ŽUPNE OBAVIJESTI:
P U S Č P S N
28. 11. 2010. – 1. Nedjelja Došašća -
Barbara
Spomen dani i blagdani kroz tjedan: 29. 11. Vlasta, Svjetlana, Saturnin 30. 11. Andrija apostol, Hrvoslav 01. 12. Eligije, Natalija, Božena 02. 12. Bibijana, Blanka, Silvana 03. 12. Franjo Ksaverski, Klaudije 04. 12 Ivan Damašćanski, Barbara 05. 12. 2. Nedjelja Došašća,
Svetica kao i kod tolikih drugih svetaca i mučenika iz prvih kršćanskih vremena, tako i kod svete Barbare moramo priznati da znamo jako malo pouzdanoga o njezinu životu i smrti. Već smo upućeni na kasnije nastale legende koje su se plele oko njezina lika. Pri tom je, također, dobro imati na pameti ono što kaže Hans Hümmeler, koji je napisao veliku knjigu o svecima, da vjera ima drugo vrednovanje nego razum. Vjera u moćni zagovor svetaca uvrstila je svetu Barbaru među 14 velikih pomoćnika u nevoljama. Kršćanski puk zaziva je osobito kao zaštitnicu dobre smrti. Znamo koliko je tu svetu djevicu štovao mladi poljski svetac sv. Stanislav Kostka i osjetio njezin moćni zagovor u svojoj teškoj bolesti. Svetica mu se ukazala u pratnji dvaju anđela, od kojih ga je jedan i pričestio, jer njegov stanodavac, fanatični protestant, nije dopustio pristup katoličkom svećeniku u svoju kuću. Prije svoje smrti Barbara je molila da svaki kršćanin koji se sjeti Kristove muke i njezina mučeništva bude pošteđen na posljednjem sudu. Nebo je, kaže legenda, potvrdilo da će njezina molitva biti uslišana. S tim u vezi Barbara se često prikazuje s kaležom i hostijom, simbolima sakramenta euharistije, poputbine umirućima i zato je vjernici zazivaju kao zaštitnicu dobre smrti i protiv nagle i naprasne smrti u nesretnim slučajevima. U likovnoj umjetnosti slika se s mačem i kaležom u ruci . Molitva sv. Barbari za dobru smrt. Sveta djevice Barbaro! Kad si svjedočila za svetu vjeru Isusovu svojom krvlju, onda ti je premilostivi Isus obećao da će oni koji te zazivaju u pomoć, biti oslobođeni od nagle i nepripravne smrti. Učini, dakle, pomoćnice moja, da se Isus spomene prolivene djevičanske krvi i žarke ljubavi tvoje te po dobrostivom obećanju svojem ne dopusti da duša moja izađe iz tijela prije nego se očisti pravom ispovijeđu i Presvetim se Oltarskim sakramentom okrijepi za put u vječnost! Amen!
Mise zornice od sutra svaki dan u 6.30 sati Nadbiskupijska proslava sv. Nikole, biskupa – zaštitnika pomoraca, ribara i putnika: - U nedjelju, 28. 11. 2010. hodočašće u Kraljevicu u 9 sati ispred lučke kapetanije. - U četvrtak, 2. 12. 2010. sv.Misa za poginule i nestale pomorce u kapucinskoj crkvi u 19 sati U nedjelju, 5. 12. 2010. tradicionalna procesija ispred zgrade'LUKA' na rivi u 18,30 i svečana sv. Misa u 19 sati koju predvodi mons. Emil Svažić.
Proslava svetkovine Bezgrešne BDM, suzaštitnice naše crkve i župe TRODNEVNICA : od 5. – 7. prosinca
U 18,30 pobožnosti a u 19 sati sv. Misa s propovijedi prvu večer – predvodi: mons. Emil Svažić drugu i treću večer – mons. Vladimir Škrinjarić na svetkovinu – 8. 12. 2010. – sv. Mise će biti služene: 7.30: 9.00; 10.30; 12.00 i svečana u 19 sati koju predvodi: fra Stipo Kljajić, franjevac Četvrtak – iza večernje mise je euharistijsko klanjanje za duhovna zvanja. Petak – pobožnost Presvetom Srcu Isusovu. Obilazak bolesnika u župi koje obavljaju pobožnost Prvih petaka. Ovogodišnje kalendare i nabožne predmete možete nabaviti u suvenirnici. Raspored svetih misa: Radnim danom: 730, 1900 sati Nedjeljom i blagdanom: 730 900 1030 1200 1900 sati U bolnici na Potoku nedjeljom u 1000 sati Izdaje: Župni ured - Gospe Lurdske
28. 11. 2010.
God. III. br. 109.
Evanđelje Mt 24,37-44 U ono vrijeme: Reče Isus svojim učenicima: Kao u dane Noine, tako će biti i Dolazak Sina Čovječjega. Kao što su u dane one – prije potopa – jeli i pili, ženili se i udavali do dana kad Noa uđe u korablju i ništa nisu ni slutili dok ne dođe potop i sve odnije – tako će biti i Dolazak Sina Čovječjega. Dvojica će tada biti u polju: jedan će se uzeti, drugi ostaviti. Dvije će mljeti u mlinu: jedna će se uzeti, druga ostaviti. Bdijte dakle jer ne znate u koji dan Gospodin vaš dolazi. A ovo znajte: kad bi domaćin znao o kojoj straži kradljivac dolazi, bdio bi i ne bi dopustio potkopati kuće. Zato i vi budite pripravni jer u čas kad i ne mislite Sin Čovječji dolazi.
Došašće – vrijeme radosnog i budnog iščekivanja Ovom, prvom nedjeljom Adventa, Katolička Crkva počinje novu liturgijsku godinu. Godinu, u kojoj ćemo još jednom imati milost da na otajstven način proživimo cijeli misterij zemaljskog života našega Spasitelja i Otkupitelja Isus Krista. Za vjernika jest upravo sjećanje i proživljavanje Isusova života izvor nebeske milosti, koja mu je potrebna da ustraje na putu prema Nebeskoj domovini. Što dublje živimo liturgijsko vrijeme, koje nam donosi samo Spasiteljevo djelo otkupljenja, to se tiješnije povezujemo sa Isusom Kristom. Došašće zauzima veliku ulogu unutar liturgijske godine. Narodna poslovica kaže da „što se dobro započne, dobro se i svrši“. Ovu poslovicu možemo primijeniti i na naš vjernički život i duhovni rast. Došašće jest velika prilika koju nam Bog daje ne samo da se pripremimo za Božić, nego da na neki način krenemo iz početka u našem odnosu sa Bogom. U Adventu će stav bdijenja i molitve biti svakodnevna briga vjernika, koji zna da se dolazak dragog gosta uočava na vrijeme, samo ako se on budno i trijezno iščekuje. Tim više što živimo u društvu koje je apsolutno izgubilo tu svijest te živi upravo suprotno tomu. Nije lak zadatak bdjeti kroz četiri tjedna dok se okolo događa konfuzija i metež. Neka nam primjer Blažene Djevice Marije, koja je cijelim svojim bićem Spasitelja iščekivala, pomogne da kroz ovo milosno vrijeme Adventa svoje srce pripremimo za „Maloga Kralja“.
Isječak iz jedne propovijedi tijekom trodnevnice … Fra Ante nije ništa posebno činio što ne bi mogli činiti i mi fratri i vi vjernici. On nam je primjer kako i mi poput njega sami sebe trebamo izgrađivati po onim sredstvima po kojima se on izgrađivao i to ustrajno, svaki dan. Koja su to sredstva njegova posvećenja po kojima je on ostavio duboki trag u našem životu? Prvo sredstvo posvećenja jest ispravno shvaćanje vremena. Mi puno vremena gubimo na nevažne stvari, ali kad ulazim u molitvu tada vrijeme molitve ne ostaje samo obično vrijeme već preobražavamo vrijeme u kojem se događa susret Boga i čovjeka. To je prva fra Antina karakteristika jer je za njega vrijeme bila mogućnost da svakidašnjost pretvori u nebesku stvarnost u koju je on svakodnevno zalazio po molitvi, po euharistiji, sakramentima i radom kojeg je vršio Bogu za ljubav a braći na korist. Druga karakteristika Antina posvećenja jest pokornički život. Da se sveto živi nije dovoljno moliti već i pokoru činiti. Kulturi pokorničkog života suprotstavlja se kultura hedonizma ili uživanja. Danas svatko mora imati sve i tako zadovoljiti svoje apetite, ništa ne smije nedostajati te tako shvaćamo da sam čovjek postaje ovisnik konzumizma, a da bi se zadovoljile svačije potrebe stvari se moraju proizvoditi. Zbog toga mnogi naporno radeći psihički obolijevaju zbog stresa i kojekakvih drugih bolesti. Zbog toga se odricanje predstavlja kao pitanje preživljavanja
čovječanstva. To je isto kad čovjek ne zna mjere u jelu, ako se ničega ne odriče on će se s vremenom uništiti. Biti u pokori znači boriti se protiv snaga zla koje uništavaju duhovni život, a to su: grijeh, tijelo, svijet, đavao. Boriti se protiv znači shvaćati zlo koje grijeh donosi. ''Ako se grijeh ne zadržava dugo u srcu, neće puno nauditi duši'' – (sv. Terezija Avilska). Mnogi danas uopće ne priznaju grijeh, griješe ali se ne kaju. U borbu protiv tijela spada: ovladavanjem svega onoga što je poželjno a grešno i odbacivanje onoga što je protivno Bogu. U borbi protiv svijeta spada odricanje svega onoga što svijet veliča i hvali a protivi se i gadi Bogu. I u borbi protiv đavla, što je najteža kršćaninova zadaća, spada odbacivanje svih njegovih 'šaputanja' kojima nas navodi da činimo svoju volju a ne volju Božju. Činiti pokoru znači nastojati se svidjeti Bogu kroz odricanje svega suvišnoga što može opteretiti dušu da se sjedini s Bogom. Fra Antina pokora sastojala se od svega ovoga i zato nam je primjer da i mi poput njega znademo odbacivati sve ono što bi priječilo život u Bogu i s Bogom.
Župski - CARITAS Pri našoj Župi djeluje Caritas koji nastoji pomagati našim župljanima kojima je pomoć potrebna. Obzirom na skromnu mogućnost naše župe, momentalno pružamo pomoć samo u prehrambenim proizvodima. Caritasovi volonteri naše Župe dežuraju svaki prvi i treći četvrtak u mjesecu, kada su na usluzi župljana koji dolaze po pomoć. Zahvaljujemo svim župljanima koji su svojim doprinosom podržali rad volontera, a također želimo poticati naše župljane prema potrebama bližnjih, na kršćansku solidarnost i da svojim prilozima nam omoguće pomoći najpotrebitijima. Vaš dar od srca – Božje veselje siromasima U Došašću ispred oltara Srca Isusova bit će košara u koju ćete moći stavljati živežne namirnice za siromahe u našoj župi.