Štetočinje. Mravi su nepoželjni posjetioci na pčelinjaku. Neke manje vrste mrava znaju se uvlačiti u košnicu sa slabim zajednicama i krasti med. Veliki šumski mravi, koji su inače korisni, nisu na ratnoj nozi s pčelama, ali zato svi dosađuju pčelaru jer svoje mravinjake najradije osnivaju na poklopcima košnica ispod materijala za utopljavanje. Treba ih odbijati pomoću naftalina ili globola. Žune i djetlići mnogo uznemiruju pčele. Da dođu do pčela, mogu da prokljuju i 2 cm debele drvene stijene na košnicama. Budući da su ovo inače korisne ptice, treba ih plašilima odbijati od pčelinjaka. Sjenice po zimi također dosađuju pčelama, a jer su i one korisne, treba im na zgodnim zaklonjenim mjestima izlagati sitnu zrnatu hranu. Preko ljeta stršeni i ose naročito su veliki nasrtljivci na pčele. Mogu se uspješno tamaniti pomoću boca s uskim grlom u koje se naspe nešto vinskog ili jabučnog octa koji se malo osladi. Miševima treba još prije nastupa zime postavljati otrovne marace u blizini pčelinjaka, a u zatvorenim pčelinjacima i preko zime ne samo mamce nego i mišolovke.
Sipaonik je drvena ili lesonitna ploča s kracima koji se utaknu pod saće na podnicu i služi ometanju pčela sa saća, ubacivanju rojeva i zaštiti pčela od pada na tlo pri izvlačenju okvira. On je straga većinom proširen i optočen porubom. Pčelari koji rade lijevkom načine
PČELARSKI RADOVI S KOŠNICAMA AŽ
Košnice lisnjače AŽ i po tom uzoru rađene druge vrste raširene su u velikom broju po cijeloj našoj zemlji. U taj inventar, koji će dobro čuvan trajati još desetljeća, uložena su velika sredstva, a prinos iz tih košnica zauzima vidno mjesto u našoj pčelarskoj proizvodnji. Vješti pčelari nastoje nadoknaditi osnovni nedostatak tih košnica, tj. ograničenu zapremninu i rad s pojedinim okvirima umjesto s cijelim nastavcima, umješnim i dovitljivim radnim postupcima. Međusobna zaštita košnica pa i pčelara u paviljonima s hodnikom ili zaštićenim prostorom iza košnica omogućuje rad i u nepovoljnim uvjetima. Uz opće teoretske i praktične pouke u ovoj knjizi, koje vrijede i za rad s lisnjačama pa ih valja temeljito proučiti, pčelari koji rade ili će se latiti rada s njima naći će u ovom poglavlju dodatne savjete za sve složene radove s ovim košnicama. Oni sažeto obuhvaćaju dragocjena iskustva više generacija naših i stranih pčelara pa će pomoći našim pčelarima da bez tumaranja izvuku iz tih košnica svu korist što je one mogu pružiti. Poseban pribor. Pčelarski pribor za lisnjače ne razlikuje se od onoga za druge vrste košnica, no uz to svakako treba umjesto okvirnjače tzv. kozlić i sipaonik. Kozlić je stalak za okvire s pribijenim razmacima, a dobiva se u trgovinama ponajviše za 11 okvira. Na većem pčelinjaku dobro dođu i 2 rasklopna kozlića jer se pri nekim složenijim radovima odvajaju iz raznih košnica veće grupe okvira ili na jedan kraj kozlića ometaju pčele koje treba da se popnu na saće na drugom kraju. 294
obično ođ lesonita vrlo velik sipaonik bez krakova s produženim završetkom. On se, podbočen, može uvući i na pregradu medišta, a potreban je i pri istresanju veće količine pčela ili roja na leto. Pri izradi treba glatku stranu daske ili lesonita okrenuti unutra.
Za struganje i čišćenje podnica ili stijenki košnica služe željezni strugači i podrezivači koji se također dobivaju u trgovinama pribora. Kad se pčele ometaju radi vrcanja, kad se prave uzgojnjaci (nukleusi) ili umjetni rojevi, pune oplodnjaci, otresaju i pretresaju rojevi i za jesensko iskucavanje izvrsno služi širok limeni lijevak koji se pri otresanju pčela natakne na upotrijebljeni ovoj, kantu ili poseban sandučić. Za AŽ košnice rade ga u Sloveniji s gornjim otvorom od 56 cm 295