Hercegovine (doline rijeka Trebižat i Neretva, Mostarsko vinogorje koje zatvara krug koji čine Bijelo Polje Domanovići - Stolac - Čapljina - Ljubuški - Međugorje, Popovo polje…).
Pustolovni turizam: Bogatstvo planinskim područjima i brzim brdskim rijekama čini vrhunsku resursnu osnovu za razvoj različitih aktivnosti koje su dio pustolovnog turizma (zahtjevno i manje zahtjevno planinarenje, rafting na brzacima, paragliding, biciklizam, speleologija). Područja u F BiH s najvećim potencijalom za razvoj pustolovnog turizma su rijeke Una, Sana, Neretva, Trebižat, zatim brojna planinska područja, te spilje u krškim područjima od kojih svakako valja istaknuti jedinstvenu Vjetrenicu. Ovaj se oblik turizma nadopunjuje na eko i agroturizam. Zdravstveni turizam: U doba kada je zdravlje najveće bogatstvo sve je veća potražnja za destinacijama koje će pružiti ne samo fizičku rekuperaciju i odmor već i rekuperaciju duha. U tom kontekstu F BiH ima potencijala u svojim topličkim destinacijama poput Fojnice, Kiseljaka i Tuzle. Nadalje, zbog planinskog reljefa i klime u većem dijelu F BiH postoji visok potencijal za razvoj klimatskih lječilišta koja postaju svjetski trend. Za razliku od prethodno navedenih oblika zdravstvenog turizma koji mogu samostalno nuditi svoju ponudu, wellness turizam u F BiH još uvijek je moguće razvijati jedino u kombinaciji s nekim drugim oblicima turizma (npr. gradski, ljetni odmorišni).
4. Zaključak Omladinski turizam: Činjenica da omladinski
turizam čini oko 20-25% svjetskog turističkog tržišta otvara cijeli niz mogućnosti za razvoj ovog oblika turizma u F BiH. Imajući u vidu glavne motive putovanja mladih (upoznavanje novih kultura i običaja, duhovni rast i razvoj, školovanje, učenje stranih jezika, doživljaj destinacije u kojoj borave kroz intenzivnu komunikaciju i kontakte s domicilnim stanovništvom) ovaj oblik turizma je moguće razvijati u cijeloj F BiH i kombinirati ga s drugim oblicima turizma (npr. pustolovni, ruralni). Kao preduvjet za kvalitetan razvoj omladinskog turizma potrebno je investirati u određeni broj smještajnih kapaciteta u kojima mladi najčešće borave (hosteli, hoteli i kampovi) i definirati različite proizvode za mlade koji svoje višetjedno putovanje provedu u ovom dijelu Europe. 110
Turizam BiH • srpanj 2010.
Jedan od najvažnijih trendova suvremene turističke potražnje je promjena u trendovima i preferencijama modernih turista tako da se može reći da moderni turisti sve više traže one oblike turističke ponude koji im omogućavaju aktivno provođenje odmora, nova iskustva i doživljaje, te sudjelovanje u tzv. dokoličarskoj edukaciji. Ti proizvodi i usluge trebali bi biti u skladu s glavnim značajkama resursno-atrakcijske osnove destinacije, trebaju uvažavati vrijednosti i životni stil lokalnog stanovništva, trebaju biti međusobno komplementarni s ciljem stvaranja sinergijskog učinka, te biti dugoročno održivi i u funkciji podizanja kvalitete životnog standarda lokalnog stanovništva. S obzirom na ranije izneseno, jasno je da će razvoj posebnih oblika turizma u F BiH u budućnosti imati sve veću ulogu u postizanju zadovoljavajuće tržišne pozicije na svjetskom turističkom tržištu.