program cjelodnevne nastave ulazi se bez jasnog cilja, pripreme te podrške učitelja, učenika i nastavnika”

SDP-ova Barbara Antolić Vupora kaže da je program dobar, ali da je pokrenut bez pripreme i uključenosit javnosti i dtruke. Iz Sindikata Preporod pak poručuju da u eksperimentu ne smiju sudjelovati škole u kojima su učitelji protiv toga

Završio je rok za prijavu škola za sudjelovanje u Eksperimentalnom programu ˝Osnovna škola kao cjelodnevna škola – Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja˝, a poziv je objavilo u ožujku Ministarstvo znanosti i obrazovanja.

Prijavilo se ukupno 68 škola, od toga četiri škole u Varaždinskoj županiji i samo jedna u Međimurskoj. U

Varaždinskoj su se županiji prijavile Osnovna škola Bisag, Osnovna škola Svibovec (koja ima područne škole u Drenovcu i Gornjoj Poljani), Osnovna škola Novi Marof (ima četiri područne škole) i Osnovna škola Martijanec. U ove sve škole ide ukupno 1136 učenika.

Iz Međimurske županije prijavila se Osnovna škola Podturen, koja ima tri područne škole. Ukupno sve njih polazi 320 učenika.

Ovih dana trebalo bi biti poznato koje će škole biti odabrane za projekt.

Međutim,idaljetrajupolemike vezane za taj program, a oporba, ali i Sindikat upozoravaju da se u sve krenulo bez dobre pripreme, ali i bez uključenostijavnostiistruke.

Sindikat Preporod poziva da se popis škola nadopuni podatkom o provedenom izjašnjavanju učiteljskih i radničkih vijeća u prijavljenim školama.

- Zbog kvalitete provođenja eksperimenta i zbog njegovih dalekosežnih posljedica na preoblikovanje osnovnoškolskog obrazovanja u Republici Hrvatskoj, jako je važno da u ekspe-

Nejednak je omjer prijavljenih gradskih škola i u ruralnim sredinama. Time je i sama provedba eksperimenta upitna. Potpuno je jasno da nemaju sve škole u Hrvatskoj jednake standarde riment uđu škole u kojima su se radnici, a ponajprije učitelji, opredijelili za sudjelovanje u promjenama. Povjerenstvo ne bi trebalo ni razmatrati prijave iz škola u kojima su se učitelji izjasnili protiv sudjelovanja u eksperimentu. U slučaju škola u kojima nije provedeno izjašnjavanje, isto bi odmah, a svakako prije donošenje odluke, trebalo zatražiti Povjerenstvo – ističu u Sindikatu.

Prošlog tjedna priopćenjem se oglasio i SDP Varaždinske županije, a saborska zastupnica i predsjednica Barbara Antolić Vupora, navodi da se u program cjelodnevne nastave ulazi bez jasnog cilja, pripreme te podrške učitelja, učenika i nastavnika.

Povjerenstvo ne bi trebalo ni razmatrati prijave iz škola u kojima su se učitelji izjasnili protiv sudjelovanja u eksperimentu

- Ideja samog projekta je dobraižalosnojedagajeova Vlada uspjela upropastiti. Nažalost, ovo je još samo jedan primjer da se žele uvesti promjene bez da struka kaže svoje, ali i bez uključenosti javnosti. Činjenica jest da, u usporedbi s ostalim razvijenimzemljamaeuropskeunije,našiučeniciiučiteljinešto manje vremena provode u školi, i da smo po tome na europskom dnu. Međutim, na dnu smo i po plaćama učitelja i po uvjetima rada. Od učitelja se očekuje da šutke prihvati i odradi nešto što je kreirano bez njega uz gotovo minornu naknadu. To je nedopustivo! Jedno je jasno – bez pune podrške učitelja cjelodnevna škola neće moći biti provedena. Stoga je važno čuti što učitelji o svemu tome misle – kaže predsjednica SDP-a Varaždinske županije. Dodaje i da je problem nejednakost u standardu u pojedinim školama. - Uzmimo za primjer Grad Varaždin koji ima nadstandard po pitanju obrazovanja, prvi su uveli psihologe u sve škole, osigurali su besplatni produženi boravak, prvi su uveli i besplatne obroke u škole, država je na sreću prepoznala taj projekti počela ga provoditi na razini Hrvatske. U Varaždinu su primjerice sve škole na jednosmjenskoj nastavi, a cilj je dasejednosmjenskanastava uspostavi u svim školama u Hrvatskoj. Stoga podržavamo koncept škole u kojoj je nastava u prvoj smjeni, a u ostatku dana škola je otvorena interesima i potrebama učenika i lokalne zajednice, odnosno društva u cjelini – kaže Barbara Antolić Vupora. Navela je da u Hrvatskojvećpostojemodeli cjelodnevne nastave koji se uspješno provode te ističe da se u obzir trebalo uzeti takve modele i po potrebi ih nadograđivati.

- U brojnim lokalnim zajednicama, kao što je Rijeka, postoje primjeri dobre prakse rada u cjelodnevnoj školi. Ti modeli nastave žive već više desetljeća, prošli su brojneevaluacijeismatramo ih izvrsnim resursom za oblikovanje modela koji će biti prihvatljiv na teritoriju cijele Hrvatske. Drugi model je produženi boravak za učenike nižih razreda i taj model potrebno je postupno proširiti tako da on obuhvati sve učenike od prvog do četvrtog razreda, te da bude u potpunosti financiran od strane države, a ne osnivača kao što je to sad. Vrlo je važan i rad s učenicima po posebnomprogramučemuu prijedlogu koji smo dobili iz Ministarstva nije posvećena pažnja – rekla je Barbara Antolić Vupora. Ističe i da se ne smije odstupati od sadašnjeg standarda i da se radne obveze učiteljanesmijupovećavatiu odnosu na postojeće stanje.

- I dalje je ostao neriješen problem smanjivanja satnice informatike na pola. Nije odgovoreno na pitanje što će biti s učiteljicama koje predaju informatiku kad im

Od učitelja se očekuje da šutke prihvati i odradi nešto što je kreirano bez njega uz gotovo minornu naknadu. To je nedopustivo se satnica predmeta prepolovi. Dodatni problem predstavljaju eksperimentalni kurikulumi novih predmeta koji još nisu upućeni u javnu raspravu. Poseban je problem relevantnost uzorka škola koje će biti uključene u eksperiment. Nejednak je omjer prijavljenih gradskih škola i u ruralnim sredinama. Time je i sama provedba eksperimenta upitna. Potpuno je jasno da nemaju sve škole u Hrvatskoj jednake standarde, i baš zato je ono što trebaju imati autonomija u odlučivanju i organizaciji – zaključila je Antolić Vupora i dodala da bi država u cijelosti trebala financirati program.