Orah (Juglans regia L.). Raste u uzgoju i na zaklonjenim staništima šuma Bosne i Makedonije. Raširen je samo u toplijim krajevim. Orah je dvospolan. Muški cvjetovi nalaze se u obješenim resama. Cvati u travnju ili svibnju. Daje pčelama dosta peluda. Dudovi (Morus L.). U nas su najpoznatije dvije vrsti dudova, bijeli dud (M. alba L.) i crni dud (M. nigra L.). Sade se radi slatkih jagodičastih plodova bogatih šećerom, a u Vojvodini i Makedoniji radi uzgoja svilene bube. Dudovi su dvodomni. Muški cvjetovi su u resama, a ženski u posebnim nakupinama. Dudovi cvate u svibnju. S njih pčele nose pelud, a iz zrelih plodova sišu slatki sok. Breza (Betula alba L.). Breza raste u hladnijim predjelima. Cvati u travnju ili svibnju. Brezov cvijet je dvospolan. Muški cvjetovi, rese, daju pčelama pelud. Breza daje ljeti i dosta propolisa. Topole (Populus L.). Poznato je više vrsta topola: crna topola (P. nigra L.) i bijela topola (P. alba L.). Rastu na vlažnijim poplavnim staništima. Planinska topola (P. tremula L.) ima okruglast list na tankim peteljkama, pa stalno treperi na vjetru. Jablani (P. pyramidalis Roz.) najčešće se sade za ukras i zaštitu. od vjetra. Topola cvati u travnju. Daje dosta peluda i propolisa. Žabljak ljutić (Ranunculuš acris L.). Jednogodišnja je zeljasta biljka. Staništa su mu niski vlažni tereni. U kišnim godinama može se svagdje vidjeti. Na pogodnim staništima naraste do 40 cm, s duboko urezanim listovima. Na uspravnoj razgranatoj stabljici izraste desetak žutih cvjetova. U sirovu stanju svi su dijelovi biljke otrovni, pa i pelud. Cvati u svibnju i lipnju. Pčele sa žabljaka nose mnogo peluda. Medi malo. Inkarnatka (Trijolium incarnatum L.). Inkarnatka je jednogodišnja djetelina. Stablo naraste do 40 cm visoko. List je trodijelan. Cvijet je duguljasta glavica mesno-crvene boje. Cvati u svibnju ili lipnju. Dobro medi, a daje i peluda. Cvatnja traje oko 3 tjedna. Glog (Crataegus oxycantha L.) To je crveni glog, dobro poznat grm ili nisko drvo visoko do 4 m. Nalazimo ga po mladim branjevinama, obalama, u živicama i šikarama. Grane su mu trnaste. Ima 3—5 krpastih listova. Cvjetovi su pravilni i bijeli. Plod je crvena gloginja. Cvati u svibnju. Cvijet ima jak miris. Pčele ga mnogo obilaze, narooito iza kiše. Tvrdnje da je otrovan i da od njega dolazi majska bolest nisu dokazane. Bagrem (Robinia pseudoacacia. L.). Bagrem potječe iz Sjeverne Amerike odakle je prenesen u Evropu. Po značaju za pčelarstvo bagremu pripada prvo mjesto. U izboru tla vrlo je skroman. Raste na najslabijoj zemlji, pa i na živom pijesku. Najveće bagremove šume nalaze se u Vojvodini. Po svom prostranstvu na prvo mjesto dolazi Deliblatska pješčara i Kelebija ikod Subotice, gdje se doseljava hiljade košnica na pašu. U Srbiji nema velikih bagremovih šuma, ali ima mnogo bagremovih stabala po šumarcima i međama, tako da su parcele omeđene bagremom. Rijetko zasađen bagrem ima veću krošnju, bogatiji je cvijetom, dobiva više sunca, pa zato medi bolje od bagrema u šumi. 92
U Hrvatskoj najveće bagremove šume nalaze se u Baranji kod Ceminca, u Podravini i u Moslavačkoj gari. Bagrema ima i u drugim republikama, samo na manjim površinama.
Cvatnja bagrema dolazi u prvoj polovini svibnja, dok su pčele još nerazvijene, pa ga zbog toga ne mogu potpuno iskoristiti. Bagrem počne cvasti prije listanja, a kad se dogodi da prije prolista, onda bude manje cvijeta, pa se od njega ne može očekivati jača paša. Na jednom mjestu bagreni cvati oko 12 dana. Najprije počne na zaštićenijim nižim terenima, a kasnije na višim. Koristeći visinske razlike, može se ponegdje imati raniji i kasniji bagrem, kojem ukupna cvatnja potraje do 18 dana. Međutim, takvih mjesta bez selidbe nema mnogo. 93