ISTRAŽIVANJA o Ljudsk e tijelo j n čudesa m iza n a h e m
Baš kao kad zijevnemo nakon što smo vidjeli neku drugu osobu da zijeva, najnovija istraživanja sugerišu da je smijeh društvena mimikrija. Dakle, smijte se – i cijeli će se svijet smijati sa vama
Deset stvari koje NE ZNATE O SEBI L judsko tijelo čudesan je mehanizam, a ljudsko ponašanje još uvijek je enigma uprkos mnogobrojnim proučavanjima. Otkrivamo neke zanimljive stvari koje još uvijek ne znate o sebi i drugi-
ma. Časopis "Lajv Sajens" popisao je 10 zanimljivosti koje ne znamo o ljudskom tijelu:
1. VAŠA SE KOŽA SASTOJI OD ČETIRI BOJE Svaka vrsta kože, bez obzira na to koje ste rase, pokazaće se kremasto bijela. Blizu površine, krvne će žile dodati rumenu nijansu. Žuti pigment takođe dodaje boju sličnu slikarskom platnu. Na kraju, melanin koji je u tonu sepije, stvoren, inače, kao reakcija na ultraljubičasto zračenje, pojavljuje se u velikim količinama kao crna boja. Ove četiri nijanse miješaju se u različitim omjerima i stvaraju boju kože svih ljudi na Zemlji.
2. SVIJET SE SMIJE SA VAMA Baš kao kad zijevnemo nakon što smo vidjeli neku drugu osobu da zijeva, najnovija istraživanja sugerišu da je smijeh društvena mimikrija. Tuđi smijeh koji čujemo stimuliše područja u mozgu zadužena za facijalne pokrete, a mimikrija je jedan od najvažnijih alata društvenih interakcija. Smijanje, plakanje, kihanje i zijevanje ponekad je način da se stvore jake društvene spone u grupi. Dakle, smijte se – i cijeli će se svijet smijati sa vama.
3. RAST MOZGA UTICAO JE NA USKU ČELJUST
7. U JAJNICIMA SU HILJADE NEISKORIŠĆENIH JAJAŠACA
Evolucija nije savršena. Da je savršena, imali bismo nešto korisnije u glavi od umnjaka. Ponekad beskorisni dijelovi u organizmima ljudske i životinjskih vrsta ostaju samo zato što ne rade puno štete. Ali, umnjaci nisu uvijek značili samo visok račun kod oralnih hirurga. Davno, služili su kao koristan treći molar u mljevenju mesa. Kako se ljudski mozak razvijao, struktura čeljusti se smanjila, ostavljajući nas sa gusto nanizanim zubima.
Kada žena uđe u kasne 40-e ili rane 50-e, mjesečni ciklus koji kontroliše nivo hormona i priprema oplodnju jajnih ćelija prestaje. Jajnici proizvode sve manje estrogena, podstičući fizičke i emocionalne promjene u cijelom tijelu. Nerazvijeni folikuli ne oslobađaju jajne ćelije redovno kao i prije. Prosječna djevojka adolescentskih godina ima 34.000 nerazvijenih folikula, iako ih samo oko 350 sazrije za vrijeme života (prosječno jedan mjesečno). Bez potencijalne trudnoće na horizontu, mozak može zaustaviti upravljanje oslobađanja jajnih ćelija.
4. JEDEMO ZA MOZAK Iako čini samo dva posto naše ukupne tjelesne težine, mozak zahtijeva 20 posto kiseonika i kalorija koje unesemo u organizam. Kako bi naša glava bila dobro opskrbljena tim sredstvima, tri glavne moždane arterije stalno pumpaju kiseonik. Blokada ili pucanje u jednoj od arterija utiče na izgladnjivanje moždanih ćelija koje trebaju energiju da bi funkcionisale, onemogućujući funkciju kontrole tog područja. To zovemo moždani udar.
8. KOSTI PUCAJU DA SE TIJELO NAHRANI MINERALIMA Osim kao podrška organima i mišićima u tijelu, kosti pomažu regulisanje nivoa kalcijuma. Kosti, naime, sadrže fosfor i kalcijum, koji je potreban i mišićima i živcima. Ako tijelo nije opskrbljeno tim mineralom, određeni će hormoni uzrokovati prelom kostiju kako bi se postigla potrebna vanćelijska koncentracija kalcijuma.
5. STANIČNE VLASI NOSE SLUZ Većina ćelija u našem tijelu ima dijelove nalik na vlasi kose koje nazivamo ciliama i čija je svrha da pomaže u različitim funkcijama, od probave do slušanja. U nosu, cilije pomažu da se odvozi sluz iz nosne šupljine do grla. Hladno vrijeme usporava proces isušivanja, što uzrokuje neku vrstu barikade u nosu.
6. U PUBERTETU SE MIJENJA STRUKTURA MOZGA Znamo da su hormonalne promjene u tijelu potrebne radi poticanja rasta te da bi se organizam pripremio za reprodukciju. Ali, zašto je pubertet toliko emocionalno neugodan? Hormoni poput testosterona zapravo utiču na razvoj neurona u mozgu, a nastale promjene u strukturi mozga imaju za posljedicu promjene u ponašanju. Zato u tinejdžerskim godinama možemo očekivati emocionalnu nesigurnost, apatiju i slabu vještinu donošenja odluka. To će biti tako sve dok područje u frontalnom korteksu na postane zrelo.
9. POLOŽAJ TIJELA UTIČE NA PAMĆENJE Ne možeš se sjetiti naše godišnjice, mužiću? Klekni, onda, na jedno koljeno. Sjećanja su visoko utjelovljena u našim osjetilima. Miris ili zvuk mogu prizvati davne epizode iz našeg djetinjstva. Veze mogu biti očite ili komplikovanije. Nedavna studija pomogla je odgonetnuti neke od ovih tankih veza. Članak u magazinu Cognition tvrdi da ćemo se epizoda iz prošlosti brže i bolje prisjetiti ako smo u istom položaju tijela kao kad se to dogodilo.
10. ŽELUDAC IZLUČUJE KOROZIVNU KISELINU Postoji samo još jedna opasna tekućina koju vam ne mogu oduzeti radnici sigurnosti na aerodromima: i to samo zato što je u vašoj utrobi. Želučane ćelije luče klorovodikove kiseline, korozivni spoj koji se koristi u preradi teških metala u industriji. To može uništiti gvožđe, ali sluznica želuca je zid koji drži ovu otrovnu tekućinu sigurno unutar probavnog sistema.
Ako tijelo nije dovoljno sabdjeveno mineralima, određeni će hormoni uzrokovati prelom kostiju kako bi se postigla potrebna vanćelijska koncentracija kalcijuma BROJ 33 /
/ 31