Katalog | Catalog Atač "Od crteža do scene | From drawing to scene" | Muzej Mimara 2022.

Page 1

VIRTUALNA IZLOŽBA | VIRTUAL EXHIBITION | 31.12. VIRTUALNA IZLOŽBA | VIRTUAL EXHIBITION | 31.12. 2021. - 1.4. 2023.
(Pod vodom)
Uvijek u pokretu , 1974.

Akt (bez naziva) , 2015.

Lov na čovjeka , ulje na platnu, 125 x 145 cm, 1975.

Akt, 2011.

Radojević , 1984.

Begović , 1984.

(Pod vodom) Bez
Uvijek u pokretu , 1974.
naziva
Kosta Spaić, 1994. Mama, 2004.

Akt (bez naziva) , 2015.

Lov na čovjeka , ulje na platnu, 125 x 145 cm, 1975.

Akt, 2011.

Radojević , 1984.

Begović , 1984.

(Pod vodom)

Uvijek u pokretu , 1974.

Kosta Spaić, 1994.

Mama, 2004.

Bez naziva

Akt (bez naziva) , 2015.

Lov na čovjeka , ulje na platnu, 125 x 145 cm, 1975.

Akt 2011.

Radojević , 1984.

,
Begović
1984.

naziva

Pad , 1989.

Zlatko Kauzlarić Atač u ateljeu na Akademiji likovnih umjetnosti, Zagreb , 2002.

Giuseppe Verdi, Nabucco, Hrvatsko narodno kazalište, Osijek, 1989.

Bez
Uvijek u pokretu , 1974. (Pod vodom) Bez naziva Radojević , 1984. Begović , 1984. Bez naziva Zlatko Kauzlarić Atač u ateljeu na Akademiji likovnih umjetnosti, Zagreb , 2002. Pad , 1989. Giuseppe Verdi, Nabucco Hrvatsko narodno kazalište, Osijek, 1989. Kosta Spaić, 1994. Mama, 2004. Akt (bez naziva) , 2015. Lov na čovjeka , ulje na platnu, 125 x 145 cm, 1975. Akt 2011.

Podravina , 2021.

Ivona (Pod vodom) , 1999.

Miroslav Krleža, Banket u Blitvi, HNK, Zagreb, 1981.

Tomislav Durbešić , 1997. Prvi krik , 1989. Ena, 1985. Ranko Marinković , 1984.

Ivona , kombinirana tehnika, pastel na papiru, 100 x 70 cm, 1985.

Uvijek u pokretu , 1974. (Pod vodom) Radojević , 1984. Begović , 1984. Bez naziva Zlatko Kauzlarić Atač u ateljeu na Akademiji likovnih umjetnosti, Zagreb , 2002. Pad , 1989. Podravina , 2021. Ivona (Pod vodom) , 1999. , 1997. , 1989. Ena 1985. , 1984. Ivona , kombinirana tehnika, pastel na papiru, 100 x 70 cm, 1985. Giuseppe Verdi, Nabucco Hrvatsko narodno kazalište, Osijek, 1989. Miroslav Krleža, Banket Blitvi HNK, Zagreb, 1981. Kosta Spaić, 1994. Mama, 2004. Akt (bez naziva) , 2015. Lov na čovjeka , ulje na platnu, 125 x 145 cm, 1975. Akt 2011.

Zlatko Kauzlarić Atač:

android 8 i noviji | android 8 & newer DRŽITE PRITISNUTU TIPKU ‘HOME’ KAKO BISTE AKTIVIRALI PRETRAŽIVANJE ZASLONA. KLIKNITE IKONU (GOOGLE LENS) I SADRŽAJ ĆE BITI PREPOZNAT. | HOLD DOWN THE ‘HOME’ BUTTON TO ACTIVATE SCREEN SEARCH AND CLICK ON ICON (GOOGLE LENS). THE CONTENT OF THE CODE WILL BE RECOGNIZED.

iOS 11 i noviji | iOS 11 & newer

PRIJEĐITE PRSTOM PREMA GORE PO EKRANU I KLIKNITE NA QR IKONU ILI JEDNOSTAVNO OTVORITE KAMERU I USMJERITE JE PREMA QR KÔDU. SADRŽAJ ĆE BITI PREPOZNAT. | SWIPE UP TO PULL UP THE CONTROL CENTER AND CLICK ON THE QR CODE ICON OR SIMPLY OPEN THE CAMERA & POINT IT TOWARDS THE QR CODE TO SCAN IT. SCAN ME! DIRECTLY FROM CAMERA. NO 3rd PARTY APP REQUIRED. For older systems an additional app to scan QR codes is required.

SKENIRAJ ME!

DIREKTNO IZ KAMERE. DOZNAJTE VIŠE O VIRTUALNOJ IZLOŽBI ZLATKA KAUZLARIĆA ATAČA. | FIND OUT MORE ABOUT THE VIRTUAL EXHIBITION BY ZLATKO KAUZLARIĆ ATAČ.

iOS i noviji android i noviji * ZA STARIJE SUSTAVE POTREBNO JE PREUZETI APLIKACIJU ZA SKENIRANJE QR KODOVA.
www.mimara.hr
Od crteža do scene | From drawing to scene — Tout est bien qui finit bien... VIRTUALNA IZLOŽBA | VIRTUAL EXHIBITION 31.12. 2021. - 1.4. 2023.
Uvijek u pokretu , 1974. (Pod vodom) Radojević Begović , 1984. Bez naziva Zlatko Kauzlarić Atač u ateljeu na Akademiji likovnih umjetnosti, Zagreb , 2002. Pad , 1989. , 2021. Ivona (Pod vodom) , 1999. , 1997. Prvi krik , 1989. Ena 1985. , 1984. Giuseppe Verdi, Nabucco Hrvatsko narodno kazalište, Osijek, 1989. Miroslav Krleža, Banket Blitvi HNK, Zagreb, 1981. Kosta Spaić, 1994. Mama, 2004. Akt (bez naziva) , 2015. Lov na čovjeka , ulje na platnu, 125 x 145 cm, 1975. Akt 2011.

nakladnik | publisher Muzej Mimara

za nakladnika | for the publisher Lada Ratković Bukovčan

urednik | editor Gordan Karabogdan

autor teksta | preface Feđa Gavrilović

vizualni identitet, reprodukcije | visual identity, reproductions Mario Aničić

lektura i prijevod na engleski jezik | Croatian language editor & translation Marijana Pasarić

izrada i implementacija, oblikovanje kataloga | set up & implementation, layout & design Gordan Karabogdan

marketing Muzeja Mimara | marketing of the Mimara Museum Siniša Pušonjić Nikša Vodanović

odnosi s javnošću, Muzej Mimara | public relations, Mimara Museum Ana Hoić

tisak | print Kerschoffset d.o.o. (katalog | catalog) Fost tape d.o.o. (traka | tape)

naklada | print run 200 (katalog | catalog) 36 (traka | tape)

Zagreb, prosinac | December 2022.

Izložba je ostvarena uz potpore Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Gradskog ureda za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo. | The exhibition has been made possible with financial support from the Ministry of culture and Media of the Republic of Croatia and the City Office for Culture, International relations and Civil Society of the City of Zagreb.

IMPRESUM | IMPRINT
Uvijek u pokretu , 1974. (Pod vodom) Radojević Begović , 1984. Bez naziva Zlatko Kauzlarić Atač u ateljeu na Akademiji likovnih umjetnosti, Zagreb , 2002. Pad , 1989. , 2021. Ivona (Pod vodom) , 1999. , 1997. Prvi krik , 1989. Ena 1985. , 1984. Giuseppe Verdi, Nabucco Hrvatsko narodno kazalište, Osijek, 1989. Miroslav Krleža, Banket Blitvi HNK, Zagreb, 1981. Kosta Spaić, 1994. Mama, 2004. Akt (bez naziva) , 2015. Lov na čovjeka , ulje na platnu, 125 x 145 cm, 1975. Akt 2011.

nakladnik | publisher Muzej Mimara

za nakladnika | for the publisher Lada Ratković Bukovčan

urednik | editor Gordan Karabogdan

autor teksta | preface Feđa Gavrilović

vizualni identitet, reprodukcije | visual identity, reproductions Mario Aničić

lektura i prijevod na engleski jezik | Croatian language editor & translation Marijana Pasarić

izrada i implementacija, oblikovanje kataloga | set up & implementation, layout & design Gordan Karabogdan

marketing Muzeja Mimara | marketing of the Mimara Museum Siniša Pušonjić Nikša Vodanović

odnosi s javnošću, Muzej Mimara | public relations, Mimara Museum Ana Hoić

tisak | print Kerschoffset d.o.o. (katalog | catalog) Fost tape d.o.o. (traka | tape)

naklada | print run 200 (katalog | catalog) 36 (traka | tape)

Zagreb, prosinac | December 2022.

Izložba je ostvarena uz potpore Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Gradskog ureda za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo. | The exhibition has been made possible with financial support from the Ministry of culture and Media of the Republic of Croatia and the City Office for Culture, International relations and Civil Society of the City of Zagreb.

IMPRESUM | IMPRINT
PREDGOVOR | FOREWORD

Zlatko Kauzlarić Atač svestrani je umjetnik slikar, scenograf kostimograf, kazališni redatelj. Autor je bogatog opusa stotina crteža, slika, grafičkih listova, intervencija javnim prostorima, scenografija, kostimografija kojima se intenzivno bavi od sedamdesetih godina. Ostvario je više od 150 kazališnih predstava, te je bio suradnikom na nekoliko filmskih televizijskih projekata. Postavio je 1996. kao redatelj u HNK Ivana pl. Zajca operu "Rigoletto" koja je dobila niz nagrada priznanja. Dobitnik je brojnih nagrada za cjelokupni rad. Akt portret dominiraju motivima njegovih ostvarenja a njegove neuhvatljive, zanosne kompozicije vode nas brojne vrtloge snažne, individualne izražajnosti. Za izložbu u Muzeju Mimara Kauzlarić Atač napisao je:

"Tema mojih radova proteže se uglavnom od ljudske figure; akt, figura u vodi, što me navodi na pomak ili odmak od doslovne prepoznatljivosti; serija portreta kao neka istraživanja područja kazališta....Većina radova su većeg formata; svoje izlagačke nastupe nastojim dramaturški koncipirati….ova izložba povezuje sve moje izričaje."

Tout est bien qui finit bien

"Francuski moto na poderanom plakatu za kavu: 'Tout est bien qui finit bien' – sve je dobro što se dobro svrši ironična je pozadina (to jest scenografija) Lova na čovjeka slike Zlatka Kauzlarića Atača iz 1975. Na njoj pripadnici oružanog redarstva hvataju siluetu koja im bježi u zabačenoj ulici. Mračnom, film-noirovskom ugođaju scene doprinosi ulični dekor poderanih plakata jedan je prikazom ženske zdjelice abdomena, jedan je oglas za alkoholno piće Campari (stvarni oglas zalijepljen na platno) jedan naslikani za kavu. Seks opresija različita su lica moći. Obećanje sretnoga kraja očigledna je ironija.

Atačevih ćemo slika često osjetiti zajedljiv umoran pogled. Na slici naziva (opet) puna ironije Sastanak o individualnoj stambenoj gradnji upravo filmskom montažom predstavio je kadrove iz ljudskog života koji prikazuju strastvenu seksualnost, sumornu svakodnevicu društveno-političku aktivnost. Intiman trenutak u kojemu je čovjek razgolićen, trenutak je u kojemu je zaštićen od društva – od konvencija, uzusa od svega što nam nameće bilo kakva vlast. Erotska nabijenost privlačnost golog ljudskog tijela

proizlazi, svakako, iz biologije, ali iz znanja da prelazimo neke društvene norme razgolitivši se sami pred sobom ili pred nekim. Otpustivši sve zaštite doličnosti kojima nastupamo pred društvom osjećamo posebnu slobodu. paradoksalno, zaštićenost od često tiranskog superega.

Atač je svjestan te napetosti između intimnog javnog. Jednu od najvažnijih dionica njegova stvaralaštva čine upravo aktovi. Ljudska tijela istkana su tu u izrazito titravoj, 'izmučenoj', kako on sam zna reći, liniji. Njena naglašena prisutnost označava prisutnost umjetnika (kroz potez) još važnije, prisutnost umjetnosti, područja koje dozvoljava više sloboda od svakodnevnog života. Umjetnost dopušta idu, svemu potisnutom podsvjesnom da se manifestira ponekada zadivljujuće, ponekada zastrašujuće. Te manifestacije u Atačevom slučaju ne teže biti verističke, iako je izuzetno dosljedno vjeran figuraciji, nego se spomenutom titravom linijom ili manirističkim udvajanjem portreta pokušavaju oteti čvrstoći, statičnosti definiciji. Na sličan način kao aktove Atač je radio portrete napose glumaca, ljudi čija lica tijela preuzimaju različite arhetipove čije su fizionomije djelom kolektivne imaginacije, a također književnika redatelja – ljudi koji uobličavaju kolektivne snove košmare na sceni ili na filmskome platnu.

Tu dolazimo do još jednog bitnog područja Atačeva stvaralaštva, to je njegov rad kazalištu. Tamo je prošao sve pozicije – od one scenskog radnika do redatelja, a najviše traga ostavio je kao scenograf. Kazalište je ritualan spoj javnog osobnog mjesto na kojemu je izvođačima dozvoljeno ogoliti se javnosti, prepustiti se dionizijskom, odnosno nagonskom, društveno neprihvatljivom, skrivenom zazornom.

Izrazito je zahtjevno napisati kratki prikaz jednog opusa opsežnoga kao što je onaj Zlatka Kauzlarića Atača. Pokušat ću ga, zato, za potrebe ovog teksta, svesti na tri osnove: pojedinca, koji će sa svojom psihologijom žudnjama predstavljati tezu (čiju intimu individualnost vidimo na aktovima portretima); ljudsko društvo, koje kontrolira sputava pojedinčeve želje čini mu tako antitezu (a ono se prikazuje na slikama koje tematiziraju različite aspekte političkog socijalnog života); te kazalište, kao njihovu sintezu, prostor sudjelovanja pojedinca u društvenom ritualu kroz koji on onda spoznaje nadrasta svoje ili kolektivne traume. Ova konstrukcija djeluje

idealno za sretno zaključiti tekst. Na koncu –sve je dobro što se dobro svrši. Ali, čini mi se da smo još daleko od završetka..."

Zlatko Kauzlarić Atač is versatile artist – painter, set designer and costume designer, theater director. Active since the 1970s, he is the author of a rich opus comprising hundreds of drawings, paintings, graphic sheets, interventions in public spaces, scenography designs and costume designs. In 1996, he directed Ivan pl. Zajc's opera "Rigoletto", which received number of awards and recognitions. He has won numerous awards for his overall work. The nude and the portrait dominate the motives of his works and his elusive, enchanting compositions lead us into numerous vortices of strong, individual expression. For the exhibition at the Mimara Museum, Kauzlarić Atač wrote:

"The theme of my works extends mainly from the human figure; a nude, a figure in the water, which leads me to shift or move away from literal representations; series of portraits as well as some research in the field of theater .... Most of the works are of larger format; try to make production of my showings... this exhibition links together all of my expressions."

Tout est bien qui finit bien

(excerpt from the catalog)

"... It is extremely difficult to write a short review of an opus as extensive as that of Zlatko Kauzlarić Atač. will try, therefore, for the purposes of this text, to reduce it to three basic tenets: the individual, who with his or her psychology and desires will present a thesis (whose intimacy and individuality we see in nudes and portraits); human society, which controls and restrains the individual's desires and thus represents an antithesis to an individual (and is shown in paintings that thematize various aspects of political and social life); and theater, as their synthesis, the space of an individual's participation in social ritual through which an individual then realizes and transcends personal or collective traumas. This construction seems ideal for happy ending to a text. Finally all is well that ends well. But it seems to me that we are still far from the end... "

Feđa Gavrilović Zlatko Kauzlarić Atač: Od crteža do scene | From drawing to scene — Tout est bien qui finit bien... VIRTUALNA IZLOŽBA | VIRTUAL EXHIBITION 31.12. 2021. 1.4. 2023. Uvijek u pokretu , 1974. (Pod vodom) Radojević Begović , 1984. Zlatko Kauzlarić Atač u ateljeu na Akademiji likovnih umjetnosti, Zagreb , 2002. Pad , 1989. , 1989. Ena 1985. Ivona , kombinirana tehnika, pastel na papiru, 100 x 70 cm, 1985. Giuseppe Verdi, Nabucco Hrvatsko narodno kazalište, Osijek, 1989. Miroslav Krleža, Banket Blitvi HNK, Zagreb, 1981. Kosta Spaić, 1994. Mama, 2004. Akt (bez naziva) , 2015. Lov na čovjeka Akt 2011.

nakladnik | publisher Muzej Mimara

za nakladnika | for the publisher Lada Ratković Bukovčan

urednik | editor Gordan Karabogdan

autor teksta | preface Feđa Gavrilović

vizualni identitet, reprodukcije | visual identity, reproductions Mario Aničić

lektura i prijevod na engleski jezik | Croatian language editor & translation Marijana Pasarić

izrada i implementacija, oblikovanje kataloga | set up & implementation, layout & design Gordan Karabogdan

marketing Muzeja Mimara | marketing of the Mimara Museum Siniša Pušonjić Nikša Vodanović

odnosi s javnošću, Muzej Mimara | public relations, Mimara Museum Ana Hoić

tisak | print Kerschoffset d.o.o. (katalog | catalog) Fost tape d.o.o. (traka | tape)

naklada | print run 200 (katalog | catalog) 36 (traka | tape)

Zagreb, prosinac | December 2022.

Izložba je ostvarena uz potpore Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Gradskog ureda za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo. | The exhibition has been made possible with financial support from the Ministry of culture and Media of the Republic of Croatia and the City Office for Culture, International relations and Civil Society of the City of Zagreb.

IMPRESUM | IMPRINT

"Tema

dramaturški koncipirati….ova izložba povezuje sve moje izričaje."

Tout est bien qui finit bien

"Francuski moto na poderanom plakatu za kavu: 'Tout est bien qui finit bien' – sve je dobro što se dobro svrši ironična je pozadina (to jest scenografija) Lova na čovjeka slike Zlatka Kauzlarića Atača iz 1975. Na njoj pripadnici oružanog redarstva hvataju siluetu koja im bježi u zabačenoj ulici. Mračnom, film-noirovskom ugođaju scene doprinosi ulični dekor poderanih plakata jedan je prikazom ženske zdjelice abdomena, jedan je oglas za alkoholno piće Campari (stvarni oglas zalijepljen na platno) jedan naslikani za kavu. Seks opresija različita su lica moći. Obećanje sretnoga kraja očigledna je ironija.

Atačevih ćemo slika često osjetiti zajedljiv umoran pogled. Na slici naziva (opet) puna ironije Sastanak o individualnoj stambenoj gradnji upravo filmskom montažom predstavio je kadrove iz ljudskog života koji prikazuju strastvenu seksualnost, sumornu svakodnevicu društveno-političku aktivnost. Intiman trenutak u kojemu je čovjek razgolićen, trenutak je u kojemu je zaštićen od društva – od konvencija, uzusa od svega što nam nameće bilo kakva vlast. Erotska nabijenost privlačnost golog ljudskog tijela

između

najvažnijih dionica

čine upravo aktovi. Ljudska tijela istkana su tu u izrazito titravoj, 'izmučenoj', kako on sam zna reći, liniji. Njena naglašena prisutnost označava prisutnost umjetnika (kroz potez) još važnije, prisutnost umjetnosti, područja koje dozvoljava više sloboda od svakodnevnog života. Umjetnost dopušta idu, svemu potisnutom podsvjesnom da se manifestira ponekada zadivljujuće, ponekada zastrašujuće. Te manifestacije u Atačevom slučaju ne teže biti verističke, iako je izuzetno dosljedno vjeran figuraciji, nego se spomenutom titravom linijom ili manirističkim udvajanjem portreta pokušavaju oteti čvrstoći, statičnosti definiciji. Na sličan način kao aktove Atač je radio portrete napose glumaca, ljudi čija lica tijela preuzimaju različite arhetipove čije su fizionomije djelom kolektivne imaginacije, a također književnika redatelja – ljudi koji uobličavaju kolektivne snove košmare na sceni ili na filmskome platnu.

Tu dolazimo do još jednog bitnog područja Atačeva stvaralaštva, to je njegov rad kazalištu. Tamo je prošao sve pozicije – od one scenskog radnika do redatelja, a najviše traga ostavio je kao scenograf. Kazalište je ritualan spoj javnog osobnog mjesto na kojemu je izvođačima dozvoljeno ogoliti se javnosti, prepustiti se dionizijskom, odnosno nagonskom, društveno neprihvatljivom, skrivenom zazornom.

Izrazito je zahtjevno napisati kratki prikaz jednog opusa opsežnoga kao što je onaj Zlatka Kauzlarića Atača. Pokušat ću ga, zato, za potrebe ovog teksta, svesti na tri osnove: pojedinca, koji će sa svojom psihologijom žudnjama predstavljati tezu (čiju intimu individualnost vidimo na aktovima portretima); ljudsko društvo, koje kontrolira sputava pojedinčeve želje čini mu tako antitezu (a ono se prikazuje na slikama koje tematiziraju različite aspekte političkog socijalnog života); te kazalište, kao njihovu sintezu, prostor sudjelovanja pojedinca u društvenom ritualu kroz koji on onda spoznaje nadrasta svoje ili kolektivne traume. Ova konstrukcija djeluje

Zlatko Kauzlarić Atač

– painter, set designer and

designer, theater director. Active since the 1970s, he is the author of a rich opus comprising hundreds of drawings, paintings, graphic sheets, interventions in public spaces, scenography designs and costume designs. In 1996, he directed Ivan pl. Zajc's opera "Rigoletto", which received number of awards and recognitions. He has won numerous awards for his overall work. The nude and the portrait dominate the motives of his works and his elusive, enchanting compositions lead us into numerous vortices of strong, individual expression. For the exhibition at the Mimara Museum, Kauzlarić Atač wrote:

"The theme of my works extends mainly from the human figure; a nude, a figure in the water, which leads me to shift or move away from literal representations; series of portraits as well as some research in the field of theater .... Most of the works are of larger format; try to make production of my showings... this exhibition links together all of my expressions."

Tout est bien qui finit bien (excerpt from the catalog)

"... It is extremely difficult to write a short review of an opus as extensive as that of Zlatko Kauzlarić Atač. will try, therefore, for the purposes of this text, to reduce it to three basic tenets: the individual, who with his or her psychology and desires will present a thesis (whose intimacy and individuality we see in nudes and portraits); human society, which controls and restrains the individual's desires and thus represents an antithesis to an individual (and is shown in paintings that thematize various aspects of political and social life); and theater, as their synthesis, the space of an individual's participation in social ritual through which an individual then realizes and transcends personal or collective traumas. This construction seems ideal for happy ending to a text. Finally all is well that ends well. But it seems to me that we are still far from the end... "

PREDGOVOR | FOREWORD Zlatko Kauzlarić Atač svestrani je umjetnik slikar, scenograf kostimograf, kazališni redatelj. Autor je bogatog opusa stotina crteža, slika, grafičkih listova, intervencija javnim prostorima, scenografija, kostimografija kojima se intenzivno bavi od sedamdesetih godina. Ostvario je više od 150 kazališnih predstava, te je bio suradnikom na nekoliko filmskih televizijskih projekata. Postavio je 1996. kao redatelj u HNK Ivana pl. Zajca operu "Rigoletto" koja je dobila niz nagrada priznanja. Dobitnik je brojnih nagrada za cjelokupni rad. Akt portret dominiraju motivima njegovih ostvarenja a njegove neuhvatljive, zanosne kompozicije vode nas brojne vrtloge snažne, individualne izražajnosti. Za izložbu u Muzeju Mimara Kauzlarić
Atač napisao je:
mojih
se uglavnom od
figu
ra u vodi, što me navodi na
ili odmak od
serija
radova proteže
ljudske figure; akt,
-
pomak
doslovne prepoznatljivosti;
portreta kao neka istraživanja područja kazališta....Većina radova su većeg formata; svoje izlagačke nastupe nastojim
proizlazi, svakako, iz biologije, ali iz znanja da prelazimo neke društvene norme razgolitivši se sami pred sobom ili pred nekim. Otpustivši sve zaštite doličnosti kojima nastupamo pred društvom osjećamo posebnu slobodu. paradoksalno, zaštićenost od često tiranskog superega. Atač je svjestan te napetosti intimnog javnog. Jednu od njegova stvaralaštva idealno za sretno zaključiti tekst. Na koncu –sve je dobro što se dobro svrši. Ali, čini mi se da smo još daleko od završetka..." is versatile artist costume
Zlatko Kauzlarić Atač: Od crteža do scene | From drawing to scene — Tout est bien qui finit bien... VIRTUALNA IZLOŽBA | VIRTUAL EXHIBITION 31.12. 2021. 1.4. 2023. Uvijek u pokretu 1974. (Pod vodom) 1997. (Pod vodom) , 2000. Rade Šerbedžija 1984. Dino Radojević Ena Begović 1984. (Pod vodom) 2021. Podravina 2021. U prolazu Akt (bez naziva) 1998. Zlatko Kauzlarić Atač u ateljeu na Akademiji likovnih umjetnosti, Zagreb 2002. Pad 1989. 1989. Ena 1985. Vanja Drah 1984. Giacomo Puccini, Turandot Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca, Rijeka, 1994. Podravina 2021. Nedjeljko Fabrio, Berenikina kosa Hrvatsko narodno kazalište, Zagreb, 1995. Ivona , kombinirana tehnika, pastel na papiru, 100 x 70 cm, 1985. Giuseppe Verdi, Nabucco Hrvatsko narodno kazalište, Osijek, 1989. Miroslav Krleža, Banket Blitvi HNK, Zagreb, 1981. Kosta Spaić, 1994. Mama, 2004. Akt (bez naziva) 2015. Lov na čovjeka Akt 2011. Georgij Paro 1985.
Feđa Gavrilović
IMPRESUM | IMPRINT nakladnik | publisher Muzej Mimara za nakladnika | for the publisher Lada Ratković Bukovčan urednik | editor Gordan Karabogdan autor teksta | preface Feđa Gavrilović vizualni identitet, reprodukcije | visual identity, reproductions Mario Aničić lektura i prijevod na engleski jezik | Croatian language editor & translation Marijana Pasarić izrada i implementacija, oblikovanje kataloga | set up & implementation, layout & design Gordan Karabogdan marketing Muzeja Mimara | marketing of the Mimara Museum Siniša Pušonjić Nikša Vodanović odnosi s javnošću, Muzej Mimara | public relations, Mimara Museum Ana Hoić tisak | print Kerschoffset d.o.o. (katalog | catalog) Fost tape d.o.o. (traka | tape) naklada | print run 200 (katalog | catalog) 36 (traka | tape) Zagreb, prosinac | December 2022. Izložba je ostvarena uz potpore Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Gradskog ureda za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo. | The exhibition has been made possible with financial support from the Ministry of culture and Media of the Republic of Croatia and the City Office for Culture, International relations and Civil Society of the City of Zagreb.
PREDGOVOR | FOREWORD Zlatko Kauzlarić Atač svestrani je umjetnik slikar, scenograf kostimograf, kazališni redatelj. Autor je bogatog opusa stotina crteža, slika, grafičkih listova, intervencija javnim prostorima, scenografija, kostimografija kojima se intenzivno bavi od sedamdesetih godina. Ostvario je više od 150 kazališnih predstava, te je bio suradnikom na nekoliko filmskih televizijskih projekata. Postavio je 1996. kao redatelj u HNK Ivana pl. Zajca operu "Rigoletto" koja je dobila niz nagrada priznanja. Dobitnik je brojnih nagrada za cjelokupni rad. Akt portret dominiraju motivima njegovih ostvarenja a njegove neuhvatljive, zanosne kompozicije vode nas brojne vrtloge snažne, individualne izražajnosti. Za izložbu u Muzeju Mimara Kauzlarić Atač napisao je: "Tema mojih radova proteže se uglavnom od ljudske figure; akt, figura u vodi, što me navodi na pomak ili odmak od doslovne prepoznatljivosti; serija portreta kao neka istraživanja područja kazališta....Većina radova su većeg formata; svoje izlagačke nastupe nastojim dramaturški koncipirati….ova izložba povezuje sve moje izričaje." Tout est bien qui finit bien "Francuski moto na poderanom plakatu za kavu: 'Tout est bien qui finit bien' – sve je dobro što se dobro svrši ironična je pozadina (to jest scenografija) Lova na čovjeka slike Zlatka Kauzlarića Atača iz 1975. Na njoj pripadnici oružanog redarstva hvataju siluetu koja im bježi u zabačenoj ulici. Mračnom, film-noirovskom ugođaju scene doprinosi ulični dekor poderanih plakata jedan je prikazom ženske zdjelice abdomena, jedan je oglas za alkoholno piće Campari (stvarni oglas zalijepljen na platno) jedan naslikani za kavu. Seks opresija različita su lica moći. Obećanje sretnoga kraja očigledna je ironija. Atačevih ćemo slika često osjetiti zajedljiv umoran pogled. Na slici naziva (opet) puna ironije Sastanak o individualnoj stambenoj gradnji upravo filmskom montažom predstavio je kadrove iz ljudskog života koji prikazuju strastvenu seksualnost, sumornu svakodnevicu društveno-političku aktivnost. Intiman trenutak u kojemu je čovjek razgolićen, trenutak je u kojemu je zaštićen od društva – od konvencija, uzusa od svega što nam nameće bilo kakva vlast. Erotska nabijenost privlačnost golog ljudskog tijela proizlazi, svakako, iz biologije, ali iz znanja da prelazimo neke društvene norme razgolitivši se sami pred sobom ili pred nekim. Otpustivši sve zaštite doličnosti kojima nastupamo pred društvom osjećamo posebnu slobodu. paradoksalno, zaštićenost od često tiranskog superega. Atač je svjestan te napetosti između intimnog javnog. Jednu od najvažnijih dionica njegova stvaralaštva čine upravo aktovi. Ljudska tijela istkana su tu u izrazito titravoj, 'izmučenoj', kako on sam zna reći, liniji. Njena naglašena prisutnost označava prisutnost umjetnika (kroz potez) još važnije, prisutnost umjetnosti, područja koje dozvoljava više sloboda od svakodnevnog života. Umjetnost dopušta idu, svemu potisnutom podsvjesnom da se manifestira ponekada zadivljujuće, ponekada zastrašujuće. Te manifestacije u Atačevom slučaju ne teže biti verističke, iako je izuzetno dosljedno vjeran figuraciji, nego se spomenutom titravom linijom ili manirističkim udvajanjem portreta pokušavaju oteti čvrstoći, statičnosti definiciji. Na sličan način kao aktove Atač je radio portrete napose glumaca, ljudi čija lica tijela preuzimaju različite arhetipove čije su fizionomije djelom kolektivne imaginacije, a također književnika redatelja – ljudi koji uobličavaju kolektivne snove košmare na sceni ili na filmskome platnu. Tu dolazimo do još jednog bitnog područja Atačeva stvaralaštva, to je njegov rad kazalištu. Tamo je prošao sve pozicije – od one scenskog radnika do redatelja, a najviše traga ostavio je kao scenograf. Kazalište je ritualan spoj javnog osobnog mjesto na kojemu je izvođačima dozvoljeno ogoliti se javnosti, prepustiti se dionizijskom, odnosno nagonskom, društveno neprihvatljivom, skrivenom zazornom. Izrazito je zahtjevno napisati kratki prikaz jednog opusa opsežnoga kao što je onaj Zlatka Kauzlarića Atača. Pokušat ću ga, zato, za potrebe ovog teksta, svesti na tri osnove: pojedinca, koji će sa svojom psihologijom žudnjama predstavljati tezu (čiju intimu individualnost vidimo na aktovima portretima); ljudsko društvo, koje kontrolira sputava pojedinčeve želje čini mu tako antitezu (a ono se prikazuje na slikama koje tematiziraju različite aspekte političkog socijalnog života); te kazalište, kao njihovu sintezu, prostor sudjelovanja pojedinca u društvenom ritualu kroz koji on onda spoznaje nadrasta svoje ili kolektivne traume. Ova konstrukcija djeluje idealno za sretno zaključiti tekst. Na koncu –sve je dobro što se dobro svrši. Ali, čini mi se da smo još daleko od završetka..." Zlatko Kauzlarić Atač is versatile artist – painter, set designer and costume designer, theater director. Active since the 1970s, he is the author of a rich opus comprising hundreds of drawings, paintings, graphic sheets, interventions in public spaces, scenography designs and costume designs. In 1996, he directed Ivan pl. Zajc's opera "Rigoletto", which received number of awards and recognitions. He has won numerous awards for his overall work. The nude and the portrait dominate the motives of his works and his elusive, enchanting compositions lead us into numerous vortices of strong, individual expression. For the exhibition at the Mimara Museum, Kauzlarić Atač wrote: "The theme of my works extends mainly from the human figure; a nude, a figure in the water, which leads me to shift or move away from literal representations; series of portraits as well as some research in the field of theater .... Most of the works are of larger format; try to make production of my showings... this exhibition links together all of my expressions." Tout est bien qui finit bien (excerpt from the catalog) "... It is extremely difficult to write a short review of an opus as extensive as that of Zlatko Kauzlarić Atač. will try, therefore, for the purposes of this text, to reduce
But it seems to me that we are still far from the end... "
Gavrilović Zlatko Kauzlarić Atač: Od crteža do scene | From drawing to scene — Tout est bien qui finit bien... VIRTUALNA IZLOŽBA | VIRTUAL EXHIBITION 31.12. 2021. 1.4. 2023. Uvijek u pokretu 1974. (Pod vodom) 1997. (Pod vodom) 2000. Rade Šerbedžija 1984. Dino Radojević Ena Begović 1984. (Pod vodom) 2021. 1991. Podravina 2021. (Pod vodom) Miroslav Krleža, Hrvatsko narodno kazalište, Zagreb, 1981. U prolazu William Shakespeare, Romeo Julia Hrvatsko narodno kazalište, Zagreb, 2003. Ivan Antun Nenadić, Kako je izdan Isus Hrvatsko narodno kazalište, Split, režija scenografija, 1996. Akt (bez naziva) 1998. Zlatko Kauzlarić Atač ateljeu na Akademiji likovnih umjetnosti, Zagreb 2002. Pad 1989. 1989. Ena 1985. Vanja Drah 1984. Giacomo Puccini, Turandot Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca, Rijeka, 1994. Podravina 2021. Nedjeljko Fabrio, Berenikina kosa Hrvatsko narodno kazalište, Zagreb, 1995. Ivona kombinirana tehnika, pastel na papiru, 100 70 cm, 1985. Giuseppe Verdi, Nabucco Hrvatsko narodno kazalište, Osijek, 1989. Miroslav Krleža, Banket Blitvi HNK, Zagreb, 1981. Miroslav Krleža, Vučjak Hrvatsko narodno kazalište, Zagreb, 1986. Giuseppe Verdi, Nabucco HNK, Osijek, 1989. Giuseppe Verdi, Nabucco Hrvatsko narodno kazalište, Osijek, 1989. Mirko Krstičević, Krvava svadba Hrvatsko narodno kazalište, Split, 1997. G. Verdi, Nabucco HNK, Osijek, 1989. Nedjeljko Fabrio Darko Gašparović, Vježbanje života Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca, Rijeka, 1990. Kosta Spaić, 1994. Mama, 2004. Akt (bez naziva) 2015. Lov na čovjeka Akt 2011. Georgij Paro 1985. (Pod vodom) 2018. Ruben Radica, Hrvatsko narodno kazalište, Zagreb, 1991. Ruben Radica, Hrvatsko narodno kazalište, Zagreb, 1991. Sofoklo, Edip Hrvatsko narodno kazalište, Split, 1994. Pero Kvrgić 1984. Oslikavanje Podravske kleti Mozaik na zgradi Medicinskog centra, Koprivnica, 1981. Charles Gounod, Faust Hrvatsko narodno kazalište, Split, 1987. Sofoklo, Edip Hrvatsko narodno kazalište, Split, 1994. (Pod vodom) 2016. Sofoklo, Edip Hrvatsko narodno kazalište, Split, 1994.
it to three basic tenets: the individual, who with his or her psychology and desires will present a thesis (whose intimacy and individuality we see in nudes and portraits); human society, which controls and restrains the individual's desires and thus represents an antithesis to an individual (and is shown in paintings that thematize various aspects of political and social life); and theater, as their synthesis, the space of an individual's participation in social ritual through which an individual then realizes and transcends personal or collective traumas. This construction seems ideal for happy ending to a text. Finally all is well that ends well.
Feđa
IMPRESUM | IMPRINT nakladnik | publisher Muzej Mimara za nakladnika | for the publisher Lada Ratković Bukovčan urednik | editor Gordan Karabogdan autor teksta | preface Feđa Gavrilović vizualni identitet, reprodukcije | visual identity, reproductions Mario Aničić lektura i prijevod na engleski jezik | Croatian language editor & translation Marijana Pasarić izrada i implementacija, oblikovanje kataloga | set up & implementation, layout & design Gordan Karabogdan marketing Muzeja Mimara | marketing of the Mimara Museum Siniša Pušonjić Nikša Vodanović odnosi s javnošću, Muzej Mimara | public relations, Mimara Museum Ana Hoić tisak | print Kerschoffset d.o.o. (katalog | catalog) Fost tape d.o.o. (traka | tape) naklada | print run 200 (katalog | catalog) 36 (traka | tape) Zagreb, prosinac | December 2022. Izložba je ostvarena uz potpore Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Gradskog ureda za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo. | The exhibition has been made possible with financial support from the Ministry of culture and Media of the Republic of Croatia and the City Office for Culture, International relations and Civil Society of the City of Zagreb.
iOS 11 noviji android noviji APLIKACIJU SKENIRANJE QR KODOVA. SKENIRAJ ME! DIREKTNO IZ KAMERE. DRŽITE PRITISNUTU TIPKU ‘HOME’ KAKO BISTE AKTIVIRALI PRETRAŽIVANJE IKON U (GOOGLE LENS) SADRŽAJ ĆE BITI PREPOZNAT. PRIJEĐITE PRSTOM PREMA GORE PO EKRANU KLIKNITE NA QR IKONU ILI JEDNOSTAVNO OTVORITE KAMERU USMJERITE PREMA QR KÔDU. SADRŽAJ ĆE BITI PREPOZNAT. DOZNAJTE VIŠE VIRTUALNOJ IZLOŽBI ZLATKA KAUZLARIĆA ATAČA. FIND OUT MORE ABOUT THE VIRTUAL EXHIBITION BY ZLATKO KAUZLARIĆ ATAČ. www.mimara.hr android noviji android & newer DRŽITE PRITISNUTU TIPKU ‘HOME’ KAKO BISTE AKTIVIRALI PRETRAŽIVANJE ZASLONA. KLIKNITE IKONU (GOOGLE LENS) SADRŽAJ ĆE BITI PREPOZNAT. HOLD DOWN THE ‘HOME’ BUTTON TO ACTIVATE SCREEN SEARCH AND CLICK ON ICON (GOOGLE LENS). THE CONTENT OF THE iOS 11 noviji | iOS 11 & newer EKRANU KLIKNITE NA QR IKONU ILI JEDNOSTAVNO OTVORITE KAMERU USMJERITE JE PREMA QR KÔDU. SADRŽAJ ĆE BITI PREPOZNAT. SWIPE UP TO PULL UP THE CONTROL CENTER AND CLICK ON THE QR CODE ICON OR SIMPLY OPEN THE CAMERA POINT IT TOWARDS THE QR CODE TO SCAN IT. SCAN ME PARTY APP REQUIRED. For older systems an additional app to scan QR codes is required. Zlatko Kauzlarić Atač: Od crteža do scene | From drawing to scene — Tout est bien qui finit bien... VIRTUALNA IZLOŽBA | VIRTUAL EXHIBITION 31.12. 2021. 1.4. 2023. VIRTUALNA Katalog.indd 22 VIRTUALNA IZLOŽBA | VIRTUAL EXHIBITION | 31.12. 2021. - 1.4. 2023. Katalog.indd 22 12.12.2022. 15:37:30 Katalog.indd 22 Katalog.indd
VIRTUALNA IZLOŽBA | VIRTUAL EXHIBITION

Zlatko Kauzlarić Atač: Od crteža do scene | From drawing to scene — Tout est bien qui finit bien...

VIRTUALNA IZLOŽBA | VIRTUAL EXHIBITION 31.12. 2021. 1.4. 2023.

android noviji android & newer DRŽITE PRITISNUTU TIPKU ‘HOME’ KAKO BISTE

SKENIRAJ ME! DIREKTNO IZ KAMERE.

iOS 11 noviji

android noviji STARIJE SUSTAVE POTREBNO PREUZETI APLIKACIJU SKENIRANJE QR KODOVA.

DRŽITE PRITISNUTU TIPKU ‘HOME’ KAKO BISTE AKTIVIRALI PRETRAŽIVANJE ZASLONA. KLIKNIT IKON U (GOOGLE LENS) SADRŽAJ ĆE BITI PREPOZNAT. PRIJEĐITE PRSTOM PREMA GORE PO EKRANU KLIKNITE NA QR IKONU ILI JEDNOSTAVNO OTVORITE KAMERU USMJERITE PREMA QR KÔDU. SADRŽAJ ĆE BITI PREPOZNAT. DOZNAJTE VIŠE VIRTUALNOJ IZLOŽBI ZLATKA KAUZLARIĆA ATAČA. FIND OUT MORE ABOUT THE VIRTUAL EXHIBITION BY ZLATKO KAUZLARIĆ ATAČ.

www.mimara.hr
AKTIVIRALI PRETRAŽIVANJE ZASLONA. KLIKNITE IKONU (GOOGLE
SADRŽAJ ĆE BITI PREPOZNAT. HOLD DOWN THE
BUTTON TO ACTIVATE SCREEN SEARCH AND CLICK ON
(GOOGLE
THE CONTENT OF THE
EKRANU KLIKNITE NA QR IKONU ILI JEDNOSTAVNO OTVORITE KAMERU USMJERITE JE PREMA QR KÔDU. SADRŽAJ ĆE BITI PREPOZNAT. SWIPE UP TO PULL UP THE CONTROL CENTER AND CLICK ON THE QR CODE ICON OR SIMPLY OPEN THE CAMERA POINT IT TOWARDS THE QR CODE TO SCAN IT. SCAN ME DIRECTLY FROM CAMERA. NO PARTY APP REQUIRED. For older systems an additional app to scan QR codes is required.
LENS)
‘HOME’
ICON
LENS).
CODE WILL BE RECOGNIZED. iOS 11 noviji | iOS 11 & newer PRIJEĐITE PRSTOM PREMA GORE PO
VIRTUALNA Katalog.indd 22 VIRTUALNA IZLOŽBA | VIRTUAL EXHIBITION | 31.12. 2021. - 1.4. 2023. Katalog.indd 22 12.12.2022. 15:37:30 Katalog.indd 22
VIRTUALNA IZLOŽBA | VIRTUAL EXHIBITION

Zlatko Kauzlarić Atač: Od crteža do scene | From drawing to scene — Tout est bien qui finit bien...

android noviji android & newer DRŽITE PRITISNUTU TIPKU ‘HOME’ KAKO BISTE AKTIVIRALI PRETRAŽIVANJE ZASLONA. KLIKNITE IKONU (GOOGLE LENS) SADRŽAJ ĆE BITI PREPOZNAT. HOLD DOWN THE ‘HOME’ BUTTON TO ACTIVATE SCREEN SEARCH AND CLICK ON ICON (GOOGLE LENS). THE CONTENT OF THE CODE WILL BE RECOGNIZED.

iOS 11 noviji | iOS 11 & newer PRIJEĐITE PRSTOM PREMA GORE PO EKRANU KLIKNITE NA QR IKONU ILI JEDNOSTAVNO OTVORITE KAMERU USMJERITE JE PREMA QR KÔDU. SADRŽAJ ĆE BITI PREPOZNAT. SWIPE UP TO PULL UP THE CONTROL CENTER AND CLICK ON THE QR CODE ICON OR SIMPLY OPEN THE CAMERA POINT IT TOWARDS THE QR CODE TO SCAN IT.

SCAN ME DIRECTLY FROM CAMERA. NO PARTY APP REQUIRED. For older systems an additional app to scan QR codes is required.

android noviji

SKENIRAJ ME!

DIREKTNO IZ KAMERE.

DRŽITE PRITISNUTU TIPKU ‘HOME’ KAKO BISTE AKTIVIRALI PRETRAŽIVANJE ZASLONA. KLIKNIT IKON U (GOOGLE LENS) SADRŽAJ ĆE BITI PREPOZNAT.

iOS 11 noviji

STARIJE SUSTAVE POTREBNO PREUZETI APLIKACIJU SKENIRANJE QR KODOVA.

DOZNAJTE VIŠE VIRTUALNOJ IZLOŽBI

ZLATKA KAUZLARIĆA ATAČA. FIND OUT MORE ABOUT THE VIRTUAL EXHIBITION BY ZLATKO KAUZLARIĆ ATAČ.

PRIJEĐITE PRSTOM PREMA GORE PO EKRANU KLIKNITE NA QR IKONU ILI JEDNOSTAVNO OTVORITE KAMERU USMJERITE PREMA QR KÔDU. SADRŽAJ ĆE BITI PREPOZNAT.

Katalog.indd 22

Katalog.indd 22 VIRTUALNA IZLOŽBA | VIRTUAL EXHIBITION | 31.12. 2021. - 1.4. 2023.

VIRTUALNA IZLOŽBA | VIRTUAL EXHIBITION 31.12. 2021. 1.4. 2023. VIRTUALNA

Katalog.indd 22

12.12.2022. 15:37:30 VIRTUALNA Katalog.indd 22

www.mimara.hr
VIRTUALNA IZLOŽBA | VIRTUAL EXHIBITION

Katalog.indd 22 12.12.2022. 15:37:30

Katalog.indd 22

Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.