SINERGIJA – Idejno cjelovito rješenje javnog prostora unutar skupa blokova Donjeg grada

Page 1

IDEJNO CJELOVITO RJEŠENJE JAVNOG PROSTORA UNUTAR SKUPA BLOKOVA DONJEG GRADA Akademska godina 2020./2021.

1


Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Preddiplomski studij arhitekture i urbanizma Preddiplomski studij dizajna Paralelna radionica vježbovnih kolegija STUDIO IV – Pejsažna arhitektura, VI. semestar Projektiranje – Industrijski dizajn 6, VI. semestar Projektiranje – Vizualne komunikacije 4, IV. semestar IDEJNO CJELOVITO RJEŠENJE JAVNOG PROSTORA UNUTAR SKUPA BLOKOVA DONJEG GRADA Akademska godina 2020./2021. Koordinatori kolegija prof.dr.sc. Bojana Bojanić Obad Šćitaroci, doc.art. Andrea Hercog, izv.prof.art. Tomislav Vlainić Voditeljice STUDIO IV – Pejsažna arhitektura asist. Kristina Perkov, asist. Ana Sopina Voditelji/ice Projektiranje – Industrijski dizajn 6 doc.art. Andrea Hercog, asist. Nika Pavlinek Voditelji/ice Projektiranje – Vizualne komunikacije 4 asist. Andrija Mudnić, asist. Dina Milovčić Demonstratorice Rea Novaković Matošić, Lucija Radelja

Studenti/ce Arhitekture i urbanizma Maria Čerkić, Vlatka Geceg, Viktorija Genzić, Lucian Glavan, Doria Gobić, Nina Grabovac, Gita Grah, Vito Grego, Tin Heljić, Fran Hodalj, Sanja Hokal, Sara Hrestak, Luka Jugovac, Andrea Junaković, Lucija Jung, Ivona Roca, Danica Runac, Stjepan Sorić, Tomislav Sorić, Barbara Srček, Marta Šarar, Nikola Škarec, Dino Špadina, Mia Šolaja, Vid Šešelj, Bernard Matej Štimac, Anja Tihomirović, Kaja Terze, Marinela Topić, Dora Vitlić, Karmen Žilić Studenti/ce Industrijskog dizajna Toni Bilić, Nola Bokun, Rina Crnjaković, Karlo Jelić, Paula Lasković, Lana Milinović, Iva Munkačević, Ana Nikšić, Andrija Stanković, Emma Vručinić Studenti/ce Vizualnih komunikacija Eva Bakrač, Ante Beović, Ema Božek, Lucija Burić, Marija Čop, Frano Jurić, Ines Kocijan, Tea Matijević, Lucija Pezer, Mia Ribić, Mare Roth, Mila Skalić Acuna, Iva Stanković, Luce Storić, Paula Štrugačevac, Ivana Šilić, Maja Štefanić, Lucija Tadić, Sara Zelić


zahvala Zahvala predstojnici Katedre za urbanizam, prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu Bojani Bojanić Obad Šćitaroci i voditelju Studija Dizajna Feđi Vukiću, koji su od samog početka podržali suradnju dvaju studija Arhitektonskog fakulteta. Zahvala svim nastavnicima Studija Arhitekture i urbanizma te Studija dizanja koji su sudjelovali u pripremi i provođenju Paralelne radionice, te gostima kritičarima koji su doprinijeli kvalitetnoj razradi studentskih projekata: Sanja Bencetić, Ivana Fabrio, Damir Gamulin, Sanja Gašparović, Andrea Hercog, Vedran Ivanković, Iva Kostešić, Damir Krajnik, Luka Krstulović, Kata Marunica, Dina Milovčić, Anka Mišetić, Ivan Mlinar, Ines Mravunac Sužnjević, Andrija Mudnić, Nika Pavlinek, Kristina Perkov, Ivana Podnar, Marko Rukavina, Ana Sopina, Filip Vidović, Tomislav Vlainić, Alen Žunić.


sadržaj UVOD 9 VODITELJI NASTAVE 11 ZADATAK I METODOLOGIJA 12 KONTEKST 12 UVOD U ZAJEDNIČKI ZADATAK 14 PROJEKTNI ZADATAK 18 METODOLOGIJA RADNOG PROCESA 24 IZVOĐENJE ZADATKA 28 TIJEK SEMESTRA 32 ZAJEDNIČKA PREDAVANJA KUPPPA + SD 33

Inkluzivni dizajn / Participativni dizajn / Dizajn bez stigmatizacije 40 izv.prof.art. Sanja Bencetić Urbanistički model obnove Donjeg grada – Blok 19, 42 izv.prof.dr.sc. Sanja Gašparović, prof.dr.sc. Tihomir Jukić Resimbolizacija grada nakon potresa 44 pred.dr.sc. Ivana Podnar Suvremena perivojna arhitektura / Kontekst –Koncept –Ideja– Scenarij 46 prof.dr.sc. Bojana Bojanić Obad Šćitaroci

Uvod u kolegij STUDIO IV – Pejsažna arhitektura 34 prof.dr.sc. Bojana Bojanić Obad Šćitaroci

Identitet i prostor 48 asist. Dina Milovčić, asist. Andrija Mudnić

Sociologija prostora 36 prof.dr.sc. Anka Mišetić

Interdisciplinarni pristup u edukaciji 51 projektanata, asist. Iva Kostešić

Tranzicije / participativne prakse / otpornost – metode istraživanja 38 izv.prof.mr.sc. Ivana Fabrio

MADE IN – Crafts & Design Narratives 52 Koraljka Vlajo


Materijali i konstrukcije u perivojnoj arhitekturi 54 prof.dr.sc. Damir Krajnik Urban Design – suvremene teme i pristupi 56 doc.dr.sc. Alen Žunić STUDENTSKI PROJEKTI 60 MAPA SUSTAVA PROJEKATA 62 TRŽNICA KULTURE 64 Fran Hodalj, Sanja Hokal, Luka Jugovac, Karlo Jelić, Lucija Pezer, Maja Štefanić ČVENK 70 Marija Čop, Andrija Stanković, Iva Stanković, Nikola Škarec, Vid Šešelj, Mariela Topić OSTAVIMO TRAG 76 Ante Beović, Viktorija Genzić, Nina Grabovac, Andrea Junaković, Mila Skalić Acuna, Emma Vručinić ZAGREBAČKA HOBOTNICA 82 Lana Milinović, Ivona Roca, Danica Runac, Ivana Šilić, Mia Šolaja, Lucija Tadić

ZGR8 (ZAGREB IS GREAT) 88 Rina Crnjaković, Mia Ribić, Barbara Srček, Marta Šarar, Anja Tihomirović, Sara Zelić DINAMO ZAGREB 94 Lucian Glavan, Vito Grego, Tin Heljić, Ines Kocijan, Ana Nikšić, Luce Storić MINI MEGA BLOK 100 Eva Bakrač, Toni Bilić, Lucija Burić, Stjepan Sorić, Tomislav Sorić, Bernard Matej Štimac SINERGIJA GRADA LJUDI 106 Gita Grah, Doria Gobić, Lucija Jung, Ema Božek, Nola Bokun NOVI PULS 112 Frano Jurić, Iva Munkačević, Mare Roth, Dino Špadina, Kaja Terze, Dora Vitlić, Karmen Žilić STARI PROSTOR – NOVE DIMENZIJE 118 Maria Čerkić, Sara Hrestak, Vlatka Geceg, Paula Lasković, Paula Strugačevac, Tea Matijević REFLEKSIJE 127


6


7

Anja Tihomirović: Zapadna pruga


8


uvod Dvostruki je zadatak postavljen pred skupinu studenata na tri vježbovna kolegija unutar dva preddiplomska studijska programa Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu – izrada Idejnog cjelovitog rješenja javnog prostora blokova Donjeg grada u Zagrebu i razvijanje interdisciplinarne suradnje studenata Studija Arhitekture i urbanizma, Studija dizajna smjer Industrijski dizajn i smjer Dizajn vizualnih komunikacija. Sinergija zadataka povezuje izradu idejnog rješenja javnog prostora izrađenog unutar vježbovnog kolegija STUDIO IV – Pejsažna arhitektura Katedre za urbanizam, prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu, izradu sustava proizvoda unutar kolegija Projektiranje – Industrijski dizajn 6 i razvoj vizualnog identiteta javnog prostora unutar kolegija Projektiranje – Vizualne komunikacije 4. Sinergija suradnje nadilazi rezultate pojedinačnih vježbovnih kolegija te uključuje doprinose različitih disciplina, razvijanje međusobnog dijaloga i dijaloga sa zajednicom te afirmiranje vrijednosti prostora s ciljem jačanja kulture javnog prostora, predmetne i vizualne kulture grada.

Prostor zadatka obuhvaća javni prostor Donjeg grada, čije je korištenje narušeno pandemijom COVID-19 od ožujka 2020. te posljedicama potresa iz ožujka i prosinca 2020. godine, koje su naglasile postojeće probleme zanemarivanja zagrebačkoga Donjeg grada i njegova javnog prostora. Provedenim istraživanjima studenti su prepoznali izazove trenutka koji traže rješavanje problema prometne, komunalne i sadržajne infrastrukture grada, problema društvenih zajednica i mogućnosti korištenja javnog prostora, te problema vizualnog i identitetskog sustava grada, koji se međusobno isprepliću. Kvalitetan javni prostor kao prostor življenja grada je nužan za urbanu obnovu i socijalnu revitalizaciju kojom se stvaraju nove vrijednosti zajednice.

9


uvod 10

Zadatak nosi složeni prostorni kontekst – kontekst obnove Zagreba nakon potresa i u jeku izazo­ va pandemije, kontekst povijesne, prostorne, društvene i simboličke slojevitosti Donjeg grada, te kontekst više mjerila razrade. Sustavnim radom, studenti nas postupno vode od prostora cijeloga grada (planerski), prema odabranom skupu blokova (urbanistički), odabranom javnom prostoru intervencije (projektantski), odabranim elementima urbane opreme (predmetno i detalji) te odabranim elementima vizualnih komunikacija (simbolično). Kontekst suradnje donosi izazove rada u skupinama od šestero (odnosno sedmero) studenata, te suradnje triju disciplina.

Iako je metodologija rada postavljena zadatkom, studenti su poticani da u zajedničkom radu i suradnji samostalno razvijaju vlastite afinitete, kreativni proces i način prezentiranja projekta. Razvijanje ravnoteže strukturiranog i slobodnog rada uz složenost zadatka, tražilo je od studenata da se odmaknu od ustaljenih procesa rada, kreiraju zajednički pristup projektu i model prezentacije te razviju sinergiju planiranja, projektiranja i dizajna.


voditelji nastave 11

ANA SOPINA Asistentica

KRISTINA PERKOV Asistentica

ANDREA HERCOG NIKA PAVLINEK Docentica Asistentica

DINA MILOVČIĆ Asistentica

ANDRIJA MUDNIĆ Asistent


zadatak i metodologija: 1/kontekst 12

Posljedice potresa (ožujak i prosinac 2020.) i pandemije COVID-19 (od ožujka 2020.) samo su naglasile postojeće probleme i zanemarivanje zagrebačkog Donjeg grada. Izazovi trenutka traže rješavanje problema (prostorne) infrastrukture grada, problema društvenih zajednica i problema identitetskog sustava koji se međusobno isprepliću. Brojne zgrade (vanjskog i unutarnjeg dijela blokova) su nakon potresa označene kao trajno ili privremeno neuporabive, a malobrojno stalni stanovnici Donjeg grada su iselili. Dosadašnja gustoća i substandardna izgradnja unutrašnjosti blokova, te neprimjereno korištena i zapuštena unutarnja dvorišta, stvorila su prostore nedostat­ nog društvenog standarda te razvila središta blokova nesigurnima. Problemi preopterećenosti automobilskim prometom, nedostatnog i neravnomjernog udjela perivojnih površina, gradskih sadržaja te drugih javnih prostora, potvrda su ne­ adekvatne infrastrukture Donjeg grada (komunalne, komunikacijske, sadržajne, društvene...).

Potresima je znatno oštećen središnji gradski prostor, kao središte kulturnog, društvenog i javnog života Zagreba. Time nije narušen povijesni identitet – već je izgubljen suvremeni identitet Donjeg grada. Jedan od najpoželjnijih gradskih prostora za život i rad, samo je u nekoliko mjeseci postao javni prostor izbjegavanja, nesigurnosti zajednice ali ne i klonulog duha. Javni prostor je prostor življenja grada, te je time nužan za urbanu obnovu i socijalnu revita­ lizaciju grada kojom će se stvoriti nove vrijednosti zajednice. Uz svjesnost da se ne možemo i ne smijemo vratiti u prethodno stanje (problema) potresa i pandemije, Donjem gradu je potrebno udahnuti novi život a stanovništvu razviti povjerenje u grad.


‘Opstojnost prostora vezana je za njegov kontinuitet i identitet. Grad kao prostor življenja ima svoju urbanu strukturu i arhitekturu. Ono što ga čini prostorom življenja jest njegov duh koji se gradi stoljećima, nadopunjavajući prošlost i stvarajući novo što nastavlja život. Pojavno zastrašujući potres nagriza kontinuitet i prijeti identitetu grada, ali još više prijeti uništiti duh stvaralaštva i opstojnosti. Svi mi koji istražujemo grad i njegovu opstojnost jednoglasno izjavljujemo da su duh i identitet grada oni koji će pomoći da izdržimo i obnovimo svoj grad, da kao građani i stručnjaci pokažemo da se ljubavlju i znanjem sve može.’ prof. dr. sc. Bojana Bojanić Obad Šćitaroci 29. ožujka 2020.

13


2/uvod u zajednički zadatak 14

Imajući u vidu kontekst razvoja i transformacije profesija te promijenjenog odnosa prema znanju i pristupu znanju, dolazi do potrebe za unapređenjem edukacijskih procesa koji prate transformacije u današnje doba postprofesija. K tome, disruptivne promjene u ekonomiji i tehnologiji kao i društvene te kulturne tendencije upozoravaju na potrebu stalnih inovacijskih mijena kao jedine održive taktike prilagođavanja na novonastale situacije. Razvoj tehnologije, metoda produkcije i utjecaj digitalnog okruženja, proširuju i isprepliću područja promišljanja, eksperimentiranja i oblikovanja unutar pojedinih disciplina, nadilazeći pritom dosadašnju podjelu na projektiranje prostora, predmeta i komunikacija, te njihovu materijalnu proizvodnju kao osnovni cilj projektantske djelatnosti. Suradnja obrazovnih programa Studija arhitekture i urbanizma te Studija dizajna uključuje dijalog sa zajednicom u svrhu jačanja kulture prostora, predmet­ ne i vizualne kulture.

Zadatak suradnje Preddiplomskog studija arhitekture i urbanizma (Katedra UPPPA) te Preddiplomskog studija dizajna (VK+ID) odnosi se na promišljanje i postavljanje idejnog cjelovitog rješenja javnog prostora skupa blokova Donjeg grada, djelujući sinergijski. Pri tome sinergija obuhvaća povezivanje i jačanje suradnje nastavnika i studenata Arhitektonskog fakulteta, u svrhu razvoja kompetentnosti mladih profesionalaca koji iz nje izlaze. Razvijanje sveobuhvatnog promišljanja neovisnog o mjerilu, postepeno utječe na osnaživanje participacije u planiranju, upravljanju i djelovanju unutar javnog prostora. Projektiranje prostorne i predmetne okoline uključuje dubinsko razumijevanje čovje­ kovih potreba; komunikacije, interakcije i doživ­ ljaja te blisku suradnju s članovima zajednice.


zadatak i metodologija

Timski rad počinje zajedničkim istraživanjem, dokumentiranjem i definiranjem projektnog zadatka koji integralno i konceptualno uključuje sve discipline. Proces cjelovitog promišljanja uključuje aktere iz područja sociologije, arhitekture i urbanizma, indu­ strijskog dizajna, dizajna vizualnih komunikacija i interakcija, s ciljem stvaranja promišljenih i smislenih ishoda u kontekstu komunikacijskog, predmetnog i prostornog opsega zadatka. Pitanja održivosti, otpornosti, etičnosti, režima korištenja, ali i prolaznosti, krhkosti i prilagodljivosti adresirane generativnim dizajnerskim procesima imaju potencijal stvoriti nove organizacijske sustave ali i formalna rješenja, koja se sagledavaju kroz ispre­ plitanje struka na konceptualnoj razini, te fina­ lnu razradu po disciplinama na izvedbenoj razini. Dizajn se ovdje tumači i kao proces, sredstvo, metodologija, iskustvo kojim je moguće adresirati široki raspon tema s jednako širokim ishodima, od prostorne, predmetne i komunikacijske okoline do strategija društvenih promjena.

15


16

Temeljne zajedničke vrijednosti koje trebaju biti zastupljene procesom:

Etika, empatija i odgovornost prema društvu i pojedincu, društvu i okolišu

Održivi razvoj, otpornost, inkluzivnost i participacija

Promicanje kulture: prostorne, predmetne, vizualne i osjetilne


Poznavanje i uvažavanje lokalnih kulturoloških i identitetskih vrijednosti

Interdisciplinarnost

Metodologija rada i procesi (projektiranje; design thinking)

Interakcije

Strateško promišljanje

Suvremeni digitalni alati produkcije i komuniciranja (prostor fizičkog isprepliće se s prostorom virtualnog)


3/projektni zadatak 18

Zadatak Paralelne radionice vježbovnih kolegija STUDIO IV – Pejsažna arhitektura (Preddiplomski studij arhitekture i urbanizma) te Projektiranje – Industrijski dizajn 6 i Projektiranje – Vizualne komunikacije 4 (Preddiplomski studij dizajna) u ljetnom semestru akademske godine 2020./2021. nastavak je zadatka Urbane obnove Donjeg grada, istraženog na vježbovnom kolegiju STUDIO III – Prostorno planiranje u zimskom semestru (Preddiplomski studij arhitekture i urbanizma). Cilj zadatka Urbane obnove Donjeg grada bio je utvrđivanje mogućnosti razvoja i preobrazbe neizgra­ đenih, neuređenih i/ili neprimjereno korištenih prostora kao potencijala za preobrazbu u otvo­ rene javne prostore grada. Predložene smjernice (modeli) urbane obnove cjelovitog prostora Donjeg grada (Studio III – Prostorno planiranje) će se provjeriti primjenom na javnom prostoru karakteristične morfološke cjeline donjogradskih blokova (Studio IV – Pejsažna arhitekture). Uvođenjem pejsažne arhitekture u proces urbane obnove Donjeg grada, nekoliko blokova se

promatra kao morfološka cjelina / skup (karakteristična jedinica sustava) koja može potaknuti novi način življenja i stvoriti novi način funkcioni­ ranja unutarnjih i vanjskih prostora donjogradskih blokova. Identifikacijom skupa blokova uspostavlja se novi sustav javne infrastrukture i jav­ nog prostora Donjeg grada. Javna infrastruktura pri tome obuhvaća komunalnu, transportnu i komunikacijsku infrastrukturu, urbanu održi­ vost, kvalitetu života i participaciju sudionika, tj. građana – koje povezuju javni prostor i sustav pejsažne arhitekture s izgrađenom strukturom grada, društvenom zajednicom i identitetima koje oni nose. Prostore trajno ili privremeno neuporabivih zgrada koje se ocijene da je potrebno ukloniti, ne treba nužno ponovno izgraditi. Oslobođeni gradski pro­ stori mogu postati nova mjesta u sustavu javnih prostora, novi perivojni ambijenti, novi ulazi i prolazi kroz blokove, trase novih kretanja, mjesta odvijanja novih sadržaja i programa, susreta i razmjene.


zadatak i metodologija

Prostor modernizacije grada može koristiti razne nove tehnologije, kojima se podiže sigurnost i standard Donjeg grada. Javni prostor je simbol uključivosti, participacije, održivosti i promjene gradskih blokova. Dostupan je svakome u bilo koje doba. Javni prostor čine projektirani prostori zajedno s ljudima koji u njemu žive i njihovim simboličnim sadržajima. Nude mogućnost interakcije, miješanja različitih sadržaja, zadovoljavaju socijalne, kulturološke, ekonomske i druge potrebe građana.

19

Oslobođeni gradski prostori mogu postati nova mjesta u sustavu javnih prostora, novi perivojni ambijenti, novi ulazi i prolazi kroz blokove, trase novih kretanja, mjesta odvijanja novih sadržaja i programa, susreta i razmjene


3/projektni zadatak 20

1/OBUHVAT Zadatak obuhvaća tri razine – planiranje, projektiranje i dizajn javnog pejsažnoperivojnog sustava Donjeg grada unutar tri prostorna obuhvata:

Rješavanjem prepoznatih problema te razradom ideje kroz tri razine prostorna obuhvata, razvoj projekta obuhvaća integralni proces konceptualiziranja, planiranja i projektiranja koji podrazumijeva prostornu, predmetnu i komunikacijsku dimenziju transformacije prostora, kroz koju budući projektanti uče kako raditi u interdisciplinarnim timovima u skladu sa lokalnom zajednicom, simbolikom i vrijednostima prostora.

Obuhvat Donjeg grada Model / pristup urbanoj obnovi Donjeg grada

Unutar obuhvata Donjeg grada uspostavlja se urbanističko-pejsažni sustav, koji proizlazi iz istraživanja i dokumentiranja socijalnog, prostornog i komunikacijskog potencijala urbane obnove cjelovitog prostora Donjeg grada (rezultat zadatka Urbane obnove Donjeg grada, vježbovnog kolegija Studio III – Prostorno planiranje). Model / pristup urbanoj obnovi je polazište razvoja potencijala i preobrazbe neizgrađenih / neuređenih / neprimjereno korištenih prostora Donjeg grada u otvorene javne prostore temeljene na istraživanjima, kritičkom promišljanju i sprezi prostora sa zajednicom.


zadatak i metodologija

Obuhvat (odabrane) morfološke cjeline Donjeg grada Cjeloviti koncept oblikovanja sustava javnih prostora skupa blokova Donjeg grada Unutar odabranog obuhvata morfološke cjeline / skupa blokova Donjeg grada postavlja se cjeloviti prostorni, predmetni i komunikacijski koncept.

Javni prostor unutar morfološke cjeline Donjeg grada Idejno cjelovito rješenje javnog prostora skupa blokova Donjeg grada

Unutar obuhvata javnog prostora skupa blokova Donjeg grada postavlja se cjelovito idejno rješenje, kojim su definirani sadržaji te pripadajući projektirani elementi unutarnjih dvorišta, ulazi i prolazi, infrastrukture, komunikacije, kretanja i interakcije. Njima se odgovara na projektni zadatak, baveći se ne samo formom i prostorom, već svakodnev­ nim životom i specifičnim aktivnostima te identitetskim obilježjima pojedinih blokova. Tako dolazi do vitalnog ispreplitanja interesa, znanja i iskustava različitih struka uključenih u proces i bolje povezanosti te razumijevanja zadatka i procesa, a konačno i kvalitetnijih timskih rješenja.


3/projektni zadatak 22

2/UVJETI UREĐENJA PROSTORA

3/KORIŠTENJE PROSTORA

Uvjeti uređenja prostora određeni su Generalnim urbanističkim planom grada Zagreba (Odluka o donošenju, SGGZ 16/07, 08/09, 07/13, 09/16, 12/16).

Idejno rješenje treba zadovoljiti prostornourbanističke, perivojno-oblikovne, funkcionalne i tehničke uvjete, temeljeći se na stvarnim potrebama aktivnih sudionika, tj. građana. Od idejnog cjelovitog rješenja očekuje se utemeljenost i smislenost koncepta, kreativnost, suvremenost, funkcionalnost, uporabnost i izvedivost. Cjelovito idejno rješenje treba afirmirati javni prostor Donjeg grada kao prostor pripadnosti, socijalnih interakcija, kulturnih i gospodarskih sadržaja te prostor komunikacije, inkluzije, par­ ticipacije, otpornosti, održivosti i sigurnosti. Javni prostor potrebno je razviti u sustav mje­ sta Donjeg grada. U rješenju je potrebno ponuditi prijedlog načina korištenja prostora te ga obrazložiti na razini sustava skupa blokova Donjeg grada.


zadatak i metodologija

4/PLANIRANJE / PROJEKTIRANJE / DIZAJN PROSTORA Planiranje / projektiranje / dizajn javnog prostora skupa blokova Donjeg grada obuhvaćaju osmišljavanje novih sadržaja te pripadajuće opreme: nove nasade, hodne plohe, elemente za sjedenje, opremu (koševi za otpatke i dr.), parkirališta bicikla, rasvjetu, te integrirani sustav informi­ ranja i komunikacije (signalizacija i prostorne grafike), kojima se stvara nov način prikaza slojeva javnog prostora Donjeg grada. Cilj je stvoriti inkluzivni javni prostor donjogradskih blokova za sve stanovnike i posjetitelje grada Zagreba, koji formi­ ra identitet grada. Javni prostor ostvarujemo kroz simboliku, potrebe, interakcije, društvene odnose i participaciju zajednice i uspostavljanje kvalitetnog odnosa privatnog i javnog, te stvaranje održivog, otpornog i sigurnog prostora Donjeg grada.

5/CILJ I PROCES IZRADE ZADATKA Izradom strategije i plana, te koncepta i cjelovitog idejnog rješenja unapređuje se odnos zajednice i javnog prostora koristeći oblikovno-konceptualne i tehničke metode perivojno-urbanističkog projektiranja, industrijskog dizajna i oblikovanja vizualnih komunikacija. Različita motrišta obogaćuju prostornu, predmetnu i komunikacijsku dimenziju.

6/METODOLOGIJA I RAZRADA ZADATKA — SADRŽAJ IDEJNOG RJEŠENJA Zadatak se razrađuje kroz sveobuhvatno promišljanje i poticanje participacije u procesu planiranja i projektiranja elemenata, komunikacija i interakcija u prostoru.

23


4/metodologija radnog procesa 24

Analiza, istraživanje i zaključci (4 tjedna) Razumijevanje sinergijskog pristupa planiranju / projektiranju / dizajnu i razrada modela urbane obnove Donjeg grada na odabranom skupu blokova ISKUSTVO I IMPRESIJA PROSTORA Istraživanje i dokumentiranje (promatranje društvenih interakcija i komunikacije u prostoru, foto i video dokumentacija, vizualni dnevnik) mogućnosti korištenja javnog prostora Donjeg grada ISTRAŽIVANJE PROSTORA / KRITIKA STANJA I MOGUĆNOSTI U PROSTORU Foto i video dokumentacija, upitnici, intervjui, izrada podloga, identificiranje kulturološkog, gospodarskog i komunikacijskog sadržaja te potencijala lokaliteta ; Kritička analiza + definiranje problema: situacije, prilike, potencijala

TEORETSKI OKVIR Uvid iz teorija sociologije, arhitekture, urbanizma i dizajna INSPIRACIJE I INTERPRETACIJE PRIMJERA Kritička analiza primjera ZAKLJUČCI I SINTEZA Redefinicija problema


zadatak i metodologija

Integracija i koncept / strategija (4 tjedna) Kreiranje vlastite podloge za izradu zadatka i definiranje konteksta / postavljanje koncepta / scenarija / varijanti idejnih rješenja CJELOVITI KONCEPT SUSTAVA JAVNOG PROSTORA ODABRANOG SKUPA BLOKOVA DONJEG GRADA Cjeloviti koncept rješenja / strategije obuhvaća prostornu, predmetnu i komunikacijsku dimenziju Iskazati temom provučenom kroz cjelovito rješenje (obuhvaća različita mjerila) – opisi, tlocrti, prostorni prikazi i usporedni primjeri koji omogućavaju vizualizaciju cjeline

VLASTITA PODLOGA ODABRANOG JAVNOG PROSTORA Genius loci, smjerovi i trase kretanja (usporediti ortofoto 1968. i 2020.); Evaluacija postojećeg stanja prema stupnju oštećenja pojedinih zgrada u potresima PROVJERA MOGUĆNOSTI KONCEPTA NA ODABRANOM SKUPU BLOKOVA Istraživanje postignute otpornosti i sigurnosti, istraživanje javne infrastrukture kao nužne za funkcioniranje grada, istraživanje odnosa urbanog i prirodnog u kontekstu klimatskih promjena, istraživanje mogućnosti kretanja i komuniciranja EKSPERIMENTIRANJE Interpretacija situacije u kontekstu novih sadržaja, prostora i potreba zajednice; Definiranje konteksta; Varijante i scenariji korištenja javnog prostora


4/metodologija radnog procesa Razrada i provjera (7 tjedana) Postizanje rezultata i promišljanje posljedica projekta RAZRADA I PROVJERA IDEJNOG CJELOVITOG RJEŠENJA JAVNOG PROSTORA Razrada rješenja na odabranom javnom prostoru: prostorna, predmetna i komunikacijska dimenzija; Evaluacija, provjera i predviđanje posljedica rješenja PROTOTIPOVI Scenariji, mockup, makete, modeli; Prostorni prikazi kroz scenarije uređenja i višenamjensko korištenje prostora te promjenu slike prostora kao posljedica promjena godišnjih doba i načina korištenja EVALUACIJA I SAMOEVALUACIJA Završna prezentacija idejnog cjelovitog rješenja – komentari gosta kritičara i samoevaluacija


zadatak i metodologija

KATALOŠKI PRIKAZ Kataloški prikaz s tehničkim rješenjima urbane opreme te sustava informiranja i komunikacije (signalizacija i prostorne grafike), iskazom materijala i vegetacije IDEJNO CJELOVITO RJEŠENJE JAVNOG PROSTORA UNUTAR SKUPA BLOKOVA DONJEG GRADA Sadrži: Tlocrte, presjeke, poglede, prostorne prikaze i detalje; Scenarije uređenja i višenamjenskog korištenja prostora; Promjene slika prostora kao posljedicu promjena godišnjih doba i scenarija korištenja prostora; Tekstualni prikaz koji slijedi metodologiju

Zadatak se razrađuje kroz sveobuhvatno promišljanje i poticanje participacije u procesu planiranja i projektiranja elemenata, komunikacija i interakcija u prostoru

27


5/izvođenje zadatka 28

Projektni zadatak izvodi se kao Paralelna radionica čime su obuhvaćena tri vježbovna kolegija unutar dva studijska programa Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu:

STUDIO IV – Pejsažna arhitektura

Projektiranje – Industrijski dizajn 6

Projektiranje – Vizualne komunikacije 4

VI. SEMESTAR PREDDIPLOMSKI STUDIJ ARHITEKTURE I URBANIZMA Koordinatorica kolegija: prof.dr.sc. Bojana Bojanić Obad Šćitaroci

VI. SEMESTAR PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIZAJNA Koordinatorica kolegija: doc.art. Andrea Hercog

IV. SEMESTAR PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIZAJNA Koordinator kolegija: izv.prof.art. Tomislav Vlainić


zadatak i metodologija

3 1 2 Zadatak Paralelne radionice studenti razrađuju u grupama, od kojih svaku grupu čine:

studenta/ice Studija arhitekture i urbanizma

student/ica Studija dizajna – smjer industrijski dizajn

studenta/ice Studija dizajna – smjer vizualne komunikacije


30

Barbara Srček: Portal


31


tijek semestra 32

Suradnja dvaju studijskih programa Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, na izradi zadatka Idejno cjelovito rješenje javnog prostora blokova Donjeg grada u Zagrebu, ostvarena je Paralelnom radionicom studenata i zajedničkim predavanjima nastavnika Katedre za urbanizam, prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu te Studija dizajna, smjera Industrijski dizajn i Vizualne komunikacije. Predavanja su održavana u terminu vježbovnog kolegija, tijekom ljetnog semestra akademske godine 2020./2021. Teme predavanja prate metodologiju rada i tijek razrade projektnog zadatka, te služe kao poticaj razvoju studentskih projekata. Uvod semestra čine međusobno upoznavanje studenata te analize i istraživanja Donjeg grada koje su studenti zaključili odabirom skupa blokova za daljnju razradu. Razumijevanje šireg prostornog konteksta i obnove Donjeg grada te prakticiranje sinergijskog pristupa planiranju / projektiranju / dizajnu potaknuta su predavanjima Uvod u kolegij (Bojanić Obad Šćitaroci), Sociologija prostora

(Mišetić), Metode istraživanja (Fabrio) i Inkluzivni dizajn (Bencetić). Integraciju sakupljenih znanja o Donjem gradu studenti primijenjuju na odabrani skup blokova te razvijaju koncepte i strategije rješenja javnog prostora. Definiranje konteksta projekta, postavljanje koncepta i scenarija razvojem varijantnih rješenja prate predavanja Urbanističkih modela obnove Donjeg grada (Gašparović), Resimbolizacije grada nakon potresa (Podnar), Suvremene perivojne arhitekture (Bojanić Obad Šćitaroci) i Identiteta prostora (Milovčić, Mudnić). Završnom razradom projekta studenti materijaliziraju prostorno, predmetno i vizualno rješenje odabranog javnog prostora Donjeg grada te postavljaju prostornu organizaciju, prototipove, kataloge, tehni­čka rješenja i prostorne prikaze. Postizanje rezultata i promišljanje posljedica projekata prate predavanja Interdisciplinarne edukacije projektanata (Kostešić), Narativa obrta i dizajna (Vlajo), Materijala i konstrukcija u perivojnoj arhitekturi (Krajnik) te Suvremenih tema i pristupa Urban Design-a (Žunić).


zajednička predavanja kupppa + sd Uvod u kolegij STUDIO IV – Pejsažna arhitektura prof.dr.sc. Bojana Bojanić Obad Šćitaroci Sociologija prostora prof.dr.sc. Anka Mišetić Tranzicije / participativne prakse / otpornost – metode istraživanja izv.prof.mr.sc. Ivana Fabrio Inkluzivni dizajn / Participativni dizajn / Dizajn bez stigmatizacije izv.prof.art. Sanja Bencetić Urbanistički model obnove Donjeg grada – Blok 19 izv.prof.dr.sc. Sanja Gašparović, prof.dr.sc. Tihomir Jukić (De)Konstrukcija identiteta grada – Kontraslika kao simbolički kapital pred.dr.sc. Ivana Podnar

Suvremena pejsažna arhitektura / Kontekst–Koncept–Ideja–Scenarij prof.dr.sc. Bojana Bojanić Obad Šćitaroci Identitet i prostor asist. Dina Milovčić, asist. Andrija Mudnić Interdisciplinarni pristup u edukaciji projektanata asist. Iva Kostešić MADE IN – Crafts & Design Narratives Koraljka Vlajo Primjena materijala i konstrukcija u arhitekturi vanjskih / otvorenih prostora prof.dr.sc. Damir Krajnik Urban Design – Suvremene teme i pristupi doc.dr.sc. Alen Žunić

33


Uvod u kolegij STUDIO IV – Pejsažna arhitektura 34

Gradovi se sastoje mnogo više od samog izgrađenog okoliša i fizičkog prostora koji zauzimaju: oni se doživljavaju i kroz tijelo. Kao ljudi, živimo, prolazimo i konstruiramo naš urbani prostor, oblikujući grad, koji zauzvrat oblikuje nas. Nastojimo istražiti mnoge načine na koje grad doživljavamo tijelom i kako urbani prostor utječe na tjelesnost onih koji prolaze ili borave unutar njega. Prof.dr.sc. BOJANA BOJANIĆ OBAD ŠĆITAROCI

Isprepletenost arhitekture, urbanog dizajna i planiranja uvodi i javne prostore kao jedan od oblika razvoja gradova. Fleksibilan i prilagodljiv javni prostor je jedan od elemenata izgradnje prostora grada i istovremeno jedan od dizajnerskih izazova u 21. stoljeću jer spaja naslijeđe i suvremenost. U svom položaju javni prostor grada je katkada i javno-privatni prostor koji daje kvalitetu, oblik i karakter gradu. Dijalog između javno-privatnog prostora i okolnog streetscape-a je od ključne važnosti za budući razvoj gradova, jer njihovo preoblikovanje pruža mogućnost za razvoj novih javnih prostora – urbanog pejsaža. Što trebamo tražiti od urbanog pejsaža 21. stoljeća? Istražujemo socijalne i prostorne implikacije novih životnih stilova, vrijednosti, stavova o prirodi i održivosti, te modele za budući život grada i obrasce urbanog otvorenog prostora – urbanog pejsaža koji bi ih mogli prilagoditi. Jedna od vitalnih uloga koju urbani perivoji imaju je pružanje prostora za izražavanje različitosti, kako osobne, tako i kulturne; ovo postavlja pitanja demokratskog osiguranja i pristupa javnom otvorenom prostoru. Između ostalog, sugerira se da bi trebalo


tijek semestra

preispitati ulogu urbane ulice kao javnog prostora. Društvene i kulturne vrijednosti otvorenog prostora uključuju odnos prema prirodi i želju za kontaktom s njom; suvremena shvaćanja ekologije nude novi uvid u načine kako služiti i ljudskim potrebama i širem ekološkom okviru urbanih struktura otvorenog prostora. Urbanosti javnog otvorenog prostora prijeti porast ‘virtualnih’ transakcija, otklanjajući potrebu za stvarnom, društvenom interakcijom, ali postoje i dokazi da upotreba nove komunikacijske tehnologije može povećati i poboljšati upotrebu otvorenog javnog prostora prostor; to može uključivati ​​angažman u produktivnom aspektu našeg krajolika. Kako stvaramo novi urbani pejsaž? Sustav kretanja je ključ upoznavanja prostora, koji modificira osjećaj prolaska kroz prostor. Hodanje postaje prvi čovjekov estetski čin, prodirući na teritorije kaosa, gradeći poredak na kojem se razvija arhitektura. Pri tome, perivojna arhitektura ima moć razbijanja dvojnosti izgrađenog i otvorenog prostora i znači mnogo više od puke dekorativnosti. Modeliramo kretanje, uspostavljamo sustav funkcija i podražaja, uspostavljamo odnos prostora i čovjeka, te prostora i materijala, uspoređujemo ponašanje u različitim dijelovima prostora, pronalazimo strukturu i fokuse. Promatramo adaptaciju i inkorporaciju rješenja i poboljšavamo osnovne funkcije. Predlažemo fleksibilniji pristup definiranju i korištenju otvorenog prostora, prepoznajući urbane pejsaže koji su fleksibilni i koji se stvaraju kao dio dinamičnog okvira urbanih struktura i mreža.

35


Sociologija prostora

36

Prof.dr.sc. ANKA MIŠETIĆ

U temelju svih prostornih istraživanja je interdisciplinarnost pristupa, povezivanje tehničkih, umjetničkih, društvenih i humanističkih područja. Taj pristup čita se i iz najvažnijih pojmova i koncepata suvremene urbane sociologije kojima se nastoje staviti u odnos i povezati različiti pristupi i aspekti doživljaja prostora. Kao dio šireg područja prostornih sociologija, i urbana sociologija oslanja se na tzv. socioprostorni pristup, tragajući za kompleksnim vezama između društva i prostora, prostora i kulture. Niz pojmova potrebnih da bi se sveobuhvatno govorilo o suvremenom urbanom prostoru pokazuju višeznačnost prostornih fenomena i njihovu povezanost s društvenim pitanjima. Prije svega to su pojmovi/koncepti: —javnost/javni prostor, —mjesto/nemjesto, —gentrifikacija, —participacija, —identitet, —baština. Uz njih se vežu i pojmovi poput društvenih normi i institucija, javne komunikacije i javnog mnijenja, društvenih aktera u prostoru, semantike prostora/značenja mjesta, simboličke identifikacije, socijalnog i urbanog identiteta, simbola identiteta, pluralnosti identiteta i s njom povezane ‘disonantne baštine’, vrijednosti i kulturnih obrazaca, načina i kvalitete života u cjelini.


37

Dino Špadina: Konflikt


Tranzicije / participativne prakse / otpornost – metode istraživanja 38

Izv.prof.mr.sc. IVANA FABRIO

Dizajnerska struka se razvila kao posljedica industrijske revolucije te je oblikovana tom paradigmom – no danas se, osobito u zapadnoj Europi i SAD-u, kreće prema postindustrijskoj stvarnosti. Taj je proces ubrzan i katastrofalnim utjecajem ekoloških, ekonomskih i društvenih kriza, te dodatno epidemijom COVID-19 virusa. Krhkosti sustava kojima svjedočimo, proizlaze djelom i iz hiperspecijalizacije funkcija, čime je povećana mogućnost kolapsa pod utjecajem nagle promjene. Sustav treba biti takav da bude sposoban učiti, reagirati i mijenjati se. Dizajnerska se struka također našla u krizi identiteta i procesu tranzicije, tražeći teritorije koji nadilaze trenutne disciplinske silose. Dizajneri, koji su po svojoj vokaciji ‘oni koji rješavaju probleme’, sve se češće bave promišljanjem sistema i strategija, osobito u kontekstu ugroženih životnih zajednica i okoliša. Studenti koji odrastaju u vrijeme turbulentnih promjena, pronalaze novi cilj svog djelovanja i usmjeravaju ambicije ka pronalaženju vrijednosti kroz djelovanje za opće dobro. Njihova se uloga usmjerila ka posredovanju koje povezuje druge discipline, ljude, predmete, sustave i ideje. Val društvenih inovacija koje su iz toga proizašle stvorio je velik potencijal u smislu društvenih resursa, mreža suradnika, peer-to-peer organizacija i open-source platformi. Rezultat je dinamična transformacija u kojoj se svijet mijenja prema održivoj budućnosti kroz promišljanje i definiranje novih životnih navika i sustava. Dinamična transformacija temelji se na međusobnoj povezanosti


tijek semestra

i međuovisnosti društvenog, ekonomskog, političkog i prirodnog sustava. Te su tranzicije usko povezane i s idejom kozmopolitskog lokalizma, životnog stila osnovanog na poziciji unutar koje su globalna rješenja oblikovana tako da odgovaraju lokalnim socijalnim i okolišnim uvjetima. Tako osmišljeni otporni sustavi sposobni su učiti iz okoline, adaptirati se, te se temeljem tog učenja oduprijeti prijetnjama, proizvesti učinkovita rješenja i promovirati participativne prakse.

Dizajneri, koji su po svojoj vokaciji ‘oni koji rješavaju probleme’, sve se češće bave promišljanjem sistema i strategija, osobito u kontekstu ugroženih životnih zajednica i okoliša

39


Inkluzivni dizajn / Participativni dizajn / Dizajn bez stigmatizacije 40

Izv.prof.art. SANJA BENCETIĆ

Inkluzivni dizajn Temeljno načelo inkluzivnog dizajna je suradnja sa stvarnim korisnicima tijekom cijelog procesa te suradnja s korisnicima koji imaju najviše poteškoća ili su iz procesa u potpunosti isključeni. Time se ne dizajniraju posebna rješenja za isključene korisnike, već se od njih uče stvarni problemi i osmišljavaju rješenja koja toj skupini omogućuju, a svima ostalima olakšavaju, korištenje. Na primjer, današnju oslabljenu i problematičnu komunikaciju između roditelja i djece moguće je poboljšati boravkom na igralištu koje je inspirirano i osmišljeno prema potrebama i problemima s kojima se nose djeca s autizmom i njihovi roditelji. Inkluzivni dizajn nam otvara novi pogled na različitosti među ljudima, pri čemu se naglasak ne stavlja na ograničenja i nedostatke u odnosu na ‘normalno’, već na otkrivanje mogućnosti i potencijala. Na primjer, prepoznaje se sposobnost osoba s mentalnim poteškoćama u obavljanju jednostavnih, ponavljajućih i dugotrajnih zadataka, s puno većom točnošću od osoba bez poteškoća. Danas postoji velik broj proizvoda, komunikacija, usluga i prostora koji su izuzetno inkluzivni, no ničime ne ističu inkluzivnost, već su jednostavno primjeri dobrog dizajna. Korisni i udobni svima koji ih trebaju, racionalni, nenametljivi i isplativi. Na primjer, veći i niže smješteni prekidači za rasvjetu i jednoručne slavine su svima uvelike olakšali svakodnevni život.


tijek semestra

Participativni dizajn U dizajnu proizvoda široke potrošnje i javne upotrebe važno je razumjeti sve skupine ljudi kojima je rješenje namijenjeno. Participativni dizajn je skup metoda kojima se korisnici i ostali zainteresirani uključuju u projekt dizajna, omogućavajući dizajnerima dubinsko razumijevanje aktivnosti, problema i potencijala. Na primjer, Fordovo odijelo treće životne dobi pomoglo je mladim dizajnerima da steknu dojam koliko se starenjem mijenja ergonomija i sposobnost upravljanja vozilom, no to nije bilo dovoljno za uspješan dizajn vozila. Temeljem tog iskustva, Ferrari je u svoje projektiranje uključio suradnike starije životne dobi, te detektirao i riješio sve ostale bitne aspekte životnog stila koji utječu na izbor vozila. Najvrjednija kvaliteta suradnje sa skupinama drugačijima od prosjeka je često otkrivanje inovativnih rješenja. Na primjer, u suradnji s korisnicima s mentalnim poteškoćama otkriven je potencijal vizualnog rastera koji olakšava snalaženje i potiče kreativnost, te je široko primjenjiv za sve a posebno za djecu. Dizajn bez stigmatizacije Čak i kada dizajniramo proizvode za određenu skupinu korisnika, ti proizvodi ne smiju biti stigmatizirajući, već trebaju poštivati integritet i identitet osobe. Nekvalitetan dizajn (npr. standardizirana invalidska kolica i klasična slušna pomagala) nametnut će osobi identitet invaliditeta, dok će kvalitetan dizajn (npr. dioptrijske naočale i slušna pomagala dizajnirana kao modni detalji) omogućiti korisnicima izbor te manifestaciju vlastitog identiteta.

41


Urbanistički model obnove Donjeg grada – Blok 19 42

Urbanom obnovom nužno je predvidjeti skup planskih mjera i uvjeta za funkcionalnu i kvalitativnu promjenu gospodarskih, društvenih, kulturnih, prostornih i okolišnih nedostataka zapuštenog gradskog središta. Rezultat provedbe sustavno promišljenog dugoročnog procesa trebao bi biti preobrazba Donjeg grada u najpoželjniju gradsku četvrt za život, odnosno obnova središta Zagreba koje se po dosezima modernizacije može usporediti sa drugim europskim metropolama. Izv.prof.dr.sc. SANJA GAŠPAROVIĆ

U sklopu izrade Programa cjelovite obnove povijesne jezgre Zagreba provedeno je i istraživanje s urbanističkog motrišta čiji je glavni cilj bio cjelovito sagledavanje prostora Donjeg grada. Utvrđene su prostorne, društvene i gospodarske promjene i njihova dinamika te obilježja stanja i ograničenja kao polazišta za definiranje urbanističkih smjernica za sustavnu obnovu. Uspostavljeni su urbanistički kriteriji za odabir primjerenog tipa preobrazbe blokova s ciljem poboljšanja kvalitete života, unapređenja identiteta povijesnog središta te identitetskog pozicioniranja pojedinih predjela (cjelina i/ili blokova). Istraženo je deset tema najvažnijih za osmišljavanje koncepta i provedbu cjelovite obnove blokova: izgrađena struktura, zaštita i očuvanje, sadržaji i aktivnosti, stanovanje, promet, zelene površine i javni prostori, imovinsko pravni aspekti, identitet i ambijenti, stupanj modernizacije, urbana sigurnost. Analizom svih 168 blokova Donjeg grada, a unutar cjelovitog modela obnove, ponuđena su i četiri karakteristična tipa obnove blokova obzirom na njihove strukturalne i funkcionalne preobrazbe, kao i imovinsko-pravnu mogućnost provedbe.


tijek semestra

Zaključci istraživanja naglašavaju neke od najvažnijih ciljeva koje bi temeljem urbanističkog modela u procesu obnove trebalo ostvariti: uspostavljanje interdisciplinarnog pristupa i participacije stanovnika, omogućavanje strukturne promjene na razini bloka i njegove unutrašnjosti, zadržavanje postojećih i privlačenje novih stanovnika, uspostavljanje mjera uravnoteženja omjera stanovanja, turizma i poslovnih sadržaja, unapređenje javnog gradskog prometa, destimuliranje tranzitnog prometa kroz Donji grad, unapređenje i prilagodba koncepta parkiranja/garažiranja, implementiranje koncepta zelene infrastrukture, uspostavljanje ravnomjernijeg rasporeda i udjela zelenih površina, sadržajno/tematsko profiliranje pojedinih predjela grada, te provedba nužne modernizacije i prilagodbe suvremenim potrebama.

Rezultat provedbe sustavno promišljenog dugoročnog procesa trebao bi biti preobrazba Donjeg grada u najpoželjniju gradsku četvrt za život, odnosno obnova središta Zagreba koje se po dosezima modernizacije može usporediti sa drugim europskim metropolama

43


(De)Konstrukcija identiteta grada – Kontraslika kao simbolički kapital 44

Pred.dr.sc. IVANA PODNAR

Potres 22. ožujka 2020. godine s epicentrom u Zagrebu ostavio je velike posljedice osobito na središte grada, koje se suočava se sa dvostrukom dekonstrukcijom – materijalna struktura grada je oštećena, najvažniji gradski simboli ostali su bez prepoznatljivih dijelova – no istovremeno se mijenja i mentalna slika, idejni koncept povezan s identitetskom slikom grada. Simboličke reprezentacije nisu slike, ali su od njih neodvojive, pri čemu je utjecaj međusoban – promijenjena slika grada utječe na simboličke vrijednosti koje se s njime povezuju. Važnost slika, pa čak i moć koja im se pripisuje, proizlazi iz naše dvostruke svijesti naspram slika – ako prihvatimo tehnokraciju kao dominantni društveni poredak zapadne civilizacije, racionalnost nas sprečava prepustiti se vjerovanju u animizam slike. Unatoč tomu svjedočimo kako su slike, posebno nakon 9/11, i dalje predmet ikonoklazma. Slike su još uvijek i žrtve i razlog sukoba. Iako se slikama grada ne klanjamo, one su više od čiste materije – potiču na solidarnost, osjećaj pripadnosti, ponosa, ljubavi... Slike ruševina ispred kojih stoje šokirani građani postali su vitalni znakovi koji posjeduju vlastiti život, neovisan o namjeri fotografa ili figura koje predstavlja. U mnoštvu slika koje su se nevjerojatnom brzinom proširile virtualnim prostorom, pojavili su se novi simboli grada. Te slike nisu rezultat planirane identitetske konstrukcije turističkog brendiranja i službene vizualne identifikacije mjesta – već slike nastale u trenutku, snimljene od afirmiranih i nepoznatih autora, bez prethodne agende ili jasne vizije daljnje fluktuacije. Neke od tih slika posve su novi ikonografski obrasci, dok su druge kontraslike prethodnih slika.


45

Ivona Roca: Uništeni dom


Suvremena pejsažna arhitektura / Kontekst–Koncept–Ideja–Scenarij Zamisao – predodžba - začeće ideje Koncept je proces u kojem ideja poprima oblik u percipiranom kontekstu.

46

Prof.dr.sc. BOJANA BOJANIĆ OBAD ŠĆITAROCI

Postoje tri osnovna pitanja koja rješavamo projektom: —Što postoji? Koji su postojeći uvjeti koji su nedovoljni da zadovolje naše potrebe, ciljeve i težnje? —Što nam je potrebno? Koji uvjeti ili odnosi moraju postojati da zadovolje naše potrebe i da postignemo naše ciljeve i težnje? —Kako ćemo to postići? Kakvo će prostorno uređenje osigurati uvjete i odnose koje želimo i kako bi se to moglo postići? Percepcija – Koncepcija – Imaginacija Pretpostavka projekta proizlazi iz konteksta oblikovanog percepcijom i imaginacijom. Projekcija ideja mjesta i vremenski tijek sazrijevanja stvaraju kompleksnost kompozicije koja se mjeri vrijednošću i različitošću dijelova koji ju stvaraju. Kompoziciju dijelova stvaramo koristeći linije povezivanja – koje snagom asocijacija mogu postati sve. Kada se linija koristi kao osnova kompozicije, priroda se može netaknuta inkorporirati. Trajna inspiracija jest preobrazba očitog. Grad je zbroj vremenskih akcija u kojemu su relevantna mjesta – ‘ne mjesta’ mobilnosti i zabave. Potrebno je aktivirati urbani pejsaž i to artikulacijom različitosti


tijek semestra

izgleda i namjena, a prostor je pritom potrebno razbiti u dinamične intervale akcija. Urbani pejsaž treba animacijom pretvoriti u kretanje i dinamiku koja stvara ansambl – jedinstvom različitosti i udruživanjem dijelova. Pejsažna arhitektura poništava dvojnost izgrađenog i otvorenog prostora aktivirajući boju, strukturu i miris, koji se doživljavaju kretanjem kroz niz intervala. Time se unosi svjetlost koja preobražava i stvora novo. Urbani pejsaž se s arhitekturom integrira bez vidljivih veza – platnom izgrađenog koje ga obavija, stvarajući topografiju koja se širi od izgrađenog prema van, poništavajući granice privatno–javno, aktivno–pasivno, izgrađeno–pejsaž.

Grad je zbroj vremenskih akcija u kojemu su relevantna mjesta – ‘ne mjesta’ mobilnosti i zabave. Potrebno je aktivirati urbani pejsaž i to artikulacijom različitosti izgleda i namjena, a prostor je pritom potrebno razbiti u dinamične intervale akcija

47


Identitet i prostor

48

Asist. DINA MILOVČIĆ Asist. ANDRIJA MUDNIĆ

Identitet nekog prostora određen je brojnim parametrima koji ga čine jedinstvenim te tvore cjelokupnu sliku. Tu sliku u urbanom kontekstu možemo zvati identitetom grada. Čine ga povijesne i kulturne značajke lokaliteta, javni prostor, sadržaji koji se u tom prostoru odvijaju te načini na koji ga korisnici prostora konzumiraju. Može biti definiran kroz gradske vizure (Eiffelov toranj u Parizu) ili projektiran poput logotipa I Amsterdam u Amsterdamu. Sam identitet grada nije ograničen na jedinstveni znak, već se proteže kroz signalistiku, urbanu opremu i arhitekturu prostora. Oblikovan je kulturnim, političkim i drugim sadržajima, povijesnim značajkama te percepcijom vlastitih građana ili posjetitelja. Primjer New Yorka donosi projektirani identitet (Wolff Olins, 2007.) koji, iako implementiran u svim segmentima komunikacije grada prema korisnicima, nije zaživio ni približno jako u percepciji građana i posjetitelja New Yorka, kao znak I<3NY Miltona Glasera, nastao u sklopu turističke kampanje 1977. godine. Moguće je zaključiti da projektirani (vizualni) identitet grada živi kao organizam koji nije moguće kontrolirati te u potpunosti predvidjeti njegov razvoj i primjenu u budućnosti. Primjer Zagreba pokazuje kako se percepcija identiteta grada mijenja prema okolnostima u kojima se grad nalazi. Donji grad kao specifična značajka identiteta Zagreba potpuno drugačije djeluje iz današnje perspektive, godinu i pol dana nakon potresa, obilježen posljedicama štete koja još uvijek nije sanirana. Grad se nalazi na prekretnici i jasna vizija razvoja još uvijek nije definirana te se identitet Zagreba tek treba iznova formirati.


49

Anja Tihomirović: Mace


Anja Tihomirović: Pingpong


Interdisciplinarni pristup u edukaciji projektanata

Asist. IVA KOSTEŠIĆ

Pregled povijesnih i suvremenih pristupa u edukaciji projektanata u području urbanizma, arhitekture i dizajna, u kojima se prepoznaje interdisciplinarni pristup, dan je pregledom odabranih primjera u Europi i SAD-u. Počeci interdisciplinarne edukacijske prakse vežu se uz školu Debschitz (Debschitz-Schule) koja djeluje u Münchenu od 1902. do 1914. g., te propagira tzv. ‘model fuzije’, tj. sinteze visoke i primijenjene umjetnosti. Taj model u međuratnom razdoblju preuzima škola Bauhaus (Staatliches Bauhaus), formirana 1919. g. integracijom Likovne akademije i van de Veldeove Škole za umjetnost i obrt. Po zatvaranju Bauhausa, s djelovanjem započinje Black Mountain College u SAD-u, kao jedna od brojnih edukacijskih institucija koja se dijelom nastavlja na učenja Bauhausa te postaje centar eksperimentalne umjetničke prakse. Kurikulum Black Mountain Colledge-a se temeljio na principima edukacije Johna Deweyja, pri čemu se težilo kolaboraciji, interdisciplinarnosti i eksperimentiranju. U okviru Visoke škole za oblikovanje u njemačkom gradu Ulmu (Hochschule für Gestaltung), razvijena je metodologija dizajna zasnovana na znanstvenoj objektivnosti i interdisciplinarnosti koja će činiti osnovu tzv. ulmskog modela (Ulmer Modell). Od suvremenih primjera izdvojen je studij urbanizma na TU Delft. Tzv. ‘Delftski pristup urbanizmu’ počiva na širokoj definiciji urbanizma gdje se on sagledava kao inherentno interdisciplinaran i bavi se, iz perspektive prostornog planiranja i projektiranja, realnim sociokulturnim, ekološkim i tehnološkim pitanjima koji imaju posredan ili neposredan utjecaj na urbani prostor.

51


MADE IN – Crafts & Design Narratives

52

MADE IN je platforma za istraživanje, dizajn i očuvanje baštine koja potiče nove kolaborativne prakse i razmjenu znanja između tradicionalnih obrtnika i suvremenog dizajna. Okuplja zanatlije, dizajnere, istraživače, kustose i teoretičare te posta­ vlja relevantna pitanja o temama naslijeđa i stvaralaštva u današnjem društvu. To čini kroz istraživanje i arhiviranje lokalnih zanata, vođenje radionica i rezidencijalnih projekata te promicanje ideja u putujućim izložbama. KORALJKA VLAJO

Ovakvi dijalozi, okupljeni oko tema mapiranja i arhiviranja lokalnih zanata te položaja i međusobnog odnosa dizajna i obrtništva u suvremenom društvu, doveli su do partnerstva između šest organizacija i institucija koje pripadaju sličnim geografskim, historijskim, kulturnim i društvenim kontekstima (Austrija, Hrvatska, Slovenija i Srbija). Uspostavljena je regionalna platforma, čija je prva iteracija, kao i dvogodišnje istraživanje i pripadajući rezultati (od arhiva obrtnika do projekata nastalih u suradnji dizajnera i obrtnika), predstavljena izložbom, web platformom madein-platform.com i publikacijom. Uz svoje brojne funkcije u području kulture, ovi akteri se bave projektima koji pristupaju temi obrtništva i dizajna s različitih pozicija. Izraz MADE IN odnosi se na anonimne proizvodnje, proizvodnje koje u određenoj mjeri ni nemaju doticaja s čovjekom, koje cvjetaju u zemljama Dalekog istoka. Naglašava poziciju dizajna


tijek semestra

u tržišno orijentiranoj, neoliberalnoj kapitalističkoj paradigmi, upućujući na njegove izvore – obrtništvo i izradu predmeta, koji su od dizajna bili neodvojivi sve do nastupa industrijalizacije. Danas, kad se nalazimo na rubu tehnološke revolucije, javlja se potreba da iznova postavimo pitanja o svojem fizičkom i virtualnom prostoru: GDJE je nešto izrađeno? TKO je to izradio? OD ČEGA je izrađeno? OTKUD to dolazi? I tako dalje.

Izraz MADE IN odnosi se na anonimne proizvodnje, proizvodnje koje u određenoj mjeri ni nemaju doticaja s čovjekom, koje cvjetaju u zemljama Dalekog istoka. Naglašava poziciju dizajna u tržišno orijentiranoj, neoliberalnoj kapitalističkoj paradigmi, upućujući na njegove izvore – obrtništvo i izradu predmeta, koji su od dizajna bili neodvojivi sve do nastupa industrijalizacije

53


Primjena materijala i konstrukcija u arhitekturi vanjskih / otvorenih prostora 54

Prof.dr.sc. DAMIR KRAJNIK

Vanjski/otvoreni prostori podrazumijevaju privatne i javne (gradske) prostore koje karakteriziraju specifični uvjeti korištenja – izloženost atmosferskim utjecajima (promjene temperature, oborine i sl.), specifičnim konstruktivnim opterećenjima i uvjetima javne uporabe (okupljanje velikog broja ljudi, vandalizam, različiti režimi održavanja). Time je poznavanje i razumijevanje materijala i konstruktivnih principa nužno kako bi proces projektiranja i izvedbe rezultirao kvalitetnom i trajnom materijalizacijom arhitektonske ideje, pri čemu čimbenici odabira materijala, konstrukcija i elemenata kojima se oblikovno artikulira određeni prostor mogu biti vrlo različiti. Odabir može uvjetovati osnovna ideja (koncept) uređenja prostora, no također i sam materijal odnosno konstrukcija svojim karakteristikama/posebnostima može definirati koncept oblikovanja. Odabir može ovisiti i o tome želi li se naglasiti dvodimenzionalnost ili trodimenzionalnost prostora, stvoriti jedinstvena ili kolažirana ploha, statičan ili dinamičan prostor i sl., a može proizlaziti i iz primijenjene projektantske metode (uklapanja/kontrasta), uvjeta okoliša, načina (uvjeta) uporabe, referiranja na određeni povijesni odnosno regionalni stil, filozofiju i sl. Oblikovanjem je moguće demonstrirati i suvremena tehnološka dostignuća. Svojstva pojedinih materijala određuju moguće načine njihove primjene odnosno korištenja za izvedbu arhitektonskog uređenja vanjskih prostora, pri čemu materijali mogu biti prikladni za izvedbu potkonstrukcija, konstrukcija, vertikalnih i horizontalnih obloga te izolacija/brtvila/ razdjelnih slojeva, dok pojedini ‘materijali’ mogu biti korišteni i kao samostalni funkcionalni i/ili oblikovni elementi.


tijek semestra

Hodne plohe su kao konstrukcija prisutne u gotovo svim projektima vanjskih prostora. Osim oblikovnog definiranja prostora, hodne površine imaju funkciju prijenosa opterećenja kolnog i/ili pješačkog prometa na temeljno tlo, pri čemu osnovne elemente konstrukcije čine podloga, donji stroj, gornji stroj i završni sloj (pokrov). Podlogu čini priležeće tlo, dok donji stroj predstavlja sloj uređenoga temeljnog tla odgovarajuće nosivosti odnosno modula zbijenosti za očekivana opterećenja pri uporabi, s minimalnim nagibom za odvodnju procjedne vode iz gornjeg stroja. Gornji stroj ima funkciju nosivog i protumraznog (drenažnog) sloja i u pravilu izvodi se nasipom drobljenoga kamenog materijala valjanog na potrebni modul stišljivosti/zbijenosti. Završni sloj predstavlja oblikovni element konstrukcije, pri čemu debljina (visina), tehničke karakteristike i način izvedbe ovise o odabranome materijalu, očekivanim opterećenjima tijekom uporabe i sl. Konstrukcije završnoga sloja možemo podijeliti na nevezane i vezane, pri čemu nevezane konstrukcije formiraju pojedinačni elementi koji nisu čvrsto vezani, a vezane konstrukcije čine kompaktne vezane strukture.

55


Urban Design – Suvremene teme i pristupi 56

Pregled tema urban design-a polazi od inicijalnog uvođenja pojma u njegovom specifičnom značenju, od strane Josep Lluís Serta (konferencija na Harvardu, 1956.), do recentnih intervencija u svjetskim gradovima i ambicioznih planova za budućnost.

Doc.dr.sc. ALEN ŽUNIĆ

Fokus na 21. stoljeće je prezentiran kritičkim tekstovima i publikacijama koje su potaknule novo promišljanje o gradu (R. Koolhaas, ‘What Ever Happened to Urbanism’) te ključnim autorima koji najbolje oblikuju urban design scenu danas. Jedan od predstavnika je Bjarke Ingels čiji je CopenHill, remek djelo sinteze urbanizma, pejsažnog oblikovanja i arhitekture, jedan od rijetkih primjera gdje zgrada postaje javni prostor, u spoju s neatraktivnim, ali visokosofisticiranim sadržajem poput spalionice otpada. Sve snažnija povezanost urban designa i umjetnosti polazi od eksperimenata Olafura Eliassona do intervencija Anisha Kapoora koji pokazuje kako je u današnje vrijeme urbanizma spektakla za aktivaciju javnog prostora (nažalost) dovoljna jedna instagrammable skulptura (‘The Bean’). Pogled prema budućnosti daje spoj urban designa i novih tehnologija (machine landscapes, smart city pristupi) te pojava platformskog urbanizma u kojem trgovi, parkovi i ulice nisu više limitirani samo na fizičke okvire već paralelno ‘žive’ i u virtualnom svijetu. Nadolazeće kategorije urban designa obuhvaćaju vizije gradova


tijek semestra

za druge planete (BIG, Foster+Partners, SpaceX), teme planetarnosti i terraforminga koje su već dio edukacijskog curriculuma ruske Strelke. Veliki je shift u percepciji mjerila na kojem danas projektiramo, gdje se po uzoru na knjigu B. Fullerova ‘Operating Manual for Spaceship Earth’ sve češće cijeli planet promatra kao jedan grad i ekosustav – pa u tom kontekstu i nastaje Ingelsov MasterPlanet – urban design projekt za Zemlju.

Pogled prema budućnosti daje spoj urban designa i novih tehnologija (machine landscapes, smart city pristupi) te pojava platformskog urbanizma u kojem trgovi, parkovi i ulice nisu više limitirani samo na fizičke okvire već paralelno ‘žive’ i u virtualnom svijetu

57


58


59


studentski projekti 60

TRŽNICA KULTURE Kultura, tržnica, ateljei, aktivacija umjetnika i participacija građana Fran Hodalj, Sanja Hokal, Luka Jugovac, Karlo Jelić, Lucija Pezer, Maja Štefanić Mentorice: Kristina Perkov, Dina Milovčić, Nika Pavlinek ČVENK Blok pod Britancem Marija Čop, Andrija Stanković, Iva Stanković, Nikola Škarec, Vid Šešelj, Mariela Topić Mentori: Ana Sopina, Andrea Hercog, Andrija Mudnić OSTAVIMO TRAG Ante Beović, Viktorija Genzić, Nina Grabovac, Andrea Junaković, Mila Skalić Acuna, Emma Vručinić Mentorice: Kristina Perkov, Dina Milovčić, Nika Pavlinek

ZAGREBAČKA HOBOTNICA Lana Milinović, Ivona Roca, Danica Runac, Ivana Šilić, Mia Šolaja, Lucija Tadić Mentori: Ana Sopina, Andrea Hercog, Andrija Mudnić ZGR8 (Zagreb is great) Rina Crnjaković, Mia Ribić, Barbara Srček, Marta Šarar, Anja Tihomirović, Sara Zelić Mentori: Ana Sopina, Andrea Hercog, Andrija Mudnić DINAMO ZAGREB Oblikovanje novog prometnog sustava kreiranjem adekvatne biciklističke mreže na području Donjeg grada Lucian Glavan, Vito Grego, Tin Heljić, Ines Kocijan, Ana Nikšić, Luce Storić Mentorice: Kristina Perkov, Dina Milovčić, Nika Pavlinek


MINIMEGABLOK Eva Bakrač, Toni Bilić, Lucija Burić, Stjepan Sorić, Tomislav Sorić, Bernard Matej Štimac Mentori: Ana Sopina, Andrea Hercog, Andrija Mudnić SINERGIJA GRADA LJUDI Gita Grah, Doria Gobić, Lucija Jung, Ema Božek, Nola Bokun Mentori: Kristina Perkov, Dina Milovčić, Nika Pavlinek NOVI PULS Revitalizacija bloka ‘Ledana’ Frano Jurić, Iva Munkačević, Mare Roth, Dino Špadina, Kaja Terze, Dora Vitlić, Karmen Žilić Mentori: Ana Sopina, Andrea Hercog, Andrija Mudnić

STARI PROSTOR – NOVE DIMENZIJE Maria Čerkić, Sara Hrestak, Vlatka Geceg, Paula Lasković, Paula Strugačevac, Tea Matijević Mentorice: Kristina Perkov, Dina Milovčić, Nika Pavlinek

61


62


63


Tržnica kulture 64

Fran Hodalj, Sanja Hokal, Luka Jugovac, Karlo Jelić, Lucija Pezer, Maja Štefanić Mentorice: Kristina Perkov, Dina Milovčić, Nika Pavlinek Uslijed pandemije COVID-19, velike promjene odrazile su se i na kulturni sektor. Za posljedicu, mnoge kulturne ustanove ostaju bez mogućnosti reproduciranja sadržaja te publike, a samostalni umjetnici bez primanja. Umjetnost se nalazi u kontradiktornoj situaciji, gdje zainteresiranost i ulaganja u opstanak izostaju, iako su kulturni sadržaji poželjni. Problematiku opstanka umjetnosti i kulturnih sadržaja u post pandemijskom svijetu propitujemo u formi prostornih intervencija koje će iznova približiti sadržaje svim korisnicima kroz participaciju. Intervencije su usko povezane s različitim shvaćanjima pojma kulture, što se održava u odabiru bloka Z2 koji se ističe brojim ateljeima.


studentski projekti

65


Tržnica kulture

66

Blok se sastoji od 12 prostora u gradskom vlasništvu. Godine 1967. dotadašnja tvornica kože pretvorena je u kompleks ateljea, čiji su orginalni postav činili Kožarić, Vulas i Ujević. Ateljei su maleni, površine do 70 m2 i nepristupačni, a kao problem se ističe i loš odnos među umjetnicima. Intervencijama unutar bloka pokušava se odgovoriti na zatečene probleme

3D volumetrija bloka – zatečeno stanje i shema koncepta

Obuhvat Donjeg grada – potencijalni blokovi


studentski projekti

67

Idejno rješenje bloka Z2


Tržnica kulture

Logotip projekta Tržnica kulture

68

Zona – Tržnica Ateljea, izložba


studentski projekti

Trg Kulture, predstava

69


Čvenk 70

Marija Čop, Andrija Stanković, Iva Stanković, Nikola Škarec, Vid Šešelj, Mariela Topić Mentori: Ana Sopina, Andrea Hercog, Andrija Mudnić Fenomen sekundarne strukture – sekundarnog “grada” unutar bloka podno Britanca afirmira se kroz reminesenciju na postojeći otisak – blueprint, sadržavajući memoriju prostora kroz topografiju i blagim usmjeravanjem kretanja. Istraživanjem odnosa dionika unutar bloka, ponajviše u kontekstu Ilice i Britanskog trga, u bloku su postavljeni sadržaji koji će ispunjavati potrebe korisnika. Otisak u prostoru u negativu se zonira u aktivne zone kretanja (popločenje) i zelene zone (visoko i nisko zelenilo).


studentski projekti

71


Čvenk

72

U prostoru se strukturiraju paviljoni koji se pozicijom, orijentacijom i veličinom prilagođavaju neposrednom kontekstu unutar bloka, a prihvaćaju raznovrstan program. Sjeverna zona je restrukturirana u vidu održivosti i vibrantnosti, ispreplitanje raznih programa i nejednoznačnog kretanja daje prostoru dimenziju aktivnog istraživanja i korištenja. raster_trokuti simbolika bloka

zona izljeva postojeće praznine

postojeća zaostala izgradnja

Nulta karta sadržaja


studentski projekti

Idejno rješenje

73


Čvenk

74

Piramida – tribine s dijelovima za igru


studentski projekti

75

Elementi klupe i česme

Tržnica u bloku – uvođenje sadržaja javnoga trga


Ostavimo trag 76

Ante Beović, Viktorija Genzić, Nina Grabovac, Andrea Junaković, Mila Skalić Acuna, Emma Vručinić Mentorice: Kristina Perkov, Dina Milovčić, Nika Pavlinek Prilikom obilaska donjogradskog bloka Z22, moguće je uočiti zanimljive ostavljene tragove u prostoru kao što su otisci dlanova na zidu ili točkice po podu. Inspirirani tragovima, zapitali smo se kako se definira ta riječ. Definicija glasi da je trag otisak stopala, noge, kotača i slično na nekoj površini. Trag je također ostatak onog što je postojalo ili pak karakteristično obilježje nekog utjecaja ili prošlog vremena.


studentski projekti

77


Ostavimo trag

78

Fokus projekta “Ostavimo trag” je iskustvo prostora omogućeno kretanjem – vrlo sporim kao i brzim – čime ostavljamo svoj trag u prostoru, tj. dajemo značenje tom prostoru kao što on daje korisniku. Korisnik osim što ostavlja trag, prvenstveno prati postavljene tragove unutar bloka. Motiv praćenja i ostavljanja traga potaknut je osjećajem, dok su osjećaji postignuti osjetilima. Svako osjetilo ili trag je različitog intenziteta na određenoj lokaciji pa time se na svakoj zoni daju izraženije osjetiti vizualni, auditivni, taktilni, olfaktivni, gustativni, vremenski trag ili pak trag kretanja.

Odabrani blokovi za analizu

Parcelacija odabranog bloka


studentski projekti Idejno rješenje odabranog bloka

79


Ostavimo trag

80

Ambijentalni prikazi: istočni prolaz – ljeto, klupa + signalistika, zelena oaza, atelje


Šest zona bloka – sjeverni trg, zelena oaza, dječji vrtić, ateljei, istočni prolaz i zajednički vrtovi

81


Zagrebačka hobotnica 82

Lana Milinović, Ivona Roca, Danica Runac, Ivana Šilić, Mia Šolaja, Lucija Tadić Mentori: Ana Sopina, Andrea Hercog, Andrija Mudnić Zagrebačka hobotnica predstavlja projekt rješenja stvaranja javnih prostora sa uzorom iz podzemnog svijeta. Ideja krakatog stvorenja nastala je kao odgovor na najveće probleme Donjeg grada potresene vanjštine i zapuštene unutrašnjosti, što je izazvalo pitanje hoće li se korisnici sa tim čudovištem sprijateljiti i podići standarde Donjeg grada ili će od njega pobjeći. Naša želja bila je promijeniti negativne konotacije koje postoje vezane uz riječ hobotnica. U našem konceptualnom rješenju, pretpostavka je da se sa hobotnicom sprijateljujemo te samim time stvaramo model intervencija koji se može primijeniti na cijelom Donjem gradu i drugim prostorima blokovske strukture.


studentski projekti

83


Zagrebačka hobotnica

84

Koncept se fiksira na zapadni dio Donjeg grada gdje hobotnica sa Rokovim perivojem kao glavom širi svojih osam krakova na blokove Donjeg grada kojima je potrebna regeneracija, a završavaju sa već definiranim, javnim i zelenim površinama Donjeg grada. Skladno ideji, terminologijom anatomije hobotnice objasnili smo svoje intervencije. Krakovi stvaraju putanje, pipci postaju segmenti blokova koji dobivaju novo značenje Octopus’s gardena, tintom kao tajnim oružjem hobotnica valorizira i čuva identitete prostora, odnosno sugerira potrebnu promjenu. Kamuflaža kao sposobnost hobotnice primjenjuje se kroz vegetaciju i njene različite oblike, materijale, boje ili teksture. Analizom namjena, povijesnog konteksta, arhitektonskih i urbanističkih planova, zelenila i puteva i barijera, nastalo je novo rješenje prikazano na primjeru bloka sa Likovnom akademijom koji ima veliku važnost najstarije i najznačajnije umjetničke visokoobrazovne institucije u Hrvatskoj, a sa spojem na Ilicu komunicira urbanitet grada s umjetnošću.

Prostorni koncept šireg obuhvata – krakovi Zagrebačke hobotnice


studentski projekti Idejno rješenje bloka ALU

85


Zagrebačka hobotnica

86

Ambijentalni prikazi: kaskade, paviljon

Presjek kroz odabrani blok ALU – Octopus’s Garden


studentski projekti

87

Vizualni identitet Zagrebačke hobotnice – logotip i sustav plakata za najavu manifestacija


ZGR8 (Zagreb is great) 88

Rina Crnjaković, Mia Ribić, Barbara Srček, Marta Šarar, Anja Tihomirović, Sara Zelić Mentori: Ana Sopina, Andrea Hercog, Andrija Mudnić Projektom ZGR8 (Zagreb is great), OPEN AND SEE (otvori i pogledaj), na primjeru interveniranja unutar nekoliko ambijenata nastoji se uspostaviti pristup koji je potencijalno primjenjiv na prostor cijelog Donjeg grada. U prostoru od završetka zapadnog kraka Zelene potkove, odnosno Hrvatskog Narodnog Kazališta, do samih južnih produžetaka Medvednice u vidu parka Tuškanac, Rokovog perivoja i Art-parka, identificirano je 8 jedinstvenih ambijenata. To je prostor-kolaž koji je nemoguće opisati jednim zajedničkim pridjevom te ga se na taj način mora i analizirati, uviđajući sve njegove specifičnosti. Upravo one postaju osnovne smjernice u stvaranju novih ambijenata ili redefiniranju starih kao i u stvaranju narativa. Kao osnovni motiv javila su se vrata. On proizlazi iz poruke koju sam projekt nastoji prenijeti,


studentski projekti

89


ZGR8 (Zagreb is great)

90

a to je da je Zagreb, usprkos svom trenutnom stanju, zapravo odličan, da je jedinstven i pun potencijala, a ono što je potrebno učiniti jest otvoriti vrata, otvoriti oči i prepoznati te trenutno nevidljive vrijednosti koje on u sebi nosi. Vrata sugeriraju povezivanje/otkrivanje/otvaranje, a motiv je proveden kroz više razina. Na onoj apstraktnijoj, metafizičkoj razini nastoji se povezati stanovnike međusobno i tako stvoriti zajednicu te povezati stanovnike s gradom tj. privržiti ih prostoru u kojem žive. Na konkretnijoj, fizičkoj razini potrebno je otvoriti skriveni grad kroz korištenje potencijala manjih, trenutno relativno nedostupnih i nepoznatih prostora. Izabrani ambijent koji je postao predmet daljnje razrade odnosi se na najjužniji od odabranih ambijenata. Očitana je potreba za stvaranjem novog prostora koji bi definirao postojeći snažan karakter i identitet između Sveučilišta – zgrade velike povijesne i urbanističke važnosti i HNK – kulturnog središta Donjeg grada i cijelog Zagreba. Novi ambijent treba naglasiti i nadopuniti postojeći živi ambijent koji je prepoznat kao vibrantan prostor kojim započinje perivoj, uvertira je širem planu produžetka Zelene potkove.

Analiza kretanja kroz razrađeni obuhvat


studentski projekti

91

Tlocrt idejnog rješenja

Idejno rješenje, presjek i pogled


ZGR8 (Zagreb is great)

92


93

Ambijentalni prikazi: knjižnica, izložbeni paviljon i urbana oprema

Digitalni sadržaj o projektu dostupan je korisnicima preko QR naljepnica


Dinamo Zagreb 94

Lucian Glavan, Vito Grego, Tin Heljić, Ines Kocijan, Ana Nikšić, Luce Storić Mentorice: Kristina Perkov, Dina Milovčić, Nika Pavlinek U svrhu olakšavanja automobilskog prometa u centru te osvještavanja održivijih modaliteta prijevoza uvodi se “Bike&Ride” ili “Park&Pedal” sustav u prostor Donjeg grada. U tom sustavu korisnici različitih modaliteta prijevoza na obrubima Donjeg grada ostavljaju svoj automobil ili izlaze iz tramvaja/autobusa/ vlaka te prelaze na vlastiti ili iznajmljeni bicikl na lokacijama Bike&Ride garaža za fleksibilnije kretanje po centru. Radi teme biciklizma projekt je nazvan Dinamo po uređaju na kotaču bicikle. Po uzoru na “Biciklističku magistralu” Sindikata biciklista uvodi se “Biciklistički autoput” – široku dvosmjernu biciklističku stazu uzduž Zelenog vala


studentski projekti

95


Dinamo Zagreb

96

(Klaićeva – Hebrangova – Zrnjevac – Boškovićeva – kralja Držislava – Trg žrtava fašizma – kralja Zvonimira – Šubićeva) koja spaja garaže Badel na istoku i Kamensko na zapadu, stvarajući time najbržu biciklističku kralježnicu u Donjem gradu iz koje se potom granaju manje staze uz postojeće prometnice, u budućnosti čak i kroz blokove. Kao inspiracija za odabir plavih boja u signalistici poslužili su simboli i vizualni elementi Zagreba, od javnog prijevoza do grafita. Kao nadopuna imenu projekta nastavlja se priča Dinama, uočava emocionalnost koja se stvara oko plave boje te se koristi u drugačijem kontekstu. Time se stvara pomirdba različitih pristupa građana u vizualnom izražaju. Modularna urbana oprema služi biciklistu da privremeno ostavi svoj bicikl dok se odmara na klupi, bez potreba vezanja, a za trajno ostavljanje bicikla postavljeni su visoki stupičasti elementi najpogodniji za vezanje bicikla koji sa penjajućim zelenilom također stvara i zasjenjenje u toplijem dijelu godine.

Sheme i rješenja karakterističnih koridora


studentski projekti

97

Prijedlog rješenja prometnog sustava


Dinamo Zagreb

98

Prijedlog rješenja – Kamensko

Sustav signalistike u Kamensko Bike&Ride Garaži


studentski projekti

99

Urbana oprema uz Zeleni val


Minimegablok 100

Eva Bakrač, Toni Bilić, Lucija Burić, Stjepan Sorić, Tomislav Sorić, Bernard Matej Štimac Mentori: Ana Sopina, Andrea Hercog, Andrija Mudnić Minimegablok je reakcija na tri karakteristike Donjeg grada: nerazvijenu kvartovsku zajednicu, prekapacitirane ulice te periodično pojavljivanje (novog) kulturnog i zabavnog sadržaja. Obuhvat projekta smješten je u jugoistočnom uglu Zelene potkove. Originalna obodna gradnja višestruko je nadograđivana aneksima, a unutarnja su dvorišta preplavljena supstandardnom i stambenom izgradnjom izvan urbanizma. Zagreb je prerastao svoje ulice te su one postale preuske za funkcionalan i održiv promet. Pješaci i biciklisti nemaju adekvatnu infrastrukturu, a parkirno mjesto u Donjem gradu nikada nije bilo traženije.


studentski projekti


Minimegablok

102

Kako bi ozlijeđenom dijelu grada pružio potporu u obliku osjećaja sigurnosti i kvalitete življenja, Minimegablok otvara slabo iskorištena blokovska dvorišta građanima na dva tipa korištenja – kao park u susjedstvu i kao kulturni centar događanja. Na mjestu sjevernih unutarnjih uglovnica minimegabloka radi se intervencija u obliku polivalentne skeletne građevine „Skele“ koja kao lice minimegabloka afirmira njegovu simboliku obnove. Ona je prvenstveno izložbeni prostor otvoren 24/7, a sadrži podzemnu garažu, javni WC, kafiće i terasu s pogledom na grad. Istovremeno, ovaj projekt otkriva da se rješenje za prekapacitirane ulice nudi između njih - kroz gradske blokove. Blokovska dvorišta su dobro povezana s ulicama pomoću gradskih prolaza što otvara mjesto stvaranju nove prometne mreže (paralelne postojećoj) na koju bi se premjestio pješački i biciklistički promet. Protezanjem tih novih trasa istok-zapad i na susjedna dva bloka, sustavom parkova se spajaju i krakovi Zelene potkove. Radi destimulacije automobilskog prometa, Gajeva ulice se zatvara u pješačku zonu i tako se svi tipovi korištenja sjedinjuju u jedinstveni prostor megabloka (po uzoru na Barcelonu) u malom mjerilu – minimegablok.

Širi obuhvat – prijedlog prometnog rješenja

Odabrani obuhvat projekta Minimegablok


studentski projekti

103

Idejno rješenje – Minimegablok

Tlocrtni grid je oblikovna metastaza polivalentne građevine Skele u kojeg kao protuteža sjeda kružno opločenje i grupira se u organične forme. Taj princip se nazire u svim elementima oblikovanja minimegabloka


Minimegablok

104

Ambijentalni prikazi: kazalište, Bacchus Jazz Bar, Dance Blob


studentski projekti

Dinamični znak Minimegabloka i sustav vizualno kodiranog sadržaja


Sinergija grada ljudi 106

Gita Grah, Doria Gobić, Lucija Jung, Ema Božek, Nola Bokun Mentorice: Kristina Perkov, Dina Milovčić, Nika Pavlinek Zapažanjem Martićeve ulice kao sredine s postojećim potencijalom za odvijanje kulturnih događaja, preoblikovanje i stvaranje novih javnih društvenih površina te stvaranje pješačkih zona, predložena su rješenja za promet preopterećen automobilima te aktivacija i revitalizacija unutrašnjosti blokova koja bi se kroz faznost mogla primjenjivati i na širem području grada. Kroz fazno planiranje postiglo bi se smanjenje intenziteta automobilskog prometa, njegovo preusmjeravanje pa i na kraju micanje s područja oko Martićeve ulice i njena pretvorba u zonu za pješake i bicikliste.


studentski projekti

107


Sinergija grada ljudi

108

Obuhvat se sastoji od nekoliko zona s vlastitim namjenama. Tako se dijeli na 0. pješačku zonu kojoj su glavne funkcije kretanje i orijentacija korisnika. Prva zona svojim položajem i veličinom iskazuje potencijal zone za rekreaciju, dok je druga za manje intenzivno kretanje i druženje te treća zona postizanje potpunog mira i relaksacije. Same tematske zone unutar blokova definirane su veličinom bloka te postojećim sadržajima unutrašnjosti. Tako se blokovi u svojim krajnostima razlikuju, od blokova s velikim intenzitetom korištenja i raznovrsnom urbanom opremom, većom glasnoćom i za mladu populaciju, do onih intimnijeg, tišeg karaktera za zreliju populaciju.

Destimuliranje automobilskog prometa formiranjem zona usmjerenog prometa


studentski projekti

109

1 — Zona divljanja 2 — Zona druženja 3 — Zen zona


Sinergija grada ljudi

110

Urbana oprema za zone različitog intenziteta


111


Novi puls 112

Frano Jurić, Iva Munkačević, Mare Roth, Dino Špadina, Kaja Terze, Dora Vitlić, Karmen Žilić Mentori: Ana Sopina, Andrea Hercog, Andrija Mudnić Kao rezultat blokovske matrice te pojave paralelnog grad Donji grad je većinski sačinjen od fragmentiranih ambijenata i njihovog međuprostora. Javnim se prostorom smatra otvorena površina koja egzistira kao jedinstveni ambijent. ‘Prostor između’ zanemaren je te je u službi prelaska iz jedne točke u drugu. Promatramo li svaki otvoreni prostor kao mjesto susreta žarište , a put između kao ravnopravan činitelj prostora, slika grada se percipira na drugačiji način. Odabran je obuhvat bloka bivše tvornice Ledane na istočnom dijelu Donjeg grada. Analizom obuhvata, osim što je uočen potencijal simbioze stanovanja i novootkrivenog kulturnog centra te eklektično načelo pri oblikovanju šireg prostora.


studentski projekti

113


Novi puls

114

Afirmirana je teza fragmetiranosti, to jest postojanje mikromabijenata unutar jednog bloka, te je zatečeno privaćeno kao činitelj identiteta prostora. Na razini mikroambijenta određena su žarišta koja su povezana intervencijom kontinuriane linije. Linija stvara novi jezik proizašao iz mogućnosti koje nosi napredak tehnologije. Ona se ponaša kao urbana oprema. Reducirana je i apstrahirana zbog čega je njena funkcija neodređena. Oblikovanjem linije ostvaruje se sloboda te različitost scenarija korištenja. Generično nastaje kroz parametre, ali je specifična je u odnosu na područje u kojem se nalazi. U potpunosti se prilagođava mikroambijentu. Izbjegava postojeće zelenilo, zaokružuje novoaktivirana žarišta, a ukoliko je prostor anoniman ona služi kao aktivator različitih zona određenih prema funkciji. Nastaje kontinuirani pulsirajući javni prostor.

Promatra li se svaki otvoreni prostor, bez obzira na minimalne dimenzije, kao mjesto susreta – žarište, a njegova poveznicu kao dinamični činitelj javnog prostora, tada se slika grada se percipira na drugačiji način – nastaje kontinuirani pulsirajući javni prostor


studentski projekti

115

Tlocrt i presjek revitaliziranog bloka Ledana


Novi puls

116

Urbani vrt javne i privatne namjene


117

Vizualni identitet projekta


Stari prostor — nove dimenzije 118

Maria Čerkić, Sara Hrestak, Vlatka Geceg, Paula Lasković, Paula Strugačevac, Tea Matijević Mentorice: Kristina Perkov, Dina Milovčić, Nika Pavlinek Tijekom obilaska Donjeg grada najviše pažnje privukla su nam brownfield područja u kojima vidimo potencijal za razvoj novih javnih prostora. Odabran je istočni dio, područje blokova Badel i bloka u kojem je bila zagrebačka ledana. Nakon istraživanja povijesti tvornica, raznih analiza, provedene ankete, te analize referentnih primjera, nastao je koncept. Ideja je oživjeti dva odabrana brownfielda u nova žarišta, a glavnu ulogu u obnovi ima uređenje javnog prostora. Cilj je i stvaranje poveznice između njih: Martićeva ulica. Promjene unutar blokova kasnije utječu na okolne prostore. Prije razrade rješenja definirane su zone. Proces revitalizacije dugo traje te je rješenje u fazama. Prva faza: uklanjanje objekata koji nisu zaštićena kulturna baština te nadogradnje.


studentski projekti

119


Stari prostor — nove dimenzije

120

Druga faza: privremena obnova, uvođenje montažnih elemenata koji će udomiti sadržaje dok se industrijske zgrade obnove. Zadnja faza: industrijske zgrade su obnovljene i prenamjenjene, a javni prostor uređen. U bloku Badel izgrađena je podzemna garaža i novi objekti. Ledana je detaljnije razrađena zato što je zanemarena i nepoznata ljudima. Blok Ledana je podijeljen u zone: zonu parka, zonu Kulturnog centra i zonu predvrtova stanara. Kod opločenja puteva u bloku vidljiva je tema reuse-a, ponovno je korištena stara cigla od rušenih zgrada i smanjen građevni otpad. To postaje dio novog identiteta našeg prostora i dio signalistike. Slaganje cigle po principu riblja kost sugerira kretanje, a po principu pleteni koš zadržavanje u prostoru. Put od drobljene cigle je u mirnoj zoni. Sustav signalistike se dimenzijama referirana na stare cigle, u dvije obrade: perforirane metalne pločice i izrezan metal. Dizajnirane su dvije vrste klupa i koš za smeće od metala i drva. Stalak za bicikle od metala i minimalistička rasvjeta.

idejno rješenje blok Ledana


studentski projekti

121

idejno rješenje blok Badel

Faze razrade


Stari prostor — nove dimenzije

122

Kulturni centar Ledana


studentski projekti

123

Sustav signalistike


124


125

Anja Tihomirović: Džamija nakon škole


126


refleksije OSVRT NA SEMESTAR I NAUČENO Interdisciplinarnom suradnjom studenti su pokazali sposobnost povezivanja znanja različitih disciplina, koja koriste u samostalnom prepoznavanju problema i predlaganju mogućnosti njihova rješavanja. Sve faze razvoja projekta pri tome su provedene u sudjelovanju studenata triju studijskih programa uz sinergiju prostornog, predmetnog i vizualnog aspekta projekta. U zajedničkom radu studenata, prikazana je vizija Donjeg grada kao mozaika urbanih mjesta življenja zajednice, sustava javnih prostora raznovrsnih karaktera, preklopa različitih gradskih struktura, funkcija i scenarija. Kontinuitet javnog prostora postignut je senzibilitetom za povijesne mijene, simboličke vrijednosti, održivost izgrađenih struktura s novim namjenama, te prožimanje izgrađenog i slobodnog prostora, prirodnih i stvorenih ambijenata. Time su razvijani prostorni, predmetni i vizualni identiteti

pojedinih javnih prostora koji, međusobno povezani u sustav, doprinose stvaranju suvremenog identiteta Donjeg grada. Zajedničkim radom studenata, u potpunosti je ostvaren pretpostavljeni cilj: razvijen je dijalog studenata različitih disciplina, projektnim prijedlozima su afirmirane urbane zajednice i vrijednosti prostora, čime je razvijana kultura javnog prostora Donjeg grada. Doprinosi interdisciplinarne suradnje vidljivi su u korištenju i povezivanju različitih mjerila i razina – planerskih, urbanističkih, arhitektonskih i predmetnih mjerila, mjerila detalja, apstraktnih i simboličkih mjerila vizualnih komunikacija te povijesnih i suvremenih, društvenih i ekonomskih, fizičkih i metafizičkih, ekoloških i stvorenih razina javnog prostora. Razumijevanje i unapređenje javnog prostora ne staje samo na prostornoj dimenziji, već uključuje zajednicu i kulturu te identitete i simbole koje zajednica nosi. Kultura se time ogleda podjednako u kulturi življenja kao i u kulturi stvaranja grada.

127


refleksije 128

Posvećenost suradnji i uvažavanje različitih pristupa projektu doprinos je zajedničkog rada, uz naglasak na vrijednostima procesa rada a ne isključivo na vrijednostima rezultata rada. Vrijednosti procesa rada ogledni su u napretku koji svaki od studenata, pojedina grupa studenata, te svi studenti Paralelne radionice kao cjelina, postižu u tijeku semestra. Proces rada obuhvaća posvećenost razradi projekta, predviđanje posljedica i refleksiju ostvarenog, koje donose nove vrijednosti projektu. Pri tome rezultati razvijanja vještina međusobnog komuniciranja i prenošenja ideja, te uvažavanje razlika kojima se razvija bogatstvo projek(a)ta, daju doprinose sinergiji koja nadilazi pojedinačne rezultate studenata i studentskih timova. Životnost sinergije time je pretočena i u životnost projekata. Sinergija studenata tri studijska programa, koji su zajednički projektirali i predložili transformacije sustava javnih prostora blokova Donjeg grada, omogućila je stvaranje zajedničke kreacije te pokazala

važnost zajedničkog sustavnog djelovanja – planerskog, projektantskog i dizajnerskog pristupa u razvijanju projekta. Priznanje za zajednički rad koji nastavlja duh grada, stvara nove vrijednosti zajednice te razvija kulturu javnog prostora, studenti Studija arhitekture i urbanizma te Studija dizajna dobili su osvajanjem Rektorove Nagrade za ‘veliki’ timski znanstveni i umjetnički rad (više od deset autora) u interdisciplinarnom području umjetnosti, za akademsku godinu 2020./2021.


Doprinosi interdisciplinarne suradnje vidljivi su u korištenju i povezivanju različitih mjerila i razina – planerskih, urbanističkih, arhitektonskih i predmetnih mjerila, mjerila detalja, apstraktnih i simboličkih mjerila vizualnih komunikacija te povijesnih i suvremenih, društvenih i ekonomskih, fizičkih i metafizičkih, ekoloških i stvorenih razina javnog prostora. Razumijevanje i unapređenje javnog prostora ne staje samo na prostornoj dimenziji, već uključuje zajednicu i kulturu te identitete i simbole koje zajednica nosi. Kultura se time ogleda podjednako u kulturi življenja kao i u kulturi stvaranja grada.

129


IMPRESSUM SINERGIJA IDEJNO CJELOVITO RJEŠENJE JAVNOG PROSTORA UNUTAR SKUPA BLOKOVA DONJEG GRADA Paralelna radionica provedena je Sinergijom dvaju studija Arhitektonskog fakultet Sveučilišta u Zagrebu: Studij arhitekture i urbanizma, Katedra za urbanizam, prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu Studij dizajna, smjer Industrijski dizajn i smjer Dizajn vizualnih komunikacija Izdavač Sveučilište u Zagrebu Arhitektonski fakultet Hrvatska — 10000 Zagreb, Fra Andrije Kačića Miošića 26 web: www.arhitekt.hre-mail: dekan@arhitekt.hr tel.: +385 1 4639 222 Urednici asist. Ana Sopina, asist. Kristina Perkov, asist. Andrija Mudnić Recezenti izv. prof. mr. sc. Sonja Tadej Vončina pred. dr. sc. Ivana Podnar Grafički dizajn i prijelom teksta asist. Andrija Mudnić

Istraživanja i projekti Sinergije studenata Studija arhitekture i urbanizma te Studija dizajna na zadatku Idejno cjelovito rješenje javnog prostora unutar skupa blokova donjeg grada, tematski je povezano na Institucijski istraživački projekt Arhitektonskog fakulteta u 2020. godini, IP-09 URBANA OBNOVA – Katedre za urbanizam, prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu voditeljice prof. dr. sc. Bojane Bojanić Obad Šćitaroci. Rukopis za objavljivanje prihvatilo je Povjerenstvo za nakladničku djelatnost Arhitektonskog fakulteta na sjednici održanoj 29.11.2021. ISBN 978-953-8042-70-6 Publikacija je digitalna. Zagreb, studeni 2021. © Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet Napomena: U edukacijskim i istraživačkim projektima studenti koriste sve javno dostupne izvore, materijale, podatke i izrađene studije. Ovim putem zahvaljujemo svima osobama i institucijama koji su ustupile povijesnu građu i omogućile korištenje prethodno izrađenih specijalističkih studija.


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.