Bejo HR | Bejo svijet br. 20.

KVALITETNA RJEŠENJA ZA NAVODNJAVANJE AKPLAS,

BAUER I EUROMACCHINE

Rolomat BAUER RAINSTAR, modeli T Ø: 65 - 100 (270 - 450m) i E Ø: 90-140 (330 - 740m)

Rolomat RAINSTAR s posebnim PE cijevima

Cijevi, šasija i postolje, pocinčani top Ro�rajući segment - sustav cijevi s integriranim pojačanjima

Dvokotačno podvozje s podesivom širinom

Turbina BAUER �p TVR 60 potpuno protočna radijalnaturbina sa jedinstvenom vario mlaznicom. Vario mlaznica održavabrzinu namatanja konstantnom od početka do kraja preciznimi op�malnim korištenjem tlaka. Četverostupanjski pogon BAUER s kočnicom i uređaj za namatanje s kardanskim vra�lom

Računalo ECOSTAR 4000 I 6000 (sa SIM kontorolom)

Bauer topovi sa promjenjivim kutem I opcijskom tehnologijom promjene sektora (inverter) za maksimalnu homogenost natapanja. Kišna krila za najkvalitetniji način natapanja za vrlo osjetljive usjeve gdje je preciznost I nježnost natapanja od ključne važnosti.

Sustav cijevi za navodnjavanje i raspršivače Akplas�

Rješenja za navodnjavanje koja Vam nudi Grapak imaju brojne prednos�, prije svega to je svakako povoljna i pristupačna cijena.

Raspršivači se lako spajaju na nosače i �jekom rada prskaju područje od 35 m u radijusu od 360° oko središta svake prskalice.

Niske troškove omogućuje radni tlak od 4 bara, a mi vam savjetujemo o raspodjeli, što će vam pridonije� čak 92% homogenost namakanja. Budući da struktura tla ostaje ista unatoć korištenju, sustav je prikladan za osjetljive kulture.

Lampo Green Horizontal, Double i Submersible (više modela)

Mogućnost korištenja i kao generator i kao pumpu Mogućnost promjene protoka i tlaka kroz inverter

Crpljenje vode od 25 do 500 m3/h, iz bunara minimalnog promjera 180 mm i dubine do 50m

Serije Iveco FPT, J. Deere i Deutz (više modela)

Maksimalna učinkovitost i pouzdanost

Idealne za navodnjavanje u svim radnim uvje�ma

Sve serije su vrlo fleksibilne, snage i kapacite� ovise o potrebama aplikacije

Svaki model je dostupan u SILENT verziji s tes�ranom kabinom do 70 dB i prigušivačem za stambenu upotrebu

PVC nosač za razpršivače (Ø mm: 32/25, 32/35, 32/50, 32/60, 32/70, 32/100)

Razpršivač Vyrsa

Adapter za razpršivače Kuglićni ven�l

Sustavi za navodnjavanje Rainstar Pumpe Lampo Green

Dizel pumpe Caprari

SADRŽAJ:

Skenirajte QR kod i pogledajte naša videa (na engleskom, uskoro i sa hrv. titlovima) na YouTube-u:

Zapratite nas na društvenim mrežama i prijavite se na naš WhatsApp for Bussines broj kako bi primali novosti koje Vam mogu biti od pomoći u proizvodnji povrća i svakodnevnom poslovanju:

BEJO SVIJET BR. 20, izdanje 1/2023.

SALATASPECIFIČNOSTI DORADE SJEMENA I PREDNOSTI PILIRANOG SJEMENA

KAO I U OSTALIM SEGMENTIMA POLJOPRIVREDNOG I PREHRAMBENOG SEKTORA, PROIZVODNJA I DORADA SJEMENA BRZO SE PRILAGOĐAVAJU NOVIM, STROŽIM PROPISIMA I PRATE RAZVOJ NOVIH TEHOLOGIJA. SVE VEĆIM OGRANIČAVANJEM UPOTREBE KEMIJSKIH SREDSTAVA RASTE POTREBA I VAŽNOST ZDRAVSTVENE ISPRAVNOSTI SJEMENA, KAO I OTPORNOSTI I/ILI TOLERANTNOSTI VARIJETETA NA RAZLIČITE PATOGENE.

Kako bi se povećala kvaliteta i smanjio rizik, sjemenska kuća Bejo zaden proizvodi sjeme diljem svijeta, s oko 6000 ha proizvodnje na otvorenom i daljnjih 150 ha proizvodnje u zatvorenom prostoru, što je sigurnije i omogućuje strožu kontrolu štetnika i bolesti. Svo proizvedeno sjeme prolazi kroz matičnu kuću u Nizozemskoj gdje se svaka partija sjemena testira u svakoj fazi dorade, a u prosjeku će svaka partija sjemena biti testirana 25 puta između dolaska na skladište u Bejo i otpreme prema kupcima/proizvođačima.

Jednako kao i sva ostala Bejo sjemena, tako je i sjeme naših salata proizvod visoke kvalitete koji je prošao vrlo napredne procese testiranja, čišćenja, kalibriranja i fizikalnih procesa dorade.

Osim izbora ispravnog asortimana (ovisno o periodu i uvjetima proizvodnje), važno je odabrati i oblik sjemena ovisno o vlastitim preferencama proizvođača. Već je dobro poznato da Bejo u svojoj ponudi ima dva oblika sjemena salate – normalno sjeme i pilirano (peletirano) sjeme, s time da je pilirano sjeme ujedno i naklijano. U ovom tekstu želimo malo detaljnije objasniti i približiti Vam upravo spomenute procese naklijavanja i piliranja sjemena kao i sve prednosti koje tako dorađeno sjeme ima u odnosu na normalno sjeme.

Naklijavanje (priming) sjemena

Naklijavanje je napredna tehnika u kojoj se proces klijanja sjemena aktivira i zatim zaustavi. Ovaj proces ima za cilj poboljšati učinak klijanja sjemena kojim se postiže brži start biljke i ujednačeni rast. Proces naklijavanja sjemena u sjemenskoj tvrtki Bejo Zaden započinje pripremom sjemena. Prvo se provjerava kvaliteta sjemena. Sjeme se pregledava, sortira i dorađuje kako bi se osigurala optimalna klijavost i zdravstveno stanje. Prvi korak u procesu naklijavanja sjemena je namakanje. Sjeme se potapa u vodu ili otopinu koja pomaže omekšavanju vanjske ljuske sjemena i potiče apsorpciju vode. Nakon namakanja, klijanje se potiče u kontroliranim uvjetima koji uključuju kombinaciju vremena, odgovarajuće temperature i vlage. U sljedćoj fazi prati se razvoj embrija i kako se embrij približava ovojnici sjemena, proces se zaustavlja. Nakon toga sjeme se ponovno suši I takvo suho sjeme može se skladištiti. U ovom procesu sjeme je razvijeno točno do pravog stupnja kako bi brže klijalo nakon sjetve. I mlade biljčice će se razvijati jednolično!

FAZE PROCESA NAKLIJAVANJA SJEMENA:

X 1. faza: naklijavanje započinje kombinacijom točno određenog vremena, temperature i vlažnosti

X 2. faza: kada embrio dođe blizu ovojnice sjemena, proces naklijavanja se zaustavlja

X 3. faza: sjeme se ponovno suši

Suho sjeme se zatim može skladištiti.

Sjeme je dovedeno do točno određene faze, tako da se klijanje ubrzava nakon sjetve sjemena i biljke se uniformnije razvijaju.

salata tema broja - salata tema broja - salata tema broja

U Beju se za ovaj proces koriste posebne komore opremljene sustavima za kontrolu klime kako bi stvorile optimalne uvjete za klijanje sjemena. Tijekom procesa naklijavanja, redovito se prati i kontrolira stanje sjemena što, između ostalog, uključuje provjeru klijavosti, praćenje razvoja i identifikaciju bilo kakvih problema koji mogu utjecati na kvalitetu.

Osnovne prednosti naklijanog sjemena uključuju ubrzani proces klijanja, što rezultira bržim nicanjem i formiranjem presadnica. Naklijavanje omogućuje ujednačeno i sinkroniziranije nicanje, a time i ujednačenije presadnice i konačno, ujednačeniji nasad. Naklijano sjeme također ima jači start što doprinosi boljem rastu i otpornosti biljaka, posebno u izazovnim uvjetima okoline jer naklijano sjeme ima bolju sposobnost da izdrži stresne uvjete, kao što su suša, visoke temperature ili neoptimalni uvjeti tla.

Piliranje (peletiranje) sjemena

Općenito, piliranje sjemena je složen i strogo kontrolirani proces dorade kojim se bitno poboljšavaju svojstva sjemena. Taj proces započinje odabirom najkvalitetnijeg sjemena koje mora ispunjavati zahtjeve Direktive vijeća EU 2002/55/EZ i koji su u skladu s minimalnim standardima kvalitete koje propisuje Bejo, a koji su u pravili veći od onih koje propisuju institucije. Sjeme mora imati visoku klijavost, biti zdravstveno ispravno i ujednačene veličine.

Bejo ima vlastitu recepturu za piliranje sjemena koja je povjerljiva kao i u većini sjemenskih kuća, ali uglavnom je materijal za oblaganje koji se koristi u peletiranju, kombinacija gline i drugih inertnih tvari. Glina se usitnjava u prah i miješa s vezivima ili ljepilima kako bi se dobila ljepljiva smjesa koja će prijanjati na sjemenke. Naklijano sjeme salate stavlja se u specijalizirani stroj za piliranje u koji se

potom dodaje materijal za oblaganje. Kako se bubanj okreće, slojevi materijala za oblaganje prianjaju na sjemenke, postupno se nakupljajući i formirajući pelete, ujedno osiguravajući ravnomjernu raspodjelu premaza. Nakon što su peleti postigli željenu veličinu i konzistenciju, podvrgavaju se sušenju kontroliranim postupkom kako bi se uklonio višak vlage. Sušenje je važno za sprječavanje oštećenja sjemena i održavanje viabilnosti sjemena. Nakon sušenja, ovakvo pilirano sjeme može se podvrgnuti procesu stvrdnjavanja kako bi se premaz stvrdnuo i dodatno se zaštitilo sjeme. Pilirano sjeme prolazi rigorozne mjere kontrole kvalitete kako bi se osigurala njihova održivost, ujednačenost i pridržavanje specifičnih standarda kvalitete, a to uključuje opetovano ispitivanje klijavosti, čistoće sjemena i provođenje raznih provjera zdravstvene ispravnosti sjemena. Nakon što prođe kontrolu kvalitete, pilirano sjeme salate pakira se u odgovarajuću ambalažu – hermetički zatvorene limene posude i skladišti se pod odgovarajućim uvjetima (5-15°C) kako bi se održala njegova kvaliteta dok ne bude spremno za distribuciju i sjetvu.

Pilirano sjeme salate ima brojne prednosti u odnosu na golo (normal) sjeme. Glavna prednost je poboljšanje u smislu veličine i oblika sjemena. Pilirano sjeme je okruglo i ujednačene veličine, zbog čega je olakšano rukovanje, odnosno sjetva u usporedbi s običnim sjemenom nepravilnog oblika. Osim toga, veća veličina i oblik čine sjeme manje sklonim zgrudavanju ili lijepljenju tijekom sjetve. Posljedično, omogućena je bolja kontrola i veća točnost sjetve, a sam proces je neusporedivo brži i učinkovitiji. Zaštitni premaz piliranih sjemenki poboljšava otpornost na nepovoljne vanjske čimbenike, kao što su vlaga, temperaturne fluktuacije i patogeni. Premaz pomaže u sprječavanju oštećenja sjemena i poboljšava klijavost, posebno u nepovoljnim uvjetima okoline.

Zaključno, ovakvim naklijanim i piliranim sjemenom salate omogućen je prošireni optimalni raspon temperatura za klijanje i nicanje, lakša i preciznija sjetva, a klijavost sjemena je u pravilu viša (najmanje 95%) u odnosu na normalno sjeme. Zato ono brže klije, niče i biljke imaju brži porast. Skraćeni ciklus proizvodnje presadnica znači uštedu u grijanju te optimalno korištenje prostora u plasteniku. Presadnice dobivene iz piliranog sjemena ujednačene su u ovoj fazi rasta, a to je i najvažniji preduvjet za proizvodnju ujednačenih glavica.

Zbog svega navedenog, profesionalni proizvođači salate gotovo bez iznimke koriste naklijano, pilirano sjeme koje jedino može zadovoljiti visoke standarde i zahtjeve intenzivne proizvodnje presadnica i proizvodnog ciklusa u cijelosti.

Slika 1.a. ‘Golo’ sjeme salate Slika 1.b. ‘Golo’ sjeme sa premazom

Slika 2. Hermetički zatvorena limena posuda za pakiranje pila salata

Slika 1.c. Pilirano (peletirano) sjeme

VAŽNOST UPOTREBE OTPORNIH I TOLERANTNIH SORATA U PROIZVODNJI SALATE

Sorte otporne i/ili tolerantne na bolesti igraju ključnu ulogu u proizvodnji salate iz više razloga. Prvenstveno, takve sorte mogu značajno smanjiti rizik od gubitka prinosa uzrokovanih bolestima. Bolesti poput Fusariuma ( Fusarium oxysporum f. sp. lactucae ), venuća ( Pythium spp.), plamenjače ( Bremia lactucae ) i mnogih drugih, mogu prouzročiti ozbiljne štete na usjevima salate. Sa sortama koje imaju otpornost na pojedine bolesti, manje je vjerojatno da će se biljke zaraziti ili će se infekcija ograničiti na manji broj biljaka, čime se smanjuju gubici. Otporne sorte mogu zadržati stabilnu proizvodnju unatoč prisutnosti bolesti jer su manje podložne infekcijama i širenju patogena za razliku od osjetljivih sorata. Stoga je sa otpornim sortama omogućena dugoročna održivost i stabilnost proizvodnje salate jer se smanjuje potreba za intenzivnim mjerama suzbijanja, kao što su fumigacija tla ili uporaba kemijskih sredstava, što ima pozitivan utjecaj na okoliš i doprinosi održivosti agroekološkog sustava.

Fusariumoxysporum f. sp. lactucae

Iz godine u godinu sve veći problem u ljetnom uzgoju salate predstavlja

Fuzarijsko venuće, bolest uzrokovana gljivičnim patogenim organizamom Fusarium oxysporum f. sp. lactucae . Bolest je česta, izaziva venuće salate i uzrokuje velike ekonomske štete diljem svijeta. Prisutnost ovog patogena predstavlja ozbiljnu prijetnju kako proizvođačima, tako i oplemenjivačima, pa su preventivne mjere sprečavanja širenja bolesti (plodored, higijena itd.) od iznimne važnosti i ključni za kontrolu bolesti. Do sada je identificirano nekoliko rasa Fusariuma na salati (Fol), od kojih rase Fol 1 I Fol 4 uzrokuju značajne štete. Fusarium rase 1 (Fol 1) može zaraziti biljku kroz korijenje i kolonizirati vaskularni sustav, što dovodi do blokade transporta vode i hranjivih tvari. Kao rezultat toga, na zaraženim biljkama javlja se zastoj u rastu, žućenje lišća I venuće. Simptomi obično počinju na donjim listovima i napreduju prema gore. Fusarium rase 4 (Fol 4) posebno je agresivan soj koji pogađa salatu, a također može zaraziti druge kulture iz obitelji Asteraceae , poput endivije i radiča. Ovaj je soj otporniji na mjere kontrole u usporedbi s rasom 1 i zadržava se u tlu nekoliko godina. Zaražene biljke pokazuju simptome slične onima koje uzrokuje Fusarium rase 1 (venuće, zastoj u rastu i žućenje lišća), međutim, Fusarium rase 4 može uzrokovati veću štetu pa čak i potpuni gubitak nasada.

U kombinaciji sa navedenim preventivnim mjerama kontrole bolesti, najučinkovitiji način suzbijanja fuzarijskog venuća salate je upotreba otpornih ili tolerantnih sorata salate u proizvodnji.

GUIDIZEL – najsigurniji izbor za ljeto

Unazad već dvije sezone, Bejo je sa ljetnom sortom salate Guidizel omogućio našim proizvođačima uspješnu proizvodnju i stabilne prinose na poljima zaraženima gljivicom Fusarium oxysporum f. sp. lactucae

Naime, Guidizel je salata čija je glavna prednost, uz sve ostale pozitivne karakteristike u smislu boje, izgleda i težine glavica, njena visoka tolerantnost na obje važne rase Fusariuma (Fol 1 i Fol 4). Zbog toga je prepoznata na našem tržištu i uvrštena u proizvodni asortiman gotovo svih naših profesionalnih proizvođača salate. Guidizel zbog svoje visoke otpornosti na procvjetavanje predstavlja siguran izbor za ljetne rokove i uvjete proizvodnje, odnosno namijenjena je za sadnju od sredine travnja do sredine kolovoza. Sjajno zeleni kovrčavi listovi formiraju kompaktnu rozetu malog kocena. Težina varira ovisno o zahtjevima i područjima/ uvjetima proizvodnje, a kreće se između tržnih 200 – 500 gr. Osim otpornosti na procvjetavanje, važna odlika ove sorte je i paket otpornosti na najvažnije uzročnike bolesti; visoko je otporna na sve postojeće rase plamenjače (Bl: 29-40EU) i na ribizovu uš (Nr:0), te je srednje otporna na fuzarijsko venuće (Fol:1,4) i virus mozaika salate (LMV:1).

salata tema broja - salata tema broja - salata tema broja

SONYBEL – kad trebate više od obične salate

Sonybel je naša novija sorta batavije namijenjena za uzgoj na otvorenom u proljeće, rano ljeto i jesen. Vrlo je stabilna na polju zbog svoje iznimne tolerantnosti na rubnu palež, procvjetavanje i Pythium. Osim toga, iz višegodišnjeg iskustva i brojnih pokusnih polja i komercijalne proizvodnje, možemo tvrditi da Sonybel odlično podnosi napad još jednog važnog patogena - bijele truleži ( Sclerotinia spp.). Kod ove bolesti nema sorata sa genetskom otpornosti, a suzbijanje je tim teže jer je Sclerotinia gljivica koja ima velik broj kultura domaćina. Sonybel formira glavice težine 500-800 grama, atraktivna je, lagana za berbu i vrlo ujednačenih kompaktnih glavica. Paket otpornosti (HR: Bl:29-40EU / Nr:0 / TBSV, IR: LMV:1), brzi porast i kompaktan izgled čine ovu salatu veoma fleksibilnom i siguran je izbor za vašu proizvodnju. Idealna za komadnu prodaju.

Uz veliki potencijal novih salata Guidizel i Sonybel, svakako Vam želimo ukazati i na prednosti već etabliranih sorata u našem asortimanu s posebnim naglaskom na Sementel i Lianabel. Sementel je idealna sorta za prve proljetne rokove zbog svog izuzetno brzog porasta i sposobnosti da u tom kratkom roku dosegne veliku težinu glavice. Osim toga, pojedini proizvođači je posebno vole zbog njenog atraktivnog izgleda lišća koji podsjeća na “krupni” lollo tip salate sa velikom prodajnom težinom. Jednako je odlična i u jesenskim rokovima sadnje. Lianabel je do sada naša najprodavanija sorta batavije iz jednostavnog razloga što je vrlo zahvalna i lagana za uzgoj u velikom rasponu rokova sadnje – od proljeća pa sve do jeseni, daje postojane i stabilne prinose, lagana za branje, a pogodna za kilsku i komadnu prodaju. Uz odličan paket otpornosti na razne patogene, izuzetno je tolerantna na rubnu palež i procvjetavanje.

Oplemenjivanjem salate omogućeno je konstantno poboljšanje postojećeg asortimana, od fenotipskih karakteristika glavica salate sukladno zahtjevima različitih tržišta, do otpornosti na razne bolesti, fiziološke nedostatke, tolerancije na abiotičke stresove itd., što sve značajno povećava pouzdanost u smislu prinosa i kvalitete proizvoda. Bejo vrijedno i uspješno radi na selekciji salate, pa smo i ove godine izdvojili nekoliko noviteta u nastavku koji će zbog svojih pozitivnih karakteristika sigurno naći i zauzeti svoje mjesto na tržištu.

BEJO 16-225 – Vaš novi partner za uspješnu proizvodnju

Inovativna sorta salate koja privlači svojom iznimnom otpornošću na vremenske uvjete i brzim rastom. Vrlo rana, brza, vigorozna i kompaktna batavia. Formira krupne, okrugle i otvorene glavice tamnije zelenih listova. Zbog izvrsne prilagodljivosti pri niskim temperaturama, ova će salata dati najbolje rezultate i u najranijim proljetnim rokovima proizvodnje, a pogodna je i za jesensku proizvodnju. Dolazi sa širokim paketom otpornosti, a uz to se pokazalo da odlično podnosi napad bijele truleži ( Sclerotinia spp.) i rubne paleži. Bejo 16-225 je zdrava, fleksibilna i brza salata koja će savršeno odgovarati onima koji prodaju salatu na kile, kao i onima koji je prodaju po komadu.

Za besplatni uzorak sjemena salate Bejo 16-225 javite se Bejo prodajnom predstavniku zaduženom za Vaše područje!

Sonybel na P.O. Agropin

Inovativna Bejo 16-225

tema broja - salata tema broja - salata tema broja - salata

BEJO 32-214 – elegantna ljetna dama

Bejo 32-214 je naša nova sorta puterice namijenjena za uzgoj u ljeto. Obzirom da je osnovni preduvjet u ljetnoj proizvodnji salate njena otpornost na bolesti i procvjetavanje, Bejo 32-214 zbog svoje visoke otpornosti predstavlja siguran izbor za ove rokove i uvjete proizvodnje, odnosno namijenjena je za sadnju od početka svibnja do sredine kolovoza. Odlikuje ju brz porast i kratka vegetacija. Listovi su čvrsti, sjajno zeleni, a glavica otvorenog tipa što ju čini privlačnom potrošačima i proizvođačima. Težina varira ovisno o zahtjevima i područjima/uvjetima proizvodnje, a kreće se između tržnih 250 – 550 gr. Visoko je otporna na sve postojeće rase plamenjače (Bl: 29-40EU), te je srednje otporna na fuzarijsko venuće rasa 4 (Fol:4).

BERTRICE – za “hrskavi” uzogj s povjerenjem

Bertrice je naša nova iceberg salata i dolazi kao zamjena za već poznati Lectrice koji nam izlazi iz asortimana. Pouzdana, kompaktna, krupnih i okruglih glavica, te lijepo zatvorenih i svježe zelenih listova. Idealna je za uzgoj u proljetnim i jesenskim rokovima i tolerantna je na rubnu palež. Ima i ostale važne otpornosti; HR: Bl:29-40EU / Nr:0, IR: LMV:1 / Fol4). Bertrice zadržava svoju kvalitetu i svježinu još dugo vremena nakon berbe te osigurava visok prinos i zadovoljstvo Vaših kupaca!

Važna uloga u proizvodnji povrća

U Beju svaki dan igramo važnu ulogu u proizvodnji povrća. Razumijemo vrijednost zdravog tla i prirodnih resursa i vjerujemo u brižno postupanje s njima. Znamo koliko je održivost važna za zadovoljenje potreba proizvodnje hrane za sadašnje i buduće generacije. Bejo značajan dio svojih sredstava ulaže u razvoj i istraživanja, te je je godinama predan korištenju nekemijskih tretmana. Potaknuti smo pronalaženjem inovativnih, održivih rješenja u našim procesima i istraživanjem tehnika koje stimuliraju intrinzičnu snagu sjemena. Čineći to, nastojimo uzgajivačima pružiti najbolji početni materijal za uzgoj zdravih usjeva koji osiguravaju pouzdane, održive prinose.

Bejo salate otporne na nove rase Bremie

U subotu 1. srpnja, Međunarodni odbor za evaluaciju Bremie za EU (IBEB-EU) službeno je imenovao tri nove rase uzročnika bolesti salate Bremia, Bl:38-40 EU, poznatiju kao plamenjača salate. Uz nova tri soja odbor je najavio i promjene u oznakama otpornosti Bremie na salati. Prema navodima IBEB-a, sojevi Bl:16-28EU nisu često prisutni u Europi. Stoga će oznaka otpornosti za potpuno otporne sorte salate biti promijenjena s BI: 16-37EU u BI: 29-40EU. Bejo je već testirao svoj asortiman na nove sojeve, te sa zadovoljstvom možemo reći da je naš komercijalni asortiman uglavnom otporan na novo imenovane sojeve Bremie.

salata tema broja - salata tema broja - salata tema broja -

Period vanjske i unutarnje sadnje Bejo sorti salata

SORTA SIJ VELJ OŽU TRA SVI LIP SRP KOL RUJ LIS STU PRO

BATAVIA

GUIDIZEL

SONYBEL

LIANABEL

BEJO 16-225

SEMENTEL

PHENOMENA

BEJO 32-214

LUCERIS

MALIS

FABRIS

BERTRICE

PLEASANCE

OAKLY

BIONDONNA

SPECTATION

Sadnja na otvorenom Sadnja u zaštićenom prostoru

PUTERICA

ICEBERG

HRASTOV LIST

LOLLO

Guidizel na PG Stanislav Strunjak

Sonybel kod Marka Marjanovića Kolegica Lana na ocjenjivanju pokusa salate u Italiji

TEHNOLOGIJA UZGOJA SALATA

SALATA JE VRLO RASPROSTRANJENA JEDNOGODIŠNJA ZELJASTA

BILJKA, UZGAJANA ZBOG LISTOVA U GLAVICI ILI ROZETI. KOMBINIRANJEM ODGOVARAJUĆIH ROKOVA UZGOJA, ODNOSNO PROIZVODNIH PODRUČJA I SORTIMENTA, SALATU JE U HRVATSKOJ

MOGUĆE UZGAJATI TIJEKOM CIJELE GODINE. RAZLOG TOME SU NISKI

TEMPERATURNI ZAHTJEVI I KRATKA VEGETACIJA (40 DO 60 DANA) U OPTIMALNIM UVJETIMA. KOD NAS SE SALATA UZGAJA NA OKO 3000 HA, OD ČEGA JE OKO 30 % U ZAŠTIĆENIM PROSTORIMA, A OSTALO NA OTVORENOME.

Biološka svojstva

Salata je biljka blage klime. Za vegetativnu fazu, razvoj rozete ili glavice, optimalne su temperature od 12 do 20 °C. Minimalne su temperature klijanja od 2 do 5 °C, a optimalne od 15 do 20 °C, pri kojima salata niče za 3 do 5 dana. Temperature više od 25 °C izazivaju termodormantnost sjemena, odnosno smanjenje klijanja i nicanja normalno klijavog sjemena. Na temperaturi iznad 30 °C većina kultivara ne niče. Mlada biljka salate može podnijeti temperature do -5 °C, a dobro ukorijenjene biljke ozimih kultivara sa 5 do 7 listova mogu podnijeti kontinentalnu zimu. Međutim, što je salata bliže tehnološkoj zrelosti, osjetljivija je na niske temperature. Kad su temperature do početka glavičenja niže, formiraju se veće i čvršće glavice. Kad su temperature u vrijeme glavičenja više, uz intenzivniju sunčanu radijaciju, glavice su manje i rahlije. U uzgoju u zaštićenom prostoru temperature se usklađuju s intenzitetom svjetlosti. Temperature tla između 12 i 20 °C povoljnije utječu na formiranje glavice od viših temperatura.

Pri dužini dana većoj od 13 sati kod salate dolazi do prorastanja cvjetne stabljike. O kultivaru ovisi hoće li se to dogoditi nakon punog ili djelomičnog završetka vegetativne faze, odnosno, željene veličine rozete ili glavice. U nekih je kultivara ta reakcija tako slaba da se smatraju neutralnima na dužinu dana i oni su pogodni za ljetni uzgoj.

Potreba za vodom

Zbog kratke vegetacije i brzog rasta, potrebna je dobra opskrbljenost tla vodom i hranjivima. Opskrbljenost tla vodom ne bi smjela biti niža od 65 % poljskog vodnog kapaciteta. Korijen salate se razvija pretežno u površinskom sloju te je stoga prilikom navodnjavanja dovoljno dobro navlažiti gornjih 15 cm tla. U proljetnom i jesenskom uzgoju potrebno je 140 do 160, a u ljetnom do 200 L vode po m2 , uz obrok navodnjavnja od 15 do 20 (25) mm. Prednost ima navodnjavanje kapanjem, osim u ljetnim rokovima uzgoja kada se navodnjavanjem kišenjem (mikrorasprskivačima) osigurava i porast vlage zraka.

Gnojidba salate

Gnojidba se obavlja na temelju analize tla i planiranog prinosa te su stoga vrijednosti navedene u tekstu i tablici 1 samo orijentacijske. Zbog kratke vegetacije do tehnološke zrelosti salata treba lako pristupačna hranjiva. Organska gnojidba preporučuje se za pretkulturu, a ako se gnoji za salatu, gnojivo treba biti dobro kompostirano. Nedovoljno kompostiran stajski gnoj pospješuje razvoj gljivičnih bolesti. Ako je tlo kiselije od pH 6, preporučuje se dodavanje vapna. Za prinos od oko 30 t/ha potrebno je 30 kg P 2 O 5 , 150 kg K 2 O, 40 kg CaO i 14 kg MgO. Potrebna količina dušika od 80 do 120 kg dodaje se u više navrata. Prihranjuje se najčeće u dva do tri navrata: u fazi 6 do 7 listova, na početku uvijanja glavica, odnosno 2 do 3 tjedna prije berbe. Salata je vrlo osjetljiva na visoku koncentraciju soli u tlu (0,3 do 0,4 %), a posebno na klor, tako da već i gnojidba mineralnim gnojivima ako nema dovoljno vode, može izazvati oštećenja, rubnu palež, kasnije glavičenje i rahle glavice.

jesenski, zimski i rani proljetni uzgoj, ovisno o sposobnosti da u uvjetima kraćeg dana i slabijeg osvjetljenja rastu i razvijaju glavicu. Kultivari za grijane i negrijane plastenike trebaju imati veću otpornost na velike razlike između dnevnih i noćnih temperatura i višu relativnu vlagu zraka, uz otpornost na rubnu palež.

Tipovi, odnosno varijeteti, a također i sorte salate međusobno se razlikuju prema obliku i strukturi listova. Ovisno o sorti, na listovima se može javiti različit intenzitet antocijanskog (crvenog) obojenja. Također, sorte se selekcioniraju za uzgoj na otvorenom ili uzgoj u zaštićenom prostoru. U proizvodnji se mogu naći sljedeći tipovi salate:

Salata najbolje uspijeva na strukturnom, srednje teškom tlu. Za rani uzgoj pogodnija su lakša tla koja se brže zagrijavaju u proljeće. Najpovoljnija su tla blago kisele do neutralne reakcije (pH 6,5 do 7,2).

Salata relativno dobro podnosi samu sebe. Ipak, treba izbjegavati dugotrajan uzgoj na istoj površini. Poželjna je barem jedna predkultura iz druge porodice. Najbolje su predkulture povrtne vrste gnojene stajskim gnojem kao što su rajčica, paprika ili krastavci, a od ratarskih kultura strne žitarice i zrnate mahunarke. Budući da salata ima kratku vegetaciju, često se uzgaja kao međukultura, a moguća su dva i tri usjeva u istoj godini.

Izbor kultivara, tipovi i varijeteti salate

Kultivari salate razlikuju se ovisno o u obliku, strukturi i boji listova te načinu rasta, odnosno, formiraju li listovi rozetu ili glavicu. Dodatno, razlikuju se prema dužini vegetacije i preporučenom vremenu uzgoja (namjeni), odnosno otpornosti na prorastanje cvjetne stabljike.

Kultivari salate za proizvodnju na otvorenom namijenjeni su za proljetnu, ljetnu i ljetno-jesensku proizvodnju, a u posljednje vrijeme ima ih i za ozimi uzgoj. Za ljetnu proizvodnju važno je svojstvo što sporije prorastanje i otpornost na rubnu palež. Kultivari za zaštićene prostore namijenjeni su za

Salata glavatica – tijekom vegetacije stvara više ili manje čvrstu glavicu u kojoj se vanjski listovi preklapaju a unutarnji nastavljaju rasti unutar glavice. Unutar ovog varijeteta postoje dva tipa: maslenke (puterice) i kristalke (ledenke – „iceberg“). Maslenke razvijaju glatko lišće, cijelog ruba, sjajne zelene boje. Listovi su nježni mekani i sočni te stoga nakon berbe brzo gube vodu, zbog čega sorte ovog tipa nisu podesne za duži transport i čuvanje. Prema literaturi, postoje ljetni, vanjski tipovi koji razvijaju glavicu mase oko 350 g i zimski za proizvodnju u zaštićenom prostoru, mase 150 do 200 g. Kristalke imaju veću glavicu (mase čak do 1 kg) naboranog lišća s nazubljenim rubom i izraženim lisnim žilama svjetlije zelene boje. Listovi u glavici su čvrsti, ali krhki. Boja može varirati od tamnozelene do žutozelene, a rubovi kod nekih sorti mogu biti crvenkasti. Bolje podnose transport i imaju dužu održivost na prodajnom mjestu nego maslenke.

Batavija – prema morfološkim svojstvima je između maslenki i kristalki, ali bliže kristalkama. Listovi su im manje naborani i nazubljeni, a glavica je nešto manja i rahlija. Novije sorte razvijaju velike i ujednačene rozete mase oko 500 g i vrlo su prihvaćene kod proizvođača zbog prodaje na komad. Uglavnom se koriste u ljetnoj proizvodnji zbog otpornosti na procvjetavanje.

Tablica 1. Potrebna količina čistih hranjiva (kg/ha) u gnojidbi salate

Slika 1. Salata glavatica - kristalka Slika 2. Salata glavatica - maslenka

Slika 3. Salata batavia

tema broja - salata tema broja - salata tema broja - salata

Lisnata salata – biljke ne stvaraju glavicu nego veliku rozetu s mnogo glatkih ili naboranih listova, od zelene do smeđe-crvene boje. Razlikuju se sorte kod kojih se reže cijela rozeta i sorte kod kojih se beru pojedinačni listovi. Kod nas su najpoznatije sorte tzv. hrastov list.

Rimska salata – naziva se još i dugolisna. Kod nas nije raširena, ali se često može naći u mediteranskim zemljama. Biljke stvaraju uspravnu rozetu izduženog cijelog lišća, s jače izraženom srednjom žilom. Vanjski listovi su zeleni, a unutarnji žućkasti. Rozeta može biti teška do 750 g. Otporna je na visoke temperature i sporije prorasta.

Rokovi uzgoja salate

Rokovi sjetve i sadnje na otvorenome ovise o klimatskim prilikama područja uzgoja, dužini vegetacije do tehnološke zrelosti i potrebama tržišta. Kombinacijom uzgoja na otvorenome i uzgoja u zaštićenim prostorima moguće je osigurati kontinuiranu opskrbu tržišta tijekom cijele godine. U literaturi se navode orijentacijski rokovi uzgoja na otvorenom u kontinentalnoj (tablica 2) i mediteranskoj (tablica 3) Hrvatskoj. Zbog temperaturnih zahtjeva tijekom klijanja i nicanja, za pojedine rokove uzgoja na otvorenome presadnice je neophodno uzgojiti u grijanom ili negrijanom zaštićenom prostoru.

Rokove je moguće organizirati i ovisno o periodu godine i mjestu uzgoja (na otvorenome ili u zaštićenim prostorima) pa prema tome literatura navodi rokove uzgoja prikazane u tablici 4.

Tablica 2. Orijentacijski rokovi sjetve, sadnje i berbe u kontinentalnom području Hrvatske

Tablica 3. Orijentacijski rokovi sjetve, sadnje i berbe u mediteranskom području Hrvatske

2., 3. Ožujak/Travanj 4./1. - 3.

Slika 4. Rimska salata

salata tema broja - salata tema broja - salata tema broja

Tablica 4. Rokovi uzgoja na

otvorenome i u zaštićenom prostoru

Ranoproljetna proizvodnja započinje sjetvom u zaštićenim prostorima: od 15. do 30. listopada u negrijanim plastenicima, ili od 1. do 15. prosinca u grijanim, kada salata dolazi za berbu krajem veljače, početkom ožujka. Za ovaj proizvodni ciklus važno je napomenuti da je nedostatak svjetlosti limitirajući čimbenik, tako da svjetlost određuje dužinu vegetacijskog perioda. Pogrešno je nedostatak svjetlosti u ovom periodu kompenzirati povećanjem temperature. U tom slučaju se formiraju nekvalitetne i rastresite glavice.

Proljetna proizvodnja podrazumijeva sjetvu krajem prosinca i početkom siječnja, dok berba započinje krajem ožujka i početkom travnja. Presadnice se za ovaj proizvodni ciklus uzgajaju u grijanim zaštićenim prostorima, dok tijekom perioda od sadnje do berbe grijanje nije neophodno, ali se preporuča prekrivanje usjeva agrotekstilom.

Ljetna proizvodnja salate odvija se na otvorenom. Proizvodnja započinje sjetvom od svibnja do srpnja, a berba se obavlja od srpnja do sredine rujna. Obzirom na visoke temperature u ovom periodu, važno je odabrati sortiment salate otporan na prorastanje cvjetne stabljike. Ako se provodi malčiranje tla, preporuča se primjena bijele malč folije, kako bi se izbjeglo pretjerano zagrijavanje tla.

Uzgoj presadnica i sadnja

Uzgoj salate iz presadnica omogućuje bolje planiranje dinamike sadnje i berbe. Uzgoj presadnica u kontejnerima sa 160 lončića ili prešanim blokovima brida 4 cm u zaštićenim prostorima osigurava jednolično nicanje i ujednačeni porast presadnica, što je preduvjet ujednačenog dospijevanja u tehnološku zrelost, odnosno jednokratne berbe. U svaki lončić se sije po jedna sjemenka sasvim površinski ili vrlo plitko. Vlažnost supstrata se održava zalijevanjem s 1 do 1,5 L vode po kontejneru dnevno. Tijekom uzgoja presadnica u zaštićenom prostoru se do nicanja kroz 3 dana održava temperatura na 20 °C, nakon čega se snižava na 10 do 15 °C. Ako se sije ljeti, kad su temperature visoke, kontejneri se do nicanja drže u hladnijem prostoru (16 do 18 °C), kako bi se izbjegla termodormantnost sjemena. Kada presadnice imaju 4 do 5 sasvim razvijenih listova, spremne su za presađivanje. Ovisno o vremenu uzgoja (temperaturi, intenzitetu

Jesenska proizvodnja može se odvijati kako u zaštićenim prostorima tako i na otvorenom. U zaštićenim prostorima sjetva se obavlja od sredine kolovoza do sredine rujna, dok se za proizvodnju na otvorenom sije od sredine srpnja do sredine kolovoza. Tijekom ljetnih mjeseci potrebno je kontejnere od sjetve do nicanja držati u prostoru gdje temperatura ne prelazi 20 °C kako bi se izbjegla termodormantnost sjemena salate.

Zimska proizvodnja započinje sjetvom od sredine rujna do sredine listopada. Berba salate iz navedenog roka sjetve obavlja se od druge polovice prosinca do sredine siječnja. Ako se raspolaže grijanim zaštićenim prostorom, moguće je nastaviti sa sukcesivnom sjetvom svakih 7 do 10 dana sve do sredine ili kraja studenoga, što će rezultirati berbom tijekom veljače i u ožujku.

Slika 5. Presadnice salate

tema broja - salata tema broja - salata tema broja - salata

svjetla i dužini dana) uzgoj presadnica traje 3 do 6 tjedana. U zimskim mjesecima primjena dopunskog osvjetljenja CO2 može skratiti proizvodnju i poboljšati kvalitetu presadnica.

Presadnice se sade plitko do korijenova vrata, koji mora ostati slobodan kako bi se smanjio napad truleži salate. Razmak sadnje ovisi o kultivaru i raspoloživoj mehanizaciji. Rane proljetne maslenke obično imaju manju rozetu pa se mogu saditi na razmak 20 x 20 cm. Razmak redova za bujnije kultivare jest 30 do 40 cm, a u redu 25 do 35 cm. U ranoj proizvodnji prednost ima uzgoj na uzdignutim gredicama sa 4 do 6 redova. U zaštićenim prostorima se ovisno o kultivaru i vremenu sadnje sadi 16 do 20 biljaka/m2 (25 x 25 ili 22,5 x 22,5 cm). Kultivari iz grupe kristalki i lisnatih salata sade se 9 do 12 biljaka/m2 (25 x 30 ili 30 x 30-35 cm). Ovisno o širini objekta ili lađe, nakon svakih 5 do 7 redova (između gredica-traka folije) ostavlja se prohod od oko 50 cm za mjere njege i zaštite.

Prilikom uzgoja na otvorenom ili u zaštićenom prostoru gredice se najčešće prekrivaju PE-folijama debljine 15 do 50 µm. Crna folija se koristi tijekom proljetnih, jesenskih i zimskih rokova uzgoja kako bi se podigla temperatura tla, sačuvala vlaga u tlu i spriječio razvoj korova. Za ljetni uzgoj koristi se bijela folija koja reflektiranjem svjetla smanjuje temperaturu tla i time osigurava povoljnije uvjete za razvoj salate. Ispod folije se postavlja sustav za navodnjavanje i fertirigaciju kapanjem, po jedna cijev (T-tape) za dva reda salate.

Berba, prinos i čuvanje

Salata glavatica se bere kad glavica postigne veličinu svojstvenu kultivaru, kad unutrašnji listovi dobro ispune glavicu te ona postigne određenu čvrstoću, a još nema znakova prorastanja. Lisnata salata se bere kada rozeta postigne željenu veličinu i masu sa što većim brojem listova koji čvrsto priležu jedan uz drugog u sredini rozete, a prije prorastanja.

Glavatice se beru najčešće ručno, rezanjem nožem u zoni korijenova vrata, a zatim odmah čiste od svih vanjskih listova rozete, osim 3 do 4 lista koji obuhvaćaju glavicu. Pojedini kultivari kristalki beru se bez ovojnih listova rozete. Lisnatim salatama uklanjaju se svi stariji i oštećeni listovi. Na manjim površinama berba je obično selektivna, u 2 do 3 navrata. Jednokratna berba može biti isplativa ako je najmanje 80 % glavica (biljaka) postiglo tehnološku zrelost.

Prinosi salate ovise kultivaru, razmaku sadnje, ujednačenosti usjeva, klimatskim uvjetima i dr., a mogu biti u rasponu od 2,5 do 4,0 (5,0) kg/m2

Salata se pakira u letvarice ili kartonske kutije s potrebnim perforacijama. Slaže se u jedan ili dva reda tako da se vrhovi glavica dodiruju. Glavice kristalki bez ovojnih listova mogu se pakirati pojedinačno u perforiranu polietilensku foliju, što im produžuje održivost. Sve je popularnije pakiranje salate pripremljene za upotrebu. Listovi su odvojeni, oprani, i često su pomiješani kultivari različitih boja. Pakirana u polietilenske vrećice može se održati u rashladnoj vitrini (1 do 3 °C) 4 do 7 dana. Na prodajnom mjestu bez hlađenja salata je kratke održivosti, a u hladnjači pri temperaturi 0 do 1 °C i relativnoj vlazi zraka 95 % može se održati do dva tjedna, a upakirana u PE-foliju čak 40 do 45 dana.

Hidroponski uzgoj salate

Salatu kao i drugo lisnato povrće te začinsko bilje moguće je uzgajati u zatvorenim hidroponskim sustavima, u hranivoj otopini bez supstrata. Hidroponske tehnike bez supstrata su: plutajući sustav kontejnera („Floating Hidroponics“), tehnika hranjivog filma („Nutrient Film

Technique“), tehnika otjecanja i dotjecanja („Ebb and Flow Technique“), tehnika dubokog protoka („Deep Flow Technique“), tehnika aeriranog protoka („Aerated Flow Technique“) i aeroponika („Root Mist Technique“). Kao najčešće korištene u uzgoju lisnatog povrća izdvajaju se: tehnika hranjivog filma, aeroponika i plutajući hidropon.

Tehnika hranivog filma temelji se na održavanju tankog sloja (do 1 cm) aerirane hranive otopine koja kontinuirano teče preko korijena biljke u plitkim kanalima položenim pod nagibom (od 0,3 do 2 %) koji omogućuje cirkuliranje otopine slobodnim padom. Hraniva otopina se pomoću crpke dovodi iz spremnika do kanala s biljkama, a otopina koja nije iskorištena od strane biljaka sabire se u spremnicima, analizira i ponovno vraća u sustav. Upravo je recirkulacija hranive otopine glavna prednost ove hidroponske tehnike. Ovisno o uzgajanoj kulturi, širina kanala varira od 10 do 20 cm, dok je maksimalna dužina 20 m. Kanali mogu biti smješteni na tlu ili nosačima, a najčešće se izrađuju od polimernih materijala (polietilen, polivinil klorid). Na kanalima su otvori u koje se postavljaju presadnice ili lončići s biljkama a njihov je korijen kontinuirano opskrbljen vodom i hranivima, pri čemu je idealna brzina protjecanja otopine za salatu od 3 do 8 L/m2 u satu. Nedostaci ove tehnike su rizik od prekida toka hranive otopine koji vrlo brzo uzrokuje sušenje korijena, stres te prekomjerno zagrijavanje kanala u ljetnom razdoblju zbog kojeg mogu stradati mlade biljke u početnoj fazi rasta.

Slika 6.1. i 6.2. . Guidizel u hidroponiji na OPG Ivan Košara

U aeroponici se korijen biljke nalazi u zraku tamnog prostora, a hranivom se otopinom opskrbljuje prskanjem svake 3 do 4 minute u trajanju 15 do 20 sekundi u obliku maglice (aerosola) što osigurava visoku vlagu (> 95 %) u zoni korijena. U aeroponskom su uzgoju polistirenske ploče s biljkama pričvršćene na konstrukciju koja može biti horizontalna, vertikalna i piramidalna. Crpka distribuira hranivu otopinu iz spremnika do cijevi s rasprskivačima, koje se nalaze unutar konstrukcije te opskrbljuju korijen biljke. Hranjiva se otopina slobodnim padom vraća u spremnik. Kod sustava u obliku prizme (slova A) dobra je iskoristivost volumena zaštićenog prostora, odnosno udvostručen je broj biljaka, no zbog variranja intenziteta svjetlosti može doći do neujednačenog rasta biljaka. Već i kratkotrajan prekid zamagljivanja korijena uzrokuje njegovo oštećenje i brzo sušenje. Visoka početna ulaganja te primjena složenih elektroničkih uređaja opravdavaju primjenu ove hidroponske tehnike samo za visokoprihodovne kulture.

U plutajućem hidroponu biljke se uzgajaju u hranivoj otopini, odnosno vodi kojoj su dodane hranjive tvari, neophodne za rast i razvoj, u optimalnim količinama i odgovarajućem odnosu. Osnovna je prednost ovog sustava što biljkama tijekom 24 sata osigurava pristup vodi, makro i mikrohranjivima u obliku iona te kisiku koje mogu optimalno koristiti tijekom svih faza rasta. Navedeno rezultira bržim rastom, ranijom berbom što osigurava više proizvodnih ciklusa tijekom godine te veći prinos.

Ovaj sustav uzgoja čine plitki bazeni ispunjeni hranjivom otopinom visine 20 do 25 cm, na kojoj plutaju polistirenske ploče ili kontejneri s biljkama. Hraniva otopina se kapilarno diže kroz otvore lončića kontejnera ili proreze ploča do supstrata u njima, odnosno, do korijena biljke. Polistirenski kontejneri mogu imati razni broj lončića, a ploče mogu biti različitih dimenzija, ovisno o vrsti povrća i namjeni uzgoja, odnosno, uzgaja li se lisnato povrće zbog mladih listova za rez ili zbog rozete (glavice). Lončići kontejnera ili prorezi na pločama pune se perlitom ili nekim drugim supstratom u koji se sije sjeme. Ova se tehnika uspješno koristi i u proizvodnji presadnica povrća. U uzgoju presadnica otopina se ne aerira kako bi se spriječio rast korijena biljaka izvan lončića kontejnera.

Za uzgoj salate koja se bere rezanjem u fazi razvijenih 5 do 6 listova (baby leaf), najčešće se koriste polistirenske ploče (96 cm × 60 cm × 2,7 cm) površine 0,5 m2 s uskim konusnim prorezima koji se pune perlitom krupnije

granulacije (0 do 6 mm) kao medijem za zadržavanje sjemena. Posijane ploče, prekrivaju se sitnijim perlitom, vlaže se vodom i slažu jedna na drugu do nicanja kada se ploče polažu u bazene ispunjene aeriranom hranivom otopinom. Kako bi sa smanjilo razdoblje od sjetve do polaganja ploča u bazene, potrebno je osigurati optimalne uvjete za klijanje (temperatura od 18 do 20 °C i relativna vlaga zraka oko 95 %), najbolje u komori za naklijavanje.

Kada je cilj uzgoja rozeta ili glavica, sjeme se polaže u čepove, odnosno, kocke kamene vune dimenzija 3×3 cm koje odgovaraju veličini mrežastih plastičnih košarica (čašica) u koje se pri sadnji polažu presadnice salate. Košarice se postavljaju na polistirenske ploče na kojima su označena sadna mjesta razmaka 20×20 cm (25×25 cm), a ploče se polažu u bazene s hranivom otopinom određenog kemijskog sastava i optimalne temperature.

Optimalna pH-vrijednost otopine je od 5,8 do 6,2 dok preporučena EC-vrijednost u uzgoju salate iznosi 2,5 dS/m. Preporučena temperatura otopine za uzgoj lisnatog povrća trebala bi biti od 21 do 23 °C, dok je optimalna količina otopljenog kisika od 4 do 9 g/L.

Nakon jednogodišnjeg razdoblja proizvodnje, bazeni se prazne, a ostatak upotrijebljene hranjive otopine može se iskoristiti za gnojidbu povrtnih kultura u uzgoju na tlu. Bazeni se dezinficiraju te se ponovno može se započeti s pripremom hranjive otopine, punjenjem bazena te kontinuiranom sjetvom i berbom.

Plutajući hidropon omogućava visok stupanj automatizacije osnovnih agrotehničkih zahvata, no tu je ipak problem visokih ulaganja u strojeve za sjetvu, berbu te čišćenje upotrijebljenih ploča od biljnih ostataka i perlita. U uzgoju salate sustavom plutajućih kontejnera krajnji rezultat su čiste biljke (bez čestica tla) čime je smanjen utrošak ljudskog rada i vode za pranje pri berbi i primarnoj doradi. Također, pakiranjem u vrećice ili posudice od polietilena visoke gustoće ovako proizvedeno povrće predstavlja atraktivan proizvod, posebice za trgovačke lance, ali i ugostiteljske objekte.

Prof. dr. sc. Božidar Benko Zavod za povrćarstvo Agronomski fakultet

Slika 7. Plutajući hidropon

BOLESTI SALATE

SALATA JE DOMAĆIM POVRĆARIMA ODUVIJEK BILA PRIVLAČNA KULTURA ZA UZGOJ. STALNA

POTRAŽNJA KROZ GODINU, RELATIVNO KRATAK PROIZVODNI CIKLUS, MOGUĆNOST LOKALNE PRODAJE, UZGOJ NA OTVORENOM I U ZAŠTIĆENIM PROSTORIMA I ČESTO SOLIDNA OTKUPNA CIJENA ČINE SALATU JEDNOM OD POPULARNIJIH POVRĆARSKIH KULTURA. UZ SALATU, DANAS SE U SKUPINU „SALATA“ ILI LISNATOG POVRĆA UBRAJAJU I SLIČNE KULTURE POPUT ENDIVIJE, MATOVILCA, KRESA, POTOČARKE ILI GRBICE. IAKO SVE ZASTUPLJENIJE, TE KULTURE UZGAJAJU SE PUNO MANJE OD „PRAVE“, ZELENE SALATE, VRSTE ČIJE JE LATINSKO IME LACTUCA SATIVA L.

Tehnologija proizvodnje salate danas je vrlo različita. Od najsuvremenijih hidroponskih nasada s potpuno kontroliranim uvjetima do „klasičnog“, vrtnog uzgoja u polju. Uz raznolikost uzgoja, velika je raznolikost u tipovima i kultivarima salate. Bez obzira na vrstu i tehnologiju uzgoja, bolesti salate su jedan od stalnih rizika u proizvodnji. Neke od njih puno su češće i štetnije kod uzgoja u plastenicima i staklenicima. Druge su veća prijetnja kod uzgoja na otvorenom. Među bolestima salate, mogu se izdvojiti one najpoznatije, najčešće i većini uzgajivača dobro poznate, ali i „nove“ bolesti te kulture, koje se javljaju sve češće i mogu postati veći problem u budućnosti.

Plamenjača, bijela trulež i siva plijesan Najpoznatije bolesti salate su plamenjača ( Bremia lactucae), bijela trulež ( Sclerotinia spp.) i siva plijesan (Botrytis cinerea). Plamenjača se može smatrati najčešćom, a posebno štetna

može biti kod uzgoja u zaštićenim prostorima. Prepoznaje se po uglatim pjegama omeđenima žilama na licu lista. Pjege su isprva žute (klorotične), no tkivo unutar njih brzo propada i poprima sivkasto-smeđu boju. Na naličju pjega uočljiv je karakterističan znak plamenjače – bjeličaste svijetli mašak, poput prašine. Ukoliko su biljke napadnute u rasadu ili u ranoj fazi razvoja, mogu biti potpuno prekrivene bjeličastim maškom i vrlo brzo propasti. Plamenjači za razvoj odgovaraju temperature od 10 – 16 °C, no vlaga je presudna za njeno brzo širenje. Vlažnost listova neophodna je za zarazu. Kondenzacija u plastenicima tijekom proljeća, jeseni i zime, kapanje, zalijevanje ili kiše i rose kod uzgoja na otvorenom stvaraju povoljne uvjete za brz razvoj plamenjače.

Bijela trulež i siva plijesan donekle su slične bolesti koje na salati mogu biti vrlo štetne. Bijelu trulež uzrokuju gljive Sclerotinia scleortiorum i S. minor Održavaju se u tlu tzv. sklerocijama, sitnim crnim otpornim strukturama koje izgledaju poput kamenčića. Kada se sklerocije aktiviraju, gljiva prodire u stabljiku salate. Biljka najčešće trune i propada. Na stabljici se stvara bijeli micelij, poput guste vate, ispunjen novim sklerocijama. Bijela trulež može zaraziti salatu i drugačije, sporama koje se šire kišom i zračnim strujanjima. Tada trulež zahvaća listove i biljke ne moraju propasti, no nisu za tržište. Šteta je na kraju ista.

Slika 1. Početni simptomi plamenjače na mladim listovima

Slika 2. Plamenjača - sporulacija na naličju mladog lista Slika 3. Plamenjača na licu lista

salata tema broja - salata tema broja - salata tema broja

Sivu plijesan uzrokuje gljiva Botrytis cinerea, uzročnik bolesti koji napada ogroman broj biljaka. Siva plijesan štetna na mnogim povrćarskim ili cvjećarskim kulturama u zaštićenom prostoru. Održava se na biljnim ostacima i može se smatrati „sveprisutnom“. Visoka vlažnost ključna je za pojavu i razvoj sive plijesni. Na salati, siva plijesan može zaraziti listove ili stabljiku, mlade ili stare biljke. Zaraženi dijelovi biljke potamne i „vodenasti“ su. U uvjetima visoke vlažnosti, što je često u plastenicima i staklenicima, na zaraženim organima salate stvara se sivkasti mašak po kojem se bolest prepoznaje. To je obilje spora gljive uzročnika bolesti.

Meka bakterijska trulež i TSWV virus Osim tri najčešće gljivične bolesti, potrebno je spomenuti i neke štetne bakterijske i virusne bolesti koje se javljaju na salati. Salatu u uvjetima visoke vlage može zahvatiti meka bakterijska trulež ( Erwinia carotovora ). Ta bakterija štetna je na krumpiru, kupusnjačama, luku i nekim drugim povrćarskim kulturama. Odgovaraju joj više temperature. Bolest se može intenzivno razvijati na salati nakon vađenja. U takvim slučajevima, štete mogu biti velike, zbog povrata robe i gubitka povjerenja kupaca. Listovi ili glavice salate koje je zahvatila bakterija pretvaraju se u vlažnu, meku, raspadnutu masu neugodnog mirisa.

Meka trulež raširena je i dobro poznata bolest, no jedna druga bakterijska bolest u posljednjih nekoliko godina širi se Europom i izaziva zabrinutost kod proizvođača salate. To je bakterijska pjegavost ( Xanthomonas campestris ). Bakterijska pjegavost javlja se u vidu tamnih okruglastih pjega okruženih žutim (klorotičnim) prstenom. Na nekim kultivarima, pjege mogu biti uglate. Bolest često ne šteti previše samoj biljci, no takve salate neprihvatljive su za tržište. Bakterijska pjegavost javlja se u uvjetima visoke vlažnosti, čestih oborina i visokih temperatura. Osjetljivost kultivara je vrlo različita. Kao i kod svih bakterijskih bolesti, teško se suzbija sredstvima za zaštitu bilja. Većina fungicida koji se koriste na salati nema djelovanje na bakterijske bolesti.

Virusne bolesti na salati općenito nisu toliko važne i ne uzrokuju štete kao na nekim drugim povrćarskim kulturama, poput rajčice, paprike ili tikvica. Ipak, jedan se virus može istaknuti. To je virus pjegavosti i venuća rajčice (Tomato spotted wilt virus , TSWV). Prenosi ga kalifornijski trips. Virus uzrokuje goleme gubitke u proizvodnji plodovitog povrća u zaštićenim prostorima. U slučaju kada nema drugih biljaka domaćina, tripsi prenose TSWV na salatu. Na zaraženim biljkama javlja se kovrčavost, mjehuravost i žućenje listova. Karakteristični simptomi zaraze TSWV-om su pojava nekrotičnih pjega ili šara na listovima. Proizvođači nerijetko ne prepoznaju simptome te takve pojave pripisuju fitotoksičnosti ili čak gljivičnim bolestima.

Slika 8. Bakterijska meka trulež na vanjskim listovima

Slika 9. Bakterijska pjegavost na listovima

Slika 4. Bijela trulež na stabljici

Slika 5. Biljka propala od bijele truleži

Slika 6. Biljka uništena sivom plijesni

Slika 7. Jak napad sive plijesni u plasteniku

Slika 10. Simptomi zaraze TSWV-om

tema broja - salata tema broja - salata tema broja - salata

Gljivične bolesti

Još nekoliko bolesti salate zaslužuje pažnju, kao bolesti koje se posljednjih godina šire i postaju gospodarski važne. Među njima, ističu se bolesti koje uzrokuju gljive (pseudogljive) iz roda Pythium te fuzarijsko venuće salate ( Fusarium oxysporum f. sp. lactucae). Gljive iz roda Pythium pokazale su se vrlo štetnima kod uzgoja salate u hidroponskoj proizvodnji. Za razliku od većine drugih mikroorganizama, Pythium vrste mogu „ući“ i razmnožavati se u vodenim otopinama. Njihove spore imaju bičeve i plivaju. Te pseudogljive katkada se nazivaju i „vodenim plijesnima“. Zahvaćaju korijen salate, koji potamni i slabije funkcionira. U slučajevima jakih zaraza biljke su manje, nerazvijene. Čak i kod slabijih zaraza masa zaraženih biljaka nije onakva kao kod zdravih i gubici u proizvodnji su značajni. Kada Pythium „uđe“ u hidroponski sustav, vrlo teško se suzbija.

Druga Pythium vrsta koja je štetna na salati je Pythium tracheiphilum. Taj parazit živi u tlu, ulazi kroz korijen salate i raste u provodnim snopovima, uzrokujući njihovo začepljenje. Biljke žute, venu ili se slabije razvijaju. Bolest je još uvijek rijetka, ali na parcelama gdje se pojavi štete mogu biti velike.

Još veće štete uzrokuje jedna slična „nova“ bolest koja se širi Europom. To je fuzarijsko venuće salate. Slično kao i kod prethodno opisanog pitijskog venuća, i gljiva Fusarium oxysporum f. sp. lactucae živi u tlu, zarazi korijen te se širi provodnim snopovima. Žile se „začepljuju“ i biljke venu. Na presjeku korijena i stabljike vidi se tamno tkivo i potamnjelo provodno staničje. Fusarium oxysporum f. sp. lactucae agresivniji je i štetniji nego Pythium tracheiphilum. Zaražene biljke su male, kržljave, žute ili potpuno propadaju. U nekim područjima, pojava fuzarijskog venuća uništila je cjelokupne proizvodne cikluse. Uzročnik bolesti opisan je 1967. u Japanu, no tek nedavno počeo se brzo širiti. Oplemenjivači nastoje razviti otporne kultivare salate jer je poznato kako gljiva uzročnik ima nekoliko rasa. Pojava novih rasa otežava oplemenjivanje.

Zaštita salate od bolesti u suvremenoj proizvodnji temelji se na cjelovitom, integriranom pristupu. Preventivne mjere u tome imaju vrlo važnu ulogu. Odabir kultivara koji je otporan ili tolerantan na glavne bolesti koje se javljaju u nekom području jedna je od najvažnijih mjera. Moderni hibridi salate odlikuju se visokom otpornosti ili tolerantnosti na najvažnije bolesti. Među njima, osobito se ističe tolerantnost ili mala osjetljivost na plamenjaču. Ta tolerantnost olakšava zaštitu i smanjuje potrebu za tretiranjem.

Druga vrlo važna preventivna mjera je korištenje zdravog sjemena ili presadnica. Sjemenom ili sadnim materijalom može se prenijeti veći broj važnih bolesti salate. Profesionalno, certificirano sjeme koje na tržištu

nude sjemenske kuće pruža veliko jamstvo da se bolesti neće unijeti u nasad i da tako neće doći do nepredviđenih šteta u proizvodnji. Kod korištenja presadnica, važno je nabavljati iste od pouzdanih dobavljača. Neki potencijalne štetne bolesti mogu zaraziti presadnice ukoliko se iste proizvode u neprikladnim uvjetima.

Pri uzgoju salate na otvorenom vrlo je važan plodored i izolacija usjeva. Neki važni uzročnici bolesti salate, kao što su spomenute Sclerotinia vrste, ali i neke drugi paraziti ( Rhizoctonia solani, Erwinia carotovora) napadaju veći broj drugih kultura i tako se mogu nagomilati u tlu. Poznato je da većina povrća nije za monokulturu.

Krajnju, konačnu mjeru u zaštiti salate o bolesti predstavljaju tretmani sredstvima za zaštitu bilja. Bilo da je riječ o ekološkoj ili konvencionalnoj proizvodnji, tretiranje ostaje i ostati će uobičajena praksa. Izbor odobrenih fungicida za suzbijanje bolesti na salati danas je vrlo dobar. Kemijsko suzbijanje usmjerava se na plamenjaču, bijelu trulež i sivu plijesan. U posljednjih nekoliko godina, nudi se i sve veći broj bioloških fungicida. Neki od njih imaju vrlo dobro djelovanje na sivu plijesan i solidno djelovanje na plamenjaču. Ono što je bitno, takva sredstva imaju učinak i na bakterijske bolesti, što nije odlika organskih kemijskih fungicida. Od bioloških fungicida, mogu se istaknuti sredstva na osnovi antagonističkih („dobrih“) bakterija Bacillus amyloliquefaciens ili B subtilis (Serenade Aso ®, Taegro ®, Fungisei®), sredstva na osnovi Trichoderma vrsta, ili sredstva na osnovi hiperparazita Pythium oligandrum (Polyversum®). Za dobar učinak, biološki fungicidi u pravilu trebaju se primjenjivati češće i u kraćim razmacima u odnosu na kemijske fungicide.

dr. sc. Dario Ivić

Slika 11. Korijen hidroponske salate zaražen Pythiumvrstamai

Slika 12. Posmeđenje provodnih snopova - Pythiumtracheiphilum

Slika 13. Biljka zahvaćena fuzarijskim venućem

Slika 14. Posmeđenje provodnih snopova - Fusariumoxysporum

FOSFOKAL HP

3-9-18 + 4% MGO + 5% S03 + ME

JAMSTVO STABILNOSTI URODA,VISOKOG PRINOSA

I KVALITETE-Osvrt na gnojidbu Krumpira

Cilj gnojidbe je sacuvati tlo kao nepovr atni resurs i osigurati ujednacene prinose i kvalitetu proizvoda kroz dugi niz godina.

Mjere koje trebama provaditi svake vegetacijske sezane su sljedece;

1. Odrzavati visaku razinu humusa u tlu, kaji zbag nestanka stacarske praizvadnje i pavremene iii nikakve zelene gnajidbe u nasim tlima ne prelazi 1-2%u , a intenzivnam se proizvadnjam smanjuje 20-30% ad ukupne kolicine na gadisnjoj razini. Optimalan pastotak humusa je 3-5%.

2. Osigurati dovoljnu kolicinu mineralnih tvari u intenzivnom periodu vegetacije.

FOSFOKAL je ORGANSKO-MINERALNO gnajiva specificne formule

40% HUMUSA + minerali NPK 3-9-18 + 4%MGO + 5%503 + ME. Visaku ucinkovitast(HP-High Performance) avag gnajiva karakterizira nacin praizvadnje- PRIRODNOM REAKCIJOM vezivanja arganske kampanente (treset s visakim udjelam huminskih, proteinskih i aminakiselinskih tvari) sa visako koncentriranim mineralnim solima. Nadalje zrnasti ablik sa niskim udjelom vlage i mineralima zasticenim u ORGANSKOM omatacu amagucuje strojnu primjenu, jednaliku distribuciju kao i primjenu u redave i trake bez ikakvag stetnag ucinka na klice mladih biljaka. Zahvaljujuci ovim cimbenicima osigurava se maksimalan prinas i kvaliteta, padizanje kolicine arganske tvari, maksimalna bialaska aktivnost i najbolja zastita prisutnih nutritivnih elemenata. Mali pastatak DUSIKA ad sama 3% zasticenag arganskim amatacem amagucava spara oslabadanje bez ikakvag stetnog ucinka na mlade biljke. FOSFOR zasticenag ad huminskih tvari(fosfo-humat) amagucava optimalan rast korijena i zbog brzag oslobadanja u atopinu tla izraziti STARTER ucinak. Visaki sadrzaj KALUA pavecava atparnost na susu, balesti i stetnike sto je kljucna za konacnu kvalitetu proizvada.Prisutnost arganskag SUMPORA kaji amagucava aktivaciju imabiliziranih mikroelemenata i stvaranje aminokiselina i biljnih bjelancevina. Obagacen MAG NEZIJEM, I KALCIJEM kaa i humiranim mikroelementima pagaduje baljem razvaju biljke , asigurava sigurnast proizvadnje i sprjecava bila kakve prehrambene nedostatke u cilju viseg prinasa i kvalitete praizvada.

D0STUPN0 U SVIM P0U0PR0METOVIM P0SL0VNICAMA I B0LJIM P0U0CENTRIMA

Rogotin: 099/ 528 1185

• Opuzen: 020 / 672-314

Metkovic: 020 / 682-644

URODA,VISOKOG

Krumpira

PRIMJENA:

Primjenjuje se u razdoblju SJETVE iii

PRESAOIVANJA sirom iii u trak e u kolicini.

KRUMPIR

INDUSTRIJSKA RAJCICA

razdoblju sirom

400-800 kg/ha

500-900 kg/ha

DINJA , LUBENICA, JAGODA 400-700 kg/ha

SPAROGE 700- 1000 kg/ha

POVRCE NA OTVORENOM 400-800 kg/ha

POVRCE U ZATVORENOM PROSTORU 700-1000 kg/ha

SOJA, SUNCOKRET 300-500 kg /ha

LUCERNA I KRMNO BILJE 400-800 kg/ha

PSENICA 200-400 kg/ha

KUKURUZ 400-800 kg/ha

RIZA 400-600 kg/ha

GNOJIDBA KRUMPIRA

Krumpir za svaj uzgoj traii lagana rastresita tla sa davaljnam kalicinam humusa i aptimalnim adnasam i kolicinam minerala. ldealan adnos minerala za visaki prinas i kvalitetu krumpira je NPK 1:0.9:1,6 a kalicina za prinas 35 t po hektaru iznese se ukupnag DU5IKA 100140 kg/ha,FOSFORA 110-150 kg/ha i KALUA 160-240 kg/ha.

BILJE

KRUMPIRA

uzgoj traii humusa

kolicinam minerala. ldealan kvalitetu krumpira iznese

10-150

• lmotski: 021 / 670-784

• Vrgorac: 021 / 674-548

Smokvica: 020 / 831-046

• Split: 021 / 508-106

• Orebic 099/ 814-6138

www.poljopromet.hr

Da bi prinas i kvaliteta krumpira bila sta veca patrebna je svu kalicinu hranjiva dodati prije sadnje zbag kratkag i intenzivnag vegetacijskag ciklusa 50-80 dana kada se iskoristi sva kalicina patrebnih hranjiva.

krumpira dodati vegetacijskag kalicina patrebnih

FOSFOKAL u startnaj gnajidbi (sirom iii u redove) zbag visakag sadriaja humusa patice brie zagrijavanje tla u proljece kada su patrebne visake temperature za brii razvaj klica krumpira.

startnaj gnajidbi visakag sadriaja humusa patrebne

Idea Ian odnas NPK makro i mikra elemenata amagucava maksimalan prinas i kvalitetu krumpira.

Uz FOSFOKAL je patrebna dadati dusicna gnajiva na bazi natrijeva iii kalcijeva nitrata, amonijeva sulfata, amanij nitrata i uree u kalicini 200- 400 kg/ ha avisna a sadriaju ukupnog dusika.

makro i kvalitetu patrebna kalcijeva

kalicini dusika.

tema broja - salata tema broja - salata tema broja - salata

PROIZVODNJA SALATE U

SLOVENIJI, GRČKOJ I SRBIJI

UZGOJ SALATE U SLOVENIJI

Salata je u Sloveniji, uz ostalo lisnato povrće (endiviju, radič, matovilac) tradicionalna kultura. Proizvodi se na otprilike 700ha, od kojih je samo četvrtina komercijalna proizvodnja, dok je ostalo hobi proizvodnja u privatnim vrtovima. S obzirom na tradicionalno prisutnu kulturu, na tržištu su prisutne mnoge stare sorte, npr. Ljubljanska ledenka, Majska kraljica, Posavka, Zimska rjavka, Leda, Šempetrka… U hobi uzgoju mnogi vrtlari još uvijek proizvode salatu direktnom sjetvom, no sve se više vrtlara okreće uzgoju iz presadnica. Ono što nas osobno veseli da su proizvođači presadnica prepoznali Bejo sorte salata kao odličan izbor ne samo za komercijalni uzgoj već i za hobiste – vrtlare.

Što se tiče komercijalnog uzgoja, najviše je prisutan uzgoj salate batavie, dok su hrastov list, puterica i lollo manje zastupljene. Najvažnije regije za proizvodnju salate u Sloveniji su Središnja Slovenija, Podravska, Goriška i Gorenjska. Uzgoj je uglavnom na otvorenom tijekom proljeća, ljeta i jeseni. S obzirom na sve manju listu dozvoljenih herbicida, sve se više proizvođača odlučuje za uzgoj na foliji. U proljeće i jesen uglavnom se koriste crne folije, dok je za ljetni period češća bijela folija. Navodnjavanje je najčešće riješeno putem rasprskivača ili kap na kap. Berba se obavlja ručno, u jutarnjim satima te se salata slaže u drvene ili RPC kašete i pere. Ovisno o zahtjevima kupaca, broj i težina glavica u kašeti može varirati. Najčešći zahtjevi trgovačkih lanaca su slični kao i u Hrvatskoj, oko 250 gr po glavici. Dio proizvođača salate također ima i prodaju na svojem kućnom pragu, tzv. Prodaja na kmetiji. U tom se slučaju salata češće prodaje na kile, za što su prikladnije glavice od 500 gr ili više.

Prosječni prinos ovisi o sezoni, vremenskim uvjetima, tehnologiji uzgoja te samom načinu prodaje (komadno ili na kile), ali u prosjeku iznosi 20-25 t/ha.

ICEBERG U GRČKOJ

Stanovnici Grčke tradicionalno konzumiraju razne vrste povrća tijekom cijele godine, a konzumacijom po glavi stanovnika su u europskom vrhu. Geografska veličina i klimatska raznolikost pružaju doista široke mogućnosti uzgoja povrća. Dolina rijeke Vardar na sjeveru zemlje područje je uzgoja krumpira, kupusnjača, kasnijih sorti lubenice i dinje. U sjeveroistočnom dijelu uz granice s Bugarskom i Turskom najviše se uzgajaju luk i krumpir. Šire područje Atene je područje uzgoja praktički svih vrsta povrća, obzirom na plodna polja, dostatne izvore vode i naravno blizinu velikog tržišta. Zapadni dio poluotoka Peloponeza glavna je regija proizvodnje lubenice i dinje, a središnji – specifični visinski predio poluotoka smješten oko grada Tripolija područje ljetnog uzgoja lisnatog povrća i nekih kupusnjača. Otok Kreta glavni je opskrbljivač plodovitog povrća (rajčica, krastavac, paprika) posebice u jesenskozimskom periodu, a velike se količine i izvoze.

Kad je riječ o salati, pored ostalih poznatih tipova (batavia, puterica, lollo, hrastov list), u Grčkoj se tradicionalno proizvodi i tzv. Romana tip, ali u sve značajnijoj mjeri i iceberg.

Iceberg je najzastupljeniji i komercijalno najznačajniji tip salate u svjetskim razmjerima.

Po mnogo čemu je specifičan – oblikom, strukturom glavice, pa i svojih hrskavim okusom ponekad bliže mladom kupusu. Specifičan je i po tome što se koliko-toliko može čuvati u hladnim komorama, što nije slučaj kod ostalih tipova salata. Time je posebno zanimljiv prerađivačkoj industriji kao neizostavni dio miješanih rezanih salata (najčešće u kombinaciji s crvenim radičem) za distribuciju prema trgovačkim centrima, hotelima, restoranima brze prehrane.Specifičan je i u uzgoju, uspoređujući ga s drugim salatama.

salata tema broja - salata tema broja - salata tema broja

Sadi se na nešto šire razmake, u prosjeku 7-8 biljaka/m2. Vegatacijski period je u pravilu nešto duži, potrebe za hranivima, posebno kalijem, nešto veće. Ali, sam uzgoj iceberga direktno je i izrazito ovisan o klimatskim prilikama: osvijetljenju, temperaturi, dužini dana, pa i geografskoj širini.

Na primjeru Grčke vidljivo je kako se proizvodnja seli prema dobu godine. Topla područja primjerice otoka Evia ili priobalni pojas zapadnog Peloponeza idealna su za prezimljavajuće berbe na otvorenom. Prema kasnijem proljeću ta područja postaju pretopla pa se proizvodnja seli na više nadmorske visine, a ljetni uzgoj moguć je isključivo na planinskim visoravnima, primjerice spomenutoj regiji Tripoli u planinama središnjeg Peloponeza. Prema kasnoj jeseni tamo postaje prehladno pa se proizvodnja opet seli u zimi tople predjele.

Stoga je selekcija sortimenta iceberga izrazito komplicirana, zahtjevna i dugotrajna. Tako npr. zimske sorte moraju imati dovoljno brz porast u uvjetima kratkog dana i niskih temperatura, dok npr. ljetne sorte moraju imati otpornost na rubnu palež, procvjetavanje, ožegotine od sunca.

Među brojnim Bejovim sortama, za proizvodnju u proljeće i jesen iskristalizirala se sorta Royalice, a za ljetnu Leonice (na višim nadmorskim visinama).

Osobito značajna je činjenica da se sorta Royalice pokazala vrlo fleksibilnom u različitim uvjetima tla i klime i u Hrvatskoj. Ima kompletnu otpornost na plamenjaču salate. Brzo puni okrugle, kompaktne glavice, otporna na rubnu palež i procvjetavanje u širem rasponu berbe. Doseže težinu 500-700 grama.

Preporučamo je za berbe od početka svibnja do početka srpnja, a s jeseni od sredine rujna do sredine studenog

UZGOJ GENESISA U SRBIJI - INTERVJU SA

PROIZVOĐAČEM

O proizvodnji salate u Srbiji dobiti ćete uvid kroz intervju sa proizvođačem salate zadrugu Zelena Zvezda. Direktori zadruge g. Đorđe Micić i Nenad Antanasanović vrlo rado su odgovorili na naša pitanja.

Recite nam nešto o vašoj zadruzi, kada ste se počeli baviti proizvodnjom, šta sve uzgajate od povrća?

Zadruga je osnovna 2010 god. Bavimo se proizvodnjom povrća na ukupno 10 hektara. Pored naše proizvodnje tu su i kooperanti. Njihove površine se mijenjaju iz godine u godinu jer radne snage ima sve manje i manje. U samoj zadruzi imamo 2 hektra plastenika. Od kultura radimo salate, kupus, krastavac, rajčicu, papriku i ciklu.

Kolikom površinom danas raspolažete?

Trenutno sa 10 hektara.

Jedna od Vaših djelatnosti je i uzgoj salate. Koje Bejo sorte najviše uzgajate i sa kojima ste najzadovoljniji?

Na prvom mjestu je Genesis. Naše tržiste u 95 posto slučajeva troši putericu i tu je za sada Genesis broj jedan. Pored njega sadimo Fabris i zadovoljni smo i sa njime. Od ostalih salata proizvodimo Sementel i Lianabel ali u vrlo malom postotku.

Sa kojim izazovima se susrećete u proizvodnji salate? Koliko je moguće poštivati plodored?

Najveći problem nam je radna snaga. Svake godine je sve gore, i na žalost, mislimo da nam tu nema pomoći. Pored radne snage od prošle godine imamo problem sa plamenjačom u salati. Naravno, moram napomenuti da proizvodimo prema svim standardima potrebnim za izvoz, tako da strogo moramo voditi računa oko zaštite. Samim tim plamenjaču je skoro nemoguće zaustaviti.

Plodored nismo u mogućnosti ispoštovati jer su u pitanju veliki objekti.

tema broja - salata tema broja - salata tema broja - salata

Da li je radna snaga danas problem?

Kao što sam već rekao ovo je ogroman problem i bojim se da će biti sve veći.

Tehnologija uzgoja salate? Sjetva, gustoća sklopa, skladištenje, rokovi sjetve, prihrana, navodnjavanje?

Sto se sjetve tiče, nju obavljamo 90 posto strojno.Gustoća ovisi o periodu uzgoja i kreće se od 16 do 20 biljak/m2 . U svim plastenicima imamo navodnjavanje kap po kap plus mikro rasprskivače. Koju tehniku koristimo ovisi vremenskim uvjetima.

Kako pakirate i plasirate svoju robu?

Na prvom mjestu to ovisi o kupcu. Generalno on određuje ambalažu.Obično pakiramo 8 do 12 biljaka.

Kakvi su Vam planovi za budućnost?

Iskreno,imali smo želju da se proširimo. Međutim, sa problemom radne snage i naše želje postaju snovi.

Kako ocjenjujete suradnju sa tvrtkom Arum koja je distributer Bejo Zaden sjemena za Srbiju?

Imamo samo riječi pohvale. Veoma profesionalna suradnja koja traje veoma dugo. Odlično sjeme i odličan tim. Zajedno radimo pokuse i trudimo se da nađemo najbolje moguće sorte za nas. Za sada jedan od tih uspjeha je Fabris.

Presadnice Genesisa

Genesis Genesis

PREDSTAVLJAMO

KOLEGU OPLEMENJIVAČA

SALATE - RENSA BOGERSA

U OVOM BROJU ČASOPISA PREDSTAVLJAMO

- BATAVIE I

MINUTA

IZ EINDHOVENA.

Možete li nam reći nešto o svojoj karijeri, prijašnjim poslovima, obrazovanju itd?

Kad sam bio u srednjoj školi nisam znao u kojem smjeru bih htio studirati. Volio sam računala i prirodu. Zasigurno, trebalo je biti nešto praktično. Na kraju sam se odlučio za biljke i počeo studirati na Sveučilištu u Wageningenu.

U početku je studij započeo s mnogo različitih predmeta (hortikultura, ekologija, determinacija biljaka, bioinformatika, genetika i dr.).

Nakon godinu dana izabrao sam svoju prvu specijalizaciju koja je bila genetika.

Nakon tri godine studiranja morao sam ponovno birati. Rezultati su prošlih godina bili dobri i sviđao mi se moj život kao student, pa sam se odlučio za dva mastera: Oplemenjivanje bilja i genetički resursi i Biotehnologija bilja (Molekularno oplemenjivanje bilja i patologija).

To mi je dalo dobru osnovu za početak rada kao oplemenjivača.

Zašto zelena salata? Zašto je ovo vaša omiljena kultura i ona koju ste odabrali proučavati i istraživati?

Ono što volim kod zelene salate je njen brz ciklus. Dosta sam strpljiva osoba, ali često volim vidjeti i rezultate svog rada. Također, razvoj zelene salate ide jako brzo. Osobito se brzo povećavaju bolesti salate. Za oplemenjivače to je izazov.

Kako po vama izgleda naša budućnost u salati?

Vidim svijetlu budućnost zelene salate u Beju. Budući da smo mali i motivirani tim, u mogućnosti smo brzo djelovati na promjenjive zahtjeve na tržištu zelene salate. To nam daje priliku za povećanje našeg tržišnog udjela. Kao što možda znate, Bejo je relativno nov u salati. Posljedica toga je da su svi trebali naučiti o salati. Imam osjećaj da i oplemenjivači i prodajni tim bolje znaju na što se fokusirati nego prije par godina. To bi trebalo utjecati na bolji ukupni rezultat.

Koji su neki izazovi koje vidite u svom radu, a koji se razlikuju od izazova proizvođača? Na što obraćate posebnu pozornost (bolesti, procvjetavanje, oblik salate itd.)

Prvi prioritet su bolesti. Međutim, fenotip otpornosti na bolesti trebao bi biti prihvatljiv za proizvođača. Možete uzgojiti najljepšu glavicu salate, ali ako nema potrebnih otpornosti, nema smisla. Mislim da je to najteža ravnoteža koju treba tražiti kao oplemenjivač.

Koji je vaš najveći cilj ili što biste željeli ostvariti u budućnosti po pitanju zelene salate?

U bataviji bih želio postati tržišni lider u Francuskoj, koja je najveće i najprofitabilnije tržište batavie u Europi.

Koja sorta je za vas najbolja?

Za mene je Sementel najbolja sorta. Nije najljepša, ali daje glavicu visokog prinosa za berbu u mnogim dijelovima svijeta, čak i u hidroponiji.

I vaša poruka proizvođačima za kraj?

Svijet, klima, a time i industrija salate se brzo mijenjaju. Uz inovacije i dobru suradnju, mislim da se zajedno možemo suočiti s tim izazovima. Moja poruka je da budemo otvoreni za nove ideje i razmišljamo o prilikama.

VAM KOLEGU RENSA BOGERSA, OPLEMENJIVAČA SALATE

PUTERICE. OVIM POSLOM BAVI SE JOŠ OD 2018. POSLJEDNJE 3 GODINE ŽIVI U EINDHOVENU SA DJEVOJKOM. KAKO SAM KAŽE, OVU LOKACIJU SU ODABRALI UGLAVNOM ZATO ŠTO SE NALAZI IZMEĐU UREDA I POKUSNIH POLJA NA JUGU NIZOZEMSKE. TAKOĐER, POTREBNO IM JE SAMO 30

ZA POSJET OBITELJI I PRIJATELJIMA. NJEGOV OMILJENI NOGOMETNI KLUB, PSV, TAKOĐER JE

tema broja - salata tema broja - salata tema broja - sa

ZANIMLJIVOSTI O SALATI

2015. BEJO ULAZI NA TRŽIŠTE SALATA

Bejo Zaden je 29. lipnja 2015. preuzeo sjemensku tvrtku Agrisemen. Ovo udruživanje je omogućilo Beju da stekne poziciju na tržištu salate, dok je Agrisemen ovim udruživanjem dobio mogućnost bržeg širenja poslovnih aktivnosti.

RASTUĆI TRŽNI SEGMENT

“Salata je popularno povrće i velika povrtna kultura. Dobro se uklapa u naš asortiman i proizvodnju naših kupaca”, objašnjavao je prilikom preuzimanja John-Pieter Schipper, predsjednik Bejo Uprave. “Agrisemen posjeduje veliko znanje i izvrstan program u uzgoju salata. Ova suradnja biti će odličan dodatak našem postojećem asortimanu.”. Jack Burger, direktor Agrismena, tom prilikom je izjavio: “Bejo kao partner nam osigurava pristup opsežnoj međunarodnoj prodaji, distribucijskim mrežama i najnovijim istraživačkim tehnologijama. To će nam omogućiti brže ostvarivanje naših ambicija. Mi smo svjesno odlučili potražiti savezništvo sa nizozemskom obiteljskom tvrtkom, gdje će naš asortiman biti dobrodošao dodatak postojećem.”

LIDERI U PROIZVODNJI SJEMENA

Bejo Zaden je jedan od svjetskih lidera u selekciji i proizvodnji sjemena povrtnih kultura širokog spektra i sa dobro razvijenom međunarodnom mrežom. Agrisemen (Breda) se tijekom godina specijalizirao u uzgoju salata. Spajanje dva renomirana proizvođača može značiti samo jedno - kvalitetu!

U subotu 1. srpnja, Međunarodni odbor za evaluaciju Bremie za EU (IBEB-EU) službeno je imenovao tri nove rase uzročnika bolesti salate Bremia, Bl:3840 EU, poznatiju kao plamenjača salate. Uz nova tri soja odbor je najavio i promjene u oznakama otpornosti Bremie na salati. Prema navodima IBEB-a, sojevi Bl:16-28EU nisu često prisutni u Europi. Stoga će oznaka otpornosti za potpuno otporne sorte salate biti promijenjena s BI: 16-37EU u BI: 29-40EU. Bejo je već testirao svoj asortiman na nove sojeve, te sa zadovoljstvom možemo reći da je naš komercijalni asortiman uglavnom otporan na novo imenovane sojeve Bremie.

Tvrtka Plastform u širokoj ponudi proizvoda ima kontejnere od stiropora za uzgoj presadnica s različitim brojem sjetvenih mjesta.

Kontejneri s 160, 170 i 209 rupa najčešće se koriste za presadnice salate, kupusnjače i blitvu.

Kontejneri s 104 rupe koriste se najčešće za kupusnjače, papriku, patlidžan i cvijeće dok kontejneri s 84, 60 i 40 rupa koriste se za rajčicu, papriku, lubenice, dinje te isto tako za patlidžane i cvijeće.

S našim iznimnim proizvođačkim iskustvom, što potvrđuje proizvodnja više od deset milijuna kontejnera za presadnice te nadzorom BVQI odobrenog sustava kvalitetom, sukladnog normi ISO 9001:2015, te zaštite okoliša, sukladno normi ISO 14001:2015, možemo vam jamčiti najvišu kvalitetu naših proizvoda i usluga uz očuvanje okoliša.

Istraživanje prirode nikada ne prestaje

BAROCCI RADIČ

Barocci je nova perspektivna sorta radiča za jesensku proizvodnju. Ovaj je radič u segmentu vječnog klasika –Leonarda, vegetacije od 90 dana ali je otporniji na procvjetavanje i daje ljepšu boju u uvjetima visokih temperatura. Formira krupne okrugle glavice i ima visok potencijal prinosa. Idealno će se prilagoditi zahtjevima tržišta i industrije zbog svoje sposobnosti stvaranja duboke crvene boje. Osim toga, Barocci je prvi radič sa otpornošću na virus pjegavosti i venuća rajčice (IR: TSWV), jednu od važnijih i opasnijih bolesti cikorija, te je savršen izbor za proizvođače koji cijene kvalitetu i očekuju sigurnu proizvodnju.

S Baroccijem ćete se istaknuti na tržištu!

X Broj dana vegetacije: 90

X IR: TSWV

NOVITETI U BEJO ASORTIMANU

AXEL F1

Zelen! Prinosan! Zdrav!

X Kupus vegetacije 135 dana

X Formira teške i zbijene glavice

X Svježe zelene boje (poput nekadašnje Saratoge)

X Idealan za skladištenje i prezimljavanje u polju

X Ima otpornost na bakteriozu (Xanthomonascampestris sp.)

EXPECTATION F1

Ispunit će sva Vaša očekivanja!

X CMS verzija Expecta F1

X Kupus vegetacije 140 dana

X Idealno okruglih glava

X Prilagodljiv različitim uvjetima tla i klime

X Idealan za skladištenje i prezimljavanje u polju

NEWLYN F1

Novi Bejo standard!

X Cvjetača vegetacije 130 dana

X U segmentu Belota F1, ali značajno poboljšanog zdravstvenog stanja

X Izvrsno samopokrivanje

X Ujednačenog dozrijevanja

X Ukusna

RAZVOJ KULTURE: ENDIVIJA

BEJO RADI NA ‘OSVJEŽENJU’ ASORTIMANA ENDIVIJE. UZ SNAŽNU POZICIJU KOJU IMAMO U GLAVATOM, TREVISO I PAN DI ZUCCHERO RADIČU TE SALATI, SADA UPOTPUNJUJEMO ASORTIMAN DODAVANJEM NOVITETA U SORTIMENTU ENDIVIJE. TAKO SU U PRIPREMI PRVI HIBRIDI ENDIVIJE (DO SADA JE BILO RIJEČ O SORTAMA).

Tijekom posljednjih godina kolege su marljivo radili na razvoju novih varijeteta endivije, kako u hibridima kovrčavog tipa tako i u onima glatkog lista.

Program oplemenjivanja endivije provodi se u Italiji. Novi hibridi ponajprije su namijenjeni razvijenim tržištima: francuskom, talijanskom i španjolskom. U svim provedenim pokusima, vidimo da novi hibridi imaju vrlo dobre peformanse. Slične su ili čak bolje od konkurentskih varijeteta na tržištu u pogledu prinosa i ujednačenosti. Osim toga, ispitivanja su pokazala da su vrlo prikladne i za prerađivačku industriju. U bliskoj budućnosti možemo razvijati novu genetiku u endivijama još brže - očekujemo razvoj snažnih, otpornih hibrida s dobrim karakteristikama. Razvoj na koji možemo biti ponosni kao tvrtka.

Jolanda Duineveld, area crop manager za zapadnu Europu dodaje: ‘Nakon što sam vidjela nekoliko pokusa i razgovarala s proizvođačima i prerađivačima, vjerujem da Bejo može postati bitan igrač u endivijama i može donijeti dodanu vrijednost našim proizvođačima’

Trenutno imamo 3 hibrida endivije u dolasku:

X Glatki tip: Bejo 3222

X Kovrčavi tip: Bejo 3581 (jesenski tip) i Bejo 3582 (rani zimski tip)

Budućnost endivije u Beju

U ovoj godini iznova organiziramo pokuse novih hibrida endivije u različitim zemljama i pripremamo se za početak prodaje u 2024 godini. Također, u rujnu započinjemo sa promocijom na Otvorenim danima u Nizozemskoj, gdje će se svi novi hibridi moći vidjeti na našem demo polju.

Usredotočiti ćemo se na uvođenje endivije za berbu cijele glavice za svježe tržište i prerađivačku industriju. S našim novim hibridima endivije upotpunjujemo naš asortiman lisnatih kultura. S našim iskustvom u radiču i zelenoj salati u mogućnosti smo na tržište donijeti prave varijetete za budućnost. Cilj nam je postati ozbiljan igrač na tržištu endivije.

Sve što vam treba za salatu – mi imamo!

Bejo 3581

Bejo 3222

Bejo 3582

zanimljivosti zanimljivosti zanimljivosti zanimljivosti

BEJO BRINE O

ODRŽIVOSTI

Unazad dvije godine Bejo intenzivno radi na temi održivosti (sustainability).

Teme na koje smo odlučili staviti fokus su: smanjiti ugljični otisak, raditi na održivoj proivodnji sjemena i raditi na održivim procesima oplemenjivanja. Već unazad dvije godine tvrtka mjeri svoj ugljični otisak u svim tvrtkama kćerima diljem svijeta kako bi postali svjesni svog utjecaja na okoliš.

Bejo Hrvatska se također priključila izazovu održivog poslovanja. Tako smo unutar našeg tima formirali naš ‘tim za održivost’ u sastavu kolegica Renate Tonković, Lucije Brezarić i Jelene Trputec Molnar.

AKCIJE ZA ODRŽIVOST

Ovdje donosimo samo neke od akcija koje smo poduzeli od početka ove godine kako bi smanjili upotrebu resursa i povećali održivost:

1. Smanjili smo potrošnju papira i tonera za printanje; od 01.03. počeli smo sa slanjem računa putem portala E-račun

2. Umjesto ubrusa i papira u roli koristitimo pamučne krpe

3. Standardne proizvode zamijenili smo recikliranim (papir, koverte, baterije..)

4. U komposteru (600 l) na travnatoj površini kraj ureda kompostiramo sve ostatke hrane od ‘gableca’ u uredu, kao i travu nakon košnje i lišće 5.Postavljanje solarnih panela za proizvodnju el. eng. (projekt u procesu).

organizirali smo organizirali smo organizirali smo organizirali

SVEČANO OTVOREN NOVI URED DISTRIBUTERA BEJA ZA GRČKU

Tvrtka Geognosis LTD eksluzivni je distributer Bejo asortimana za Grčku. Radi se o velikom, za sve sjemenske kuće važnom i zahtjevnom tržištu. Bejo je tamo prisutan više od dvadeset godina. Pored tradicionalno „naših“ kultura poput mrkve, luka, kupusnjača, cikle, celera, radiča, Geognosis zadnjih nekoliko sezona vrlo uspješno širi i asortiman brojnih tipova salata, rotkvice, poriluka, šparoge. Tvrtka kontinuirano raste pa danas zapošljava petero djelatnika, a nakon godina provedenih u „tuđim“, unajmljenim prostorima, 18. ožujka 2023. konačno su ušli u vlastiti, prostran i prikladno opremljen ured. Svečanom otvorenju nazočilo je preko stotinu njihovih korisnika, partnera i prijatelja, u ime Beja i Nico Kikkert, menadžer Bejo Nizozemska za istočnu Europu, Denis Novak, direktor Bejo Hrvatska i Dražen Radunić, promotor za Grčku.

Kolege iz Geognosisa i Nizozemske Geognosis tim

BEJO STORAGE TRIALS

organizirali smo organizirali smo organizirali smo organizirali

U Nizozemskoj su se od 20. do 23.03.2023. održali Bejo Storage Trials, odnosno „pokusi skladištenja“. Riječ je o internom Bejo događaju za zaposlenike. Ove je godine događaju prisustvovala kolegica Lucija. Ovdje su se mogle vidjeti kulture: kupus, cikla, mrkva, peršin, pastrnjak, luk i celer, ubrane tijekom jeseni 2022. s raznih lokacija u Europi te uskladištene u Bejo skladištima u Nizozemskoj. Na ovaj način možemo vidjeti mnogo različitih varijeteta te razmijeniti iskustva i informacije s Bejo kolegama i selekcionerima iz cijelog svijeta o njihovim performansama u polju ali i u skladištu. Na temelju razmijenjenih informacija odlučuje se o nastavku selekcije, pokusa i komercijalne prodaje pojedinih varijeteta.

Također, organiziran je obilazak Bejo proizvodnje sjemena gdje su kolege pojasnile cjelokupan proces od selekcije do konačne komercijalne proizvodnje. Nastavno, pogon za čišćenje i doradu sjemena gdje koristimo najsofisticiranije strojeve u sjemenskoj proizvodnji. Nakon toga slijedio je obilazak

laboratorija gdje se rade mnogobrojna testiranja na kvalitetu i čistoću sjemena kako bi sjeme bilo sigurno od primjesa i bolesti. U moderno opremljenom skladištu od 10.000 m2 sjeme se čuva prije pakiranja i isporuka diljem svijeta. Iz svega viđenog zaključujemo kako sjeme mora proći mnoge korake i procese kako bi najbolje kvalitete stiglo do vas –proizvođača povrća.

U sklopu Storage trialsa organiziran je i obilazak dvije velike tvrtke:

Stam Schaap - najveći proizvođač cikle u Nizozemskoj. Proizvodnja se odvija na oko 200 ha, a ugovaraju i kooperaciju. Cikla se skladišti vani prekrivena slamom te nakon toga prolazi kroz veliki pogon za kalibriranje, pranje i pakiranje nakon čega se distribuira diljem svijeta. Iako kod nas nema tako velikih proizvođača cikle, zaista je zanimljivo vidjeti i čuti njihova iskustva, savjete i način proizvodnje, skladištenja i pakiranja.

Drugi je obilazak bio u tvrtku AS de Broer – proizvođač crvenog, bijelog i špicastog kupusa, lukovica tulipana i sjemenskog krumpira. Uzgajaju Bejo hibride kupusa širokog raspona vegetacije, od najranijih do onih najkasnijih za skladištenje, koje smo mogli vidjeti u njihovim skladištima. Imaju nekoliko pogona za pakiranje i doradu u kojem se također nalazi i stroj za vađenje kocena iz kupusa. Zaista zanimljiva i zaokružena cjelogodišnja proizvodnja i distribucija.

SUSRET DISTRIBUTERA BEJA ZA JUGOISTOČNU EUROPU ODRŽAN NA CIPRU

organizirali smo organizirali smo organizirali smo organiziral

Bejo Hrvatska – kao tvrtka kćer matične kuće Bejo Nizozemska, na neki način predstavlja most prema distributerima Beja u državama jugoistočne Europe. U svjetlu toga već se desetak godina organizira zajednički susret svih distributera. Prošle jeseni red je došao na Cipar - malu, udaljenu, ali specifičnu i zanimljivu otočnu državu duboko i daleko u Sredozemlju. U tri intenzivna dana razmijenili smo iskustva, specifičnosti, zajedničke nam probleme i izazove. Bilo je vremena i za obilaske proizvodnje, pokusnih polja, razgovora s tamošnjim proizvođačima.

Proizvodnja povrća ograničena je dvama bitnim ograničavajućim čimbenicima. Jedan je sama izoliranost/udaljenost od velikih tržišta. Jedini značajan izvozni proizvod je rani krumpir, čija eksluzivnost

obzirom na doba godine (rano proljeće) opravdava skupe troškove prijevoza u daleka odredišta. Drugi problem je dostupnost vode za navodnjavanje. Na Cipru kiši rijetko i nikako pa su vodni resursi pod strogom kontrolom države – nema uvijek i za svakoga. S druge strane, turizam je i tamo u porastu, sezona sad već traje desetak mjeseci, potrebe za hranom rastu, a sve češće i onom organski uzgojenom.

Ovim putem zahvaljujemo tvrtki Lambrou Agro, distributerom Beja za Cipar na – bez pretjerivanja savršenoj organizaciji.