Ne pali tršćake! Tršćaci su nečiji dom!

U Međimurskoj županiji nalazi se 13 vrijednih kompleksa tršćaka, a kao najznačajniji i najveći tršćak ističe se Akumulacija Dubrava raznolikost.

U Hrvatskoj velike površine tršćaka nestaju u većinom namjerno izazvanim požarima i to kontinuirano, iz godine u godinu. Iznimka nije ni Međimurje. Oduvijek se tršćake smatralo bezvrijednim staništima te je bila česta praksa paljenja radi tzv. “uljepšavanja i uređenja krajolika”. Izgorjeli tršćaci se sporo ekološki obnavljaju, jer iako on relativno brzo naraste, potrebno je mnogo vremena da vrati svoju bio-

U Međimurskoj županiji nalazi se 13 vrijednih kompleksa tršćaka, a “Top” tri tršćaka su onaj kod Otoka pored Podturna, Varaždinsko jezero tenaprvom mjestu kao najznačajniji i najveći tršćak ističe se Akumulacija Dubrava.

Tršćaci su između ostalog nezamjenjivo stanište i gnjezdilište nekim vrstama ptica.

Tršćaci se sporo ekološki obnavljaju i potrebno je mnogo vremena da vrate svoju bioraznolikost

”Međimurska priroda” – Javna ustanova za zaštitu prirode Međimurske županije početkom ove godine pokrenula je medijsku kampanju u tiskanim i elektroničkim platforma- ma s ciljem senzibiliziranja javnosti o potrebi očuvanja tršćaka. Na You Tube kanalu “Međimurske prirode” objavljen je prvi video “Ne pali tršćake”. U videozapisu uz tršćake, glavni akter je novinar, profesor hrvatskog jezika i književnosti i profesor filozofije, Ivan-Goran Herman, mnogima poznat i po glumačkim rolama u predstavama Kazališne družine Štolcer i kao glazbenik u bendu Captain’s Daughter & The Sailors. Kampanjom se upućuje apel javnosti: “Ne palitršćake!Tršćacisunečiji dom!”.

Konferencija “Sigurnost hrane i izazovi sigurnosti hrane u jugoistočnoj Europi”, koja je održana u Crnog Gori, bila je prilika da s okupljenim sudionicima svoja iskustva podijeli hrvatska delegacija. Naime, hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede unatrag nekoliko godina provodi niz mjera i aktivnosti s ciljem smanjenja gubitaka i bacanja hrane duž cijelog prehrambenog lanca. Rezultat tih naporajeusvajanjenovogPlana sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane i provedba reformske mjere Nacionalnogplanaoporavaka i otpornosti 2021.-2026. pod nazivom “Unaprjeđenje sustava doniranja hrane u RH”, ukupne vrijednosti 5,7 milijuna eura. U okviru aktivnost unaprjeđen je zakonodavni okvir, objavljen je Vodič za doniranje hrane, održane su radionice za donatore i po- srednike u lancu doniranja hrane te je pokrenut projekt “e-doniranje” koji je do danas spasio oko 580 tona hrane, a potpisani su ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava za infrastrukturno opremanje posrednika u lancu doniranja hrane i banke hrane u vrijednosti 1,9 milijuna eura za 41 posrednika i devet banaka hrane.

U kontekstu kvalitete i sigurnostihranenatržištuistaknuto je da Hrvatska snažno podupire smanjenje primjene antibiotika u proizvodnji hrane za 50 posto do 2030. godine u okviru Zelenog plana te važnost nacionalnih programa u području sigurnosti hrane, u kojima se u narednom vremenu naglasak u provedbiprebacujenapristup procjeni rizika, uz dodatnu komponentu povećanih kontrola uvoznih pošiljaka hrane iz trećih zemalja.

PROLJEĆE – VRIJEME MLADUNACA KOJE U VEĆINI SLUČAJEVA LJUDI NE BI SMJELI DIRATI

Međimurski čuvari prirode spasili zarobljenog lisičića

Duži i topliji dani te proljetne kiše potiču preobrazbu krajolika. Upravo traje “buđenje” biljnog i životinjskog svijeta. Biljke zelene i svojim cvjetanjem šire mirise koji privlače brojne kukce oprašivače, a životinjama počinje period razmnožavanja.

U to vrijeme najmlađi članovi životinjskih obitelji ponekad završe u neželjenim situacijama: od nemoćnih ptića koji prepuni samopouzdanja prerano odluče napustiti gnijezdo te tako postanu lak plijen grabežljivcima do mladunčadi sisavaca koja istraživanjem svoje okoline upadne u slične probleme. A ljudi, nailaskom na takvu situaciju, moraju djelovati samo ako je to zaista potrebno, no u većini slučajeva najbolje je ne poduzimati nikakve radnje. Čest primjer je nailazak na mladunčad

Ljudska pomoć je potrebna isključivo kada naiđemo na ozlijeđenu životinju ili mladunca kojem prijeti pogibelj zeca ili srne u prirodi koji se doimaju napušteni od roditelja, ili na ptića kojemu je potrebno dan-dva da ojača i potraži sigurnost na granama,odaklegamotreroditelji. Naravno da nisu ostavljeni, ali bi to mogli postati ako im se previše približimo ili ih diramo jer time na njima ostavljamo ljudski miris, upozoravaju iz “Međimurske prirode” – Javne ustanove za zaštitu prirode. Ljudska pomoć potrebna je samo u jako rijetkim slučajevima, kada naiđemo na životinju s vidljivom ozljedom ili mladunca kojem eventualno prijeti pogibelj.

Zarobljen lisičić

”Međimurska priroda”, odnosno međimurski čuvari prirode nedavno su bili u prvoj takvoj ovosezonskoj akciji, spašavanju mlade lisice koja je zbog svog nestašluka ili možda krivom procjenom svoje majke završila u prostoriji pomoćnog objekta jednog građevinskog poduzeća.Upavšikrozventilacijski otvor u kotlovnicu, lisičić je ostao zarobljen i samo ga je njegovo tužno javljanje spasilo od sigurne smrti. Čuvši nepoznate zvukove, djelatnici su uputili poziv upomoć “Međimurskoj prirodi”, koja je promptnomintervencijomizbavila nesretnu životinjicu te je ostavila u obližnjem grmlju u nadi da će je majka pronaći. – Priroda savršeno funkcionira i bez našeg uplitanja, zato pomozimo životinjama samo kada je to zaista i potrebno – poručuju međimurski čuvari prirode.