Agrosvet 69

Page 1

BESPLATAN PRIMERAK

god.XII br. 69

septembar 2015.

AGROSVET


AGROSVET 69 Stručna revija ISSN 1820-0257 Izdavač: Agromarket doo Adresa: Kraljevačkog bataljona 235/2 34000 Kragujevac tel: 034/308-000 fax: 034/308-016 www.agromarket.rs DISTRIBUTIVNI CENTRI: Kragujevac: 034/300-435 Beograd: 011/74-81-920 Valjevo: 014/286-800 Niš: 018/514-364 Subotica: 024/603-660 Zrenjanin: 023/533-550 Sombor: 025/432-410 Sremska Mitrovica: 022/649-013 AGROMARKET CRNA GORA Podgorica: +382 20 872 165 AGROMARKET BIH Bijeljina: +387 55 355-230, Banja Luka: +387 51 535-705 AGROMARKET KS Priština +386 49 733 814

STRUČNA SLUŽBA: Dr Ivan Krošlak - Direktor marketinga, 063/106-63-55 Dragan Lazarević - Šef stručne službe, DC Sremska Mitrovica 063/580-958 Dragan Đorđević - DC Niš, 063/102-23-45 Radmila Vučković - DC Kragujevac, 063/105-81-94 Slobodanka Bulatović - DC Sombor, 069/430-19-91 Momčilo Pejović - DC Subotica, 063/693-147 Milan Sudimac - DC Beograd, 063/628-051 Ivan Valent - DC Zrenjanin, 063/628-175 Miloš Stojanović - Šef sektora ishrane bilja - DC Valjevo, 063/414-722 Milan Raković - DC Sremska Mitrovica, 062/213-078 Goran Radovanović - DC Niš, 069/50-70-979 Zdravko Ćorović - DC Zrenjanin, 063/112-44-01 Bojana Stanković - DC Kragujevac, 063/861-86-33

SLUŽBA PRODAJE: DC Kragujevac Vladimir Dragutinović, 063/438-483 Veselin Šuljagić, 063/658-307 Vladimir Milovanović, 063/415-924 Zoran Radovanović, 063/10-58-091 Neša Milojević, 063/10-58-278

DC Valjevo Dragutin Arsenijević, 063/657-929

DC Niš Bojan Đokić, 063/668-165 Nemanja Radmanovac, 069/50-70-995

DC Beograd Velibor Hristov, 063/658-312 Ivan Gnjatović, 063/11-24-540 Dragan Dimitrić, 063/10-58-002

Direktor, glavni i odgovorni urednik: Dragan Đorđević dipl. ing. polj. Grafički urednik: Srđan Stevanović Sekretar redakcije: Dušica Bec

DC Zrenjanin Nebojša Lugonja, 063/10-58-223 Srđan Protić, 069/507-09-78

DC Subotica Dejan Milinčević, 063/106-74-79 Miloš Tomašev, 063/635-495

REDAKCIJA: Dr Ivan Krošlak Dragan Lazarević Radmila Vučković Miloš Stojanović Slobodanka Bulatović Momčilo Pejović Goran Radovanović Zdravko Ćorović Veselin Šuljagić Duško Simić Milan Sudimac Ivan Valent Bojana Stanković Olivera Gavrilović

DC Podgorica Spaso Popović, + 382 67 207-104 Miroslav Jokić, + 382 69 300-845 Gojko Ljumović + 382 69 183-032

DC Bijeljina Milenko Krsmanović, +387 65 643-466 Zoran Hamzić, +387 65 823-046 Mladen Bijelić, +387 66 365-978 Jovo Vujević, + 387 65 189-104 Miroslav Vesić, +387 66 394-750

DC Banja Luka Bojan Krunić, +387 65 713-435 Slobodan Lukić, +387 66 001-352 Dragan Ćurković, +387 65 983-150 Maja Mirković, +387 65 146-875 Lolo Marčeta +387 65 867-775

DC Priština Naser Spahiu +386 49-733-814 Eljmaz Orana +386 49-733-815 Nerdian Ahmedi +386 49-869-333

ŠTAMPA: „Kip Kap“ Loznica Tiraž 8000 primeraka

DC Sombor Nada Jovanović, 063/693-501 Daniel Grnja, 063/438-641

web www.agromarket.rs facebook www.facebook.com/Agrosvet

DC Sremska Mitrovica Saša Gladović, 063/105-80-41 Dejana Klisurić, 063/11-24-570


SADRŽAJ REČ UREDNIKA ↘

4

O LA, LA, NOVA FRANCUSKINJA ↘

5

TRETIRANO SEME, OSNOV PROFITABILNE PROIZVODNJE ↘

8

ULJANA REPICA, NOVI ADUT NA NAŠIM NJIVAMA ↘

11

UTVRĐIVANJE BROJNOSTI ZEMLJIŠNIH ŠTETOČINA ↘

14

Pseudomonas syringae - PROUZROKOVAČ PREVREMENOG SUŠENJA VOĆAKA ↘

16

ZLATASTO ŽUTILO VINOVE LOZE ↘

18

SA AGRARNIH MERIDIJANA ↘

20

MOTORNE TESTERE VILLAGER, DESET GODINA POVERENJA ↘

22

PRIČA O ŽIVOTU JEDNOG CARA, PORODICE ILITI PRIČA O VINU ↘

25

DINJA, POVRĆE ILI VOĆE, PITANJE JE SAD

26

TALOCUPER, PRIMENA U ZASADU DINJA ↘

30

DRUGI PIŠU ↘

31

OREGON, POUZDANOST KOJA TRAJE ↘

34

EKOLOŠKE CRTICE ↘

36

FitoFert I HRANA I LEK ↘

37

BRŠLJAN, ĐAVOLJA ILI ANĐEOSKA BILJKA ↘

42

PČELARENJE ↘

44

STOČARSKI KUTAK ↘

46

AGROSVET


REČ UREDNIKA↘

D

ugo, poljoprivredno, sušno klimatski vrelo, politički turbulentno, sportsko uspešno, izbegličko nesrećno i još kakvo leto lagano ulazi u smiraj jeseni. Pred nam su jesenji dani, škola, prikupljanje plodova, setva, zimnica...I upravo ta poslednja obaveza je na plećima vrednih žena, majki, baki, snaha, sestara...Uvek u mislima, ali i u rečima obraćamo se poljoprivredniku, često zaboravljajući da je upravo žena stub domaćinstva, a posebno na selu. O tome šta su pravi problemi i kako žene vide sebe, ali isvoje mesto u okruženju u kome stvara i živi, govorilo se na jednom skupu žena poljoprivre-dnica. Prenosimo tekst koji je objavljen u časopisu „Biznis i Finansije“: Poljoprivrednicama je potrebna sistemska pomoć države. Prošlog vikenda na Staroj planini održano je okupljanje poljoprivrednica iz devet zemalja centralne Evrope, delom zbog razmene znanja i iskustava, a delom zbog diskusije o unapređenju položaja žena koje se bave ovim proizvodnim delatnostima. Pod parolom ”I mi smo farmeri!“ dvadesetak organskih proizvođačica diskutovalo je o barijerama sa kojima se suočava, kao što je na primer aktuelno evropsko zakonodavstvo u oblasti poljoprivrede i proizvodnje organske hrane koje ne pravi razliku između malih proizvođača i kompanija. Kao izlaz iz situacije, poljoprivrednice vide umrežavanje i povezivanje kroz ženske zadruge u kojima bi delile resurse i iskustva čime bi ostvarile lakši pristup tržištu hrane. Osim ovih univerzalnih problema, poljoprivrednice u Srbiji suočavaju se i sa nekim lokalnim, kao što je na primer činjenica da žene koje su nosioci poljoprivrednih gazdinstava nemaju pravo na porodiljsko odsustvo, jer po zakonu o radu, nisu u

4

radnom odnosu, iako državi plaćaju doprinose za zdravstveno i penzijsko osiguranje, jednako kao svaka zaposlena žena ili preduzetnica. Možda je zato samo 17% žena u vlasništvu poljoprivrednih gazdinstava. . ”Da bi se sela razvijala potrebno je od njih napraviti bolja mesta za život, uložiti u infrastrukturu i u prevoz, odnosno u najosnovnije stvari koje su neophodne da bi jedna porodica mogla da funkcioniše. Treba razvijati preduzetničke inicijative ne samo u oblasti poljoprivrede već i u drugim segmentima. Recimo, obdanište može da bude biznis na selu, isto kao i turizam i proizvodnja hrane“, kaže Aleksandra Vladisavljević, preduzetnica i jedna od učesnica okupljanja poljoprivrednica. Ona smatra da je veoma važno stvoriti mogućnosti za izjednačavanje položaja žena koje žive u selu sa onima u gradu. „Ženama na selu je potrebna podrška, odnosno prepoznavanje onoga što rade. One se najčešće bave povrtarstvom i preradom povrća i voća u finalne proizvode, i mleka u mlečne proizvode. Treba ih podstaći da naprave svoje male održive biznise, da dobiju preduzetnička znanja i veštine, da se uključe u rad ženskih organizacija. One mnogo rade, a malo imaju, i to je jedan od problema“, kaže Vladisavljević i podseća da su žene ključne i u ruralnom turizmu o kojem se sve više priča kao o velikom komercijalnom potencijalu Srbije. Okupljanje poljoprivrednica centralne Evrope 2015 organizovao je ”AMA – Centar za negu čoveka i prirode“ uz podršku Central European Initiative. Da malo parafraziramo Dž.F. Kenedija «Ne pitaj šta je žena učinila za tebe već šta ćeš ti da učiniš da pomogneš ženi u poljoprivredi».


AGROSVET

O LA, LA, NOVA FRANCUSKINJA↘ Priredili: Dragan Đorđević, dipl. Inž. polj; Žarko Milašinović, dipl. inž. polj; Jovan Šuković, dipl. inž. polj.

P

očetkom XXI veka na našim prostorima pojavljuju se semenske kompanije koje nude tzv. novu genetiku, kako, pre svega u domenu okopavinskih useva (kukuruz, suncokret, soja...), tako i u gotovo neprikosnovenu domaću genetiku strnih žita. Novi sortiment donosi nove kvantitativne i kvalitativne parametre i potiče i domaće selekcionere na izazov kreiranja rodnijih i kvalitetnijih sorata i hibrida. Nakon nekoliko godina gajenja u klimatsko-edafsko vrlo različitim uslovima, te zahtevima mlinsko-pekarske industrije, pojedine sorte su pokazale svoja dostignuća, opstala ili se izgubila pred boljom konkurencijomj Slučajno ili ne, većina sorata je dolazila iz poljoprivredno najjače zemlje Evrope, Francuske. Dolazila i svojim rezultatima opstajala. Jedan od razloga možda leži i u činjenici da su vodeći semenski centri u zoni 42 do 46 paralele, odnosno 43 – 45, zoni u kojoj je i vodeće pšeničarsko područje Srbije. Jedna od semenskih kuća koja poslednje 3 do 4 godine, možda stidljivo ali sigurno osvaja mesto pod suncem srpske proizvodnje strnih žita, pre svega pšenice je i CAUSSADE SEMEN-

CES. Kompanija Kosad, odnosno CAUSSADE SEMENCES je jedna od vodećih francuskih semenskih kompanija, koja pored Francuske posluje u preko 40 država. Sedište kompanije nalazi se u okolini Tuluza u južnoj Francuskoj. Garanciju kvaliteta dokazuje i jubilej proslavljen u septembru 2012. godine, 50 godina postojanja i poslovanja u Evropi i šire. Lična karta kompanije CAUSSADE SEMENCES izgleda ovako: preko 520 zaposlena saradnika širom sveta od toga više od 330 u samoj Francuskoj, sa godišnjim turn overom od 148 miliona funti, od čega se 14% posvećuje u istraživanje i razvoj. Istraživanje i razvoj nove genetike koja je usmerena na razvoj novih sorti i hibrida pšenice, kukuruza, suncokreta, soje i uljane repice, kao jedan od glavnih razvojnih činilaca svake semenske kompanije odvija se u 8 istraživačkih centara (6 u Francuskoj i 2 van). Najveći deo semenske proizvodnje odvija se u Francuskoj gde kompanija poseduje i 5 doradnih centara, a 1 u Rumuniji, koji su opremljeni najsavremenijom opremom za doradu seme i 5

na čijim linijama se proizvede 1,9 milliona setvenih jedinica kukuruza, 30 000 tona strnina i 300 000 setvenih jedinica suncokreta. Ovi kvalitetni proizvodi se plasiraju na tržišta 34 zemlje. Lajtmotiv kojim se kompanija vodi može se podvesti pod «Želimo da budemo drugačiji od ostalih i bliži poljoprivrednim proizvođačima na terenu. Hoćemo da budemo pravi sagovornik koji će odgovarati na sva neophodna pitanja i pritom, nuditi najbolja rešenja kako bi svi zajedno iskoristili prednosti CAUSSADE genetike». Početkom 2011. godine CAUSSADE SEMENCES osniva firmu u Srbiji sa centralom u Sremskoj Mitrovici. Glavni cilj osnivanja je da se domaćim poljoprivrednim proizvođačima obezbedi kvalitetno seme kukuruza i suncokreta, ozime pšenice... U sezoni 2014/2015. na našim poljima seju prve površine pod sortama pšenice Sobred i Sofru. Odlični rezultati koje su ostvarile ove dve sorte, najbolja su preporuka i za ulazak nove sorte na tržište Srbije. Reč je o sorti Sosthene, odnosno Sostin. Trenutno, uz Francusku


AGROSVET

Pančevo

Sosthene

7.709

10.985

9.550

8.276

8.938

9.092

Renesansa

6.824

10.162

8.380

8.473

8.890

8.092

Sombor

Novi Sad

Prosek (kg/ha)

Sorta

Kikinda

Sr. Mitrovica

Lokalitet/Prinos (kg/ha)

Tabela 2. - Oficijalni rezultati Ministarstva poljoprivrede RS u procesu priznavanja sorte Sosthene 2013. godini Lokalitet/Prinos (kg/ha) Novi Sad

Pančevo

Sr. Mitrovica

Sombor

Prosek (kg/ha)

Sorta

Kruševac

Brojke govore same za sebe. Da ne bi bilo zabune zbog ostvarenih prinosa i odnosa prinos-kvalitet, sorta Sosthene je hlebna sorta svrstana B1 kategoriju kvaliteta. Takođe sorta Sosthene je sorta intenzivne proizvodnje koja zahteva dobru pripremu zemljišta, poštovanje optimalnih rokova setve, a to znači prva i druga dekada okotbra, izbaln-

Tabela 1. - Oficijalni rezultati Ministarstva poljoprivrede RS u procesu priznavanja sorte Sosthene 2012. godini

Kikinda

i Češku, jedino tržište Srbije ima privilegiju da proizvodi ovu sortu. Šta je ono što karkateriše sortu Sosthene? Pre svega, radi se o ozimoj, srednje ranoj sorti, visine oko 80 cm što je svrstava u red niskih sorti. Klas je piramidalan i bez osja. Sorta Sosthene spada u vrlo adaptabilne sorte, sa visokom tolerancijom na poleganje. Poslednjih godina na našim prostorima izražen je problem sa fuzarioznim oboljenjima klasa što zbog osetljivosti sorata, što zbog pogodnih vremenskih prilika za njihovo širenje. Sortu Sosthene odlikuje visoka tolerancija na bolesti klasa. Sve pobrojane karakteristike ukazuju da se radi o izuzetnim performansama koje ova sorta nosi. Međutim, našeg proizvođača je uvek interesovao prinos. Šta to nudi Sosthene? Da ne bi bilo bilo kakve pristrasnosti, u tabelama su predstavljene vrednsti ostvarene u zvaničnim ogledima Komisije za priznavanje sorata Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Republike Srbije

Sosthene

8.485

8.764

11.000

9.189

8.562

10.603

9.434

Renesansa

7.403

7.623

10.369

8.156

6.341

9.826

8.286

Pobeda

8.265

7.589

9.334

8.840

6.498

9.762

8.381

siranu ishranu i prihranu, pravovremene mere hemijske zaštite od korova, bolesti, a po potrebi i štetnih insekata. Norma setve za sortu Sosthene iznosi 400-450 klijavih zrna/m2, odnosno oko 210 kg/ha semena C1 kategorije. Međutim, ukoliku su nepovoljni uslovi za setvu (kasnija setva, lošije pripremljena

6

parcela) količinu semena povećati za 10%. Francuski je jezik ljubavi, a Francuskinje zavodljive. Zato dajmo šansu novoj Francuskinji na našim poljima, Sosthene, odnosno Sostin, da nas osvoji. Po svemu, zaslužuje šansu.



AGROSVET

TRETIRANO SEME, OSNOV PROFITABILNE PROIZVODNJE↘ Priredio: Momčilo Pejović, dipl. inž. polj.

P

ribližava se, kako kažu novinari, najvažniji posao tokom jeseni, setva strnina. I pored svih mogućih opravdanja (navika proizvođača, »znanje i iskustvo«, cena...) kao struka moramo proizvođačima preporučivati setvu dorađenog i deklarisanog semena jer samo takvo seme, seme C1 kategorije može da obezbedi pun genetski potencijal koji sorta nosi sa sobom. Sa genetskim potencijalom i preduzetim merama nege izniklog useva dolazi se do kvantiteta i kvaliteta, a to donosi profitabilnost. O značaju koji se pridavao semenu možda najbolje govori agroistorija. Biljne bolesti na gajenim biljkama i pokušaj da se one eliminišu kako bi se uzgajale zdravije biljke i sačuvao i ostvario veći prinos od davnina je bila čovekova preokupacija. Istorija beleži preporuke o korišćenju nekih biljnih sokova u zaštiti bilja koji su ostavili Homer, Demokritus Plinije stariji. Takođe, za zaštitu pšenice od pretpostavka je glavnice, Plinije mlađi savetuje potapanje semena pšenice u rastvor vina i soka čempresa. Pšenica, pre svega zbog svoje upotrebe u ishrani ali i problema sa prouzrokovačem

glavnice koji je desetkovao prinose dugo je bila najproučavanija biljna vrsta. I prva primena nekih hemijskih jedinjenja je nakon mračnog srednjeg veka počela upravo na ovoj kulturi. Tako u Engleskoj, 1637. godine, Remnant preporučuje organizovana tretiranje semena pšenice raznim rastvorima. Igra sudbine dovela je do novih otkrića. Godine 1670., u Engleskoj iz potopljenog broda koji je nosio pšenicu je izvađeno seme natopljeno morskom vodom. Pošto seme nije moglo da se koristi za preradu u brašno neki farmeri su ga posejali. Biljke koje su nikle iz tih semena su bile bez gari i glavnice (tada najbitnijih bolesti strnina) u odnosu na biljke iz redovnog semena sa visokim procentom zaraze. U narednom periodu se so u različitim razmerama koristila za tretmane semena. a Mayer 1753. godine, za istu namenu predlaže kreč. Godine 1755., za tretiranje semena pšenice, prema dostupnoj literaturi koriste se arsen i živin sublimat, a od 1760/1761. i bakarsulfat. Godine, 1895. u Nemačkoj se formaldehid koristi za dezinfekciju semena. Početkom XX veka, 1913. godine, nemački naučnik Reihm uvodi živu 8

kao sredstvo za tretiranje semena. Prpeparat na bazi žive, Panogen proizveden je 1938. godine, a 1940. proizvode se preparati na bazi aktivnih materija Hloranil i Dihlon. Godine 1967., iz grupe Karboksimida pojavljuje se i prvi sistemični fungicid za tretiranje semena Karboksin, patentiran od strane stručnjaka firme Uniroyal. Njegova kombinacija sa preventivnom komponentom Tiram dovela je do nastanka poznatog preparata Vitavax 200. Tretman semena strnih žita fungicidima je obavezna mera zaštite od bolesti koje se prenose semenom ili se nalaze u zemljištu. Seme je potencijalni nosilac mnogih bolesti naseljenih tokom njegovog razvoja. Postoji više bolesti koje mogu napraviti problem kod setve netretiranog semena, a to su gljivice koje se prenose semenom pri čemu se neke od njih održavaju i na zaostalim biljnim ostacima: Tilletia spp. (glavnice), Ustilago spp. (gari), razne truležnice Fusarium, Alternaria i Cladosporium, Helminthosporium spp.(truleži i pegavosti), Rhizoctonia spp. (trulež korena), Pyrenophora teres (mrežasta pegavost ječma)…


AGROSVET

web www.agromarket.rs facebook www.facebook.com/Agrosvet

Tab. 1. - Patogeni koji se mogu naći na semenu i usev u kojem prave štete: Ustilago hordei Tilletia laevis, T. tritici, T. controversa Ustilago nuda, U. avenae Pyrenophora graminea Pythium spp. Penicillium spp. Fusarium culmorum F. graminearum Cochliobolus sativus Gaeumannomyces graminis Sl. 1. - “Rotary duster” prva konstruisana sprava za tretman semena - 1930. god.

Pre tretiranja semena neophodno ga je doraditi tj. odvojiti razne nečistoće (prašina, primese, lomljena zrna...) i kalibrisati ga kako bi imalo ujednačenu veličinu. U suprotnom se troši veća količina preparata, nanošenje preparata je loše jer prašina smanjuje kontakt sredstva i semena.

Ječam, ovas Pšenica Pšenica, ječam, ovas Ječam Pšenica, ječam, ovas Pšenica, ječam, ovas Pšenica, ječam Pšenica, ječam Pšenica, ječam, ovas blemi tipa gari i glavnice (zaraza je unutar semena) i lisne pegavosti koje se javljaju u jesenjem periodu zahtevaju primenu sistemičnih fungicida (Tebukonazol, Difenokonazol…). Takođe rezidualno delovanje preventivnih preparata je kratko, a nanošenje nekih od njih koji se nalaze u praškastoj formi je teško, uglavnom nekvalitetno i veoma često opasno po zdravlje radnika. Primenom sistemičnih preparata za zaštitu semena uspešno se rešava problem pepelnice, sive pegavosti kao i mrežaste pegavosti ječma u ranom jesenjem periodu. Preparat koji se pokazao kao odličan u zaštiti semena strnih žita od bolesti koje se prenose semenom i od bolesti koje se nalaze u zemljištu, a napadaju

Postoji veći broj preparata tj. aktivnih materija za suzbijanje bolesti koje se prenose semenom ali takođe između njih ima i značajnih razlika. Sredstva za tretiranje semena su formulisani kao tečnost sa aktivnim sastojkom i drugim aditivima koje potpomažu kvalitetno oblaganje semena. Samo tretiranje semena je ciljano nanošenje sredstava za zaštitu bilja na seme pre setve. Preventivni preparati kao što su oni na bazi aktivne mmaterije Mankozeb, mogu rešiti probleme nekih bolesti koje se nalaze na površini semena ali pro9

mlade biljke je Tebukon. Aktivna materija preparata Tebukonazol deluje tako što inhibira sintezu ergosterola kod gljiva. Tretirano seme usvaja aktivnu materiju prilikom bubrenja i klijanja i tako štiti biljke u početnom porastu od bolesti tipa pegavosti. Sredstvo za tretiranje semena Tebukon koristi se u količini 50 ml/100 kg semena tako što se prethodno rastvori u vodi (700 ml) i tek onda nanosi na seme. I posle svega iznetog, ostajemo pri stavu da se u setvi u sezoni 2015/16. koristi deklarisano i dorađeno seme iz doradnih centara. No ako se proizvođači opredele za setvu sopstvenog, tzv. seme iz ambara, tada neka dobro trijerišu seme, a zatim primene Tebukon. Kod rada sa ovim preparatima treba obavezno koristiti odgovarajuću zaštitnu opremu, nanošenje izvoditi na odgovarajućim mestima i na kraju, pravilno rukovati praznom ambalažom kao što je navedeno u uputstvu preparata. Tretiranje semena je neophodna mera, ne samo sa aspekta zaštite same biljke već ima i ekološki aspekt, samim tim i ekonomski čime smo jednim potezom ostvarili tri cilja.


U zdravom voću, zdrav duh

Predstavljamo vam novo rešenje za efikasno suzbijanje najznačajnijih bolesti u zasadima jabuke, višnje i vinove loze.

Bayer d.o.o. Omladinskih brigada 88b, 11070 Novi Beograd 011 20 70 252, www.bayercropscience.rs


AGROSVET

ULJANA REPICA, NOVI ADUT NA NAŠIM NJIVAMA↘ Priredili: Zdravko Ćorović, dipl. inž. polj.

U

sled stabilnije cene i jednostavnije agrotehnike, u poslednjih desetak godina se sve više povećavaju površine pod uljanom repicom u Srbiji. Sa nekih 5.000-7.000 ha na 17.000, a po nekim procenama i čitavih 20.000 ha je pod ovom kulturom u sezoni 2014/2015., a slična situacija se očekuje i u predstojećoj. Uljana repica se naročito nametnula kao usev koji ima značaj ne samo u proizvodnji ulja za prehrambenu industriju već i veoma značajan izvor obnovljivih energenata tj. biodizela. u agararno razvijenim zemljama sa umerenim klimatskim uslovima i godišnjom prosečnom količinom padavina od 800-1000 mm taloga. Na osnovu toga nije čudno što je u svetu uljana repica (Brassica napus) treća kultura po površinama za proizvodnju ulja posle uljane palme i soje. U proseku 1 hektar zasejane uljane repice može dati 400 litara biodizela. Najveći proizvođači su u zemljama

opasnost od nagomilavanja insekata (buvači, ose listarice, razne pipe, repičin sjajnik, podgrizajuće sovice) kao i bolesti (pegavosti, kupusna hernija, truleži itd). Takođe, treba izbegavati gajenje uljane repice iza suncokreta, soje, graška, mahunjača i lucerke jer je podložna bolestima i insektima koji prezimljavaju u ostacima tih kultura. Najbolji predusevi za uljanu repicu su oni koji ostavljaju dosta vremena za kvalitetnu pripremu zemljišta, zemlju bez korova i dobre strukture. S obzirom da se uljana repica seje krajem leta i početkom jeseni, izbor preduseva nije veliki. Najbolji predusevi su rani krompir i rano povrće, a zatim dolaze strnine. U našim reonima gajenja pšenica je najčešći predusev. EU, Kanada, SAD, Australija, Kina i Indija. Interesantno je da u Indiji ova kultura čini 13% posejanih površina. Uljana repica se gaji zbog zrna u kome se sadržaj ulja može kretati i preko 40-49%, a pored toga u ovom zrnu se nalazi i preko 23% belančevina. Uljana repica, kao i svake druge ratarske ili povrtarske biljke ima svojih specifičnosti. Za njeno uspešno gajenje potrebno da se poznaju klimatsko–edafski činioci reona kako bi se primenile odgovarajuće agrotehničke mere u cilju što boljeg iskorišćavanja genetičkog potencijala za prinos semena i sadržaj ulja u semenu. Preduslovi za uspešno gajenje. Uljana repica se mora gajiti u najmanje tropoljnom plodoredu. U slučaju gajenja u monokulturi ili čestog vraćanja na istu površinu postoji 11


AGROSVET

Međutim, sama uljana repica je, s obzirom da rano napušta zemljište, dobar predusev za mnoge ratarske biljke. Veoma je dobra za strnine, a naročito ozimi ječam koji se seje nešto ranije. Kako su u našim krajevima ipak strnine najčešći predusev, priprema zemljišta za setvu uljane repice počinje odmah posle skidanja pšenice, ljušćenjem strništa. Ova operacija izvodi se na dubini od 13 – 15 cm i ima za cilj da se prekidom kapilarnih veza spreči isparavanje vode iz zemljišta kako bi ono u vreme osnovne obrade bilo što bliže optimalnoj, zatim isprovocira klijanje semena korovskih biljaka i strnine kako bi se kasnije oranjem uništilo, kao i zaoravanje žetvenih ostataka da bi se blagovremeno razgradili. Treba obavezno izbegavati spaljivanje žetvenih ostataka jer to dovodi do narušavanja zemljišne flore i faune u gornjem sloju zemljišta. Od vremena i načina izvođenja osnovne obrade u velikoj meri zavisi prinos semena. Osnovna obrada zemljišta za uljanu repicu obavlja se na dubini od 20 – 30 cm, u zavisnosti od tipa zemljišta. Uljana repica je veoma osetljiva na plitko obrađeno zemljište jer ima vretenast nerazgranat koren koji duboko prodire u zemljište, a ne formira ni adventivne korenove. Duboko oranje treba izvršiti najkasnije tri nedelje pre setve da bi se zemljište sleglo. Nakon oranja obavezno treba zatvoriti brazde i poravnati površinu jer se time olakšava predsetvena priprema. Ukoliko se brazde ostave otvorene na težim zemljištima se mogu

stvoriti grudve koje je nemoguće bez većih padavina razbiti, pa je kvalitetna predsetvena priprema na takvim zemljištima nemoguća. Predsetvenom pripremom pre svega treba uništiti mlade korovske biljke i klijala semena. Gornji sloj zemlje u koji se polaže seme mora biti mrvičaste strukture. Veličina grudvi ne bi trebalo da je veća od 3 cm. Kvalitet predsetvene pripreme zavisi od vremena i kvaliteta izvedene osnovne obrade. Najpogodnije oruđe za predsetvenu pripremu je kombinovan setvospremač tipa „germinator“. On može uspešno da pripremi setveni sloj dubine do 80 mm. Radi na ujednačenoj dubini, dobro ravna i mrvi gornji sloj zemljišta što je veoma važno za ujednačeniju dubinu setve i nicanja semena uljane repice. Treba izbegavati setvu u sveže poorano i pripremljeno zemljište. Setva u takvo zemljište je otežana i nekvalitetna pa su nicanje i raspored biljaka u redu neujednačeni. Blagovremena, pravilna i optimalna primena đubriva su osnovni preduslovi za postizanje visokih i stabilnih prinosa. Uljana repica dobro reaguje na primenu i organskih i mineralnih đubriva. Ukupne potrebe repice, u toku vegetacije za pojedinim hranivima za prinos od 3 tone po hektaru su: azot (N) 210 kg, fosfor (P2O5) 75 kg, kalijuma (K2O) 300 kg. To znači da za svakih 100 kg semena repici treba obezbediti 7 kg azota, 2,5 kg fosfora i 10 kg kalijuma. Ukupne količine fosfora i kalijuma potrebno je primeniti pre setve i to pola pre osnovnog oranja, a pola

12

u predsetvenoj pripremi. Primena azota je jedna od najvažnijih tehnoloških mera od koje u mnogome zavisi prinos i stabilnost proizvodnje uljane repice. Od ukupne količine azota 1/3 treba primeniti predsetveno, a 2/3 u vreme prolećnog porasta (krajem februara). Primena prevelike količine azota u jesen utiče na prebujan rast pa se biljke slabije ”kale” (pripremaju za zimu), internodije epikotila se izdužuju i vegetativna kupa je često smeštena 1020 cm iznad zemlje. Biljno tkivo je u tom slučaju veoma nežno i pri jačim i dugotrajnijim golomrazicama strada. S druge strane, u vreme prolećnog porasta biljka regeneriše, stvara novu rozetu ali uglavnom na račun suve materije koja je akumulirana u toku jeseni i ubrzo kreće u intenzivni porast. Najčešće preko 55% suve materije stvori se u toku ovog perioda. Potrebe repice za azotom, u ovom kratkom periodu, su najveće i iznose oko 100 kg/ha. Pored makro elemenata, za ravnomeran rast i razvoj, kao i toleranciju na stresne uslove uljanoj repici su potrebni mikro elementi kao i biostimulativne materije. Ova hraniva se mogu primeniti najuspešnije korišćenjem folijarnih đubriva. Stručni tim kompanije Agromarket za tu namenu preporučuje primenu preparata FitoFert Humisuper 10:5:10 u količini 3 l/ha, u fazi formirane rozete u jesen pred prezimljavanje. Primenom ove formulacije obezbeđuje se biljkama pojačana tolerancija na stresne uslove, a ukoliko je kondiciono stanje useva već pogoršano, podstiče se brži oporavak i na taj način smanjuju


AGROSVET

potencijalne štete i gubitak prinosa. Takođe u prolećnom periodu pred početak formiranja cvetnih pupoljaka preporučuje se primena FitoFert BorMax20 u količini 1 kg/ha ili tečna formulacija FitoFert LiquidBor8 u količini 2 l/ha. Oba preparata imaju visoku koncentraciju mikroelementa bor, u lako usvojivom obliku, a primarna uloga ovog hraniva je u stimulaciji intenzivnijeg formiranja cvetnih elemenata, a time i kvalitetnije oplodnje što utiče na povećanje porinos i kvaliteta zrna uljane repice.

Setva. Za setvu se mora upotrebiti kvalitetno seme. Optimalni rok setve u našim uslovima je 1-20. septembar. Vremenom setve se podešava stepen razvijenosti biljke u kojem će najbolje prezimeti. Na prinos semena se nepovoljno odražava i prerana i prekasna setva. Kod prerane setve razvije se u toku jeseni prebujan usev kod kojeg se izduži epikotil stabljike i takve biljke su neotporne na zimske nedaće. Međutim, još negativniji uticaj ima prekasna setva. Tada biljke ulaze u zimu nedovoljno razvijene, s malo rezervnih materija u stabljici i korenu pa lakše izmrzavaju, sporije se regenerišu u proleće, kasne u porastu, a što se sve odražava na smanjenje prinosa. Repica se seje u redove sa međurednim razmakom 20-30 cm. Međutim, najčešći je razmak oko 25 cm jer se za setvu koriste sejačice za pšenicu gde se zatvara svaka druga lula. Kao i kod drugih ratarskih kultura i kod repice sklop biljaka ima značajnu ulogu u postizanju prinosa, ali uz određena odstupanja. U retkom sklopu biljke su sklone jačem grananju i na taj način se donekle kompenzira nedostatak biljaka. Pregusta setva uzrokuje smanjenje prečnika stabljike biljaka i takve

biljke su sklone poleganju, ali ih je lakše kombajnirati nego robusne u retkom sklopu. Zbog toga je neophodno da se za svaku sortu odredi potrebna količina semena za setvu. Potrebna količina semena, zavisno od sorte, kreće se do 3 kg/ha i treba da obezbedi 60-65 biljaka na m2 posle nicanja ili 50-55 biljaka na m2 u žetvi. S obzirom da je seme uljane repice veoma sitno dubina setve kreće se 1,5-2,5 cm. U praksi je više problema sa predubokom setvom nego sa preplitkom s tim što se i jedna i druga negativno odražavaju na razvoj biljke, a time i na prinos. Medonosna biljka. Pčele su izuzetno važne za oprašivanje mnogih biljnih vrsta, a naročito uljane repice. Uljana repica cveta posle jabuke. U našim regionima gajenja počinje da cveta oko 1. maja i zato mnogi pčelari prvo iskoriste cvetanje jabuke za pašu. S obzirom da se nektar u cvetu uljane repice obrazuje neprekidno pčele mogu da posećuju jedan cvet nekoliko puta. Dobro razvijena pčelinja zajednica može dnevno da sakupi i do 4 kg meda. S jednog hektara uljane repice može da se sakupi i do 80 kg meda, a na parcelama sa visokom agrotehnikom i više. Za vreme cvetanja uljane repice u vazduhu se može osetiti miris nektara koji je često puta toliko jak da izmami pčele iz košnica, čak i ako je temperatura niska. To ponekad dovede do nazeba pa i do uginuća pčela. Međutim, zbog produkcije velike količine polena zajednice se brzo razvijaju, a neki put dobijaju nagon i za rojenje. Na lučenje nektara značajan uticaj ispoljavaju temperatura, jačina sunčevog osvetljenja, vlažnost vazduha, vlaga u zemljištu i vetar. Visoka temperatura, obilne padavine i jak vetar nepovoljno utiču i na rad pčelinjih društava. Zaštita useva. Uljana repica je osetljiva na konkurenciju, pre svega dominatnih širokolisnih korova kao što su palamida, tatula i drugi, stoga je od velike važnosti i izvršiti njihovo pravilno suzbijanje. Na biljkama uljane repice može doći do pojave bolesti kao što su plamenjača, mrka pegavost lišća, siva trulež, bela trulež, kao i druge, te je u cilju zaštite useva potrebno izvršiti hemijske 13

tretmane fungicidima. Od štetnih insekata najznačajnije vrste su: repičina lisna osa, buvač, sovice, repičin sjajnik i pipa (detaljne podatke o zaštiti uljane repice i preporučenim pesticidima možete pogledati na sajtu www.agromarket.rs, ili u časopisu Agrosvet br. 64) Žetva. Kao i kod svih ratarskih kultura tako i kod uljane repice žetva predstavlja veoma odgovoran posao. Kako uljana repica pri kraju vegetacije veoma brzo dozreva to je kod nje izuzetno važno odrediti pravi momenat žetve, znatno važnije nego kod drugih useva. Od momenta žetve u velikoj meri zavisi visina prinosa i kvalitet semena. Na osnovu mnogobrojnih istraživanja repicu je najbolje žnjeti u tehnološkoj zrelosti. Usev u ovoj fazi je žućkastosmeđe boje, lišće skoro osušeno, plodovi na bočnim granama većim delom žutosmeđe boje, a manjim delom žutozelenkaste boje. Pri laganom udaru rukom po stabljici plodovi na centralnoj grani pucaju. Seme u plodovima je uglavnom smeđe boje i tvrdo. Žetva se obavlja žitnim kombajnima kada vlaga u zrnu padne ispod 13%. Na kombajnima za žetvu uljane repice se moraju uraditi određene adaptacije. S obzirom da najveći gubici nastaju na hederu zbog udara vitla ono se može i skinuti, odnosno može mu se smanjiti broj obrtaja ili da se «čelični prsti poskidaju». Po svemu iznetom, uljana repica je vrsta koja zaslužuje mnogo više pažnje, a može predstavljati i adut za našu proizvodnju ali i preradu.


AGROSVET

UTVRĐIVANJE BROJNOSTI ZEMLJIŠNIH ŠTETOČINA↘ Priredile: Slobodanka Bulatović, dipl. inž. polj; Katarina Radonić, dipl. inž. polj.

P

oslednje 3-4 godine brojnost žičara kao i ostalih štetočina koje žive u zemljištu je u stalnom porastu. Ovo stanje posledica je blagih zima, smanjene upotrebe duboke obrade, pregršt padavina tokom 2014. godine... Takođe, zbog ekotoksikoloških problema, privremeno je obustavljena primena insekticida na bazi nekotinoida za tretman semena. Štete na usevima u vidu proređivanja sklopa, oaznog propadanja useva, kao i potpunog propadanja useva sve su češće. Zbog ovih pojava nameće se potreba ispitivanja zemljišta na prisustvo štetočina. Ova mera, u jednom periodu do pre dvadesetak godina redovna u proizvodnji na velikim površinama u društvenoj svojini, lagano je gubila na značaju, a prednost je dobijala nekontrolisana primena zemljišnih insekticida ili insekticida za tretiranje semena. Međutim, formula 3E: efikasnost, ekologija i ekonomija dobija na značaju i upravo stoga značaj ispitivanja prisustva štetočina u zemljištu je višestruk. Za proizvođače je vrlo važno saznanje da li je dovoljno to što je seme tretirano insekticidima, ili je potrebno tretirati kompletnu površinu, ili uopšte nije potrebno korišćenje insekticida. Odgovor na ova pitanja upravo daje utvrđivanje brojnosti zemljišnih štetočina. Međutim, da bi analiza u potpunosti bila pravlna, potrebno je pridržavati se određenih pravila, a to su: 1. Uzimanje zemljišnih proba treba raditi na parcelama gde će tokom naredne vegetacije biti posejane okopavine ili povrće,

u voćnim i šumskim rasadnicima, na svim parcelama gde su u ovogodišnjoj proizvodnji imali problema zbog prisustva štetočina. Zemljišne probe bi trebalo da urade i proizvođači šećerne repe radi ispitivanja prisustva i brojnosti repine pipe, na starim repištima, posebno na parcelama koje su u blizini parcela na kojima će repa biti posejana naredne godine. 2. Pregled zemljišta obavlja se uzimanjem proba, a to se može izvoditi ručnim kopanjem jama, traktorskim ili nekim drugim bušilicama ili sondama. Iskopana zemlja se stavlja na papirni ili plastični džak, mrvi se i pretražuje, a pronađene štetočine odlažu u staklene teglice koje su ispunjene alkoholom. Na etiketama na teglicama upisuje se redni broj uzorka, naziv parcele, površina parcele i dr. 3. Vreme uzimanja uzoraka je krajem jeseni, kada dobijamo najtačnije rezultate, mada može i u proleće pre setve. Jesenje uzimanje proba je efikasnije i daje mogućnost vlasniku da na vreme odluči o načinu suzbijanja štetočina ili promeni plana setve. 4. Dubina kopanja zemljišta zavisi od vremenskih prilika, kao i od rasprostranjenja štetočina. Najveći broj štetočina koje su nama značajne nalaze se na dubini od 20 do 40 cm. Zato se preporučuje da dubina kopanja bude 40 cm, a širina jame 50 cm. Ukoliko se uzorkovanje izvodi na parcelama većim od 10 ha, mogu se kopati jame 25x25 cm, ali se broj proba mora povećati. 5. Broj i raspored proba zavisi od načina uzimanja i veličine parcele. Ukoliko se radi ručno kopanje na manjim parcelama, uzima se 4 do 5 proba po ha, a na parcelama većim od 5 ha uzima se jedna proba po ha. Ukoliko se uzorkuje traktorskim 14

sondama broj jama se mora udvostručiti. 6. Raspored jama po parceli može biti dijagonalan na malim parcelama ili u paralelnim nizovima na većim parcelama. Najvažnije je uzeti što veći broj proba i ravnomerno pokriti površinu parcele. 7. Rezultate uzorkovanja, flašice sa nađenim štetočinama, treba dostaviti stručnjacima za zaštitu bilja u najbliže PSS na analizu. Utvrđivanje vrste štetočine, uzrast larvi, izračunavanje broja štetočina po m2, određivanje praga štetnosti i davanje preporuke za primenu određenih mera zaštite za svaku tablu, uradiće savetodavci, specijalisti zaštite bilja u PSS. Utvrđivanje brojnosti larava žičara može se vršiti i primenom biljnih mamaka, plitkom setvom semena pšenice ili ječma na parcelama koje želimo da proverimo, plitkim zakopavanjem presečenih krtola krompira ili mrkve, feromonskim klopkama i sl. Ovako dobijeni rezultati nisu dovoljno pouzdani i iziskuju duži vremenski period praćenja i beleženja broja pronađenih larava. Upravo stoga, preporučujemo uzimanje zemljišnih proba kao najpouzdanijeg metoda, da bi dobijena preporuka bila sigurna.

web www.agromarket.rs facebook www.facebook.com/Agrosvet



AGROSVET

Pseudomonas syringae - PROUZROKOVAČ PREVREMENOG SUŠENJA VOĆAKA↘ Priredila: Radmila Vučković, dipl. inž. polj.

S

vaka poljoprivredna proizvodnja je zahtevna i nosi mnogo rizika, a mnogo je i stepenica koje treba preći do relizacije i ostvarenja prihoda. Ipak najviše razočarenja osete voćari, koji ulože u podizanje mladih zasada voća, a oni se posuše i pre stizanja na rod. Tako se na početku proizvodne 2015. desila epidemija sušenja mladih zasada voćaka, posebno koštičavih. Bilo je štete i do 70% kod zasada višnje, trešnje, šljive, kajsije, ponegde i kod breskve i to kod zasada starosti od 1-5 godine. Razloga je bilo više i na osnovu izveštaja stručnog tima sa Poljoprivrednog fakulteta Beogradskog Univerziteta uzrok sušenja je bio i fiziološke i patogene prirode. Kako fiziološke, a kako patogene?

Kako je prethodna godina bila ekstremno kišna i uglavnom pogodovala vegetativnom razvoju biljaka (osim gde je bilo poplavljeno) u jesen je došlo do retrovegetacije kod mnogih voćaka te nisu uspele da vrate sokove i pripreme se za prezimljavanje i zimsko mirovanje. Ostalo je previše vode u ćelijama i sprovodnim sudovima, tako da mrazevi koji su bili jaki i do -20 0C razorili biljne ćelije i oštetili sprovodne sudove, što je imalo za posledicu sušenje u proleće. Drugi razlog, pogodni uslovi za razvoj patogenih bakterija, koje su čekale šansu da uđu u biljku i nastave svoj životni ciklus, što za posledicu ima sušenje. Uzročnik ovakvog

sušenja je najčešće bila bakterija Pseudomonas syringae, koja napada veliki broj biljaka, jabuku, krušku, dunju, orah, ali još češće koštičave vrste: višnju, kajsiju, šljivu, trešnju, breskvu. Bakterija napada sve biljne delove. Najštetnija je na stablu i granama gde izaziva pucanje kore i curenje smole i stvaranje rak rana. Najlakše prodire kroz povrede od insekata ili rezidbe, kao i na mestima gde je opala peteljka lista u jesen. Razmnožava se u sprovodnim sudovima i kreće ksilemom, može da zarazi i pupoljke usled čega se oni u proleće ne otvaraju, već potamne i propadnu, slično simptomima izmrzavanja. U proleće mogu da se jave pege na listovima i plodovima, inficirani cvetovi propadaju. Ako se kora zaraženih mladara zaseče uzdužno, primete se nekrotične zone neposredno ispod epidermisa-kutikule. Usled infekcije patogenom bakterijom, dobar deo grana se suši, a ako su uslovi povoljni za dalji razvoj oboljenja, cela voćka se suši i izumire, pri čemu dolazi do jačeg izbijanja adventivnih pupoljaka iz podloge. Nije zapažena sortna razlika u odnosu na infekciju. Zapaženo je da stresni uslovi za biljku slabe imunitet, a pojačavaju razvoj patogena. Tako je u prvom delu vegetacije u ovoj godini bilo stresa usled velikih oscilacija u temperaturi, i došlo je do ispoljavanja simptoma bakterija i virusa. Poslednja istraživanja pokazuju da je Pseudomonas syringe jedan od uzročnika apopleksije kajsije. Bolest se ispoljava iznenadnim sušenjem grana, pa i čitavih stabala, što se uočava početkom proleća. Zanimljivo je da bakterija najveću aktivnost u tkivu kajsije ispoljava tokom jeseni i zime. U voćke prodire preko povreda, pa je jedna od mera suzbijanja i rezidba tokom letnjih meseci. Bakterija se lako širi raznim putevima, sadnim materijalom, pogotovo ako su sadnice zaražene, a nema još prisustva sipmtoma te se

16

tako prenese u udaljena područja. Rezidbom u zimskom periodu zaraza se može raširiti na veliki broj biljaka. Bakterije se prirodnim putem mogu proširiti na susedna stabla i manja rastojanja. Zato mere suzbijanja trebaju biti zasnovane na preventivi: materijal za reprodukciju mora biti bez prisustva patogena. Takođe, obavezna je dezinfekcija alata za rezidbu. Zaražene biljne delove ukloniti tokom leta i spaliti. Hemijske mere su ograničene na primenu bakarnih preparata u jesen i u proleće (Funguran–OH, Cuprablau Z Ultra, Blue bordo, Fungohem, Talocuper...). U jesen u periodu opadanja lišća, ako su povoljni uslovi za razvoj patogena, a to je kišni period, preporučljivo je dva puta obaviti zaštitu (na početku i na kraju pri opadanju lišća). U proleće pred kretanje vegetacije, a ukoliko je obavljena rezidba, onda odmah posle rezidbe. Na tržištu je od nedavno prisutan i preparat Talocuper, koji daje mogućnost primene bakra i u toku vegatacije. Sadrži molekule organo–bakarnog kompleksa i ispoljava preventivno i kurativno delovanje. Specijalni penetrirajući agensi transportuju bakar u unutrašnjost biljke, gde brzo i uspešno uništavaju sve patogene bakterije. I naravno treba raditi na imunitetu same biljke, izbalansirano đubrenje i povećanje koncentracije kalcijuma imaju povoljan efekat na smanjenje intenziteta zaraze. Takođe, primena preparata koji podiže otpornost biljke, Fostonic 80 WP (fosetil aluminijum) pred cvetanje i tokom cvetanja voćke (1-2 kg/ha) daje dobre rezultate. Dakle, kao stručna služba na osnovu svega iznetog, postojećih problema u ovoj i prošloj godini, i mogućih u narednoj, preporučujemo obavezno jesenje tretiranje bakarnim preparatima kada opadne 30-70% lista sa voćke, jer je ono važnije od prolećnog. Uz sve ostale mere, bakterije se mogu staviti pod kontrolu.



AGROSVET

ZLATASTO ŽUTILO VINOVE LOZE ↘ Priredio: Ivan Valent, dipl. inž. polj.

Z

latasto žutilo vinove loze (Flavescence doree) je jedno od najnovijih oboljenja vinove loze. Prvi put je na teritoriji Srbije registrovano 2000. godine. Iako su se simptomi karakteristični za ovo oboljenje javili ranije, pošto je bila nepoznanica, uvek su bili pripisivani nekim drugim faktorima (nepovoljni klimatski uslovi, kisele kiše, neadekvatno đubrenje itd.).

Inače, parazit Flavescence doree vodi poreklo iz Severne Amerike odakle je četrdesetih i pedesetih godina XX veka prešla u Evropu, zahvatajući vinogradarske rejone Francuske i Italije. Sedamdesetih godina izazvala je značajne štete u Švajcarskoj, devedesetih godina u Sloveniji, a na početku trećeg milenijuma i u Srbiji, pre svega u centralim i jugoistočnim vinogorjima. Ova fitoplazma se širi kalemljenjem (ređe) i jednim vektorom, cikadom Scaphoideus titanus. Pošto se cikada hrani isključivo biljnim sokovima iz floema (sprovodni sudovi) biljaka, korovi nemaju nikakvu ulogu u epidemiologiji bolesti. Kako do sada nije razvijen niti jedan fungicid za suzbijanje zlatastog žutila vinove loze kada se ova bolest pojavi, postoji realni uslovi da predstavlja jedan od najvećih problema u gajenju vinove loze, te širenju modernog vinogradarstva i vinarstva na ovim prostorima. Upravo stoga, treba joj posvetiti posebnu pažnju. Prvi simptomi se uočavaju početkom leta, kada se listovi uvijaju na dole. Listovi po obodima dobijaju svetlo-žutu do zlatno-žutu boju kod sorti za proizvodnju belih vina, dok kod sorti za proizvodnju crvenih vina, dobijaju crvenu boju. Kasnije, tokom leta, na takvom lišću se duž nerava pojavljuju žućkaste pege koje ubrzo po pojavi nekrotiraju. Lišće postaje tvrdo i veoma kruto, dolazi do ranijeg sazrevanja, a lišće opada kasnije u odnosu na nezaražene čokote. Lastari usporeno rastu, i imaju skraćene članke, nedovoljno odrvenjavaju stvara uslove da dođe do izmrzavanja tokom zime. Zametnute bobice se osipaju, dok u toku leta može doći do sušenja celog grozda. Simptomi se

odrasli insekt ne prenosi na potomstvo. Obično se prvi znaci zaraze ispoljavaju u narednoj vegetaciji.

mogu vrlo lako pomešati pošto izgledaju kao posle napada plamenjače. Nakon pojave prvih znakova zaraze, dolazi do smanjenja roda za 2080%, a već posle 2-3 godine čokoti se u potpunosti suše. Prenosilac ovog oboljenja i njegovo širenje omogućuje cikada (Scaphoideus titanus), ili u narodu drugačije poznata kao “američki cvrčak”. Cikada je monofag što znači da ceo život provede na vinovoj lozi.

Cikada ima jednu generaciju godišnje, prezimljava u stadijumu jajeta i ceo svoj životni ciklus provodi na vinovoj lozi. Jaje je crne boje, dužine oko 1,3 mm, smešteno pod koru, u pukotine čokota i lastara. Ženka tokom perioda jul – septembar položi oko 24 jaja, pojedinačno ili u grupi od 2 puta po 12 u nizu. Cikada ima pet stadijuma larvi, a u poslednjem, petom stadijumu duge su oko 5 mm, boje slonove kosti, a na zadnjem segmentu imaju dve simetrične trouglaste crne mrlje. Larve su vidljive golim okom i hrane se od kraja maja do početka jula. Odrasli insekt je dug 4,5 do 5,5 mm (ženka krupnija od mužjaka), mrkožute boje. Svi larveni stadijumi i imago odnosno odrasli insekt se hrani na naličju lista vinove loze isisavajući biljne sokove. I upravo tada može doći do usvajanja fitoplazme ukoliko je biljka zaražena. Cikada koja je usvojila fitoplazmu sposobna je da je prenese tek posle perioda mirovanja - inkubacije koji traje oko 40 dana. Međutim infekciju 18

Mere zaštite. U kontroli fitoplazmatičnih oboljenja, primarna stvar je sprečavanje daljeg širenja. Mera koja je i preventiva ali i zakonska obaveza je rigorozna kontrola sadnog materijala posebno u oblastima u kojima je registrovana pojava fitoplazme. Druga mera za sprečavanje širenja zaraze je uklanjanje zaraženih čokota i njihovo spaljivanje. No bez mera koje se odnose na direktno suzbijanje prenosioca oboljenja nema ni zaustavljanja širenja zaraze. Dobri rezultati ostvaruju se postavljanjem žutih lovnih ploča ili pojaseva na čokotima na visinu oko 10 do 15 cm iznad zemlje tokom juna meseca radi hvatanja odraslih jedinki cikada. Pored ovih mehaničkih mera, neophodne su i hemisjke mere suzbijanja cikade. Iskustva u našoj zemlji govore da zaštita počinje prvim tretmanom nakon rezidbe kada se preporučuje primena kombinacije kontaktnog insekticida Cythrin 250 EC + Nitropol S. Tokom vegetacije preporučuju se tri tretmana. Prvi tretman uraditi mesec dana po piljenju larvi što najčešće pada krajem maja početkom juna. Drugi tretman uraditi 15 dana posle prvog tretmana, dok treći tretman radimo mesec dana nakon drugog tretmana. Insekticidi koji se mogu koristiti tokom vegetacije su: Nurelle D (Hlorpirifos+Cipermetrin), Vantex 60 SC (Gama-cihalotrin), Afinex 20 SP (Acetamiprid), Lobo (Imidakloprid)... I upravo u bogatstvu različitih mehanizama delovanja ovih insekticida leži i uspešnost suzbijanja cikade Scaphoideus titanus, vektora zlatastog žutila vinove loze. Repeticio est mater sudiorum, ili ponavljanje je majka nauke te naši stalni apeli, odnosno podsećanja na neke probleme u zaštiti bilja da se neke stvari ne zaboravljaju upravo imaju za cilj da stručnjake i poljoprivredne proizvođače drže širom otvorenih očiju. Jer, priroda je u stalnim promenama i uvek pripremi po neko iznenađenje.



AGROSVET

SA AGRARNIH MERIDIJANA↘ Priredio: Dragan Đorđević Brazil će biti najveći izvoznik hrane

grla stoke i raznoliki pejzaži. Farmu su 1849. godine podigli Danijel Vagoner i njegov sin To­mas i ona je i dalje u vlasništvu te porodice. Nedavno je stavl­jena na prodaju posle višedecenijske svađe brojnih naslednika od kojih su jedni želeli da zemlju prodaju a drugi da je sačuvaju. Za sada ima preko 600 potencij­ aslnih kupaca.

Fil od bremli jabuka zaštićen u EU Brazil bi trebalo da postane najveći svetski izvoznik poljopri­vrednih i prehrambenih proizvoda u svetu do 2024., pretičući sada prvoplasiranu velesilu u tom pogledu, SAD. Izvoz bra­ zilskih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda porastao je 2013. na 89,5 milijardi dolara, što je šest puta više nego 2010, kada je ta brojka iznosila 14,3 milijardi dolara, navodi se u godišnjem izveštaju OECD-a o perspektivama razvoja poljo­ privrede 2015/2024. Površina pod poljoprivrednim kulturama u Brazilu trebalo bi da bude povećana do 2024. sa sadašnjih 57,5 miliona ha na 69,3 miliona ha. Poljoprivredni sektor postao je najveći izvoznik i najprofitabilnija privredna grana brazilske ekonomije.

Na prodaju ranč veličine Luksemburga

Rusi proizvodima sa Zapada hrane životinje

Evropska komisija je saopštila da će registrovati britanski tradicionalni fil od bremli jabuka kao zaštićenu poslasticu u Evropskoj uniji. Fil je registrovan kao garantovano tradicional­ ni proizvod, poput čuvenih italijanske pice napolitana i moca­rele i slovenačke prekmurske gibanice. Reč je o filu u kojem je glavni sastojak sorta jabuka poznata kao pogodna za kolače. Bremli jabuke datiraju iz 19. veka i prvi put ih je izložilo lon­donsko Kraljevsko hortikulturalno društvo1876. god, nave­ la je Komisija. Kompanija Britanske jabuke i kruške, koja predstavlja tri četvrtine britanskih proizvođača, prijavila se u martu za priznanje garantovano tradicional­ nog proizvoda.

Cvrči cvrčak u evropskom tiganju Ranč u Teksasu u SAD, dvadest puta veći od Pariza, površine 2.000 kvadratnih kilometara prodaje se za 725 miliona dola­ ra. Na ranču, koji ima 121 kilometar obradive zemlje, trenutno je zaposleno 120 ljudi, prenosi list Figaro. Ovo je najveća far­ma u SAD, površine kao čitav Luksemburg, na kojoj se nalazi 1.200 pumpi za benzin, na hiljade

više pobornika zdrave ishrane i zaštite prirodne sredi­ne zalaže se da se na ta “jeziva” bića gleda kao na ukusan iz­vor hrane. Istraživanja pokazuju da bube daju više proteina sa manje hraniva nego stoka, da manje zagađuju čovekovu oko­linu i da je za njihov uzgoj potrebno mnogo manje poljopri­vrednog zemljišta. Brže uvođenje insekata u evropske jelov­nike mogla bi da osujeti nova regulativa EK kojom će se od prodavaca tražiti da dokažu da bube koje prodaju “imaju istoriju konzumiranja u ljudskoj ishrani” ili će taj proizvod morati da prođe strogo testiranje kako bi ga kla­sifikovali kao “novu hranu”.

Dok većina ljudi kada vide neku bubu imaju potrebu da je zga­ze, sve 20

Mesni i mlečni proizvodi nelegalno uvezeni u Rusiju iz zemalja koje su uvele sankcije Moskvi mogli bi biti upotrebljeni u proi­zvodnji životinjske hrane, kazao je Aleksej Aleksenko, zvaničnik ruske administracije za poljoprivredne proizvode “Roselho­ nadzor”. Moskva je odobrila regulative za uništenje zabranje­ nih prehrambrenih proizvoda uvezenih u Rusiju prema kojima uništenje može biti izvršeno zakonskim putem. “Mesni i mlečni proizvodi mogu biti bačeni u postrojenja za preradu i za dobij­anje proteinskog brašna, čime bi mogle biti hranjene životinje”, naveo je Aleksen­ko. On je istakao da je uništavanje zabranjene uvezene robe jedini način da se na­nese teža ekonomska šteta krijumčarima.

web www.agromarket.rs facebook www.facebook.com/Agrosvet


AGROSVET

Moskva proširuje kontrasankcije

Najezda skakavaca, pojeli 800.000 hektara useva

Svaka kuća ima tri traktora, čemu služe?

Ruska vlada razmatra mogućnost da do kraja nedelje donese odluku o proširenju kontrasankcija Crnoj Gori, Albaniji, Islan­du, Lihtenštajnu i Norveškoj, izjavila je portparolka ruske Vlade Natalija Timakova. EK je krajem jula saopštila da su se te zem­lje pridružile produžavanju sankcija EU protiv Rusije na još go­dinu dana zbog njene politike u Ukrajini. Ministarstvo poljo­privrede Rusije navodi da je udeo tih zemalja u opštem uvozu u Rusiju oko pet odsto. Interfaks navodi da se kontrasankcije najviše mogu odraziti na Island koji izvozi u Rusiju meso, mlečne proizvode i ribu. Prema podacima ruske Federalne carinske službe, uvoz voća i povrća iz Crne Gore je 2014. iznosio 25.000 dolara.

Milioni skakavaca uništavaju farme u južnoj Rusiji, proždirući čitave oblasti useva, zbog čega se razmatra uvođenje van­ rednog stanja. Ogromna površina od najmanje 800.000 hek­tara trenutno se ne vidi od rojeva ovih insekata, koji imaju oko osam centimetara ili su veličine vrapca, a uništavaju pol­ja kukuruza i druge poljoprivredne kulture. Ovakva invazija ovih napasti nije zabeležena u Rusiji u poslednjih 30 godina. Zvaničnici kažu da je već uništeno 10% useva, a ova nepogoda se ne bliži kraju, preteći da opustoši ono od čega žive poljoprivrdnici. Rusko minis­tarstvo poljoprivrede spremno je da proglasi vanredno stanje, ali je izgleda pot­puno bespomoćno da spreči dalje uništavanje.

Sa 113.568 registrovanih traktora i dva puta toliko motokulti­vatora i mehanizacije koja ne podleže registraciji, Hrvatska je, čini se, poljoprivredna velesila. Međutim, sudeći po više od mi­lion neobrađenih hektara, poljoprivrednicima je umesto ljuba­vi prema zemlji jača ljubav prema “snažnim” motorima. Ovo je još jedan dokaz koliko hrvatski poljoprivrednici zaostaju za ita­lijanskim ili austrijskim seljacima, koji udružuju snage po pi­tanju mehanizacije, zajedno je kupuju, unajmljuju, koriste i za komunalne radove. Italijan ili Austrijanac reći će kako mu se za manje od 50 ha sopstveni traktor ne isplati, dok u Hrvatskoj na prosečnih 5,6 ha po idu najman­je dva traktora.

AGROSVET 21


AGROSVET

MOTORNE TESTERE VILLAGER, DESET GODINA POVERENJA↘ Priredio: Duško Simić, dipl. inž. šumarstva

D

eset godina unazad Villager je gradio i postao nezamenjiv čovekov prijatelj u baštama, parkovima, šumama i poljoprivrednim gazdinstvima. Polako ali sigurno stekao je simpatije u celom regionu jugoistočne Evrope težeći da preskoči vrhove visokih Alpa i dosegne do svih zelenih površina najstarijeg kontinenta. Stručni tim kompanije Agromarket potrudio se da Villager bude dostupan svim korisnicima kojima je potreban. Sve što radimo zasnovano je na zahtevima

naših kupaca, a naš glavni cilj je da korisnike učinimo srećnim. Svakodnevno slušamo naše klijente, učimo i usavršavamo se trudeći se da kreiramo asortiman motornih testera prilagođen razlićitim potrebama, jer ste Vi, naši kupci, naša inspiracija. Iz godine u godinu poboljšavamo konstrukciju i unapređujemo performanse naših motornih testera čija funkcionalnost i snaga dovode do odličnih rezultata koji će Vas iznenaditi. Villager motorne testere imaju široku primenu u građevinar22

stvu, hortikulturi, poljoprivredi i šumarstvu, kao i za obavljanje velikog broja poslova na kućnim posedima. Male motorne testere idealne su za održavanje poseda, orezivanje grana i pripremu ogrevnog drveta, postale su obavezan segment skoro svakog domaćinstva. Lagane, ergonomski dizajnirane, a dovoljno snažne i za zahtevnije poslove privlače pažnju svih onih ljubitelja radova u prirodi koji traže više snage uz minimalne utroške energije.


AGROSVET

Naša najmanja benzinska motorna testera je VGS12, mala, lagana testera pogodna za orezivanje grana i održavanje poseda. Izuzetno korisna u mediteranskim predelima gde se koristi za orezivanje maslina. Takođe, široku primenu ima prilikom održavanja parkovskih površina, koristi se za orezivanje kako niskih tako i visokih stabala, za orezivanje u voćnjacima i sl. Poseduje mehanizam za brzo zatezanje lanca kao i Quick stop kočnicu lanca sa brzim zaustavljanjem. Reznu garnituru čine Oregon vodilica od 30 cm i Oregon lanac 1,3 mm, 3/8". Male, lagane motorne testere iz Hoby klase VGS16 i VGS20 poseduju osnovnu opremu, čepovi za rezervoar ulja i goriva ne zahtevaju dodatne alate za otvaranje, prednji štitnik ruke je dizajniran da smanji opasnost od mogućeg povređivanja. Poseduju bezbednosnu opremu kao i profesionalne motorne testere. Ovo su osnovni modeli za seču ogrevnog drveta za domaćinstvo, zbog male mase i gabarita sve više se koriste u građevinskoj industriji, pogodne su za obaranje manjih stabala prečnika do 25 cm. Odlikuje ih mala masa i visok stepen iskorišćenosti snage. Jednostavne su za startovanje i upotrebu, što omogućava lagan rad uz minimalno ulaganje snage. Brend Villager u svom asortimanu ima i višenamenske motorne testere spremne za sve situacije, to su pre svega modeli VGS24, VGS30 i VGS33. Ove snažne motorne te-

stere idealne su za vlasnike imanja koji rade često, za rad oko kuće, na poljoprivrednim posedima i u šumi. Posebno su prikladne za seču drveta za ogrev u domaćinstvima, za održavanje voćnjaka, za zahvate u hortikulturi i za izvođenje prorednih seča u šumarstvu. Poseduju Long Life sistem filtera vazduha koji garantuje duži vek filtera, rezervoar goriva se zatvara bez alata, antivibracioni sistem pomaže u smanjenju zamora rukovaoca. Pogodne su za sečenje u uslovima gde je potrebno više snage i duža vodilica. Na njima je instalirana rezna garnitura Oregon, vodilica 45 cm/325" i lanac 325”/1.5mm. Villager robusne benzino-motorne testere iznenadiće i najzahtevnije korisnike postizanjem visokih rezultata, bez obzira da li se radi o poljoprivrednicima, baštovanima ili majstorima. Motorna testera VGS43 je duboko ušla u poluprofesionalni segment dokazujući svoju pouzdanost. Robusna testera koja svoju primenu nalazi u obaranju stabala srednjih dimenzija, kresanju grana, izradi drvnih sortimenata, ima široku primenu na farmama i velikim privatnim posedima. Povoljan odnos mase i snege, visok obrtni momenat su faktori koji dovode do postizanja visokog učinka u radu. Ono na šta smo najviše ponosni jesu motorne testere iz Premium segmenta. Razvili smo dva nova modela VGS 24P i VGS 30P koje su postale omiljene kod korisnika koji traže više snage i udobnosti. Pogoni ih dvotaktni motor snage 1.8 KW (2.4 KS) i 2.2 KW (3.0 KS). Poseduju mehanizam za bočno zatezanje lanca, podesivu pumpu ulja, kućište motora izrađeno je od kvalitetne legure magnezijuma, dvostruki filter vazduha i antivibracioni sistem. Dugotrajnost rezne garniture i sigurnost pri reznju omogućio je Oregon sa vodilicom od 45 cm i lancem 325"/15mm. Villager motorne testere iz Premium segmenta kombinuju snagu i udobnost, postižu visoke učinke bilo da se radi o sečenju ogrevnog drveta, obaranju stabala, izvođenju prorednih seča, efikasne su na mnogim poljima kako u šumi tako i u parkovima i dvorištima.

23

Pored benzinskih motornih testera Villager se može pohvaliti i sa električnim lančanim testerama. Villager električne testere VET 1800 i VET 2000 za klasu su ispred konkurencije jer predstavljaju kombinaciju modernog i atraktivnog stila sa naprednim rešenjima koja će ispuniti Vaša očekivanja. Tihe, snažne, bez izduvnih gasova kao stvorene za primenu u zatvorenom prostoru. Pogodne za rad u urbanim sredinama i građevinarstvu. Motori su snage od 1800 W i 2000 W i jedan i drugi model nose Oregon vodilicu i lanac i to, VET 1800 35 cm, 3/8", 1,3 mm i VET 2000 40 cm, 3/8", 1,3 mm. U toku ove godine na tržište je plasiran model VET 2000 P, električna testera visokih performansi odlično se uklopila u Premium segment. Pritiskom na dugme u sekundi se isporučuje maksimalna snaga koja dovodi do postizanja visokog učinka. Najmoćnija Villager električna testera ostvaruje snagu od 2000 W što odgovara snazi motorne testere od 2,7 KS. Da bi svi ovi uređaji radili besprekorno potrebno je redovno održavanje, a tu je Servisna služba koji Vas prati sa originalnim rezervnim delovima i kvalitetnom uslugom. Ukoliko se i desi neki kvar naš servis će se pobrinuti da Vaš uređaj radi bezbedno, pouzdano i efektivno na duže stze. Jer samo korišćenjem originalnih rezervnih delova mogu se dobiti maksimalne performanse. Za sve korisnike Villager motornih testera obezbedili smo najkvalitetnije rezne garniture renomiranog američkog proizvođača Oregon, visokokvalitetne vodilice, lance i lančanike. Deset godina je iza nas. Pratili ste nas i hvala Vam. Zajedno koračamo ka novih deset godina sa još kvalitetnijim programom.



AGROSVET

PRIČA O ŽIVOTU JEDNOG CARA, PORODICE ILITI PRIČA O VINU↘ Priredio: Dragan Lazarević, dipl. inž. polj.

N

ekada davno, u III veku, rimski imperator, veliki vojskovođa, Marko Aurelije Prob, rođen u blizini nekadašnjeg Sirmijuma, a današnje Sremske Mitrovice, svestan da je za vojnike najpogubnija dosada naređivao je svojim vojnicima da na bogomdanim padinama i plodnoj zemlji iznad Dunava krče šume i sade plemenitu biljku vinovu lozu. S druge strane hteo je da prekine monopol na vino koje su držale mediteranske provincije, pa je za njegove vladavine prvi put zasađena vinova loza izvan Italije. Plemenitu biljku posadili su na brdu Glavica na Fruškoj Gori, u okolini današnjeg sela Šuljam. Sađenje je nastavljeno, pa je tako vinova loza došla i u okolinu Smedereva. Vojska ko vojska, ne beše im milo, čak neki kažu da su ga vojnici zbog toga i svrgli sa vlasti. Ipak taj početak je raskrčio stazu za mnoge lepe i uspešne priče o fruškogorskim vinima. Pričali su te priče ne samo oni koji su lozu gajili i vina pravili, već i oni koji su taj božji napitak kupovali, u njemu uživali i uz dobro vino što šta lepo radil. Putopsci su pisali o njima, austrijski carevi su ih naručivali u ogromnim količinama, a hvalili su ih i naši umni i pametni ljudi, od Dositeja, Vuka, Zmaja... Danas su vinogradi na kosim terenima, obroncima i platoima Fruške Gore. Zemlju su im ustupile stoletne šume i ostavile gajnjaču, pararedzinu i černozem. S neba ih mazi toplo sunce, a Dunav im stvara posebnu klimu.

Za razliku od Probovih vremena, danas se na Fruškoj Gori od autohotnih sorti gaji Vranac, od starih Portugizer, od koga su u prošlosti pravljena vina “Ausbruh” i “Bermet”, ali i Župljanka (Prokupac i Crni burgundac), Neoplanta (Smederevka i Crveni traminac), Sila (Kevedinka i Šardone), Liza (Sivi burgundac i Kunleanj) i Petra (Crni burgundac i Kubarat). Po karakteristima klime, pored ovih preporučene su za gajenje i našle na padinama Fruške Gore i Italijanski i Rajnski rizling, Traminac, Sovinjon, Neoplanta, Sirmijum. Od njih sa spravljana i toče se istoimena vina.

odmah do jezera Moharač. Okupane suncem na južnoj strani Fruške Gore rastu i rađaju u vinogradima porodice Tot sorte crvenog grožđa Cabernet Sauvignon, Merlot, Frankovka, kao i sorte za vrhunska bela vina also Rizling, Traminer, Chardonnay and Sauvignon Blanc. Neguje Andrija vinograd po receptu starih generacija, uz ogromnu pomoć supruge Miluške. A sve kao na slici, nema ni travke u redu, pod konac, a grozdovi se ljuljaju i kupaju u letnjem suncu. Vremenom i sinovi su se umešali u tehnologiju proizvodnje vina i naravno prodaju, a i oglašavanjem. Mladi, znaju sa tehnikom. I malo po malo krenulo je lepo. Počeli su sajmovi, pristizale su prve nagrade za vina, stvorili se stalni kupci. Danas priča teče kao vino, a sa njom raste i porodica, a rašće i vinogradi. Ne zna se ko je rekao, Prob, Andrija, Ivan, ali jedna istina fruškogorske vinarije „Vinat“ ostaje „Život je suviše kratak da bi smo pili loša vina“.

I upravo tu na Fruškoj Gori u “ vinskom gradu” Erdeviku sa pogledom na Srem, Mačvu i Cer, počela je 1985. godine jedna nova priča. Počela je sadnja prvog vinograda porodice Tot. Glava kuće Andrija koji je podigao je nebrojene hektare vinograda do tada u PP “Erdevik” u kojem je radio, ali je te godine sa svojom porodicu okrenuo novi list. Čokoti su se sadili, grožđe bralo, vino spravljalo, a godine 2006. otvarila se i Vinarija «Vinat», porodična vinarija porodice Tot. Vinogradi su podignuti na posebnom mestu, iznad samog Erdevika 25

web www.agromarket.rs facebook www.facebook.com/Agrosvet


AGROSVET

DINJA, POVRĆE ILI VOĆE, PITANJE JE SAD↘ Priredila: Bojana Stanković, dipl. inž. polj.

Od plodova dinje se često pravi kompot i džem. Osim toga, koristi se u pripremi voćne salate, mada nije voće. U egzotičnim kuhinjama se priprema salsa, umak od kockica dinje. Taj umak se poslužuje uz ribu i piletinu s roštilja. U Indiji se uz piletinu poslužuje ljuti curry (kari) od dinje. Kuglice od dinje često se dodaju koktelima. .

V

oće ili povrće, pitanje je na početku teksta, a do odgovora će se možda doći na kraju. Ono što je nepobitno je da dinja (Cucumis melo), jednogodišnja zeljasta biljka pripada porodici Cucurbitaceae. Poreklom Dinja je jednogodišnja zeljasta biljka poreklom sa afroazijskoe ploče, a odatle pre više hiljada godina preneta i u druge krajeve sveta. Po sačuvanim papirusima, još kod starih Egipćana, dinja je važila za poslasticu, a u Kini je bila poznata još 1000 g. pre n.e. Stari zavet spominje da su Jevreji kada su napustili Egipat i sa Mojsijem četrdeset godina lutali pustinjom, žalili za svojom omiljenom hranom, a naročito za dinjom. Stari Grci su se sladili dinjama i znali za njena lekovita svojstva o kojima svedoče zapisi iz tog vremena. Slike iz gradova Herkulanum i Pompeja (79 godine pne) su dokaz da su i Rimljani koristili dinju. Prva zemlja u kojoj je dinja počela intenzivno da se gaji pre više od 300 godina je bila Francuska.

Daje zlatno žute, mesnate, sočne, slatke, aromatične plodove. U ishrani se koristi kako plod, tako koren i seme. Plod dinje sadrži 95 % vode ,1% belančevina, 5 % šećera, beta –karotin, folnu kiselinu, limunsku kiselinu, eterično ulje, zatim vitamine: C, B1, B2, B3, B4, B5, B6 i vitamin E. Od minerala sadrži kalcijum, magnezijum, fosfor, kalijum, natrijum, sumpor, cink, gvožđe, zink i bakar. Energetska vrednost u 100 grama iznosi 100 kj (24 kcal).

Danas se uzgaja u zemljama Mediterana, kako na evropskom, tako i azijskom i afričkom kontinentu, u SAD, Meksiku. Na području ex Yu se gaji pod različitim nazivima dina, melon, pekun, pipun i pepun.

26

Dinja je jednogodišnja zeljasta biljaka iz porodice tikava (Cucurbitaceae), sa povijušavim stablom - vreža. Koren je dobro razvijen i razgranat, a glavni koren dostiže dubinu i preko jednog metra. Najveća masa korenovog sistema nalazi se na dubini od oko 25 - 30 cm, na 4,5 - 6 m površine. Stablo je šuplje, petougaonog do cilindričnog preseka, maljavo, dužine 2 - 3 m, sa mnoštvom bočnih grana. One se javljaju dvadesetak dana po nicanju i razvrstavaju se na grane I i II stepena. Postoje i žbunaste sorte sa vrežom dužine 0,4 - 0,5 m. List dinje je prost, mnogo manje urezan nego kod lubenice, sa zaobljenijim vrhovima. Sačinjen je od tri ili pet režnjeva, s obe strane obrastao maljama. Na stablu se razvija list, na svakom kolencu, sa naizmeničnim rasporedom. Cvet može


AGROSVET

biti muški, ženski i hermafroditni. Muški cvetovi se javljaju u grozdovima, a ne pojedinačno, kao kod lubenice. Kod dinje su selekcijom stvorene ginoecijus linije, sorte sa ženskim cvetovima, koje mogu da se koriste kao majčinska komponenta u proizvodnji hibrida. Sorte koje imaju razdvojene muške i ženske cvetove na istoj biljci pripadaju monoecijus tipu ekspresije pola, a one koje imaju hermafroditne i muške cvetove - andro monoecijus. Klasična, monoecijus ili andromonoecijus biljka dinje formira u toku vegetacije 15 - 25 ženskih (hermafroditnih ) i 160 - 200 muških cvetova.

Plod dinje je bobica koja može biti teška od 0,5 - 10 kg. Po obliku dinje mogu biti vrlo različite, duguljaste, loptaste, spljoštene, glatke, mrežaste, krastave ili režnjevite, jednobojne ili prošarane, belog, žutog ili narandžastog mesa, mirišljave ili ne, suve ili vodene, letnje ili zi+mske itd. Seme je duguljasto - eliptično, slično semenu krastavca ali nešto krupnije, punije, zaobljenijeg vrha i ivica, žute boje. U jednom plodu dinje formira se 400 - 600 semenki. Masa 1000 semenki je 30 35 grama, što znači da u kilogramu semena ima od 30 do 35 hiljada semenki. Seme zadržava klijavost do 5 godina. Botanički, dinja obuhvata niz uzgojnih varijeteta i kultivara. U našoj zemlji dosta je raširen tip dinje cerovače, sa krupnim, režnjevitim plodovima i mrežastom korom, ranog sazrevanja sa mesom svetlije

boje i brašnasto. Drugi tip predstavljaju tzv. kantalupa, od kojih je kod nas najpoznatija ananas dinja. Odlikuje ih okrugli, sitniji plodovi sa mirišljavi i sočnim mesom. Takođe, uzgajaju se i dinje tipa kasaba koje odlikuje kasnostasnost, duguljasti plod sa belim i hrskavim plodom. Ove dinje mogu da se čuvaju i 2 do 3 meseca, a konzumiraju se 10 dana nakon berbe. Uslovi uspevanja. Svuda tamo gde uspeva lubenica, uspeva i dinja. Seme počinje da niče na 14–160 C, ali je optimalna temperatura nicanja 25–300 C. U povoljnim uslovima niče za 5-8 dana. Ako usled niskih temperatura zemljišta seme ne nikne za dvanaest dana, ono, kao i kod lubenice istrune. Mlade, iznikle biljčice, stradaju na temperaturi do 100C, a počinju sa životnom aktivnošću tek na temperaturama iznad 100C. Optimalne temperature za rast i razviće dinje su 25–300C. Dinja podnosi i visoke temperature vazduha, kao retko koja kulturna biljka, čak do 45 0C. Otpornost dinje prema vrućini je 1,5 puta veća od otpornosti lubenice. Minimalna temperatura cvetanja je 18, a optimalna između 24 i 26 0C. Dinja ne može da uspeva bez direktne sunčeve svetlosti. Oblačno i prohladno vreme joj ne pogoduje, tako da u takvim uslovima, i ako se obezbedi toplota, a svetlost ostane slaba, nema dobrih rezultata. Za dinju je neophodno 1200 sunčevih sati tokom vegetacionog perioda. Rane sorte dinje su neutralne u pogledu dužine dnevnog osvetljenja (fotoperioda), dok su srednje kasne i kasne osetljive. I u uslovima kada dan traje 10 časova, a biljke još nisu procvetale, odlagaće cvetanje sve dok se dan ne produži. Tokom dugog dana i optimalne temperature vegetativni porast je vrlo brz, internodije su duge, listovi su krupni, a odnos muških naspram ženskih, odnosno hermafroditnih cvetova, visok. U takvim uslovima dužina vegetacionog perioda je kraća (samo 70 dana kod ranih hibrida u tipu Galija). Kratak dan i niske temperature uslovljavaju slabiji vegetativni porast, internodije su kraće, listovi sitniji, udeo muških cvetova je manji. Takođe je

27

veći broj nezametnutih plodova, a plodovi su sitniji. Vegetacioni period se znatno produžuje (čak do 120 dana kod istih hibrida) . Dinja dobro uspeva pri “suvom” vazduhu, npr. sa relativnom vlažnošću od 60 - 70% ali zemljište treba da bude optimalno vlažno, mada dinja može da iskoristi i one rezerve vlage iz zemljišta koje su drugim biljkama nedostupne. U ovom pogledu je dinja slična korovskim vrstama - ima koren izuzetno jake usisne moći. Ipak, u sušnim sezonama dinja daje niske prinose, jer u nedostatku vlage cvetovi otpadaju, suše se već zametnuti podovi, a često se dešava da dobijaju nepravilan oblik, što bitno utiče na prinose i tržišnu vrednost ploda. Dinja lakše podnosi stresne uslove u odnosu na lubenicu, posebno visoke letnje temperature i što je značajnije, nisku relativnu vlažnost vazduha. Obilje sunčeve svetlosti, toplo i suvo vreme veoma pogoduju kvalitetu dinje, posebno sadžaju šećera, ukusu i aromatičnosti.

Uzgoj dinje. Dinja zahteva dobro drenirana i dobro aerisana zemljišta, koja uz to poseduju adekvatnu vododržljivost, kakva su recimo peskovito-glinoviata zemljišta u seriji lakih ilovača. Dobri rezultati uz navodnjavanje postižu se i na zemljištima lakšeg mehaničkog sastava, čak peskovitim, koja uz to imaju nešto povećan salinitet. S obzirom da su dinje vrlo osetljive na deficit potrebnog kiseonika kod disanja korenovog sistema, neophodno je merama osnovne i dopunske obrade stvoriti uslove visoke poroznosti i dobre aerisanosti zemljišta. Osnovna obrada se izvodi na dubinu od 35-40 cm i praćena je obaveznim klasičnim podrivanjem na dubinu 50-60 cm. Nakon toga izvode se 1-2 tanjiranja sa ciljem


AGROSVET

usitnjavanja krupnih grudvi. Postoji više načina primene organskih i mineralnih đubriva. Jedan od njih je da se nakon osnovne i dopunske obrade, izvuku brazde dubine 1015 cm na metar razmaka, te da se potom u svaku drugu brazdu puste, navodnjavanjem, rastvorena organska i mineralna đubriva. Uobičajeno je da se primenjuje klasični način primene dobro zgorelog stajnjaka i osnovno đubrenje NPK đubrivima u odgovarajućoj formulaciji pre izvođenja osnovne obrade. Posle toga pristupa se formiranju leja, pri čemu je važno da leja bude neznatno konveksna (zaobljena), kako bi se izbegla akumulacija vode na njoj. Kod rane proizvodnje je neophodno osnovnu obradu obaviti u jesen, a u proleće, čim se zemljište dovoljno prosuši, pristupiti formiranju leja. Nakon toga se postavljaju laterale, ukoliko se koristi navodnjavanje kap po kap, preko kojih se postavlja malč folija odgovarajućih osobina, zavisno od sezone gajenja i načina setve, odnosno rasađivanja. Direktnom setvom, u kućice, po hektaru se potroši od 4 - 6 kg semena. Ako se proizvodi rasad, dovoljno je 250 - 300 grama semena za hektar Dinja je tipična kalijumova biljka, s obzirom da kvalitet, odnosno sadržaj šećera, vrlo mnogo zavisi od pristupačnosti ovog elementa. Ukupne potrebe u pojedinim makro i mikroelementima zavise od agroekoloških uslova, odnosno sezone proizvodnje, obezbeđenosti zemljišta, sistema gajenja, intenziteta proizvodnje, sortimenta i dužine čuvanja. Za proizvodnju 1 t plodova iz zemljišta se u proseku iznese oko 1,5-3,2 kg N; 0,8-0,9 kg P2O5; 4,0 5,2 kg K2O, 1,0-1,5 kg CaO i 0,2-0,5 kg MgO.

Usev dinje dobro reaguje na đubrenje stajnjakom, ili pak huminskih kiselina naročito na lakim peskovitim zemljištima, siromašnim organskom materijom. Osim funkcije uravnoteženja vodnog i vazdušnog režima (veća vododržljivost, bolja aerisanost), primena stajnjaka ima značaja i u povećanju pufernog kapaciteta zemljišnog rastvora i korekciji eventualnih grešaka u đubrenju. Za dinju se primenjuje oko 40-50 t/ha dobro zgorelog stajnjaka. U cilju izbegavanja rizika zakorovljavanja zemljišta i prenošenja fitopatogenih oboljenja, poželjno je obaviti kompostiranje stajnjaka, čime se dodatno povećava njegova upotrebna vrednost. Azot stimuliše brz i snažan porast nadzemnih vegetativnih organa, u prvom redu lisne mase, koja štiti plodove od ožegotina. U postizanju visokih prinosa dinje neophodno je uneti 80 – 120 kg/ha azota, najbolje u formi nitratnih đubriva, s obzirom da amonijum jon može usloviti poremećaje u pristupačnosti fosfora i kalijuma, te neusklađenost fotosinteze, respiratorne funkcije i transpiracije (zatvaranje stoma). Deficit ovog elementa u ishrani useva manifestuje se hlorozom listova i ranom defolijacijom, koja ima određeni hronološki raspored. Fosfor stimuliše porast, kako nadzemne mase, tako i korenovog sistema. Posebno je važna količina pristupačnog fosfora u formiranju plodova. Fosfor se u zemljištu lako imobiliše, a pristupačnost u zemljišnom rastvoru zavisi od pH i količine eksudata korena. Lokalna primena fosfornih đubriva u zoni reda na dubini od 15 cm, omogućuje biljci lako usvajanje fosfora u inicijalnim fazama porasta kada se ovaj element usvaja u najvećim količinama. Kalijum ima veliki značaj u sintezi ugljenih hidrata u biljci. Utiče takođe na bujan porast i značajno poboljšava kvalitet plodova. Pošto se iz zemljišnog adsorptivnog kompleksa usvaja kao katjon K+, pojedini drugi elementi smanjuju njegovo usvajanje zbog kompeticije na koloidnoj miceli. To je čest slučaj na zaslanjenim zemljištima sa Na+, ili na karbonatnim sa Ca++. Važno je 28

napomenuti da se na zemljištima alkalne reakcije sa većim procentom rastvorljivih soli, ili na zaslanjenim zemljištima, za đubrenje koristi kalijum sulfat (K2SO4). Norma đubrenja iznosi 250-300 kg K2O/ha i budući da kalijum takođe nije lako mobilan, unosi se zajedno sa stajnjakom i fosforom. Štetni organizmi koji napadaju dinju. Većina sorti dinje osetljiva je na bolesti: plamenjaču (Pseudoperonospora cubensis), čađavu krastavost (Cladosporium cucumerianum), antraknozu (Colletotrichum lagenarium), fuzariozno uvenuće i traheomikozu (Fusarium solani i F. oxysporum), pepelnicu (Erysiphe cichoracearum), trulež i propadanje biljaka posle nicanja usled gljivične infekcije Phythium, Rhizoctonia i Sclerotinia spp. Pored ovih gljivičnih, dinju napadaju i virusne bolesti, naročito Virus mozaika krastavca. Protiv gljivičnih bolesti, od kojih su ipak najopasnije plamenjača i pepelnica, dinja se štiti plodoredom, zaprašivanjem semena, navodnjavanjem brazdama, prskanjem protiv plamenjače nekim od sredstava koje su sistemični fungicidi, a protiv pepelnice sredstvima na bazi sumpora. Od štetočina dinju napadaju larve sovica Melolontha spp., rovci Gryllothalpa grylothalpa, osa dinje Epilochna chrysomelina, larve žičnjaka Elateridae, lisne vaši, grinje, puževi itd. ali se retko javlja potreba za zaštitom biljaka od njih, jer u našim uslovima štete nisu ekonomski značajne (više o zaštiti dinje može se naći u Agrosvet, br. 64). Da li je nakon svega iznetog poznat odgovor na pitanje postavljeno u naslovu teksta? Možda nije ni bitno jer slasni plodovi dinje neutrališu svaku dilemu.


Talocuper SISTEMIČNI NUTRITIJENT, FUNGICID I BAKTERICID SA PREVENTIVNIM I KURATIVNIM EFEKTOM REGISTROVAN KAO NEORGANSKO ĐUBRIVO SA MIKROELEMENTOM BAKAR (Cu) 5 %. Molekul organo-bakarnog kompleksa sa dvostrukim delovanjem koje se iskazuje u stvaranju depozita preko kutikule ali i razmeštaja jona bakarnog kompleksa između kutikule i epidermalnih ćelija. Sadrži specifične penetrirajuće agense te ispoljava preventivno i kurativno delovanje na fitopatogene gljive i bakterije iz rodova: Phythoptora, Fusarium, Phythium, Rhizoctonia, Antracnosis, Alternaria, Mildiu, Armillaria, Rosellinia, Clavibacter michiganensis, Pseudomonas syringae, Xanthomonas campestres, Erwinia carotovora… Preparat Talocuper se može primeniti u usevima povrća, kao i zasadima voća, vinove loze i citrusa bilo folijarno u koncentraciji 0,15 - 0,2% (15-20 ml u 10 l vode) bilo navodnjavanjem u dozi od 2,0 – 6,0 l/ha (20 – 60 ml na 100 m2) u ranim vegetativnim i generativnim fazama. Broj tretmana preparatom Talocuper zavisi od “pritiska” patogena, odnosno tretmane obavljati svakih 15-ak dana u vreme perioda visokog rizika od infekcije i širenja oboljenja, a posebno u uslovima visoke vlažnosti vazduha. Preparat je visoko efikasan u niskoj koncentraciji. Odlikuje ga izuzetna stabilnost u zemljištu. Otporan prema razgradnji u zemljištu. Usaglašen je sa novom EU regulativom u pogledu očuvanja životne okoline zbog niske koncentracije primene.

Napomena Ne preporučuje se mešanje ni sa jednim drugim proizvodom (fungicidi, đubriva)


AGROSVET

TALOCUPER, PRIMENA U ZASADU DINJA↘ Priredila: Bojana Stanković, dipl. inž. polj.

K

ompanija Agromarket od ove godine u svojoj paleti proizvoda ima i preparat Talocuper, sistemični nutritijent, fungicid i baktericid sa preventivnim i kurativnim delovanjem. Aktivna materija je neorgansko đubrivo sa mikroelementom Bakar (Cu) 5%. Mehanizam delovanja se ispoljava tako što molekul organo-bakarnog kompleksa sa dvostrukim delovanjem, koje se iskazuje u stvaranju depozita preko kutikule ali i razmeštaja jona bakarnog kompleksa između kutikule i epidermalnih ćelija, tako da ima sistemično delovanje. Prema registraciji Talocuper je đubrivo koje se koristi za prihranu povrća, voća, vinove loze i agruma. Primenjuje se po potrebi. Doza primene za povrće, voće, vinovu lozu i agrume: folijarno 0,15-0,20 % u ranim vegetativnim i generativnim fazama i fertigaciono 2-6 l/ha na svakih 15 dana

Inače, prema podacima španske kompanije «Lida» u čijim laboratorijama je nastao preparat Talocuper, on ispoljava odlično delovanje na fitopatogene glive i bakterije iz rodova: Phiythoptora, Fusarium, Phythium, Rhizoctonia, Antracnosis, Alternaria, Armillaria, Rosellinia, kao i Clavibacter michiganensis, Pseudomonas syringae, Xsanthomonas campestres, Ervinia carotovora… Želja saradnika Stručne službe i službe Agroservisa je da preparat Talocuper ispita u proizvodnim uslovima i kod proizvođača koji je neopterećen prethodnim proizvodnim iskustvom. Ove godine, Zoran Stanković, proizvođač iz Osipaonice se odlučio da pored redovne proizvodnje lubenica, pokuša da proizvede na svojim njivama i dinju, prvi put otkako se bavi ratarstvom i povrtarstvom. Kako Zoran kaže «Osipaonica je mesto gde se proizvodi bostan, poznato je i po manifestaciji “Osipaonička bostanijada”, ali ja sam rešio da pokušam sa dinjom, pored bostana koji radim već godinama».

Zoran je izabrao je sortu, proizveo rasad, pripremio i nađubrio zemljište, postavio sistem kap po kap, rasadio dinju i pozvao našu stručnu službu, da mu pomogne oko prihrane i zaštite, jer kako sam kaže nema iskustva sa proizvodnjom dinje.

u punom cvetanju, gde se pokazalo da Talocuper ne utiče negativno na biljku kad je najosetljivija. Naravno, pored novog preparata u zaštiti su korišćeni i Fostonic 80 WP, Postalon 90, Teppeki, Actara, Borneo, koji su i standardi u zaštiti dinje.

Ali ova 2015. je specifična godina. Kišovito proleće, oscilacije dnevnih temperatura, velika vlažnost vazduha, sve je pogodovalo razvoju bakterioza, mikoza, a izuzetno blaga zima omogućila je prezimljavanje velikog broja insekata od kojih su neki vektori virusa. Od bolesti koje su se mogle uočiti, pojavila se pepelnica dinje (Erysiphe cichoracearum i Sphaeroteca fuligena), nešto kasnije plamenjača dinje (Pseudoperanospora cubensis), kao i fuzariozno uvenuće dinje (Fusarium solani i Fusarium oxysporum) .

Prvi rezultati koje je u specifičnoj godini kakva je 2015., ostvario niutritijent i fungicid Talocuper su ohrabrujući. Kako do sada nema preparata koji su registrovani samo za dinju, možemo slobodno reći da je Talocuper pokazao sve svoje dobre osobine kako u zaštiti, tako i u prihrani dinje i da se može preporučiti za dalju primenu.

Preparat Talocuper je kroz sistem kap po kap primenjen u dozi od 6 l/ha i u dva navrata. Prvi put nakon pojave prvih simptoma oboljenja, i još jednom preventivno za sprečavanje plamenjače i fuzarioza u odnosu na kontrolni zasad dinje. Pored ovog načina primene, Talocuper je primenjen i folijarno u dozi od 2 l/ha u tri navrata, na po 15 dana. Jedan tretman je obavljen 30

I za kraj ove naše priče, ono što je najvažnije, Zoranova priča. Reče Zoran da je veoma zadovoljan prinosom i zaradom sa svojih skromnih 20 ari ogleda sa dinjom. Koliko je zaradio nismo pitali, ali nam je rekao da je sa 20 ari ubrao je 3720 kg dinja. Zadovoljstvo na njegovom licu i plan da uz podršku stručnog tima kompanije Agromarket poveća površinu pod dinjom daje odgovor da je i zarada dobra. A u tim planovima za sezonu 2016., Talocuper ima garantovano mesto i u ishrani ali i u zaštiti.


AGROSVET

DRUGI PIŠU↘ Priredio: Dragan Đorđević

EU sankcije preporodile rusku poljoprivredu Tanjug, 29. 07. 2015. Austrijski ekonomisti su procenili da bi sankcije koje je EU uvela Rusiji i uz­ vratne mere Moskve mogle da koštaju Evropu oko 100 milijardi evra i više od dva miliona radnih mesta. Ruska privre­da je, s druge strane, doživela određene gubitke, rekao je ruski ministar poljo­ privrede Aleksandar Tkačev, ali je ruska poljoprivreda pod uticajem sankcija gotovo procvetala i u velikoj meri je uspela da svojim proizvodima zameni uvozne proizvode iz Evrope. Ruska vla­da najavila je da će u narednoj deceniji Rusija postati samoodrživa po pitanju prehrambenih proizvoda i da uopšte neće morati da ih uvozi od 2025. go­ dine. Posebna pažnja će biti posvećena agroindustrijskom kompleksu koji će dobiti 54 milijarde kako bi se domaćim proizvodima zamenio uvoz hrane. Da­nas, prema statistici, Rusija potpuno obezbeđuje potrebe svog stanovništva za žitom, uljem i šećerom. Žitom i uljem ona obezbeđuje još 50 miliona ljudi u inostranstvu. Proizvodnja mesa i mesn­ ih prerađevina je u periodu od januara do aprila porasla za 13,5 odsto u odno­su na isti period prošle godine i iznosi 680 hiljada tona. Iako je u velikoj meri severna zemlja, Rusija ima plodne zem­lje napretek, čak 55 odsto od ukupne površine u svetu najplodnije zemlje, cr­nice, nalazi se u Ruskoj Federaciji. Zato bi zasejane površine mogle vrlo brzo da se uveličaju, jer Rusija danas ima oko 41 milion hektara zemlje u zapuštenom stanju, koje su takve ostale još raspada SSSR-a. Poređenja radi, to je površina jednaka površini ora-

nica u Kanadi ili duplo veća nego u Francuskoj. Drugi važan resurs je radna snaga. Prema ne­kim ranijim procenama, u Rusiji ima 1,6 miliona ljudi sa visokim obrazovanjem u oblasti poljoprivrede. To je dva puta više nego u Sjedinjenim Američkim Državama. Broj zaposlenih u ruskoj poljoprivredi je oko 6,3 miliona ljudi, što je tri puta više nego u SAD. Između ostalog, više od četvrtine stanovništva Rusije živi u seoskoj sredini, što je oko 38 miliona ljudi. Rusija je drugo po veličini tržište za evropsku hranu i piće. Gubitak tako ogromnog tržišta veliki je udar za evropske proizvođače. Po ne­kim procenama, samo Moskva dnevno troši 37.000 tona hrane. Veruje se da su evropski farmeri zbog embarga izgubili oko 10 miliona evra. Zato oni protestuju nezadovoljni niskim cenama mesnih i mlečnih proizvoda, zahtevajući od svo­jih vlada da preduzmu mere i postignu dogovor sa Rusijom o ukidanju em­ barga, dok ruski poljoprivrednici traže da se embargo produži na što duži rok.

Težak put do uspešnog poljoprivrednika RTS, 3. 08. 2015. Usled loših privatizacija, zatvaranja fabrika i teškog puta do plate, mnogi se okreću poljoprivredi, posebno mladi. U boljoj poziciji su oni koji imaju zemlju, jer ona košta do čak 30.000 evra po hektaru. Od toga da li će u poljoprivredi uspeti i koliko će zaraditi zavisi od više faktora - ulag­anja, tržišta, ali i vremenskih prilika. Onima koji tek ulaze u poljoprivrednu proizvodnju stručnjaci preporučuju povrtarstvo i proizvodnju rasada jer su ulaganja mala, obrt kapitala brz, a zarada sigurna. Za

31

početnike sa malo zemlje, povrtastvo, posebno u plastenicima, može biti zlatna žica. Paprika, paradajz, krastavac u njemu rastu cele godine, a zbog visoke cene povrća kad mu vreme nije, brzo se vraća uloženo i stiže zarada. Najjed­nostavniji koštaju oko 15 evra po me­tru kvadratnom, a moderniji i do 55 evra. Iako ne postoji tačna računica, u startu su ulaganja u povrtarstvo manja nego za suvo ratarstvo za koje je potrebna i skupa mehanizacija, radna snaga, gorivo, đubrivo. Za npr. uzgajanje soje, od koje može da živi četvoročlana porodica, potrebno je najmanje 10 hektara, a za kukuruz, pšenicu, suncokret bar 40 hektara. “U voćarstvu je potrebno oko pola hektara modernog zasada jabuka, ili 0,6 do 0,8 hektara maline, kupine, jagode, 1,4 hektara višnje, odnosno 1,8 hektara šljive. To je jedna fina zarada za kratko vreme što može na mesečnom nivou da donese značajno više od jedne prosečne plate u Srbiji “, objašnjava pomoćnik ministra poljo­ privrede Nenad Katanić. Te troškove država može da smanji jer, između ostalog, subvencioniše kupovinu mehanizacije, opreme, plastenika, staklenika, podizanje višegodišnjih zasada, kupovinu sadnica, izgradnju silosa. “To znači da sve što vi investi­rate postoji mogućnost da se vrati od 40 do 55 procenata, u zavisnosti da li ste na marginalnom području ili ne”, ističe Katanić. Ono što sve početnike ne sme da obeshrabri jeste podatak da srpski poljoprivrednici za život zarađuju na četiri puta manjoj površini od evropskih farmera. To sa druge strane treba da ih ohrabri da ukrupne svoje posede kako bi postali konkurentniji na tržištu. Kako ostati GMO free? Danas, 12. 08. 2015. Srbija, u jednoj oblasti, ima ono što cela Evropa želi kompletan lanac proizvodnje soje koja nije genetski modifikovana.


AGROSVET

Naša zemlja ima dugu i uspešnu tradiciju u proizvodnji i pre­radi soje, i posle Italije najveći je evrop­ ski proizvođač. Srbija je i prva zemlja u regionu koja je regulisala promet i proizvodnju GM proizvoda, a takođe je i prva u regionu, 2009. u potpu­nosti zabranila promet GMO. I to je u ovom trenutku naša velika prednost, naročito ako se ima u vidu rastući trend zabrinutosti potrošača za zdravstvenu bezbednost hrane kao i korišćenje GM proizvoda. Međutim, i to bi uskoro mo­glo da se promeni. Preporuka EU, kao i Svetske trgovinske organizacije, jeste da se važeći zakon o GMO uskladi sa EU regulativom, jer je aktuelni zakon, koji deklarativno zabranjuje stavljanje u promet proizvoda od GMO, za njih neprihvatljiv. Najveći izazov u nared­nom periodu biće kako uskladiti za­konsku regulativu sa EU standardima, a pritom sačuvati domaću GMO free proizvodnju soje i lidersku poziciju koju Srbija ima na tržištu Evrope. Soja je postala centralna tema i u evropskoj poljoprivredi, industriji stočne hrane i prehrambenoj industriji. Evropskoj uniji godišnje nedostaje oko 35 miliona tona soje za stočnu hranu i taj deficit se nadoknađuje uglavnom uvozom iz prekookeanskih zemalja - SAD, Brazila i Argentine. Iz uvoza stiže oko 23 miliona tona sojine sačme i 12,5 miliona tona sojinog zrna, pri čemu čak dve trećine uvoza čini GM soja. Zato nabavka soje iz tradicionalnih zemalja uzgoja u velikoj meri ne odgovara željama evropske prerađivačke industrije, niti željama potrošača. S obzirom na to da EU ne zahteva označavanje prehrambenih proizvoda, odnosno životinja koje su hranjene GM stočnom hranom, mnoge države, članice EU, pronašle su način kako da zaštite svoje potrošače i ponude im pravo izbora. Zajedničko mnogim državama EU jeste da imaju implemen­tiran sistem za kontrolu i označavanje GMO free prehrambenih proizvoda. I Srbija je omogućila proizvođačima mesa, mleka i jaja da označe svoje proizvode oznakom kvaliteta “Hranjeno Dunav sojom”, što je garancija

upotrebe genetski nemodifikovane soje proiz­vedene u regionu Dunava na održiv način. Takođe, 14 zemalja duž Dunava potpisale su Dunav soja deklaraciju čiji je cilj da se bolje koriste domaći resursi i umanji zavisnost od uvezene GMO soje. Srbija je taj dokument potpisala 2013, što bi mogla da bude dobra polazna tačka za stvaranje jakog brenda gen­ etski nemodifikovanih proizvoda.

Politika podsticanja propa­danja poljoprivrede RTV, 15. 08. 2015. Višegodišnja pogrešna politika pod­sticaja poljoprivredne proizvodnje pogađa domaće povrtare. Zašto smo ovde “apostrofirali” povrtare, mada se u istom sosu sa njima nalaze i ratari. Pa, pre svega zato što je povrtarstvo najso­ fisticiranija i najprofitabilnija proizvod­nja, neka vrsta ICT u agraru i, drugo, što Srbija u toj grani, po prirodnim resur­ sima, može na evropskom i svetskom tržištu da bude konkurentnija nego u ratarstvu. Ima i treće, možda najvažnije. U Srbiji je već iznikao, bolje reći “samo­nikao” sloj povrtara poznatih ne samo širom Srbije, nego i diljem Evrope, od Berlina do Moskve. Treba li napominjati koliko je tu i vremena, i energije, i novca uloženo, da se po kvalitetu dostignu surovo efikasni Holanđani i da se sav­ladaju transportne i druge logističke prepreke da bi roba iz Srbije u pravi čas bila na pravom mestu. I sad nekome dune da višak kapitala, stečen ko zna kakvim poslovima, malo skloni, pardon investira u poljoprivredu. I šta će gde će nego

32

tamo gde može da se ogrebe i od države. Tu politiku, ruku na srce nije smislila nova vlast, nego ona odavno počivša, Demokratske stranke, ali je se i narodnjačka drži kao da joj je rod najrođeniji. Reč je o odluci da prilikom zakupa državne zemlje stočari imaju prioritet. Šta to znači? U najkraćem, dve stvari: prvo, kad dođe doba licit­ acije stočari imaju pravo da izaberu ono što im se sviđa i, drugo, zakup plaćaju po prosečnoj ceni, i to prošlogodišnjoj, koja je uvek niža od one po kojoj bi tu zemlju u regularnim uslovima dobili. To, međutim, nije kraj državnom pot­pomaganju stočara. Država, ustvari, stočarima daje novac dva puta: prvi put za podsticanje proizvodnje, a drugi put kad od njih te proizvode otkupljuje. Što je najgore ni sami stočari od takve poli­tike nemaju neke koristi. Jer više rade i više proizvode, a dobiju manje, pošto povećana proizvodnja obori cene. Zato uopšte nisu retki slučajevi da stočari čim zemlju dobiju u zakup odmah je izdaju u podzakup, po 100-200 evra većoj ceni, ratarima i povrtarima. A ima i slučajeva da ovi drugi kupe par stotina krava da bi na osnovu njih dobili zem­lju, bez namere da se bave stočarstvom. Sve u svemu, od ove politike podsti­caja koristi za stočarstvo nema, samo šteta za ratarstvo i povrtarstvo. To je manje-više generalno iskustvo sa svim državnim subvencijama i stimu­lacijama. One se vremenom pretvore u svoju suprotnost. Ne podstiču i ne povećavaju, nego smanjuju konkurent­ nost.


®

tEmEljno i ciljano na vaši.

Efikasan jEdinstvEn održiv ekonomičan


AGROSVET

OREGON, POUZDANOST KOJA TRAJE↘ Priredili: Duško Simić, dipl. inž. šumarstva; Božidar Stoiljković

strane (današnji levi i desni zub lanca). Prvi Cox Chiper lanac je prodat novembra 1947. godine i kao takav do danas se upotrebljava širom sveta, a ova godina se uzima kao godina revolucionarnog pronalaska u seči drveta.

R

ad sa današnim motornim testerama ne može se zamisliti bez upotrebe kvalitetne rezne garniture. Kompanija „Blount“ vlasnik brenda Oregon je najveći svetski proizvođač lanaca, vodilica i lančanika za motorne testere. S druge strane, kompanija Agromarket, kao jedan od vodećih distributera garden opreme na području zapadnog Balkana je generalni uvoznik Oregon opreme za Srbiju, BiH, Crnu Goru i Kosovo. Sa razvojem i usavršavanjem motornih testera razvijao se i Oregon uvodeći različite inovacije na tržište, objedinujući poslednja saznanja iz oblasti sečenja i bezbednosti na radu. Na taj način razvijeni su mnogi proizvodi koji daju maksimalnu efikasnost i bezbednost naročito kada se kombinuju sa motornim testerama.

Razvoj brenda OREGON otpočeo je sredinom XX veka, tačnije 1947. godine, osnivanjem firme Oregon Chain Saw Manufacturing Corporation od strane Joseph Budford Cox koji je došao na ideju da konstruiše C oblik zuba lanca, tako što je posmatrao larvu drvene bube koja izgriza drvo naizmenično sa leve i desne

Danas Oregon® deluje širom sveta i prisutan je na tržistima preko 100 zemalja. Proizvodi sa prepoznatljivim logom i crvenim slovima proizvode se u fabrikama u Portlandu (Oregon, SAD), Gvelfu (Ontario, Kanada), Fuzhou (Kina) i Kuritibi kod Sao Paola u Brazilu. Iz ovih proizvodnih pogona proizvodi se dostavljaju do distributivnih centara u Tokiju (Japan), Moskvi (Rusija), Tjuksbriju (Velika Britanija), Tibing (Nemačka), Lionu (Francuska), Varbergu u (Švedska) i Mon-Sen-Žiberu/Korselju (Belgija). Iz distributivnih centara preko uvoznika i distributera kvalitetni proizvodi pod nazivom Oregon stižu do krajnjih kupaca. Pored proizvoda za šumarstvo Oregon dizajnira i proizvodi opremu za korisnike i profesionalce u baštama, vrtovima, poljoprivredi i građevinarstvu. U svom asortimanu ovaj brend nudi različite tipove lanaca, vodilica, lančanika, turpija, reznih alata i rezervnih delova za motorne kose i kosačice, kao i proizvode vezane za bezbednost i zaštitu na radu. Prilikom rada sa motornim testerama i kosama veoma je važna zaštita korisnika jer se radi o opasnim mašinama koje mogu izazvati ozbiljne povrede korisnika usled nepa34

žnje. Zbog toga Oregon u svojoj ponudi ima visoko kvalitetnu zaštitnu opremu koja svojim dizajnom, ergonomijom, visokim stepenom zaštite obezbeđuje veliku slobodu pokreta i maksimalnu efikasnost. Upotreba zaštitne opreme u Srbiji je obavezna na osnovu Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu. Istovremeno, podzakonskim aktom, Pravilnikom o posebnim merama zaštite na radu u šumarstvu, definisano je da svaki radnik koji koristi motornu testeru u seči mora biti opremljen zaštitnim sredstvima (šlem, pantalone sa zaštitom, rukavice sa zaštitom, obuća sa rebrastim đonom i zaštitom, sredstvo za zaštitu sluha). Prateći sve propisane normative, ne samo u našoj zemlji, zaštitna oprema brenda Oregon ispunjava bezbedonosne zahteve Class 1 (brzina lanca do 20 m/s) i Class 2 (brzina lanca do 24 m/s) standarda. Primenom Oregon zaštine opreme postiže se najviši nivo bezbednosti kod radnika angažovanih na seči i izradi drvnih sortimenata. U ovom tekstu dali smo samo kratku informaciju, a o kompletnoj ponudi brenda Oregon može se pisati i pričati „na široko“. Ipak više informacija o Oregon proizvodima možete pronaći na internet stranici http://www.oregonproducts.rs/. Jednostavno, Oregon se čita i izgovara širom sveta jednako, a znači pouzdanost koja traje.


Ponosni na visoke prinose. Borealis L.A.T nudi najkvalitetnija pojedinačna i kompleksna mineralna đubriva za ishranu biljaka. Pored toga što obezbeđujemo sve neophodne hranljive elemente za poljoprivredne kulture, naš stručni tim pruža agronomsku i tehničku podršku korisnicima kako bi zajednički postigli visoke prinose. Više o kvalitetu i vrstama đubriva koje nudimo saznajte na našem sajtu www.borealis-lat.com

Naša granulisana đubriva: NAC 27 N UREA 46 N COMPLEX 15/15/15+7SO3+Zn COMPLEX 16/16/16 COMPLEX 6/12/18+20SO3 COMPLEX 20/20+7SO3+Zn MAP 12/52

T L.A. s i l orea rivrede B d štan u poljop ja a n a i došl i na sajm 09-15 m o r b l Do er ha Sadu od t s a u M ovom uN

• FERTILIZER • TECHNICAL N PRODUCTS

www.borealis-lat.com


AGROSVET

EKOLOŠKE CRTICE↘ Priredio: Dragan Đorđević

Najtoplija mesta na planeti U poslednjih deset godina od kada su NASA i ostale svemirske agencije počele da mere temperaturu “na daljinu”, satelitski, najmodernija tehnologija omogućila je da se izmere tempe­rature iz najvećih zabiti naše planete, gde čovek nije uspeo da dopremi svoje “zemaljske” instrumente i rezultati su bili – zapanjujući. Prilikom ispitivanja koje je trajalo sedam godina pažljivog skeniranja svake zemljine “pore”, satelit je prepoznao jednu pustinju na teritoriji današnjeg Irana, koje je definitivno najtoplije mesto na svetu. U pet od sedam godina istraživanja, Pustinja Lut bila je najusijanija tačka na Zemlji, a 2005. tu je zabeležena nestvarna temperatura od 70,73 0C.

Otopljena trećina Arktika, pojavio se “grolar” Globalne temperature su u porastu, na Arktiku se za manje od če-

tvrt veka otopilo 30 odsto leda, a u Kanadi je ulo­vljen beli medved čija je DNK analiza pokazala da je to već druga generacija mešavina belog medveda i grizlija - grolar, izjavio je juče profesor Slobodan Simonović sa Univerziteta Zapadnog Ontarija u Kanadi. Profesor je za Da­nas govorio o klimatskim promenama kao o globalnim promenama i njiho­vom uticaju na poplave, suše, klizišta i poplave. Prošlogodišne poplave u Srbiji bile su lokalna manifestacija po­ sledica globalnih promena, a preven­cija katastrofa i ublažavanje njihovih posledica postaje prioritet na najvišim političkim nivoima i u medunarodnim organizacijama, rekao je Simonović, koji je u Beogradu održao predavanje povodom izlaska publikacije “Vode Srbije - u vremenu prilagođavanja na klimatske promene”. Publikaciju je izdala Agencija za zaštitu životne sre­dine. Simonović je rekao da postoji ve­lika saglasnost u tome da će klimatske promene izazvati veću učestalost

36

eks­tremnih posledica kao što su poplave, suše, klizišta i požari. Razlog zašto umesto o klimatskim promenama govori o globalnim, je što se modifi­ kacijom hidrološkog ciklusa menjaju fizički uslovi u kojima se voda formira i zatim to diktira promenu uslova pod kojima treba tom vodom upravljati, rekao je profesor. Kao primer je naveo činjenicu da se globalna temperatura menja i da je, kako kaže, očigledno u porastu. “Ako uporedimo površinu Arktika pod ledenim pokrivačem iz septembra 1979. i 2012, smanjenje površine pod ledom iznosi otprilike 30 odsto, a to znači da je za 23 godine na Arktiku nestala trećina površine pod ledom”, rekao je Simonović. Prema njegovim rečima, izazov u upravljanju vodnim resursima je upravljanje siste­mom, kroz pojedince, organizacije i društvo u okviru životne sredine, tako da se postigne najbolji mogući rezultat. On precizira da do sada u Srbiji ne postoji takav opšti model za upravljanje vodnim resursima i da ova publikacija predstavlja prvi, značajan korak u pravcu iznalaženja pravog upravljačkog modela i identifikacije uslova za njegovu primenu u vodo­ privrednim aktivnostima u Srbiji. Inače, u Srbiji su od 2000. godine od prirodnih nepogoda najučestalije bile poplave (53 %) i ekstremne temperature (27 %), zatim slede zemljotresi (13 %) i epidemije (7 %).

Škotska zabranjuje GMO useve Škotska će zabraniti uzgoj genetski modifikovanih useva, objavilo je ministarstvo poljoprivrede. Ministar Ričard Lok­hed rekao je da Škotska vlada nije spremna da se “kocka” sa budućnošću poljoprivrednog sektora vrednog četrnaest mi­lijardi funti. Najavio je da će Škotska zatražiti da se isključi iz dogovora na nivou EU, a koji se tiče uzgoja GMO useva. No, čelnik škotskih poljoprivrednika Skot Voker razočaran je pote­zom vlade. “Druge zemlje podstiču biotehnologiju tamo gde je poželjna i mi bi morali da sledimo taj primer. Ti usevi mogli bi da imaju važnu ulogu u održivoj poljoprivredi i istovremeno u zaštiti okoline do koje je nama u Škotskoj izuzetno stalo”, istakao je Voker.


AGROSVET

FitoFert I HRANA I LEK↘

Priredio: Goran Radovanović, dipl. inž. polj.

respektabilnom poljoprivrednom proizvodnjom, a samim tim i država sa ozbiljnom ponudom na svetskom tržištu hrane.. Rana i pravovremena upotreba proizvoda brenda Fitofert, počev od formulacija FF Kristal 10:40:10, FF HumiFlex, FF HumiStart, FF AminoFlex-, a u novije vreme i linija Energy proizvoda, među kojima se izdvajaju BioFlex, Root (5-55-10), pH Green, Combivit i drugi, utiče na maksimalno obezbeđenje genetskog potencijala gajenih biljkaka.

Ž

iveći u tržišnim uslovima, zvali ih kapitalističkim, neoliberalnim, ili kako god, gde vlada surova konkurencija i borba za opstanak, nameće nam se imperativ profesionalizma u svim delatnostima. Kako biti profesionalan u nekoj poljoprivrednoj proizvodnji? Jedno od rešenja može biti pristup koji razvija kompanija Agromarket, a to je da se trudi da na put ka profesionalizmu ukaže sopstvenim primerom, organizujući sopstvenu savremenu proizvodnju ratarskog bilja, voća vinove loze, organizuje stručna predavanja, dane polja, štampa ogromne tiraže besplatnog stručnog časopisa Agrosvet, brošura i drugih pomoćnih sredstava, te organizuje agroservis. Prisutan je na društvenim mrežama i web nebu, čime pokušava da uz korak sa vremenom olakša kontakt sa svojim komitentima, a na obostranu korist i zadovoljstvo.

tehnologije, a time i hraniva. Naša služba se trudi još i da vrhunsku profesionalnu tehnologiju učini dostupnom i najmanjim proizvođačima. Tako možemo da očekujemo intenziviranje proizvodnje na svim nivoima, što generalno dovodi do veće akumulacije kapitala. Istovremeno, saradnici na terenu sugerišu proizvođačima savremenu tehnologiju i nesebično deljenje informacija, te se pozitivni talas širi poput nekog korisnog virusa. Kada većina proizvođača reši da isproba makar na delu proizvodne površine ponuđenu tehnologiju, verujemo da ćemo postati država sa

U kasnijem periodu gajenja nastupaju takozvani specijali Tomato, Melon, Pepper, Berry, Active, Balance, FF HumiSuper, FF BorMax 20, FF Calcium 15, FF Calcium Organo 30 i drugi, a na kraju za vrhunski kvalitet i prinos, organoleptička svojstva i zdravstvenu ispravnost FF Kristal 4:10:40, kao i Energy Finish 0:10:45... Ponavljamo da biljka, hraneći se, iz zemljišta iznosi preko 70 makro, sekundarnih i mikro elemenata, a od toga su joj je najneophodniji nekih 17. Upotrebom nešto starije tehnologije, a to je kod većine naših najčešći slučaj, biljkama se daju svega 3 elementa (NPK). Uzimamo, a ne vraćamo! Ukoliko biljci u ishrani nedostaje neki element, ona usled poremećaja fizioloških procesa u biljnom tkivu, počinje da pokazuje određene simptome na listu. To su najčešće odstupanja od standardnog izgleda biljnog tkiva vezanog za određenu biljnu vrstu, ili čak i za varijetet (malformacije, deformacije, hloroze i na kraju i nekroze – odumiranje tkiva).

U okviru kompletnog asortimana poljoprivrednih repromaterijala izdvaja se brend FitoFert, proizvod domaće fabrike Fertico doo iz Niša, koja posluje u sklopu Agromarket Grupa. Sa ponosom ističemo ovaj sada već dobro poznati brend hraniva, koji kod sve većeg broja zadovoljnih proizvođača izmamljuje osmehe.

Dakle, gladna biljka će najpre pokazati da joj nešto nedostaje, a zatim će se i razboleti.

Suština uspešne proizvodnje je u preciznosti primene savremene

To se dešava iz razloga osnažene strukture tkiva i aktivnijeg fiziološ-

Gotovo nikada nije moguće pronaći list neke biljke, koji izgleda lepo i izbalansirano uhranjeno, a da se na njemu jave simptomi nekog fitopatogena, pa čak i štetočine.

37


AGROSVET

kog sistema. Dakle takva biljka poseduje snažniji „imunitet“ i znatno teže biva napadnuta štetočinama i fitopatogenima, a poseduje i pojačanu tolerantnost na stresne uslove (temperatura, svetlost, UV zračenje, vlaga, CO2/O2...). Kada u proizvodnji imamo tako snažne biljke, onda će i pesticidi koje koristimo imati bolje dejstvo, ili ćemo čak redukovati njihovu upotrebu. Snažne i zdrave biljke, dobro nahranjene formulacijama FitoFert, duže i više plodonose, te se snižava cena koštanja jedinice proizvoda i povećava se konkurentnost na tržištu, a time raste i profitabilnost prizvodnje.

Uvećanje proizvodne investicije na konto prihrane je zanemarljivo, jer smo u najnovijim proizvodnim ogledima došli do podataka da 1 kilogram kristalnih vodotopivih hraniva FitoFert iz najnovije Energy linije proizvoda daje čitavih 77,5 kg plodova (konkretno paradajza). Dakle prihrana u jednom kilogramu paradajza učestvuje sa oko 2,8 dinara. Spram svih ostalih gotovo fiksnih troškova ovo je zaista zanemarljiv izdatak za hranu i lek. Sugerišemo da, ukoliko niste radili sa nama, na jednom malom delu svoje proizvodne površine isprobate naše proizvode i tehnologiju i sami se uverite u isplativost.

38

Za sve detalje oko primene pomenute tehnologije, kao i kompletnog asortimana naše firme, a posebno FitoFert proizvoda, stoji Vam na raspolaganju Stručna Služba Agromarketa.



AGROSVET

40


AGROSVET

41


AGROSVET

BRŠLJAN, ĐAVOLJA ILI ANĐEOSKA BILJKA↘ Priredila: Olivera Gavrilović dipl. inž. polj.

B

io je simbol trajnosti, snage i postojanje želje. Po predanjima, ova zimzelena puzavica ljudima može doneti najveću sreću ili neslućenu tragediju. Bršljan, odnosno Hedera helix L. pripada familiji Araliaceae. Rasprostranjen je u srednjoj i južnoj Evropi, na Krimu i Kavkazu, a na severu se prostire do Baltičkog mora. Stabljika bršljana može doživeti i 200 do 300 godina, a otkrivene su jedinke stare i 450 godina. Ova drvenasta lijana se penje uz vertikalnu podlogu ili puzi po zemlji. Može da dostigne visinu do 30 m i prečnik stabla do 20 cm. Cvetovi su skupljeni u glavičaste cvasti, belozelenkaste boje. Plodovi su okruglaste plavičastocrne bobice. Cveta u septembaru i oktobru, a plodovi sazrevaju u martu i aprilu. Raste na izgled dosta sporo i dugo živi. Otporan je na sve vremenske uslove i lako se raznožava.

verovao je da u biljkama žive bogovi i duhovi i daju im lekovite sposobnosti. U prošlim vremenima bršljan je bio simbol plodnosti i besmrtnosti. Razlog tome verovatno je činjenica što je izuzetno otporan i ostaje zelen tokom cele godine. Davno su vernici praktikovali da svoje mrtve stavljaju na podlogu od bršljanovog lišća. Slike bršljana mogu se naći u mnogim srednjovekovnim crkvama, a bršljan se i danas nalazi na mnogim grobovima. U antičkim su se vremenima često pojavljivali zajedno bršljan i vino. Senovit, hladan izgled bršljana protivteža je vatrenom karakteru vina. Dionis, grčki bog vina, intoksikacije i plodnosti, jedan je od takvih primera. Nakon rođenja spasio ga je Po jednim autorima bršljan ili Hedera je dobio ime po grčkoj reči hedra, odnosno podloga ili tlo jer je biljka pričvršćena za podlogu. Drugi navode da ime potiče od keltske reči hedea ili uže, na koje bršljanovo stablo donekle liči. Trće tumačenje je od reči helix, odnosno zavojit, spiralan. Legenda o bršljanu stvorena je još pre 6000 godina u starom Egiptu. Po zapisima s papirusa on je bio simbol trajnosti, snage i postojanje želje. Smatran je biljkom boga Ozirisa i označavao je besmrtnost. Hipokrat, “otac medicine” (460. - 375. godine p.n.e.), pomogao je da bršljan stekne veliku popularnost. On, međutim, nije znao ništa o lekovitim sastojcima bršljana. Umesto toga,

Bršljan predstavlja jednu od najstarije gajenih dekorativnih vrsta. Služi za ozelenjavanje vertikalih podloga, za pokrivanje zemljišta u senci gde stvara pokrivač. Gaji se i kao saksijska kultura. Otporan je na dim, prašinu i otrovne gasove, čime je omogućeno široko gajenje po gradovima i u industrijskim zonama. Svi delovi bršljana su gorkog ukusa i otrovni, a najotrovnije su bobice - plodovi. 42


AGROSVET

izdanak bršljana, zbog čega taj bog nosi epitet “Kissos” - bršljan. Budući da je čvrsto pripijen uz drvo, bršljan je često simbol vernosti i srećnog braka. Zbog svoje fleksibilnosti i obmotavanja oko podloge pri rastu, bršljan je i simbol ženstvenosti. Tako neki tvrde da je život u kući obrasloj bršljanom znak sigurne blagodeti i zaštite od negativnih vibracija, a drugi pak da donosi nesreću, kao i da svake sedme godine u takvim objektima mora umreti jedan ukućanin, a da se devojka koja živi u takvoj kući, sigurno neće udati. I upravo to dvojstvo verovanja o bršljanu stavlja ga na svetlu, anđeosku ili tamnu, đavolju stranu. Laboratorijska istraživanja su pokazala da ova biljka ima supstancu koja veoma jako i brzo utiče na nervni sistem. Listovi, spreda tamni, a s naličja svetlozeleni, sadrže lekovite supstance saponine i različite kiseline, pa se iz njih proizvodi ekstrakt prospan koji lekovito deluje na disajne puteve. Zahvaljujući visokom sadržaju saponina, bršljan je odličan ekspektorans (olakšava iskašljavanje) i sekretolitik (razređuje gustu sluz). Kod suvog kašlja dovodi do popuštanja spazma (grča) bronhijalne muskulature, čime se ublažava nadražaj na kašalj. Ove osobine učinile se da je u farmaceutskoj industriji neizostavan dodatak sirupima za iskašljavanje. Pokazalo se da

saponini deluju i protiv bakterija i virusa. U narodnoj medicini je korišćenje bršljana izrazito rašireno, mnogo više no u zvaničnoj. Prema predanju, sokovi listova bršljana već u malim količinama deluju na krvne žile i srce, leče belo pranje, katar creva i želuca, regulišu neredovne menstruacije. Bršljan je vrlo delotvoran i u spoljnoj upotrebi, posebno u lečenju kurijih očiju i celulita. Spolja se primenjuje kod reumatizma, gihta, kožnih bolesti i dr. Ovome se može dodati i nikada proučena ali verodostojna činjenica da drveće u prirodi obavijeno granama bršljana, duže živi od stabala koje ne štiti bršljan. Anđeoska ili đavolja biljka ostaje večno pitanje. A bršljan traje i traje.

43


AGROSVET

PČELARENJE ↘ Priredio: Dragan Đorđević

je nešto niža u odnosu na spoljašnju sredinu. Međutim, spoljašnji deo klubeta ima oko 7 0C, dok kritična temperatura u centru, gde je matica iznosi 14 0C. Da bi se formiralo leglo, neophodna je temperatura od 32-36 0C, a na periferiji klubeta može biti i 14 0C. Zbog toga je potrebno utopljavanje društva koje se ne vrši u septembru već u decembru i januaru mesecu. Za utopljavanje se koriste stiropor ili hartija.

Košnicama do biznisa Kako bi obezbedio solidnu zaradu mladima i povećao proizvodnju meda, grad Šabac po­ klonio je po pet košnica pčelarima početnicima. Košnice sa rojevima dobilo je 35 medara. Vrednost ovog projekta je tri miliona dinara. ”Proizvodnja meda je unosan posao i sve se može izvesti i ostvariti značajan profit. Mladi pčelari imali su obavezu da prođu seminar kod starijih kolega, da polože ispit i tako steknu pravo na košnice s rojevima”, kaže direktor Di­rekcije za poljoprivredu Vladimir Špegar. Dodaje da je obaveza korisnika donacije da za tri godine povećaju broj košnica tri puta. Sa više od 200 tona meda godišnje, šabački kraj je jedan od najvećih proizvođača meda u Srbiji.

Priprema pčelinjeg društva za zimski period U našim agroekološkim uslovima priprema pčelinjeg društva za zimu počinje u avgustu mesecu kada pčele izbacuju trutove, tačnije sa završetkom poslednje paše. Međutim, kako bismo omogućili pčelama uspešno zimovanje moramo voditi računa da obezbedimo što kvalitetniju i bolju maticu, jer su njene vrednosti višestruke. Smrtnost mlađih matica je deset puta manja od trogodišnjih i tri puta od dvogodišnjih, a količina matičnog mleča kod mlađih matica je daleko veća, što omogućava formiranje kompaktnijeg klubeta. Prednosti

ovakvog klubeta ogledaju se u tome da pčele troše manje hrane, manje se iscrpljuju, ali donose više meda. Takođe, treba obezbediti dva kilograma meda po ulici, ali ako ga nema dovoljno, može se dodati i šećerni sirup kao dodatak medu. Opšta preporuka je da pčele zimuju na cvetnom medu. Jedino se ne preporučuje da to bude med od medljike, jer potiče od sokova opalog grožđa i voća. Važno je istaći kako ne treba ostavljati da zimuje društvo ispod pet ulica pčela, već ih treba spojiti sa jačim društvom. Najvitalnija pčela za zimovanje je ona koja se rađa iz legla nakon poslednje paše. Najkraće žive pčele koje su se izlegle u julu, dok nešto duže žive one izležene u septembru. Veoma je važno da pčele tokom zimovanja ne rade na nezi legla i na fermentaciji složenih šećera na fruktozu i glukozu. One pčele koje zimuju su dosta teže od letnjih, zbog izraženog masnog tkiva u trbuhu. Period zimovanja pčelinjeg života protiče kroz dve karakteristične i potpuno različite faze: faza biološkog mirovanja (klube bez legla) i faza ekološkog mirovanja (klube sa leglom). Faza biološkog mirovanja je najstabilniji period i pčele tada mogu da podnesu temperature i do 50 0C. Najkritičniji period je kod otopljenja, jer su pčele još uvek u fazi klubeta, a počinje leglo. Temperatura u košnici u fazi biološkog mirovanja 44

Pčelama je najveći problem obezbediti vodu. Relativna vlažnost vazduha u fazi biološkog mirovanja iznosi 40-50%, ali se povećava u fazi ekološkog mirovanja čak i do 80%. Zbog visoke relativne vlažnosti vazduha pčelama je neophodna i veća količina vode u odnosu na polen i nektar. Međutim, pčelama je najveći problem da obezbede vodu. U početku koriste vodu iz meda, kasnije sakupljaju kondenzovane kapi u procesu disanja, ali kada otopli, pčele formiraju grupu takozvanih vodonoša koje im blagovremeno obezbeđuju neophodnu količinu vode. Količina kiseonika u fazi biološkog mirovanja se smanjuje za 3% i iznosi 18%, ali se zato uvećava za 1-3% i iznosi 3-5%. Međutim, u fazi ekološkog mirovanja se sve dovodi u normalu. Tačnije, količina kiseonika je 21%, a ugljendioksida 0,03%. Jako je važno da prvo leglo bude sa čeone strane košnice, jer je priliv svežeg vazduha iznad leta košnice izraženiji. Kako bismo omogućili normalno zimovanje pčela moramo ispoštovati navedene činjenice i voditi računa da pčele tokom zime imaju adekvatne uslove za zdrav i normalan život. Sve ovo upućuje da je uloga pčelara u prezimljavanju pčelinjih društava izuzetno važna, a da će sve preduzete mere nege pčele obilato vratiti u narednoj sezoni.

web www.agromarket.rs facebook www.facebook.com/Agrosvet


Potpuna zaštita kruške, jabuke breskve i paradajza od: kruškine buve, krvave vaši, dudove štitaste vaši i bele leptiraste vaši.

DA ŠTETOČINE NEMAJU GDE DA SE SAKRIJU Bayer d.o.o. Omladinskih brigada 88b, 11070 Novi Beograd 011 20 70 252, www.bayercropscience.rs


AGROSVET

STOČARSKI KUTAK ↘ Priredio: Dragan Đorđević

Kriza se pojavila kao posledica pada tražnje za njihove proizvode u Kini, promeni navika u ishani, ali i efektu ruskog embarga, tj kontramera koje je uvela Rusija. Poljoprivrednici u Francus­koj već su izgubili pet milijardi evra zbog sankcija. Vlada je odlučila da izdvoji paket hitne pomoći od 600 miliona evra za podršku poljopri­vrednicima, ali oni smatraju ovu meru nedovoljnom i zahtevaju kraj rata sankci­jama sa Rusijom.

Zbog EU Francuzi gube stočne farme

Međudržavni problem zbog žednih krava

Proizvođači mleka i uzgajivači goveda i svinja u Francuskoj suočeni su sa brojnim proble­mima, a čak 10 odsto stočnih farmi nalazi se pred bankrotom. Francuski ministar poljo­privrede Stefan Le Fol istakao je da su hitne mere već preduzete, ali i da bi profesionalna udruženja morala da budu restrukturirana na dugi rok. Proizvođači mleka, kako je naveo, pogođeni su merom ukidanja kvota koju je donela Evropska unija, kao i padom potrošnje na glavnim tržištima, dok je uzgajivače svinja pogodila stagnacija cena mesa koja se kreće oko 1,30 evro po kilogramu. Najzad, proizvođači goveda morali bi da se prilagode situaciji povećane tražnje u smislu revalorizacije cena, smatra Le Fol.

Švajcarski vojni helikopteri upali su na francusku teritoriju - da bi žedne krave snabdeli vodom. To je nastavak akcije švajcarske vojske, koja se 20. jula odazvala pozivu da helikopterima od­nese vodu žednim kravama na pašnjacima u kantonu Vo u Švajcarskoj. Tada je saopšteno da je vojska na području jezera Žu uredila dva mesta za utovar vode za pojenje stoke. Upad u Francusku švajcarskih helikoptera nije, međutim, naišao na dobre reakcije lokalnih zvaničnika. Zvaničnik komune Les Rus Kristof Matez saopštio je da Švajcarska prethodno nije tražila odobrenje da njeni helikopteri slete na francusku teritoriju, pa da Francuska uopšte nije znala da se sprema takva akcija.

Besni farmeri pustili svinje u supermarkete Prilično prljave svinje napravile su pravi haos u jednom su­ permarketu u francuskom gradu Agen. Njih su pustili lokalni farmeri koji se žale da su cene za kupovinu njihovih proizvo­da toliko niske da ne mogu da popune svoje troškove.

Italija mora da dozvoli prodaju sireva od mleka u prahu Sir mocarela pravljen od mleka u prahu mogao bi uskoro da se nađe u prodaji u Italiji zbog evropskog principa slobode kretanja robe. EK je zatražila od Italije da izmeni propise kako bi se omogućila proizvodnja i prodaja sireva proizvedenih od zamenskih sastojaka. To je izazvalo negodovanje lokalnih proizvođača i pristalica domaće proizvodnje koji su ocenili da je reč o najnovijem “diktatu iz Evrope” i “jeresi”. Prema evropskim propisima, Italija treba da dozvoli domaćim proizvođačima da koriste ove sastojke. Italijansko Ministarstvo poljo­privrede je pokušalo da umiri proizvođače podsetivši ih da ukidanje zabrane neće uticati na sireve sa zaštićenim geografskim poreklom.

web www.agromarket.rs facebook www.facebook.com/Agrosvet 46


BESPLATNA REGISTRACIJA

web www.agromarket.rs facebook www.facebook.com/Agrosvet

Agromarket doo, Kraljevačkog bataljona 235/2, 34000 Kragujevac, PIB 102135211 (u daljem tekstu samo Agromarket) štiti privatnost korisnika u najvećoj mogućoj meri. Agromarket će potpisniku ove prijave besplatno slati SMS poruke i stručni časopis Agrosvet sa relevantnim i aktuelnim poljoprivrednim sadržajem iz oblasti zaštite bilja, agronomije, agroekonomije, meteorologije i slično. Agromarket se obavezuje da će u dobroj nameri koristiti prikupljene privatne podatke (e-mail adrese, imena i prezimena, i ostale podatke dobijene od korisnika), te da ih neće distribuirati, niti prodavati trećoj strani, osim uz dozvolu korisnika. Ako Agromarket odluči da promeni pravila privatnosti, obaveštenje o tome će korisnici primiti putem naših SMS poruka. Korisnici usluge u svakom trenutku mogu prestati primati besplatne SMS poruke i stručni časopis Agrosvet, usmenim obaveštenjem člana marketing tima kompanije Agromarket. Želim da se registrujem za besplatno dobijanje: 1. SMS poruka iz sledećih oblasti (zaokružiti) a) Ratarstvo b) Voćarstvo c) Povrtarstvo d) Vinogradarstvo 2. Stručnog časopisa Agrosvet (zaokružiti) Dajem saglasnost sa gore navedenim pravilima: Ime i prezime: Firma: Adresa: Mobilni telefon: E-mail adresa: Datum: Potpis:

KATALOG PESTICIDA 2014


NAMA VERUJU web www.agromarket.rs facebook www.facebook.com/Agrosvet


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.