Priča: Kako smo transformirali našu Školu?

iskoristit ću ovu priliku da ispričam priču o transformaciji naše Škole u zadnjih šest godina jer ona zaslužuje pozornost svih nas i jer je važno da svi znamo kakva Škola smo bili, kakva Škola smo sad i kamo idemo dalje u budućnosti.

Kontekst rada Škole

Šk. god. 2021./2022. uči će u povijest škole kao ona u kojoj je Škola, prvi put u svojih 46 godina postojanja kao samostalne ustanove, dobila primjerenu zgradu i opremu. Škola je napokon dobila primjerene uvjete za rad i doista smo zbog toga sretni, i učenici i djelatnici u novom prostoru, kao i roditelji učenika zbog svoje djece. Zasigurno su suvremeni prostorni uvjeti kao i oprema doprinijeli poboljšanju odgojno-obrazovnog procesa s učenicima i rada Škole uopće.

Kontekst Škole je takav da ove školske godine školu završava 4 učenika od 132 koliko ih ima ukupno, a prema sadašnjim saznanjima sljedeće školske godine dolazi 13 učenika s poremećajima iz spektra autizma pa ćemo ih onda imati 75, kao i 6 učenika s IT pa ćemo imati 72 učenika s intelektualnom teškoćama, a Škola će imati ukupno 147 učenika. Tada će Škola biti peta po veličini od ukupno 21 posebne ustanove pod MZO u RH po broju učenika, a već sad smo šesti. Nekoliko trendova koji su obilježili rad Škole u posljednjih deset godina su: stalno povećanje broja učenika za 77 %, odnosno sa 75 na 132, i to u prvom redu stalno povećanje broja učenika s poremećajima iz spektra autizma za preko 500 % s 12 na 62, a donekle i učenika s težim i teškim intelektualnim teškoćama te sukladno tome povećanje broja učitelja. Također, prisutan je trend povećanja broja razrednih odjela s 1 na 4 koliko nismo imali dugi niz godina, s tendencijom daljnjeg rasta, što pokazuje da nam roditelji učenika s lakim intelektualnim teškoćama sve više ukazuju povjerenja upisujući svoju djecu u našu školu. Rast broja učenika u posljednjih pet godina je 46 %, s 91 na 132, dakle za 41 učenika. Prema tome na rad Škole najveći utjecaj imalo je povećanje broja učenika s poremećajima iz spektra autizma kojih sad imamo 62 pa smo postali „centar za autizam“ premda se tako ne zovemo i treći smo u Hrvatskoj po broju tih učenika jer ih Centar za autizam u Zagrebu ima 86, Centar za autizam u Splitu 65, Centar za autizam u Osijeku 57, a Centar za autizam u Rijeci 25. Škola u šk. god. 2022./2023. ima ukupno 30 razrednih odjela i odgojno-obrazovnih skupina od kojih 12 odgojno-obrazovnih skupina za učenike s intelektualnim teškoćama, 14 odgojno-obrazovnih skupina za učenike s poremećajem iz spektra autizma, 4 razredna odjela za učenika s lakom intelektualnom teškoćom od kojih je dio i s poremećajem iz spektra autizma te 1 odgojno-obrazovnu skupinu za produženi stručni postupak. Školu u školskoj godini 2022./2023. pohađaju učenici iz 5 gradova i 28 općina i mjesta Zadarske županije. Dakle 75 učenika je iz Zadra, a 58 učenika dolaze iz još 4 manja grada i 28 općina i mjesta Zadarske županije. Škola u školskoj godini 2022./2023. ima 59 radnika od kojih su 38 učitelja edukatora-rehabilitatora, 3 učitelja predmetne nastave (za TZK, Vjeronauk i Glazbenu kulturu), 4 stručna suradnika, pedagoga, psihologa, dva logopeda s punim te knjižničara s pola radnog vremena, 1 kineziterapeut, 1 tajnik, 1 voditelj računovodstva, 1 vozač kućni majstor, 3 spremačice, 1 kuharica, 4 njegovateljice (od koji za dvije plaću financira Zadarska županija) i ravnateljica. U postupku je zapošljavanje još jednog stručnog suradnika logopeda. Škola je 12. po broju radnika od ukupno 35 osnovnih škola Zadarske županije, a čak 28. od 35 po broju učenika koji će se sljedeće godine povećati! Budući da se stalni rast broja učenika Škole događa u „krivo“ vrijeme kad je na snazi Odluka Vlade RH o zabrani zapošljavanja, mi smo u nepovoljnijem položaju u odnosu na druge slične ustanove u RH koje imaju od prije bolje naslijeđeno stanje. Sukladno svemu navedenom Osnovna Škola Voštarnica-Zadar nije više mala škola za učenike s teškoćama kraj marine! Škola ima u javnosti image „male škole kraj marine za djecu s teškoćama“ što je nekad i bila, a kojeg se ne može brzo i lako osloboditi i to joj postaje stigma kod osiguravanja resursa poput zapošljavanja radnika i sl. jer je tako pozicionirana u svijesti osiguravatelja resursa Grada Zadra, Zadarske županije i Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Na temelju analize postojećeg stanja 2017. i utvrđenih promijenjenih uvjeta rada Škole odlučili smo se za transformaciju ustanove u sklopu koje smo proveli promjene na četiri područja i to organizacijske kulture i klime, nastavnih metoda, upravljanja Školom i organizacijske strukture. Kod uvođenja promjena suočili smo se s opasnostima uvođenja promjena koje smo morali prebroditi, a to su da se pretjera s promjenama i brzinom uvođenja, da se prebrzo proglasi uspjeh dok to nije postalo organizacijskom kulturom, da dođe do zamora cijele ustanove, kao i da se preuzme rizik koji nije umjeren. Transformacijska promjena u našoj Školi realizirana je kroz uvođenje novih praksi u organizacijskoj strukturi – timove, uvođenje novih metoda za učenike (terapija senzorne integracije, metode PECS, TEACCH, ABA), uvođenje novih tehnologija (pametni ekrani, asistivna tehnologija, Toby komunikatori) i unaprjeđenje kulture i klime Škole. Ta transformacija se smatra inovativnom promjenom koja obuhvaća sve razine, kroz nju postupno Škola stvara i prelazi u novu sliku o sebi, novu kulturu i klimu.

Transformacija Škole s četiri tima

Sad smo već šestu godinu za redom u svrhu transformacije Škole formirali 4 tima prema područjima rada Škole od kojih svaki ima svog voditelja, a ti voditelji su članovi Tima za kvalitetu Škole:

1. Tim za marketing i odnose s javnošću,

2. Tim za projekte i prikupljanje sredstava,

3. Tim za kulturu i klimu škole,

4. Tim za unaprjeđenje nastave i profesionalni razvoj.

Dobrobit timova za Školu je što smo postigli za 4 godine ono za što bi nam trebalo 10 i više i što smo mijenjali paralelno više područja rada škole, a upravo to je najveća vrijednost jer nemoguće je mijenjati jedno područje kad se svakom ozbiljnijom promjenom mijenja cijela kultura škole. Dobili smo potrebne edukacije u novim metodama u nastavi i opremu za te nove metode. Omogućen je osobni i profesionalni razvoj svakog člana kolektiva. Razvili smo kompetencije za timski rad. Prikupili smo 300.000,00 kn za edukacije učitelja i stručnih suradnika u novim metodama. Svi edukatori rehabilitatori prošli su teorijski dio edukacije za stjecanje certifikata RBT iz ABA metode, kao i 2 učiteljice razredne nastave i sad svi učitelji rade po ABA metodi. Koristimo i superviziju za implementaciju ABA metode. Najvažniji rezultat je ABA metoda (znanstveno utemeljena i najučinkovitija) jer je temelj i osnovni alat edukatora rehabilitatora u radu s učenicima s poremećajem iz spektra autizma i intelektualnim teškoćama. Uz ABA metodu koristimo Verbal Behavior pristup iz ABA metode, PECS, TEACCH kao ABA povezane metode i metodu senzorne integracije koja omogućava cjelovit terapijski pristup. Za rad su ključni i instrumenti za utvrđivanje ciljeva IOOP-a za svakog učenika Škole, a to su POJVU koji provodimo i WB MAPP koji ćemo sad implementirati. Sve navedeno predstavlja organizacijsko znanje kojem namjeravamo podučiti sve učitelje kako bi to bio standard rada u školi, a ne nešto što rade pojedinci. U skladu s tim promijenila se kultura škole tako da smo mi sad škola u kojoj se provode TEACCH, metoda senzorne integracije, ABA, PECS i VERBAL BEHAVIOR pristupi. Promijenila su nam se uvjerenja i stavovi jer ABA nije samo metoda, već i je način razmišljanja u edukacijsko-rehabilitacijskoj praksi.

kolektiva i roditelja učenika

Prema mišljenju učitelja i stručnih suradnika timovi su poboljšali kulturu škole kroz uvođenje kulture rada u timovima, kulture koja je spremna za promjene i transformaciju, koja im daje osjećaj sigurnosti i podrške kao i zadovoljavanja vlastitih potreba višeg reda, kulture koja potiče suradnju i zajedništvo i stvara veći osjećaj uključenosti u rad Škole i pripadnosti kolektivu.

Rad u timovima povećava zadovoljstvo svih dionika, poboljšava ugled Škole u okruženju, povećava kapital znanja učitelja i stručnih suradnika, a zbog timske sinergije se postižu bolji rezultati. Timovi su omogućili ostvarenje ciljeva Škole, prihvaćanje potrebe cjeloživotnog učenja, samorefleksije i međusobnog uspoređivanja u profesionalnom radu, prihvaćanje zajedništva kao temeljne vrijednosti u kolektivu, izranjajuću strategiju. Timovi su preduvjet za transformaciju i omogućavaju sudjelovanje kolektiva u odlučivanju i upravljanju promjenom.

Kao ustanova i pojedinci kroz timove smo dobili to da su svi članovi Učiteljskog vijeća dobili priliku reći svoje mišljenje, dati ili ne odobrenje na promjene, sudjelovati u osmišljavanju i provedbi istih, sudjelovati u vođenju i upravljanju ustanovom i u razvoju ustanove što je obilježje distributivnog vođenja i upravljanja školom. Većina sebe vide kao odgovorne za cijelu Školu, kvalitetu rada i ugled poistovjetili su se s organizacijom, odgovorni smo mi i ja, a ne „oni”. Prema mišljenju kolektiva timovi nam trebaju za unapređenje kulture i klime, unaprjeđenje nastave, pribavljanje resursa koji nam nedostaju, delegiranje poslova koji su „ničiji”, ovlasti i upravljačke funkcije. Timovi su potrebni za postizanje jasnoće uloga i pravednije raspodjele poslova u Školi, zadovoljavanje potreba učenika i roditelja, kao i zadovoljavanje potreba višeg reda djelatnika. Važni su da možemo lakše odgovoriti na zahtjeve iz okoline, ali i oblikovati ih. Ključni su za integraciju kolektiva i zajedničko donošenja strategije i realizaciju iste da što bolje upravljamo pravcem razvoja i sudbinom ustanove, a ne da bespomoćno „plutamo” i čekamo pomoć od sustava. Rad u timovima je omogućio testiranje znanstvenih teorija u praksi i primjera dobre prakse u praksi, provođenje novih ideja u praksi (inovativnost), osmišljavanje novih rješenja (kreativnost), proizvođenje novih proizvoda i usluga kao i dodanu vrijednost (poduzetništvo), biranje najboljih ideja za realizaciju (zajedničko upravljanje promjenama), slobodu kreacije i realizacije, ali je zahtijevao i preuzimanje rizika. Učenje od eksperata poput Ree Vuksan za ABA metodu se pokazalo iznimno učinkovito jer kolektiv ili timovi žele preispitati stvari s ekspertima.

S roditeljima učenika iniciramo odnos i povjerenje, a kad ga uspostavimo temelji se na znanju i argumentima. Poboljšala su se postignuća i zadovoljstvo učenika i učitelja, stručnih suradnika, kao i zadovoljstvo roditelja. Roditelji smatraju kako je na promijenjeni kontekst rada Škole bilo nužno odgovoriti transformacijom te da Škola može s timovima učinkovitije reagirati u okružju koje se mijenja i da je potrebno uključiti sve članove Učiteljskog vijeća u ostvarivanje strateških ciljeva škole. Roditelji smatraju da timovi služe primarno za osiguravanje resursa koji nedostaju, a također ističu kao glavni cilj koji je ostvaren zahvaljujući rezultatima timova edukacije učitelja edukatora rehabilitatora za suvremene metode, kao i to što se dobila nova oprema jer je to obogatilo rad učitelja s učenicima.

Rad s učenicima s poremećajem iz spektra autizma je specifičan i zahtijevao je određene organizacijske resurse pa smo kako bi se tome prilagodili napravili transformaciju Škole u zadnjih šest godina tako da smo prikupili sredstva u iznosu od 400.000,00 kn i educirali i osposobili učitelje i stručne suradnike za primjenu metoda ABA, TEACCH, PECS, senzorne integracije i asistivne tehnologije. Iz projekta ASIQ Interreg u kojem smo bili partneri nabavili smo opremu za senzornu sobu i asistivnu tehnologiju, a za asistivnu tehnologiju opremu ćemo još nadopuniti kroz Carnetov projekt ATTEND u vrijednosti od cca 300.000,00 kn. Sukladno tome postali smo ogledna posebna ustanova s najviše educiranih stručnjaka u RH u spomenutim metodama pa smo svoje primjere dobre prakse prenosili drugim posebnim ustanovama RH na međužupanijskim stručnim vijećima u sklopu Agencije za odgoj i obrazovanje RH i Konferenciji saveza edukacijskih rehabilitatora RH, a redovnim osnovnim školama Zadarske županije putem županijskih stručnih vijeća u sklopu Agencije za odgoj i obrazovanje RH kao i prezentacija u sklopu projekta ASIQ.

Kamo idemo kao Škola?

Namjera nam je nastaviti s radom u pet timova kao i razvojem ustanove jer stalni rast i razvoj je potreban i prirodan za Školu kako bi mogla odgovoriti na potrebe svojih učenika i okružja. Ono što je top prioritet je povećanje kadrovskih resursa u smislu dobivanja suglasnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja za zapošljavanje tri medicinske sestre kao i osiguravanje financiranja još jednog pedagoga i kineziterapeuta od strane Grada Zadra i Zadarske županije, osiguravanje 15 pomoćnika u nastavi, a za što smo sve uputili zahtjeve. Također je top prioritet nastaviti unaprjeđivati uvedene suvremene metode rada s učenicima ABA, PECS, TEACCH, Verbal Behavior, asistivne tehnologije i senzorne integracije na razini cijele ustanove.

To znači djelovati i razmišljati iz pozicije „mi kao kolektiv“ i na prvo mjesto staviti zajedničke ciljeve. Zbijmo redove, svi koliko nas ima, uključujući i roditelje učenika jer borimo se za naš zajednički cilj! Svaka mala pomoć, u pravom trenutku, može biti velika pomoć. Tko će se zalagati za nas ako ne mi sami?! Svatko od nas je kotačić u mehanizmu poput satnog i neovisno o većini kotačića, može pospješiti rad! Zato moramo djelovati po principu svi za jednoga i jedan za sve!

Jedina naša velika snaga je zajedništvo i ako je upotrijebimo samo nebo je granica!

Priredila: ravnateljica Irena Dukić, prof. def.

Token