavili u sporednim ulogama, a koji su iznimno vješto obavili svoj posao te prikazali svoje likove na uvjerljiv način. Sve u svemu, preporučujem Gran Torino svima koji ga dosada nisu pogledali jer sam siguran da će se ugodno iznenaditi te uživati, i za vrijeme njegovih ozbiljnijih trenutaka, kao i onih humorističnih. Boris Vezmar (4.1)

12 godina ropstva (2013.)

ilm 12 godina ropstva američka je povijesna drama iz 2013. temeljena na istoimenim memoarima Solomona Northupa objavljenim 1853. godine. Redatelj je filma i ujedno jedan od producenata Steve McQueen, a u produkciji filma sudjelovao je, između ostalih, i Brad Pitt. Film je proglašen najboljim filmom 2013. godine te je osvojio tri prestižne nagrade Oscar: za najbolji film, za najbolju sporednu glumicu i za najbolji adaptirani scenarij. Također, dobitnik je nagrade Zlatni globus za najbolji film, kao i britanske nagrade BAFTA za najbolji film i najboljeg glumca koju je osvojio glavni glumac Chiwetel Ejiofor.

ma. Trgovac robovima mijenja mu ime u Platt i tada započinje mračno razdoblje njegova života. Solomon je tijekom 12 godina ropstva odlazio s jednog imanja na drugo te kao i svi robovi bio prisiljen raditi teške fizičke poslove. Nakon 12 godina Solomon Northup ponovno je slobodan čovjek te se vraća kući svojoj obitelji. Ovaj film tipičan je primjer rasne diskriminacije. U prošlosti je rasna diskriminacija predstavljala problem u društvu jer se smatralo, a i danas neki smatraju, da je bijela rasa superiornija i vrednija od crne. Zbog takvoga se stave ponižavaju pripadnici drugih rasa ili se prema njima iskazuje mržnja.

Radnja filma započinje 1841. godine u New Yorku. Solomon Northup slobodni je Afroamerikanac koji radi kao stolar i violinist te živi sa suprugom i dvoje djece u Saratoga Springsu. Solomon jednoga dana susreće dvojicu muškaraca koji mu ponude posao glazbenika u Washingtonu na dva tjedna na što Solomon pristaje ne sluteći da će mu to promijeniti cijeli život. Nakon dolaska u Washington Solomon se budi drogiran i zavezan lancima. Poslan je u New Orleans zajedno s drugim robovi-

Smatram da je ovaj film zasluženo bio proglašen najboljim filmom jer ostavlja snažan emocionalan dojam na gledatelje. Mislim da su svi jednaki i da bi svi trebali imati jednaka prava bez obzira na spol, vjeru, rasu i druge kriterije jer nitko nije bolji od drugih. Meni se osobno sviđa radnja, gluma, glazba i način na koji je to sve povezano u jednu cjelinu. Iako je film težak za gledati i sadrži uznemiravajuće scene, mislim da ga je ipak vrijedno pogledati. Lara Naseredin (4.1)

Nekoliko filmskih citata – „May the Force be with you.“ (Ratovi zvijezda) – „Don't torture yourself, Gomez. That's my job.” (Obitelj Addams) – „Frankly, my dear, I don't give a

damn.” (Zameo ih vjetar)

Teorija svega (2014.)

od originalnim naslovom The Theory of Everything film je premijerno prikazan 2014. godine dok se u hrvatskim kinima pojavio početkom ove godine. Po žanru je ujedno drama i biografski film. Priču o Stephenu i Jane Hawking, koje su utjelovili Eddie Redmayne i Felicity Jones, režirao je James Marsh. Filmu su dodijeljena dva Zlatna globusa: Eddieju Redmayneu za glavnu mušku ulogu te Johannu Johannsonu za originalnu filmsku glazbu. Priča započinje slučajnim upoznavanjem Stephena Hawkinga, studenta fizike na Cambridgeu i Jane Wilde, studentice umjetnosti. Iako naizgled nemaju zajedničkih interesa, Stephen i Jane odmah se svide jedno drugome te počinju izlaziti zajedno. On s njom podijeli svoju ambiciju da otkrije jedinstvenu formulu koja objašnjava nastanak svemira i kako funkcionira. Njihova se sreća naglo prekida kada je Stephenu, nakon pada na sveučilištu, dijagnosticiran ALS s predviđanjem da su mu ostale dvije godine života. Usprkos potpori najboljeg prijatelja Briana Stephen se isključuje iz društvenog života postavivši rad na fi-

zici kao jedinu svrhu svojega postojanja. Ipak, Jane ne prihvaća njegovo odbijanje komuniciranja te ga nagovara da iskoriste vrijeme koje mu je preostalo. Nakon njihova vjenčanja radnja filma ubrzava se, rađa se njihov prvi sin Robert i Stephenu dolazi vrijeme za predaju diplomskog rada. Upravo je to bila njegova tema: vrijeme. Iako su profesori neka poglavlja procijenili beznačajnima za fiziku, poglavlje u kojem Stephen postavlja teoriju da vrijeme ima početak, oduševilo ih je, pa je Stephen postao profesor. Dok mu je karijera cvjetala, zdravlje se pogoršavalo te je štake zamijenio kolicima, a govor je postao otežan. Takvi su uvjeti bili posebno teški za Jane koja se brinula o Stephenu i njihovu sinu, pa se učlanila u crkveni zbor kako bi se opustila. Ondje upoznaje vođu zbora Jonathana Jonesa, koji je ubrzo postao dobar obiteljski prijatelj. U godinama nakon rođenja njihove kćeri Lucy Stephen i Jane sve češće ulaze u konflikt izazvan suprotstavljanjem znanosti i vjere. Iako je Stephen postajao sve manje pokretan, par je dobio i treće dijete, sina Timothyja. Zbog sumnji Stephenovih roditelja da je Timothy Jonathano-

Sve u svemu, film u dva sata trajanja odlično prikazuje dio Stephenova i Janeina života koji su proveli zajedno. Iako rijetki u filmu su prisutni i humoristični prizori poput šaljenja Stephena i Briana ili Stephenove igre s djecom koji su kontrast dramatičnosti prisutnoj tijekom cijelog filma. Uz onog o Charlesu Darwinu ovo je najbolji biografski film koji je pisac ovog prikaza gledao. Marin Doričić (2.4)

Krive su zvijezde (2014.) edatelj filma Josh Boone predstavio je ekranizaciju bestsellera Johna Greena The Fault in Our Stars, koji je ujedno i jedan od scenarista. Ova zanimljiva romantična drama svjetla dvorana ugledala je sredinom lipnja 2014. Sam redatelj ovako je predstavio film: „Priča je Titanic, a rak je ledena santa u koju ćemo se zabiti. To je film o ljubavi i stvarnim, posebnim trenucima.”

vo dijete te zbog osjećaja koje je gajila prema njemu, Jane je rekla Jonathanu da se udalji iz njihova života. Novi šok za obitelj Hawking dogodio se kad je Stephen pao u komu na konferenciji u Europi. Liječnici su ga spasili, ali je ostao u potpunosti nijem. Ubrzo u njegov život ulazi njegovateljica Elaine Mason koja mu pomaže da nauči živjeti u svom stanju, a od pomoći je i umjetni glas čije su mu sučelje ugradili u kolica. Vidjevši da će se Stephen snaći bez nje, Jane prestaje živjeti s njim, ali ostaju u dobrim odnosima te odlazi s njim na prijam do engleske kraljice. Kao što je poruka na kraju filma dala do znanja, danas Jonathan i Jane žive zajedno, a Stephen nastavlja tražiti jedinstvenu jednadžbu.

oni međusobno iznose svoja iskustva, međusobno se savjetuju i pomažu si. Ubrzo se povezala s Gusom te joj se život mijenja nabolje pa napokon uživa u svim mogućim trenucima. Sama Hazel vrlo je ekspresivan i snažan lik koji se gnuša žaljenja, te za sebe kaže: „Ja sam granata, jednog ću dana eksplodirati i želim svesti žrtve na najmanju mjeru.“ Time želi pokazati da ne želi povrijediti Gusa, no on je uporan u svojoj odluci da ne ostanu samo prijatelji. Njihovi vrckavi SMS-ovi uvijek završavaju s okej, a to je njihova istoznačnica za zauvijek, tako da stvaraju svoju vječnost unutar odbrojenih dana, svoju malu beskonačnost. Njih dvoje imaju svoju zajedničku knjigu koju je napisao Peter Van Houten (Willem Dafoe) kojeg posjećuju u Amsterdamu. Glavni dio radnje odvija se u Muzeju Ane Frank kroz koji se Hazel jedva uspinje, no u konačnici ipak uspiju doći do kraja. Tako je prikazan strmi, teški životni put koji ona uspije prijeći. Čar radnje i svi začini ne mogu se prikazati kroz nekoliko riječi na papiru, film, glumci, misli i osjećaji moraju se doživjeti, tako da, ako niste pogledali film, nemate što čekati.

Film započinje monologom glavne glumice šesnaestogodišnje Hazel (Shailene Woodley) koja živi u Americi i uvodi nas u samo središte radnje (in medias res). Ona nam govori kako bol traži da je se osjeti. Baš zbog toga likovi iz filma morali su dosta raditi na svojoj emotivnosti. Naime, navedenoj je djevojci dijagnosticiran rak pluća koji joj je skoro uništio sva pluća te se ona ne odvaja od svoje boce s kisikom. Za divno čudo to nesretno stvorenje prestalo se širiti, no ona svakodnevno živi u strahu od sutra. Živjela je povučeno, potpuno drugačije od svojih vršnjaka, sve do dana kada ju je majka nagovorila da krene na radionice mladih oboljelih od raka. Na radionici upoznaje Gusa Watersa (Ansel Elgart), bivšeg profesionalnog košarkaša koji je obolio od malignog tumora Kao što je rečeno u tekstu prije, Hazel kostiju te mu je amputiran dio noge. Svi je vrlo snažna osoba, a Shailene Woodley

svoju je ulogu odradila dajući sve od sebe. Potpuno se uklopila u zadatak te zbog svoje sposobnosti bacila u sjenu svojeg kolegu, dok su u romanu likovi u ravnoteži. No to je samo jedna mala pogreška redatelja. Film je rađen kao obrada teme iz filma Ljubavna priča 70-ih godina 20. st., s Ali MacGraw i Ryanom O'Nealom u ulozi studenata, a u današnjem filmu to je priča o tinejdžerima. Ta promjena ne mijenja temu ni sadržaj, već je drugačije prirode. Naime, nekada su u kina išli više dvadesetogodišnjaci, a danas su to tinejdžeri, pa su, da bismo bolje doživjeli radnju, prikazani mlađi glumci. Bili vi tinejdžeri ili ne, film je tu kako bi nam prikazao život i sve prepreke te je napravljen za sve uzraste, a informacije govore da su kinodvorane bile prepune oduševljenih gledatelja. Film je pogledan rekordnih 17 milijuna puta. Damjana Zoroja (2.4)

FILMOVI Titanic (1997.)

itanic je jedan od Oscarom najnagrađivanijih filmova, osvojio je čak 11 pozlaćenih kipića. Autor i redatelj filma ljubitelj je morskih dubina James Cameron. Zvijezde, odnosno glavni glumci, danas su vrlo poznati Leonardo DiCaprio i prelijepa Kate Winslet. Drama je snimljena 1997.,a produkcija filma započela 1995. To je jedan od najskupljih filmova svih vremena.

svoju kartu za Titanic osvojio na pokeru i u posljednji se čas ukrcao na brod. Jack i Rose upoznali su se kad se ona htjela ubiti, ali ju je Jack odgovorio od toga. Kroz cijelo putovanje Jack i Rose razvijali su svoje prijateljstvo koje je preraslo u pravu ljubavnu romansu. Nakon što su Jack i Rose dož i vje l i s vo je na jro ma nt i čni je trenutke, brod se suočava sa svojom U tom se filmu obrađuje priča o sudbinom. Santa leda našla se ispred legendarnom, kako su ga tada zvali, broda i kormilari ju nisu uspjeli zaonepotopivom brodu Titanicu koji je bići. Brod je polako počeo tonuti. Kana svoje prvo putovanje krenuo 1912. da su ljudi shvatili da će brod potoiz engleske luke Southampton, a sanuti, nastala je panika, a svirači su mo četiri dana nakon polaska pokušavali smiriti prestravljene ljudotaknuo je dno Atlantskog oceana. de sviranjem do samoga kraja. U svoj Radnja počinje zaranjanjem lovca na toj zbrci Jack je bio uhvaćen, ali ga je blago Brocka Lovetta (Bill Paxton) Rose spasila. Kasnije Cal pokušava do olupine Titanica, kako bi pronašaubiti njih dvoje, ali ne uspijeva. Na o dijamantnu ogrlicu. Pronađen je jednom od zadnjih čamaca za crtež nage žene s traženim predmespašavanje Cal je našao svoje mjesto, tom oko vrata. Slika je dana medijiali Jack i Rose nisu bili te sreće. Oni ma i ubrzo se Brocku javila starica su završili u ledenom moru u kojem koja je tvrdila da je ona žena sa slise Jack na kraju smrznuo. Rose je ke. Kad se našla s Brockom i njegopreživjela i nikad nije zaboravila vom posadom, započela je svoju prisvog Jacka. Film je bio jako hvaljen ču. Tada je bila mlada djevojka imezbog tehničke obrade i originalnih na Rose DeWitt Bukater. Bila je zaspecijalnih efe kata, ali ipak ručena za sina bogatog pitsburškog napravljeno je dosta grešaka u tajkuna Cala Hockleyja (Billy Zane). snimanju, npr. u jednom trenutku Jack Dawson (Leonardo DiCaprio) vidi se kamera u staklu, frizure bio je mladi nadobudni slikar koji je

glumaca mijenjaju se tijekom razgovora, ali to su sve vrlo male i nezamjetne stvari. Autor nam je htio pokazati tu katastrofu na jedan zanimljiv način i to je uspio kroz likove Jacka i Rose, koji su odlično odglumili svoje uloge, tako da mi suosjećamo s njima i proživljavamo sve njihove nedaće (ne baš u punom smislu riječi). Titanic je film o tragediji i on nas uči o prolaznosti života; kako nigdje nismo sigurni i trebamo cijeniti svaki trenutak života jer nikad ne znamo što se može dogoditi. Za Titanic su govorili da je nepotopiv, ali je ipak potonuo i zauvijek zarobio živote ljudi čije priče nikada neće biti ispričane. Marina Kaluža (2.4)

Top-lista najboljih filmova (IMDb) 1. Iskupljenje u Shawshanku (1994.), Kum (1972.) – 9,2/10 2. Kum 2 (1974.) – 9/10 3. Vitez tame (2008.), Pakleni šund (1994.), Schindlerova lista (1993.), Dvanaest gnjevnih ljudi (1957.), Dobar, loš, zao (1996.), Gospodar prstenova: Povratak kralja (2003.) – 8,9/10

Zanimljivosti – Rusi su svojega Hobita snimili 1985. – Sean Connery odbio je uloge u Matrixu, Gospodaru prstenova, Jurskom parku i Indiani Jonesu 4 Izvor: http://studentski.hr/studenti/zanimljivosti/ove -stvari-o-filmovima-i-glumcima-sigurno-nisteznali/ (pristupljeno 11. lipnja 2015.).

FILMOVI Nedodirljivi (2011.)

akon francuskog hita Taxi 3, koji je redatelj Luc Besson obogatio brojnim akcijskim vratolomijama punim adrenalina, u kina je došla njegova potpuna suprotnost. Redatelji Olivier Nakache i Eric Toledano prikazali su dirljivu priču jednog kvadriplegičara te njegovo neobično prijateljstvo sa siromašnim mladićem. Na početku filma u mnogim ljudima pojavi se sažaljenje, no razvoj radnje donosi vrlo humoristične situacije koje će svakome popraviti dan! Film je vrlo zanimljiv jer govori o

Brzi i žestoki V (2011.) ogromnoj želji i borbi za životom, potiče nas da nikada ne odustanemo te da znamo uživati u životu jer nikada ne znamo što nas može snaći. Svima preporučujem da pogledaju film te se uz smijeh, tugu i pregršt drugih osjećaja također zabave i nauče koliko je važno biti jednostavan i iskren. Nakon ovog filma imat ćete osmijeh na licu i poseban, topao osjećaj oko srca, a da i sami ne znate zašto. Lara Uzelac (4.1)

Kviz o Batmanu (1989.)

0 – 2 Ne poznaješ Batmana.

1. Tko je redatelj filma Batman?

6 Ti si pravi obožavatelj Batmana i znaš sve o njemu

3 Poznaješ ga, ali nedovoljno. 4 – 5 Dobro poznaješ Batmana.

2. Tko je utjelovio Batmana? 3. Kako se zove grad u kojem se odvija radnja? 4. Tko je ubio Batmanove roditelje? 5. Što vozi Batman? 6. Tko je Batmanov pomoćnik? RJEŠENJA: 1. Tim Burton, 2. Michael Keaton, 3. Gotham, 4. Joker, 5. Batmobil, 6. Robin

Mišljenje GAM-a

rzi i žestoki svjetski je poznat serijal američkih akcijskih filmova baziran na ilegalnim uličnim autoutrkama te pljačkama. Pod producentskom palicom studija Universal serijal je započet 2001. godine. Brzi i žestoki postali su hit u nevjerojatnom vremenskom roku. Možda zbog zgodnih glumaca, a možda i zbog omamljujućeg zvuka motora ilegalno nabavljenih automobila. Dakle, ako vas navedene stvari privlače, ne znam zašto ovaj film još niste pogledali?! Vin Diesel i Paul Walker predvode povratak zvijezda iz svakog poglavlja eksplozivne franšize o brzini dolaskom petog nastavka neponovljivog serijala na velike ekrane 2011. godine. Ovoga puta na suprotnoj strani zakona nalaze se bivši policajac i čuvar zakona Brian O'Conner te Dominic Toretto, kažnjenik. Redatelj Justin Lin glavne je junake (ipak bježe pred zakonom) smjestio u Brazil, kolijevku kriminala. Federalni agent Luke Hobbs nikada ne griješi, no u ovom slučaju traganje za navodnim negativcima navodi ga na razmišljanje. Oslanja se na instinkt kako bi se dočepao plijena (O'Connera i Toretta te njihove bande). Nakon čitavog niza preokreta radnje i novog zločinca upletenog u igru života i smrti, Hobbs je ranjen. Spašava ga Dominic, što mijenja njegove prioritete. Pomaže ovoj avanturističkoj obitelji te osigurava daljnju suradnju s nevjerojatnim vozačima. Radnja je brza, kao što se i očekuje u filmu o brzim autima, a Chris Ludacris Bridges i Tyrese Gibson donose dozu humora. Film kao takav i nema neko dublje značenje osim toga da je obitelj, kakva god ona bila, najvažnija stvar na svijetu. Dakako, možete i pretpostaviti da se Dwayne The Rock Johnson i Vin Diesel natječu za krunu najveće, najopakije i najćelavije filmske zvijezde. Tko je dobio titulu? Odluka je na vama. Lucia Dundović (2.4)

FILMOVI Gospodin Nitko (2009.)

ežiju znanstvenofantastične drame Gospodin Nitko potpisuje Jaco Van Dormael, ujedno i autor filmskog scenarija. Ovaj kanadsko-belgijsko-francusko-njemački film u trajanju od 141 minute svjetsku premijeru doživio je na 66. po redu Međunarodnom filmskom festivalu u Veneciji, gdje je i nagrađen. Uz navedenu film je osvojio čitav niz međunarodnih filmskih nagrada od kojih se posebno ističe Europska filmska nagrada 2010. Odličnu filmsku ekipu u glavnoj ulozi predvodi izvrsni Jared Leto (za jednu od kasnijih uloga nagrađen Oscaro m). On t umači Nema Nobodyja od odrasle do staračke dobi. Uz njega tu su Sarah Polley, Diane Kruger i brojni drugi. Radnja filma počinje 2092.,a Nemo Nobody (Nitko) najstariji je i ujedino posljednji smrtni čovjek. Ima 117 godina i uskoro će umrijeti. Njegove posljednje dane besmrtnici promatraju poput reality showa. U nje-

govu sobu ušulja se novinar kojemu Nemo prepričava svoj život. Nemova je priča zbunjujuća i puna proturječnosti. U jednom trenu govori o životu s ocem, već u sljedećem s majkom, u jednom trenu umire, a onda je opet živ. No, Nemo nije zaboravan starac. On govori o raznim životnim putovima kojima je mogao krenuti ovisno o vlastitim odlukama od kojih je najveću morao donijeti kao devetogodišnjak kada su se njegovi roditelji rastali. Na samom kraju filma svemir se počinje sužavati, vrijeme teče unazad, pa posljedice postaju uzroci, a uzroci posljedice.

posljedice beznađa i depresije, što simbolizira plava boja. Izabirući Jeane, Nemo izabire materijalno blagostanje. Anne u Nemov život unosi pravu ljubav i strast, pa je njihov odnos obojen crvenim detaljima. Na kraju života Nemo je ponovno okružen bijelom. Dakle, sudbina ga je dovela na početak, u situaciju gdje je ponovno sve moguće.

Ovaj film može se tumačiti na mnogo načina. Primjerice, simbolikom boja u filmu. Nerođeni Nemo okružen je bijelom bojom koja sadrži sve boje spektra što podržava prenesenu poruku filma kako postoje sve mogućnosti dok ne odaberemo. Svaka od tri glavne niti priče, vezane za tri moguće Nemove supruge, također je obojena drugom bojom. U svom životu s Elise Nemo proživljava

Katarina Škrbić (2.4)

Gospodin Nitko postao je kultni film. Putovanje kroz Nemov život priča je koja će nas zaokupiti te svojom slojevitošću sigurno privući da je uživajući gledamo iznova.

Nekoliko filmskih citata – „I'm gonna make him an offer he

can't refuse.” (Kum) – „Love means never having to say you're sorry.” (Ljubavna priča) – „E.T. phone home.” (E.T.) – „I'll be back.” (Terminator)

Mišljenje GAM-a

Matrix (1999.)

atrix je znanstvenofantastični i akcijski film redatelja Andyja i Laurence Wachowski, snimljen 1999. godine. U ulozi Nea našao se Keanu Reeves, Morpheusa – Laurence Fishburne, Trinity – Carrie-Anne Moss, a u ulozi agenta Smitha – Hugo Weaving. Matrix je prvi dio istoimene trilogije. Film je smješten u dvije realnosti, dva različita svijeta, pravi svijet i matrix (matricu). Nakon izuma umjetne inteligencije strojevi su postali svjesna bića te su počeli stvarati vlastitu civilizaciju. Ubrzo je izbio rat između ljudi i strojeva. Budući da su se strojevi tada isključivo oslanjali na solarnu energiju, ljudi su u očajničkom pokušaju proveli operaciju Dark Storm: nanotehnologijom su zauvijek prekrili nebo gustim, tamnim oblacima i onemogućili prodor svjetla. Kao posljedica sav je organski život na površini izumro, i površina je zemlje bez vegetacije, prekrivena golim stijenama i blatom. Ljudi su u potrazi za toplinom izgradili novi grad Zion, duboko ispod površine gdje je prisutan toplinski utjecaj Zemljine jezgre. Nakon gubitka Sunčeve energije, strojevi su novi izvor energije pronašli u ljudima: ljudi su

uzgajani i koriste se kao svojevrsne baterije, preko bioelektriciteta. Dok provode život u kapsulama, ljudima je um smješten u matrix – zapravo simulaciju svijeta iz 1999. Sastoji se od ljudskih avatara (projekcija u matrixu) i programa. Osim policije, koja se sastoji od ljudskih avatara, stojevi su u matrix ubacili i programe, agente. Oni imaju nadnaravne sposobnosti i mogu se teleportirati na lokaciju bilo kojeg avatara u matrixu. Film nas na početku upoznaje s Neom, kompjuterskim programerom koji je u privatnom životu haker. Ubrzo Trinity, koju progone agenti, stupa s njim u kontakt. Neo se kasnije sastaje s misterioznim Morpheusom, koji mu daje mogućnost da odabere jednu od dvije pilule; prva otkriva istinu o matrixu, a druga briše sjećanje zadnjih događaja i omogućava nastavak dosadašnjeg života. Neo odabire crvenu pilulu i budi se u kapsuli, spojen na desetine žica. Matrix je osvojio četiri Oscara: za montažu, montažu zvuka, vizualne efekte i zvuk. Redatelji su inovativno spojili fantastiku i akciju, koja je ključan dio filma, jer nadnaravni skokovi i manevri pokazuju da matrix nema prirodnu gravitaciju i ne poštuje zakone fizike, već je sve

Filmske nagrade

simulacija – simulacija koja je podložna modifikaciji. U filmu su prisutne brojne scene koje koriste bullet time – usporen tijek vremena u kojem se jasno vidi putanja metka koji polako klizi kroz zrak, i pokreti koji u stvarnosti traju nekoliko milisekundi. U matrixu samo um postavlja granice, ali život nije neograničen – smrt u matrixu ujedno je i smrt u pravom svijetu, jer um ne može umrijeti da bi se kasnije vratio u život, tj. simulacija je toliko realna da um vjeruje da je mrtav. Matrix nije film za opuštanje ili film koji se gleda samo zbog akcijskih scena – da bi ga se u potpunosti shvatilo, treba ga pažljivo gledati jer neke od ideja na prvi su pogled nepredočive. Matrix je, po mojem mišljenju, jedan od najutjecajnijih i najkvalitetnijih znanstvenofanstastičnih filmova svih vremena, i jako će ga se dugo uspoređivati s filmovima slične tematike. Trebao bi biti svojevrstan uzor svim redateljima SF filmova. Zajedno sa svoja dva nastavka Matrix tvori neponovljivu upečatljivu trilogiju koja je zauvijek promijenila SF scenu. Marin Numić (2.4)

Mišljenje GAM-a

Kada je dodijeljen prvi Oscar? – dana 16. svibnja 1929. Što je Zlatna malina? – nagrada za najgora filmska ostvarenja Koja se nagrada dodjeljuje u Cannesu? – Zlatna palma

Zabavne i informativne filmske sadržaje pripremile su: Natali Pejaković (1.2), Astrid Lucija Peraić (1.2), Matea Racar (1.2), Matea Tramošljanin (1.2) i Katarina Škrbić (2.4).

KOLIKO ZNAMO?

CENZURA

iječ cenzura potječe od latinske riječi censura što znači procjena imetka, ocjena. Prema definiciji Hrvatske enciklopedije to je sustav administrativnih mjera koje poduzimaju državne, vjerske, stranačke i druge vlasti protiv objelodanjivanja, čitanja, širenja i posjedovanja, slušanja i gledanja nepoćudnih i za društvo opasnih tiskanih i rukopisnih knjiga, filmova, videokaseta i slične građe te radijskih i televizijskih emisija, kazališnih predstava i dr. Postupci koje vlasti poduzimaju protiv opasne građe različiti su od države do države, a ovise o političkoj i vjerskoj situaciji te procjeni vladajućih koliko tiskana ili izgovorena riječ ugrožava interese dotične države.

prognan iz zemlje, a njegova knjiga O bogovima javno spaljena jer se u njoj drznuo posumnjati u postojanje bogova. U srednjem vijeku Crkva je u potpunosti uspostavila nadzor nad proizvodnjom i distribucijom knjiga, pa nepoćudne knjige nisu ugledale

Da zaključimo, cenzura postoji oduvijek i u određenoj količini i obliku postojat će zauvijek. Nekad je pračovjek udario toljagom po glavi drugoga ako nije bio zadovoljan onim što je ovaj drugi rekao ili napravio. Danas se vode duge sudske parnice na temu uvrede časti i prouzrokovanja duševnih boli u kojima se traže velike novčane odštete i javne isprike, jer uvijek će biti onih koji vladaju i postavljaju pravila i onih koji će reći ili napisati nešto što navedenima neće biti po volji...

Gledajući kroz povijest, pojavljivali su se razni oblici cenzure od kojih su najčešći: a) PREVENTIVNA CENZURA koja podrazumijeva nadzor nakladnika i tiskara, ograničavanje financijske potpore određenim izdavačima, postavljanje podobnih ljudi za urednike listova i knjiga, obvezu autora da daju na pregled rukopis prije slanja u tiskaru i slično. b) AUTOCENZURA koju provode sami autori u strahu od mogućih posljedica ako njihovo djelo bude objavljeno, a nije u skladu s trenutnom situacijom i klimom u državi. c) SUSPENZIVNA CENZURA koja je kroz povijest bila različita, npr. represija protiv autora, izdavača, čitatelja (vlasti su prisiljavale autore da sami promijene svoja djela), zabrana nepoćudnih tiskovina i filmova, sastavljanje popisa knjiga koje se ne smiju držati u knjižnicama, pa do osuđivanja autora na zatvor i progonstvo. U starom vijeku cenzura je bila vrlo malo prisutna jer većini autora nije padalo na pamet napisati nešto što bi bilo u suprotnosti sa stavovima vladajućih. U staroj Grčkoj jedan od rijetkih primjera cenzure datira iz 5. st. pr. Krista kad je filozof Protagora

tiska, još uvijek postoji određena razina cenzure, jer uvijek ima tema, načina izražavanja i mišljenja s kojima se vlast ne slaže i nastoji ih ograničiti i svesti na najmanju moguću razinu. No to nije jednostavno jer živimo u vremenu kada su znanost i tehnologija toliko napredovale da je naprosto nemoguće pročitati i ograničiti svaki tekst koji je napisan, pregledati svaki filmski uradak (pogotovo amaterski) prije nego ga netko pusti u opticaj, spriječiti radijskog ili TV voditelja da u emisiji uživo postavi neko nepodobno pitanje koje nije bilo predviđeno i sl.

svjetlost dana. Otkrićem tiskarskog stroja sredinom 15. stoljeća broj nepoćudnih knjiga naglo se povećao, a pojavom reformatorskog pokreta M. Luthera dolazi do sve veće angažiranosti crkvene vlasti u cenzuriranju. Slabljenjem Crkve svjetovni vladari preuzimaju ulogu cenzora, pa donose mnoge zakone o slobodi tiska čemu su se oštro usprotivili, među ostalima, i enciklopedisti iz Francuske, kao i mnogi drugi slobodoumni ljudi tog vremena. U 18. i 19. stoljeću tiska se velik broj novina i političkih magazina što znatno utječe na društveni i politički život ljudi, pa je vlast primorana pooštriti zakone o cenzuri u većini europskih zemalja. Totalitarni režimi 20. st. provode strogu cenzuru. Razvojem društva kroz stoljeća i stupnjem demokracije koja vlada u određenoj zemlji definirana je i cenzura. Pa tako i danas kad gotovo sve zemlje smatraju da imaju razvijenu demokraciju i slobodu govora i

Antonela Antić (4.1) Izvor: http://www.enciklopedija.hr/ Natuknica.aspx?ID=11246

GUŠIMO SE U INFORMACIJAMA, A GLADNI SMO ZNANJA

edna od karakteristika modernog čovjeka jest njegovo traganje za utočištem od ubrzanog tempa života, potreba za bijegom od stvarnosti i uranjanjem u svijet mašte i ideala. Takvo što osoba ostvaruje na brojne načine: posezanjem za najnovijim ostvarenjima avanturističke književnosti ili pak pribjegavanjem u nešto neposrednije iskustvo filmova i videoigara. Vjerojatno nije pogrešno ustvrditi kako je među novijim generacijama ovo potonje najučestaliji oblik eskapizma, a nepresušan izvor tog primamljivog načina razonode upravo je internet. Još prije pojave sedentarnosti i uspostave stalnih naselja, čovjekovi su preci iskazivali stanovitu sklonost k stvaralaštvu te razvijanju vlastitog izričaja. O tome nam svjedoče nebrojeni nalazi spiljskog slikarstva, vješto urešenog i raznolikog oružja te, u kasnijem razdoblju, davanje osobnog izraza svakodnevnim predmetima kao što su kuhinjski pribor i posuđe. Ta je potreba za alternativnim načinima samoostvarenja svojstvena upravo čovjeku i još je neviđena pojava u ostalih životinjskih vrsta. Na temelju toga može se lako zaključiti da će s daljnjim razvojem ljudske zajednice i sve manjom količinom vremena utrošenog na osnovne životne potrebe rasti i čovjekova potreba za spo-

menutim metodama izražavanja. Današnje društvo, izuzmemo li zemlje Trećeg svijeta, bilježi nenadmašenu stopu razvoja: prvi put u povijesti ljudskom je biću omogućen časovit pristup fundamentalnim potrepštinama kojima osigurava svoj opstanak i potpuna izoliranost od neposredne opasnosti predatora te oskudice s kojima je njegov predak bio svakodnevno suočen. Znači li to da je čovjek, napokon, nakon dugih tisućljeća prožetih siromaštvom i epidemijama, pronašao sreću? Upitamo li većinu ljudi, odgovor će najvjerojatnije biti negativan. Zaista, postotak ljudi koji pate od depresije i raznih vrsta anksioznosti postupno se, ali sigurno povećava, a s time dolazi i povećan broj pojedinaca koji u traganju za skloništem od životnih nedaća pribjegavaju raznim oblicima eskapizma; među kojima je, dakako, i internet. U toj zamršenoj mreži odnosa i neprestane stimulacije čovjek postaje otuđen od svoje okoline i vlastita mu se stvarnost sve više pričinja monotonom i dosadnom. Internet postaje njegovo stalno utočište, svjetlo na kraju staze kojom haraju osuda i vječna borba za mjesto u zajednici: ponukana zamamnom mogućnošću drugačije stvarnosti, osoba se više ne osjeća obveznom da se izravno suoči s izazovima koji joj se čine nepremos-

tivima, već otupljuje svoj doživljaj nemile svakodnevice i okreće se njezinu ljepšem, idealnijem utjelovljenju. I dalje se naveliko raspravlja o prednostima, odnosno nedostacima, koje internet donosi modernome čovjeku. Dok neki ističu trenutačan pristup enormnoj količini informacija te izravnu povezanost s gotovo čitavim svijetom kao neoboriv dokaz njegova pozitivnog doprinosa društvu, drugi upozoravaju na povećanu odcijepljenost pojedinca od zajednice koju internet uzrokuje te naglašavaju kako je znatan dio navedenih prednosti iskorištavan na pogrešan način: okupljanjem na poznatim socijalnim stranicama poput Facebooka te uspostavom kratkotrajne, pretežno površne komunikacije nauštrb proširivanja vidokuga. Tema je, kao i mnogobrojne druge vezane uz nagli napredak tehnologije, još uvijek otvorena, no sasvim je sigurno da ne smijemo zatvarati oči pred utjecajem koji spomenuti problemi vrše na kvalitetu našeg života. Lana Finderle (3.1) Mentorica: Vesna Brala

POZNATE ZABLUDE NOJEVI U OPASNOSTI ZABIJAJU GLAVU U PIJESAK. KORISTIMO SAMO 10 % MOZGA.

ZLATNE RIBICE PAMTE SAMO TRI SEKUNDE.

RAJČICE SU POVRĆE.

Pokušajte saznati pravu istinu o navedenim netočnim tvrdnjama. 27

DUH JAPANA PRIJATELJSTVO Grad Kawasaki darovao je Rijeci skulpturu Prijateljstvo povodom desete obljetnice prijateljstva dvaju gradova. Skulpturu je izradio Katsuzo Entsuba.

KAWASAKI Broj stanovnika: 1 433 765 (2014.) Položaj: obala Tokijskoga zaljeva (prefektura Kanagawa) Promet u luci: 60 000 000 tona godišnje Izvor: (pristupljeno

Posjetite: 1. Kawasaki Daishi (budistički hram); http://www.kawasakidaishi.com/ 2. Nihon Minka-en (park u kojem se nalaze tradicionalne japanske kuće); http://english.nihonminkaen.jp/ 3. Fujiko F. Fujio Museum (muzej za ljubitelje mangi); http://fujiko-museum.com/english/welcome/.

Prijateljstvo

ISTRAŽITE

http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=31000 8. lipnja 2015.).

Jeste li znali da je u parku na Pećinama zasađena japanska trešnja, da se u parku Nike Katunara na Plumbumu nalazi japanska kamena lanterna (još jedan poklon Kawasakija) te da u Rijeci postoji japanski vrt?

Fontana na Korzu

GLAZBA U JAPANU NAJPOPULARNIJI GLAZBENI ŽANROVI

hrvatskom jeziku pjeva ariju U boj, u boj već skoro 90 godina.

Budući da je glazba u Japanu raznovrsna, nemoguće ju je u potpunosti opisati. Omiljeni su žanrovi: J-pop, J-rock, punk i visual rock. NEKI OD NAJPOPULARNIJIH BENDOVA

Zajčeva se arija proširila Japanom nakon Prvoga svjetskog rata. Japanski su je vojnici čuli tijekom remonta američkoga broda i naučili napamet. Japanci dugo vremena nisu znali o čijoj je pjesmi riječ. To su utvrdili tek 1979.

– One OK Rock (muški rock-bend) – Scandal (ženski rock-bend) – Gauze (punk-bend) – The Gazette (visual rock-bend)

Izvor: http://jp.mvep.hr/hr/vijesti-i-najave/japanski -zbor-kwansei-gakuin-sveucilista-iz-japanaotpjevat-ce-u-zagrebu,23880.html (pristupljeno 12. lipnja 2015.).

ZAJČEVA ARIJA

Astrid Lucija Peraić (1.2)

Muški zbor prestižnoga japanskog fakulteta Kwansei Gakuin na

U blizini autobusa

JAPAN Priča o Tokiju (1953.)

RIJEČKA GLAZBENA SCENA

RIJEKA – GRAD ROCKA

ko bi rekao da je naša malena i nekima pomalo dosadna Rijeka nekada zapravo bila središte punka u cijeloj Jugoslaviji! Do pred nekih tridesetak godina ulice Rijeke vrvjele su pa nk e ri ma , a m je s t a po p ut legendarnog Palacha te raznih domova i omladinskih klubova punila su se mladim umovima ž e l jni m ne če g no vo g , ne če g drugačijeg. Dok neki poput Leta 3, Pasa i (od nedavno) ponovo Grča i dalje vladaju scenom, neki su, nažalost, barem od strane mlađih generacija, u potpunosti zaboravljeni.

Vjeran Pas, a zajedno s već spomenutim Parafom 21. studenog 1979. dijele pozornicu u Kristalnoj dvorani u Opatiji. Uz njih važno je spomenuti i druge riječke punk i rock-sastave iz doba 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća kao što su Kaos, Mrtvi kanal, Istočni izlaz, Ogledala, Umjetnici ulice, Grad, Laufer i mnogi drugi.

Za po če t a k je na jv a ž ni je spomenuti takozvane punk-pionire, grupu Paraf. Osnovani 1976., iste godine, točnije 31. prosinca, održali su prvi punk-koncert u Jugoslaviji, na Belvederu. Ubrzo nakon slijede Termiti sa svojim kultnim hitom

Danas nema toliko punk-bendova i većina mjesta gdje su se nekada održavali koncerti, osim, naravno, Palacha, sada ni ne postoji, no i dalje se osjeća ta volja i želja za promjenom. Noviji bendovi poput Larva, Punjenih papiga te Kreše i kiselih kiša uspjeli su vratiti nešto

Ana Brlas (2.3)

Svi oni uspješno su ostavili trag na riječkoj rock-sceni, a u njihovoj ostavštini nastavljaju uživati i mladi naraštaji koji se poistovjećuju s tim pogledom na svijet, odnosno svjetonazorom.

tog pankerskog duha, a na mlađim je generacijama red da on opstane. Zahvaljujući organizacijama poput Ri Rocka, i dalje tu i tamo imamo prilike poslušati nekakav punk-koncert te odahnuti od brige da je punk u Rijeci nestao. Iako ima pankera i ljudi koji nastoje održati tu scenu živom, žalosno je gledati kako sve više mladih Riječana zapravo ne zna povijest i kulturu svoga grada i otkuda potječu, kamo su njihovi stariji izlazili ili pak kamo oni sami izlaze. Baš kao što su pjevali Termiti u pjesmi Vjeran Pas („Svašta nam se događa / Mozgove nam tupe / U život kreće samo dio nas / U životu prolazi samo vjeran pas”) – grad koji je bio svoj i svačiji, s toliko potencijala i želje za slobodom, prvi je zalajao. Nina Manola Čoholić (1.2)

UPOZNAJMO PROFESORE

a zakonim ila b Živim po m a is nikada n duše te a n e optereć arima. lnim stv materija

FEDORA VIDAS DEJHALLA Sjedeći u udobnim foteljama knjižnice naše škole, uz puno zadovoljstva i smijeha, porazgovarali smo s profesoricom Fedorom Vidas Dejhalla. Nastavnica je matematike otvoreno i nasmijano odgovarala na svako naše postavljeno pitanje.

Zašto ste odlučili postati profesorica i kada ste osjetili sklonost prema matematici i fizici?

na pustom otoku, bez utjecaja nemotivirajuće okoline.

– Sklonost prema matematici i fizici osjetila sam još u osnovnoj školi, a poticali su mi je izvrsni profesori. Zahvaljujući njima, matematika i fizika postali su mi najomiljeniji i najlakši predmeti.

Da niste profesorica matematike, koje biste drugo zanimanje odabrali?

Sjećam se razgovora sa svojim profesorom u srednjoj školi, Ivom Radovčićem, o odabiru studija. Mislim da mi je taj razgovor, kojim mi je pružio veliku podršku, bio presudan za konačan odabir. Recite nam nešto o svojim počecima u razredu.

– Ne znam. Cijeli život nastojim biti spontana i činiti ono što me ispunjava, a to mi je uveliko pomoglo i oko matematike. Koji predmet ili predmete smatrate najvažnijima u školovanju?

– Ahh, kada sam ušla u učionicu, rekla sam sebi da je ista stvar kao i prije... samo što gledam učionicu s druge strane. (Svi smo se nasmijali toj čudnoj, ali istinitoj činjenici.)

Profesorica nam je na ovo pitanje odgovorila protupitanjem:

Kao početnik ne stigneš razmišljati kako ti je. Nastojiš dati sve od sebe. Volim ponekad opet sjesti u klupu.

Nakon podosta neuspjelih pokušaja i razmišljanja odgovorila nam je:

Opišite svoj odnos s učenicima. Što mislite o predrasudama koje kruže o Vama? – Tijekom cijelog svog radnog vijeka nastojim imati konstantan odnos. Učenicima prilazim s puno poštovanja, a to je nekima veliki teret. Osjećaju da ga pozitivnim odnosom prema radu moraju vratiti, a to baš i nije lako. Matematički rečeno, bijekcija mora postojati. Ne optužujem učenike za njihove predrasude o meni. Svjesna sam da okolina ima veliku moć. Znam da su u toj okolini oni do čijeg mi je mišljenja stalo i oni na čije se ne obazirem. Citirat ću rečenicu iz stare priče Stvarna vrijednost prstena: „Zašto ideš kroz život želeći da netko nebitan otkrije tvoju pravu vrijednost?“ Ja ne želim. Često poželim biti s učenicima sama,

– Što vi mislite, koji bi to predmet, po meni, bio od velike važnosti?

– Tjelesni odgoj. Smatram da cijeli život moramo biti u dobroj fizičkoj kondiciji i da treba razviti sportski duh kao što nam je govorio profesor Duško Glavičić, moj profesor tjelesnog, strah i trepet u moje vrijeme u ovoj školi. Danas smo mu mnogi zahvalni. Čime ste se bavili u mladosti, koji su bili Vaši hobiji? – Osjećala sam, osim prema prirodnim predmetima, veliku ljubav i prema likovnom odgoju. Voljela sam crtati. Moji radovi osvajali su nagrade na natjecanjima. Inače, cijela moja obitelj posjeduje taj dar, a naši domovi prepuni su naših maštarija. Volim putovati, a volim i onaj osjećaj pripadnosti kada se vratim u svoj grad. Smatrate li da ste dobro iskoristili i ispunili svoj život?

Profesorica Vidas Dejhalla s novinarima

– Da, barem nastojim to činiti jer svakodnevno obogaćujem duhovni život. Živim po zakonima duše te nikada nisam bila opterećena materijalnim stvarima. Ljepota je sjesti u svoju barku, otići na ribe, otići ujutro na more i uživati u mirisu mora i šume. Učenicima kažem da žive svoj život i za samostalno postavljene ciljeve. Ako to prihvati barem jedan učenik u generaciji, dobro se osjećam. Bitno je da živite u sadašnjosti i budete prisutni u sadašnjem trenutku.

FILM Recite nam nešto o svojim najdražim filmovima, serijama ili knjigama. Koje biste od njih preporučili drugima? – Istaknula bih knjigu Moć sadašnjeg trenutka Eckharta Tollea koja mnogima može dati snagu i podršku u životu. Filmovi su koje bih stalno mogla gledati, vama će to vjerojatno biti smiješno, Forrest Gump i Hachiko. Ne volim preporučivati filmove jer sam se u preporukama često razočarala. Sve je stvar ukusa i trenutka. Petra Lukić i David Bernetić (2.4)

UPOZNAJMO PROFESORE rofedobar p je a d m ošenje Smatra , uz pren ji o k j a sor on stvariti iuspije o s s učen znanja, an odno iv t o k r u b r t o s a kon ti ih k a ir t e r t cima, ne jeve.

HRVOJE GROFELNIK Hrvoje Grofelnik uspješan je nastavnik koji se može pohvaliti titulom doktora znanosti, autor je školskih udžbenika iz geografije te jedan od ovogodišnjih dobitnika Županijske nagrade za odgojno-obrazovne djelatnike. volio da se na kraju dana mogu okrenuti i vidjeti konkretne materijalne rezultate svoga rada te bi mi bilo draže raditi u prirodi, na otvorenom. Kakvi ste privatno i kako Vas, po Vašem mišljenju, vide naši učenici?

Doktorat, rad na terenu

Zašto i kada ste se odlučili za posao nastavnika, i zašto baš geografija? – U osnovnoj mi je školi razrednik bio profesor geografije i on je ostavio dovoljno upečatljiv trag da sam zavolio geografiju. U srednjoj sam se školi dvoumio, ali na kraju sam shvatio da je geografija jedini predmet koji sam htio i volio učiti. Na početku fakulteta uopće mi se nije svidjelo to da ću najvjerojatnije postati profesor, ali s vremenom sam se pomirio s tim. Nakon fakulteta tražio sam posao izvan učionice, ali takvih je poslova u mojoj struci relativno malo. Čak sam i imao neke ponude, a jedna je od njih bila na Velebitu usred ničega te mi se ta zamisao nikako nije svidjela. Vrlo ste uspješni u svome poslu, no jeste li se ikada htjeli baviti nečim drugim? – Tada je odabir pao na geografiju, ali sada da idem birati fakultet, ne znam bi li to bila geografija, najvjerojatnije i ne. Iskreno, profesorski mi se posao sviđa i smatram da mi leži. Ipak, radije bih

– Mislim da je velika razlika od prvog do četvrtog razreda jer kako učenici odrastaju, bolje se upoznajemo. Uvijek sam imao korektan odnos s učenicima. Ja se trudim njima biti profesor, mislim da je krivo to što se danas u suvremenom školstvu moji kolege često trude imati prijateljski odnos s učenicima. Moja zadaća nije da se ovdje nekome svidim, nego da nekoga naučim ponešto iz geografije ili, ako okolnosti dopuste, nešto o životu. Naš odnos obično ima boljih i lošijih trenutaka, ali profesorski posao ima često i odgojni dio koji ga čini zahtjevnim i izazovnim. Što, po Vašem mišljenju, znači biti dobar profesor? – Smatram da je dobar profesor onaj koji, uz prenošenje znanja, uspije ostvariti konstruktivan odnos s učenicima, ne tretirati ih kao brojeve. Jedan ste od ovogodišnjih dobitnika Županijske nagrade za odgojno-obrazovne djelatnike. Kako biste to prokomentirali? – Možda će zvučati neskromno, ne želim tako zvučati, ova je nagrada sigurno velika čast, ali isto tako mislim da je to prirodni slijed onoga što se događalo svih ovih godina u mom pedagoškom i znanstvenom radu. Koliko mi je drago što sam dobitnik ove nagrade, toliko je ona i poticaj za rad dalje. Baš zato što sam tijekom primanja ove nagrade

razmišljao o tome što i kako dalje, smatram da je nagrada ispunila svoj smisao. Autor ste školskih udžbenika iz geografije za prvi i četvrti razred. Kako ste se odlučili za pisanje udžbenika? Koliko je to težak posao? – Još za vrijeme fakulteta priželjkivao sam i nadao se da ću jednoga dana nešto napisati. Kada sam počeo raditi, smatrao sam da je to nešto nemoguće, ali okolnosti su se poklopile i u određenom su me trenutku nazvali i pitali bih li volio pisati, a ja sam pristao. Pristao sam ne znajući koliko je to težak, dugotrajan i mukotrpan posao, poprilično nezahvalan jer će se udžbenički tekst još godinama čitati te na čiji se račun dobiva puno kritika. S obzirom na potrebno vrijeme da bi se napisao i uobličio dobar udžbenik, nisam baš siguran da bih se ponovno upustio u takav posao. Možete se pohvaliti i titulom doktora znanosti. Što Vas je potaknulo na doktorat? – Nikad se u životu nisam zadovoljavao onim prvim koracima. Što god radio, pokušavao sam biti što bolji i davati svoj maksimum. Korak koji je

uslijedio nakon fakulteta bio je upis prvo magistarskog, zatim doktorskog studija. Doktorska bi disertacija trebala doprinijeti društvu, ali, nažalost, vrlo se često dogodi, pa tako i u mom slučaju, da ju društvo ne iskoristi. S jedne sam strane vrlo zadovoljan njome, a s druge strane ona još uvijek nije završena. Završena je kao pisano djelo, ali ono što je trebalo slijediti nakon toga, nije se dogodilo. I dalje pišem znanstvene radove, čak i ovih dana, te se nadam da ću jednoga dana doći do pravih ljudi koji će uspjeti nešto od toga ostvariti, na opće dobro, kako ne bi ostalo samo mrtvo slovo na papiru. Rekao bih i to da bez obzira što je doktorska disertacija znanstveni rad, koji nadilazi potrebe rada u školi, isto tako se pokazala kao izvrstan način praćenja svega novoga u društvu, što mi uvelike pomaže i u svakodnevnoj nastavi. Koje su Vaše zanimacije izvan radnoga vremena?

S profesorom Žitkom na vrhu Triglava

– Imam veliku obitelj, četvero male djece, tako da zanimacije definitivno ne manjka. Uz posao, obitelj i prijatelje tu je još i pisanje te bavljenje znanstvenim radom, a uz sve to ne ostane baš puno slobodnoga vremena. Možda za koju utakmicu i poneko planinarenje.

jeli. Ostali nastavci ne pretjerano, ali prvi mi je bio baš dobar. Volim SF te je jedna od serija koju volim pogledati Star Trek. Od novijih serija za razbibrigu povremeno pogledam Navy CIS ili nešto slično. Tina Bakić (1.4) i Franko Ivančić (4.5)

FILM Tema su našeg ovogodišnjeg broja serije i filmovi. Koji su Vam najdraži filmovi, žanrovi te što najviše gledate na televiziji? – Za vrijeme fakulteta imao sam običaj večer prije ispita otići u kino kako ne bih razmišljao o sutrašnjem ispitu. Jedne večeri naletio sam na Matrix i s početkom filma nisam baš bio oduševljen, ali na kraju su mi se taj film i originalnost ideje jako svid-

S učenicima na Risnjaku

S NATJECANJA...

DRŽAVNO NATJECANJE U BADMINTONU Već smo navikli na velike uspjehe naših atletičara, ali da će nas ove godine na državnom natjecanju predstavljati i badmintonaši, malo je tko vjerovao. Nakon iznenađujućih uspjeha na gradskoj, županijskoj i međužupanijskoj razini gamovci su se s tri zlatne medalje oko vrata uputili prema Dubrovniku. Tamo se okupilo šest najboljih ekipa države, a Noa Poklepović, Franko Antić, Teo Tomulić i Kevin Kovač branili su boje naše škole i grada. „Na državno natjecanje otišli smo potpuno rasterećeni jer nismo bili među favoritima. Jedini cilj bio nam je dati sve od sebe u svakom meču“, rekao je Franko. Ekipe

podijeljene

dvije

grupe, a ždrijeb je naše spojio s ekipama iz Karlovca i Jastrebarskog. Nakon što su u prvom kolu bez većih problema savladali Jastrebarsko (4 : 1), uslijedio je uzbudljiv dvoboj za prvo mjesto u grupi. Utakmica je završila rezultatom 3 : 2 u korist naših te su se tako, kao prvi u skupini, plasirali u polufinale. Uslijedila je utakmica protiv ekipe iz Dubrovnika, no domaćini su na kraju bili uspješniji (2 : 3). Finalna utakmica i utakmica za treće mjesto igrale su se idućeg dana. Nakon zasluženog odmora naši Momci u plavom (kako su sami sebe nazvali) trebali su ponoviti uspjeh iz grupe, tj. pobijediti Gimnaziju Fran Galović iz Koprivnice. Ovoga puta sreća nije bila na našoj strani te su Koprivničani bili bolji rezultatom

3 : 1 i uzeli brončanu medalju (posljednji meč nije se igrao jer nije utjecao na ishod). „Bili smo jako blizu medalje, no falilo nam je iskustva i sreće. Možda smo se vratili bez medalje, ali moramo biti zadovoljni onime što smo pokazali protiv veoma jakih ekipa“, poručili su državni polufinalisti. Dodajmo još da je prvo mjesto zauzela ekipa Prve zagrebačke gimnazije koja je u finalu bila bolja od gimnazijalaca iz Dubrovnika, a peto mjesto dijele Srednja škola Jastrebarsko i Tehnička škola Ruđera Boškovića Vinkovci. Franko Ivančić (4.5)

SJAJNA GODINA LUKE BANOVIĆA Luka Banović ove je školske godine ostvario nekoliko izvrsnih rezultata. Osvojio je prvo mjesto na državnom Natjecanju iz geografije te treću nagradu na državnom Natjecanju iz matematike. Uz to sudjelovao je i na Međunarodnoj olimpijadi mladih znanstvenika u Argentini.

Sa svečanoga primanja najuspješnijih učenika i mentora Primorsko-goranske županije u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskoga primorja (Katja Andrić, Katarina Cibić, Laura Jurica, Luka Banović i Ivana Žužić) Luka Banović

DEBATA Jakov Smešny, naš predstavnik na Međunarodnoj kemijskoj olimpijadi

Našem je debatnom klubu portal srednja.hr ove godine posvetio veliku pozornost: http://www.srednja.hr/Studenti/Vijesti/Gimnazij alci-iz-Rijeke-debatom-uspjesno-razbijaju-strahod-javnog-nastupa.

NAJBOLJI OVOGODIŠNJI REZULTATI 1. MJESTO / 1. NAGRADA DRŽAVNO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE

Luka Banović (1.5) Mentor: Hrvoje Grofelnik SFERIN LITERARNI NATJEČAJ Ivana Žužić (4.5) Mentor: Goran Krapić

2. MJESTO / 2. NAGRADA DRŽAVNO NATJECANJE IZ BIOLOGIJE Kevin Kovač (4.2) Mentorica: Marina Plišić

SVEČANI PRIJAM GRADA RIJEKE ZA NAJUSPJEŠNIJE UČENIKE I NJIHOVE MENTORE U HKD-u na Sušaku 19. veljače održan je svečani prijam učenika i mentora koji su u školskoj godini 2013./2014. na državnim ili međunarodnim natjecanjima, smotrama i susretima u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje ostvarili prvo, drugo ili treće mjesto. Mnogo je nagrada dodijeljeno učenicima i mentorima iz Gimnazije Andrije Mohorovičića Rijeka. Drugo mjesto – Al Depope, državno Natjecanje iz matematike, mentorica: Ksenija Bakarčić

DRŽAVNO NATJECANJE IZ KEMIJE

– Mihael Eraković, državno Natjecanje iz kemije, mentorica: Milka Dajak

Jakov Smešny (4.4) – pozvan na Međunarodnu kemijsku olimpijadu

Treće mjesto

Mentor: Vjekoslav Šinko DRŽAVNO NATJECANJE IZ POVIJESTI Lana Finderle (3.1) Mentorica: Jasna Bukarica-Kaurloto 58. GLAZBENE SVEČANOSTI HRVATSKE MLADEŽI Združeni zbor Gimnazije Andrije Mohorovičića Rijeka i Prve riječke hrvatske gimnazije Mentor: Branko Ivošević

3. MJESTO / 3. NAGRADA

– Klara Matijašič, državno Natjecanje iz talijanskog jezika, mentorica: Tanja Perkić Dizdarević – Ivan Živković, državno Natjecanje iz matematike, mentorica: Marija Crnković – Nikola Pražić, državno Natjecanje iz matematike, mentorica: Marija Crnković – Mihael Eraković, državno Natjecanje i smotra iz fizike, mentorica: Patricija Nikolaus – Mihael Eraković, državno Natjecanje iz logike, mentor: David Karasman – Mihael Eraković, Međunarodna kemijska olimpijada, mentorica: Milka Dajak

– Kevin Kovač, državno Natjecanje iz biologije, mentorica: Marina DRŽAVNO NATJECANJE IZ MATEMATIKE Plišić 4. mjesto, 3. nagrada Luka Banović (1.5)

– Lana Finderle, državno Natjecanje iz povijesti, mentorica: Jasna Bukarica-Kaurloto

Mentorica: Ksenija Bakarčić

Sudjelovanje

FESTIVAL MATEMATIKE

– Laura Šalov, sudjelovanje na državnoj Smotri LiDraNo 2014., mentorica: Vesna Brala

Luka Banović (1.5), Ivan Živković (2.5), – Nikola Nikolić, sudjelovanje na državnoj Smotri LiDraNo 2014., Marin Sinožić (3.5) i Al Depope (4.5) mentor: Goran Krapić Mentorice: Tanja Vukas, Marija Crnković i – Katarina Cibić, sudjelovanje na Smotri hrvatskog školskog filma, Ksenija Bakarčić mentorica: Biljana Valentin-Ban BEOKULIS – Luči Krnić, sudjelovanje na Smotri hrvatskog školskog filma, GAMad1992 mentorica: Biljana Valentin-Ban Mentorica: Biljana Valentin-Ban

Vedran Matić (4.5)

SUDJELOVANJE NA

Sve rezultate državnih natjecanja možete pogledati na internetskoj stranici GAM-a.

SMOTRI SMOTRA HRVATSKOGA ŠKOLSKOG FILMA, DUBROVNIK FILM FESTIVAL, CAMERA ZIZANIO GAMad1992 Mentorica: Biljana Valentin-Ban

UMJETNIČKI KUTAK

PRIČA JEDNOG DRENA Jednog sunčanog proljetnog dana Marija je prošetala Drenovom. Uživala je u tišini. No, kada je prošla pored jednog drena, čula je neki glas kako je doziva: „Dođi, čuj moju priču, poslušaj me.“ Okrenula se da vidi tko je zove. Nije vidjela nikoga. Tada se opet javio šapat: „Ja sam, stari dren.“ Mislila je da je poludjela, ali je bila znatiželjna pa je prišla stablu. Pogledala ga je pomnije. Bilo je veliko i staro, puno grba i kvrga. Vidjelo se da je puno toga proživjelo i vidjelo. Ipak, imalo je veliku, zelenu krošnju punu cvijeća, malog, žutog i nježnog. Na livadi na kojoj se nalazilo, jako se isticalo jer su sve uokolo rasli samo jaglaci, ljubičice, visibabe i druge proljetnice. Sjela je na meku travu i odlučila poslušati stablo. Tada je ono reklo: „Dobro, sad daj da ti ispričam svoju priču. Znaš, ovdje će ubrzo sagraditi veliku zgradu i posjeći me pa želim da netko sasluša moju priču prije nego umrem.“ „Joj, žao mi je, mogu li ti pomoći?“ tužno je rekla. „Ne, brzo će graditi, a ja sam prestar i ne mogu me presaditi.“ Sjetno je objasnilo stablo. „Nije mi žao jer sam imao lijep život i želim ti ga prepričati.“ Tako je stablo počelo priču. Reklo je da je ono jako staro i da je bilo tu dok je u okolici bilo još malo kuća siromašnih seljaka, mnogo prije nego je ovo postalo veliko naselje. Ispričalo joj je skoro cijelu povijest naselja, ali jedan dio bio je posebno zanimljiv. Odalo je Mariji jednu posebnu tajnu. Jednom davno živjela je tu jedna vila. Bila je to cvjetna vila koja se brinula o ovom području. Bila je jako mala, kao ljudski dlan, a nosila je odjeću napravljenu od lišća i cvijeća. Imala je valovitu, dugu, smeđu kosu i u njoj nosila mali cvjetni vijenac. Jednog dana odlučila je da ovaj kraj treba po nečemu biti poseban i zato je htjela posvetiti neku biljku posebno njemu. Organizirala je izbor i sve biljke su se okupile. Svaka je pokazala neku svoju posebnost. Ruža je rekla: „Ja najljepše izgledam, kraljica sam cvijeća.“ „Ja pak najjače mirišem“, hvalio se zumbul. „Od mene se radi vino, ja sam najkorisnija“, proturječila je vinova loza. Jabuka se pobunila: „Ti samo izazivaš pijanstvo, a ja sam najzdravija!“ Nastala je prava svađa. Vila na kraju odluči odmoriti se i u miru razmisliti.

Lucija Žužić objavila je Priču jednoga drena 2014. godine kao učenica OŠ Fran Franković Rijeka. Ilustriranu knjižicu možete posuditi u Sveučilišnoj knjižnici Rijeka.

Naiđe na stablo drena koje joj ponudi svoju sjenu za odmor. Ona mu iz zahvalnosti posveti naselje i tako ga nazove Drenovom. „To stablo je bilo moj djed i priča se prenosi na sve drenove otada, s oca na sina. Tebi sam je rekao da i ljudi to znaju i više nas cijene“, završilo je stablo. Tako je Marija odlučila da će štititi drenove i širiti dalje ovu priču svima koji žele čuti te održati uspomenu na to vrijedno stablo. Lucija Žužić (1.5)

HAIKU-POEZIJA ZADATAK LATICE Na grani rasti, na vjetru se igrati, na zemlju leći. SAKURA* Latice roze, krošnja velika cvjeta, a drvo trulo. * sakura = jap. trešnjin cvijet Ante Katalinić (4.5)

PRIČA IVANE ŽUŽIĆ NAJBOLJA NA LITERARNOM NATJEČAJU Naša maturantica Ivana Žužić kraj školske godine okončala je na najljepši mogući način. Njezin literarni rad nagrađen je nagradom SFERICA na SFerinu natječaju za djecu i mlade. Na natječaju su sudjelovali brojni učenici osnovnih i srednjih škola u raznim kategorijama. Tako je na SFerinu adresu pristiglo ukupno 455 literarnih i 1690 likovnih radova. Ivanin je rad bio prijavljen u kategoriji literarnih radova za srednje škole u kojoj su učenici mogli pisati na temu Drugi svijet u ogledalu ili Vampir s Velebita. Uz mentorstvo profesora hrvatskoga Ivana je napisala rad o šišmišu koji doživljava neobičnu preobrazbu i za taj je rad nagrađena prvim mjestom. Nagrada joj je uručena 16. svibnja 2015. u prostorijama Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu gdje se istovremeno održavala najveća hrvatska SF konferencija SFerakon. Franko Ivančić (4.5)

Pročitajte nagrađenu priču u novom broju Parseka: http://parsek.sfera.hr/.

Mara PrpiÄ&#x2021; (2.3)

Katja Andrić (3.4)

UMJETNIČKI KUTAK

Mara PrpiÄ&#x2021; (2.3)

Ana Brlas, 2.3

UMJETNIČKI KUTAK

Petra Poldan (2.3) Katja AndriÄ&#x2021; (3.4)

Dorijan Kadmen (3.5)

UMJETNIČKI KUTAK

o Sretn

MATURANTI 2015.

4.1 RAZREDNICA: Liliana Ivić

4.2 RAZREDNICA: Biljana Valentin-Ban

4.3 RAZREDNICA: Larisa Karlić Franjković

4.4 RAZREDNICA: Višnja Pešut

4.5 RAZREDNICA: Nives Poklepović

GAMstronomija

Volite li i vi burek? Što je burek? U Anićevu rječniku piše da je burek „pita od

Mišljenje GAM-a

razvučenog tijesta s preprženim mesom ili sirom”. Tako ga i naručujemo u Hrvatskoj. Bosanci i Hercegovci s time se ne bi složili. Oni tvrde da burek može biti isključivo pita s mesom. Pokušajte u Sarajevu naručiti burek sa sirom. Navodno ćete dobiti burek (pitu s mesom) i krišku sira.

Slučajnim smo odabirom anketirali učenike te pokušali saznati što misle o navedenom pekarskom proizvodu.

Kako se piše? Đ ili dž? – buregdžija (osoba koja nam priprema i prodaje burek) – buregdžinica (mjesto gdje možemo kupiti burek)

Izjavili ste „Hrskavi, masni, slasni užitak.” „Volim jesti burek, ali ga rijetko jedem jer je pun masti.” „Masno i fino.” „Radije ste mogli pisati o sarmi. Nešto najgore, pogotovo burek od sira, uopće mi nije jasno zašto to ljudi jedu. ” „Dvije čaše jogurta i 350 grama bureka za ispunjen dan!” „Njegova mast me privlači, njegov okus me spašava iz subote u subotu.”

Burek na klupici

Mišljenje GAM-a

Burek?

Pročitajte zanimljiv članak o bureku: http://www.novilist.hr/Zivot-istil/Gastro/PekarniceZapadu-prodali-burek.

Mišljenje GAM-a

„Davno su to shvatili

Talijani s pizzom ili Turci s kebabom. Dio uspjeha i ekspanzije pekarnica krije se u činjenici da pad kupovne moći povećava prodaju najjednostavnijih pekarskih proizvoda. Kad kupovna moć padne toliko nisko da ni za burek nema – treba se zamisliti” (Edi Prodan) Učenici su kao primjer navodili seriju Lud, zbunjen, normalan, a u jednom je odgovoru bila Epopeja o bureku. Svakako pogledajte navedeni film i dobro se zabavite.