GG_79_PDF_za_Web

2011/12

Bosnia andhHerzegovina’s C oice

Green Garden • broj 79 • ožujak / travanj 2012. • godina XII • cijena 3,50 K M

Kadifica Tekuća gnojiva Žičnjaci-štetnici krumpira Hibridi kukuruza Grah mahunar

info@sjemenarna.com

www.sjemenarna.com

Iz sredstava Banke – LINK UCODEP Izvor Dugoročni krediti iz sredstava Banke, te pokriće istih garancijom kreditnogarantnog fonda Udruženja za posao i poduzetništvo LINK Mostar Korisnici kredita Krajnji korisnici mogu biti sve pravne osobe (uključujući i start up firme), registrirane kao d.d., d.o.o., i samostalni obrtnici ili samostalni poljoprivredni proizvođači na području BiH u ekonomskoj makro regiji Hercegovina, članovi poljoprivredne zadruge Žalfija Trebinje i Udruženja Eco Line Mostar i Udruženja Okusi Hercegovinu.

Djelatnosti koje se ne financiraju Trgovina bez vlastite proizvodnje materijalnih dobara i usluga, ugostiteljstvo bez vlastite proizvodnje, lutrije i igre na sreću kao i sve aktivnosti koje nisu u skladu sa državnim Zakonima ili propisima Banke.

Namjena kredita Financiranje obrtnog kapitala (maksimalno 30% od odobrenog kredita) i investicije u stalna sredstva (minimalno 70%).

Proizvodne djelatnosti koje se financiraju: 1. Proizvodnja meda, Livanjskog sira i sira iz mjeha; 2. Uzgoj i prerada voća, povrća, vinove loze i ljekobilja; 3. Stočarstvo i peradarstvo; 4. Proizvodnja tradicionalnih, tipičnih proizvoda za Hercegovinu.

Iznos kredita Minimalni iznos pojedinačnog kredita: KM 3.000,00 Maksimalni iznos pojedinačnog kredita: KM 30.000,00

DUGORO Č KREDITI Z NI PODUZE T A NIKE

Instrumenti osiguranja Osnovni instrumenti osiguranja: • Garancija LINK-a u visini 50% pojedinačnog iznosa kredita, • bianco vlastita mjenica uz mjenično ovlaštenje za popunu, • ugovorna ovlast, Pored osnovnih instrumenata osiguranja klijent je ovisno o procjeni nositelja kompetencija obavezan osigurati i kombinaciju dodatnih instrumenata osiguranja.

Valuta kredita KM s valutnom klauzulom

Rok i način korištenja Prema dinamici ulaganja u projekt, a najduže 12 mjeseci od odobrenja pojedinog kredita.

Sukcesivno i/ili odjednom. Po zaključenju Ugovora o kreditu iznos odobrenog kredita se stavlja na raspolaganje plaćanjem prodavatelju ili dobavljaču ili prijenosom na KM-ovski račun Korisnika kredita.

Rok i način vraćanja Do 60 mjeseci uključujući 6 mjeseci grace perioda na glavnicu (do 9 mjeseci grace perioda za voćarstvo i vinogradarstvo).

Otplata kredita će biti u jednakim mjesečnim ratama i u valuti u kojoj je kredit plasiran.

Više informacija možete dobiti na broj telefona 033 222 999, putem e-maila info@unicreditgroup.ba ili u bilo kojoj poslovnici UniCredit Bank.

Udruženje za poduzetništvo i posao LiNK Mostar: tel: +387 36 580-151, Bulevar narodne Revolucije 55 A, Mostar, info@linkmostar.org

www.evjesnik.info

Novi portal za nove ljude.

Zagoooglaj!

3

Editor’s word

Novi broj glasila Green Garden na svojim stranicama donosi veliki broj zanimljivih priloga iz različitih oblasti poljoprivredne proizvodnje.

Najveći broj priloga vezan je za voćarstvo, vinogradarstvo, povrtlarstvo i cvjećarstvo. Početne stranice glasila obiluju temama iz cvjećarstva među kojima se izdvaja nekoliko članaka koji obrađuju pojedine cvjetne vrste. Tako možete pročitati prilog o eševeriji, spirei, kadificama te prilog o proljetnom uređenju travnjaka.

Početkom proljeća kreće sadnja različitih cvjetnih vrsta kako ukrasnih tako i cvjetnih dekorativnih vrsta koje se sade u saksijama i uzgajaju na balkonima, terasama i drugim mjestima. Sve te vrste za uspješan rast i razvoj traže i odgovarajuća gnojiva. U ovom broju glasila donosimo i poseban prilog o tekućim gnojivima koja se koriste za gnojidbu različitih vrsta cvijeća.

Ovih dana, na području Bosne i Hercegovine, kreće sjetva kukuruza.

Na tržištu u BiH ima desetak sjemenskih kuća koje nude svoje hibride.

Jedna od tih kuća je i Syngenta koja u svojoj paleti ima desetak vrhunskih hibrida koji zauzimaju značajno mjesto u sortimentu kukuruza u BiH. U zadnjem broju glasila pisali smo o sadnji krumpira, a u ovom broju donosimo prilog o najznačajnijim šetnicima krumpira-žičnjacima i načinima njihova suzbijanja. Osim toga u ovom broju možete pročitati i prilog o rutavoj bubi-štetniku koja može uveliko smanjiti urod prije svega na jabučastim voćkama ali i na ostalim voćnim vrstama te prilog o suzbijanju puževa.

Ovo je samo dio sadržaja drugog broja glasila Green Garden u ovoj godini. Vjerujemo da će i ostali prilozi u ovom broju pronaći svoje čitatelje.

Uredništvo

The new issue of Green Garden, on its pages, brings you many interesting articles from different fields of agricultural production. The largest number of articles is related to the field of fruit growing, viticulture, vegetable growing and floriculture. First pages are dedicated to the topics from filed of floriculture, and among all them there are articles that deal with particular types of flower, so you can read articles about houseleek, sprirea, tagetes and article about spring lawn decoration.

Beginning of the spring is time for planting different flower species, such as ornamental and decorative flower types for planting and growing in pots on balconies, terraces and similar places.

These days, in Bosnia and Herzegovina, it’s time for sowing corn. The market in Bosnia and Herzegovina has a dozen seed companies that offer their own hybrids of corn. One of these companies is Syngenta which has in its offer about top ten hybrids of corn occupying important place in the market of Bosnia and Herzegovina. In the last issue of Green Garden we wrote about planting potatoes, and in this issue we report about the most important pests of potato – wireworms and their control methods. Also, in this issue, you can find an article about Tropinota hirta – pest that can greatly reduce yields on apple trees, but also on other kind of fruit trees, and an article about snail control.

This is only a part of everything that you can find in second issue of Green Garden this year. We believe that other articles will also find their readers.

Editor’s office

Kadifica - zahvalna parkovska cvjetnica.............................................. 4 Eševerija - dojmljiva i otporna.................................................................. 5 Suručica (Spirea)............................................................................................6 Proljetni radovi na travnjaku......................................................................7 Tekuća gnojiva u hortikulturi...................................................................10 Povrtnjak početkom proljeća...................................................................12 Korabica - manje poznata kupusnjača..................................................13 Žičnjaci (crvi, skočibube)...........................................................................14 Puževi – sve značajniji štetnici povrtlarskih kultura......................15 Hibridi kukuruza..........................................................................................16

Zaštita od korova........................................................................................... 17 Grah mahunar - tražena povrtna kultura.............................................18 Smanjite štete na voćkama od rutave bube........................................20 Grejp za mršavljenje i smanjenje kolesterola.....................................22 Pojava i liječenje kloroze...........................................................................23 Suzbijanje monilije na koštičavim voćkama......................................24 Cvatnja vinove loze - prskati ili ne!........................................................25 Nova pakiranja hercegovačkih rakija...................................................26 Radovi u pčelinjaku početkom proljeća............................................... 27 Zanimljivosti..................................................................................................30 Nagradna križaljka......................................................................................30

Sadržaj

Riječ urednika

Glasilo GREEN GARDEN

U prošlom broju Green Garden glasila u čast nadolazećeg proljeća uveli smo izbor za NAJ… najljepši vrt, cvjetnjak, travnjak, te najveći plod i najbolji urod. Za sve one koji budu učestvovali u izboru osigurane su nagrade! Sve što trebate učiniti jest uslikati svoje djelo i fotografije zajedno sa svojim podacima poslati na našu adresu, osobno dostaviti u jedan od naših agrocentara ili poslati na e-mail greengarden.glasilo@sjemenarna.com. Pobjednici će biti objavljeni u sljedećim brojevima Green Garden glasila.

Kako postati član Kluba Green Garden i koristiti razne pogodnosti kao njegov član: jednostavno – preuzmete pristupnicu, ispunite i pošaljete/dostavite prema uputama koje ćete pronaći u pristupnici.

Godišnja članarina Kluba Green Garden iznosi 25 KM, a članstvo u Klubu Vam donosi brojne pogodnosti pri kupovini u našim agrocentrima. Sva Vaša pitanja vezana za članstvo u Klubu Green Garden možete poslati na e-mail: greengarden.glasilo@sjemenarna.com.

B RO J 7 9 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 2 .

Nakladnik: SJEMENARNA d.o.o.

Obilazna cesta 27, 88220 Široki Brijeg BiH Tel.: + 387 (39) 700 000; Fax: + 387 (39) 706 572; info@sjemenarna.com greengarden.glasilo@sjemenarna.com www.sjemenarna.com Glavni urednik: dr. Ivan Ostojić Redakcijski kolegij: Ivana Markota, Ivan Perić, Nino Rotim, Matea Pehar, Danko Tolić, Mario Ćubela, Ivica Doko, Velimir Lasić Marketing: Valentina Vrljić Mićić, dipl. oec.

Andrea Šaravanja, mr. oec.

Lektor: Blanka Kraljević, prof.

Fotografija na naslovnici: Ivan Ostojić Mišljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,, nauke, kulture i športa broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine časopis Green Garden oslobođen je plaćanja poreza na promet.

4

KADIFICA- zahvalna

parkovska cvjetnica Matea Pehar,dipl. ing.

K

adifica (Tagetes sp.) je jedna od najzahvalnijih vrsta jednogodišnjeg cvijeća jer je iznimno otporna na nepovoljne uvjete uzgoja. Pored svih neprilika biljka neprestano oblikuje lijepe cvijetove žarkih boja, a skidamo li redovito osušene cvjetove produžit ćemo cvatnju do kasne jeseni.

Osim, skromnih zahtijeva prema kvaliteti tla kadifica ne zahtijeva ni učestalo i prekomjerno zalijevanje, zbog čega je idealna za ukrašavanje gradskih perivoja i rjeđe posjećenih vikendica. Kao takvu mnogi je požele imati u svom vrtu, a posebice ljubitelji cvijeća u našim vrućim hercegovačkim krajevima. Dodajmo kako ova lijepa i otporna biljka upravo i potječe iz vrelih i suhih područja Meksika. A danas na tržištu možemo pronaći veliki broj njezinih kultiviranih oblika koji se dobro uklapaju u kombinaciji s ostalim vrstama cvijeća. Ipak, nerijetko se kadifica uzgaja i samostalno tj. u čistim skupinama, čime njezina jednostavnost i raskošnost jače dolaze do izražaja.

Nezamislivo je posjetiti bilo koji od parkova i vrtova u kojem nećemo susresti ovu uistinu lijepu, otpornu biljku. Unatoč žarkom suncu i velikim ljetnim sparinama kadifica ostaje svježa i lijepa, te kao takva privlači poglede radoznalih prolaznika matskim prilikama. A za uspješan uzgoj kadifice zahtijevaju propusna tla čiji pH iznosi 5,5-6,5. Razmak sadnje kod afričke kadifice obično iznosi 30-45 cm, dok je on kod francuske kadifice nešto manji te iznosi 20 do 25 cm. Pored redovite njege i prihranjivanja poželjno je biljkama revno otklanjati ocvale cvjetove a sve kako bi do izražaja došla ljepota i sjaj novonastalih cvjetova.

Savjet više

Sjetva i sadnja Kadifice razmnožavamo sjemenom koje se sije u razdoblju od veljače do travnja. Sjetvu obavljamo u sandučiće, nakon čega biljke niču već za 10-tak dana, za što treba osigurati temperaturu od 15 do 20 stupnjeva C. Postupak je prilično jednostavan. U sandučiće ispunjene kompostom lagano ras-

poredite sjeme u plitkom sloju, a potom pažljivo nanesete tanki sloj treseta. Treset je nužno pažljivo navlažiti (sitne ručne prskalice) i prekriti plastičnom folijom. Ovako pripremljeni sandučići čuvaju se na tamnom mjestu sve dok biljčice ne počnu izbijati. Nakon što biljke izbiju plastična folija se uklanja

a sandučići se iznose na svijetlo i prozračno mjesto. Pošto se pojave prvi listovi, sadnice presađujemo u odgovarajuće kontejnere. Na ovaj način pripremljene biljke, koje su se dobro i kvalitetno ukorijenile, možemo posaditi na željeno mjesto u vrtu. Razumljivo da se pri tomu moramo ravnati i s vladajućim kli-

Za razliku od većine vrsta jednogodišnjeg cvijeća, kadifice su mnogo otpornije na brojne bolesti i štetnike. Ali unatoč svemu najveću opasnost predstavljaju puževi i uholaže, koje najčešće posjećuju mlade biljčice. Povrh svega, kao jedan od čestih načina biološke borbe protiv nematoda u tlu koriste se upravo gusti nasadi kadifica.

Jer malo je znano kako korijen ove biljke sadrži kompleksne supstance koje sprečavaju te ograničavaju razvoj i širenje nematoda.

A kadifice posađene u vrtu, osim što velikim dijelom uništavaju nematode u tlu, sprečavaju i širenje opasne bijele mušice. Pa stoga odlučite li posadite kadificu u svom vrtu, znajte kako ćete pored lijepih i raskošnih cvijetova ujedno dobiti i prijeko potrebnu zaštitu od navedenih štetnika.

B RO J 7 9 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 2 .

5

Eševerija - dojmljiva i otporna Vrlo dojmljiva i otporna meksička biljka atraktivnih nijansiranih mesnatih listova rozete, predstavlja djelić netaknute prirode koja se vrlo elegantno uklapa u dizajn boravišnih inventara.

Ivana Markota, master struke

D

anas više i ne možemo zamisliti dio prostorije u kojoj boravimo bez zelenila, kao obveznog elementa uređenja unutarnjeg prostora. Stoga je upravo eševerija biljka koju lako možete uzgojiti u vlastitom domu. Naime, ove sobne biljke, raskošne sukulente, imaju ulogu živih skulptura, vrlo zahvalnih i uvijek privlačnih.

Uzgajajući sukulente istodobno možete biti vrtlari, botaničari, arhitekti i na taj način aktivno sudjelovati u oplemenjivanju prostora u kojem svakodnevno boravite. Pored toga, dotična biljka istodobno je prikladna za početnike i ambiciozne ljubitelje koji vole kreirati vlastite, malo zahtjevne mini vrtove.

Podrijetlo i raznolikosti Postoji više od stotinu vrsta ovih lijepih biljaka od kojih gotovo sve potječu iz Meksika i koje pripadaju porodici Crassulaceae. Pored svoje velike raznolikosti eševerije rastu u većini slučajeva kao rozetasti grm ili polugrm. Neke od njih uzgajaju se samo zbog dekorativnih lisnatih rozeta koje čini debelo mesnato

B RO J 7 8 • S I J E Č A N J / V E L J AČ A 2 0 1 2 .

lišće, dok druge imaju čak i lijepe cvjetove. Eševerija općenito razvija simetrične plavozelenkaste rozete koje prijanjaju uz tlo. Zvonoliki maleni cvjetovi uzdižu se na stapkama dugim 10-15 cm, a koji izbijaju iz rozete potkraj prosinca pa sve do ožujka. Boja im varira od bijele, žute, narančaste do crvene. Listići s peteljki pri najmanjem dodiru opadaju te ukoliko padnu na tlo odmah se zakorijene. Iz njih se, dakako, razvijaju nove mlade biljke koje već u istoj godini cvatu.

Svjetlo za puni sjaj I kako smo već spomenuli eševerije su dosta otporne i veoma lako se uzgajaju. A osigurate li im dostatno svjetla, te ukoliko ih pažljivo i umjereno budete zalijevali dobit ćete prekrasne rozete. Da biste to postigli, tijekom ljeta poželjno je da biljka boravi na otvorenome osunčanom položaju te da redovito dobiva potrebnu vlagu. Poželjne noćne temperature za njezin rast i razvoj iznose od 10 do 13 stupnjeva C dok optimalne dnevne iznose 20 do 22 0C. Pravilan ritam i način zalijevanja jedan je od najvažnijih čimbenika kako bismo uspjeli

u uzgoju ove lijepe i dekorativne biljke. Stoga je tijekom proljeća i ljeta nužno provoditi umjereno zalijevanje, a sve kako bi se supstrat malo prosušio između dvije opskrbe vodom. Pored toga, poželjno je od travnja do konca kolovoza biljke prihranjivati svakih dva tjedna tekućim Flortis gnojivom za kaktuse.

Međutim, ne preporuča se prihranjivanje netom posađenih biljaka tijekom prve godine uzgoja. Ali, i pored činjenice kako je ovo biljka skromnih zahtjeva, pojedinim se ljubiteljima cvijeća dogodi da listovi naglo otpadnu zbog čega stabljike ostanu gole i samo na vrhovima

nose rozete. Do ove pojave obično dolazi kada se eševerija nalazi u pretoploj prostoriji, u uvjetima nedovoljna zalijevanja.

Jednostavno razmnožavanje Kako smo već naveli, iz postranih izdanaka-rozeta možete lako i jednostavno uzgojiti nove, mlade biljke. Jer razmnožiti ove uistinu jednostavne i otporne biljke, uz malo truda i dobre volje moguće je u bilo koje doba godine. Koristite li pritom glinene i ukrasne posude, u koje se eševerija lijepo uklapa, na najbolji način ćete oplemeniti bilo koji kutak prostora u kojem boravite.

6

SURUČICA (SPIREA) Suručica iz porodice Caprifoliaceae je višegodišnji cvatući grm cvatova sastavljenih od bijelih, grimiznih ili ružičastih cvjetića. Suručica voli hranjivo, propusno tlo, na osunčanom ili polusjenovitom položaju a razmnožavaju se reznicama početkom ljeta. Ukoliko kupite gotove sadnice možete ih posaditi tokom cijele godine jer su otporne na hladnoću i vrućinu. To je listopadna biljka koja naraste i preko 2 metra visine. Uglavnom se koristi na neformalne živice u ladanjskim vrtovima.

DOBRO JE ZNATI

Svima nam dobro poznati Aspirin dobio je davne 1899. godine ime po spirnoj kiselini koja se dobiva iz soka Spiraea ulmaria (narodni naziv končara) i ima jednak kemijski sastav kao salicilna kiselina. Slovo A u nazivu lijeka dolazi od riječi acetil a završetak “in” najčešće se upotrebljava u tvorbi kemijskih imena. Svakako zvučnije ime lijeku od Acetilsalicilne kiseline!

Ivana Markota, master struke Opis biljke Rod Spiraea sačinjavaju brojne vrste i sorte grmova uspravnih ili elegantnih grana, nježnih listića i metličastih ili štitastih cvatova sačinjenih od bijelih ili ružičastih cvjetića, koje cvatu, ovisno o vrsti u proljeće ili ljeti.

Vanhoutteova suručica je hibrid između Spiraea trilobata i Spiraea cantoniensis. Brzorastući je listopadni grm i jedna od najčešće uzgajanih suručica u vrtovima i parkovima. Naraste do 2,5 m visine i širine tanašnim izbojcima koji se elegantno savijaju prema zemlji.

Cvate u kasno proljeće snježnobijelim cvjetićima ne većim od centimetra, skupljenih u cvatove koji niz grane padaju u slapovima. Listići su sitni, zeleni, lagano nazubljeni.

Podnosi i tla koja sadrže nešto više soli

Uzgoj i njega Uzgaja se u živim ogradama, u skupinama ili pojedinačno, zahvalna je za prekrivanje padina. Voli hranjivo, dobro drenirano tlo, no nikako vapnenasto. Uspijeva i na sunčanu i polusjenovitu položaju iako na potonjem slabije cvate.

Orezuje se nakon cvatnje, prikraćivanjem izboja koji su cvali

iznad grananja, a kako bi se potaklo novo grananje. Starije izboje koji nisu cvali prikratite do polovice, a mlade savitljive izboje ostavite netaknutima. Potrebno je i blago prorijediti središta grma.

Vrlo je otporna na niske temperature (zona 4 - 8 ), prašinu i smog, te se dosta uzgaja u gradovima. Od nametnika najveći su joj neprijatelji uši koje sišu sok s mladih izbojaka. Možete ih se riješiti pravodobnim otkrivanjem i otkidanjem zaraženih grančica, inače vam preostaju insekticidi.

Suručice su velika i raznovrsna skupina. Ima ih visokih varijeteta koji cvatu u ožujku prije nego što se pojave listovi, a postoje one koje cvatu u jesen. Ovi grmovi svoju omiljenost duguju brzu rastu i obilnoj cvatnji. Lako se uzgajaju i općenito nema problema. Skupina koja cvate u proljeće na svinutim stabljikama nosi mnogobrojne sićušne, bijele cvjetove Cvjetovi skupine koja cvate ljeti obično su ružičasti ili crveni, mali cvjetovi pojavljuju se kao plosnate glavice, okruglaste kupole ili uspravni klasovi. Dobro uspijeva na bilo kojem prihvatljivom vrtnom tlu na sunčanom ili lagano zasjenjenom mjestu. Vrstama koje cvatu ljeti treba u rano proljeće temeljito odrezati grane na 10-20cm iznad tla.

B RO J 7 9 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 2 .

7 Matea Pehar, dipl.ing.

S

vi mi volimo vidjeti pravi zeleni travnjak jer to u nama stvara ugodan osjećaj, odnosno, daje nam određenu dozu smirenosti i zadovoljstva. Međutim, jeste li se ikada zapitali koliko je potrebno truda i zalaganja da bi dobili travnati pokrivač. Dolaskom toplijih dana slijedi generalno čišćenje travnjaka od nakupina otpalog lišća, polomljenih grančica s okolnih drveća kao i ostalih nečistoća koje nošene vjetrom završe na našim zelenim površinama. Ali, to je tek prvi korak jer slijedi prva proljetna prihrana travnjaka koja će našem travnjaku vratiti njegov pravi sjaj. Svakako, prihranu treba obaviti koristeći namjenska gnojiva za travnjake.

Prihranjivanje travnjaka početkom proljeća Dolaskom proljeća trava intenzivnije počinje rasti te tlu treba vratiti hranjive elemente koje ona svojim rastom crpi iz tla. Gnojiti treba više puta od konca ožujka do srpnja i u tu svrhu je najbolje koristiti specijalna gnojiva za travnjake.

Navedena gnojiva u svom sastavu, osim osnovnih elemenata, imaju i mikroelemente nužne za pravilan razvitak trava. Osim toga, danas na tržištu možete pronaći i željezni sulfat (FERO PLUS) namijenjen za otklanjanje kloroze na travnjacima. Kloroza ili žućenje trave nastaje kao posljedica nedostatka željeza i potpuno se može ukloniti jedino dodatkom ovog elementa u vidu sulfata čime trava dobiva prirodno “modru” boju. Preporuča se primjena ovog proizvoda u dva navrata s razmakom od 15 dana. Osim Fero plus-a , na tržištu postoje namjenska gnojiva za travnjake.

Proljetni radovi na travnjaku Početkom proljeća intenziviraju se radovi na održavanju travnjaka. To se prije svega odnosi na proljetno čišćenje, prozračivanje, uklanjanje korova, dosijavanje i prihranjivanje. Iako je na prvi pogled riječ o jednostavnim postupcima, ipak je nužno poznavati i neke biološke osobitosti trave.

Prvu kosidbu trebamo obaviti na visinu od 6-7 cm s tim da pokošenu travu odstranimo s travnjaka jer u protivnom može doći do nastanka tzv. ćelavih mjesta.

U pravilu, tijekom proljeća trava se kosi dva puta tjedno s tim da je nužno izbjegavati prenisku kosidbu koja bitno umanjuje korijenovu i lisnatu masu trava. Međutim, treba znati i kositi jer se kosilica ne smije pomicati naprijed-natrag već se gura u smjeru kosidbe.

Svaka sljedeća kosidba mora biti

pod pravim kutom prema prethodnoj. Druga operacija odnosi se na prihranjivanje travnjaka.

Dosijavanje travnjaka Ljubitelji travnjaka su često u zabludi jer misle da je jednokratno razbacivanje sjemena trave dostatno za stvaranje engleskog travnjaka. Ali, zbog naše relativno “surove” klime dio sjemena ne uspije normalno napredovati uslijed čega

se javljaju prazna mjesta ili mjesta bez trava. Ta tzv. ćelava mjesta se moraju dosijavati i to tako što po njima razbacamo odgovarajuću količinu sjemena koje zasipamo tresetom za travu u sloju od 0,5-1 cm i redovito zalijevamo.

Srećom, danas imamo i namjenske travne smjese za dosijavanje (ROKO) čije je sjeme obloženo zemljom i hranjivom. Na taj način sjeme sto posto niče i zahvaljujući dostupnom hranjivu brzo raste i popunjava prazna mjesta. Na taj način za kratko vrijeme dobit ćemo t ravn ja k kakav smo oduvijek i željeli.

Namjenska gnojiva za travnjake

U Sjemenarninim Agrocentrima u Mostaru i Širokom Brijegu i Grudama možete nabaviti pakiranja parkovskih trava te namjenska gnojiva za travnjake, koja pored osnovnih NPK hranjiva sadrže i mikrohranjiva, neophodne za normalan rast travnih vrsta.

B RO J 7 9 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 2 .

MOTOKULTIVATORI Motokultivatori su jednoosovinski strojevi koji se koriste za obradu manjih i teže pristupačnih površina. Najčešće imaju dva kotača i kardanski priključak za razne dodatne priključke ili mogu

imati direktno na osovini priključene kopačice. Vrlo su rasprostranjeni strojevi u našim krajevima, jer se mnogo ljudi kao hobisti bave obradom vlastitog vrta i uređenjem okućnice. Ku-

ltiviranjem se tlo rahli, sitni, ali ne okreće, a služi i za uništavanje korova i unošenje mineralnih gnojiva. Obično ide nakon oranja, a na lakšim tlima i nakon nekih kultura može ga i zamijeniti. Ku-

ltiviranje se danas sve više koristi za međurednu obradu kod raznih kultura čime se smanjuje upotreba herbicida, a u ekološkoj proizvodnji je nezaobialazna agrotehnološka mjera.

Snažan na svim većim površinama VIKING HB 585 motokultivator

Sa Viking motokultivatorima obrađivanje tla sada napreduje osjetno lakše i bolje. Ovi snažni uređaji štede snagu, jednostavni su za rukovanje i visoko efikasni pri radu.

Sa stabilnom ko-

nstrukcijom, robusnim komponentama i precizno usklađenim alatima. Radna širina od 85 cm savladava čak i cijela polja sa zapaženim tempom. Uzrok tome je veoma snažni Kohler

Courage-motor sa ventilima s gornje strane. Ako se radi o užem prostoru, radna širina se može smanjiti na 60 cm. Jedna brzina za pogon naprijed i jedna za pogon nazad služe za lakše mane-

vriranje motokultivatorom. Uz noževe koji se koriste za kultiviranje tla HB 585 može se opremiti i priborom poput ogrtača ili dodatnih tegova čime uređaj postaje široko primjenjiv.

PROLJET NA AKCI JA Motorni ur eđaji STIH L

15.03. - 15

.05.

RE 98

FS 38 proljetna

339,30 KM

akcija

327,60 KM

Ovlašteni uvoznik i distributer firmi: Mostar, Bišće polje bb.; Tel.: 036 352 560 www. unikomerc.ba; E-mail: info@unikomerc.ba

proljetna akcija

MS 381 proljetna akcija

FS 55 proljetna ak

cija

573,30 KM

1088,10 KM

PRODAJNA MREŽA U BIH: BILEĆA - Poljooprema MT (059 371 069); BIHAĆ - Velmah (037 304 673); Čavkunović (037 315 318); BOSANSKA KRUPA - Čavkunović (037 315 317); Plana Kop Elma (037 471 036); BOSANSKI PETROVAC - Trgo Proizvodi (037 883 383); BUGOJNO - Dadić Promet (030 253 301); BUSOVAČA - Draško servis (063 333 230); BUŽIM - Pleska (037 410 666); CAZIN - Lida Comerc (037 518 002); ČAPLJINA - Granum (036 810 550); Misir (036 805 912); ČAJNIČE - AS (058 310 342); ČITLUK - Agroodak (036 644 098); Vibo (036 650 556); DONJI VAKUF - Espro (030 206 494); DRVAR - Moto Zorić (065 456 254); FOČA - Čančar (065 911 533); FOJNICA - Elektrovod (030 831 843); GABELA POLJE - Šiljeg (063 890 686); GACKO - Autocentar (059 472 270); GLAMOČ - Alpina (063 477 959); GORAŽDE - Agropodrinje (038 224 528); Agros (038 222 710); G.VAKUF-USKOPLJE - Ivica P. Apoteka (030 495 651); GRUDE - Enigma (039 662 523); GRUDE - SOVIĆI - Padina (039 670 965); JABLANICA - Metal (061 285 598); JAJCE Bojanić (030 659 428); KLJUČ - Kometa (037 661 938); KONJIC - Tuščica (036 730 859); LIVNO - Pavić (034 208 034); LJUBUŠKI - Padina (039 831 070); MOSTAR - Gibraltar (036 551 502); Najvest (036 347 027); Poljotehnika (036 326 400); Sjemenarna (036 352 700); MRKONJIĆ GRAD - Agro Auto (050 221 380); Agro MG (050 211 308); NEUM - Judik (036 884 162); Misir (036 884 256); NEVESINJE - Poljooprema (065 602 789); POSUŠJE - Trgometal (039 680 904); PROZOR - Voda (036 771 048); SANSKI MOST - Velmah (037 684 740); STOLAC - CRNIĆI - Faam Commerce (036 862 311); ŠIPOVO - Medex (050 371 368); ŠIROKI BRIJEG - Sjemenarna (039 703 572); TOMISLAV GRAD - Elfin (034 353 552); TRAVNIK - Green Coop (061 598 462); Metabo (030 708 222); TREBINJE - Agrocentar (059 220 191); TRNOVO - NS Moto (061 210 063); VITEZ - Fis (063 467 465); VELIKA KLADUŠA - Euro Klas (037 773 366).

10

Tekuća gnojiva u hortikulturi Matea Pehar, dipl. ing.

C

vijeće sve više postaje intenzivna kultura u poljoprivrednoj proizvodnji i sve se više pozornosti posvećuje uzgoju cvijeća u čemu gnojidba zauzima vrlo važno mjesto. Temeljni preduvjet za punu izražajnost potencijala cvijeća je optimalna opskrbljenost hranjivima dostupnih tijekom cijele vegetacije. Osnovna hranjiva dušik, fosfor i kalij dodajemo prije sadnje u tlo ili u supstrat u obliku NPK gnojiva. Na tržištu postoje već gotovi supstrati specijalno namijenjeni za uzgoj pojedinog cvijeća, no ako se radi o sadnji u tlo, poželjno je u tlo prije sadnje unijeti NPK gnojivo s istaknutim sadržajem fosfora i kalija.

Za prihranu tijekom vegetacije, naročito kod cvijeća koje zaostaje u porastu mogu se primijeniti primjenjuju tekuća gnojiva za cvijeće iz robne marke Green Garden. Ova gnojiiva se mogu primijeniti putom lista jer im je tako najveća učinkovitost. Naročito je efikasnost ovih gnojiva uočljiva kada nastupi sušniji period odnosno visoke temperature i u kritičnim fazama rasta biljaka nakon napada bolesti ili štetnika. Tada slijedi obavezno

prskanje ili zalijevanje otopinama ovih gnojiva kako bi se osigurao dotok nužnih hranjiva koji će potaknuti rast i razvoj listova i osigurati bujnu i dugotrajnu cvatnju.

GNOJIVO ZA RUŽE Ruža je najpoznatiji cvijet sa vrlo dugom tradicijom uzgoja i nalazi se u gotovo svakom vrtu, parku ili okućnici. Danas postoji vrlo velik izbor sorti unutar skupina (čajevke, polijanta, floribunda, penjačice, mini ruže) različitih boja, oblika i veličine cvijeta. Da bi ruža ispoljila svu raskoš i ljepotu svoga cvijeta treba ju brižno njegovati što između ostalog podrazumijeva pripremu tla i gnojidbu prije sadnje kao i prihranu tijekom rasta i razvoja.

Tijekom vegetacije njega se sastoji od uklanjanja ocvalih cvjetova da bi potaknuli cvatnju i u prihranjivanju tekućim gnojivima jer su ruže veliki potrošači hranjiva, naročito fosfora, magnezija i bora. Za prihranu se koristi Grenn Garden gnojivo za ruže koje je obogaćeno i mikrohranjivima.

Gnojivo je posebno formulirano za gnojidbu svih vrsta ruža. Uravnotežen odnos hranjivih elemenata stimulira pravilan rast i obilnu cvatnju, razvoj korijena i lista te biljku čini jačom.

Uporaba i doziranje: Čep boce se koristi kao mjera. ½ čepa gnojiva (20 ml) rastvoriti u 4/5 litara vode, te dobivenom otopinom zalijevati biljku. Primjenjivati na već vlažnom tlu svakih 10 dana od buđenja vegetacije do kraja cvatnje. Preporučuje se obustaviti gnojidbu u periodu jesen-zima.

GNOJIDBA BALKONSKOG CVIJEĆA Rijetki su oni koji svoje balkone i

okućnice ne okite nekim cvatućim biljem koje zahtjeva veliku pozornost jer jedino tako uzvratit će prekrasnim cvatom. Od velikog broja balkonskih cvjetnih vrsta najviše se uzgajaju pelargonije i petunije.

Gnojivo za pelargonije je posebno namijenjeno gnojidbi svih vrsta pelargonija, pružajući im hranjive sastojke neophodne za pravilan rast i obilniju cvatnju.

Uporaba i doziranje: Rastvoriti sadržaj ½ čepa gnojiva u 0,75 l

B RO J 7 9 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 2 .

11 vode, te dobivenom otopinom zalijevati pelargonije. Primjenjivati na već vlažnom tlu svakih 10 dana tijekom perioda intenzivnog razvoja (ožujak-rujan), i svakih 20-30 dana u periodima mirovanja vegetacije (listopad-veljača).

Gnojivo za petunije je posebno prilagođeno gnojidbi svih vrsta petunija (Multiflora, Grandiflora, Nana Compacta te posebice za Pendulu). Zahvaljujući uravnoteženom odnosu hranjiva pripravak jamči kontinuiranu i dugotrajnu cvatnju.

Uporaba i doziranje: Čep boce se koristi kao mjera. ½ čepa gnojiva (20 ml) rastvoriti u 4/5 litara vode, te dobivenom otopinom zalijevati petunije. Preporučuje se upotreba gnojiva svakih sedam dana u periodu cvatnje.

Tijekom vegetacije petunije trebaju nešto više željeza pa je u vrijeme najintenzivnije cvatnje, petunije potrebno gnojiti i sa Green Garden željeznim gnojivima protiv kloroze, kako bi petunije zadržale intenzivnu boju.

GNOJIDBA ZELENIH BILJAKA Ovoj skupini pripada svo cvijeće koje se uglavnom sadi u teglice (lončanice) i namijenjeno je držanju u sobnim, zatvorenim prostorijama kao što je fikus, filadendron, sanseverija, i mnogo drugih. S obzirom da su to biljne vrste koje se sade u gotove supstrate koji sadrže

organska gnojiva i biljna hranjiva, gnojidba se obavlja u obliku prihrane nakon određenog vremena kada supstrat osiromašuje na hranjivima. Stoga da ne dovedemo biljku u stanje gladovanja moramo prihranjivati.

Green Garden gnojiva za zelene biljke su posebno namijenjena gnojidbi svih zelenih biljaka posađenih u posudama ili na otvorenom. Redovita primjena gnojiva stimulira pravilan rast i razvoj biljke, te je čini jačom.

Uporaba i doziranje: Rastvoriti sadržaj ½ čepa gnojiva u 0,75 l vode, te dobivenom otopinom zalijevati biljku. Primjenjivati na već vlažnom tlu svakih 10-15 dana tijekom proljeća i ljeta, a svakih 20-25 dana u jesen i zimu. Kod folijarne primjene koristiti pola navedene doze svakih 20-25 dana.

B RO J 7 9 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 2 .

GNOJIDBA CVJETAJUĆIH BILJAKA Cvjetajuće biljke tijekom cvatnje traže poseban režim gnojidbe, odnosno gnojiva s naglašenim sadržajem kalija. Kalij je vrlo bitan za cvatnju. Stoga za prihranjivanje cvatućih biljaka preporučujemo Green Garden gnojivo za cvatuće biljke koje osim naglašenog sadržaja kalija sadrži i mikrohranjiva. Gnojivo za cvjetajuće biljke je idealno za bujan i uravnotežen rast cvjetajućih biljaka te za obilnu cvatnju.

Upotreba i doziranje: Rastvoriti sadržaj 1/2 čepa gnojiva u 0,75 l vode, te dobivenom otopinom zalijevati biljku. Primjenjivati na već vlažnom tlu svakih 10 dana tijekom proljeća i ljeta, a svakih 20-25 dana u jesen i zimu.

12

Povrtnjak početkom proljeća Ove godine klimatske prilike imaju zbilja neuobičajen tijek, jer početkom godine imali smo obilne snježne padaline u Hercegovini. Iako je hladno i snježno vrijeme malo zbunilo poljoprivrednike i vrtlare, pojačanim radovima u drugoj dekadi ožujka i tijekom travnja može se napraviti veći dio godišnjeg plana proizvodnje, što se odnosi na sjetvu i sadnju povrtlarskih kultura, koje pripadaju ovom roku koji se ne raskuhava za pravljenje krumpir salata (salatni), za «lešo» pripremu (za kuhanje), univerzalni za kuhanje i pečenje, za prženje u dubokom ulju (za pomfrit i čips) kao i za pire i krumpirna tijesta.

Dakle, svaka sorta krumpira ima svoju namjenu o čemu bi pak trebali i povesti računa prilikom na-

Dado Marić, dipl. ing.

O

ve godine možemo ustvrditi da je kroz cijelu veljaču vladalo nepredvidivo vrijeme s etapama hladnog i snježnog vremena. Kao posljedicu toga imamo nešto kasnije rokove sjetve i sadnje povrća jer se na parcele od silne vode ne može ni ući a kamoli ih obraditi ili posijati. Međutim, ne budimo pesimisti jer ništa nije izgubljeno a moramo se znati i prilagođavati nastalim promjenama ma kakve god one bile.

Međutim, i pored svega veliki i ozbiljniji proizvođači ipak su spremni za sjetvu i sadnju različitih vrsta povrća jer im je dobro poznato kako će dolaskom proljeća nestati sve zapreke koje mogu ograničiti

njegovu proizvodnju. Osim toga, kao i da ne postoji povrtlarska kultura čiju sjetvu ne možemo obaviti koncem ožujka što svakom proizvođaču stavlja na raspolaganje da izabere one kulture koje mu najviše i odgovaraju za sjetvu, odnosno, sadnju u vlastitom povrtnjaku.

Sadnja krumpira Spomenimo kako je u Hercegovini trenutno aktualna sadnja krumpira i što je najzanimljivije sade se nešto novije sorte a sve više se zanemaruju one tradicionalne.

Tako nije više dovoljno nabaviti sjeme bijelog ili crvenog krumpira već je važnije poznavati gospodarske i kulinarske osobine takvog krumpira. Stoga danas na tržištu možete nabaviti sjeme krumpira

bave njegova sjemena. Zamjetno je i da se u Hercegovini ipak sve više ističu i sade nove sorte: Arnova, Monako, Roko, Stirling, koje su od ovdašnjih stručnjaka klasificirane i kao sorte budućnosti u Hercegovini.

Presadnice povrća A ukoliko zbog klimatskih neprilika niste uspjeli proizvesti rasad povrća ne tugujte jer Agrocentri Sjemenarne u Mostaru i Širokom Brijegu i Grudama svake godine osiguraju velike količine kontejniranih presadnica povrća.

Sadnjom kontejniranih presadnica povrće «ne boluje» nakon sadnje već odmah nastavlja sa svojim rastom te puno ranije dolazi na rod a i sami prinosi su puno veći. Kako smo dulji niz godina pomno vodili računa o izboru sortimenta ove godine će se u ponudi Sjemenarne naći samo provjerene sorte koje su se više nego dobro pokazale u zemljišnim i klimatskim prilikama Hercegovine.

Sjetva povrća na otvoreni prostor u toplijim područjima KOLIČINA VRSTA POVRĆA VRIJEME SJETVE SJEMENA (g/m2) MRKVA 4 01.03-30.04.

CIKLA 3 10.03-15.04.

PERŠIN 3 01.03-15.04.

RADIČ 5 01.03.-10.04 ŠPAROGA 10 01.03-20.03.

TIKVICA 1 15.04.-30.04.

RAJČICA 5 01.04.-20.04 PAPRIKA 6 10.04.-20.04.

GRAH MAHUNAR 13 01.04.-30.04.

GRAH ZRNAŠ 14 01.04.-30.04.

KRASTAVAC 5 sjemenki u kućicu 01.04.-30.04.

Sadnja povrća na otvoreni prostor u toplijim područjima BROJ VRSTA POVRĆA VRIJEME SADNJE PRIJESADNICA (m2) PAPRIKA 14 10.04.-30.04.

RAJČICA 5 10.04.-30.04.

PATLIDŽAN 5 20.04.-30.04.

B RO J 7 9 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 2 .

13

Iako je jedno od prvih proljetnih variva iz porodice kupusnjača, slabo je zastupljena u proizvodnji. Kuhari je sve više traže, a koriste je za pripremu juha, variva, a naribana zadebljala stabljika odlična je svježa salata začinjena octom i uljem.

KORABICA - manje poznata kupusnjača

Ivan Perić, dipl. ing.

K

orabica je dvogodišnja kupusnjača, koja u prvoj godini nakon četvrtog do sedmog lista počinje zadebljavati stabljiku koja na kraju poprimi okrugao ili ovalan oblik. Svjetlozelene je ili ljubičaste boje. Na vrhu zadebljale stabljike rozeta je lišća. U generativnoj fazi iz pazuha listova potjeraju cvjetne grane s vršnim cvatovima grozdovima, žutim cvjetovima i plodovima karakterističnim za ovu vrstu.

Uvjeti proizvodnje Za ranu proizvodnju korabica traži lakša tla koja se brže zagrijavaju, a za jesensku proizvodnju povoljna su srednje teška tla s većim kapacitetom za vodu uz reakciju tla pH 6-7,5. Ako se korabica želi uzgajati na kiselim tlima, potrebno je dodavati vapno za pretkulturu. Kontinentalna klima omogućava uzgoj rane korabice na otvorenom, koja dospijeva za berbu u svibnju i lipnju, prije razdoblja visokih temperatura.

Prekrivanje nasada agrotekstilom ili perforiranom PE folijom može ubrzati berbu za 7-14 dana.

Korabica se obično sadi nakon kulture gnojene organskim gnojivima. Sadnja na istoj parceli može se ponoviti tek nakon tri sezone.

Korabica ima razmjerno kratku vegetaciju do tehnološke zrelosti i zato joj treba osigurati potrebna hraniva u lako pristupačnom obliku.

Izbor sorti Sjemenske kuće nude više različitih sorti korabice, a posebno F1 hibrida, koji se u odnosu na klasične sorte odlikuju intenzivnijim rastom, boljom ujednačenošću tehnološke zriobe i, naravno, većim prinosom.

Dužina vegetacije od sadnje do početka berbe može biti od 40 do 100 dana, a veličina zadebljale stabljike od 70 grama u ranih sorti do 2,5 kg u kasnih sorti. Boja zadebljale stabljike u većine sorti je svijetlozelena (obično se naziva bijela), ili polavoljubičasta (plava). Od dobre sorte korabice traži se otpornost na pucanje i končavost, prijevremenu fruktifikaciju, bolesti i štetnike.

Uzgoj korabice Kao i ostale kupusnjače i korabica se najčešće uzgaja iz presadnica. Za ranu proljetnu proizvodnju

presadnice se proizvode u zaštićenim prostorima i to u kontejnerima od stiropora, veličine lončića oko 30 m3. Za 4-5 tjedana može se proizvesti oko 600 presadnica po m2 sa 3 do 5 listova. Za raniju proizvodnju na otvorenom uz pokrivanje agrotekstilom ili perforiranom PE folijom koriste se veće presadnice uzgojene u nešto većim lončićima (40-50 m3). Takve presadnice omogućuju raniju berbu, obično 10-14 dana.

Rane sorte korabice siju se na uzdignute gredice, koje treba ranije pripremiti da se tlo slegne i površinski sloj dobro prosuši. Malč od crne folije omogućava brže zagrijavanje površinskog sloja tla i bolje uvijete za rast biljaka nakon sadnje. Za proizvodnju korabice u jesen, gredice nisu prijeko potrebne, ali prije sadnje tlo treba dobro natopiti.

Sjetva i sadnja Rokovi sjetve i sadnje korabice ovise o klimatskim uvjetima i sorti. Tako primjerice za rane i srednje rane sorte sjetva se obavlja od prve dekade veljače do prve dekade ožujka, sadnja od druge dekade ožujka do prve dekade travnja, a ako je sve obavljeno na vrijeme, berba bi trebala biti od prve dekaB RO J 7 9 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 2 .

de svibnja pa do druge dekade srpnja za srednje kasne sorte.

U područjima s većom nadmorskom visinom moguće je planirati berbu i ljeti, a rokove sjetve i sadnje treba uskladiti s dužinom vegetacije pojedine sorte.

Presadnice se sade na istu dubinu na kojoj su bile u lončiću.

Razmak sadnje ovisi o sorti. Ranije sorte koje su i slabije bujnije sade se na razmak 25 x 5 cm ili 30 x 25 cm, odnosno 13-16 biljaka po m2. u jesenskom uzgoju srednje kasne i kasne sorte sade se na razmak 40 x 30 cm ili 30x30 cm. Najvažnija mjera u nasadu odnosi se na održavanje vlage iznad 65 % poljskog kapaciteta, da u slučaju jačih oborina ne dođe do pucanja zadebljale stabljike. Što se tiče mjera zaštite od bolesti i štetnika, jednake su kao i u proizvodnji drugih kupusnjača.

Berba korabice Korabica se uglavnom bere ručno, režući je oštrim nožem neposredno ispod zadebljale stabljike. Istodobno se odrežu svi stariji i oštećeni listovi. U proljetnom uzgoju berba je uglavnom višekratna, a beru se samo biljke koje su dostigle traženu veličinu zadebljale stabljike. Ubrana korabica pakira se u letvarice ili kutije. Za pravilan rast korabice osobito je važna ravnomjerna opskrba vodom. Ako nakon sušnog razdoblja padne jača kiša, zadebljala stabljika puca. Na puknutom tkivu ubrzo se stvori kalus, ali takva korabica više nema tržnu vrijednost.

14

Dr. Ivan Ostojić

Z

bog štetnog djelovanja žičnjaka svake se godine presijava više stotina hektara površina pod okopavinama, prije svega pod kukuruzom i šećernom repom. Koliko su žičnjaci opasni štetnici poljoprivrednih kultura pokazuje i činjenica da se za njihovo suzbijanje koristi nekoliko puta više tzv. ‘’ zemljišnih ‘’ insekticida, nego što se troši za suzbijanje svih ostalih štetnika koji žive u tlu.

Žičnjaci-najznačajniji zemljišni štetnici Među većim brojem štetnika koji žive u tlu najveće štete pričinjavaju žičnjaci. Problem žičnjaka je izražen i činjenicom što je njihovo suzbijanje dosta teško. Naime, za razliku od većine štetnika koje je moguće kurativno suzbijati, kod njih to nije moguće ili je dosta otežano. Žičnjacima su kornjaši, veličine 20-25 mm, koji nisu štetni, dapače mogu biti korisni jer se hrane štetnim kukcima, primjerice lisnim ušima. Njihove ličinke su izduženog cilindričnog tijela, koje je jako kruto, žućkasto smeđe boje po čemu podsjećaju na komad mjedene žice, zbog čega nose naziv žičnjaci. Razvoj žičnjaka traje 2 – 5 godina. Duljina razvoja zavisi od vrste žičnjaka i nekih vanjskih

čimbenika, prije svih od temperature i vrste hrane.

Napadaju veliki broj poljoprivrednih kultura Žičnjaci su veoma polifagni štetnici. Hrane se mnogim biljnim vrstama. Za topla vremena žičnjaci se nalaze u površinskom sloju tla.

U slučaju suše tijekom ljeta kada u površinskom sloju tla nema dovoljno vlage žičnjaci se povlače nešto dublje ako je tlo rahlo i prozračno.

Ako to nije slučaj tada obično ostaju u površinskom sloju a potrebe u vlazi podmiruju intenzivnim hranjenjem sa sočnim podzemnim dijelovima biljaka. Zbog toga se uvlače u podzemne dijelove stabljike, posebno u gomolje, i u tom razdoblju mogu pričiniti velike štete, primjerice korijena mrkve ili gomolja krumpira. Pored vertikalnog kretanja koje je uvjetovano vlagom, žičnjaci se kreću i horizontalno, a to je kretanje vezano za traženje hrane.

Brže pronalaženje hrane im omogućava privlačno djelovanje nekih tvari, primjerice CO2 i lizina koje izlučuje korijenje biljaka. U jesen kada zahladi dolazi do znatnije vertikalne migracije, jer se žičnjaci povlače niže u tlo najčešće na dubini od 30 do 50 cm.

Štete su vrlo velike Štete koje žičnjaci nanose tijekom godina na poljoprivrednim

kulturama teško je procijeniti.

Ono što je sigurno jeste da su one ogromne. Uništavanjem korovskih biljaka žičnjaci se koncetriraju na poljoprivredne kulture, pa su štete izražajnije na parcelama bez korovskih biljaka nego onima na kojima ima korova. To ne treba pogrešno shvatiti i otići u drugu krajnost i nikako ne uništavati korove, kako bi se žičnjaci hranili korovima i manje napadali poljoprivredne kulture.Suština je u tome da ne treba težiti da se u nekoj poljoprivrednoj kulturi potpuno unište svi korovi, već korove treba svesti na onu mjeru pri kojoj brojnosti neće imati veći utjecaj na smanjene uroda. U tom slučaju će prorijeđeni

korovi poslužiti žičnjacima za hranu pa će oni u manjoj mjeri napadati poljoprivredne kulture. Inače treba računati s tim da ukoliko se želi da u nekoj poljoprivrednoj kulturi ne bude korova, treba računati s povećanim štetama od žičnjaka, ukoliko se ne provede tretiranje tla prije sjetve određene poljoprivredne kulture.

Gomolji krumpira najugroženiji Među kulturama koje su posebno podložne napadu žičnjaka, krumpir zauzima visoko mjesto.

Naime pojedinih godina postotak oštećenih gomolja krumpira je vrlo velik. Simptomi oštećenja uočavaju se u obliku sitnih rupica.

B RO J 7 9 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 2 .

15 Ivica Doko, dipl. ing.

P

uževi u pojedinim godinama mogu nanijeti velike štete,posebno povrću. Hrane se svim vrstama povrća,osim lukom i češnjakom. Najveće štete su za vlažna vremena,posebice noću.

Istraživanja su dokazala da najveće štete tijekom noći pričinjavaju između 21 i 1 sat. Štete su lako uočljive jer puževi iz sebe ostavljaju sluzave tragove,odnosno srebrenkaste pruge i ostatke izmeta.

Od povrtnih kultura posebno preferiraju salatu i kupusnjače tj. traže sočne mlade listove,a vrlo često oštećuju i plodove drugih povrtnih kultura. Najčešće se hrane lišćem,u kojem izgrizaju rupe ili ostave samo epidermu. Osim listova i plodova vrlo često izgrizaju i klica te mlade biljke.

Puževi se dijele u dvije velike skupine - puževi golaći - puževi s kućicom Puževi golaći imaju izduženo tijelo obavijeno sluzavim plaštem,a u nekih vrsta se na leđnoj strani mogu uočiti ostaci ljušture. Veličina tijela im varira. Među štetnike povrtnih kultura ubrajamo puževe čija se veličina tijela kreće od 5-15 mm. Na glavi im se nalaze dva para ticala. Na vrhu duljeg para smještene su oči. Kod nekih puževa golaća prisutna je samooplodnja. Ti puževi su iz roda Limax i Arion.

Najveći štetnici među puževima golaćima su iz rodova: Milax, Arion, Limax i Deroceras. Osim ovih puževa vrlo česti gosti u povrtnjacima su i puževi s kućicom. Posebno su značajne dvije vrste i to: Helix pomatia – vinogradarski puž i Helix nemoralis – (vrsta slična prethod-

B RO J 7 9 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 2 .

PUŽEVI – sve značajniji štetnici povrtlarskih kultura noj vrsti samo nešto manjih tjelesnih dimenzija).

Zaštita Puževi oštećuju biljke u njihovim različitim fazama razvoja. Njihova oštećenja su osobito kritična u fazi nicanja biljaka jer dovode do njihova propadanja. Na odraslim biljkama puževi stružu i perforiraju lišće i stabljike. U onim područjima gdje se puževi javljaju u povećanoj populaciji, svakako treba provoditi mjere zaštite.

Mjere zaštite protiv ovih štetnika možemo podijeliti u dvije skupine: 1. mehaničke mjere zaštite 2. kemijske mjere zaštite Mehaničke mjere provode se uglavnom u malim povrtnjacima i na malim površinama. One se sastoje u uprabi različitih tvari koje se razbacaju oko povrtnjaka i koje svojim djelovanjem isušuju tijelo puževa,te on ugiba. Neke tvari i nagrizaju tijelo,odnosno stopalo puža.

Tvari koje se ubrajaju u mehaničke mjere zaštite su: živo i gašeno vapno,pepeo, mineralna gnojiva i dr. Posebna mjera zaštite protiv puževa je primjena piva (atraktant kojeg puževi obožavaju).

Kemijske mjere zaštite povrtnih kultura od puževa sastoje se u primjeni kemijskih preparata – limacida. Limacidi se koriste kao zatrovani mamci koji se rasipaju po tlu uz biljke. Danas se najviše korist pripravak pod nazivom Pužomor. Postavljene mamce potrebno je često zamjenjivati novim jer stari izgube atraktivnost.

16

Mario Ćubela,dipl. ing.

P

ravilo je da se, osim na lakim pjeskovitim tlima i na vrlo nagnutim terenima gdje prijeti opasnost od erozije tla, ore na jesen jer se na taj način ostvaruju vrlo važni uvjeti za normalan rast i razvoj kukuruza. Ako se ne ore na jesen ne može se postići dovoljno rastresit sloj za razvoj korjena i ujedno čvrsti sjetveni sloj u kojem se klijanje i nicanje brzo odvija, te dolazi do redukcije sklopa koja uzrokuje dodatnu zakorovljenost i veliko smanjenje prinosa. Također, oranjem na jesen povećava se količina akumulirane oborinske vode koju kukuruz koristi u ljetnom razdoblju kad mu je najpotrebnija za razvoj klipa i zrna.

SJETVA KUKURUZA Staro je ratarsko pravilo: kukuruz treba sijati tako da zrno legne na tvrdu postelju, a da ima rahli pokrivač.

Svake godine na tržištu sjemena kukuruza u BiH dolaze novi hibridi koji imaju niz prednosti u odnosu na postojeće. Da bi ti hibridi pokazali sve svoje prednosti potrebno je da ih prati odgovarajuća agrotehnika. Svakako, jesenska obrada tla je izuzetno bitna agrotehnička mjera za postizanje visokih uroda kukuruza.

Vrlo često u praksi se događa vrlo plitka sjetva od 1-2 cm, a posteljica je bila na dubini od 8- 10 cm. U ovakvim slučajevima zrno ne može upiti dovoljnu količinu vlage za početak klijanja i nicanja.

S druge strane, događalo se da je zrno posijano preduboko (čak i do 15 cm dubine) u zbiti sloj gdje su narušeni vodo-zračni odnosi, gdje nema dovoljno zraka i gdje se zrno jednostavno “uguši”.

Mnogi poljodjelci siju godinama, a da ne znaju kako se njihova vlastita sijačica podešava za sjetvu određenog broja zrna po jedinici površine. Tako se događa da se svi hibridi siju na isti razmak u redu bez obzira o preporukama proizvoB RO J 7 9 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 2 .

17 đača sjemena o optimalnoj gustoći sjetve za pojedine hibride. Također, još uvijek velik broj poljodjelaca sije prerijetko, a na taj način ne može se postići maksimalni prinos.

SYNGENTIN IZBOR HIBRIDA NK Alpha je rani hibrid kukuruza iz skupine FAO 380 koji se koristi za zrno (zuban). Preporučeni sklop biljaka po ha iznosi 7200079.000. Sije se na razmak 18-20 cm unutar reda. Hibrid NK Alpha odlikuje stabilan urod u svim uvjetima proizvodnje, odličnim otpuštanjem vlage. Hibrid je tolerantan na bolesti klipa, a klipovi se u fazi zriobe okreću prema dolje. Na stabljici se često javlja po dva klipa.

NK Cisko je hibrid kukuruza iz skupine FAO 430 koji se koristi za proizvodnju zrna (zuban). Preporučeni sklop biljaka po ha iznosi 65000-70.000, a sije se na razmak 19-12 cm unutar reda. Hibrid se odlikuje brzim početnim porastom, te čvrstom stabljikom. Što se tiče izbora tla, hibrid NK Cisko je pogodan za srednje teška i teška tla.

NK Columbia je hibrid kukuruza iz skupine FAO 440 koji se koristi za proizvodnju zrna (zuban).

Preporučeni sklop biljaka po ha iznosi 71000-79.000, a sije se na razmak 10-20 cm unutar reda. Hibrid odlikuju čvrsta stabljika koje se ne lomi niti poliježe. Hibrid NK Columbia je pouzdan hibrid u stresnim uvjetima, te ima odličan urod suhog zrna.

NK Pako je hibrid kukuruza iz skupine FAO 490 koji se koristi za proizvodnju zrna. Preporučeni sklop biljaka je 71000-75.000 po hektaru. Hibrid NK Pako je rekorder u svojoj grupi po urodu. Glavna odlika hibrida je da dobro podnosi stres izazvan sušom i visokim temperaturama. Rjeđi sklop nadoknađuje veličinom klipa. NK Pako je pogodan za sjetvu na lakšim tlima te za berbu u klipu.

NK Timic je hibrid kukuruza iz skupine FAO 500 koji se koristi za za proizvodnju zrna ali i za silažu. Preporučeni sklop biljaka je 71000-75000 po hektaru. Kod tog sklopa razmak sjetve unutar reda iznosi 19-20 cm. Hibrid odlikuje visoka i čvrsta stabljika,krupan klip te visok urod silaže i zrna. Hibrid Timic daje rekordne urode u intenzivnim uvjetima proizvodnje.

B RO J 7 9 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 2 .

NK Galactic je hibrid kukuruza iz skupine FAO 540 koji se koristi za proizvodnju zrna. Preporučeni sklop biljaka je 68000-71000 po hektaru. Sije se na razmak od 20-21 cm unutar reda. Hibrid je tolerantan na sušu te pogodan za intenzivne uvjete proizvodnje. Pogodan je za rane rokove sjetve.

NK Helico je hibrid kukuruza iz skupine FAO 550 koji se koristi za proizvodnju zrna ali i za silažu. Preporučeni sklop biljaka je 65000-71.000 po hektaru. Sije se na razmak 20-22 cm unutar reda, a ako se koristi za proizvodnju silaže sije se 10 % gušći sklop. Hibrid odlikuje robusna, visoka i lisnata stabljika, te izuzetno krupno zrno na klipu. Hibrid je izuzetno pogodan za berbu u klipu odnosno berbu kombajnom.

NK Maverik je hibrid kukuruza iz skupine FAO 590 koji se koristi za silažu zrna i cijele biljke. Preporučeni sklop biljaka je 6500071000 po hektaru. Sije se na razmak 20-22 cm unutar reda, a kod uzgoja za silažu 10 % gušće. Hibrid NK Maverik odlikuje rekordan urod te izuzetno kvalitetna silaža zrna i cijele biljke. Hibrid je prepoznatljiv po visokoj, čvrstoj stabljici s uspravnim širokim listovima i krupnim klipom. Nk Maverik je izuzetno tolerantan na bolesti lista, stabljike i klipa.

NK Sycora je hibrid kukuruza iz skupine FAO 620 koji se koristi za silažu. Preporučeni sklop biljaka je 60.000-65.000 po hektaru. Razmak sjetve kod ovog hibrida iznosi 21-23 cm unutar reda. Glavne odlike ovog hibrida su brz početni porast, visoka i lisnata stabljika te debeo klip NK Agrano je hibrid kukuruza iz skupine 660 koji se koristi za

silažu. Preporučeni sklop biljaka po hektaru iznosi 60.000-65.000, a razmak sjetve 21-23 cm. Ako se hibrid koristi isključivo za sila-

žu onda se može sijati i 10% gušći sklop. Izuzetno kvalitetan hibrid za silažu koja je dobro probavljiva za stoku.

Zaštita od korova

Suzbijanje korova jedan je od ključnih momenata u proizvodnji kukuruza. Kukuruz je izuzetno osjetljiv na prisutnost korova, posebno u početnim fazama rasta. Osnovnu zaštitu od korova (ukoliko nisu prisutni višegodišnji korovi) potrebno je obaviti najkasnije do 4-5 listova kukuruza, jer se nakon te faze negativan utjecaj korova na urod brzo povećava.

Novija istraživanja (SAD, 2010) govore o dosad manje poznatoj činjenici da rano uklanjanje korova u kukuruzu sprječava odbijanje nepovoljnog spektra svjetlosti na listove kukuruza. Naime, ukoliko su na tlu prisutne mlade korovske biljke one reflektiraju spektar tzv.“daleke crvene svjetlosti“ nazad na listove. Biljka kukuruza prepoznaje takvu svijetlost i već se u ranim razvojnim fazama (4-5 listova) priprema za dalji rast u nepovoljnim uvjetima.

Ukoliko se takva svjetlost odbija na listove kukuruza do faze 5 listova (dakle, ukoliko se tlo do tada ne očisti od korova) ovaj proces postaje ireverzibilan, tj. ne može se više vratiti u normalu i gubitak uroda je neminovan. Uz konkurenciju za hraniva i vodu, ove spoznaje predstavljaju još jedan dodatni razlog zašto usjev kukuruza treba rano očistiti od korova.

LUMAX je herbicid koji pokriva najširi spektar jednogodišnjih korova, uključujući i najtvrdokornije abutilon, čičak i ambroziju. Lumax ima i najdulji mogući rok primjene i to od sjetve do 4. Lista kukuruza.

Najprimjereniji termin za primjenu Lumax-a je rano nakon nicanja kukuruza. Tada se najbolje iskoriste sve prednosti ovog preparata. Lumax se koristi u dozi 3,5-4 l/ha, ali se često koristi i u kombinacijama.

1. Ako je na parceli nakon nicanja kukuruza prisutan slak tada je najbolje koristiti kombinaciju: Lumax 3,5 l/ha + Peak 15-20 gr/ha + Extravon 0,1 l/100 l vode 2. U slučaju manjka vlage čekati na primjerene padaline (15-20 mm), koštan počinje bokorenje, tada je najbolje koristiti kombinaciju: Lumax 3 l/ha + Motivell 0,4 l/ha + Extravon 0,1 l/100 l vode

18

Grah mahunar

tražena povrtna kultura Ivan Perić, dipl. ing.

G

rah je jednogodišnja povrtna kultura kratke vegetacije. Naime, od sjetve do berbe prođe svega 50-60 dana. Stoga se u našim krajevima uzgaja kao postrna kultura nakon rajčice ili krastavaca. Za ovu povrtnicu je karakteristično da ima relativno slabo razvijen korijenov sustav koji tek u iznimno dobrim tlima može prodrijeti na dubinu od 1 metra. Međutim, sekundarno korijenje s kvržicama Rhizobium bakterija razvija se u površinskom sloju od svega 20 cm. Zahvaljujući simbiozi s bakterijama iz roda Rhizobium, grah mahunar koristi atmosferski dušik i obogaćuje tlo dušikom. Zbog toga grah mahunar nije potrebno gnojiti velikim količinama stajskog gnoja.

Povrh svega biljka dobre proizvodne rezultate ostvaruje i na siromašnijim tlima, slabo opskrbljenim hranjivim tvarima.

Uvjeti uzgoja Grah mahunar ima velike zahtjeve za toplinom koja je neophodna za normalan rast i razvoj.

Optimalna temperatura u fazi sjetve iznosi 20-23 0C dok bi tijekom vegetacije temperatura trebala iznositi 18-25 0C. Pri ovim temperaturnim vrijednostima biljke

Rijetki su povrtnjaci u kojima nije zastupljen grah mahunar. Ništa čudno, s obzirom na činjenicu da sa zdravstvenog stanovišta grah i mahunice predstavljaju vrlo vrijedne namirnice. Osim toga dokazano je kako konzumiranjem 5-7 kg mahuna tjedno možemo smanjiti količinu šećera u krvi za 30-40 %. normalno niču i razvijaju se. Ipak, potrebno je znati kako sjetvu graha mahunara treba planirati na način da se izbjegnu visoke temperature u vrijeme cvatnje. One u toj fazi ne bi smjele prelaziti 30 stupnjeva jer se to negativno odražava na oplodnju i zametanje plodova. U pogledu opskrbe vodom grah mahunar ima umjerene zahtjeve. Pošto se korijenov sustav uglavnom nalazi u površinskom sloju tla, potrebe za vodom su manje u odnosu na druge povrtne kulture. Ipak, u tom pogledu moramo voditi računa da nipošto ne pretjeramo jer prekomjerna količina vode (stagnirajuća voda) može dovesti do pomanjkanja kisika u zoni korijena. Osim toga, prevelika količina vode u vrijeme cvatnje može prouzročiti opadanje cvijeta i smanjenje prinosa. Nadalje, u pogledu tla grah mahunar nije pretjerano zahtijevan te najbolje uspijeva na dobro dreniranim tlima kao i tlima dobre strukture koja imaju dovoljno vapna.

nih proizvođača zanemaruje plodored i njegovo poštivanje, plodosmjena ima veliku važnost u uzgoju graha mahunara. Naime, grah mahunar bi na istu parcelu trebao ponovno doći tek nakon 4 godine.

Dobra pretkultura je krumpir kao i strna žita dok se nipošto kao predusjev ne preporučuje uzgoj graška, boba i povrća iz iste porodice.

Sjetva graha mahunara obavlja se na međuredni razmak 40 do 80 cm dok razmak u redu iznosi 5-20 cm.

Drugim riječima niske sorte siju se na razmak od 5 cm dok se visoke sorte siju na veći razmak u redu,

koji treba iznositi 15-20 cm. Sjeme se sije na dubinu od 3-5 cm.

Hit je sorta Čudo Piemontea Čudo piemontea je niska, srednje rana sorta. Mahuna je žute boje s ljubičastim strijama, blago zakrivljena, duga 16-18 cm i široka oko 1,5-2 cm. Mahuna je bez vlakana. Zrno je svijetlosmeđe boje s tamnijim strijama. Mahuna kuhanjem poprima žutu boju i pogodna je za potrošnju tijekom cijele godine. Osnovno obilježje sorte Čudo piemonte jest da je to iznimno kvalitetna i i nada sve ukusna sorta graha mahunara.

Plodored i sjetva Iako većina naših poljoprivred-

B RO J 7 9 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 2 .

19

Ora-stolna sorta vinove loze

Nedavno sam kupila nekoliko sadnica vinove loze sorte Ora. Kako mi je ovo potpuno nepoznata sorte molim vas da mi date nekoliko osnovnih informacija o toj sorti.

Ora je nova rana stolna sorta grožđa nastala križanjem između sorti Cinsaut x Perl de Chaba x Cardinal.

Dosta je prinosna sorta, grozd je krupan ima do 400 g cilindrične forme s krilom. Bobica je okrugla krupna 4,5 g žutozelene boje pokožice. U punoj zrelosti nakupi oko 14% šećera ima i dosta dobru transportnu izdrživost.

Sazrijeva koncem srpnja.

Dado Marić,dipl.ing.

Kako zaštititi krumpir od rovca

Prošle godine na gomoljima krumpira primijetio sam oštećenja u obliku grizotina. Pretpostavljam da se radi o rovcu ili nekom drugom štetniku u tlu. Kod sadnje krumpira nisam koristio nikakve mjere zaštite, pa me interesira na koji način mogu obaviti zaštitu kako i ove godine ne bih imao istih oštećenja?

Rovac pričinjava velike štete gomoljima krumpira. Praveći podzemne hodnike ispod površine tla, oštećuje gomolje. Na onim površinama gdje ima rovca, prilikom sadnje krumpira treba koristiti neki od zemljišnih insekticida (npr. Finish G-7,5 i Dursban G-7,5). Ovi kemijski pripravci se koriste u količini 500-600 grama/100m2 –ako se razbaca po cijeloj površini ili 150-200 grama/100m2 ako se koristi u redove.

Osim ovih pripravka u zaštiti krumpira od svih štetnika u tlu kože se koristiti i kemijski pripravak Force 0,5 G. Ovaj pripravak se koristi u dozi od 1-2 kg/1000m2. dr. Ivan Ostojić

Primjena glinenih kuglica u cvjećarstvu

Molim vas da mi pojasnite kako i na koji način mogu koristiti glinene ukrasne kuglice koje se prvenstveno koriste u cvjećarstvu. Zanima me koja je njihova uloga i značaj u rastu biljaka. Unaprijed zahvalna!

Glinene ukrasne kuglice koriste se, prije svega, u hidrokulturi jer zbog svoje strukture osiguravaju optimalan odnos propuštanja vode i zraka. One poput spužve upijaju suvišnu količinu vode i na taj način sprečavaju prekomjerno vlaženje korijena, a ujedno omogućavaju i njegovu bolju prozračnost. Osim toga, navedene granule B RO J 7 9 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 2 .

stvaraju savršen drenažni sloj, kako na dnu cvjetnih posuda, sadnih jama na otvorenom, tako i kao međusloj koji se stavlja na cvjetni podložak u svrhu postupnog vlaženja korijena i okolnog prostora. Posebice je to značajno za vrste koje su osjetljive na višak vode ili suhi zrak. Navedene kuglice je također dobro koristiti i za prekrivanje površine zemlje cvjetnih posuda, jer na taj način sprečavamo rast korova, isparavanje vode kao i truljenje korjenova vrata biljke. Pored toga, razasute na površini zemlje u vrtu glinene kuglice lijepo ističu posađene biljke, tim više ako se u tu svrhu upotrijebe kuglice koje možete nabaviti u različitim bojama. A prije nego ih upotrijebite, kuglice morate dobro isprati vodom, a sve kako biste uklonili eventualno prisutnu prašinu kao i štetne soli. Nadalje, valja znati da se već korištene kuglice mogu ponovno upotrebljavati osim u slučajevima kada su bile u dodiru sa zaraženim biljkama.

Matea Pehar,dipl.ing.

Sorta krumpira za zimnicu

Prilikom kupovine sjemenskog krumpira, tražio jednu sortu koja se dobro čuva i koju mogu koristiti kao zimnicu. U Agrocentru su mi preporučili sortu Roko. Pošto prvi puta sadim ovu sortu molio bih nekoliko informacija o ovoj sorti.

Sorta Roko pripada skupini kasnih sorti krumpira, duljine vegetacije oko 140 dana. Značajka sorte je crvena do svijetloljubičasta boja pokožice, dok je meso bijele boje. Sorta se koristi za svježu potrošnju, ali je pogodna za skladištenje. Dobro je tolerantna na visoke ali i niske temperature.

Ova sorta je jedna od najboljih sorti krumpira za zimnicu. Odlična je za kuhanje ali i pečenje (posebno dobra za peke). Obilježje: Visoki prinos, lijepi jednoobrazni gomolji srednje krupnoće.

Mario Ćubela,dipl.ing.

važniji je dušik. Njegovo prisustvo najvažnije je u doba cvatnje i zriobe plodova. Kalijeva gnojiva ubrzavaju dozrijevanje plodova i poboljšavaju kakvoću ploda. Isto tako fosforna gnojiva povoljno utječu na rast korijena. Preporučamo prihraniti stabla agruma s kompleksnim mineralnim gnojivima i to u formulaciji NPK 8:16:24 ili 7:20:30 u količini od 0,5 – 0,7 kg za mlađa stabla, odnosno 1 – 1,2 kg za stabla koja već daju rod.

Pored ovih gnojiva nude se i namjenska tekuća ili granulirana gnojiva za agrume Flortis koja sastavom osiguravaju potpunu prehranu. Gnojivo se rastvori u vodi prema uputi, a nakon gnojidbe izvrši se obvezno zalijevanje vodom. Listovi žute zbog pojave kloroze koja je tipična u proljetnom razdoblju, pa je stoga neophodno dodati željezo Sequestren 138 SG ili Florgen 6 u količini od 5 – 10 g/l vode.

Ivica Doko,dipl.ing.

Podizanje nasada brusnice

Planiram podignuti manji nasad brusnice za osobne potrebe, te me

zanima koliki je poželjni razmak prilikom sadnje između biljaka i koliko se može očekivati plodova po jednoj biljci?

Kao prvo, razmak sadnje brusnica ovisi od nekoliko čimbenika. Ali, u globalu mogli bismo ustvrditi kako se brusnica sadi na međuredni razmak od 70 do 100 cm dok razmak u redu treba iznositi 25 do 30 cm. Ukoliko bi se sadnja obavljala u tzv. pantljike razmak između njih bi trebao iznositi 50-tak cm. Unutar pantljika razmak redova bi trebao iznositi 30-40 cm i između biljaka 20-30 cm. Međutim, obično se računa da je za površinu od 1 hektara nužno osigurati između 30.000 i 40.000 sadnica brusnice.

O eventualnom prinosu bi teško bilo govoriti premda se po inozemnoj literaturi spominje podatak o prinosu od 100 grama po jednom grmu brusnice što bi iznosilo oko 4 tone po jednom hektaru. Dakako, da je u tom pogledu presudno uzgojno podneblje, način održavanja nasada, te ono što je možda i najvažnije-iskustvo u njezinoj proizvodnji.

Ivan Perić,dipl.ing.

Gnojidba agruma

U svom obiteljskom vrtu zasadio sam nekoliko agruma među kojima mandarinu, limun i grejpfrut, pa me zanima kada ih treba prihraniti i koja gnojiva koristiti za gnojidbu, odnosno primijetio sam da im listovi žute?

Vrijeme gnojidbe agruma je upravo sada u proljetnom razdoblju. Osim pri sadnji agruma gdje koristimo stajnjak ili organska peletirana gnojiva, neophodno je dodati i mineralna gnojiva. Za prehranu agruma naj-

www.crosig.ba/mob Na jednom mjestu pronađite sve potrebne podatke o osiguranju i uštedite vrijeme i novac. Brzo i jednostavno dođite do neobveznih i informativnih ponuda osiguranja putem kalkulatora, pošaljite bilo kakav upit i pronađite kontakte svih poslovnih jedinica Društva u Bosni i Hercegovini.

Skenirajte QR code vašim smartphone uređajem i posjetite www.crosig.ba/mob

20

Smanjite štete na voćkama od rutave bube

Dr. Ivan Ostojić

I

prošle je godine rutava buba u pojedinim nasadima breskve, marelice, jabuke i kruške gotovo uništila urod. Pošto suzbijanje ovog štetnika nije adekvatno riješeno - jer ona pravi štete u fazi cvatnja voćaka kada je primjena insekticida ograničena zbog pčela.

Jedino učinkovito rješenje je postavljanje lovnih klopki.

Morfološki izgled štetnika Odrasli kukac – imago rutave bube (Tropionata hirta) crne je boje, obrastao je mnoštvom sivih dlačica. Na pokriocima se na-

laze žućkaste sitne mrlje, odnosno prošarana su sa 12 – 15 bijelih točkica nepravilnog oblika. Kukac je dugačak oko 10 mm. Jaje je bijele boje, a pri kraju embrialnog razvoja zatvoreno žute, ovalno, dugačko 2-2,5 mm. Ličinka je bijele boje, savijena, naprijed sužena, a na zadnjem dijelu proširena. Glava je mala, žute boje.

Ličinke se presvlače tri puta.

Odrasla ličinka dostiže duljinu oko 15mm. Kukuljica je slobodna,

u početku bijele, a zatim žute boje, dugačka do 10mm.

Biološki ciklus Imaga se pojavljuju u rano proljeće, pojedinačno i zadržavaju na prvim korovima u cvijetu. Polovinom travnja započinje njihovo masovno izlaženje i traje sve do početka lipnja, a od tada je njihov broj opada. Pojedinačni primjerci rutave bube mogu da se nađu u polju i nešto kasnije. Imago se hrani prvenstveno cvijetom, mada u rijetkim slučajevima, i to na mlađim biljkama i u nedostatku cvjetova, grize lišće i stabljike korova i uzgajanih biljaka. U cvijetu stradaju prašnici i tučak, uslijed čega ne dolazi do zametanja ploda. Kukac je odličan letač.

Tijekom proljeća se seli sa biljaka koje ranije cvatu na one koje cvatu kasnije. Ishranu obično započinje na breskvama, kruškama, jabukama i višnjama, a završava na ratarskim kulturama. Ženka odlaže jaja u tlo na dubinu oko 5cm, pa i dublje,

obično tokom svibnja i početkom lipnja. Jaja su smještena pojedinačno ili u grupicama. Jedna ženka tijekom života odloži oko 20-30 jaja.

Razvoj ličinka traje oko dva mjeseca. Pred prelazak u kukuljicu, ličinka pravi komoricu u tlu u drugoj polovini srpnja. Imago se pojavljuje tijekom kolovoza, ali ostaje u komorici sve do proljeća, iduće godine kada ju napušta.

Ocjena šteta Ocjena intenziteta napada obavlja se u periodu cvatnje određenih biljnih vrsta. Npr. u voćnjacima, u zavisnosti od veličine nasada, odabere se određeni broj stabala prema sljedećoj skali: na površini manjoj od pet hektara četiri stabla; na 5,1-10 hektara pet stabala; na 10,1-25 hektara10 stabala; na 25,150 hektara 20 stabala; na 50,1-100 hektara 30 stabala; na 100,1-200 hektara 50 stabala i u voćnjaku većem od 200 hektara za ocjenu se uzima 75 stabala. Odabrana stabla treba ravnomjerno da pokrivaju cijelu površinu voćnjaka. Najbolje je ih odabrati po dijagonali i na stranama pojedinih većih tabli. Na

Sjemenarnini Agrocentri u Mostaru, Širokom Brijegu i Grudama u ponudi imaju veliki izbor klopki za mnoge štetnike koji pričinjavaju štete na poljoprivrednim kulturama.

B RO J 7 9 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 2 .

21

svakom odabranom stablu kontrolira se po 100 pupoljaka, po 25 sa sve četiri strane krošnje, i utvrđuje se postotak zdravih i napadnutih.

Postotak napadnutih pupoljaka za čitav voćnjak predstavlja prosjek dobiven iz rezultata ukupno kontroliranih stabala.

Posle prebrojavanja zdravih i napadnutih, neotvorenih i požutjelih cvjetnih pupoljaka, izračunava se postotak prosječnog napada za čitav voćnjak, a intenzitet napada se prikazuje se sljedećim kategorijama: slab napad – manje od 5% napadnutih pupoljaka; srednje jak napad – od 5,1 do 15%; jak napad od 15,1 do 50% i vrlo jak napad – preko 50% napadnutih pupoljaka.

Postotak štete obavlja se pomoću koeficijenta štetnosti. Kritična vrijednost je 50% napada pupoljaka u vrijeme cvatnje.

B RO J 7 9 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 2 .

Suzbijanje Suzbijanje ovog štetnika mora da se izvede čim se primete prvi odrasli oblici. Primjena kemijskih mjera, je ograničena zbog toga što se tada biljke nalaze u fenofazi cvatnje kada ih posjećuju pčele, ali

i zbog čestih migracija rutave bube.

Danas na tržištu u BiH postoje klopke kojima se ovaj štetnik uspješno suzbija. Postavljanjem većeg broja klopki, posebno kada se radi o manjim nasadima, štete se potpuno izbjeći.

Velike štete na breskvama i nektarinama Na području Hercegovine proteklih godina zabilježene su velike štete na breskvama i nektarinama od strane rutave bube. Kod pojedinih sorti breskve urod je potpuno izostao. Osim na breskvi i nektarini, štete su zabilježene i na jagodama koje se uzgajaju na otvorenom.

VARB klopke rješavaju problem Unazad nekoliko godina na tržištu u Bosni i Hercegovini nalaze se klopke mađarskog proizvođača Csalomon koje uveliko pomažu u rješavanju mnogih problema u zaštiti bilja. Među većim brojem lovki nalaze se i lovke oznake VARB koje služe za suzbijanje rutave bube .

Klopke su jednostavne za postavljanje a s druge strane vrlo učinkovite. Lovke se vješaju na stabla u nasadu i povremeno prazne. Svakih dvadesetak dana mijenja se mamac.

22 Marija Kranjčević, dipl. ing.

S

matra se da je grejp ili grejpfrut (Citrus decumana L.= Citrus x paradisi Macf.) hibrid pomela (C. maxima) i gorke naranče (C. aurantium) koji je nastao posve slučajno. Radi se o otpornom zimzelenom drvetu čiji plodovi mogu biti teški i do 0,5 kg, a najbolje uspijeva u tropskom i supstropskom području. Najviše se uzgaja u SAD-u (oko 41 % svjetske proizvodnje), osobito na Floridi i u Teksasu. Dvije osnovne sorte grejpa su žuti i crveni, a iz njih su se razvile brojne druge koje se razlikuju veličinom, oblikom, bojom kore i pulpe (unutarnjeg sočnog dijela), okusom, aromom. U 100 grama ploda ima 30-40 kcal, ovisno o vrsti, a 89 % ploda čini voda. Tu su još vitamini B1, B2 i B6, oko 40 % C vitamina, minerali natrij, kalij, kalcij, fosfor, magnezij itd. Zbog svog diuretičkog djelovanja, grejp blagotvorno djeluje na probleme sa zadržavanjem vode u organizmu, tegobe s jetrom i bubrezima.

Grejp za mršavljenje Sedamdesetih godina u SAD-u je bila osobito popularna grejp dijeta koja se poslije proširila širom svijeta. Podrazumijevala je jedenje pola grejpa ili čaše svježe iscijeđena soka grejpa uz svaki obrok, čime se u 12 dana moglo izgubiti 4,5 kg.

Objašnjenje je da grejp, uz to što sadrži malo kalorija, snižava razinu inzulina u krvi i smanjuje osjećaj gladi. Istraživanjima je također ustanovljeno da pektin iz grejpa snižava razinu kolesterola u krvi.

Pri provedbi terapije i uzimanju veće količine grejpa dulje vrijeme važno je znati da furanokumarini iz soka ulaze u interakcije s nekim lijekovima, odnosno da grejp koči jetreni enzim odgovoran za metaboliziranje velikog broja lijekova.

To može uzrokovati povišenje razine lijeka u tijelu i dovesti do brojnih nuspojava. Zato grejp ne treba uzimati ako se piju lijekovi protiv masnoće, povišenog krvnog tlaka, za regulaciju srčanog ritma, protiv alergije, sedativi, antidepresivi, imunosupresivi (kod autoimunih bolesti) itd., o čemu se treba posa-

Grejp za mršavljenje i smanjenje kolesterola Grejp je voće iz roda citrusa specifično gorkasta okusa, a zbog kemijskog sastava i malo kalorija s pravom se preporučuje za smanjenje tjelesne težine i kod povećanih masnoća u krvi. Ekstrakt iz koštica ploda odlično je sredstvo kod infekcija prouzročenih različitim mikroorganizmima i zaštitni kompleks kod oslabljena imuniteta. vjetovati s liječnikom ili farmaceutom.

Druge primjena grejpa Grejp je vrlo iskoristiva biljka. Iz cvjetova se pripravlja tonik za srce, a iz listova, koji imaju antibiotska svojstva, pripravci za liječenje problematične kože vlasišta. Kora ploda služi za dobivanje eteričnog ulja koje se koristi za osvježenje prostora, inhalacije, kupke i masaže. Otpaci ploda iz prehrambene i farmaceutske industrije koriste se za stočnu hranu. Zahvaljujući liječniku imunologu dr. Jacobu Harichu, koriste se i koštice grejpa. On je posve slučajno uočio da koštice grejpa na gnojištu ne trunu pa ga je zaintrigiralo koji je tome razlog.

Uslijedila su brojna znanstvena istraživanja kojima je ustanovljeno da se u košticama nalaze tvari koje sprječavaju rast oko 800 vrsta bakterija i virusa te oko 100 vrsta gljivica, pri čemu se ne uništava prijateljska bakterijska flora u crijevima. Tinktura od koštica može se pripremiti tako da se 5-6 žlica suhih, zgnječenih koštica prelije s 2,5 dl 70 %-tnog alkohola i dobro zatvori, uz povremeno protresanje.

Nakon 2-3 tjedna tekućina se ocijedi i spremi u tamnu bočicu. Koristi se uvijek u razrijeđenu obliku.

20-30 kapi doda se u čašu vode i koristi za grgljanje kod upale grla ili za ispiranje i tamponiranje kod gljivičnih bolesti.

U kućanstvu se tinktura može koristiti kao dezinfekcijsko sredstvo za čišćenje raznih površina i predmeta. Na tržištu postoje i go-

U Sjemenarninim Agrocebtrima u Mostaru, Širokom Brijegu i Grudama možete nabaviti kontejnirane sadnice grejpfruta ali i drugih agruma, te namjenska gnojiva za agrume.

tovi pripravci (Citrosept, Citrofit i sl.), standardizirani na određenu količinu bioflavonoida kao aktivne tvari i primjenjuju se prema uputi kod prehlade, gripe, hunjavice, gr-

lobolje, upala usne šupljine i zubnog mesa, akni, gljivičnih bolesti stopala itd. Oprez je potreban kod osoba alergičnih na plodove citrusa. (Preneseno iz Gospodarskog lista) B RO J 7 9 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 2 .

23

Pojava i liječenje kloroze Kloroza ili žućenje listova nastaje uslijed nedostatka željeza u tlu, a koje ima važnu ulogu u čitavom nizu fizioloških procesa u biljci. Prvi simptomi nedostatka željeza primjećuju se na najmlađem ili vršnom lišću mladica. Kloroza se može uspješno liječiti unošenjem u tlo zelene galice ili helata željeza Dado Marić, dipl. ing.

V

rlo česta pojava koja prouzročuje žućenje listova tzv. kloroza najčešće se javlja u proljeće na početku vegetacije.

Nedostatak željeza je vrlo nepredvidljiv fiziološki poremećaj koji se najčešće pojavi iznenada (u nekoliko dana) u nasadima gdje ga ranije nije bilo, a isto tako je moguće da kloroza tu i brzo nestane. Željezo se u svim biljkama nalazi u manjim količinama kao mikroelement, ali ima važnu ulogu u čitavom nizu fizioloških procesa. Količina željeza u tlu je uvijek zadovoljavajuća za biljne potrebe, ali vrlo mali dio je u otopini tla, jer je željezo uvijek vezano za druge kemijske spojeve. Biljka ga može samo usvajati u obliku željeznih (Fe) iona ili helata. Željezo je prisutno u svim biljnim dijelovima, a ponajviše ga ima u vršnom lišću mladica koje intenzivno rastu. Smatraju ga jednim od glavnih odgovornih elemenata u procesu fotosinteze. Treba istaknuti da željezo općenito utječe na povećanje otpornosti biljke na sušu i niske temperature kao i prema bolestima i štetnicima.. Kloroza se najčešće pojavljuje na vapnenim tlima (kao u Hercegovini), zatim na težim nepropusnim tlima, kao i u godinama koje se izrazito sušne.

B RO J 7 9 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 2 .

Simptomi na pojedinim kulturama Zbog pojave kloroze koja prouzročuje žućenje listova, potrebno je pravodobno osigurati kontinuirano pritjecanje željeza u voćke i druge kulture. U slučaju nedovoljne prehrane željezom pojavljuju se tipični simptomi nedostatka željeza – kloroza (žutica) na listovima. Najprije se nedostatak uoči na najmlađem ili vršnom lišću mladica. Listovi i mladice mijenjaju boju, najprije u svjetlozelenu, a zatim u žutu. Listovi su slabije razvijeni, ostaju sićušni (usporen rast), a što je karakteristično je to da samo nervatura lista (lisne žile) ostaju zelene, a ostali dio lista požuti. Još jedno svojstvo kloroze je to da žućenje listova uvijek počinje iz vršnog dijela mladica i postupno se spušta prema donjem dijelu, pa u najgorem slučaju cijela biljka poprimi simptome (požuti).

Inače, željezo je slabo pokretljivo u biljci i sporije se prenosi u organe gdje je najpotrebnije, stoga se žutica pojavi najprije na vrhovima mladica i listova. U vinogradima kod nas česta je pojava kloroze, uslijed čega dolazi do sušenja listova (nekroza), odnosno ako se ne poduzmu adekvatne mjere, trsovi mogu propadati. Kod vinove loze znakovi nedostatka željeza se javljaju neravnomjerno, tj. žućenje se iznenada primijeti samo na pojedinim trsovima, dok su susjedni normalno razvijeni. Zatim, kloroza

se još često javlja na agrumima, većina koštičavih voćaka (breskva, marelica, šljiva…), kao i na jabuci i kruški. Isto tako i aktinidija je osjetljiva na pomanjkanje željeza osobito u početku vegetacije gdje se pojavljuje žućenje listova. Sezonsko cvijeće u posudama često podliježe klorozi, kao i travnjaci i ukrasni grmovi, pa je stoga neophodno poduzeti odgovarajuće mjere.

Liječenje kloroze Tamo gdje se pojavi kloroza kao fiziološka bolest treba preventivno i izravno djelovati, s ciljem umanjenja eventualnih šteta. Preporuča se gnojidba željeznim sulfatom „zelenom galicom“, zatim helati željeza, kao npr. Sequestren Fe 138 SG i Florgen 6. Nakon primjene učinci

se primjećuju već za nekoliko dana, s tim da se listovi zelene, poboljšava se cvatnja i boja cvjetova. Zelena galica se zaore u tlo od 1 do 3 kg kod voćaka u ovisnosti od starosti nasada, a Sequestren i Florgen 6 od 50 – 150 g po stablu. Kod agruma doza je od 5 – 10 g željeza rastvoreno u litri vode. Za koštičavo voće 4 – 6 g/l vode. Za kiwi u dva navrata godišnje u dozi od 2 g/l vode. Jabuka i kruška, 2-3 puta godišnje u dozi 2 – 3 g/l vode. Vinova loza 10 – 50 g po trsu. Za sve povrtne kulture 2 g u 3 – 4 litra vode/m2 . Za travnjake 3 – 4 litre vode po m2 u dozi od 1 g. Obaviti 3 – 4 primjene godišnje u razmaku od tjedan dana. Željezo se može primijeniti i izravno uz obvezno zalijevanje kasnije. Željezni helati (Sequestren i Florgen 6) su postojani u tlu za pH vrijednost između 4 i 9. Gnojidba željezom može se primjenjivati od ožujka do rujna mjeseca.

24

Suzbijanje monilije na koštičavim voćkama Monilia laxa napada pretežno koštičave voćke: trešnju, višnju, šljivu, breskvu, marelicu. Najčešća je na marelici, višnji i breskvi. U pojedinim godinama, od ove bolesti, može potpuno izostati urod.

Zaštita

Ivica Doko, dipl. ing.

Prvi dio zaštite se odnosi isključivo na preventivne mjere suzbijanja, budući da bolest nije lako suzbiti, posebno ne u kišnim uvjetima i još k tome pogoditi pravu potfenofazu cvatnje prilikom tretiranja.

Dakle, potrebno je odstraniti sve suhe i polusuhe grančice s koštičavih voćaka. Čak i deblje grane.

Odstraniti i do 20 cm ispod suhog dijela jer gljiva ide dosta duboko u drvo. Koštičave voćke se mogu rezati u vegetaciji, tako da ne bi to trebalo ostavljati za proljetnu rezidbu, već za ljetnu.

S

ušenje mladica manifestira se u cvatnji i odmah iza cvatnje. Mladica procvate, ali tada veći ili manji broj cvjetova počinje naglo smeđiti, sušiti se i propadati. Mladica se osuši. Mnogi ljudi ne znajući za uzrok svode to na hladnoću ili mraz. Međutim, ako se radi o mrazu, onda se suše svi cvjetovi jedne voćke, a u ovom slučaju se suše samo cvjetovi na pojedinim mladicama. Broj tako osušenih mladica s cvjetovima može na stablu biti velik, pa čitava voćka ima žalostan izgled jer je zahvaćena u punoj cvatnji. Roda naravno nema.

Najkritičnije je upravo razdoblje cvatnje kada je kišovito i prohladno vrijeme s velikom količinom vlage. Kada voćka prođe fazu cvatnje i plodovi malo narastu, nema

više mogućnosti prodora gljive u mladicu.

Ako su suhi i povoljni uvjeti u vrijeme cvatnje, ne dolazi do zaraze i te godine nema sušenja mladica. No, u slučaju uzastopnog ponavljanja kišovitog vremena više godina u vrijeme cvatnje, stradaju mladice, javlja se smolotok i voćka polagano slabi i suši se. To se najčešće događa kod breskve, marelice i višnje, a daleko slabije je izraženo kod trešnje i šljive.

Za voćare koji imaju nekoliko stabla koštičavih voćaka predlažemo nabavku pripravka Signum u pakiranju od 20 gr koji je dostatan za jednu leđnu prskalicu kojom se može poprskati nekoliko voćnih stabala.

Dalje, obavezno se moraju skinuti i spaliti ili zakopati svi mumificirani plodovi ostali na drvetu.

Također ispod voćaka bi bilo dobro počistiti teren od mogućih ostataka voća. I ono najvažnije, prskanje u punoj cvatnji s organskim fungicidima: Signum, Chorus i dr. pripravci.

B RO J 7 9 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 2 .

25

Od cvatnje vinove loze u velikoj mjeri ovisi i krajnji urod, odnosno, prinos grožđa u vinogradima.

Stoga je cvatnja jedna od najvažnijih fenofaza u intenzivnoj vinogradarskoj proizvodnji.

CVATNJA VINOVE LOZE - prskati ili ne!

Nino Rotim, dipl. ing.

U

seoskom žargonu Hercegovine i dan danas često možemo čuti uzrečicu „Za cvatnje ni ptica ne smije proletiti vinogradom“ ili „U cvatnji nemoj ni gledat u vinograd“. A kako je svaka seoska tvrdnja ujedno misaona te na kraju i teorijski potkrijepljena takav je slučaj i s cvatnjom vinove loze. Naime, stariji su vinogradari dobro znali kako zbog velike osjetljivosti vinove loze, u ovoj fazi (u cvatnji) treba izbjegavati sve agrotehničke mjere i proljetne radove (zalamanje lastara, prihranjivanje, zalijevanje i sl.) jer time samo možemo negativno djelovati na tijek oprašivanja i oplodnje vinove loze.

Osim toga, svima nam je poznato kako nagla zahlađenja i obilne kiše za trajanja cvatnje vrlo štetno djeluju na oplodnju vinove loze.

Posebice su opasni kasni proljetni mrazevi koji mogu nanijeti nepopravljivu štetu cvijetu i tako izravno utjecati na smanjenje uroda grožđa.

B RO J 7 9 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 2 .

Trajanje cvatnje Trajanje cvatnje ovisit će o više čimbenika, te se slobodno može ustvrditi kako ona varira ovisno od vinograda do vinograda. Uostalom to je razumljivo, jer se vinova loza uzgaja u različitim proizvodnim područjima i s različitim sastavom sortimenta. Međutim, znakovito je kako jedan cvijet cvate tri do četiri dana, jedan grozd (cvat) pet do deset dana, jedan trs od osam do dvanaest dana i na koncu jedan vinograd od dvanaest do dvadeset dana. A cvatnja počinje odvajanjem latica na osnovi cvijeta a ne pri vrhu kao kod većine drugih biljaka. Vrhovi latica savijaju se prema gore u obliku zvjezdice, prašnici se izravnaju i izbace kapicu. Potom dolazi do oslobađanja peludnih zrnca koje se dalje posredstvom vjetra i kukaca raznose širom po vinogradu.

Nakon što dođe do oprašivanja i oplodnje, iz plodnice će se razviti bobica, a njuška i vrat tučka osuše se i otpadnu. Na vrhu bobice ostaje tamni ožiljak u obliku točkice. Spomenimo još i kako cvjetanje počinje

kada dnevne temperature prijeđu 15 stupnjeva C, dok je optimalna temperatura za nesmetano oprašivanje i oplodnju negdje između 25 i 30 stupnjeva C. Međutim, za to je osim povoljne temperature neophodna i umjerena vlažnost. Drugim riječima, suho i vjetrovito vrijeme negativno se odražava na oplodnju vinove loze, a što je slučaj i s kišom te naglim zahlađenjima. Ali, svi cvjetovi u grozdu neće se oploditi te će od njih 150 do 1000, koliko ih može biti prisutno u jednom cvatu, otpasti oko 50 posto. Zbog te „prirodne selekcije“ na kraju će se u jednom grozdu razviti od 100 do 700 bobica.

Prskanje s folijarnim gnojivima na osnovi bora Neke sorte vinove loze uvijek imaju lošu oplodnju. Primjerice, u Hercegovini je to slučaj sa sortom Blatina koji ima ženski cvijet pa joj treba dobar oprašivač. Kod drugih sorti kao problem slabe oplodnje često je nedostatak bora.

Kako bi se to izbje-

glo, vinovu lozu treba prskati pred cvatnju, nekim od gnojiva na osnovi bora. Preporučamo korištenje gnojiva pod nazivom BORFAST, gnojivo koje možete miješati s kemijskim pripravcima.

Zaštita vinograda u cvatnji-opravdano ili ne?

Tu postoje oprečna mišljenja. Naime, pojedini vinogradari za trajanja cvatnje ni za živu glavu ne ulaze u svoje nasade, dok drugi u uvjetima moguće pojave bolesti ipak radije lozu i zaštite. A što je ispravnije, teško je sa 100 postotnom sigurnošću reći. Zbog svega toga vinograd treba tretirati neposredno pred cvatnju nekim od dostupnih sistemičnih fungicida, a sve kako bi loza što duže vremena bila zaštićena od pojave biljnih bolesti. S druge strane, ukoliko vinovu lozu nismo adekvatno zaštitili puno je poželjnije tretirati vinograd i za trajanja cvatnje, nego pustiti da ga napadne i u njega „se nastani“ bolest. Time ćemo, istina, izgubiti dio uroda, ali će nam na koncu preostalo grožđe biti zdravo, što je uostalom i cilj vinogradarske proizvodnje.

Na kraju spomenimo kako najveći dio kultivara plemenite loze ima dvospolan cvijet, premda se javljaju i kultivari s funkcionalno ženskim tipom cvjeta (zakržljali su im prašnici), kao što je to slučaj s Blatinom crnom. Zbog toga se u vinogradima pored navedenih sorti vinove loze uvijek sade i odgovarajuće količine (15-20 posto) pratećih sorata (kambuše, trnjka, vranca i dr.), a sve radi što bolje i sigurnije oplodnje. Ipak bez brige-većina kultivara europske vinove loze ima normalno razvijen dvospolan cvijet s tučkom i prašnicima što znači da će bez poteškoća redovito doći do oplodnje i formiranja bobica grozda.

26

Nova pakiranja hercegovačkih rakija

Sjemenarnini Agrocentri u Mostaru, Širokom Brijegu i Grudama u ponudi imaju veliki izbor boca, različitih oblika i zapremina, koje možete koristiti za „uzgoj grožđa u boci“.

Posljednjih godina zbog prezasićenosti tržišta, a zahvaljujući domišljatosti vinogradara, na području Hercegovine počele su se pojavljivati zanimljive boce s grožđem. Zapravo, radi se o tome da grozd raste i dozrijeva u boci u kojoj će poslije stajati u rakiji. Spomenuti proizvod izazvao je pravu pomamu na našem tržištu, kao što je to svojedobno bio slučaj s bocama u kojima je dozrijevala kruška Viljamovka.

Velimir Lasić, dipl. ing.

K

ako je naše tržište zasićeno raznoraznim poljoprivrednim proizvodima, tako je i njihova prodaja bitno ograničena.

To se prije svega odnosi na sve veću nelojalnu konkurenciju u kojoj se, zahvaljujući fenomenu dampinških cijena, mali proizvođači ne mogu izboriti za svoje mjesto na tržištu. Drugim riječima, globalizacija čini svoje, pa tako i u oblasti vinogradarstva i vinarstva „veliki jedu one malene“. Međutim, s malo domišljatosti ipak se može naći svoje mjesto na tržištu. Pri tomu sami vinari trebaju učiniti prvi korak. Najbolji primjer jesu proizvođači koji su ove godine obogatili svoj asortiman novim proizvodom.

Naime, radi se o ukrasnoj boci u kojoj raste i dozrijeva grozd i u koju se naknadno ulijeva rakija koja će odležavanjem preuzeti aromu grozda. Genijalno!

Postupak pripreme rakije Cvatnja vinove loze ovisi o više čimbenika i varira ovisno od vinograda do vinograda. Ali, možemo ustvrditi kako jedan cvijet cvate tri do četiri dana, jedan grozd (cvat) pet do deset dana, jedan trs od osam do dvanaest dana i na koncu jedan vinograd od dvanaest do dvadeset dana. Nakon obavljene oplodnje i obrazovanja bobica cvat postaje grozd. Upravo tada, što pažljivije, pomno odabrane grozdove ubacujemo u unutrašnjost ukrasnih boca. Potom boce pričvrstimo na primjereno mjesto na trsu.

Za pričvršćivanje se obično koristi savitljiva žica s plastičnom izolacijom jer bolje drži bocu i malo korodira. Boce se mogu pričvrstiti i gumenim trakama ili odgovarajućim uzicama, s tim da spomenuti materijal za pričvršćivanje treba biti otporan na vremenske prilike i ultraljubičasto zračenje. To je i razumljivo s obzirom na činjenicu kako grožđe dozrijeva za velikih ljetnih vrućina zbog čega postavljene boce povremeno treba kontrolirati jesu li dobro učvršćene. Dobro bi bilo ukoliko bi se boce mogle učvrstiti na žičanu konstrukciju naslona jer bi time neznatno opteretile sam trs.

Ukoliko se u blizini postavljenih boca nalaze i drugi grozdovi, njih treba odstraniti, kako ne bi narušavali te ometali razvoj i dozrijevanje grozda umetnutog u unutrašnjost

postavljene ukrasne boce. Kada je grozd dozorio, peteljku odrežemo te bocu pažljivo skinemo s trsa.

Nakon toga bocu s vanjske i unutarnje strane operemo mlazom hladne vode. U tu svrhu eventualno se možemo poslužiti uskom četkom za pranje boca ali samo uz maksimalnu opreznost, a sve kako ne bi došlo do nagnječenja i oštećenja bobica grozda. Na koncu bocu okrenemo kako bi se voda iz njezine unutrašnjosti ocijedila. U, na taj način pripremljenu i osušenu bocu s grozdom, ulijevamo rakiju te je dobro zatvorimo (začepimo).

Boce se potom spremaju u podrum, u trajanju od nekoliko mjeseci, a sve kako bi rakija preuzela aromu grozda. Nakon nekoliko posluživanja, kada boca bude potrošena do kraja, ponovno je punimo rakijom što možemo činiti i nekoliko puta.

Kako danas na tržištu imamo niz zanimljivih oblika i veličina boca tako možemo, u vlastitom aranžmanu, napraviti zanimljivu kolekciju prigodnih darova. Oni malo marljiviji i maštovitiji mogu napraviti zanimljivu ponudu turistima jer je boca pripremljena na ovakav način svojevrstan unikatni rad. A takve proizvode s autohtonim hercegovačkim predznakom, u ovom slučaju grožđem, turisti uglavnom i rado nabavljaju!

B RO J 7 9 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 2 .

27

Radovi u pčelinjaku početkom proljeća Velimir Lasić, dipl. ing.

P

očetkom proljeća, nakon nekoliko zimskih mjeseci, počinju intenzivniji radovi u pčelinjacima. U to vrijeme počinje i cvatnja voćaka pa se pčele raduju svakom toplom i sunčanom danu prigodom izleta u probuđenu prirodu privučene sa sve više rascvjetalog bilja, koje nudi obilje peludi i prve kapi nektara.

Prvi radovi koji se provode u pčelinjaku početkom proljeća su postavljanje higijenskih pojila, na koje se pčele trebaju priviknuti i dolaziti tijekom cijele sezone ako u njemu bude stalno dovoljno čiste vode. U proljeće, kad nema nektarske paše, pčelama je voda potrebna za razvoj sve obimnijeg legla, a tijekom ljetnih vrućina i radi održavanja mikroklimatskih uvjeta u košnici. Utvrđeno je da jedna jaka pčelinja zajednica tijekom aktivne sezone troši 0,2 do 0,5 litara vode dnevno, a to ovisi o količini legla, temperaturi zraka i dotoku svježeg nektara u košnicu. Da bi se donijelo 0,5 l vode, potrebno je da 3.000 pčela napravi po 10 letova.

Ako je moguće pčelama bi trebali onemogućiti posjećivanje mjesta s ustajalom i onečišćenom vodom jer preko takve vode se mogu prenijeti uzročnici zaraznih bolesti npr. nozemoze ili američke gnjiloće. Zbog toga je potrebno tijekom cijele sezone od početka izlijetanja, pa sve do kasne jeseni, pčelinjim zajednicama osigurati čistu vodu, postavljenjem pojilica. Postoji više tipova pojilica. U praksi su se najboljima pokazale one pojilice gdje pčele dolaze po vodu s donje strane jer je na taj način pčelama onemogućeno da ostave svoj izmet na pojilici tako da je takva pojilica uvijek čista. Treba izbjegavati razne daske, stiropore i slične naprave jer takva mjesta mogu samo škoditi, a nikako ne mogu biti korisna. Kad se jednom pčele naviknu na pojilice nikako B RO J 7 9 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 2 .

ne smijemo zaboraviti stalno dopunjavati pojilice čistom vodom jer ako nema vode samo kratko vrijeme, imat ćemo velikih problema ponovno navikavati pčele na to mjesto s vodom.

Dolaskom na pčelinjak prvi je posao u bilo koje doba dana i bilo koje doba godine baciti pogled na leta košnica. Po izletu pčela iz košnica i njihovom ponašanju na letu i bez otvaranja košnice može

se ocijeniti što se u svakoj košnici zbiva i lako se mogu uočiti one košnice s problemima. Tako po znatno manjem unosu peludi u odnosu na ostale pčelce, prepoznajemo i pronalazimo bezmatke. Onaj pčelar, koji je svoje pčele uzimio s mladim maticama, imat će daleko manje posla i neugodnih iznenađenja od pčelara koji je svoje pčele uzimio s maticama razne i nepoznate starosti.

Prvi pregledi pčelinjih zajednica su obično kratki, brzi i bez suvišnih intervencija. Utvrđujemo konačan broj gubitaka i njihove uzroke te otkrivamo sumnjive i slabe zajednice, koje ćemo naknadno spajati s jačim zajednicama. Nikada ne spajamo dvije slabe zajednice, jer od njih najčešće opet postaje slaba zajednica.

U snažnoj pčelinjoj zajednici, a ovisno o vremenskim prilikama, dotoku nektara i peludi, u gornjem nastavku ima cca 6-8 okvira poklopljenog legla, a i puno mladih pčela. Iako u gornjem nastavku nema više slobodnog mjesta za polaganje jaja, matice nerado silaze u donji nastavak, jer je u donjem nastavku nešto hladnije. Da pčelinja zajednica ne bi zaostajala u razvoju, treba napraviti prvu zamjenu mjesta gornjeg i donjeg nastavaka. Ovo se radi kada vrijeme bude toplo i kada je dotok peludi i nektara redovit, kako bi pčele mogle što prije pokriti sada gornji, prazniji nastavak, u koji, sada iz donjeg nastavka prelazi matica i tamo nastavlja s polaganjem jaja.

Nakon 15-18 dana nastavak će biti pun legla i tada treba napraviti drugu zamjenu visine nastavaka.

Kod zamjene mjesta nastavaka koristimo instinkt matice da polaže jaja u gornjem nastavku, jer je tu najtoplije. Isto tako, i pčele instinktivno prenose hranu iz donjeg u gornji nastavak, kako bi hrana bila što bliže otvorenom leglu, oko kojeg stvaraju vijence s medom.

Na taj način stimulira se pčelinju zajednicu na brzi razvoj s postojećom hranom u košnici. U ovakvom slučaju pčelar ne mora skidati poklopce na medu i ne mora stimulativno prihranjivati, što na pčelinjacima s većim brojem košnica zahtijeva puno rada i vremena. Da bi se zajednica mogla nesmetano razvijati i da ne bi pala u rojevno stanje, prije početka glavne paše treba dodati i treći nastavak.

Anti-age revolucija.

Dugotrajna aktivnost.

® Reg.Trademark of Société des Produits Nestlé S.A.

Dokazano potiče pozornost i mentalnu sposobnost

Pomaže vašem psu da dulje ostane aktivan.

Novi PRO PLAN Senior: znacˇajno revolucionarno otkricće u znanosti prehrane starijih pasa. Upoznajte se sa jedinstvenom formulom koja ne samo da pomaže fizičko zdravlje vašeg psa starijeg od 7 godina i više, nego ujedno dokazano poboljšava njegovu mentalnu saposobnost. Održite Vašeg psa mentalno sposobnim i aktivnijim no ikad.

Zajedno, predani poticanju njegove mentalne sposobnosti i opće dobrobiti.

Moja predanost malim psima poËinje s mojim

NOVI PRO PLAN

®

ASORTIMAN ZA MALE I MINI PASMINE PASA

malim ljubimcem GUILAINE,

PRO PLAN NUTRICIONIST

S JORKŠIRSKIM TERIJEROM, DAISY

Kao i Vi, Purina nutricionisti i veterinari su strastveni vlasnici pasa. Iz tog razloga su više od 80 godina predani otkrivanju nutritivnih inovacija koje imaju pozitivan efekt na zdravlje Vašeg psa - tako je i naš PRO PLAN SMALL & MINI ASORTIMAN specijalno formuliran da podrži posebne potrebe Vaših malih pasa.

VISOKA NUTRITIVNA VRIJEDNOST

Visoka koncentracija hranjivih tvari koja podržava brz metabolizam malih pasmina.

MALE GRANULE

Male i hrskave granule koje pomažu lakše žvakanje malih pasa.

NJEGA ZUBI

Dokazano smanjuje nakupljanje kamenca za 40%

30

Nagradna križaljka

Zanimljivosti Ljekoviti celer

Da celer ima ljekovitu vrijednost potvrđuje i činjenica da jača živce, potiče probavu i odvajanje neprobavljivih tvari, jača potenciju i štiti od nervoze. Osim toga, celer se u kineskoj medicini već dugo preporučuje za snižavanje krvnog tlaka, a provedeni pokusi potvrđuju opravdanost takvih preporuka.

U jednoj je studiji kod pokusnih životinja ubrizgavanje injekcija s ekstraktom celera izazvalo značajno sniženje krvnog tlaka. Konzumiranje tek četiri stabljike celera izazvalo je isti učinak i kod ljudi.

Uzgoj magnolije

U staroj se američkoj farmakologiji među ostalim drogama spominje kora magnolije.

Brojnim analizama (prva obavljena 1806.) je ustanovljeno da kora gotovo svih američkih vrsta magnolija sadržava hlapljivo ulje, gorke smole i kristaličnu supstanciju magnolin. Sve te komponente zajedno djeluju osobito protiv groznice. Prva američka vrsta unesena na europski kontinent, točnije u Francusku, bila je M. grandiflora. Znanje ondašnjih vrtlara smjestiše je u staklenik, u uvjete visoke temperature zraka i visoke vlage. Jedna od tih magnolija zahvaljujući vrtlarevoj ženi, uspjela je doći na otvoreno. Od tada se magnolije ne uzgajaju u stakleniku, ili ?

Šećerna trska – osnova za proizvodnju šećera u svijetu

Jedna od vrlo visokih vrsta iz porodice trava. Dostiže visinu do 8 metara. Vlati nerazgranate, debele 2-7 cm, često žućkaste ili crvenkaste boje. Listovi su dugački 50 do 200 cm i široki 4-10 cm. Plodovi koji se skoro u uzgoju nikada i ne vide su duguljasta zrna. Šećerna trska se uzgaja posvuda u tropskom području. Šećerna trska daje preko polovine svjetske proizvodnje šećera. Šećer se sakuplja iz srčiki stabljike i tamo doseže sadržaj do 20 %. Polja se prije berbe često spale da bi se otjerale otrovne zmije i olakšao rad strojeva.

Iz iscijeđena soka dobiva se smeđi sirovi šećer a daljnom kristalizacijom bijeli kristalni šećer. Ostatak koji se ne može kristalizirati koristi se za dobivanje alkohola, ali i pogonskog goriva za automobile. U mnogim se zemljama dijelovi šećerne trske prodaju kao jeftini slatkiš.

Guava – iznimno ljekovita biljka

Preciznije, 100 grama guave ima dva puta više vitamina C, važnog za zdravlje i ljepotu kože, nego velika naranča. Taj vitamin, naime, ključan je u proizvodnji kolagena (170 mg prema 83), što zadovoljava dnevne tjelesne potrebe. Žene koje jedu mnogo namirnica bogatih vitaminom C imaju manje bora nego one koje to ne čine, kaže studija koja je pratila prehranu više od 4000 Amerikanki u dobi od 40 do 74 godine. Osim toga, dobivate i dodatnu obranu od bakterija. Guava, naime, sadrži tvari koje štite od različitih patogena poput listerije i stafilokoka, prema istraživanju mikrobiologa u Bangladešu. Zajednička studija američkih i tajlandskih znanstvenika, pak, pokazala je da guava ima podjednaku antioksidantnu aktivnost kao neke od poznatih “supernamirnica”, npr. crnog ribiza i brokule (iako svaka biljka sadrži različitu mješavinu zdravih tvari). Guava je apsolutni rekorder po udjelu likopena, antioksidansa koji štiti od raka prostate. Sadrži ga kudikamo više od bilo koje druge biljke – čak i uz redovno spominjanu rajčicu i lubenicu. Ne samo to, zdjelica tog voća sadrži i 688 mg kalija, odnosno 63 posto više nego banana srednje veličine. I količinom vlakana tuče većinu konkurencije: zdjelica guave sadrži ih čak 9 grama.

Autor: Mariofil Soldo

Kopati rov oko čega

X

Dio čeone kosti iznad očne šupljine

Uzvik pri skoku Plesni ili bračni ...

Otok u Kvarneru Stara mjera za obujam Uvući se ... kožu

Grad i luka Slavna crna Radionica u Švedskoj manekenka soda-vode

Američki glumac Spencer

Jamac Iznemoglost Euripidova drama

Vera Svoboda Vitičasta zagrada Automobil za vožnju neravnim terenima Grad i luka u Grčkoj

Aljoša Asanović Književnik Zola

“Radna sposobnost” Pjevačica, Gabi

Glazbenik Cooder Titula izmaelita Naprtnjača, telećak “Rabat” Kratki široki mač

Dio užeta koloturja Korice za spise i crteže Lomljenje

Ornela Vištica Utjecajan čovjek Američki glumac Martinez

Sorta ruža Austrija

Kotlovac (zubni ... ili žučni...)

Postanite i Vi član Kluba Green Garden te ostvarite sve pogodnosti koje Vam pruža.

Za sve informacije obratite se na broj telefona 039/700-000 ili na e-mail: greengarden.glasilo@sjemenarna.com

PHENIX

FRUTTOORTO BIO

PRIRODNO ORGANSKO GNOJIVO ZA POVRĆE, VOĆE I VINOVU LOZU Organsko +DOPUŠTENO mineralno gnojivo NPK 6:8:15 + MgO U EKOLOŠKOJ POLJOPRIVREDI

N:P:K 4:4:4 + 66% organske tvari

Vinograd: količina: 60-70 kg/dulum

e-mail: info@sjemenarna.com www.sjemenarna.com

Voćnjak: količina:80-100 kg/dulum

Povrće: Količina 80-120 kg/dulum

PHENIX Organsko + mineralno gnojivo NPK 6:8:15 + MgO

Gotovi insekticid za suzbijanje žohara, mrava, osa, stjenica, muha i komaraca

Vinograd: količina: 60-70 kg/dulum

e-mail: info@sjemenarna.com www.sjemenarna.com

Voćnjak: količina:80-100 kg/dulum

Povrće: Količina 80-120 kg/dulum