Međimurske novine 946

Godina XVII.

^akovec, PETAK, 1. studenoga 2013.

Broj 946.

Cijena 7 kuna a

str. 2-3

Investicije: Galerija Sjever idu i tjedan otvara vrata

Marija Ban dala krv 65 puta

str. 4-5

I još misli da to nije ništa posebno

str. 5 POSEBAN PR ILOG

ME IMURSK IH NOVINA

MARTINJ E U ME IMURJU i ima

Martinj U enici u Maloj e

Krštenje središnji mošta u mlado doga aj v P Martinjaino d dugu i

lij lijepu trad diiciju ij

zapjevaju: gi, daj se - Kumek moj reko 250 dranapij... godina Prem ga je i stara dunazivaju da ga " ist unci u Me imurjutradicija jem, Mart poganskim obi a " - krštenje mošt vino na jer je to inje to nikako blagdan a u mlado istinska nije, tina, 11. sveto mošta i studenoga g Marmladog svetkovina Martinja, vina, a to se održa . Tradi va što postoji i to višestoljet cija Martina uz blagdan Sveto - Kumek u biskupa g pak s kum i zapad zemljama srednna, razloga postoji gled ne Euro i više povo je o i pak da. v se do dana pe i održ vinar nom, ala daj se napmu veli: Kum kleti sedi, kumek di reklii i ljudi veseleUglav što je puno današnjeg, samo ek moj drag su da to i dobre uij, dugo nego kod "folkloristi nija" treba biti na vžij, Mart nas pjes i, inje, nas. šta doga kada se kod baš U davn mošta u ma koja slijedine bu, daj se ga moobilježava a vremena i on je baš aju velike prom to se jene u to vrijem mladog mlado vino, kadnakon krštenja skromno lo i slavilo dosta pretakanje e vina viso a su kup u drug zreli za jetima, u podrumima jer posta ko podignu ice za i je mlad e posude ma potih vrijeme komu klibecik linim o vino. te Na odre niz eni na in lo i bogat o, a beri etno, bumu nali a pokr ivao. krštenje veseo to Kaj šice. mošta Hrvatske. od osamostalj lju njati. svojo hižo i poseosoba kojoj u vino, je Na zdrav enja krstil Živjelo te je je taj in lje, završ ceremoniju živjeli nazvan Središnji , ja bum svi pajdamlado vide, biškupom povjeren ava kršte ga pil, okup doga aj nja je kršte i potom vog Mart ši i pajda poput praMarti- ni gotovo u trans lje- bih se više nja biškup - nego pjevaju, do vino, nje mošta u ne pije sa, koji ina biskupa iz u penz s mlad njime mošt a mlaiji Tourje potom oslobodi o vino. prazn "vins iskusni što ini odabrani izgov i kojeg živio u 4. stolje Potom nas, od bišku smat svi i Mart ke litanije" kojimaraju i još ih lagvov oslob ima kuma p, koji uza biskupom raju najve u mnog odi nas in i a sebe im svih vrem pomo moštek zaziv se upu uju o drugih zamo mjes to i pomo nike ena. aju i , a na biškup krštenja lbi i razdragani nevolja.. zaštitu od razn u puk. zvonjavu dolaz i ih - Ako Mar došel svetii pjesmu: Doše uz A na kraju - Od hude l bu, Martin, - Ako Mar tin jasno vrije on bu ga oslobodi nas, i slabe Vlade moštek krsti slijedi: - Ja te me mu svetog rezov oslob od velikih Martina vino u ime - Ako je tin oblake preg ima, bude oštr poodi nas, Martin anja, nest a zima od sla- dobro vino i kaj ostaneš URBANO pros - Ako je obla en nas ne VSKO buš v grab im te kaj ili meglen, alnu zimu prep Martin Martinje e hita i suh, ravl Ako do i z po zimi ja u pod na Mar e

Postoje prognozei razne poslovice , kao proizašle iz martin i meteorološke jske sve tkovine:

Poseban prilog M ošt i vino e k zObi aji lagva Št uzdMartinje ampar! i Kamo na krštenje rumu obit elji

KOLAPS U HŽ-u: Slali “motorku” s premalim kapacitetom

Štampar u Svetom Urbanu

zima blag bu rase tinje gusk l kruh a kao jese a po ledu n plazi, tada za Boži po blatu gazi.

Mjesecima bobica živi okružena na ko pobr rodbinom koju trsu u buri ojiti. i jeseni ruka Negdje s po eje teš- no. Na pjeni u kristalno dan isto tkom bera a namjeri, stoga dana Sv. Martina, jedan vi e u najbo po e kinuti život sto uz pjesm ljoj bez obzir u mjesecu stude aenakon tiska pod suncem, u, pre- “na nebu a na atmosfersk nom, a onda, o stanje i na zemlj preše po inje misti na , u mraku ba ve se mladuhu, mlad i”, nazdraviti e preobrazba se potih z lagva koji om vinu, o pretvara u mošt, . Sok sa svako je spreman za de ku a mošt ženid m nato i. Martkupicom u koju bu ga se inje se zove to gostu -

mošta

9

Subotici nisu stali u vagone?!

ZAVRŠILA GASTROPATROLA

Kristal osvojio najviše bodova

vaje, a traje ruke, noge koliko raspo ložen to dan za i glave izdrže. Važan je, za našu mnoge poklo naklo je a najva nike vina, naestak velik nost, ra a se petžniji za ih prilik svak Mošt još o ekivanj a i velik uvijek “delaoga vinara. najbolji pripremaj a. Štampari strpl ih ”, vri, u u i odga jivo ma. Jedan najboljim podr onaj dence, znaju znan jaju svoje mlakrovom od ponajboljih umi- iš ekuju je je pod Vinarije dan kad i znatiželjno se gotov o petna Štampar. Tu pogled kad digne e uloviti Vaš estak sorti pice te lice ober bori ite i izgovorite: dobro kujoš jednu je! Nato !

-

str. 45

Otvorenje 7. 11. 2013. ove Galerija Sjever Svetojelenska cesta 25 akovec www.deichmann.com

svaki model

259kn

str. 16

urkin doveo svjetske trendove i zaposlio 150 ljudi

DARIVATELJI KRVI: Tko su ljudi koji spašavaju naše živote

2

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UREDNI KI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

Ne smijemo dopustiti da loše glasine o Me imurju postanu važnije od naših lijepih pri a

J

oš uvijek smo, na žalost, na po etku ozbiljnog bavljenja turizmom i svim popratnim sadržajima, tako da za današnje recesijsko vrijeme imamo previsoke cijene za osrednju kvalitetu napla enog, a ono što je još uvijek najbolnije to je nedostatak zabavnih, kulturnih, izletni kih, avanturisti kih, pa i sportskih aranžmana na organizirani na in. oš uvijek nam projekte o tome kako bi se trebao realizirati turizam u Me imurju pišu studenti ili pak, kao što je sada slu aj, iji projekt predstavljamo u ovom našem broju, srednjoškolci iz akove kog ETŠ-a, dok s druge strane nikako da se organiziramo da takve i druge projekte kona no pretvorimo u turisti ke aranžmane i ozbiljan posao. tako dok preko takvih “amaterskih“ projekata saznajemo kakve sve neiskorištene mogu nosti leže tu oko nas, moramo samo slušati pri e o tome kako smo bogomdani kraj za razvoj turizma. Previše je neorganiziranosti, podosta i našega dobro poznatog jala da se kona no pokrene cijela stvar. Puno se o ekuje i od novog vodstva Županije, posebice od zamjenice župana, koja je bila predsjednica Turisti ke zajednice, da se ozbiljno krene na posao, jer vremena za ekanje nema previše.

Me imurje je fantasti no, najradije bih ovdje ostala, našla si de ka, toliko je lijepo", kazala je mlada ameri ka turisti ka novinarka Ashley Colburn kad je drugi put došla ovamo i ponovno bila impresionirana našim krajem. Prošlu subotu sam bio na jednoj novinarskoj radionici koju su organizirali oni koji su vrlo esto pod utjecajem raznoraznih donatora koji im daju pla e da kontroliraju “što se sve loše piše o Romima“. Svi odreda mla i ljudi o ito su u Me imurje stizali po ne ijem nalogu na sat - dva da vide i kasnije o tome pišu i izvještavaju kako žive “nesretni Romi koji trpe sagregaciju“. Me utim, izgleda da nikad nisu otišli dalje od nekog romskog naselja da upoznaju ljepote našeg kraja i upoznaju nas Me imurce, o kojima imaju tako loše mišljenje, kao što je to ovaj put bio slu aj u Me imurskim dvorima. duševljena Francuskinja koja se bavi

J

I

"

O

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

ljudskim pravima, onime što je vidjela i doživjela, teško je pronalazila rije i kojim bi sve vi eno - pohvalila. O ito i u njezinim francuskim o ima izgledamo bolje i ljepše nego što smo toga i sami svjesni, samo takvima “treba otvoriti o i“. Ne smije se njih iz romskog naselja otpratiti natrag za Zagreb, ve ih dovesti me u naše ljude, pokazati naše turisti ke potencijale. Jer onda e drugi put razmisliti o tome gdje su bili i što doživjeli. Doti na Francuskinja rekla je kako bi “drugi put htjela posjetiti vinsku cestu“ i to treba iskoristiti, a ne samo da joj se predstavi “scenogra ija“ koju prirede pojedini romski elnici u nekom od naselja koje ne teži k integraciji Roma, ve obrnuto, posebice kao što je to slu aj istoga u Pribislavcu. uper je potez i gradona elnika Kova a koji je tako er jednu visoku ameri ku delegaciju iz Kuršanca odveo u akovec, kako bi oni uvidjeli drugu stranu medalje, koja je upravo suprotno od onoga kako nas opet neki žele predstaviti u visokim politi kim krugovima. Takvima treba re i kako se ne bi doga ali slu ajevima poput onoga što je izrekao nedavno Branko Lustig - da se u Me imurju javlja fašizam. To su opasne izjave u kraju koji je bio okupiran od fašisti kog okupatora pune etiri godine, u kojemu nije bilo kvislinških snaga i u kojem se jedva ekalo osloba anje od fašizma i pripajanje matici zemlji 1945. godine. e imurje je zaista fantasti no u o ima drugih i ne smijemo dopustiti da prevladavaju neke loše glasine koje su opet po eli plasirati neki ljudi poput Lustiga, pa i neki mediji koji o nama i našoj sredini sude iako žive stotinama kilometara od našeg kraja.

S

M

VIJEST(I) TJEDNA urkin doveo svjetske brendove u akovec akovec je na svom sjevernom rubnom djelu na Svetojelenskoj cesti u blizini samog rotora uz danas najprometniju prometnicu u Me imurju u pravcu Murskog Središ a i granici prema Sloveniji dobio specijalizirani trgova ki centar - Galeriju “Sjever”.

Gradnju je inicirala tvrtka “ urkin”, a sve ano otvorenje je 7. studenoga u 10 sati. Na izgradnji trgova kog centra neprekidno je radilo prosje no 100 ljudi dnevno, a indirektno je na poslovima vezanima za realizaciju cjelokupnog projekta sudjelovalo i više od 1.000 ljudi. Galerija e u kona nici stvoriti uvjete za oko 150 novozaposlenih, što je od velikog zna aja kada je svako novo radno mjesto veliki dobitak za našu regiju.

Jednako tako važno je naglasiti da je izgradnja objekta tekla uz pomo doma ih snaga, osim što su Galeriju gradili doma i izvo a i, u svim fazama realizacije bile su uklju ene doma e snage.

Više na str. 5.

(NE) SVI A NAM SE

Najmodernija sušara u sjevernoj Hrvatskoj Ovih dana tvrtka “Toni” u Donjem Kraljevcu pustila je u pogon najmoderniju sušaru u ovom dijelu Hrvatske i jednu od najmodernijih u Europi.

Sušara za sušenje žitarica, odnosno kukuruza izuzetno je velikog kapaciteta od 32 tone na sat, uz najmoderniju i kompjutoriziranu tehnologiju.

Vlasnik tvrtke Antun Marodi rekao nam je: - Nova sušara s najnovijom tehnologijom jako velikog kapaciteta omogu ava nam da našim partnerima, ponajviš e doma im proizvo a ima hrane, isporu imo izuzetno kvalitetan kukuruz u skladu s europskim normativima te da o uvamo stalnu kvalitetu.

Izgradnjom nove sušare u Donjem Kraljevcu najviše su zapravo dobili poljoprivrednici sjeverne Hrvatske. Detaljnije na str. 6.

Kolaps u HŽ-u, u enici nisu stali u vlak?!

U enici iz donjeg dijela Me imurja proteklih dana imali su velikih problema kako do i s vlakom koji polazi iz Kotoribe u 6.32 sati u školu, jer je tri dana HŽ poslao samo dva vagona u koji gotovo pa nisu stali u enici koji su vlak ekali na stanici u Maloj Subotici. Stoga su u enici kasnili na nastavu, pa je uslijedila svojevrsna javna pobuna srednjoškolaca iz Male Subotice, Palovca i Držimurec - Strelca, koji su javno zatražili da “ a ki vlak“ ima nekoliko vagona više. HŽ se opravdava da je u pitanju stanje u njihovoj tvrtki koje o ito nije nimalo bajno, pa se, na žalost, dogodio ovaj zaista nemili slu aj kojim ova tvrtka gubi na reputaciji još uvijek omiljenoga prijevoznog sredstva me imurskih srednjoškolaca iz donjeg dijela Me imurja. O cijeloj temi na str. 4 - 5.

1. studenoga 2013.

ŽUPAN PRIMIO dobrovoljne darivatelje krvi, koji su svi zajedno dali krv više

Dobri ljudi koji spašava PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI

Dan dobrovoljnih darivatelja krvi u Hrvatskoj se obilježava 25. listopada, kao spomen na prvo organizirano davanje krvi, koje je prije 60 godina održano u Sisku. Tim povodom župan Me imurske županije Matija Posavec i zamjenik župana Zoran Vidovi primili su šesnaestoricu dobrovoljnih darivatelja koji su zajedno krv dali preko 1.500 puta. Zahvaljuju i na njihovom odazivanju na akcije, humanoš u su zasigurno spasili brojne živote. - Me imurska županija,

zahvaljuju i i njima, prednja i u broju dobrovoljnih darivatelja, na što možemo biti ponosni, istaknuo je župan na prijamu za dobrovoljne darivatelje krvi.

Predsjednik Gradskog društva Crvenog križa akovec Mladen Valkaj rekao je da se u Me imurju godišnje prikupi oko 4 tisu a doza krvi, a otprilike toliko je i aktivnih davatelja. U prvih devet mjeseci ove godine organizirane su 42 akcije dobrovoljnog darivanja krvi, na kojima je prikupljeno 3.135 doza. Zanimljivo je da je ove godine 326 osoba prvi put dalo krv.

Me imurs Od muških darivatelja koji su u petak bili na prijamu. Josip Mun ar iz Selnice krv je dao 135 puta, Dragutin Kova iz Pribislavca 132 puta, Vladimir Pergar iz akovca 125, Stanislav Štok iz akovca 114, Marijan Kolar iz

MARIJA BAN iz Šenkovca je najmanje 65 puta drugima darovala život, esto puta po pozi

To što dobrovoljno dajem krv ne smatram ni im posebnim Sve plemenite ljude krasi zajedni ka crta, a to je jednostavnost i skromnost. To sam se uvjerila i kada sam nazvala Mariju Ban zbog razgovora za novine. Ova žena je službeno 65 puta dala krv, a u stvarnosti i puno više puta, jer nije imala potrebu svaki put kad je davala krv to unositi u knjižicu radi evidencije.

Kad sam je nazvala da s njom porazgovaram o njezinom plemenitom darivanju sebe za druge, Marija Ban je iskreno za u eno kazala da to za nju nije ništa specijalno, nego nešto potpuno normalno, da si ona ne pridaje nikakvu važnost zbog toga. Pa ipak pristala je ljubazno na razgovor, više valjda da udovolji našu želju nego da sebi dade na važnosti.

Marija Ban je danas umirovljenica, s brojnim interesima, me u ostalim trenutno savladava i nova kompjutorska znanja. Živi u

Šenkovcu u izuzetno prometnoj Ulici bra e Radi a.

Darivati krv je po ela još u srednjoj školi, a nastavila je kad je po ela raditi.

- Bilo je tada ve a potreba za darivanjem, jer nekad ni nije bilo toliko dobrovoljnih davatelja krvi kao danas. To je onda kad sam ja po ela bila rijetkost. U po ecima sam se najprije odazivala na davanje krvi na hitni poziv. Imam krvnu grupu O negativnu, koju ima manji broj ljudi. Poslije sam se redovno odazivala na organizirane akcije prikupljanja krvi, ispri ala je Marija. - Otac mi je tako er bio darivatelj krvi s istom krvnom grupom kao što je moja, tako da je moje darivanje krvi krenulo sasvim normalno. I oca i mene esto su zbog O negativne krvne grupe pozivali na hitni poziv na darivanje, zbog potreba djece u rodilištu ili u slu aju hitnih operacija na kirurgiji.

* Jeste li, kada su Vas pozivali na hitna davanja, razmišljali o tome da nekome spašavate život?

- Pa razmišljala sam o tome, ali sam išla iz drugih razloga, zato što sam osje ala potrebu i dužnost da pomognem toj djeci u rodilištu, jednako kao što je to inio i moj otac koji ak nije ni koristio pravo na slobodne dane na što su dobrovoljni darivatelji krvi imali pravo.

Marija Ban ispri ala nam je da je to što ima službeno zabilježeno 65 dobrovoljnih davanja krvi ak i malo. Mogla bi i više puta dati krv da se uklju ila u sve one akcije koje su se održavale kad je bila na moru pa se zbog odsutnosti nije mogla odazvati ili u situacijama kad nije mogla dati krv zbog povišenoga krvnog tlaka. - Da sam redovito davala, sigurno bih došla i do sto davanja, kazala nam je Marija.

ŠTRAJK LIJE NIKA

Šesti tjedan bez dogovora i zbrinjava Štrajk lije nika nastavlja se i šesti tjedan, a lije nici Županijske bolnice akovec e, kao i ostali bolni ki lije nici u Hrvatskoj, sljede ih dana nastaviti sa štrajkom, poru ili su iz Štrajkaškog odbora HLS-a, podružnice akovec.

U Županijskoj bolnici akovec i dalje se radi kao i na

po etku štrajka - zbrinjavaju se samo hitni slu ajevi. U potpunosti se zbrinjavaju svi hospitalizirani pacijenti.

Do daljnjega se odga aju sve planirane i naru ene pretrage, pregledi i operacijski zahvati, pa iz Štrajkaškog odbora HLS-a, podružnice akovec, mole pacijente za još

malo strpljenja. Pregovori sindikata s ministrom Ostoji em nastavili su se u ponedjeljak 28. listopada i o ekuje se da e ovaj tjedan biti završeni. Štrajk se prekida kada to u javnosti objavi predsjednik HLS-a dr. Ivica Babi , a i Štrajkaški odbor e o tome poslati priop enje za javnost. (BMO)

Imati mjeru zlatno je prav I

m trenutaka, doga aja, ljudi ili rije i koje vas u trenutku obore s nogu ili prisile da razmislite o sebi i svom životu.

O onome na koji na in razmišljate, ponašate se prema drugima i što radite. Što ete kao ovjek ostaviti iza sebe.

Ho e li iza vas ostati samo praznina, jer je kao ovjek ni im niste ispunili, ili ete sebi odrediti novu mjeru, pravilo za život. To vam je kao udesna poruka koju ste dobili da vas spusti na zemlju, kad vaš životni stil malo previše zarobi oholost o vlastitoj važnosti. Tako je meni bilo kad sam razgovarala s gospo om Ma-

rijom koja je ak 65 puta dala krv za druge. emogu e je na novinskom papiru prenijeti ton kojim je ta žena izrazila svoje u enje što se netko zanima za tako nešto “normalno” što ona ini. A cijeli život daruje krv.

To darivanje koje je od njezinih mladih dana sastavni od života ona uop e ne smatra posebnim. va gospo a ima neka druga mjerila i zlatna pravila za svoj život. e smatra ni im posebnim to da nešto daje što nju ništa ne “košta”. Daje, a pri tome ništa ne gubi. Njoj je ak poma-

N

O N

lo neobi no da se u tome vidi nešto posebno, jer njoj su pojam plemenitosti i požrtvovnosti i ljudi vrijednih divljenja neki dugi ljudi. Kaže, ima ljudi koji sebe daju više za druge.

Njoj su ideal spasitelja ljudskih života oni iz gorske službe spašavanja, koji doslovno izlažu i svoj život u okolnostima koje drugi ne mogu zamisliti spašavaju tu e živote. U svom injenju gospo a Marija ne vidi ništa tako dramati no ni veliko kao kad ovi ljudi iz gorske službe po surovim terenima i neprikladnim vremenskim uvjetima odlaze spasiti ljudski život.

1. studenoga 2013. e od 1.500 puta

aju tu e živote ski darivatelji koji su najviše puta davali krv akovca 113, Krešimir Ivanek Gordana Bajkovec iz akovca, iz akovca 107, Dražen Korent 75 puta, Marija Ban iz Šeniz Šenkovca 102, Stjepan Vuk iz kovca 65, Katarina Novak iz akovca 101, Branko Posedi iz Pribislavca 63, Ana Golubi iz Savske Vesi 101, a Zlatko Mar- Vratišinca, Ana Januši iz Kurciuš iz Nedeliš a 100 puta. Od šanca po 61, a Nada Hajdarovi žena, najviše puta krv je dala Pribislavca 60 puta.

ivu jer ima krvnu grupu 0 negativnu, koja je vrlo rijetka

Marija Ban ima krvnu grupu 0 negativnu, koju ima manji broj ljudi, pa se esto odazivala na darivanje krvi na hitni poziv Osim toga, nisam mi pridavala pažnju tome koliko puta sam dala krv, niti uvijek nosila sa sobom knjižicu, nego su me uvijek upozoravali, gospo o, ponesite knjižicu na Crveni križ da se to unese, pa kad sam išla usput sam je ponijela da mi to uvedu. Tako da mislim da je ak bilo i više davanja od tih službenih 65, koliko je evidentirano, kazala je Marija. - No tom evidentiranju nisam pridavala pažnju, ništa mi nije zna ilo to koliko sam puta davala krv. To me nije ništa koštalo i nisam smatrala da je to nešto posebno. Marija Ban je barem dva puta, ali desilo se i tri puta, godišnje darivala krv. Treba znati da je to gornja granica koli-

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ko puta žene godišnje mogu dati krv. Muškarci mogu eš e - etiri puta godišnje, zato muški dobrovoljni darivatelji u statistikama uvijek vode, jer mogu eš e od žena darivati krv. Marija nam je rekla da se nakon darivanja krvi nikad nije osje a nešto posebno, nego normalno, nikad sebi nije pridavala posebnu važnost.

- Meni su takve stvari normalne. Recimo kada vidim ljude iz gorske službe spašavanja kako i u kojim uvjetima oni spašavaju ljude, to su meni ljudi od akcije. Ima ljudi koji daleko više daju sebe za druge.

Kazala nam je da u životu voli mnoge stvari, osim što ne voli raditi vrt, ali voli cvije e.

Voljela je sa suprugom jako puno putovati kad su mu to zdravstvene mogu nosti dozvoljavale. Uz to voli mora i itanje, ali ne voli biti pod presijom i ne voli tempirane obveze. - Više volim sama kreirati svoje aktivnosti kada to meni i kako odgovara, kazala nam je Marija Ban, koja e krv davati tako dugo dok joj to godine i zdravstveno stanje budu dozvoljavali.

anje samo hitnih stanja

ME IMURSKO veleu ilište - posjet predstavnika Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, a tema razgovor o razvoju Veleu ilišta

HRVATSKA POŠTA ipak ne zatvara ured u Selnici

Na elna podrška razvoju, ali zbog previše njih u Hrvatskoj u Ministarstvu se “znoje” kako osigurati pla e

Slu aj Draškovec se, sre om, za sad nije ponovio

Dekanica dr. sc. Nevemka Breslauer i elništvo Me imurskog veleu ilišta u akovcu ugostili su 30. listopada zamjenika ministra dr. sc.

Sašu Zeleniku i pomo nicu ministra pro . dr. sc. Ružicu Beljo Lu i iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Tema razgovora je nakon dužeg vremena bio razvoj veleu ilišta, a, kako se ini, sve su karte stavljene na stol.

To se vidjelo i po sudionicima sastanaka. Nije to bio samo jedan od sastanaka i razgovora, kojih je ovih dana mnogo, ve duže o ekivani razgovor uz nazo nost župana Matije Posavca, dožupanice Sandre Herman, gradona elnika akovca Stjepana Kova a, Blaženke Novak i predstavnika Veleu ilišta.

Dekanica Nevenka Breslauer uvodno je upoznala goste s razvojem Me imurskog veleu ilišta, uz napomenu da se studenti ve poprili no dobro zapošljavaju, no da je sam prostor postao pretijesan.

Zbog nedostatka prostora spajaju se studijske grupe za redovan i izvanredan studij, jedan od problema je jako puno studenata koji dolaze izvan Me imurja pa trebaju smještaj, a u zadnje vrijeme interes za studij pokazuju i studenti iz Slovenije. Veleu ilište je apliciralo projekt za ure enje dodatnih prostora u sklopu zahvata zgrade, gdje bi se nalazila mala kuhinja i mali dom za studente putem EU ondova, no nužna je podrška tog projekta od strane Ministarstva znanosti. Župan Matija Posavec rekao je da je proširenje veleu ilišta dio velikoga me imurskog i županijskog projekta razvoja veleu ilišta kao mjesta suradnje izme u akovca, odnosno Hrvatske, Ma arske, Slovenije i Austrije i razmjene znanja, što je posebno važno zbog položaja naše županije.

Me imurska županija i lokalna samouprava daju i dat e punu podršku projektu razvoja Veleu ilišta, a to se o ekuje i od Ministarstva.

Gradona elnik akovca Stjepan Kova tako er je podržao projekt, uz napomenu da e Grad akovec pomo i razvoj ne samo Grada akovca, ve i cijelog kraja.

Zamjenik ministra dr. sc.

Saša Zelenika podržava policentri ni razvoj Hrvatske jer je to važno i za gospodarstvo, pa tako i akovca. - Zbog naglog razvoja i pove anja broja veleu ilišta u Hrvatskoj, u zadnjih šest godina broj zaposlenih pove ao se za 25 posto, a sad trpimo posljedice, rekao je Zelenika, pojasnivši da u ovom trenutku nedostaje oko sto milijuna za pla e. Tako je ostalo vrlo malo prostora za razvoj, a na dnevnom redu Ministarstva je izrada Strategije znanosti i obrazovanja na razini države kako bi se poredali prioriteti, uz donošenje kriterija za vrjednovanje u znanstvenom i stru nom smislu, što bi napokon trebalo dovesti do strukturiranja razvoja.

U akovcu se baš sve poklopilo, Veleu ilište se razvijalo i razvija se za vrijeme najve e krize, što ini dodatne poteško e. Dobro je da se vezujete uz europska sredstva i prekograni ne projekte, što može biti prednost prema ostalim zahtjevima, rekao je uz ostalo Zelenika, u na elu podržavši projekte koji, kako je rekao, moraju svoju verifikaciju dobiti putem strategije.

Pomo nica ministra pro . dr. sc. Ružica Beljo Lu i naglasila je kako je važno da lokalna sredina ima veleu ilište kao instrument razvoja, ponajprije zbog mladih ljudi koji e onda ostati ovdje. Zbog toga se o ekuje da lokalna sredina, Grad i Županija

Žitelje i poslovne subjekte op ine Selnica uznemirile su glasine kako e Hrvatska pošta jednostrano zatvoriti svoj poštanski ured u Selnici, emu se suprotstavio op inski na elnik Ervin Vi evi , uputivši Hrvatskoj pošti oštri prosvjed.

Iz Hrvatske pošte stigao je odgovor iz kojeg je jasno vidljivo kako poštanski ured nije mogu e zatvoriti bez prethodnog dogovora s lokalnom upravom, u ovom primjeru s Op inom Selnica.

To zna i kako e i nadalje Poštanski ured u Selnici poslovati kao i do sada, sve dok se ne donese zajedni ka odluka, ekonomski prihvatljiva za Hrvatsku poštu i korektna za gra ane, korisnike poštanskih usluga. (sm)

bro poznaju i znaju u kakvim je odnosima tko bio s kim u stvarnom (pred)grobnom životu. ikad nevjerni muž ili žena ne e svoj preljubni ki nevjerni život mo i oprati velikim aranžmanima niti pak gomilom najskupljih svije a. Nikada nasilni i nebrižni muž ne e se mo i iskupiti za ono kakav je bio ženi za života, pa makar naru io najskuplji i najve i grobni kamen.

Veli ina toga grobnog kamena samo e svjedo iti o veli ini njegove krivnje. mati mjeru zlatno je pravilo za sve u životu. Zato se s toplinom u srcu prisje am vremena pomalo izblijedjelih, kada su se u našim ku ama izra ivale za Sve svete bijele krizanteme od krep papira, a obi ne bijele duga ke svije e kupovale u jednoj

maloj kutiji. Bilo je neke posebne ljepote u tom otvorenom plamenu svije a, zataknutih u zemljane grobove. Bilo je neke simbolike da se plamen može kao i život ugasiti nenadano, ali bilo je i topline, koja nam je oduzeta otkada smo gore e fitilje zarobili u plasti ne okvire i poklopce. Kao da smo se zaštitili od života. ve obavljamo na brzinu, u žurbi, usput dok kupujemo kruh i mlijeko, deterdžent i role toalet papira grabimo kutiju dvije plasti nih lampaša i cvije e iz nekog dalekog plastenika po cijeni koja završava s devedeset devet lipa i guramo sve zajedno u kolica za kupnju. Guramo sve zajedno u prtljažnik automobila i kao roboti jurimo dalje za drugim obvezama.

Zamjenik ministra znanosti, prosvjete i sporta dr. sc. Saša Zelenika: - Pred donošenjem je Strategija razvoja znanosti i obrazovanja, što bi trebalo posložiti redoslijede investicija

i gospodarstvo podrže projekte. Posebno je važna stalna i kontinuirana suradnja s gospodarstvom kako bi se obrazovali kadrovi, jer onda svi dobivaju. Obrazovanje je izuzetno važan segment, to se vidi po razvoju Njema ke koja svoj napredak temelji na znanosti i obrazovanju, a to nam je malo promaklo kroz godine, rekla je pomo nica ministra. - No najvažnije je stvarati uvjete za radna mjesta te suradnja gospodarstva i Veleu ilišta jer samo taj na in vodi do razvoja, to mora biti uhodana praksa, a ne povremeni susreti. akovec ima svoje prednosti zbog me unarodne suradnje i dobrog odnosa lokalne samouprave, što e biti plus kad e se kona no donijeti strategija za cijelu Hrvatsku.

Uz na elnu podršku projektima iz akovca, pomo nica ministra je naglasila da svi traže i predlažu svoje projekte, pa je potrebna sustavna analiza, a najvažniji e kriteriji kod donošenja strategije biti kvaliteta obrazovanja, povezanost s gospodarstvom, odnos lokalne sredine te me unarodna suradnja, pa se i po tome vidi dobra šansa Veleu ilišta u akovcu da projekti budu ostvareni.

(J. Šimunko, oto: Z. Vrzan)

POGLED ODOZDO

vilo za sve u životu E

to ova plemenita žena, koja je toliko puta dala svoju krv, ima za sebe više standarde što je plemenito nego ve ina koja o plemenitosti razmišlja kao osobini slabih, a nije vrijeme u kojem slabi prosperiraju. Naprotiv, slabi se izjedna uju s neuspješnima. dje smo mi tu drugi, razmišljamo li i mi o darivanju sebe za druge. Ne kažem da toga nema i da ne postoji, ali je nešto što se danas ne isti e u punom sjaju. Kao da vrline nisu vrijedne javne pažnje, nego sve ono što je tamno, grješno i nedoli no. ašto to drugo više op injava ljude, teško je to no razja-

G Z

sniti. U svojoj oholosti ljudi se osje aju bolje kad je drugima gore ili kad su drugi ljudi gori od njih. U svojoj ljudskoj bijedi zbog toga se osje amo bolje. tom smislu treba gledati i aktualni natjecateljski duh iji e grob biti skuplje oki en.

Oni koji ne mogu sudjelovati u tom nakaradnom natjecanju osje aju se neugodno, odba eno i na grobove bližnjih odlaze s krivnjom da ne poštuju dovoljno uspomenu na njih. rebamo se zapravo sramiti tog pokazivanja svoje financijske mo i. To je vulgarno i prizemno. Tim više što u malim sredinama ljudi me usobno do-

U

T

3

N

I

S

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

P

ri tom više ništa ne odživimo u punom smislu rije i. Naprosto nemamo vremena za sebe, a kamoli za raš lanjivanje svojih osje aja. Tako esto ispada da ni ne živimo, nego kao da vlastite sjene hodamo po svijetu razapeti izme u raznih obveza.

DRAGUTIN BAJSI na elu umirovljeni ke stranke u akovcu

Umirovljeni policajac - novi predsjednik akove kog HSU-a U utorak je održana redovna izborna skupština Gradske organizacije HSU-a akovec, na kojoj je analiziran dosadašnji rad i izabrano je novo rukovodstvo.

Za novog predsjednika Gradske organizacije HSU-a akovec izabran je Dragutin Bajsi , a za dopredsjednike Franciska etkovi i Jože P ei er. Pored njih izabrani su i novi lanovi Nadzornog odbora i drugih tijela stranke.

U skladu s usvojenim programom rada, stranka e u narednom razdoblju nastaviti svoje aktivnosti na stvaranju uvjeta za pove anje pomo i socijalno ugroženim umirovljenicima i starijim osobama na podru ju Grada akovca, a posebno na pove anju kapaciteta pu ke kuhinje i izjedna avanju uvjeta za sve korisnike domova za starije i nemo ne osobe, te pomo i u realizaciji opravdanih programa udruga umirovljenika s podru ja Grada akovca.

Bajsi je ina e umirovljeni policajac i aktivni lan Udruge umirovljenika PU me imurske.

4

Aktualno

1. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

HRVATSKE ŽELJEZNICE u Me imurju (g)rade, ali ima i podosta neriješenih stvari i aktualnih problem SUDBINA ZGRADE željezni ke postaje Donji Mihaljevec, o kojoj smo pisali još ljetos da je uništena i zaboravljena, ipak ne e biti prepuštena stihiji

Vlakovi i dalje staju, ali zgrada postaje izgleda kao da je u “ratnoj zoni” - Svjesna sam ovog problema koji se vu e ve godinama i rješavanje pitanja željezni ke postaje intenzivirali smo ovih dana, pa se nadam da e se to u skorije vrijeme riješiti, rekla je na elnica Slamek Voze i se vlakom na relaciji Kotoriba - akovec, poglede putnika ve godinama privla i ruglo stare zgrade Željezni ke postaje Donji Mihaljevec. Pisali smo ve ljetos o tome u Me imurskim novinama, a sada se kona no izgleda i nešto pokre e, kako bi se ipak pronašlo neko rješenje.

Postaja je ina e od samog naselja udaljena nešto više od dva kilometra i dugo vremena je u katastrofalnom i derutnom stanju, emu su doprinijeli vandali koji je devastiraju, ali i nezainteresiranost Hrvatskih željeznica da se doti na postaja dovede

u red. Svojevremeno je HŽ donio prijedlog da se zgrada sruši te da se na njezino mjesto postavi nadstrešnica.

Tada su reagirali op inski elnici i sprije ili tako drasti nu odluku. Me utim, od toga se vremena nije ništa promijenilo. Svi koji su bili na vlasti u op ini Sveta Marija (D. Mihaljevec je pripadaju e naselje te op ine) tražili su na in na koji bi se zaustavilo daljnje propadanje i kako bi ubudu e prostor željezni ke postaje trebao izgledati. Postojala je ak i ideja da se pretvori u "kulturni spomenik" jer je dio najstarijega željezni kog prometnog sustava

u Hrvatskoj. Zgrada tako danas predstavlja opasnost za putnike (najviše u enike srednjoškolce), posebice kada pada kiša ili snijeg, jer se moraju negdje skloniti.

Kakva je trenutno situacija vezana uz tu problematiku, upitali smo aktualnu na elnicu op ine Sveta Marija ur icu Slamek. - Svjesna sam ovog problema koji se vu e ve godinama i rješavanje pitanja željezni ke postaje intenzivirali smo ovih dana, pa se nadam da e se to u skorije vrijeme riješiti. Moram istaknuti da Op ina Sveta Marija to ne može riješiti sama, a kako Hrvatske željeznice ne pokazuju interes, u cijelu pri u moramo uklju iti Me imursku županiju i još neke institucije, rekla je Slamek.

(A. Fuš)

Sama zgrada predstavlja opasnost za putnike, ali malo koga je za to briga

SAMO dva vagona na jutarnjoj “ a koj liniji“ Kotoriba - akovec krajem prošlo

Kolaps u HŽ-u, slali “m koju nisu stali putnici u

NAKON etrdeset godina remont dijela pruge od akovca prema Murskom Središ u i državnoj granici

Po remontu vlakovi pove avaju brzinu s 20 na 60 km/sat Radovi na remontu pruge na dionici akovec - Mursko Središ e - državna granica u duljini od 6 kilometara trajat e sve do po etka prosinca, a zapo eli su u prvoj polovini mjeseca rujna. Ovaj tjedan odvijali su se na dijelu pruge od Vratišinca prema Gornjem Kraljevcu, gdje su dva teška stroja jedan iza drugoga obavljala prvi ravnanje pruge, a drugi zagrtanje tucanika. Radovi na remontu pruge od akovca prema

Murskom Središ u obuhva aju kompletnu zamjenu kolosije ne rešetke (pragovi, tra nice) te rešetanje zastorne prizme, a izvode se u sklopu investicijskog ciklusa HŽ-a Infrastrukture. Zadnji remont izveden je 1970. godine. Nakon zahvata maksimalna brzina vlakova na toj dionici bit e 60 km/h, dok je sada zbog dotrajalosti pruge brzina ve im dijelom dionice ograni ena na 20 km/h.

Vrijednost radova koju izvo-

de Prune gra evine d.o.o. iz Zagreba je 16 milijuna kuna.

Radovi bi trebali biti završeni do 1. prosinca 2013., odnosno do stupanja na snagu novoga voznog reda.

U sklopu radova saniraju se i etiri željezni ko - cestovna prijelaza. Na prijelazima Vratišinec, Brodec i Brezje bit e izvedena asfaltna podloga, a na prijelazu Gornji Kraljevec stavljeno drveno popo je.

Razina osiguranja prijelaza ostaje ista. (BMO)

U enici iz donjeg dijela Me imurja proteklih dana imali su velikih problema kako do i s vlakom koji polazi iz Kotoribe u 6.32 sati u školu, jer je tri dana HŽ poslao samo dva vagona u koji gotovo pa nisu stali u enici koji su vlak ekali na stanici u Maloj Subotici. Stoga su u enici kasnili na nastavu, što o ito za profesore i njihove razrednike nije bilo kvalitetno opravdanje (u školu se moglo do i i ranijim vlakom ili pak drugim prijevoznim sredstvom), pa je uslijedila svojevrsna javna pobuna srednjoškolaca iz Male Subotice, Palovca i Držimurec Strelca, koji su javno zatražili da “ a ki vlak“ ima nekoliko vagona više kako se ne bi morali ranije ustajati ili koristiti drugo prijevozno sredstvo za put do škole.

Iz HŽ-a Putni kog prijevoza stiglo je i pojašnjenje zašto je u tri dana u “ a kom vlaku“ vladala neopisiva gužva. HŽ se opravdava da je u pitanju stanje u njihovoj tvrtki koje o ito nije nimalo bajno, pa se, na žalost, dogodio ovaj zaista nemili slu aj kojim ova tvrtka gubi na reputaciji još uvijek omiljenoga prijevoznog sredstva me imurskih srednjoškolaca iz

Stanje je na “ a koj liniji“ u etvrtak, sre om po putnike,

donjeg dijela Me imurja.

Iako to nije navedeno u njihovom priop enju, kako pišu nacionalni medji, problem je o ito bio u HŽ-u Cargo koji daje lokomotive za vožnju kompozicija. Izvan stroja zbog nedostatka dijelova bilo je ak tridesetak elektri nih lokomotiva, pa su o ito dizel lokomotive morale uskakati umjesto pokvarenih elektri nih. Tako je došlo i do kolapsa na a koj liniji jer, umjesto uobi ajene kompozicije ko-

ju je vukla dizel lokomotiva, poslana je bila motorka koja nije imala dovoljan broj vagona. Mihaela Tomurad Sušac, glasnogovornica HŽ-a Putni kog prijevoza, poslala je sljede e priop enje i ispriku putnicima: - U dane 24., 25. i 28. listopada zbog nedostatka klasi ne garniture (lokomotiva i vagoni) putnici koji koriste vlak broj 3301 na relaciji Kotoriba - Varaždin (iz kolodvora Kotoriba polazi u 6.32

1. studenoga 2013.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

5

URKIN DOVEO svjetske brendove u akovec

ma

U Galeriji “Sjever” najtraženija roba po koju su Me imurci odlazili ak do Zagreba

MURSKO SREDIŠ E

Starac obnovom izgleda kao mladi i o ekuje promet vlakova

Završena sanacija željezni kog mosta Sredinom listopada završeni su radovi na sanaciji željezni kog mosta preko rijeke Mure u Murskom Središ u, koje je obavila specijalizirana tvrtka iz Kutine.

Sanacijom su skinuti dotrajali dijelovi, a obavljeno je i pjeskarenje i bojanje svih dijelova mosta od temelja do vrha dra a. Hrvatske eljeznice pak su u potpunosti sanirale eljezni ke pragove i šine te postavile novi kamenom obloeni nasip.

Vrijednost radova na sanaciji mosta iznosi oko 1,2 milijuna kuna, dok e vrijednost radova na sanaciji pruge biti poznata kada bude dovršena cijela dionica. U budu nosti bi obnov-

ljenom prugom i preko saniranog i ovog trenutka jako lijepog mosta trebao voziti turisti ki, a u daljnjoj budu nosti i putni ko - teretni promet. Do toga vremena mostom e prolaziti brojni šeta i, školarci, studenti, ali i umjetnici, jer most je ovog trenutka zaista privla an za sve generacije ne samo Središ ana, nego i stranaca. Zadnja sanacija mosta ina e je obavljena prije pedesetak godina, a zub vremena dobro ga je nagrizao, tako da su sanaciju pohvalili svi Središ ani, kao i gradski elnici, koji imaju velike planove kada je u pitanju korištenje eljezni ke pruge i mosta, poglavito u smjeru Slovenije. (S. Mesari )

og i po etkom ovog tjedna donijela nevi ene gužve

motorku” na u M. Subotici!?

ipak bilo normalno na željezni koj postaji u Maloj Subotici

sati) prevezeni su motornim vlakovima. Motorni vlakovi, na žalost, imaju manji kapacitet od klasi nog vlaka, te se ovim putem ispri avamo putnicima zbog nedostatka prijevoznih kapaciteta.

Sastav vlakova odre uje se prema frekvenciji putnika. No, s obzirom na to da je vozni park HŽ-a Putni kog prijevoza u prosjeku star više od 30 godina, dolazi do pove ane imobilizacije vagona i lokomotiva, a samim

time i do nedostatka vagona i lokomotiva za redoviti sastav vlakova. HŽ Putni ki prijevoz ulaže maksimalne napore kako bi osigurao dostatne prijevozne kapacitete na cijeloj željezni koj mreži, stoji u izjavi glasnogovornice.

U srijedu je, kao što pokazuje i naša fotogra ija, stanje na toj liniji normalizirano, ali, s obzirom na odgovor iz HŽ-a, o ito ne bi bilo udno da se opet dogode problemi.

Na žalost. (zv)

Popularni svjetski brendovi stigli su kona no i u akovec PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN

akovec je na svom sjevernom rubnom djelu na Svetojelenskoj cesti u blizini samog rotora uz danas najprometniju prometnicu u Me imurju u pravcu Murskog Središ a i granici prema Sloveniji dobio specijalizirani trgova ki centar - Galeriju “Sjever”.

Za samo pet mjeseci od dana dobivanja gra evinske dozvole do uspješno provedenoga tehni kog pregleda trajala je izgradnja Galerije “Sjever”. Gradnju je inicirala tvrtka “ urkin”, a Galerija u svom opusu okuplja renomirane svjetske brendove kao što su Spar, Mulller, C&A, Newyorker, Kik, Deichmann. Takko, Zoo cyty, Dominik srebrnarnice, a u sklopu Galerije je i caffe bar. Sve ano otvorenje Galerije je 7. studenoga u 10 sati, izvijestila je na konferenciji za novinare Maja urkin Me imurec, voditeljica Trgova kog centra Galerije “Sjever”.

Investicija t vrtke “ urkin” vrijedna je 50 milijuna kuna. Nalazi se na zemljištu od 20.000 etvornih metara, s ukupnom zakupnom površinom od 7.000 etvornih metara, s 200 besplatnih parkirnih mjesta za kupce. Novi specijalizirani trgova ki centar gradila su poduze a “Me imurje graditeljstvo” i “ urkin”.

Na izgradnji trgova kog centra neprekidno je radilo prosje no 100 ljudi dnevno, a indirektno je na poslovima vezanima za realizaciju cjelokupnog projekta sudjelovalo i više od 1.000 ljudi. Galerija e

u kona nici stvoriti uvjete za oko 150 novozaposlenih, što je od velikog zna aja kada je svako novo radno mjesto veliki dobitak za našu regiju.

Jednako tako važno je naglasiti da je izgradnja objekta tekla uz pomo doma ih snaga, osim što su Galeriju gradili doma i izvo a i, u svim fazama realizacije bile su uklju ene doma e snage.

Svjetski brendovi u Galeriji “Sjever” U Galeriju dolaze svjetski brendovi: Spar - supermarket prehrambenih i neprehrambenih proizvoda, Muller drogerija s ponudom parfumerije, igra aka i papirnice, C&A - trgovina odje om, Newyorker - njema ki lanac modne odje e, KIK trgovina s odje om i modnim dodacima, Deichmann - trgovina obu om, Takko - njema ki trgova ki lanac odje om, Zoo city - trgovina ku nim ljubimcima, hranom i opremom za ku ne ljubimce, Dominik srebrnarnice s ponudom srebrnog nakita i caffe bar ugostiteljski objekt

za druženje i odmor prije ili poslije šopinga. Tako potroša i s podru ja Me imurja više ne e više morati odlaziti u trgova ke centre u okolici u snabdijevanje, zato jer ponuda koju od sada nudi Galerija u Me imurju do sada nije postojala.

Treba naglasiti da su svi navedeni brendovi u Galeriji “Sjever” u zakupu prostora, ali je ideja što e se nalaziti u Galeriji oblikovana u urkinu, potvrdila nam je Maja urkin Me imurec, voditeljica Trgova kog centra.

U povodu najave otvorenja Galerije, na konferenciji za novinare Maja urkin Me imurec zahvalila je svima koji su sudjelovali u realizaciji ovog projekta: glavnom projektantu Bojanu Perho u, glavnom nadzornom inženjeru Mladenu Pani u, glavnom izvo a u, tvrtki “Me imurje graditeljstvo”, i njihovom direktoru Goranu Kneževi u.

Maja urkin Me imurec posebno je zahvalila službama Grada akovca i gradona elniku Stjepanu

Kova u, svim komunalnim poduze ima, kao i svima koji su tijekom izgradnje Galerije dali svoj veliki doprinos.

Galerija “Sjever” nova je zvijezda uz urkin i Bat u ovoj obitelji. Na ovom projektu se radilo nekoliko godina, po evši od same ideje do današnje realizacije, kazala je Maja urkin Me imurec.

Tvrtka “ urkin” je po svojim aktivnostima predvodnik u regiji što se ti e novih investicija, tako i nadalje imaju nove planove i poduhvate.

Bojan Perho , glavni projektant, kazao je: - Ono što je bila naša zada a osim tehni kog rješenja je da napravimo vizualno prihvatljivu gra evinu. S obzirom na to da sam imao veliko projektantsko iskustvo, radili smo više takvih objekta, uglavnom pokušavamo posti i da se gra evina uklopi u okoliš. Gra evina je vrlo zadana svojim programom, a nadam se da smo svojim aktivnostima na projektu uz tehni ka rješenja uspjeli uklopiti u projekt.

Maja urkin Me imurec, voditeljica Galerije “Sjever”, Bojan Perho , glavni projektant, i Marjetka Stropnik Ha ek, savjetnica za marketing, predstavili su otvorenje Galerije

6

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

1. studenoga 2013.

TVRTKA “Toni” u Donjem Kraljevcu predstavila najnoviju investiciju

Proradila najmodernija sušara u sjevernoj Hrvatskoj Dvadeset žena osposobljeno je za gerontodoma ice

PRVE GERONTODOMA ICE s diplomom

Briga za starije postat e sve traženiji posao Dvadeset ženskih osoba završilo je edukaciju za posao gerontodoma ice, a u etvrtak su im na prigodnoj sve anosti uru ene diplome. Osim potvrde o završenoj edukaciji, gerontodoma ice su dobile i potvrde o te aju pružanja prve pomo i, odnosno o sudjelovanju na treningu mekih vještina. Potvrde su dobile Nataša Mar ec iz akovca, Branka Vukovi iz Pribislavca, Davorka Borko iz Trnovca, Draženka Novak iz Gornjeg Kuršanca, Nada Žvorc, Nadica Bacinger i Bernardica Toplek iz Nedeliš a, Karolina Tu i i Katica Mesari iz re ana, Irena Topolnjak iz Gornjeg Hraš ana, Mira Pongrac i ur ica Grivec iz Donjeg Vidovca, Jasnica Mun ar iz Donjeg Kraljevca, Dragica Fegeš iz Slakovca, Vesna Pišpek Brada iz Kotoribe, Anica Farkaš iz Gori ana, Nevenka Živ ec iz Donjeg Zebanca, Marija Mikolaj iz Murskog Središ a, Radmila Per i iz Hlapi ine i Natalija Ma-

ari iz Peklenice.

Gerontodoma ica je novo zanimanje na hrvatskom tržištu rada, a završena edukacija omogu ila im je potrebno znanje i vještine koje e pružati zavisnim lanovima obitelji.

Rije je o ženama koje su nezaposlene, a koje imaju zavisne lanove obitelji ije stanje zahtijeva cjelodnevnu njegu. Nekima od njih omogu it e se i zapošljavanje preko Centra za pomo i njegu Me imurske županije, koji e se uskoro formirati.

Projekt pod nazivom “Centar za pomo i njegu Me imurske županije”, koji je u suradnji s Me imurskom županijom, gradovima Murskim Središ em i Prelogom te Op inom Nedeliš e provodio Autonomni centar “Act” iz akovca, za cilj je imao osposobljavanje 20 ženskih osoba za posao gerontodoma ice. Edukaciju su uspješno završile, a u etvrtak su im na prigodnoj sve anosti uru ene diplome. (BMO)

Izgradnjom nove sušare u Donjem Kraljevcu najviše su zapravo dobili poljoprivrednici sjeverne Hrvatske PIŠE: JOSIP ŠIMUNKO Ovih dana tvrtka “Toni” u Donjem Kraljevcu pustila je u pogon najmoderniju sušaru u ovom dijelu Hrvatske i jednu od najmodernijih u Europi.

Sušara za sušenje žitarica, odnosno kukuruza izuzetno je velikog kapaciteta od 32 tone na sat, uz najmoderniju i kompjutoriziranu tehnologiju.

Prednosti su nove sušare ogromne kada je rije o kvaliteti. Nakon što se kukuruz kombajnima skine s polja, dolazi do sušare, a nakon toga do skladištenja i konzervacije, i to sve u roku od 24 do 48 sati od žetve.

Vlasnik tvrtke Antun Marodi rekao nam je: - Nova sušara s najnovijom tehnologijom jako velikog kapaciteta omogu ava nam da našim partnerima, ponajviše doma im proizvo a ima hrane, isporu imo izuzetno kvalitetan kukuruz u skladu s europskim normativima te da o uvamo stalnu kvalitetu. To ujedno zna i da na taj na in izbjegavamo razne probleme koji se mogu javiti s kukuruzom, poput alfatoksina i sli no.

koja su tako er robotizirana i kompjutorizirana. Robot, odnosno ure aj u skladištu sam putem koordinatnog sustava provjerava vlagu u kukuruzu i temperaturu te daje nalog za intervenciju i upuhivanje hladnog zraka iz kanala ispod skladišta, ako je u masi i hrpi kukuruza previsoka temperatura. Na taj je na in roba, odnosno kukuruz ili druga žitarica uvijek u optimalnom stanju i najkvalitetnija što je mogu e.

Pravi dosezi ovoga poslovnog poteza tvrtke “Toni” tek e se vidjeti u narednim

Zaokružen tehnološki proces Puštanjem u pogon nove sušare tvrtka “Toni” je u potpunosti zaokružila i kompjutorizirala tehnološki proces sušenja, skladištenja i konzervacije kukuruza, te ujedna ila kvalitetu. Nakon sušenja kukuruz se otprema u skladišta

Nova sušara velikog kapaciteta. Nakon sušenja kukuruz se prebacuje u moderno automatizirano skladište s robotskom rukom

Antun Marodi: Izgradili smo novu sušaru velikog kapaciteta kako bi poboljšali kvalitetu, kukuruz je konzerviran za 24 do 48 sati od berbe na polju

godinama. Izgradnjom sušare velikog kapaciteta stvorena je baza za sušenje i skladištenje niza poljoprivrednih proizvoda, odnosno žitarica, a u dogovoru s brojnim kooperantima tvrtke, kojih ima nekoliko tisu a. Naime, poljoprivredni sustav Me imurja, ali i sjeverne Hrvatske, time je osposobljen i za proizvodnju visoko kvalitetnog kukuruza za doma e potrebe, ali jednog dana i za izvoz drugih vrsta žitarica ujedna ene kvalitete u velikim koli inama na svjetsko tržište. Drugim rije ima, izgradnjom nove sušare u Donjem Kraljevcu najviše su zapravo dobili poljoprivrednici sjeverne Hrvatske, makar oni to još ne znaju.

1. studenoga 2013.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

7

U ENICI ETŠ-a iz akovca nagra eni za projekt “Me imurje, kak si lepo“, kojim bi osnovnoškolci iz drugih krajeva Hrvatske ili inozemstva turisti ki mogli upoznati me imurski kraj

Pokazali kako bi trebala izgledati poželjna u eni ka turisti ka tura po Me imurju Zita Lajtman i Sanja Mun ar, profesorice Ekonomske i trgova ke škole, osmisle su za u enike drugih i tre ih razreda hotelijersko - turisti kog smjera edukativan i realisti an turisti ki projekt u kojem su u enici preuzeli ulogu turisti kih vodi a po donjem i gornjem Me imurju. Tura i na in prezentiranja turisti kih to aka po Me imurju toliko su dobri da su za njih nagra eni od strane Ministarstva turizma. Da bi se barem dio javnosti upoznao s njihovom nagra enom idejom, u enici, njihove mentorice Zita Lajtman i Sanja Mun ar te ravnateljica Bosiljka Vinkovi gostovali su u Županiji, gdje su u enici uz pomo prezentacije županijske elnike i novinare upoznali sa svojom turisti kom turom po Me imurju, zastaju i na zanimljivim to kama, gdje su za svaku od njih imali zanimljivu pri u.

To bi zaista bio pravi izlet po Me imurju!

Ekonomske i trgova ke škole u akovcu zamislili su da je taj izlet namijenjen u enicima osnovnih škola koji dolaze u Me imurje, ali na in na koji su to prezentirali bio bi zanimljiv i mnogim Me imurcima ne samo u mladoj dobi, ve i odraslima, jer uistinu znamo malo o ljudima i znamenitostima koje nas okružuju.

Ekonomska i trgova ka škola akovec javila se na javni poziv Ministarstva turizma za inanciranje i provedbu projekata turisti kih škola na temu: Promocija zanimanja.

Povjerenstvo je odabralo tri najbolja projekta, me u kojima je i projekt ETŠ-a “Me imurje, kak si lepo”, koji je za nagradu predstavljen na Danima turizma u Zadru 24. listopada.

Ovaj projekt prepoznali su i nagradili predstavnici Ministarstva turizma, Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Hrvatske turisti ke zajednice, Hrvatske

Šteta što škola koja stvara kadrove za turizam ne može imati uz sebe i takvu pokaznu agenciju za praksu u enika, jer ono što su novinari uli na prezentaciji zaista bi bio lijep izlet po Me imurju.

U školi su prepoznali što je Me imurju potrebno - izdvajati odre ene punktove u me imurskom kraju, voditi turiste i pri ati im pri e iz naše povijesti i sadašnjosti. U enici

Bosiljka Vinkovi , ravnateljica ETŠ-a, zdušno podržava svaku dobru inicijativu u školi

Dvorac “Fešteti ” u Pribislavcu nije samo škola, ve i zanimljiva turisti ka destinacija o kojoj se mogu ispri ati mnoge zanimljive pri e

gospodarske komore, Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske, hrvatskih putni kih agencija i Udruge kampova Hrvatske. Kroz ovaj projekt u enici su se tako er educirali za turisti ko vo enje po Me imurju. U enici 2. HT razreda Lea Antonie - Stamni ar, Ana

Marija Gregur, Nikola Laki , Filip Preložnjak i Petra Žiškovi educirani su za vo enje po gornjem Me imurju, dok su u enici 3. HT razreda Lea Grubeši , Maja Celinger, Martina Leskovec, Natalija Brezari i Marija Ivekovi - Pontoni osposobljeni za vo enje po donjem Me i-

Mentorice Zita Lajtman i Sanja Mun ar

murju. Sve to je obavljeno pod vodstvom njihovih mentorica: Zite Lajtman i Sanje Mun ar.

Potencijalne to ke koje nude velike turisti ke mogu nosti Cilj im je potaknuti dolazak u eni kih grupa, prvenstveno iz

U enici u ulozi turisti kih vodi a

TVRTKA “Gumiimpex-GRP” investirala u obnovljive izvore energije

Izgradili najve u solarnu elektranu u Hrvatskoj Godišnje e proizvesti više od megavata ekološki iste elektri ne energije Sjeverna Hrvatska i dalje je vode a u državi po izgra enim sun anim elektranama. U Trnovcu Bartolove kom pokraj Varaždina puštena je u pogon najve a integrirana sun ana elektrana u Hrvatskoj, ija je ukupna snaga 999 kW. Investitor “Gumiimpex-GRP” d. d., na tržištu poznat po djelatnosti

gumarstva, prepoznao je potencijal i u obnovljivim izvorima energije te je izgradio sun anu elektranu na slobodnim krovištima svojih proizvodnih objekata.

Gumiimpex-GRP d. d. je uz tu sun anu elektranu u rujnu ove godine pustio u pogon još dvije elektrane smještene u Va-

raždinu. Sva e se proizvedena elektri na energija, sukladno ugovoru s Hroteom, predavati u distribucijsku mrežu po povlaštenoj tari i jer je investitor stekao status povlaštenog proizvo a a energije. Sun ana elektrana “Gumiimpex” u Trnovcu Bartolove kom ima o ekivanu godišnju proizvodnju

Za sun anu i vjetrovitu Vladu J

Martin Lidegaard, a koji je za sada samo realna vizija. Gotovo je sigurno da e do 2020. godine Danska proizvoditi 35 posto svoje energije iz obnovljivih izvora. rvatska je zemlja koja ima neusporedivo bolje mogu nosti nego Danska kad je rije o obnovljivim izvorima energije, jer se nalazi južnije, ima mnogo više sunca, pa i dosta vjetra u Dalmaciji, sjetimo se samo

H

od 1.113 MWh ekološki iste elektri ne energije. O ekivani godišnji prinos je oko 1.125 kWh po kilovatu instalirane snage. Nisu zanemarivi ni pozitivni ekološki u inci samog postrojenja, jer e se tijekom 30 godina rada u okoliš ispustiti oko 10.260 tona manje uglji nog dioksida u odnosu na istu proizvodnju elektri ne energije u elektranama na fosilna goriva. Za Gumiimpex projektnu dokumentaciju i izgradnju elektrane odradila je akove ka Solektra. (J) Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

GLOBALNO I LOKALNO

oš prošle godine Parlament Danske je usvojio takozvani Energetski ugovor, prema kojemu e Danska do sredine stolje a biti potpuno neovisna od nafte i ugljena, te e energiju proizvoditi samo iz obnovljivih izvora, sunca, vjetra, vode i valova te biomase koja je tako er znatan potencijal. Rije je o najambicioznijem energetskom planu na svijetu, kako kaže danski ministar energetike

osnovnih škola Me imurja i Hrvatske, te im ponuditi raznolike i zanimljive sadržaje prilago ene mladima i predstaviti ljepotu Me imurja kao kontinentalne destinacije. Taj osmišljeni izlet s mladim vodi ima uklju uje uz pri e na svim destinacijama Pribislavec - dvorac “Fešteti ”, pou nu stazu “Murš ak”, Donji Kraljevec s rodnom ku om Rudolfa Steinera, posjet etnozbirki u Svetoj Mariji i prezentaciji svetomarske ipke, izletištu “Zelengaj”. U gornjem Me imurju posjet po inje razgledavanjem kapele Svete Jelene, gdje se nalazi mauzolej Zrinskih, crkvi Svetom Jurju na Bregu, iji se toranj vidi s varaždinskog mosta, Mohokosu, kuriji “Terbotz”, crkvi Sv. Jeronima u Štrigovi, Ma erkinom bregu, uz pri u o njezinoj legendarnoj stanovnici, Svetom Martinu na Muri, Žabniku kao najsjevernijoj to ki Hrvatske i mjestu mlinara i mlinova. I za kraj put kroz zanimljivosti Me imurja završava u Toplicama Sveti Martin. (BMO)

fenomena velebitske bure.

Vjetroenergane postaju sve zna ajniji izvori elektri ne energije, tim više jer je lako sa uvati tako proizvedenu energiju putem reverzibilnih hidroelektrana, za što kod nas postoje gotovo idealni uvjeti. Na taj na in pada u vodu dosadašnja ra unica doma ih stru njaka o zaštiti mreže od “obnovljivaca”, jer se voda može uvati dok bude potrebna, a osim toga to

nije jedini na in spremanja energije. a razliku od Danske, u Hrvatskoj se nastoji do 2020. godine proizvoditi jedva 20 posto energije iz obnovljivih izvora, a zna ajan dio tog postotka inile bi sadašnje hidroelektrane na našim rijekama, koje ve ionako rade.

Hrvatski su politi ari na taj na in kupovali vrijeme i novac kako bi zadržali sadašnje stanje, no ini se da tome do-

Z

lazi kraj, što je glavna pouka slu aja zvanog Danska. ožda e se nakon ovoga netko na vlasti ili pri vlasti ili pak budu e snage promjena u Hrvatskoj jednostavno zapitati: zašto mi ne bi do 2050. godine imali barem 50 posto energije iz obnovljivih izvora, ako ve zbog svojeg neznanja ne možemo biti Danska te tako postali manje ovisni o nafti i plinu? Zbog ega mi ne bi postavili isti cilj? kratko, treba nam sun ana i vjetrovita Vlada, a ne politi ari koji lutaju bez cilja pa bi danas sunce, sutra ma-

M

U

lo biomasu, pa onda male hidrocentrale, pa malo biomase, a vrijeme prolazi.

8

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

U ZAGREBU održana velika ra unalno - simulacijska vježba pod nazivom ‘’Vodni val 2013.’’, na kojoj su sudjelovali i Me imurci

SAVJETI STRU NJAKA

Vrlo dobro odra ena simulacija obrane od razlijevanja Mure i Drave

Piše: Nevenka Vukovi Varga, dipl. ing. arh.

Ovlašteni arhitekt i energetski certifikator Princon d.o.o., M. Krleže 44, akovec nena.varga@gmail.com

Energetska u inkovitost stolarije Ako se sjetimo da se kroz otvore u vanjskim zidovima, odnosno prozore i vrata gubi ak do 50% toplinske energije zimi, jasno je da su oni, uz fasadu, najbitniji elementi ovojnice.

Razmišljamo li o ulaganju u obnovu fasade na obiteljskoj ku i, bitno je tako er istovremeno zamijeniti stolariju. Prakti no samo najnoviji tipovi stolarije, ugra eni prije 6 - 8 godina, mogu zadovoljiti današnje minimalne zahtjeve.

Za kvalitetu prozora bitna su tri faktora: konstrukcija okvira (krila i doprozornika), vrsta i na in ostakljenja te na in i detalji montaže.

Nekad su se prozori izra ivali samo od drva i bili su malih dimenzija presjeka. Na industrijskim halama bili su od elika, a na poslovnim zgradama nailazimo na aluminijske okvire. Metalni prozori su bili izrazito loših konstrukcija s jako izraženim toplinskim mostom - ljeti bi bili vreli, a zimi ledeni. Drveni okviri bili su jednostavnih presjeka, bez brtvi, tako da su slabo dihtali, a kroz spojeve je veliko strujanje zraka.

Danas su detalji i materijali izrade nezamislivo bolji, i stalno se nude nova i nova poboljšanja. Sve u cilju da postanu skoro zrakonepropusni (a to postavlja potpuno nove zahtjeve za ventilaciju prostora, o emu u pisati). Ve ina ljudi prihvatila je PVC okvir jer je cijenom najdostupniji, izrada je vrlo brza, nema održavanja, a materijal je izboljšan tako da je vrst i dugotrajan. I izbor boja je velik, a mogu biti teksturom i vrlo sli ni drvetu. Kvaliteta okvira ovisi o broju zra nih komora /danas 5 - 6 komora/ te broju brtvi na krilu i doprozor-

niku (min. 3 - 4 brtve ukupno).

Drveni okviri na današnjim prozorima su od lameliranog drva koje mu osigurava stabilnost i vrsto u, jer su zbog sve šireg ostakljenja i oni sve deblji, odnosno širi, a završna obrada je takva da održavanje nije potrebno dugi, dugi niz godina. U ponudi su i kombinirane konstrukcije: aluminij - drvo, aluminij - PVC, gdje je Al obloga s vanjske strane.

Za energetsku kvalitetu prozora ostakljenje je vrlo bitno, jer je staklo vrlo loš izolator. Dok je prije cca 20 godina ''izostaklo'' 4+12+4 bilo veliki napredak, današnja su stakla mnogo, mnogo bolja. Ono što daje bolja svojstva je ispuna me uprostora inertnim plinom (argon, kripton) umjesto suhim zrakom kao kod izostakla, te poseban premaz stakla s unutarnje strane željeznim oksidom, ime se postiže niska emisivnost površine. To je tzv. low-e premaz (nemamo naš izraz za to – itamo lou-i). To je potpuno proziran premaz koji propušta svjetlo, a djeluje kao ''termi ko zrcalo“, tj. re lektira toplinu. Na taj na in se staklo znatno manje ljeti zagrijava, a zimi manje hladi. Još bolja svojstva ima trostruko ostakljenje s dva stakla low-e, i s ispunom argonom, naj eš e 4+16+4+16+4 mm. Ovakva stakla su prili no teška, pa i okov mora biti ja e nosivosti, a krila na otvaranje bolje da nisu pretjerano velika. Svi koji danas mijenjaju stolariju trebali bi izabrati ovakva stakla jer je razlika u cijeni zanemariva u odnosu na kvalitetu i uštedu energije za grijanje i hla enje.

Bitno je da proizvo a daje garanciju - potvrdu o sastavu i kvaliteti stakla jer vi okom ne

1. studenoga 2013.

možete vidjeti ni low-e premaz, ni plin argon. Što se ti e argona, on zadržava svoja svojstva ak nakon 15 - 20 godina, kad njegova koncentracija nešto malo oslabi. Obratite pažnjui na pro il izme u stakala, tzv. distancer - ranije su bili samo aluminjski, a danas su bolji od tvrde plastike, jer je aluminijski toplinski most.

Na in montaže u zadnjih par godina znatno se unaprijedio i riješeni su detalji spojeva uz zidove koji su uvijek kriti no mjesto za ulaz vlage i izlaz topline. Donesene su preporu ene smjernice za tzv. ''RAL“ montažu koja obuhva a upute i niz proizvoda - traka i pro ila, posebnih pjena i ekspandiraju ih traka za montažu. Prozor se montira to no na liniju fasade, tj. rub vanjskog zida. Kod zahtjeva za ponudom nove stolarije zatražite RAL montažu, iako je nešto malo skuplja. Od izvo a a se zahtijevaju pedantnost, preciznost i korištenje dodatnih traka i pro ila, uz garanciju za izvedbu. Naravno da na tržištu uvijek ima onih koji zbog vlastitog neznanja ili sitne uštede pokušavaju proizvesti ili izvesti nešto drugo, služe i se injenicom da su ljudi neupu eni. Najgore je ako imamo dobar, skupi prozor koji je slabo montiran pa se za par godina sve mora ponavljati. Bitni su detalji. Zato pažljivo uspore ujte razli ite ponude – niža cijena možda zna i zna ajno nižu kvalitetu bilo okvira, okova, brtvi, ostakljenja ili materijala montaže.

Tražite dodatna pojašnjenja.

Potražite na Internetu - ima pregršt informacija. A prozore ne mijenjamo svaki as, zato im dajmo važnost i ne štedimo na krivim stvarima.

Stožerni rad obavili ste besprijekorno, gotovo s 95,5 posto od onoga što se od vas tražilo. Iskazali ste izvanredno zalaganje, radili ste na visokoj razini i takav rad u stvarnosti, ako zatreba, imat e vidljive rezultate, pohvalio je me imurske predstavnike Josip Sajko iz DUSZ-a PIŠE: STJEPAN MESARI

U simulacijskom središtu Zapovjedništva za obuku i doktrinu ‘’Fran Krsto Frankopan’’ u Zagrebu u ponedjeljak je održana Ra unalno - simulacijska vježba ‘’Vodni val 2013.’’ za podru je Me imurske i Varaždinske županije, u kojoj su sudjelovali stožeri i zapovjedništva civilne zaštite ovih županija.

Iz Me imurske županije, osim županijskog, sudjelovali su i stožeri i zapovjedništva civilne zaštite Grada Mursko Središ e, kao i op ina Podturen, Kotoriba i Nedeliš e.

U cjelodnevnoj vježbi simulirana je obrana od poplave, odnosno razlijevanja rijeka Mure i Drave, te spašavanje i zbrinjavanje ljudi, stoke i materijalnih dobara, koja je na kraju vrlo uspješno obavljena, na veliko zadovoljstvo Državne uprave za spašavanje, kao i me imurskih i varaždinskih stožera i zapovjedništava.

U izvješ u Josipa Sajka i drugih ljudi iz Državne uprave za spašavanje, koji su nadzirali vježbu, naglašeno je kako je stožerni rad bio na zavidnoj visini, da su ispunjeni svi postavljeni zadaci, te e se kao takvi mo i primjenjivati i u stvarnosti, ako zatreba.

Me imurski predstavnici, poglavito oni iz Murskog Središ a, ak su DUSZ upozorili na neto ne podatke u zemljovidima te na još druge administrativno - tehni ke propuste kod ozna avanja mjesta mogu ih izlijevanja rijeke Mure kod Murskog Središ a i nizvodno kod Podturna.

U radu su se posebno istaknuli pripadnici CZ-a Grada Mursko Središ e

Ne trebamo biti uznemireni, ali ni uspavani Vlasta Tutiš iz Državnoga hidrometeorološkog zavoda govorila je kako este vremenske promjene utje u na razinu voda u rijekama i samim time ine opasnost od poplava.

- Ne trebamo biti uznemireni, ali ni uspavani kada su u pitanju opasnosti od poplava, pogotovo u dravsko - murskom slivu. Jedinice lokalne samouprave uvijek trebaju biti spremne na obranu od poplava, a DHMZ je u tome svemu važna služba koja mora i želi pomo i, kako do poplava ne bi došlo.

I drugi govornici naglasili su važnost i zna aj civilne zaštite, naglasivši kako je ova vježba pokazala spremnost jedinica lokalne

samouprave da pravilno i na vrijeme reagiraju ne samo kod poplave, ve i kod nailaska vodnog vala, spominjuju i i lanjsku poplavu u Puš inama. Pojedini govornici su rekli kako se u ovoj vježbi pokazalo da su zapovjedništva i stožeri civilne zaštite brži i e ikasniji i od vojske kada su u pitanju komunikacije i postupanja.

Robert Mikac, zapovjednik DUZS-a, rekao je kako je ova simulacijska vježba uz sliv Mure i Drave pokazala naje ikasniji na in postupanja u pripremanju i samoj obrani od poplava.

Siniša Alvirovi je u ime predstavnika civilne zaštite iz Me imurske županije ukazao na neto ne podatke u zemljovidima, te dodao kako su svi zadovoljni što je vježba uspješno provedena.

Me imurski predstavnici na otvorenju skupa u Zagrebu

CRNA KRONIKA Duboko u no i okrali obiteljsku ku u MURSKO SREDIŠ E - Kroz pritvoreni prozor u utorak 29. listopada u vremenu od pono i do 5 sati u Murskom Središ u, u Ulici kralja Zvonimira, nepoznati po initelj ušao je u obiteljsku ku u. Tamo je ukrao mobitele i nov anike s doma im i stranim novcem, dokumente i bankovnu karticu.

Materijalna šteta procjenjuje se na više tisu a kuna, a protiv po initelja e se podnijeti kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu.

Uništene nadzorne kamere u vlasništvu Op ine DOMAŠINEC - Dvojica mladi a su skinula i razbacala nadzorne kamere u vlasništvu Op ine u Domašincu. Kri-

minalisti kim istraživanjem utvr eno je da su u petak 25. listopada u vremenu od 3.20 do 3.30 sati u Domašincu, u Ulici Martina Pušteka, 21godišnjak iz Domašinca i 20godišnjak iz Novakovca na objektu u vlasništvu Op ine skinuli i bacili na tlo nekoliko nadzornih kamera.

Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisu a kuna, a protiv po initelja e se podnijeti kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu.

u akovcu, u Ulici kralja Tomislava. Voza ica bicikla, 69-godišnjakinja iz akovca, kre u i se nogostupom pri obilasku upravlja em bicikla udarila je u ruku pješaka, 34-godišnjaka iz Mihovljana.

Nakon udara voza ica bicikla se prevrnula i pala na kolnik.

Vozilom Zavoda za hitnu medicinu prevezana je u Županijsku bolnicu akovec, gdje je utvr eno da je teško ozlije ena, te je zadržana na lije enju.

O prometnoj nesre i podnijet e se posebno izvješ e op inskom državnom odvjetniku u akovcu.

Voza ica bicikla stradala nakon U prometnoj nesre i naleta na pješakinju teško ozlije ena AKOVEC - U prometnoj voza ica nesre i voza ica bicikla je stradala nakon što je udarila u pješaka. Do nesre e je došlo u ponedjeljak 28. listopada oko 13.25 sati

TRNOVEC - Ponedjeljak je po eo sudarom dva osobna automobila kojima su upravljali 75-godišnjak i 64-godišnjakinja, oboje iz Trnovca, gdje se i

dogodila prometna nesre a.

Do prometne nesre e je došlo u ponedjeljak 28. listopada oko 10 sati.

Naime, voza osobnog automobila akove kih registracijskih oznaka, 75-godišnjak iz Trnovca, zapo eo je pretjecanje i pritom udario u osobni automobil akove kih registracijskih oznaka, kojim je ispred njega u istom smjeru upravljala 64-godišnjakinja iz Trnovca, koja se u tom trenutku nalazila u fazi skretanja prema kolnom ulazu u dvorište obiteljske ku e.

Vozilom Zavoda za hitnu medicinu ozlije ena voza ica osobnog automobila prevezana je u Županijsku bolnicu akovec, gdje je utvr eno da je teško ozlije ena i zadržana na lije enju. Protiv voza a osobnog automobila podnijet e se kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu.

U nedjelju izgorjelo 120 empresa na groblju VR ATIŠINEC - Tijekom nedjeljnog popodneva 27. listopada zapalilo se 120 empresa na groblju u Vrati-

šincu. Požar je lokaliziran od strane vatrogasaca DVD-a Vratišinec. (foto: BMO)

1. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati

9

10

Kroz Međimurje

OP INA Sveti Martin na Muri slavljeni ki idu i vikend, od 9. do 11. studenoga

Dan op ine i Martinje trajat e tri dana Od 9. do 11. studenoga 2013. u Svetom Martinu na Muri sve e biti u znaku proslave Dana op ine i Martinja, tradicionalne vinarsko - gastronomske, kulturne i zabavne priredbe, koja se po prvi put održava u EU Hrvatskoj, pak se stoga o ekuju i brojni gosti iz inozemstva.

Program Martinja zapo inje u subotu 9. studenoga u 14 sati na Trgu svetog Martina izložbom i degustacijom vina, jabuka i kupinovog vina, a nastavlja se u 15 sati Gastrokutkom, na kojem e biti pripremanje, predstavljanje i degustacija tradicionalnog jela na moderan na in.

U 18 sati je sveta misa, u 19 sati zapo inje gala koncert Ženske vokalne skupine “Grlice”, a potom velika zabava pod šatorom na školskom igralištu uz grupu “Casino” te bogatu gastronomsku ponudu prigodnih jela i vina.

U nedjelju 10. studenoga sve anosti na Trgu svetog Martina zapo inju ujutro od 10.40 sati blagoslovom vina, nastavljaju se svetom mi-

som, druženjem uz pe ene guske, pe ene kestene, te degustacijom mladog vina, kao i rakije i kupinovog vina.

To no u podne u galeriji op inske zgrade otvara se etnoizložba Stanka Trstenjaka iz Marofa i Likovne republike Sveti Martin.

Gastronomsko natjecanje u kuhanju martinskog gulaša zapo inje u 13 sati. od 16 sati je degustacija gulaša i drugih delicija te proglašenje pobjednika u kuhanju gulaša uz bogat kulturno - zabavni program. U predvorju Osnovne škole u 17 sati zapo inje sve ana sjednica Op inskog vije a, kao središnji doga aj proslave Dana op ine.

Na Martinje u ponedjeljak u 11 sati sve je u znaku velikoga župnog proštenja u ast svetog Martina biskupa, a sve ana proštenjarska sveta misa je u 11 sati. Martinje e se proslaviti i u mnogim klijetima i vikendicama na Vencu i pri Kapeli, svetomartinskim destinacijama zlatnih kapljica. (S. Mesari )

PEKLENICA

Ure enje poljskih putova Mjesni odbor Peklenica pred nadolaze e jesensko zimsko vrijeme nastoji što kvalitetnije urediti poljske putove nakon što se obave svi poljoprivredni radovi.

U tom poslu svoj doprinos daju i sami poljoprivrednici, vlasnici zemljišta, kao što je bilo kod ure enja

putova prema rijeci Muri, odnosno takozvanim ribi kim grabama. Ovih dana izmjestit e se poljski put u nastavku Frankopanske ulice, koji se nalazi u privatnom posjedu.

Mjesni odbor pokre e i legalizaciju društvenih i sportskih objekata koji nemaju važe u gra evinsku dozvolu. (sm)

1. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

GRADONA ELNIK Murskog Središ a ugostio gospodarstvenike iz susjedne države

Austrijski poduzetnici u posjetu kao potencijalni investitori U svojim predizbornim govorima ondašnji kandidat za gradona elnika Murskog Središ a, a danas središ anski gradona elnik, Dražen Srpak obe ao je kako e mu najve i cilj biti privu i investitore koji e otvoriti nova radna mjesta

u kojima bi posao dobilo više nezaposlenih s podru ja Grada. Obe anje je po eo ostvarivati po etkom ovog tjedna, kada je u svom uredu primio gospodarstvenike, potencijalne investitore iz Austrije.

Nakon kra eg razgovora gra-

dona elnik je s gostima obišao tvrtke “TEAM” i “Ahores”, gdje su njihovi vlasnici upoznati s planovima austrijskih gospodarstvenika.

Austrijanci su zainteresirani za slobodne proizvodne prostore u ovim poduze ima,

koji su sada prazni zbog zatvaranja ili preseljenja odre enih proizvodnji. Nakon ovog posjeta zapo inju razgovori i pregovori o mogu nostima austrijskih investiranja u Murskom Središ u. (sm)

DELEGACIJE AMERI KOG VELEPOSLANSTVA i UNDP-a uz gradona elnika akovca posjetile Obiteljski centar u Kuršancu

Istaknuli velik napredak u ostvarivanju prava i jednakosti Obiteljski centar i Dje ji vrti “Pirgo” u romskom naselju Kuršanec u Me imurju posjetili su Louisa Vinton, koordinatorica Ujedinjenih naroda i stalna predstavnica Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Republici Hrvatskoj, Uzra Zeya, pomo nica državnog tajnika SAD-a za demokraciju i ljudska prava, Scott Lang, politi ki savjetnik i ameri ki veleposlanik u Hrvatskoj, Metka Jelenc, specijalist za ljudska prava Ameri kog veleposlanstva u Hrvatskoj, Michal Wieczorek, pripravnik u Ameri kom veleposlanstvu u Hrvatskoj, te Regina Waugh iz ameri kog Ureda za demokraciju, ljudska prava i rad. Goste su u Kuršancu do ekali gradona elnik akovca Stjepan Kova , pro elnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada akovca Slobodan Veinovi , ravnateljica Dje jeg vrti a akovec Gordana

Patar ec te koordinator Obiteljskog centra Dragan Bogdan.

Veleposlanstvo SAD-a i UNDP u Hrvatskoj ove su godine Obiteljskom centru u Kuršancu darovali informati ku opremu te su se sada vratili pogledati kako se ona koristi u obrazovanju djece i mladih romskog naselja Kuršanec. Cilj projekta je podupiranje inicijative razvoja romske zajednice u Kuršancu, poticanje uklju ivanja Roma u obrazovni

sustav te njihovo zapošljavanje, ali i poticanje multikulturalnih aktivnosti za mlade. Prilikom posjeta Obiteljskom centru obišli su u ionice i iz prve ruke vidjeli što i kako u e mladi Romi. Istaknuli su kako je ostvaren velik napredak u ostvarivanju prava i jednakosti ove nacionalne manjine u Me imurskoj županiji.

Nakon dvosatnog druženja i razgovora s djecom i nastavnicima, na poziv gradona elnika

odlu ili su posjetiti akovec. Šetnju gradom zapo eli su u Starom gradu uz pri e o povijesti grada i Zrinskima, obišli su atrij Muzeja Me imurja akovec te prošetali samim centrom grada uz razgovore o prilikama i nedostacima akovca, ali i njegovoj povijesti, kulturi i doga anjima u gradu.

Ležerno druženje s gostima nastavljeno je na kavi, a razgovaralo se o ilmovima, glazbi te o samom gradu koji se gostima jako svidio. Istaknuli su kako im se ini da je akovec idealan grad za obiteljski život jer je dovoljno malen i siguran, a opet dovoljno velik i razvijen da mladim obiteljima pruži sve što je potrebno.

Gostima se naro ito svidjelo kako grad diše, ulice pune prolaznika, šetnje roditelja s djecom te terase ka i a na kojima se ljudi okupljaju ne bi li proveli vrijeme u ugodnim razgovorima s prijateljima. (BMO)

POVODOM Svih svetih

OVAJ PETAK 1. studenoga blagdan Svih svetih

U etvrtak se polažu vijenci i pale svije e za branitelje

Cvije em i paljenjem svije a na groblju u mislima s dragim ljudima koji više nisu s nama

Povodom Svih sve h, u etvrtak 31. listopada, s po etkom u 11 sati, položit e se vijenci i zapaliti svije e kod središnjeg križa na akove kom Gradskom groblju.

Po ast svim braniteljima i civilnim žrtvama Domovinskog rata i ove se godine održava u organizaciji Ministarstva obrane i Ministarstva unutarnjih poslova, a osim njih vijence e položi i izaslanstva Me imurske županije, Grada akovca,

Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata, poli kih stranaka, saborski zastupnici i ostali gra ani. Molitvu e predvoditi gvardijan Franjeva kog samostana u akovcu, fra Stanko Belobrajdi .

Misa zadušnica za sve poginule hrvatske branitelje održat e se u župnoj crkvi Sv. Nikole biskupa u akovcu u subotu 2. studenoga u 9 sa . Gradovi i op ine diljem Me imurja odat e po ast svima koji

Prigodno cvije e za grobove najmilijih ovih dana tradicionalno je bila glavna nabavka i na akove kom sajmu

su dali život za Domovinu, ali i svim sugra anima koji po ivaju na mjesnim grobljima. (BMO)

Dan Svih svetih i Dušni dan sve nas koji živimo na ovom svijetu podsje a kako jednom propušteno više ne možemo nadoknadi . Svi sve ili Sisvete blagdan je koji se slavi 1. studenoga, a svetkovina je i neradni dan u Hrvatskoj i svim katoli kim, ali i mnogim nekatoli kim zemljama.

Upravo njih Crkva po aš uje ovim blagdanom, jer su za života bili neu-

padljivi, savjesno ali ho obavljali su svoj posao, bili požrtvovni o evi i majke te s trpljenjem podnosili po injene im nepravde. Uglavnom su to obi ni radnici, poljodjelci, zanatlije, lije nici, branitelji svojih ognjišta i domovine, ljudi svih zvanja i zanimanja, samozatajni, revni i nimalo baha ili škr .

Crkva od 4. stolje a poziva ljude, poglavito vjernike, da se h i takvih

ljudi sjete barem jednom u godini, da im zahvale molitvom, svije om i cvije em. Narod obi no ovaj blagdan povezuje s ure ivanjem grobova, obilaskom groblja, pa tako i spomenom na mrtve. Više molitve, a manje ki a i glasnih razgovora s cigaretom u ruci na grobovima ovih dana najdraži je poklon našim dragim pokojnicima. (Stjepan Mesari )

ŠTEFOVA ISPOVJEDAONICA

S kime na Sve svete idete s groblja, s time ete se ženiti K

ada smo bili mladi i kada su nas roditelji ili djedovi i bake slali na obilazak groblja nave er, govorili su nam neka idemo i pazimo na grobove, to nije, da se od svije a ne zapale plas ni vijenci i cvije e, ali i da ispod oka gledamo puce, odnosno djevojke. zakaj ih moramo gledati i k tome još na Sve svete, i to na groblju, pitali smo raširenih o iju i s podsmijehom. Odgovorili su nam mudro se smiješe i da se, nakon što stariji s groblja odu ku i, mladi sastaju kod križnog dreva (središnji

A

križni na svakom groblju, oko kojeg je pove i prostor) i tu razgovaraju i zavode. I ako se de ko svidi puci i obrnuto, potom zajedno odlaze (sprevojajo se) do njezine ku e, i taj e de ko tu djevojku uze za ženu, prije ili poslije. io je to veliki izazov za sve nas i u to smo skoro svi vjerovali.

Koliko se nas ili njih pooženilo s djevojkama i de kima s kojima su na Sve svete išli s groblja, ne znamo.

Ali bilo je zanimljivo, pak preporu ujem brojnim mladima da u petak iskušaju ovaj recept, možda upali te

B

tako prona u životnog suputnika.

Odnosno barem e uva groblje od mogu ih neželjenih stvari, kao što smo i mi to u naše vrijeme inili, a stariji su nas na to s mulirali pronalaskom djevojke, odnosno mladi a za ženidbu. Sigurno je bilo ljepše i korisnije nego “no vješ ca“ na kojoj se mnogi mladi umore pa ni na Sve svete ne idu na svetu misu i groblje. eset dana nakon Svih sve h je Mar nje, koje je lijep doga aj i dan kada zajedno od napornih jesenskih poslova odahnu vinogra-

D

dari i težaci, a usput mošt pokrste u mlado vino. Dan je to kada se prepri avaju zgode i nezgode, kada se pije, jede, pjeva i ljubi. stala mi je u sje anju anegdota s jednog Mar nja. Negdje oko pono i iz podruma u klijet gdje smo se zabavljali sav zadihan je ušao gazda i rekao kako je strašno u njegovom podrumu. Jedva je izgovorio kako nema ni kapljice mošta u lagvima, da je mošt nestao. Svi smo se skamenili i zapitali tko je i zašto to u inio. Pak ne može to bi , rekosmo uglas, ali gazda je tvrdio kako je is -

O

na. Nastala je šina, a nakon nekog vremena gazda se pobjedonosno nasmijao. - De ki, pak mošta nema v lagvima jer ga je Martin u vino pokrs o! Najradije bi ga zagu li, ali tko bi nam onda mlado vino i jes na stol nosio, pak smo odustali od nakane. U inimo sve kako bi nam dan Svih sve h bio dostojanstven, a dan Mar nja ponosan i lijep, barem kao nekad kad smo mi bili mladi. A stvarno je bilo lijepo, još ako smo puce s groblja doma sprevojali ili na Mar nje mošt z podruma otpravljali i u vino ga spravljali.

PIŠE: STJEPAN MESARI

1. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 11

svaki model

259kn vel 2

vel 2

Otvorenje 7. 11. 2013. ove Galerija Sjever Svetojelenska cesta 25 akovec

www.deichmann.com

12

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

1. studenoga 2013.

OP INSKO vije e Belica

SJEDNICU održalo Op insko vije e Nedeliš e

Smanjen komunalni doprinos za dvadeset posto

Na elnik Dania pozvao i o sudjeluje u izradi prora u

Prvim izmjenama i dopunama prora una op ine Belica za ovu godinu, plan je bitno smanjen zbog toga jer nisu stigla planirana sredstva iz Državnog prora una u visini od 2, 3 milijuna kuna zbog nedostatka sredstava u državi. Tako er su smanjeni prihodi kapitalnih pomo i i komunalni doprinosi te naknade.

To je rezultiralo ukupnim smanjenjem prora una op ine s planiranih 7,1 milijun kuna na 3,89 milijuna kuna. Zbog smanjenja sredstava nije se investiralo u kanalizacijski sustav u visini od 1,5 milijuna kuna, te u Gospodarsku zonu Jug u visini od 770.000 kuna, odnosno u komunalnu infrastrukturu. Smanjeno je i ulaganje u javnu rasvjetu za 112.000 kuna.

Za sport je ukupno izdvojeno 172.000 kuna, za ure enje domova kulture 54.000 kuna, za programsku djelatnost kulture 139.000 kuna, za manifestacije u kulturi 29.000 kuna. Smanjeni su i rashodi za zaposlene u Op ini,

s planiranih 867.000 na 644.409 kuna, što je manje za 223.000 kuna. Za bruto pla e izdvojeno je 511.635 kuna.

Op insko vije e donijelo je odluku o visini naknade dobrovoljnim vatrogascima koji sudjeluju u vatrogasnim intervencijama. Vatrogascima koji su u radnom odnosu koji sudjeluju u intervencijama za vrijeme radnog odnosa imaju pravo na naknadu pla e od Op ine Belica, ali i vatrogasci koji su u radnom odnosu, a ne rade u vrijeme požara. Pravo na naknadu od Op ine Belica imaju i vatrogasci koji nisu u radnom odnosu. Visina naknade iznosi 120 kuna neto, odnosno sa stvarnim troškovima pla e.

Usvojena je i odluka prema kojoj je komunalni doprinos za stambene zgrade smanjen s 25 kuna na 20 kuna po kubnom metru, a na elnik Zvonimir Taradi ovu je odluku obrazložio željom da se mladima omogu i da jeftinije grade.

(J. Šimunko)

Biskup Mrzljak u nedjelju e posvetiti beli ku župnu crkvu Varaždinski biskup mons.

Josip Mrzljak posvetit e u nedjelju 3. studenoga župnu crkvu Uznesenja BDM u Belici u akove kom dekanatu. Misno slavlje posvete crkve i glavnog

oltara, u koji e se ugraditi mo i bl. Alojzija Stepinca, zapo inje u 10 sati. Župna crkva u Belici još nije posve ena, a za ovu prigodu obnovljen je glavni oltar.

PIŠE: SINIŠA OBADI Op insko vije e Nedeliš e održalo je svoju petu sjednicu, a jedna od zanimljivosti i noviteta na sjednici je donošenje Nacrta op inskog prora una, o emu je na elnik Darko Dania kazao: - Za ovu sjednicu pripremili smo nacrt prora una za idu u godinu, što je jedna novina, ali i obe anje koje smo dali na po etku našeg mandata.

Naime, odlu ili smo da mi (op inska ve ina) ne emo sami raditi, odnosno nametnuti prora un, ve želimo u to uklju iti sve vije nike, kako bi svi bili aktivni u izradi novog prora una. Dodao je kako je napravljen nacrt, te pozvao vije nike da do 10. studenoga daju svoje prijedloge i primjedbe, da bi se oni mogli analizirati i, naravno, svaki dobar prijedlog i prihvatiti, kako bi mogli re i da smo napokon izradili prora un po mjeri svakog vije nika i samim time, nadam se, onaj koji e se mo i ostvariti.

Na sjednici su usvojene izmjene i dopune Pravilnika o stipendiranju studenata.

Promjene pravilnika poboljšavaju dosadašnji na in i utvr ene uvjete za dobivanje stipendija, i to uglavnom u korist studenata. - Nismo

više tako strogi, kazao je na sjednici na elnik Danija, kada su u pitanju vra anja stipendije, odnosno sniženi su kriteriji. Tako sada više ne treba kada je, recimo, mjesto boravišta u pitanju biti najmanje šest godina na podru ju Nedeliš a, studentima diplomskog studija omogu uje se dobivanje stipendije i po socijalnom statusu, prihodi po lanovima doma instva temeljem kojih se ostvaruju bodovi su pove ani, mjerila za vra anje stipendija utvr ena su u postocima koji su za studente puno povoljniji, a brisana je obveza vra anja cjelokupnog iznosa stipendija za one koji primaju stipendiju iz drugih izvora, u slu aju promjene prebivališta i za sportaše koji se ne uvrste u odre enu kategoriju. Dodatne bodove dobivaju studenti koji su primili rektorovu ili dekanovu nagradu, te je brisan lanak koji je obvezivao na povrat stipendije za studente koji su se zaposlili u inozemstvu. Tako er, me u ostalima je utvr ena izravna dodjela stipendija i za studente umjetni kih usmjerenja.

Vije nicu su tako er jednoglasno prihvatili odluku o osnivanju prava gra enja Centra za autizam u re a-

DONJA DUBRAVA

IZBORNA konvencija OO-a SDP-a Kotoriba

U akciji "Solidarnost na djelu" prikupljene 4.202 kune

Roberto Ujlaki novi predsjednik, izabrano i vodstvo stranke

Iz OŠ Donja Dubrava zahvaljuju svim mještanima Donje Dubrave i Donjeg Vidovca koji su se i ove godine uklju ili u akciju Crvenog križa "Solidarnost na djelu 2013." te na taj na in pokazali razumijevanje za potrebite.

Zahvale idu i u enicima koji su u petak 11. listopada usprkos lošem vremenu proveli akciju.

U akciji je sudjelovalo 62 u enika od 5. do 8. razreda. Kao i svake godine, prikupljali su novac putem nov anih bonova u apoenima od 5 i 10 kuna.

Prikupilo se ukupno 4.202 kn, u Donjem Vidovcu 1.797 kn i u Donjoj Dubravi 2.405 kn.

Prikupljeni novac predaje se Gradskom društvu Crvenog križa akovec, a oni ta nov ana sredstva raspore uju na sljede i na in: 40% ostaje školama, a upla uje se na žirora un škole, 15% ide na troškove akcije, 35% ostaje za solidarne svrhe GDCK-a akovec i 10% upla uje se u HCK u Zagrebu. (alf)

Diljem Me imurja održavaju se konvencije gradskih i op inskih odbora SDP-a. Na unutarstrana kim izborima, koji su u SDP-u održani 20. listopada, za predsjednika Op inske organizacije te stranke u Kotoribi izabran je 43-godišnji Roberto Ujlaki. On je na toj funkciji naslijedio Dobrišu Zvošeca, koji je zbog nesuglasica podnio ostavku i napustio stranku. U petak 25. listopada održana je i izborna konvencija stranke, na kojoj su izabrani lanovi ostalih strana kih tijela. Za potpredsjednika je izabran Dragutin Dolen i , a uz njih dvojicu u sedmero lani Op inski odbor izabrani su Izabela Balog, Ljubomir Grgec, Kristina Knez, Ivan Hertelendi i Josip Forauer. Novoizabrani predsjednik R. Ujlaki zahvalio je lanovima na ukazanom povjerenju. Iskazao je zadovoljstvo rezultatima lokalnih izbora, gdje su osvojili izvršnu vlast i pet vije nika, što je najviše od postojanja op ine Kotoriba. U programu rada, izme u ostalog, izdvojio je adaptaciju mrtva nice, ure enje Društvenog doma, sanaciju krovišta ribi kog doma "Som" i policijske zgrade, rješavanje

pitanja stare škole, ure enje okoliša crkve i centra mjesta, izgradnju ceste prema Gori anu i mosta prema Ma arskoj.

Me u prioritetima je ulaganje i u gospodarski razvoj koji je preduvjet za razvoj svake sredine. - Unato problemima koji su zadesili stranku i ostavke nekoliko lanova, mogu re i da smo danas homogeniji i ja i, emu u prilog ide i sve ve i broj mla ih lanova, poru io je Ujlaki, koji obnaša funkciju zamjenika na elnika. Na izbornoj konvenciji su uz doma e lanove prisustvovali i novi šef me imurskog SDP-a Mladen Novak i na elnik op ine Sveti Juraj na Bregu An elko Nagrajsalovi .

Novak je tako er zahvalio lanovima na podršci koju su mu

dali na untarstrana kim izborima. - Nema ekanja! Iako je županijska izborna konvencija 22. studenoga, idemo odmah na posao. Ovih dana sazvat u sastanak sa svim predsjednicima gradskih i op inskih odbora te SDP-ovih na elnika i gradona elnika kako bi dogovorili što nam je initi. Moramo uvesti druga iji na in rada nego do sada, greške ispraviti i slušati mišljenje i prijedloge sviju. Želimo raditi ozbiljno i odgovorno kako bi stranka kona no zauzela mjesto koje joj pripada. Vi ste izbornim rezultatima dokazali da ste najja i kad vam je bilo najteže i na tome vam estitam. Uvjeren sam u dobru suradnju, rekao je Novak. (A. Fuš)

Predsjednik Županijske organizacije Mladen Novak i novi predsjednik kotoripskog SDP-a Roberto Ujlaki

AKTUALNI SAT

I dalje ništa od

Darko Dania, op inski na elnik, pozvao je sve vije nike da do 10. studenoga daju svoje prijedloge i primjedbe na novi prora un

nu u korist Udruge za autizam "Pogled" iz Nedeliš a.

Rije je o objektu u kojem e se pružati usluge socijalnog i zdravstvenog tipa za djecu i osobe s autizmom, za njihove obitelji, ali i djecu s drugim razvojnim poreme ajima. Objekt je edukacijsko - rehabilitacijskog tipa, a sam centar je planiran kao poludnevni boravak bez smještajnih kapaciteta, u kojem e stru ne osobe i volonteri pružati terapije, savjetovanje, edukacije, radionice i ostale aktivnosti za djecu i osobe s autizmom od njihove najranije životne dobi pa sve do starosti.

Kazavši kako je ovih dana resorni ministar najavio investicijski “tsunami“ gradnje škola u pet županija, potpredsjednica Vije a Dijana Posavec na aktualnom satu Op inskog vije a Nedeliš e napomenula je kako je Me imurska županija zaobi ena te je pitala kada e u program gradnje biti uvrštena izgradnja osnovne škole u Nedeliš u, za što se na prošloj sjednici ponovno svojim zaklju kom izjasnilo Op insko vije e. Rekla je kako za izgradnju škole sredstva nisu planirana ni u nacrtu prora una koji su vije nici dobili na razmatranje.

Vije nik Ivan Marciuš pitao pak je što je s izgradnjom južne obilaznice Nedeliš a, za što je bilo najave da e se po eti graditi 2014. godine, te je rekao kako bi se na županijskoj razini trebali utvrditi prioriteti gradnje prometnica, a ne da svaka jedinica lokalne samouprave pretežira i lobira za svoje potrebe.

Odgovaraju i na pitanja, op inski na elnik Darko Dania rekao je kako je izgradnja južne obilaznice Nedeliš a u nadležnosti Hrvatskih cesta,

Sudionici osnivanja ogranka te sve enici Slamek i Pa alat

OREHOVICA

Osnovan ogranak katoli kih medicinskih sestara i tehni ara U Orehovici je osnovana podružnica Hrvatskoga katoli kog društva medicinskih sestara i tehni ara – ogranak Me imurje.

Za predsjednicu podružnice izabrana je Violeta Mati, a izabrana su i sva potreban tijela ogranka. Za duhovnika je izabran vele asni Damir Slamek, župnik u Orehovici, koji je za nebeskog zaštitnika predložio svetog Vinka Paulskog, što su sestre i tehni ari radosno prihvatili. Služena je i sveta misa, koju je predslavio vele asni Krunoslav Pa alat, duhovnik ogranka u Koprivnici, u zajedništvu s doma im

župnikom vele asnim Slamekom, koji je rekao da e se lanice i lanovi ovog ogranka u Orehovici u župnoj vjeronau noj dvorani okupljati svaki prvi utorak u mjesecu.

Hrvatsko katoli ko društvo medicinskih sestara i tehni ara osnovano je u Zagrebu 1994. godine i kao vjerska organizacija djeluje u krilu Katoli ke crkve. U svom radu brine se o okupljanju, druženju i educiranju lanova izdavanjem raznih asopisa, suradnjom sa srodnim asocijacijama te drugim aktivnostima vezanim uz struku i vjeru.

(S. Mesari )

1. studenoga 2013.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

oporbu da aktivno una za idu u godinu d nove školske zgrade OŠ Nedeliš e!?

Sadašnja OŠ Nedeliš e, ukoliko e se graditi nova, planira se za preseljenje op inske uprave i velikog broja udruga

te je, prema informacijama kojima raspolaže, njezina izgradnja ušla u program i trebala bi po eti 2015. godine. Što se ti e izgradnje osnovne škole u Nedeliš u, kazao je kako je to u nadležnosti Me imurske županije, a trenuta no se vode razgovori s nadležnim ministarstvima, pa e se uskoro mo i konkretnije izjasniti. O (ne)izgradnji nove školske zgrade ovisi i mogu nost nadogradnje op inske zgrade, za što ve postoji idejno rješenje koje je i pred-

stavljeno na ovoj sjednici, ali od toga ne e biti ništa ako se dobije na korištenje sadašnja školska zgrada koja bi ostala prazna preseljenjem OŠ, ime bi se za potrebe op inske uprave i rada mnogih udruga oslobodio prostor sadašnje škole.

Od zanimljivosti vezanih uz aktualni sat mogu se još izdvojiti pitanja vezana uz kanalizaciju i ambroziju.

Naime, potpredsjednica Vije a Darinka Pergar je, go-

vore i o problematici uklanjanja ambrozije, o kojoj je bilo rije i na prethodnoj sjednici, kazala kako se o tome govori i u Planu zelenog djelovanja op ine Nedeliš e, za koji je tek nedavno osnovan provedbeni odbor.

Rekla je kako uz op inske službe i sami gra ani moraju shvatiti štetnost koju ambrozija može izazvati, a da je njezino uklanjanje i zakonska obveza. Zbog toga e se gra ane još više educirati kako bi se ambrozija što više uklonila i time sprije ilo njezino štetno djelovanje kao jednog od ve ih alergena. Vije nik Ivan Marciuš istaknuo je tako er kako, prema podacima dobivenima uz broj priklju aka na kanalizaciju u Dunjkovcu i Pretetincu, ne može biti zadovoljan s obzirom na to da se radi o velikim investicijama u svrhu zaštite okoliša, posebno zaštite podzemnih voda. Stoga je pozvao odgovorne u op inskoj upravi da se poja aju aktivnosti kako bi se što više doma instava priklju ilo na kanalizaciju, što je i zakonska obveza.

Kad se vrijedne ruke slože...

PRIPREMNI radovi za novo dje je igralište u Dunjkovcu

Ure eno 400 kvadrata zelenih površina Prošle je subote radno i sve ano obilježena prva faza ure enja dje jeg igrališta u Dunjkovcu.

S obzirom na to da je postoje e igralište u Ciglenicama postalo gra evinska parcela, bilo je potrebno urediti pogodnu, slobodnu i neure enu op insku parcelu. Inicijativa je potekla od An elka Kralji a, predsjednika VMO-a Dunjkovec. Želja Mjesnog odbora je poboljšati kvalitetu življenja, posebice u dijelu Dunjkovca zvanog Ciglenice, u kojem je pripremljeno dosta novih gradilišta za prodaju.

Budu i da je Dunjkovec i ina e selo koje ima stalno puno mladog stanovništva, pa tako i djece, svakako je za pohvaliti svaki napor uložen u bolje sutra.

An elko Kralji , predsjednik VMO-a Dunjkovec, i Darko Dania, na elnik op ine Nedeliš e

Dio sredstava osiguran je preko natje aja za dodjelu sredstava iz prora una Op ine Nedeliš e u okviru projekta “Zelena agenda”, odnosno Zelenog plana djelovanja. Od pisanja projekta do dodjele sredstava prošlo je više od godinu dana.

Plan ne bi uspio da se u akciju nije uklju ila Udruga žena Dunjkovec, DVD Dunjkovec i

dio mještana Dunjkovca, ije su vrijedne ruke dva tjedna radile na ure enju novog prostora za igralište, kao i tvrtke: Usluge gra evinskom mehanizacijom Dove er i Poljoposavec, koje su cijenama puno nižim od redovnih pomogle da se ostvari zacrtano ovim projektom. Oko igrališta zasa en je drvored katalpa, koji e štititi djecu od sunca. Slijedi postavljenje klupica za sjedenje, a sljede e godine dolaze i igrala.

Završetku radova, koji je bio u subotu, bio je prisutan i Darko Dania, na elnik op ine Nedeliš e, koji je pohvalio trud i rad mještana Dunjkovca. Nakon posla nastavilo se druženje svih prisutnih uz inu papicu, jer kako se veli: Kak pri jelu, tak pri delu. (SZ)

DVD Dunjkovec

Sve ano obilježen hvale vrijedan jubilej - 75 godina rada i postojanja DVD Dunjkovec proslavio je veliku obljetnicu, 75 godina rada i djelovanja. Sve anu sjednicu otvorio je Franjo Soldat, koji je pozdravio prisutne goste, kao i sve lanove Društva i njegove podupiratelje u radu.

Na proteklih 75 godina postojanja kratko se osvrnuo Davor Trbovi , tajnik DVD-a, koji je izme u ostalog rekao: 75 godina kontinuiranog rada DVD-a Dunjkovec veliki je doga aj za naše mjesto. Društvo je osnovano relativno kasno.

Uzrok tome treba tražiti u tadašnjoj socijalnoj strukturi stanovništva mjesta, u kojoj su prevladavali siromašni poljoprivrednici, a kasnije i isto radništvo. S obzirom na to da se tada u akovcu po ela razvijati industrija, te je po elo zapošljavanje, u mjesto se unosi novi duh i nova shva anja. Po eo se širiti vidokrug stanovništva, a esti požari, koji su znali izbijati na tada drvenim i slamom pokrivenim ku ama i gospodarskim zgradama, potaknuli su naprednije mještane onog vremena na razmišljanje o osnivanju vlastitoga mjesnog dobrovoljnog vatrogasnog društva. Prema sje anju starijih mještana, a

do važnih podataka došlo se i na temelju odre enih sa uvanih pisanih dokumenata, nepobitno je da je Dobrovoljno vatrogasno društvo Dunjkovec osnovano 8. lipnja 1938. godine. Osniva i su bili Antun Bu ela, Stjepan Hergoti , Stjepan Kova i , Franjo Logožar i Antun Topolnjak.

Da su pripreme bile dobro provedene, govori i podatak kako je odmah u po etku ovo društvo brojalo 29 aktivnih i 47 podupiraju ih lanova.

1939. godine kupljeno je zemljište i zapo ela je gradnja spremišta novcem prikupljenim od sumještana. Objekt je stavljen pod krov zahvaljuju i vrijednim rukama vatrogasaca i marljivih stanovnika Dunjkovca. Iste godine Dobrovoljno vatrogasno društvo Nedeliš e poklanja jednu od svojih ru nih štrcaljki, što je bio veliki korak unaprijed za

Dobitnici zahvalnica i spomenica DVD-a Dunjkovec

društvo. U to vrijeme intervencije kod požara, ali i razna druga doga anja, sazivane su trubom, a za to je bio zadužen Franjo Vizinger. 1960. godine nabavljen je prvi motorni agregat tipa 'Savica', za koji je trebalo više vode, pa su iskopana tri vatrogasna bunara. 1966. godine nabavljeno prvo motorno vozilo koje je zamijenilo konjsku vu u, a 1979. i novo vozilo 'Zastava 1500', koje je donirala Ina Naftaplin, a za što je bio za-

Dio mladih snaga DVD-a Dunjkovec

služan tadašnji predsjednik Dragutin Janžek. 1979. godine donesena je odluka o gradnji doma. Otkupljeno je dodatno zemljište, pribavljena sva potrebna dokumentacija. Sve aktivnosti bile su usmjerene na pripremu i po etak gradnje doma. Osnovana je komisija za gradnju u sastavu: Dragutin Janžek, Franjo Soldat, Stjepan Novak, Pavica Fu ko, Stjepan Trnov anec, Ivan Hergoti Jan i i Mirko Novak. Tadašnja mjesna zajednica Dunjkovec obavezala se preko mještana osigurati dovoljan broj radnih sati, pa je tako prikupljeno 3.200 dobrovoljnih sati rada. Prva faza gradnje doma završena je 1. svibnja 1982. "stavljanjem pod krov“. Dom je dovršen je 1986. Danas se vrijednost doma procjenjuje na milijun kuna. Ono na što

su u društvu posebno ponosni je pomladak koji redovno postiže zna ajne rezultate na vatrogasnim natjecanjima.

Sve to moglo se posti i uklju ivanjem velikog broja lanova, koji su svaki na svoj na in pridonijeli društvu, a proslava takvog jubileja mjesto je gdje se onima najzaslužnijima javno uru i priznanje.

Spomenice Društva za 10 godina rada dobili su: Ivan Turkalj, Dino Novak, Mati-

ja Sršan i Luka Sever. Za 20 godina nagra eni su Franjo Magdaleni , Danijel Pozvek i Ivica Hergoti , te za 30 godina Franjo Slodat i Zdravko Gori anec. Spomenice je prisutnima uru io Mario Medved, potpredsjednik Hrvatske vatrogasne zajednice i predsjednik Vatrogasne zajednice Me imurske županije, te im estitao na hvale vrijednom jubileju.

Zahvalnice za uspješnu suradnju dobili su: Ivan Kregar, Davor Trbovi , Siniša Novak, Emil Mesari , Nikola Ciglari , Matija Horvat i Franjo Ko ja .

Zahvalnice za pomo u radu Društva dobili su: Op ina Nedeliš e, Vatrogasna zajednica Me imurske županije, Vatrogasna zajednica op ine Nedeliš e, Zlatko Kova , Denis Mesari i Branko Horvat. (S. Zorkovi )

elni ljudu DVD-a Dunjkovec: Davor Trbovi , tajnik, Franjo Soldat, predsjednik, Siniša Novak, zapovjednik

14

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

1. studenoga 2013.

BERBA jabuka je pri kraju, ali problemi su daleko od sretnog završetka

SRAMOTAN ODNOS PREMA “KRALJICI VO A”

AKOVE KI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

Bogatstvo cvjetnih aranžmana Posljednje srijede u ovogodišnjem listopadu na akove kom placu i sajmu sve je bilo u znaku cvetja (cvije a) i zelja, što je i razumljivo s obzirom na to da su tu Svi sveti, kada se grobovi ukrašavaju uglavnom rezanim cvije em i buketima, odnosno aranžmanima, a zelje pak se ovih dana kiseljenjem sprema za zimnicu. Ponuda cvije a, buketa i cvjetnih aranžmana na placu, oko placa i na sajmištu bila je solidna, premda mnogo skromnija nego proteklih godina. Jednako tako i kupovina je bila slabija, poglavito aranžmana, premda su cijene bile najniže u minulih pet - šest godina.

U “šumi“ cvije a bilo je i prehrambenih artikala koji su se prodavali slabije nego ina e, jer u nov anoj oskudici ljudi su se ipak odlu ivali za cvije e i svije e koje e danas i sutra staviti na grobove svojih dragih osoba. Za vre u - dvije zelja ipak su mnogi imali novac te se ono odli no prodavalo, kao i jabuke, kesteni, krumpir i luk.

Prodalo se dosta drva za ogr-

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA

- krizantene 9 kn/kom - špine 3 kn/kom - cvj. aranž. 70 do 300 kn/kom - ma uhice 6 kn/kom - bijelo zelje 1,5 kn/kg - kesteni 10 kn/kg - jabuke 6 kn/kg - orasi 80 kn/kg - paprika 8 kn/kg - bukova e 25 kn/kg jev, koje prodava i dostavljaju na prag ne ra unavši troškove prijevoza za akovec i okolna naselja. Kod pe enjara se pojelo i popilo, a kralj ili hit dana bio je mošt koji, osim po boji, po svemu drugome, poglavito po alkoholu, ima vinske odlike. Mnogo je ljudi za sljede i tjedan od peradara naru ilo guske i patke za martinjski blagdanski stol. (S. Mesari , foto: Z. Vrzan)

Rasadnik Sveta Marija proizvodi visokokvalitetni voćni i lozni sadni materijal u skladu sa propisima i standardima rasadničarske proizvodnje.

Proizvodni program obuhvaća širok sortiment sljedećih voćnih vrsta: jabuka, kruška, dunja, mušmula, marelica, šljiva, trešnja, višnja, breskva, nektarina, lijeska, orah.

U rasadniku proizvodimo sadnice ruža stablašica koje nudimo za uljepšavanje vrtova, okućnica i javnih površina.

Za kilogram se jedva dobije cijena oko dvije kune, a onda se u supermarketima prodaje po etiri puta višoj cijeni Nikada u proteklih trideset godina berba jabuka nije završavala krajem listopada i nikada nije bila tako podcijenjena kao jesenas, kada se kilogram prodaje i ispod dvije kune PIŠE: STJEPAN MESARI

Koliko je poznato najstarijim me imurskim vo arima, nikada se jabuke nisu brale krajem listopada, poglavito ne modernije sorte, kakvih je danas najviše u me imurskim vo njacima.

Jednako tako nikada cijena jabuka nije bila niža, odnosno, kako kažu mnogi vo ari, sramotnija za kraljicu vo a nego je to danas, kada je jasno da je ministru poljoprivrede doma a u Hrvatskoj proizvedena jabuka najmanja briga.

- Ne pamtim kada smo imali tako kvalitetnu jabuku kao jesenas, a ona je tako podcijenjena da smo ve kod ubiranja pobrali minuse i pitamo se isplati li se u Hrvatskoj proizvesti vrhunski proizvod, kao što su naše jabuke.

Zaista, ako je takva kvaliteta prepuštena hirovima trgovaca i vlasnicima hladnja a, onda smo mi prije svega tužni, a onda razo arani i ogor eni, kaže Zoran Lovrek, jedan od

Ponuda sadnog materijala sezona 2013./2014.

Uz vlastiti sadni materijal u ponudi imamo kontejnirane sadnice sljedećih vrsta: aronija, borovnica, brusnica, kaki, kivi, citrusi, ogrozd, ribiz, smokva, nar, goji, drijen, boysen, tayberry, malina, jagoda, patuljasta trešnja, cjepljeni orah, ruže stablašice

mob. 098/9047-675

pitomog kestena, stupolike jabuke NOVO U PONUDI!!! sadnice tzv. balerine, nashi kruške, kumkvat, klementine

ka uvozi kada Hrvatska ima dovoljno svoje. I još je tužnije što vo ari za kilogram jabuke I. klase dobiju oko 2 kune, premda su im se troškovi proizvodnje od lani uve ali za oko 50 posto.

Na policama jabuka stoji od sedam do devet kuna za kilogram akove ko Agrome imurje svoje jabuke sprema u vlastitu hladnja u i skladište

cjenjenijih i ve ih hrvatskih vo ara.

Mladen Dobrani , veteran hrvatskoga integriranog vo arstva, otvara i drugo pitanje, odnosno problematiku.

- Jako je žalosno i sramotno da hrvatski, a posebno me imurski vo ari, koji proizvedu najve i dio jabuka u Hrvatskoj, ne mogu za nju dobiti,

ako ne najvišu, onda barem realnu cijenu. Još je žalosnije što e me imurska vrhunska jabuka završiti u inozemstvu, a naša djeca i ljudi e jesti nekvalitetnu uvoznu jabuku, isti e Dobrani , i dodaje kako je s jedne strane dobro da vo ari uspijevaju jabuku izvesti u EU, gdje dobiju sigurni novac, ali nikako ne prihva a da se jabu-

Nebriga države za doma u jabuku nepoštivanje je i vo ara i potroša a

Ve i problem od izvoza jabuke, jer izvoz je dobra stvar sada kada su državne granice otvorene, jesu razni nakupci i prekupci, ali i vlasnici velikih hladnja a. Moglo bi i obrnuto pitanje, zašto vo ari sade jabuke prije nego osiguraju vlastite skladišne prostore. Ali i EU vo ari sade i proizvode jabuke, a nemaju vlastite hladnja e i skladišta, ali imaju korektne vlasnike hladnja a koji preuzimaju jabuke od vo ara te im oni pla aju uvanje u primjerenim uvjetima sve dok se ne prodaju.

Malo se koji hrvatski i me imurski vo ar može pohvaliti kako je za kilogram svoje vrhunske jabuke dobio više od dvije, dvije i pol kune.

Kako vo ari, i veliki i mali, uglavnom nemaju vlastite hladnja e ili primjerena skladišta, prisiljeni su jabuke prodati ispod cijene, samo da im ne ostane u vo njaku ili dvorištu, što “hladnja ari“ trgovci i prekupci obilato koriste.

I onda slijedi gorka istina.

Jabuka za koju su vo ari dobili od 2 do najviše 3 kune po kilogramu završava na policama trgova kih centara po cijeni i do 9 kuna po kilogramu.

Pojedini vo ari, u stisci da im jabuke ne ostanu kod ku e, prihva aju uvjete da im skladištari, odnosno trgovci cijenu obra unavaju kada jabuku prodaju, te ako im ona ostane neprodana vo aru zara unavaju “škart“ ili mu je vra aju, premda im je on prodao zdravu i kvalitetnu jabuku.

A to zna i, kako Lovrek kaže, sigurnu propast.

Nakon svega što kažu hrvatski i me imurski vo ari, mnogo je jasnije zbog ega su na Vo arskom sajmu održanom u Donjem Kraljevcu zazivali ministra Tomislava Jakovinu. Željeli su samo odrediti najnižu prodajnu cijenu po kojoj bi se mogli ravnati u ne ravnopravnoj borbi s kupcima. Jakovinu o ito ne zanima “kraljica vo a“, ija kruna u Hrvatskoj i poglavito u Me imurju gubi sjaj, unato tome što je najljepša, najbolja i najkvalitetnija u Europi, a možda i svijetu.

1. studenoga 2013.

VAŠ VRT Jesen stigla Dunjo moja?

Tko sadi drvo – misli Misli ostati na tom mjestu, u tom kraju pustiti korijenje. Misli do ekati sve dobrobiti koje drvo pruža.

Misli svojima ostaviti nešto vrijedno.

Prošli smo se tjedan baš raspri ali o sadnicama drve a u umanjenicama. Drve e je botani ki dio grupe sjemenja a. Posijemo sjeme... i ono nikne, i ono raste i mi ga zalijevamo i orezujemo, i ako baš ho emo možemo ga cijepiti. Sadnice 60 do 80 cm veli ine i nisu neko drve e sad, ali e za nekih dvadesetak godina to biti lijepe zelene tvornice kisika. Nije se svima pri a dopala. Kaže jedan moj prijatelj rasadni ar: ‘Ali, ti se šališ, to nije drve e, to su šibice! Ma što šibice, šibi ice. Zgazit e ih u parku!’

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Pa nije ni zamišljeno da se takve mlade sadnice sade u parkove i na ulice. Govorili smo o sadnicama drve a koje si sad možemo priuštiti mi, obi ni potroša i, za svoje vrtove. To su biljke visine 60 do 80 centimetara starosti 1 do 2 godine.

Valjda niste shvatili da e od sad zbog recesije komunalna poduze a drvorede sijati. Nije beg cicija, ima država para.

Privatni vrt je sasvim nešto drugo. Posadite si

(možete i posijati što se mene ti e) mali drijenak i dok on ne naraste, oko njega mogu rasti luk i jagode. Ne vidim tu ništa sporno. Pazite samo da jagode ne uguše mladi drijenak... i za treptaj oka od 5 miliona minuta imate respektabilno mlado drvo. Bolje ikad, nego nikad.

Neko vam drve e raste brže od lobode, za vašu utjehu.

Kad ovako ovjek gleda na sadnju drve a dobije bolju perspektivu. Osjeti vri-

jeme i prostor zajedno. Do sad smo mislili da se sadnice ra aju u kamionima?Sve ima svoje prednosti. Možda nikad ne bi shvatili što sve treba u ku u donjeti, da nam banka nije poslala ovrhu. Šalu na stranu, ja ovo sasvim ozbiljno. Nek nam se po malim vrtovima, nas obi nih potroša a, sadi malo drve e. Narast e ono i mi emo mu se veseliti svaki dan. Baš u inat svima koji su ispraznili blagajne iz kojih se financirao bolji život. Ovo naše drve e, to e biti specijalni primjerci, i mi emo pri ati svojim unucima: ‘Evo dušo ovo ti je aj od lipe koju je djed posadio kad je baka navrla da ho e lipu, a ja sam ve tre u godinu bio bez posla.’

Ja u Vam, naravno i dalje pri ati pri e u drve u.

Nek nam je blagoslovljeno i drvo i sadnja, da možemo nešto ostaviti iza sebe osim dugova. Vole Vas u IVI!

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob.

098/463-464. Specijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9.

Veterinarska ambulanta Jug d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1, radno vrijeme: svaki dan dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa , subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa , po-

ziv za hitne slu ajeve 363-801. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male živo nje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-

470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarskosanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, dera zaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa , subotom od 7,00 do 10,00 sa . DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC Potrebe ovjeka po Maslowu podijeljene se u više kategorija, gdje u fiziološke, odnosno osnovne potrebe izme u ostalih pripadaju i potrebe za hranom, vodom i spavanjem. Važna je i potreba za sigurnoš u. Ostale potrebe, kao što su na primjer potrebe za ugledom i poštovanjem su one koje ljudi mogu nau iti ili ih preuzeti od drugih ljudi, odnosno utjecajem okoline. ovjek mora zadovoljiti osnovne potrebe, a one nau ene može vlastitim odlukama posve zanemariti, odnosno o zadovoljavanju tih dodatnih, viših potreba odlu uje se na temelju vlastitih mogu nosti i socijalno društvenih obi aja. Posljedica potrebe je potrošnja. Potroša , naime, ne kupuje proizvode (hranu) ili usluge zbog samog proizvoda ili usluge, ve zbog potrebe koju time zadovoljava. Tako je na primjer osnovni poriv svakog ovjeka pri izboru hrane utažanje gladi.

Sve ve a urbanizacija i industrijlizacija pa i drugi društveno-sociološki utjecaji su doprinjeli, da se proces pripreme hrane seli iz kuhinje potroša a u industriju. Tim je hrana dodatno optere ena izvorima rizika, pri analizi rizika u proizvodnji hrane potroša , kao zadnji lan u prehrambenom lancu je nemalo puta zaboravljen.

Izraz od arme do vilice (» rom arm to ork«) i od vilice do arme (» rom ork to arm«) danas se upotrebljava kako u zakonodavstvu tako u politici i drugim sudionicima

Potroša i hrane društva. Potroša je na kraju tog lanca - »vilica« i jedini je lan lanca koji nije pre esionalac i nije osposobljen za postupanje s hranom na na in kao što su to ostali lanovi lanca. Pri izboru i kupovini potroša mora vjerovati ponu a u hrane ili sam proizvoditi i prera ivati hranu.

Zbog toga je edukacija potroša a o kvaliteti i sigurnosti hrane vrlo važna ili bi trbala biti i moralna i pro esionalna obveza odgovornih institucija provoditi je.

Tko je zapravo potroša ?

Potroša je fizi ka osoba koja kupi proizviod (hranu) ili pla a uslugu za vlastitu upotrebu, a ne za daljnju prodaju. Potroša i smo dakle, svi ljudi bez obzira na starost, obrazovanje, zdravstveno stanje i dr. U razvijenom svijetu sve više raste broj osvještenih potroša a, koji hranu odabiru na osnovu prikupljenih in ormacija i znanja. Ti potroša i znaju potražiti in ormacije vezane uz hranu (npr. itaju oznake, brošure), te ih vrednovati, odnosno napravti cjelovitu ocjenu hrane. Osvješteni potroša i odabiru hranu na osnovi svojeg zdravstvenog stanja, energetskih potreba, kvalitete hrane i primjerene cijene. Formalno visoko obrazovanje samo po sebi ne zna i da je ovjek i osvješteni potroša . To svakako važi i u obratnom slu aju.

Teorteski svaki potroša , kao ekonomski subjekt tržišnog gospodarstva, razumski

i suvereno odlu uje o svojoj potrošnji te je svjestan svih mogu ih posljedica i odabire proizvode, koji su po njegovom mišljenju za njega ekonomski optimalni. Jedanko se tako pri svojim odlukama ponaša i proizvo a . Taj teoretski aksiom ima ozbiljni nedostatak. Obrazovani, osvješteni i dobro in ormirani potro aš, koji na osnovi analize svih ekonomskih okolonosti peuzima suvereno i razumsku odluku - ne postoji. Me u proizvo a ima, trgovcima i potroša ima postoji velika razlika, prije svega u op em znanju, znanju o proiozvodima i uslugama. Da bi »vilica« odnosno potroša stvarno bio siguran, stru njaci moraji pri ocjeni rizika uzeti u obzir i kao jednog od aktora potroša a samog: djecu, odrasle, bolesne...

Sigurna hrana i teret bolesti Hrana koju kupujemo mi potroša i, bi trebala biti sigurna, u protivnom može predstavljati rizik za naše zdravlje. Prema dobivanih in ormacijama na Pan Europen Con erence on Food Sa ey u Budimpešti u velja i 2002. godine, u Europi godišnje oboli 150 milijuna ljudi zbog kontaminirane vode i hrane. Ta brojka je okvirna, koja proizlazi iz epidemioloških podataka razvijenih država, koje te podatke prikupljaju. U Švedskoj su ve napravili modele izra una troškova, koji nastaju kao posljedica otrovanja hranom, za društvo i za državni prora un. Prema

ocjenama toga modela j e trošak oboljevanja zbog otrovanja hranom (društveni teret bolesti, odnosno ne-sigurne hrane na tržištu) malo viši kao trošak, kojeg društvo ima zbog potroša eve upotrebe duhana i alkohola.

Potroša odabire U suvremenom vremenu je u civiliziranom društvu hrana na raspolaganju u izobilju. Prema podacima WHO je potrošnja hrane u razvijenim državama za 500 kcal previsoka, te je na raspolaganju 365 dana u godini. Nagon izbora hrane za individualnog potroša a u današenjm vremenu više nije zadovoljavanje fizioloških, tj. Osnovnih potreba, ve je takvih razloga znatno više. Prema podacima EUFIC (European Food In ormation Council) postoje brojni razlozi koji utje u na izbor hrane, jedan me u važnijima je trenutni osje aj gladi ili sitosti u trenutku kupovine. Na izbor hrane utje e i naklonjenost pojedinca odre enom okusu kao i druge senzorske osobitosti hrane. Potroša i izabiru hranu i na osnovu cijene (ekonomski status pojeinca), dostupnosti hrane, vremena, kulture, izobrazbe, obitelji i posljednje, ali ne i manje važno psiholoških aktora kao što su trenutno raspoloženje (stres, raspoloženje itd...), kao i odnosa do hrane i okoliša, vrednosti i ponašanja te znana, etike i morala i još mnogo drugih.

Andrija Lesar, mag. spec. kv. i sig. hrane

AKCIJA!!!

Popust na koli inu DACONIL 1/1 LUMAX 1/1, 5/1 AKCIJSKA CIJENA

16

Mozaik

1. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

GASTROPATROLA Me imurskih novina - 2. sezona

Pod pokroviteljstvom:

ZAVRŠIO projekt Me imurskih novina i partnera, u kojem smo obišli i ocijenili deset restorana Z

akove ki KRISTAL ovogodišnji pobjednik

Z

avršila je druga sezona Gastropatrole Me imurskih novina.

Nakon što je prošle godine najbolje ocijenjeni od 12 me imurskih restorana bio akove ki restoran “Lova ki dvori”, ovogodišnja patrola naših novina i partnera, u sastavu profesor i mentor Dragutin Bajsi u Srednjoj škole Prelog, profesorica, mentorica i vrsna enologinja Vesna Stunkovi u Gospodarskoj školi akovec i naš novinar Stjepan Mesari , ove 2013. godine obišla je 10 ugostiteljskih objekata u Me imurju i ocijenila njihove restorane.

Uvjerljivo je pobijedio restoran “KRISTAL” iz akovca, koji je osvojio 383 boda te e na prigodnoj sve anosti njegov vlasnik Branko Bleš primiti priznanje. Podsje amo, prošle 2012. godine u našoj prvoj Gastropatroli pobjednik je bio restoran “Lova ki dvori” iz akovca.

Ove godine obišli smo restorane koji nisu bili obuhva eni u lanjskoj prvoj Gastropatroli, i to u više navrata, skupno i pojedina no, kako bi stekli što objektivniji uvid u ponudu, na in posluživanja te izgled i stanje same gra evine i njezine unutrašnjosti. Pod pove alo smo stavili: Royal u Vratišincu, Rusticu, Barok i Kristal u akovcu, Kneju u Malom Mihaljevcu, Golf u Donjem Vidovcu, Martin u Nedeliš u, Panoramu u Prelogu, Ilonku u Murskom Središ u i Cuvee u Štrigovi.

Ugodno iznena enje je Kneja u Malom Mihaljevcu koja djeluje nešto više od godinu dana, a plasirala se na visoko 3. mjesto. Kako smo u proteklih 10 brojeva Me imurskih novina pisali pojedina no o svakom

REDOSLIJED PREMA BROJU OSVOJENIH BODOVA RESTORAN BODOVI 1. Kristal, akovec

Ovogodišnji pobjednik, restoran “Kristal”, nalazi se u Cvjetnoj ulici 3, akovec

362

3. Kneja, Mali Mihaljevec

360

4. Barok, akovec

344

5. Royal, Vra šinec

343

6. Panorama, Prelog

316

7. Ilonka, Mursko Središ e

289

8. Mar n, Nedeliš e

272

9. Golf, Donji Vidovec

268

10. Cuvee, Štrigova

251

gosta. Vinske karte su posebna pri a i pravilno ispisanih ima ih u svega nekoliko restorana, a one su toliko potrebne gostima kada se odlu uju za

Ove godine obišli smo deset me imurskih ugostiteljskih objekata i ocijenili njihove restorane, a pobjedni ki restoran osvojio je 383 boda restoranu, mišljenja smo kako nije potrebno iznova opisivati što smo zapazili i zabilježili.

Trebalo bi poraditi na konobarskom osoblju Uspore uju i lanjsku i ovogodišnju patrolu, stekli smo dojam da su nas vlasnici i zaposlenici restorana “pro itali“, ali im to nije pomoglo da nešto ozbiljnije poduzmu kad smo ve došli k njima.

Uvjerili smo se kako su kuhari i kuhinje bolji dio ponude u svim restoranima izuzev Kristala i Rustice, gdje su konobari stali rame uz rame s kolegama iz kuhinje.

Salata na tanjuru - pravilno posložena prema vrstama povr a

Osim što je ukusno, glavno jelo i lijepo izgleda

Smatramo kako sami konobari premalo ulažu u usavršavanju znanja i opho enja s gostima, kao i u garderobu koju nose u vrijeme kada poslužuju goste. Jednako tako smatramo kako vlasnici nisu svjesni zna aja konobara, osobe koja je prva u kontaktu s gostom, jer da jesu više bi uložili u odje u zaposlenika - konobara. Tako se ne bi dogodilo da u hotelu “Panorama” konobar poslužuje u trapericama, ili u Cuveeu da je u sportskoj majici. Dosta je slaba komunikacija konobara s gostima, te se oni osje aju kao da nisu dobro došli u restoran.

Naša je poruka vlasnicima i konobarima da porade na komunikaciji s gostima, kao i na radnoj odje i, posebno da se ne zanose da su “forto i“ naj-

Vajda d.d. Čakovec - generalni pokrovitelj Gastropatrole.

kvalitetnije rješenje za prikriti nedostatke ili oduševiti goste.

Jednostavno “forto ima“, posebice ne crnim, nije mjesto u restoranima.

Dnevna urednost restorana tako er bi trebala biti jedna od zada a vlasnika, odnosno njegovih zaposlenika, pogotovo prostorija koje se ne koriste stalno i terasa.

Sve u svemu, me imurski restorani, njih 10 koje smo obišli ovu godinu, jesu za preporuku gostima, posjetiteljima i turistima. Oni koji su u vrhu naše ljestvice tu razinu trebaju zadržati, a oni koji su pri njezinom kraju trebaju se potruditi da budu puno bolji.

Vjerujemo kako su našu shvatili kao dobronamjeran projekt usmjeren prema poboljšanju kvalitete me imurskog ugostiteljstva.

Vinska karta i jelovnik Ve ina restorana nema kvalitetne i pravilno ispisane jelovnike i vinske karte. U jelovnicima je redoslijed nepravilno ispisan, pa tako umjesto predjela ili juha prvo se nalazi glavno jelo, pa tek onda predjelo, što nije pravilno i zbunjuje

383

2. Rus ca, akovec

aperitiv, pivo ili vino, a o tome ne žele glasno s konobarom razgovarati.

Ponuda regionalne kuhinje osrednje je zastupljena i u jelovnicima skrivena me u jelima iz drugih regija i država. Nikako se evap i i, lignje i tortelini ne bi smjeli nalaziti u društvu odreska s hajdinskom kašom, sira s vrhnjem ili krvavicama.

Od slastica u ponudi su uglavnom pala inke, odnosno mlinci za pala inke u koje su umotani orasi, sir i marmelade, a to nisu me imurske pala inke, koje su zarolane i zape ene u pe nici.

Vinske karte najve i su nedostatak gotovo svih restorana, dok je zastupljenost doma ih me imurskih vina relativno dobra.

U vinskim kartama vina trebaju biti poredana po sorti, osobinama i proizvo a ima, od polusuhih, preko suhih, do slatkih i arhivskih. Jednako je s pivom te žestokim pi ima.

Vlasnici neka se brzo konzultiraju s ljudima od struke koji e im izraditi pravilne i atraktivne karte s kojima e se mo i ponositi i koje e biti ukras restorana.

Savršeno pripremljen stol gostu prilikom jela pruža veliko zadovoljstvo POKROVITELJJ GASTROPATROLE

1. studenoga 2013.

Mozaik 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

pomažu ME IMURCI svakodnevno iju Melaniji, koja eka operac GRA ANSKI ODGOJ eksperimentalno u osnovnim školama

Tre a osnovna iz akovca za primjer U HUMANITARNOJ UTRCI tr alo 350 sudionika

Prikupljeno 23.840 kn za Melaniju Horvat U nedjelju 20. listopada održana je humanitarna kros - utrka “10.000 malih koraka za jedan veliki korak” za Melaniju Horvat u predivnom krajoliku rijeke Drave.

Sudionike i trka e do ekalo je prekrasno sun ano vrijeme, pomalo neuobi ajeno za ovaj dio godine. Utrka se održavala u dvije kategorije:

2 i 10 km. Start utrke bio je u 10 sati. U akciji je sudjelovalo ukupno 375 osoba, od kojih je 350 aktivno sudjelovalo u utrci. Prikupljeno je 23.840 kn. Organizator akcije, udruga “Pogled”, zahvaljuje svim sponzorima koji su pomogli u realizaciji ovog doga aja: pekara “Suncokret”, Gradska kavana “Lovac”, OPG

“Pav ec”, Agrome imurje, trgovina “Huni-bike-shop”, trgovina “Mihalec Beciklin”, lanovi Biciklisti kog kluba Prelog, u enici 3. a razreda Gimnazije Josipa Slavenskog iz akovca te svim sudionicima koji su svojim dolaskom i donacijama poduprli ovu humanitarnu akciju. Župni Caritas župe Vratišinec

nakon nedjeljnih misa za Melaniju Horvat skupio je 6000 kuna. U njezinom rodnom Križovcu organizirali su priredbu u Društevnom domu u organizaciji Društva žena na kojoj su gra ani, ali i lanovi branitelje udruge zajedno skupili7697 kuna od ega su 1100 kuna uplatili branitelji.

Tre a osnovna škola akovec ogledni je primjer kako se provodi nastava iz gra anskog odgoja. Ovaj projekt provodi se preko Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te Agencije za obrazovanje eksperimentalno u šest hrvatskih škola, me u kojima je III. osnovna jedina u Me imurskoj županiji. Za ovaj projekt snima se ilm koji e se dostaviti Vije u Europe, a u kojem e upravo Tre a osnovna škola biti predstavljena kao ogledni primjer.

U iteljica gra anskog odgoja Zdenka Novak najavila je novi me unarodni projekt koji e se ove školske godine raditi zajedno s partnerima iz Slovenije. Rije je o izradi Eti kog kodeksa u enika,

u itelja i roditelja, koji e se baviti me usobnim odnosom i uvažavanjem.

U sklopu nastave gra anskog odgoja u enici akove ke III. osnovne škole u etvrtak su posjetili Me imursku županiju. Tridesetak u enika od drugog do osmog razreda ove škole županu su prezentirali program koji se eksperimentalno provodi u ovoj me imurskoj školi.

U sat vremena su pokazali na koji se na in provodi program te koje su rezultate do sad postigli. Djeca su govorila o svojim vi enjima i mišljenjima o temama koje obra uju u sklopu gra anskog odgoja, a pitanja su postavljali i samom županu.

(BMO)

HUMANITARNI BROJ aktivirala Udruga oboljelih od leukemije i limfoma

Vaš poziv na telefonski broj 060 888 202 može pomo i Melaniji Udruga oboljelih od leukemije i limfoma aktivirala je humanitarni telefonski broj 060 888 202, ijim pozivom prikuplja pomo za sve lanove UOLL-a. Pozivom na ovaj broj donira se tako er i novac za lije enje Melanije Horvat.

Cijena poziva za pozivatelje iz iksne mreže: 3,75 kn s PDV-om po pozivu. Cijena poziva za pozivatelje iz mobilne mreže: 5,05 kn s PDV-om po pozivu. Operator: Moj telekom d.o.o., Trg Krešimira osi a 11, Zagreb, MB 02497913, tel.: 01/3659-058. Naru itelj usluge humanitarnog telefona: Udruga oboljelih od leukemije i limfoma. Josipa Jurja Strossmayera 9, 40 000 akovec, kontakt: 091 508 8486.

DRUŠTVO distrofi ara, invalida cerebralne i dje je paralize i ostalih tjelesnih invalida akovec

Predstavili se na Sajmu poslova u akovcu Na poziv akove ke podružnice Zavoda za zapošljavanje, predstavnici Društva distro i ara, invalida cerebralne i dje je paralize i ostalih tjelesnih invalida akovec, predsjednica Miljenka Radovi , mag. iur., Ivana Sinkovi , mag. soc. rada, i Milan Logožar, sudjelovali su u dvorani Graditeljske škole u akovcu kao izlaga i na šestom po redu Sajmu poslova, koji je održan u subotu 19. listopada. Uz Sajam poslova održan je i prvi Sajam mladih poduzetnika. Do sada

se Sajam poslova tradicionalno održavao svaki ožujak, no u Europskoj uniji je za to predvi en mjesec listopad na razini svih lanica. Kao i svake godine do sada, Sajam poslova je omogu io izravnu komunikaciju izme u nezaposlenih osoba i svih onih koji žele promijeniti karijeru s potencijalnim poslodavcima te u enicima, studentima s raznim obrazovnim institucijama. Izlaga ima su uru ena i posebna priznanja za sudjelovanje na Sajmu

18

Kroz Međimurje

1. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

DJE JI VRTI “VJEVERICA” uklju en u projekt “Dajmo djeci korijene i krila”

Tridesetak tradicionalnih igra aka za vrti ke mališane Piše: Roberta Radovi Foto: Zlatko Vrzan

DJE JI VRTI AKOVEC Besplatne radionice “Rastimo zajedno”

Za djecu do etvrte godine života i njihove roditelje s podru ja akovca Ponekad je teško biti roditelj. Roditeljstvo otvara mnoga pitanja: Postupam li dobro? Što mom djetetu zaista treba? Kako initi najbolje za svoje dijete, a pri tome ne zanemariti sebe?… Imate li takvih i sli nih dilema, Dje ji vrti akovec poziva vas na zajedni ko druženje i otkrivanje ari i izazova roditeljstva kroz radionice “Rastimo zajedno”. Radionice su nastale u sklopu UNICEF-ova programa za podršku roditeljstvu i provode se diljem naše zemlje, ali i u Bosni i Hercegovini i Bugarskoj, što govori o kvaliteti samog programa. Osmišljene su tako da pomognu roditeljima prona i odgovore na pitanja i dileme u odgoju djece rane dobi, a vode ih educirane voditeljice.

Dje ji vrti akovec zapo inje s novim ciklusom navedenih radionica u srijedu 6. studenoga 2013. godine u

vrti u “Vjeverica”, ZAVNOHa bb u akovcu, a nastavlja se u svim ostalima. Radionice se odvijaju u ciklusu od po 11 radionica jednom tjedno.

Besplatne su i u njih se mogu uklju iti svi zainteresirani roditelji djece do etvrte godine života s podru ja Grada akovca. Prijave se primaju na mail adresu stru ne suradnice psihologinje u vrti u Eleonore Glavina: eglavina@ dvck.hr do 4. studenoga. Dodatne informacije mogu se dobiti na broj telefona 091 391 5013. Broj polaznika radionice ograni en je, stoga se preporu uje da se što prije prijavite. Iskustvo brojnih roditelja koji su sudjelovali tijekom petogodišnjeg provo enja programa u Dje jem vrti u akovec vrlo je pozitivno, što je jamstvo da e i novi polaznici na radionicama puno nau iti o sebi, svom djetetu, ste i nove prijatelje i dobro se zabaviti.

P rojek t pod na z ivom “Dajmo djeci korijene i krila” osmišljen je s ciljem doniranja tradicionalnih dje jih igra aka dje jim vrti ima na podru ju kajkavskoga govornog podru ja, s ciljem upoznavanja djece s tradicijom izrade drvenih igra aka. Projekt provode Etnografski muzej iz Zagreba i zagreba ki Radio “Kaj”, a protekli je tjedan, u etvrtak 24. listopada, tridesetak takvih igra aka sve ano uru eno i mališanima dje jeg vrti a “Vjeverica” u akovcu. Igra ke su na korištenje djeci predali župan Me imurske županije Matija Posavec i gradona elnik Grada akovca Stjepan Kova , uz nazo nost voditeljice projekta Mirjane Drobine iz Etnografskog muzeja, direktora radijske postaje “Kaj” Drage Grade aka, Davora oli a, predstavnika Narodnih novina, koje inancijski podržavaju projekt, i ravnateljice vrti a Gordane Patafta, koja je

u ime mališana svima zahvalila na ovoj hvale vrijednoj donaciji igra aka koju su izradili majstori iz okolice Marije Bistrice. Župan Posavec tom je prilikom naglasio kako je ovo akcija kojom se djeci približavaju tradicionalne igra ke koje poti u maštu i zasigurno pridonose o uvanju lijepih uspomena na dane djetinjstva koje e nositi

Projekt je organiziran u suradnji Etnografskog muzeja i Radija “Kaj”

cijeli život. Osim toga, ovakvim se akcijama uva narodna tradicija i uva od propadanja ovaj obrt. Gradona elnik Kova izrazio je zadovoljstvo što je i jedan akove ki vrti uvršten u listu gradova kojima se dijele igra ke te nastavio kako se djeci kroz igru tradicionalnim igra kama usa uje ljubav prema drvetu.

Možda e jednog dana upravo

Kova i Posavec imali su ast i zadovoljstvo uru iti igra ke mališanima

netko od ovih mališana poželjeti biti majstor starih zanata.

Grad akovec i ovom akcijom samo nadogra uje epitet “Grada - prijatelja djece”. Ova prva podjela tradicionalnih igra aka u našoj županiji izazvala je osmijeh i veselje na dje jim licima, što dokazuje kako je ovaj projekt ostvario svoj cilj radost djece.

Tradicionalne igra ke za djecu izra uje još nekoliko majstora iz okolice Marije Bistrice

ŠENKOVE KI VRTI “VRAP I ” kreativno obilježio Dane kruha i zahvalnosti za plodove zemlje

Kako i zašto cijeniti kruh naš svagdašnji?

Tijekom listopada u Dje jem vrti u “Vrap i ” iz Šenkovca provedene su mnoge aktivnosti vezane uz temu Dana kruha i zahvalnosti za plodove zemlje. Djeca su se upoznala s nastajanjem kruha i mnogim pekarskim proizvodima, pravilnim opho enjem prema vrijednosti kruha i na inom zbrinjavanja ostataka. Mali i veliki “vrap i i“ svakodnevno su uživali u mnogobrojnim aktivnostima s brašnom, vodom, tijestom te

raznovrsnim žitaricama i orašastim plodovima. Djeca su istraživala poticaje, mijesila, bojala i oblikovala tijesto. Dje ja je mašta kreirala mnoge pekarske proizvode. Dje ja pekarska umije a bila su nagra ena pohvalama roditelja.

Uz pomo odgajateljica i kuharice, u vrti u “Vrap i i” ispekli su svoje proizvode u vrti koj kuhinji. Mirisi dje jih pekarskih proizvoda mamili su tih dana sve koji

su se našli u vrti u.

Dje ja mašta kreirala je zanimljive pekarske proizvode

Mališane je oduševio posjet pekari “ akovec” u Šenkovcu

Upornost, volja i umiješnost djece bila je na kraju nagra ene degustacijom vlastitih proizvoda. Naravno, i roditelji su bili darivani upravo s dje jim pekarskim delicijama koje su ponosno kušali. Najstariji vrti anci su bili u posjeti pekari “ akovec” u Šenkovcu te upoznali proces nastajanja pekarskih proizvoda i prodaju istih.

Od strane vlasnika pekare bili su darivani raznovrsnim

pekarskim proizvodima koje su degustirali u pekari ili po-

n ijeli u vrti te podijelili s ostalim prijateljima. (Snežana Karadža, mag. paed.)

PROMOCIJA KNJIGE

doc. dr. sc. Tamare Turza Bogdan Kajkavštinu treba o uvati i njegovati LIKOVNA SURADNJA

Prelog - Letenye Dogovori za nove susrete ME IMURJE U FRANCUSKOJ

u sklopu 16. dana hrvatske kulture VESELE VURICE

Tradicionalno, ali svaki put nešto novo TRIBINA “ AKOVEC ETVRTKOM”

Hrvatski mariachi “Los Caballeros” razigrali me imurska srca

Uspješna edukacija likovnih amatera Likovno udruženje akovec okuplja oko etrdeset lanova, amaterskih zaljubljenika u likovnu umjetnost svih uzrasta i generacija. Jedno je od najproduktivnijih likovnih udruženja u Me imurju, koje uz organizaciju bijenalnih izložaba svojih lanova organizira i redovito radionice i škole, koje je do sada prošlo više od stotinjak odraslih osoba te pedesetak djece. Crtanje i slikanje može biti hobi koji opušta, ali i odsko na daska za put u profesionalne vode umjetnosti, dizajna, arhitekture… Po etkom listopada zapo ela je LU -ova šesta po redu Škola crtanja i slikanja.

Još uvijek se možete priklju iti.

Potrebna je samo dobra volja!

2

1. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

LJETO S POPUSTOM!!!

Kultura Stigli NOVI katalozi putovanja ODMOR JESEN/ZIMA 13/14 BLAGDANSKA PUTOVANJA 13/14 PUT /

EUROPSKA PUTOVANJA ANDALUZIJA I LISABON 17.11., 8 dana, od 6.495 kn LONDON 20.11., 5 dana, od 3.790 kn ČEŠKA TURA 21.11., 4 dana, 1.195 kn ISTANBUL 21.11., 4 dana, 2.595 kn

CHARTER PUTOVANJA ISTANBUL- iz Splita 28.12., 5 dana, od 2.295 kn ISTANBUL – FLIGHT ONLY 28.12., 5 dana, od 850 kn LISABON 28.12., 5 dana, od 3.495 kn LISABON I ANDALUZIJA 28.12., 5 dana, od 4.795 kn

DALEKA PUTOVANJA INDIJA 15.11., 9 dana, od 10.990 kn NOVA GODINA NA KUBI 28.12., 10 dana, od 14.990 kn NOVA GODINA U JORDANU I IZRAELU 29.12., 8 dana, od 8.390 kn ORLANDO & MIAMI 05.01., 9 dana, od 9.890 kn

STUDENI, do 3. studenoga AKOVEC, Izložbeni salon Muzeja Me imurja

NEDJELJA, 3. studenoga, 16 sati AKOVEC, Centar za kulturu

Ogledala i ogledalca Veljka Posavca

Premijera: Šegrt Hlapi kako bi ga igrala Kazališna družina “Pinklec”

Muzej Me imurja akovec nastavlja s predstavljanjem me imurske umjetnos i autora. U izložbenom prostoru od 23. listopada akove ka kulturna publika može razgleda postav ciklusa slika Veljka Posavca. Posavec izlaže recentni ciklus slika “Ogledalo/ogledalce”. Izložba je otvorena radnim danom od 8 do 17 sa i subotom od 10 do 12 sa . Ulaz je slobodan i potrebno se javi na recepciji Muzeja.

Svima poznate zgode Šegrta Hlapi a I. B. Mažurani priredili su na Pinklecov na in Tanja Novak i Igor Baksa.

Redatelj predstave je Romano Bogdan, glazbu potpisuje Bojan Miljan i , likovno oblikovanje (lutke i scenografiju) osmislila je Ena Bajuk, a u predstavi igraju Karolina Horvat, Mario Jakši , Bruno Kontrec, Davor Dokleja i Štef.

Pinkleci predstavu izvode u brzom ritmu, s gluma kim žarom, razigrano, pripovjeda ki. Poan raju pri u o “putovanju“ Šegrta Hlapi a koje ne e bi lako, budu i da je svijet i divan i opasan, te je onom tko se o sne na putovanje potrebna mudrost i dobrota da bi svladao prepreke.

Pretpostavimo li da sudbina odra-

PROMOCIJA KNJIGE akov anke doc. dr. sc. Tamare Turza - Bogdan

Kajkavštinu treba o uvati i njegovati Knjiga namijenjena u iteljima razredne nastave, profesorima hrvatskoga jezika i studentima nastavni kih fakulteta, ali i svima koji žele njegovati kajkavsko narje je u svakodnevnoj uporabi, autorice doc. dr. sc. Tamare Turza - Bogdan, predstavljena je protekli tjedan, u srijedu 23. listopada, u dvorani “Scheier” u akovcu. Znanstvena monogra ija o kajkavskom dijalektu, “Kajkavsko narje je u nastavi hrvatskoga jezika, prilozi za osnovnoškolsku nastavu”, prošireni je doktorski rad autorice, o kojemu su govorili recenzenti prof. dr. sc. Stjepan Hranjec i doc. dr. sc. Vladimira Veli ki. Hranjec je naglasio kako se kajkavski stalno ili povremeno govori u brojnim me imurskim obiteljima te ga treba uvati i njegovati, a ne ga odbacivati

Promociji su nazo ili recenzenti prof. dr. sc. Stjepan Hranjec i doc. dr. sc.

Vladimira Veli ki te autorica, doc. dr. sc. Tamara Turza - Bogdan (u sredini) zbog srama ili nelagode. Veli ki je pak upozorila na negativne trendove iskrivljavanja izvornoga kajkavskog dijalekta, koje je sve više prisutno u velikim gradovima, posebice u Zagrebu, pa se, primjerice, umjesto

izvornog “kaj si došel?, kam si išel?” mogu uti izrazi “kaj si došo?, kam si išo?”. Stoga su se složili kako je upravo knjiga koja je predstavljena pred brojnom publikom zna ajan doprinos kvalitetnom pristupu i primjeni

kajkavštini i kajkavskim književnim djelima ne samo u nastavi, ve i u svakodnevnoj komunikaciji. U knjizi se nalaze primjeri iz kajkavske književnosti, jezika i jezi noga izražavanja te se predlažu mogu nosti rada u svim nastavnim podru jima predmeta hrvatskoga jezika.

Autorica, akov anka Tamara Turza - Bogdan, docentica je na Katedri za hrvatski jezik i književnost U iteljskoga fakulteta Sveu ilišta u Zagrebu – Odsjeka u akovcu.

Nositeljica je kolegija iz metodike hrvatskoga jezika i književnosti na u iteljskome i odgojiteljskome studiju. Promocija je održana kao dio brojnih programa obilježavanja Mjeseca knjige 2013., a zape atili su je predstavom u enici OŠ Ivana Gorana Kova i a Sveti Juraj na Bregu. (rr)

WELLNESS MARIJA BISTRICA (H. Bluesun Kaj 4*) do 3.11., 2 pol, od 515 kn TERME ČATEŽ (H. Terme 4*) do 19.12., 2 pol, od 750 kn MORAVSKE TOPLICE – TERME 3000 (H. Livada Prestige 5*) do 1.12. , 2 pol, od 775 kn

NASTAVLJENA likovna suradnja Prelog - Letenye

Dogovori za nove susrete

ODMOR MOTOVUN (H. Kaštel 3*) do 20.12., 2 pol, od 735 kn OPATIJA (H.Milenij) do 4.11., 2 pol, od 880 kn

SKI OPENING

UDRUGA ZA PROMICANJE KREATIVNOSTI DJECE

SLOVENIJA, Rogla (Htl Rogla) od 13.12. – 15.12., 2 pol+ ski-karta, od 915 kn ITALIJA, Fai della Paganella (Htl El Paso) 11.12. – 15.12., 4=3 pol, od 928 kn AUSTRIJA, Katschberg (Htl Cristallo) od 12.12. – 15.12., 3 pol, od 1.925 kn

Od veselih oblaka do jesenskih svije njaka

ODMOR LOVRAN (H. Park 4*) 28.12.-2.1., 2 pol, 1062 kn FM do 30.11.

SV. MARTIN NA MURI (H. Spa Golfer 4*) 29.12.-3.1., 3 pol, 1999 kn FM do 31.10.

TERME TUHELJ (H. Well 4*) 26.12.-2.1., 3 pol, 2250 kn FM do 15.11.

KOMPAS SKI KLUB AUSTRIJA, Matrei (Apt Kircherhof ) od 11.01., 7 noći, od 2.825 kn AUSTRIJA, Matrei (Apt Goldried) od 04.01., 7 noći, od 6.895 kn ITALIJA, Passo Tonale (Htl Dahu) od 04.01., 7 pol + ski-karta, od 4.395 kn

www.kompas.hr 9LšH LQIRUPDFLMD X QDšRM SRVORYQLFL X ČDNRYFX 326-(7,7( 1$6 , 3878-7( 6 .203$620

Piše: Roberta Radovi Slikari iz Preloga na otvorenju izložbe u Kulturnom centru Letenye

Suradnja slikara iz Ma arske i Hrvatske nastavljena je i ovu jesen. Nakon što su slikari iz Letenya sudjelovali na ljetnoj radionici na marini Prelog, dvadesetak lanova Likovne udruge donjeg Me imurja Prelog ovih dana izlaže u Letenyu.

Suradnja slikara iz Letenya i Preloga zapo ela je prije nekoliko godina.

Izložbu slika posjetio je i gradona elnik Letenya Bela Halmi, a u ime Grada Preloga izložbi je nazo ila Jasminka Pervan, ravnateljica Centra za kulturu Prelog. Predsjednik Likovne udruge donjeg Me imurja Pavao Ružman zahvalio je kolegama iz Ma arske na odazivu na nedavno održanu likovnu radionicu u Prelogu, uz dogovore za nove susrete.

Izložba slika i radova lanova Likovne udruge donjeg Me imurja Prelog i predstav-

ljanje slikara ma arskoj kulturnoj javnosti daje u najboljoj vjeri relevantnu informaciju o fenomenu slikarstva u sjevernoj Hrvatskoj i Me imurju.

Radovi na ovoj izložbi nastali su u novije vrijeme i pregled su interesa umjetnika, ali i dobar uvod u likovne teme koje ih okupiraju. Najviše autora može se svrstati u naivno slikarstvo sa svojim nostalgi nim svijetom, tako Franjo Ružman Brko, Zvonimir Dolenec, Slavko Duki , Dragutin Mikec, Stanko Padari , Ivan Bermanec, Mladen Špoljari i drugi, no ima i predstavnika neorealizma (Damir Šalari), ali i impresije pop-artom (Franjo Žeželj Mustak), neoekspresionizma (Pavao Ružman) te jedinstvene lirske emocije bojama, tako Franjo Musta Medarov.

(J. Šimunko)

Nakon što je u kolovozu ove godine osnovana udruga “Kreativci Me imurja”, s ciljem promicanja kreativnog stvaralaštva djece, mali su kreativci krenuli u ostvarenje svojih ideja.

Udruga je u me uvremenu dobila svoj prostor za djelovanje na adresi Aleksandra Schulteissa u akovcu (bivše barake GK-a Me imurje), koji su mališani uz pomo roditelja, lanova udruge i sponzora po eli ure ivati. Nakon prvoga javnog predstavljanja udruge na ovogodišnjem Porcijunkulovom, Kreativci Me imurja sudjelovali su na svetkovini proštenja u Pribislavcu krajem kolovoza te u mjesecu rujnu na Sajmu rabljene odje e i opreme koji je organizirala udruga “Me imurske mame i trudnice”.

U listopadu su zapo ele i prve kreativne radionice. Prva je bila namijenjena uzrastu djece do 6 godina s temom izrade “veselih oblaka”, za koje su se koristili karton, vata, perlice, vuna i ekoljepilo. Uslijedila je radionica “Staklene vaze”, u kojoj su sudjelovala djeca uzrasta starijeg od 6 godina i gdje se decoupage tehnikom u ilo ukrašavati staklenke. Listopad je

završio još jednom prigodnom jesenskom temom jer se na radionici namijenjenoj djeci svih uzrasta smisao za kreativnost razvijao kroz izradu “jesenskih svije njaka”, za koje su bili korišteni jesenski plodovi prirode.

Radionice su vodile lanice udruge Melita Jambrovi i Anabela Šarotar - eh.

Kreativci i za dane mjeseca studenoga najavljuju nove i zanimljive aktivnosti. Radionice su besplatne za lanove udruge, a za sve ostale su bile po prigodnoj cijeni od 20 ili 30 kuna. lanovi se sastaju petkom u 19 sati u prostoru udruge, gdje se mogu dobiti sve informacije o radu Kreativaca Me imurja ili preko kontakt adrese na mail adresi: udruga.kreativci@gmail.com i Facebook stranici “Kreativci Me imurja”.

1. studenoga 2013.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

STUDENI, 2. - 5. studenoga AKOVEC, Galerija “Scheier”

a ”

slog Šegrta Hlapi a nije zape a ena povratkom na cilj – u smirenost ponovno prona enog doma, ve (nakon inicijacijskog putovanja) odabirom pustolovnog života in con nuum, tada bismo mogli postavi pitanje – nije li Hlapi umjesto postolarske radnje odabrao putuju u kazališnu družinu da bi mu svako novo prepri avanje pri e (u kojoj sudbina postupno gubi dimenzije zbilje, a dje ak poprima mitske osobine) osiguralo daljnju egzistenciju?

Dodatni programi uz izložbu arhitekta Bojana Perho a Na izložbi akove kog arhitekta Bojana Perho a u zgradi “Scheier” izložena su 4 projekta o prostorima akovca koji su širenjem grada ostali važni me uprostori najužeg centra grada i njegovih kvartova – prenamjena bivše tvornice MT -a, mogu a izgradnja na prostoru tenis kluba “Franjo Pun ec”, prijedlog prenamjene proizvodnog kompleksa akove kih mlinova i projekt novoga studentskog kampusa na prostoru bivše vojarne. Na

otvorenju izložbe Bojan Perho predstavio se svojim pjesmama, što je bilo iznena enje mnogim posje teljima, jer je ta strana njegova stvaralaštva do sada javnos bila potpuno nepoznata. Kazališna družina Pinklec izvela je performans temeljen na njegovim pjesmama.

Kao sastavni dio izložbe uklju ene su i dvije skulpture akademskog kipara Stjepana Jerkovi a: Vrata recepcije i Supermaneken, no uz ovu izložbu bit e još doga anja.

Nakon što je u utorak 29. listopada povjesni ar umjetnosti i urbanist Zlatko Uzelac održao predavanje na temu “Planiranje povijesnih prostora”, u subotu 2. studenoga održat e se koncert arhitekta Igora Perho a (klavir) s po etkom u 20 sa . Potom e se u utorak 5. studenoga održa predavanje “Vizualni iden tet Me imuja”, koje e održa dizajner Ivan Gori anec, ime e se izložba i sve ano zatvori .

ŠKOLA CRTANJA I SLIKANJA u organizaciji Likovnog udruženja akovec ovu godinu organizira se šesti put po redu

Hobi koji opušta, ali i odsko na daska za put u profesionalne vode umjetnosti, dizajna, arhitekture…

PIŠE: ROBERTA RADOVI Prostor Doma amatera u akovcu okuplja umjetnike raznolikih usmjerenja. Od plesa a, glazbenika, pa sve do ljubitelja prirode i planinara. Ovaj smo put posjetili likovnjake, i to povodom održavanja Škole crtanja i slikanja u organizaciji Likovnog udruženja akovec.

Predsjednik LU -a akov anin Toni Fažon naglašava kako LU okuplja oko 40 lanova, amaterskih zaljubljenika u likovnu umjetnost svih uzrasta i generacija. Jedno je od najproduktivnijih likovnih udruženja u Me imurju, koje uz organiza-

Škola crtanja i slikanja, koja se provodi u dvije grupe: jedna je namijenjena odraslima osobama, a druga se provodi za djecu i mladež, odnosno za grupu do etvrtog razreda osnovne škole te za grupu polaznika do srednje škole. Posjetili smo termin grupe odraslih, koju je predstavio Fažon: - Ove jeseni u Školu je krenulo osam odraslih polaznika, sedam žena i jedna muška osoba. Ve eras se radi na portretima uz ‘živi model’. Zna aj ovih radionica je u tome što se mnogi polaznici kroz njih eduicraju i pripremaju za nastavak školovanja, pa su tako pojedini

Likovna kolonija “Zrinski-Z18“ održana je na nekoliko akove kih lokacija

Okupila desetak doma ih majstora, te etiri goš e - umjetnice LU je uz potporu Grada akovca bio i nositelj organizacije Likovne kolonije “Zrinski-Z18“, koja se održavala od 24. do 26. listopada na nekoliko lokacija u centru grada. Tom su prigodom u akovcu gostovali dekan i prodekan Akadamije likovnih umjet-

nos Peruško Bogdani i Robert Šimrak. Uz lanove LU -a, njih desetak, na Likovnoj koloniji sudjelovali su umjetnici Jelena Lovren, Maja Orlov i , Antonia Bušljeta i Ivana Brekalo. Umjetnici su izme u ostalog bili primljeni i kod gradona elnika Stjepana Kova a.

ciju bijenalnih izložaba svojih lanova organizira i redovito radionice i škole koje je do sada prošlo više od stotinjak odraslih osoba i oko pedeset djece.

naši polaznici nastavili školovanje na Likovnoj akademiji, dizajnu ili arhitekturi. Zasigurno je u njihovom profesionalnom usmjerenju pomogla i edukacija koju su stekli u našoj Školi.

Radionice vode akademski slikar Veljko Posavec i u iteljica likovnog odgoja Ana Golubi Brozovi . Slikara Posavca zatekli smo kako polaznicima vješto i stru no pomaže u izradi portreta. Ovaj je slikar - gra i ar završio Školu za primijenje-

Škola mnogima poslužila kao edukacija i priprema za nastavak školovanja Po etkom listopada zapo ela je s radom šesta po redu

Predsjednik LU -a Toni Fažon pokazao je i dio radova “jedinoga istinskog me imurskog umjetnika boema“ Josipa Rochusa Pongraca

nu umjetnost i dizajn u Zagrebu te esto izlaže samostalno ili na skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu. lan je HDLU-a u Zagrebu i Me imurju, a kako radi kao likovni pedagog u OŠ Nedeliš e, komunikacija s polaznicima Škole crtanja i slikanja te e glatko i bez problema: - Polaznike nastojimo upoznati s razli itim tehnikama, ali prije svega kre e se s ugljenom i olovkom. Kasnije dolazi faza boje i korištenje kista i tuša. Svakom polazniku se pristupa individulano, uzimaju i u obzir njegovo postoje e znanje i iskustvo u likovnim tehnikama.

Prijave mogu e tijekom cijele školske godine U Školu se može još uvijek prijaviti, odnosno tijekom ci-

jele školske godine na tel. 091 1313988. Cijena te aja iznosi 140 kn mjese no, a radi se u grupama jednom tjedno, u blok satima. Materijal i pribor zbrinjava LU , tako da polaznici ne trebaju ništa drugo donijeti osim dobre volje, kroz smijeh isti e Toni Fažon. Atmosfera u Školi je opuštena i motiviraju a, na što nam je ukazala i jedna od najstarijih polaznica Rozalija Žganec: - U LU -ovu Školu dolazim ve nekoliko godina. Slikanje i crtanje me opušta i ini zdravijom. Sad sam u životnoj dobi kad imam malo više vremena za sebe i mogu si vremenski priuštiti dolazak na ovaj te aj.

Veseli me druženje s mladima i ugodno se osje am u njihovom društvu. Voditelji Škole su pristupa ni i može se mnogo uz njih nau iti i izvještiti u

Ugodna atmosfera poticajna je za stvaralaštvo

svojim slikarskim i crta kim a initetima.

Tami oli je ove godine prvi put upisala ovu Školu jer, kako je naglasila, željela je unaprijediti svoj hobi: - Doselila sam u akovec i saznala za ovu Školu.

Odlu ila sam se pridružiti jer obožavam crtati, a svijet uvijek promatram i o njemu razmišljam vizualno. Svoj likovni potencijal koji sam do sada razvijala kao hobi željela sam unaprijediti i nau iti nešto novo.

Polaznike smo ostavili u njihovoj kreativi. Radovi e se mo i vidjeti na izložbi koju LU uvijek organizira nakon završetka edukacije.

Do sada su izložbe organizirane u prostoru akove ke Knjižnice, u prostoru Galerije “Scheier” ili na otvorenom prostoru ispred 2Scheierice”, tako da e se javnost i ove godine po završtetku Škole mo i upoznati s radovima polaznika.

Akademski slikar - grafi ar Veljko Posavec jedan je od voditelja Škole crtanja i slikanja

Rozaliju Žganec, osim slikanja, veseli i druženje s mla ima

Tami oli želi kroz Školu unaprijediti svoj hobi

Posavec isti e kako ljepota slikarskog modela ostaje trajno zabilježena

IZLOŽBA Veljka Posavca

Ogledalce, najljepši na svijetu tko je?

Ogledalo re ek ra okolinu i vizualno pove ava prostor, ali može posluži i kao samostalan ukras na zidu. Prva pomisao na rije “ogledalce“ je i svjetski poznato pitanje Zle Kraljice iz bajke o Sneguljici: - Ogledalo, ogledalce moje, najljepši na svijetu tko je?

Me u m, ovaj put ne radi se o ni o bajci, ni o uporabnom predmetu, ve izložbi umjetnika akov anina Veljka Posavca, koji je

za svoja izložena djela u prostoru Izložbene galerije Muzeja Me imurja akovec inspiraciju pronašao u prolaznos ljudske ljepote, koja se održava u odrazu ogledala. Posavec is e kako ljepota slikarskog modela ostaje trajno zabilježena, dok ona stvarna traje upravo toliko koliko je potrebno ovjeku koji u njoj uživa. Izloženi radovi odra eni su u slikarskim tehnikama ulja i mono pije.

4

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Scena

1. studenoga 2013.

ETVRTAK, 7. studenoga, 19 i 20 sati AKOVEC, Centar za kulturu

Stolje e filma u akovcu - izložba i film Aleksandar Lifka, pionir europske kinematogra je, zaslužan je za prve lmske predstave u akovcu 1900. godine. Poduzetnik Maksimilijan Heinrich je 6. travnja 1913. otvorio prvi stalni kinematograf u akovcu, tj. akove ko kino u nekadašnjoj Rakoczijevoj ulici, današnjoj ulici Ru era Boškovi a. Novine su zabilježile da se kino prilikom prve projekcije doimalo “velegradski” i da je bilo popunjeno do posljednjega mjesta. Dio je to povijes kinoprikaziva ke djelatnos u našem kraju,

mo i e se upozna kroz dokumentacijsku izložbu “Stolje e filma u akovcu”, koja e se otvoriti u Izložbenom salonu CZK-u u etvrtak 7. studenoga u 19 sa . Potom e se na tribini “ akovec etvrtkom” prikaza triler “Nije sve u lovi” redatelja Darija Plei a, u kojem igraju Nikša Bu jer, Sara Stani , Marko Cindri , Leona Paraminski, Doris Šari Kukuljica i Živko Ano i.

Stru ni suradnici koji su radili na ovom projetku jesu dr. sc. Branimir Bunjac, povjesni ar, Filozofski

fakultet u Zagrebu, Borivoj Radoj i , dipl. politolog, Fakultet poli kih znanos u Zagreb, voditelj Zavi ajne zbirke u Knjižnici “Nikola Zrinski” akovec, Andreja Talan, mag. edu. pov. i mag. pov., Filozofski fakultet u Zagrebu, Helga Lajtman, bacc. kulturologije, Filozofski fakultet u Rijeci, Marina Oskoruš, prof. lozo je i kompara vne književnos , voditeljica lmske i izložbene djelatnos u CZK-u, i Jasminka Bijeli Ljubi , dipl. informa arka, voditeljica ŠAFovih lmskih radionica.

MEKSI KA FEŠTA usred akovca

Hrvatski mariachi “Los Caballeros” razigrali me imurska srca Piše: Roberta Radovi

SVJETSKI DAN ANIMACIJE

Ponedjeljak u znaku crti a za sve uzraste Svjetski dan animacije obilježava se od 2002. godine 28. listopada kao sje anje na dan kada je Emile Reynaud 1892. godine u Musée Grévin u Parizu organizirao prvo javno prikazivanje animiranog filma na celuloidnoj vrpci. Me unarodnom obilježavanju ovog dana pridružila se i Škola animiranog filma akovec u suradnji s akove kim Centrom za kulturu.

U prijepodnevnim satima je u ponedjeljak 28. listopada u dvorani “Zrinski” u zgradi “Scheier” održana prigodna radionica animiranog filma namijenjena djeci.

U istom prostoru je organizirana

i projekcija eksperimentalnih animiranih filmova (Pup – Phew!) po odabiru ameri kih umjetnika Sarah Klein i Davida Kwana, ljubitelja hrvatske animacije koji su ve sura ivali sa ŠAF-om akovec i Hrvatskim filmskim savezom te organizirali gostovanje hrvatskih animiranih filmova u San Franciscu. Ovaj je program bio namijenjen srednjoškolskoj populaciji te odraslima. Centar za kulturu priklju io se obilježavanju besplatnom 3D projekcijom animiranog filma “Žaboglavi Živko“. (rr,zv)

Prve asocijacije na Meksiko naj eš e su Pancho Villa, meksi ki revolucionar, alkoholno pi e tequila, tortilja, sombrero, jarke boje meksi kog olklora I, dakako, mariachi sastavi. Iako je u po etku svima zvu alo nezamislivo i nestvarno, u Hrvatskoj je prije 15 godina zapo ela djelovati prva hrvatska mariachi grupa “Los Caballeros”, koja ni do današnjih dana ne posustaje u prenošenju pozitivnih, vedrih i živahnih tonova meksi ke glazbe. Kako u domovini, tako i diljem svjetskih destinacija.

Prepoznata je kao vrijednost i u samom Meksiku, domovini mariachi glazbenog izri aja. U to se uvjerila i akove ka publika koja je ispunila dvoranu akove kog Centra za kulturu do posljednjeg mjesta. Koncert je održan kao dio programa tribine “ akovec etvrtkom” 24. listopada.

Tijekom dva sata druženja s “hrvatskim Meksikancima” na koncertu koji je imao tek jednu kratku stanku, publika je uživala u energi nim i skladnim melodijama te svjetski poznatim hitovima kao što su Guantanamera, La Bambas, Granada, Espana Cani...

Los Caballerosi donijeli su u naš grad pravu malu energi nu “fiestu Mexicanu”, otkrivaju i dušu i srce dalekog, inspirativnog i egzoti nog Meksika. Uz devetero lanu ekipu, koju predvodi Ivan Androi , pjeva i utemeljitelj ovoga zagreba kog mariachi sastava, sjajno bi se na scenu uklopila i jedna ili dvije egzoti ne meksi ke plesa ice, zaklju ili su mnogi nakon završetka koncerta. Jer pravog mariachija ine upravo neustrašivost pred dugotrajnim svirkama, glazbenim tehnikama i pjevanjem i, dakako, ženama.

VRATIŠINE KE VESELE vurice održane deveti put

Tradicionalno, ali svaki put nešto novo Kulturno - umjetni ko društvo “Dr. Vinko Žganec” iz Vratišinca neumorno je u uvanju tradicije na više na ina.

Jedan vid uvanja me imurske narodne baštine je kontinuirani rad KUD-a “Dr. Vinko Žganec” od 1971. godine na ovamo. Druga je uvanje uspomene na akademika Žganca, rodom iz Vratišinca, ije ime KUD s ponosom nosi.

sastavljeno od razli itih generacija plesa a i pjeva a u rasponu od 16 do preko 50 godina. Osnovani su 1979. godine, a aktivno djeluju od 1980. godine.

Udruga “Prekodravski zvon” iz Gole u svom sastavu ima etiri skupine: olklornu, tamburašku, zbor i dramsku skupinu, a me u brojnim nastupima u raznim krajevima posebno su izdvojili svoje

Uz to, i u najnižoj školskoj dobi do etvrtog razreda osnovne škole regrutiraju nove lanove za dje ji olklor, kako narodna baština u suvremenom svijetu, koji na raspolaganju ima brojne scenske senzacije, ne bi zbog toga izumrla. Osim uvanja tradicije, jednako tako treba njegovati i publiku kroz raznovrsne nastupe ponovno ih privla iti na

nastupe na inauguracijama dva hrvatska predsjednika: dr. Franje Tu mana i Stjepana Mesi a.

Doma i KUD “Dr. Vinko Žganec” predstavio se sa starijom i dje jom skupinom. Nastupili su i s novim programom, tako da ih doma a publika može vidjeti u raznovrsnijem repertoaru, ali i narodnoj kostimografiji. Muški lanovi plijenili su pažnju, osim u standardnim bijelim širokim ga ama, i u elegantinijim rnim hla ama krojenima za ižme s dugom sarom, elegantnim bijelim roba ama i rnim prslucima na okrugla mala puceta. (BMO)

Prekodravski zvon iza sebe ima bogatu reputaciju, me u njima i na dvije inauguracije: predsjednika Tu mana i Mesi a

Rožmarin iz Dolene sa svadbenim spletom

dolazak na mani estacije. Ni to u današnje doba nije lako.

Posljednjih devet godina jednom godišnje u jesen vratišine ki kudovci ugoš uju druga kulturno - umjetni ka društva iz Hrvatske ili susjednih zemalja, kako bi mještani Vratišinca dobili uvid i u narodno stvaralaštvo, pjesme, ples, nošnje, pa

i instrumente drugih krajeva i ljudi. Mani estaciju su nazvali “Vratišine ke vesele vurice” u želji da mještanima koji posje uju ovu mani estaciju prirede vesele trenutke uz zvuke olklora.

Ove godine u subotu 26. listopada na mani estaciji je gostovalo društvo “Rožmarin” iz Dolene iz susjedne Slovenije. Društvo je

“Dr. Vinko Žganec” svaki put ponudi nešto novo iz narodne baštine

1. studenoga 2013.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

STUDENI, 2. - 4. studenoga, 5., 12. i 19. studenoga AKOVEC, Centar za kulturu

SUBOTA, 2. studenoga, 20 sati AKOVEC, Sportska dvorana Graditeljske škole

MAXtv FILMOMANIJA - filmski ciklusi

Tri koncerta u jednoj ve eri

U subotu 2. studenoga 2013. u akovcu po inje MAX TV FILMOMANIJA – revija dobrog lma, na kojoj e se predstavi lmovi koje ne smijete propustiti: drama “Pieta” i komi na mis na drama “U ku i”. Projekcije su u 20.30 sa . U sklopu projekta “Žena u gradu, grad na filmu” u Centru za kulturu akovec utorkom od 5. do 19. studenoga bit e prikazana tri lma iz

Jasmin Stavros, Dražen Ze i i Mladen Grdovi gostuju na zajedni kom koncertu koji e se održa u subotu 2. studenoga u dvorani Graditeljske škole u akovcu. Publiku o ekuju brojni hitovi kao što su Stavrosovi - Nemoj se udavati, Dao bi sto Amerika, Neka je šarala, Ima nas još, pa sve do novijih Reggae Dalma no, Opala, Južnije malo tužnije, Ljubomorni ljudi; Ze i evi - Sokole, Pokidat u lance sve, Ima li nade za nas, Crni kralj i bijela dama, Stani srce; Grdovi evi – Dalma nac, Nije u šoldima sve, Evo mene moji ljudi... Sve ljubitelje hrvatske zabavne glazbe o ekuje veliki spektakl - tri koncerta u jednoj ve eri.

doma e kinematogra je nastala u socijalis koj Jugoslaviji potkraj šezdese h i po etkom sedamdese h godina prošlog stolje a: Živa is na Tomislava Radi a, naš najpozna ji lm u žanru cinema verité, Slu ajni život, jedini film, ali ujedno i remekdjelo prvoga hrvatskog filmologa Ante Peterli a, te Nedjelja, rano, a za neke i najbolje, ostvarenje Lordana Zafranovi a.

ME IMURJE SE PREDSTAVILO u Francuskoj u sklopu 16. dana hrvatske kulture

Deset dana me imurski kulturni amateri predstavljali Hrvatsku u Francuskoj U sklopu 16. dana hrvatske kulture, od 12. do 19. listopada u francuskom Coucyu de Chante predstavila se Me imurska županija. U 80-minutnom programu sudjelovali su lanovi folklornog i tamburaškog ansambla KUU-a “Zvon” iz Male Subotice, vokalna skupina “Stridonne” iz Štrigove, Zrinska garda akovec i solistica Nikolina Virgej Pintar. Prikazana su i tri kratka ilma akove kog ŠAF-a te ilm o Me imurju koji je izradio Studio “Dvije lije” iz akovca. Održano je pet koncerata u razli itim gradovima (Coucy le Chateau, Ambleny, Anizy le Chateau, Marle i Holnon). Me imurski amateri posjetili su i Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Parizu, gdje ih je primio veleposlanik RH Ivo Goldstein. Cilj programa bila je prezentacija kulturnog naslje a Me imurja i baštine Republike Hrvatske.

Dani hrvatske kulture u Francuskoj održavaju se ve dva

desetlje a, i to na inicijativu Jean Claudea Dumonta, predsjednika Društva hrvatsko - francuskog prijateljstva. Na programu u Coucyu de Chateau bili su nazo ni veleposlanik RH Ivo Goldstein, župan Me imurske županije Matija Posavec, zamjenica župana Sandra Herman. Na sve anosti u Coucy le Chateau Affrique sjeveroisto no od Pariza, departman Aisne, regija Pikardija, 13. listopada je pred više stotina sudionika sve ano potpisana povelja o prijateljstvu departmana i Me imurske županije. Suradnja francuskog departmana i Me imurske županije iskazana je u sklopu 16. dana francusko hrvatskog prijateljstva, koje je potaknuo izuzetno aktivan gradi Coucy le Chateau Affrique, na elu s predsjednikom kantona s centrom u Cousyu, Jean Claudeom Dumontom, koji je ujedno i potpredsjednik Regionalnog savjeta departmana Aisne. Me u ostalim u vrijeme rata poslao

Dojmove nakon posjeta Francuskoj u velikoj vije nici u Me imurske županije iznosili su Jean Claude Dumonte, predsjednik Francusko - hrvatskog prijateljstva, uz pomo prevoditeljice, Sandra Herman, zamjenica župana, i Dejan Buva , koji je osmislio program i vodio izvo a e u Francuskoj

S nastupa u Francuskoj je 25 konvoja pomo i Hrvatskoj.

Sada kada pomo više nije potrebna veze su se razvile u kulturnom pravcu.

Jean Claude Dumont, predsjednik Društva hrvatsko francuskog prijateljstva, imao je prilike ranijih godina vidjeti nastupe raznih društava. - Iako je uvijek bilo zanimljivo sa svim županijama, ovaj put je ipak bilo druga ije. Program je bio druga iji jer je gospodin Dejan (Buva ) napravio druga iju koncepciju, obogatio ju je ilmovima, ilmom koji je predstavio županiju i s tri kratka ilma ŠAF-a, doveo je gardu, to je nešto što Francuzi nikada nisu vidjeli, kazao je Jean Claud Dumont, predsjednik.

Na svim predstavljanjima skupljao se i novac u humanitarne svrhe, pri emu je prikupljeno 2.100 eura u korist Udruge

- lanovi folklornog i tamburaškog ansambla KUU-a “Zvon” iz Male Subotice, vokalna skupina “Stridonne” iz Štrigove, Zrinska garda akovec i solistica Nikolina Virgej Pintar u pet francuskih gradova predstavljali su me imursku kulturnu baštinu na koncertima u pet gradova pod vodstvom Dejan Buva a, predsjednika Zajednice hrvatskih kulturno - umjetni kih udruga Me imurske županije Down sindrom, odnosno budu eg Regionalnog centra za rano djelovanje.

Sandra Herman, zamjenica župana, kazala je da su župan Posavec i ona bili tri dana na “službenijem” dijelu boravka u Francuskoj, prisustvovali su samom otvorenju nastupa, koje je bilo jako dobro prihva eno od doma e publike. Stvorila se jako dobra atmosfera, a tako je bilo i na ostalim nastupima.

Gotovo godinu dana mukotrpno se vježbalo da bi se program u najboljem izdanju prezentirao u Francuskoj. Sandra Herman zahvalila je doma inima, posebno predsjedniku Francusko - hrvatskog prijateljstva Jeanu Claudeu Dumontu i njegovoj supruzi, ali i svim onim obiteljima koje su prihvatile izvo a e koji su se s njima deset dana družili i dali maksimalan doprinos da ih ugoste i da im pokažu ljepo-

te Francuske. Istaknula je da je tijekom službenog posjeta potpisana povelja izme u departmana Aisne i Me imurske županije. Povelja prolazi proceduru prihva anja na županijskoj Skupštini i Ministarstvu uprave te daje mogu nosti suradnje na razli itim poljima, koja je zapo eta s kulturom.

Me imurske kulturnjake na njihovu gostovanju kroz Francusku vodio je Dejan Buva , predsjednik Zajednice hrvatskih kulturno - umjetni kih udruga Me imurske županije.

Kad je po ela ova suradnja prije godinu i pol, kad se po elo razgovarati o tome da u Francuskoj bude predstavljena Me imurska županija, zahvaljuju i Saši Štamparu, koji je zaposlenik u veleposlanstvu Republike Hrvatske u Parizu, naš Me imurec, koji je, s gospodinom Jeanom Claudeom Dumontom prate i veleposlanike na sve te sve anosti, svake godine pitao kad e do i na red Me imurska županija. Bio je uporan u tome da se kulturno stvaralaštvo Me imurja predstavi u Francuskoj.

Doma ini su našim izvo a ima ispunili dane cjelodnevnim programima, a nave er su naši izvo a i održavali koncerte. Dejan Buva je kazao da su tijekom boravka u Francuskoj razgledali mnogo gradova i muzeja, a da su naši izvo a i, KUU “Zvon” iz Male Subotice, Stridonne iz Štrigove, Zrinska Garda i Nikolina Virgej - Pintar zaslužni za lijepo predstavljanje Me imurja u Francuskoj. (BMO)

KUD “KATRUŽE” Ivanovec

uvaju tradiciju pjevanja starih i sakralnih pjesama U Ivanovcu je 20. listopada održana 9. smotra izvornog pjevanja starih me imurskih i sakralnih pjesama “Pjesmarica naših mamica”. Doma in i organizator smotre ve je tradicionalno KUD 2Katruže” Ivanovec. Na smotri su nastupile pjeva ice i pjeva i tre e životne dobi: muška, ženska i mješovita vokalna skupina, kao i solistice, lanovi doma eg KUD-a i gostuju i KUD-ovi. Uz doma e izvo a e publika je mogla uti žensku vokalnu skupinu iz Petribe iz Ma arske, mješovitu vokalnu skupinu Me imurskoga folklor-

nog društva iz Ljubljane i folklorni ansambl Mladost iz Samobora.

Pjeva e na sceni pratila je prosudbena komisija u sastavu Senka Bašek Šamec, prof., Bojan Pogrmilovi prof., i prof. dr. sc.

Stjepan Hranjec.

Da publika voli narodni ples i pjesmu, govori i to što je dvorana u društvenom domu bila ispunjena do posljednjeg mjesta i da su dugotrajnim pljeskom nagra ivali izvo a e. Po završetku programa pripremljen je i domjenak za sve sudionike smotre, goste i uzvanike.

Realizaciju smotre pomogli su Zajednica HKUU-a Me imurske županije, Grad akovec i Vije e Mjesnog odbora Ivanovec te brojni donatori.

No aktivnosti KUD-a “Katruže” nastavljaju se i dalje.

Održavaju se posljednje probe i pripreme za nastup dje je folklorne skupine KUD-a na Smotri dje jega folklornog stvaralaštva u Maloj Subotici, koja e se održati 9. studenoga. Dje ja folklorna skupina sastavljena je od u enika OŠ Ivanovec.

(BMO)

6

1. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Knjige KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” akovec preporu uje

MOZAIK KNJIGA br. 946

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona. Nagradnu knjigu molimo podići u roku 10 dana od objave imena dobitnika u redakciji Međimurskih novina.

Dobitnica iz broja 945 Me imurskih novina je Zdenka Lukman iz akovca. Nagradnu knjigu molimo podi i u redakciji Me imurskih novina u roku od 10 dana od objave imena dobitnika.

NAGRADNA KNJIGA

Adriana Trigiani “Postolareva žena” Veli anstvena nezaboravna ljepota talijanskih Alpa na prijelazu u dvadeseto stolje e okruženje je u kojemu se prvi put susre u Enza i Ciro. Ali kad Ciro mjesnog sve enika uhvati u zagrljaju lokalne ljepotice, biva potjeran iz sela i poslan u Ameriku kao postolarev šegrt. Odlazi bez objašnjenja i ostavlja Enzu. No ona, bez njegova znanja, kre e za njim.

Ne znaju i jedno za drugo, Ciro i Enza, oboje još mladi i naivni, po inju u Americi stvarati novi život. Ciro uspješno svladava obu arski zanat, Enza dobiva posao u tvornici, sve dok se sudbina ne umiješa i ponovno ih spoji. Ali prekasno je. Ciro se ve dragovoljno prijavio za odlazak u rat i Enza odlu uje nastaviti život bez njega, grade i uspješnu karijeru švelje, u opernoj ku i “Metropolitan” koja e joj omogu iti da dospije u glamurozne salone na Manhattanu te ulazak u život me unarodne pjeva ke zvijezde, slavnoga Enrica Carusoa.

Od velebnoga zdanja Carnegie Halla, preko poplo anih ulica newyorške talijanske etvrti, do nepreglednih ravnica sjeverne Minnesote, ti tragi ni ljubavnici sastaju se i rastaju, sve dok im, naposljetku, snaga njihove ljubavi zauvijek ne promijeni živote.

Ta nadasve zanimljiva povijesna pri a o ljubavi i obitelji, ra-

Anouk Markovits - “Zabranjena sam” Roman “Zabranjena sam” dijelom se temelji na autori inoj autobiografiji. Autorica je odrasla u ekstremno zatvorenoj hasidskoj židovskoj zajednici, a u svojoj devetnaestoj godini zbog dogovorenog braka odlu ila je napustiti obitelj i zajednicu u kojoj je odrasla. Radnja romana zapo inje 1939. u Transilvaniji, gdje petogodišnji dje ak Jose svjedo i ubojstvu svoje obitelji, koje je po inila rumunjska ašisti ka organizacija “Željezna garda”. Pet godina poslije Jose spašava mladu djevojku Milu te njih dvoje zajedno potraže uto ište u satmarskoj zajednici, na ijem je elu Zalman Stern. Mila odrasta sa Zalmanovom k eri

BELETRISTIKA 1. Anouk Markovits: Zabranjena sam 2. Nataša Dragni .

Svaki dan, svaki sat 3. Jon Krakauer: Snovi o Eigeru

PUBLICISTIKA 1. Dr. Tanya Byron i Sacha Baveystock: “Zlo esta djeca” – naši mali an eli 2. Dr. Alberto Villold: Sanjati odvažno 3. D. S. Allan i J. B. Delair: Kataklizma

KNJIŽARA LJEVAK

Jay Asher - “Trinaest razloga”

tu i gubitku, riziku i sudbini roman je kakav samo Adriana Trigiani može napisati, pri a je to nadahnuta poviješ u njezine vlastite obitelji i ljubavlju prema tradiciji, što je njezinim književnim uspješnicama donijelo me unarodno priznanje. Roman je najve i hit Adriane Trigiani i najljepša ljubavna pri a koju je ikad napisala.

Naša je itateljska publika ve obožava zbog romana: Lucia, Lucia, Najbolje ljeto našega života, Jesenji oblaci, Ljubav na talijanski na in i Brak na talijanski na in, a nema sumnje da e i Postolareva žena zarobiti srce svakoga tko je pro ita. Roman je s engleskoga prevela Dragana Grozdani .

Jednog dana nakon škole Clay Jensen na svom trijemu prona e kutiju. U njoj je sedam dvostranih audiokazeta. Na njima se nalazi trinaest pri a. Trinaest razloga zašto se Hannah Baker ubila prije dva tjedna. Svaka je pri a posve ena jednoj osobi koja joj je dala razlog za samoubojstvo.

Svaka od njih mora preslušati sve pri e i zatim proslijediti kazete sljede oj osobi u nizu. Ina e kopija snimki postaje javna.

Ne znaju i kakvog je udjela mogao imati u sudbonosnoj odluci djevojke koja mu se oduvijek svi ala, ali koju nikad nije uspio upoznati kako treba, Clay po ne preslušavati snimke i suo avati se sa sudbinom Hanne Baker i vlastitom krivnjom…

Ispripovijedan s iznimnim razumijevanjem i suosje ajnoš u, književni prvijenac Jaya Ashera postao je miljenik i publike i kritike, pokrenuvši

javnu raspravu o ovoj iznimno osjetljivoj i presudno važnoj temi. Ova posebna knjiga ubrzo nakon izlaska popela se na prva mjesta svih relevantnih top-ljestvica i tamo ostala mjesecima, dobitnica je niza uglednih ameri kih književnih nagrada i proglašena je najboljom knjigom za mlade u Americi u godini izlaska, a neki dijelovi uvršteni su u udžbenike.

Delphine de Vigan “Ništa se ne opire no i”

Velike tajne povijesti Je li Moliere zapravo legendarni ovjek sa željeznom maskom? Je li slijetanje na Mjesec istina ili tek lukavo smišljena varka? Tko je bio slavni Q iz filmova o Jamesu Bondu? Brojne su najbolje pri e iz povijesti zapravo najve e tajne – zataškani skandali, skovane urote, pohranjena blaga i zakopana tijela – a knjiga “VELIKE TAJNE POVIJESTI” vam ih otkriva sve!

Od “ arobnog metka” koji je ubio J. F. Kennedyja do posljednjeg po ivališta Che Guevare, od kineskih Trijada do osmijeha Mone Lise, od a ere Wikileaks do suvremenih a ri kih gusara, ovdje ete na i više 80 nevjerojatnih doga aja iz prošlosti razotkrivenih i izvedenih na svjetlo dana.

Prou ite strogo povjerljive dokumente kojima su neko pristup imali samo predsjednici,

Atarom. Zbog uspona komunizma u ondašnjoj središnjoj Europi, obitelj seli u Francusku, u Pariz.

Smjestivši se u Parizu, Zalman svoje dvije k eri odgaja u strogom hasidskom duhu, kao da ne žive u prijestolnici napredne rancuske države, isklju uju i ih iz svakog aspekta (vele)gradskog života i uskra uju i im mnoge blagodati urbanoga modernog života toga doba. U takvom okruženju Mila e se sve više u vrš ivati u svojoj vjeri, dok e Atara otkriti bogatstvo književnosti i knjiga koje ne e mo i ignorirati te e po eti sanjati o slobodnom modernom životu... Ho e li Atara imati snage ostaviti iza sebe stoljetnu tradiciju i obitelj, kao što je to u stvarnom životu u inila autorica? I ako ho e, koju e cijenu za to platiti?

Prelijepa majka autorice Delphine de Vigan senzibilna je i samozatajna osoba. Delphine bi željela o majci saznati nešto više. Tko je i kakva je bila ta osoba koju je jednog

dana pronašla mrtvu? De Vigan se intenzivno bavi odnosima u obitelji iz koje potje e i u kojoj je bilo mnoštvo djece i ro aka. Njezina majka Lucile bila je jedna od starijih sestara u obitelji s mnogo sestara i bra e. U knjizi upoznajemo glasan, živahan i neobi no intenzivan obiteljski život. Svake godine u obitelj pristiže novo dijete pa Lucille i ne može zamisliti da bi maj ina plodnost jednog dana mogla prestati. Obiteljsku svakodnevnicu obilježavaju vesela druženja i živahan suživot.

Tragi na smrt mla eg brata koji se utapa u bunaru baca prvu sjenu smrti i o aja na Lucilin život.

Ono što autoricu tjera da se intenzivnije bavi životom svoje majke veo je tajne koji je obavija.

Tako tek u drugom dijelu romana autorica prelazi u ja ormu kako bi dokumentirala svoju povezanost s obiteljskim klanom. Pri a koju autorica naposljetku ispripovijeda je psihogram jedne obitelji u kojoj je bilo svega: ljepote, živosti, životnosti, incestuoznih elemenata, zajedništva, nesre e i mnogo ega drugoga što spada u život jedne velike obitelji.

Autorica postupno uvi a da savršena slika vanjskoga obiteljskog života ne odgovara biti te obitelji. Slobodan i otvoren odgoj imponira autorici. No tek poslije primijetit e koje zamke krije takva vrsta odgoja. Sje anja na majku Lucile, koja je vrlo rano postala majkom, prožeta su strahom za maj ino duševno

Lars Kepler - “Svjedok vatre” elnici država i tajni agenti.

Upoznajte neznane junake i povijesne pozitivce. Svjedo ite bizarnom ponašanju najpoznatijih ljudi na svijetu.

I uz pomo 150 ascinantnih otografija otkrijte sve velike tajne povijesti.

Aktualna i napeta, prepuna zapanjuju ih novih dokaza i stvarnih svjedo anstava, ova e knjiga oduševiti sve ljubitelje povijesti!

U Birgittagårdenu, domu za problemati ne tinejdžerice, jedne su no i ubijene dvije osobe, Elisabet Grim, medicinska sestra zaposlena u domu, i Miranda Ericsdotter, jedna od šti enica.

Vicky Bennet, koja je nakon niza neuspjelih udomljavanja nedavno došla u Birgittagården, iste no i netragom nestaje, a u bijegu krade auto u kojem se nalazi etverogodišnji dje ak. Premda pod internom istragom, u rješa-

vanje slu aja uklju uje se pronicavi policijski inspektor Joona Linna. I dok na svaki na in pokušava prona i Vicky i sprije iti još ve u tragediju, ne prestaju ga proganjati duhovi, ne samo oni koje je prizvala potencijalna svjedokinja, navodna vidovnjakinja Flora Hansen, nego i crne sjene iz njegove prošlosti.

Tre a knjiga iz serije o inspektoru Jooni Linni napet je triler koji se teško može pustiti

iz ruku. U svakom slu aju Lars Kepler, odnosno bra ni par Ahndoril, koji djeluje pod tim pseudonimom, ponovno je uspio stvoriti napetu atmos eru s neo ekivanim obratima i intrigantnim likovima koji itatelja ne ostavljaju na miru, nego samo pove avaju želju za što skorijim sljede im nastavkom. Knjige s potpisom Lars Kepler bez sumnje su najbolji i naj itaniji suvremeni švedski trileri.

zdravlje. Lucile je bila krhka karaktera, imala je mnogo ljubavnika i prolazila je kroz mani no - depresivne aze.

Naposljetku je završila na psihijatriji i patila od unutarnje podijeljenosti (bipolarnosti) koju je njezina okolina i te kako osje ala. K eri su povremeno bile kod oca, a povremeno kod majke.

O psihi koj labilnosti svoje majke Delphine de Vigan razmišlja u snažnim slikama. U njima do izražaja dolazi njezino nemirno i zastrašuju e djetinjstvo. Toj lijepoj, zanimljivoj i opre nim emocijama izmu enoj ženi autorica podiže potresni spomenik. Unato mu nim iskustvima koja je imala sa svojom majkom, autorica i njezine sestre cijelo vrijeme na nedoku iv na in traže put do nje, a koji nikako ne mogu na i. Od tih je pokušaja ostala jedino naklonost koja do izražaja dolazi tek kad majka umire.

1. studenoga 2013.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Film, glazba ...

KHUMBA, 3D

OBRANA I ZAŠTITA

animirana pustolovina redatelj: Anthony Silverston uloge: Jan Kerekeš, Dražen Bratuli , Ksenija Marinovi Sinkronizirano na hrvatski!

drama redatelj: Bobo Jel i uloge: Bogdan Dikli , Nada urevska, Ivana Roš i

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

etvrtak, 31.10.

20.00 Tribina Zagreba ko gradsko kazalište “Komedija” - DIPLOMAC

subota, 2.11.

16.30 KHUMBA, 3D animirana obiteljska avantura SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik

18.30 OBRANA I ZAŠTITA drama, hrvatski film

20.30 MAX TV FILMOMANIJA PIETA / PIETA drama

nedjelja, 3.11.

16.00 Kazališna tribina za djecu i mlade “Cukorek” U Khumbinom životu nije sve crno - bijelo. Ro en je sa samo polovicom pruga, pa ga njegovo krdo zbog neznanja i praznovjerja izolira. S novoste enim e prijateljima zato krenuti na put preko pustinje kako bi pronašao drevni vo-

dopad na kojem je, prema legendi, prva zebra dobila svoje pruge. Avantura koja ga tamo eka ve a je od svega što je mogao zamisliti! Animirana pustolovina u trajanju od 85 minuta preporu uje se svim generacijama.

Kada mu umre stari prijatelj ulaga, Slavko se osje a dužnim oti i na pogreb. Ali u njegovom rodnom gradu Mostaru ova jednostavna društvena obaveza može mu prouzro iti mnoge probleme: sa susjedima ili ak s mjesnim politi kim mo nicima. Ali ako ne

ode, njegova žena e ga smatrati kukavicom, ožaloš ena obitelj mu nikada ne e oprostiti – i Slavko ne e mo i oprostiti sam sebi.

Ovo je uvjerljiva pri a o svakodnevnom životu u podijeljenom društvu, svijetu u kojem paranoja, komedija i drama koegzistiraju...

IGRA POBJEDNIKA

18.00 OBRANA I ZAŠTITA drama, hrvatski film

20.00 MAX TV FILMOMANIJA PIETA drama

ponedjeljak, 4. 11.

DVD, BLUE RAY IZLOG

16.30 KHUMBA, 3D

MUŠKARCI KOJI MRZE ŽENE

Od redatelja Capotea i prema scenariju oscarovaca Stevena Zailliana (Schindlerova lista) i Aarona Sorkina (Društvena mreža), Igra pobjednika je film o generalnom menadžeru bejzbolskog kluba “Oakland Athletics”, koji e pokušati revolucionalizirati svoj klub i sam sport korištenjem kompjutorski generirane analize pri odabiru igra a.

ŠEGRT HLAPI KAKO BI GA IGRALA KAZALIŠNA DRUŽINA “PINKLEC” premijera predstave

animirana obiteljska avantura SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik

18.30 OBRANA I ZAŠTITA

Novinar Michael pokušat e zajedno s hakericom Lisbeth riješiti slu aj nestanka mlade Harriet s obiteljskog imanja star 40 godina. Harriet Vanger nestala je s obiteljskog okupljanja na otoku koji posjeduje mo ni klan Vanger. Njezino tijelo nije nikada prona eno, a njezin je ujak uvjeren da je ubojica lan njegove povezane, ali dis unkcionalne obitelji.

drama, hrvatski film

20.30 MAX TV FILMOMANIJA U KU I / DANS LA MAISON komi na misti na drama

utorak, 5.11.

16.30 KHUMBA, 3D animirana obiteljska avantura SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik

18.30 OBRANA I ZAŠTITA drama, hrvatski film

ALBUM TJEDNA

Yo La Tengo - “Fade” U gotovo trideset godina postojana ameri ki indie rock veterani Yo La Tengo polako su ali sigurno dosegnuli status pouzdanog, kvalitetnog i inovativnog benda. etiri godine nakon uspješnog izdanja “Popular Songs”, objavili su svoj trinaesti album, “Fade”. U startu treba raš istiti pitanje kontrasta izme u naslova albuma, te samog covera i kona nog dojma o albumu: “Fade” je dijametralno suprotan naslovnom uvenu u, odnosno radi se o izdanju bujnom poput drveta s covera albuma.

“Fade” je gra en na kontrastima i razli itostima na više razina i polja, od kojih je jedan spomenut u uvodu. Tako se radi o prvom albumu koji je producirao John McEntire, ime je prekinuta dvadesetogodišnja suradnja s producentom Rogerom Moutenotom. Trajanje albuma, s 57 minuta, najkra e je još od 1993. godine i albuma “Pain ul”.

Tematika pjesama ne spada u kompleksnije dijelove albuma: neiskvarena, privržena, gotovo platonska ljubav ispri ana je kroz svaku pjesmu, osobito iskreno u akusti noj “The Point O It” (“When I’m standing next to you/That’s the point o it/When there’s no one but us two/ That’s the point o it”) ili puha kim sekcijama nošenoj “Cornelia And Jane”. Bez obzira radi li se o luckastoj ili intimnoj ljubavnoj pri i, stihovi kojima su te pri e

Popis pjesama

ispri ane nisu šablonizirani, vjerno su ispri ani iz usta glazbeno - bra nog para Kaplan - Hubley.

“Fade” se se od prethodnih izdanja razlikuje prvenstveno po pove anom udjelu orkestralnih dionica u pjesmama

1. Ohm 2. Is That Enough 3. Well You Better 4. Paddle Forward 5. Stupid Things 6. I’ll Be Around 7. Cornelia and Jane 8. Two Trains 9. The Point o It 10. Be ore We Run

(“Is That Enough”, “Cornelia And Jane”) ili onih cjelokupno orkestralno aranžiranih (“Be ore We Run”). Za Yo La Tengo karakteristi an noise u manjoj (“Ohm”) ili ve oj (“Paddle Forward”) mjeri ugodno je provu en kroz ve inu pjesama albuma.

Pjesma “Ohm”, koja otvara “Fade”, ukratko predstavlja svu filozofiju koja se krije iza glazbe Yo La Tenga: catchy vokali, zarazno, minimalisti ko bubnjanje te raznoliki e ekti gitare neizostavni su dio svakog albuma koji je izašao iz ove indie radionice.

Ista filozofija ispri ana je i videospotom ove pjesme, koji na simpati an na in daje odgovor na pitanje: ‘Što je to Yo La Tengo?’. itavim albumom dominiraju prozra nost i lepršavost, koji svoj vrhunac dostižu mantrom “Baby, make up your mind”, nošenoj sladunjavoj minijaturi “Well You Better”, u kojoj je jednostavnost ritam sekcije, unky klavijatura i povremenih dopuna wah gitare per ektna. Upravo ono što se i traži od ovakvoga glazbenog osvježenja. U pretposljednjoj pjesmi, “Be ore We Run”, kroz orkestralni aranžman naglašenih puha kih i guda kih dionica, primjetan je utjecaj novog producenta. Diskografija ovih velikana indie rocka ni ovim izdanjem nije narušena, što je uistinu impresivno, uzmemo li u obzir da je ini ak trinaest izdanja.

Ideal koji je mnogim bendovima ostao nedostižan ne krije se iza ni ega složenijeg od pri e ispri ane ovim izdanjem.

Jednostavnost i iskrenost Yo La Tenga nije teško prepoznati, a neupitna umjetni ka vrijednost dovoljna je za još jedno uspješno, nadahnuto izdanje. (Danijel Babi , preuzeto s portala Muzika.hr)

20.30 Filmski ciklus ŽENA U GRADU, GRADU GRAD NA FILMU ŽIVA ISTINA drama Redatelj: Tomislav Radi

etvrtak, 7.11.

19.00 Izložbeni prostor CZK-a – otvorenje dokumentacijske izložbe STOLJE A FILMA U AKOVCU

20.00 Tribina STOLJE E FILMA U AKOVCU NIJE SVE U LOVI triler

DOM KULTURE PRELOG subota, 2.11., i nedjelja, 3.11.

17.00 ŠTRUMPFOVI 2, 3D animirani film

19.00 JACKASS: ZLO ESTI DJEDICA komedija

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa .

Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

8

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

1. studenoga 2013.

BAUMIT PRO SUSTAV NAJPOVOLJNIJA CIJENA ZA CERTIFICIRANI SUSTA SUSTAV

10 cm = 82,50kn/m2 Cijena uključuje: stiropor, ljepilo, mrežicu, profile i završni sloj

Sav ostali građevni materijal od temelja do krova po najpristupačnijim cijenama

GRADIMO ZAJEDNO

POSEBAN PRILOG

ME IMURSKIH NOVINA MARTINJE U ME IMURJU iima d dugu i lij lijepu tradiciju di ij

Martinje

9

Krštenje mošta u mlado vino središnji doga aj Martinja P reko 250 godina duga je i stara tradicija u Me imurju - krštenje mošta u mlado vino na blagdan svetog Martina, 11. studenoga. Tradicija Martinja, i to višestoljetna, postoji u zemljama srednje i zapadne Europe i održala se do dana današnjeg, samo što je puno "folkloristi nija" nego kod nas.

U davna vremena to se obilježavalo i slavilo dosta skromno u podrumima i klijetima, za vrijeme komunizma potiho, a beri etno, veselo i bogato od osamostaljenja Hrvatske.

Središnji doga aj Martinja je krštenje mošta u mlado vino, što ini odabrani i iskusni biškup, koji uza sebe ima kuma i pomo nike, a na mjesto krštenja dolazi uz zvonjavu i pjesmu: Došel bu, došel sveti Martin, on bu ga

- Kumek pak s kumo v kleti sedi, kumek gledi pak mu veli: Kumek moj dragi, daj se napij, dugo nas ne bu, daj se ga vžij, pjesma koja slijedi nakon krštenja mošta u mlado vino, kada su kupice mladog vina visoko podignute

beciklinima pokrivao. Kaj bumu nali svojo hižo i poselju njati. Živjelo mlado vide, živjeli svi pajdaši i pajda-

krstil, ja bum ga pil, okupljeni gotovo u transu s njime pjevaju, a potom izgovaraju "vinske litanije" kojima se Martin i moštek zazivaju u pomo i zaštitu od raznih nevolja..

- Od hude i slabe Vlade oslobodi nas, od velikih porezov oslobodi nas, od sla-

bih penziji oslobodi nas, od praznih lagvov oslobodi nas i još mnogo drugih zamolbi upu uju biškup i razdragani puk.

A na kraju slijedi: - Ja te moštek krstim u vino u ime svetog Martina kaj ostaneš dobro vino i prosim te kaj nas ne buš v grabe hita i z

šice. Na zdravlje, završava ceremoniju krštenja biškup i potom se više ne pije mošt nego mlado vino. Potom svi

zapjevaju: - Kumek moj dragi, daj se napij...

Premda ga " istunci" nazivaju poganskim obi ajem, Martinje to nikako nije, jer je to istinska svetkovina mošta i mladog vina, a to što se održava uz blagdan Svetog Martina biskupa postoji više razloga i povoda. Uglavnom, vinari i ljudi vesele i dobre udi rekli su da to treba biti baš na Martinje, kada se kod mošta doga aju velike promjene i on je baš u to vrijeme zreli za pretakanje u druge posude jer postaje mlado vino.

Na odre eni na in to je krštenje mošta u vino, te je osoba kojoj je taj in povjeren nazvan biškupom poput pravog Martina biskupa iz Toursa, koji je živio u 4. stolje u i kojeg smatraju najve im biskupom svih vremena.

Postoje i razne poslovice, kao i meteorološke prognoze proizašle iz martinjske svetkovine: -

Ako Martin jasno vrijeme ima, bude oštra zima Ako Martin oblake preganja, nestalnu zimu prepravlja Ako je Martin obla en ili meglen, do i e zima blaga kao jesen Ako je Martin suh, po zimi bu rasel kruh Ako na Martinje guska po ledu plazi, tada za Boži po blatu gazi.

URBANOVSKO Martinje u podrumu obitelji Štampar u Svetom Urbanu

Mošt i vino - de ki z lagva Štampar!

Mjesecima bobica živi na trsu okružena rodbinom koju je teško pobrojiti. Negdje s po etkom jeseni ruka bera a e u najboljoj namjeri, po esto uz pjesmu, prekinuti život pod suncem, a onda, nakon tiska preše, u mraku ba ve po inje misti na preobrazba. Sok se potiho pretvara u mošt, a mošt

u buri i pjeni u kristalno isto vino. Na dan Sv. Martina, jedanaestoga dana u mjesecu studenom, bez obzira na atmosfersko stanje “na nebu i na zemlji”, nazdraviti e se mladuhu, mladom vinu, de ku z lagva koji je spreman za ženidbu sa svakom kupicom u koju ga se nato i. Martinje se zove to gostu-

vaje, a traje koliko raspoloženje, ruke, noge i glave izdrže. Važan je to dan za mnoge poklonike vina, a najvažniji za svakoga vinara.

Mošt još uvijek “dela”, vri, onaj najbolji u najboljim podrumima. Jedan od ponajboljih je pod krovom Vinarije Štampar. Tu se gotovo petnaestak sorti bori

za našu naklonost, ra a se petnaestak velikih prilika i velikih o ekivanja. Štampari strpljivo pripremaju i odgajaju svoje mladence, znaju znanje i znatiželjno iš ekuju dan kad e uloviti Vaš pogled kad dignete lice ober kupice i izgovorite: dobro je! Nato ite još jednu!

10 2

Martinje

Poseban prilog

MARTINSKE „LITANIJE“ Vin ek naš, koji jesi, v lagvu, vu flaši, vr ku, v pletenki ili v kupici, Zlevli se još dugo let i z gustušom v gute i požerake naše, Presvetli pamet našu, kakša je takša je.

Nek dojde k nam fina duha tvoja, I nek navek bode z nami dobra vola tvoja, Kak doma, tak i v pevnici, pri kleti ili pak vu vikendici, Na igrališ u, vatrogasnoj zabavi ili pre zadrugi, Pre vuzmenki, pre ogju kre šume, I se po sud de se, i da se, najdemo pre kupici.

Ne pusti nas krej od punoga vr ka I ne oslobodi nas nigdar od vinske žeje.

Oslobodi nas od sega unoga kaj bi nas moglo posvaditi med sobom, Od sih, sumji tra ov, hude vole i hudih jezikov Šteri bi se mogli zavle i vu nas i rezdvojiti nas.

Oslobodi nas od sakoga zla Koje bi našemu želocu, našim nogama, Dobra kaplica, OKREPI NAS Konjak z limunom, Vinski gulaš, Dobra kupica, Dobra rešjovka, aj z limunom i rumom Juha z rezancaj, DOJDI K NAM Govedina s hrenom, Šunkica z mladim lukom, Tusta goska z mlincima, Fini pohanci Dobri odoj ek, Fina pe enica, Purica s kroketima Pe ena raca Kisela repa z rebrecaj, Grah pretepeni, Kranjski klobasi, Filana paprika, Kuruzni žgonci, Kiseli vugorki, Sir z vrhjom,

Ili još huje, glavi, naškoditi moglo.

Dej nam dobro raspoloženje, Navek i se po sod, Naro ito kaj se tak lejpo veseli si skup im vej pot najdemo.

Grej nas bar tak kak nas greje ljubav, Ili pak suha bukovina v žere oj pe i.

Budi navek za pravicu, slogu, veselje i pošteje.

Nej sam naše nego i lucko.

U ime oca lovca, sina gutavca i u avca, duha kopitanca šteri po jarkaj nagaja pijanca.

Amen.

Zdravo mladi moštek, Bodi jaki i mo ni Pun dobrote i miline.

Bodi blagoslovljen med novim vinom.

Naj nam nigdar sfaliti, I navek i se po sod skrbi za nas žejne, Se do smrti naše Amen.

Krpice z zeljom, Knedlini s slivami, Cvirki z lukom, Sendvi s frtalom, urke z zeljem, Beli bubregi z lukom Šmarglin z šalatom, Tikvine poga e, Fanjki s pekmesom, Zdigani kola i, Fini štrukli od sira, Orehova gibanica, Pisana makovja a, Vro i pe eni kostaji, Zmožna jakost vinska, OHRABRI NAS Zmožna vinska duha, OHRABRI NAS Pune kupice, OHRABRITE NAS Ekspres kava, Dragi trsek, POMOZI NAM Lejpi grozdek,

Martinje u Nedeliš u e se ove godine održati po deveti put, a okupljanje je predvi eno 9. studenoga od 10 sati u dvorani MESAP-a.

Prema provjerenom receptu, specifi nost ove mani estacije je priprema hladnetine koju e svi posjetitelji imati prilike kušati, a u kuhanju e sudjelovati udruge s podru ja op ine Nedeliš e.

Prave gorice, Dobre šnapserice.

Od malog prihoda, OSLOBODI NAS Od praznoga lagva, Od dosadnih gostov, Od hude babe i babjega jezika, Od jalnih sosedov, Od premalih kupici, Od prevelikih cena, Od premalih pla i, Od prehudoga dela Od babine papu e, Od hmaje punice, Od postele pod stolom, OSLOBODI NAS, Od svaje z sosedaj, Od mraza gadnoga, Od to e nemilosrdne, Od preslabog špricara, Od sega hudoga Od sakoga betega.

Zašto se jede guska za Martinje?

U 4. stolje u živio je jedan ovjek po imenu Martin. Martin je bio starorimski legionar i veliki ljubitelj vina. Nakon što je završio svoje školovanje u Francuskoj školi svetog Hilarijusa, trebao je postati krš anski biskup, ali, kako

kaže legenda, Martin nije želio postati tako visoki crkveni dostojanstvenik, odnosno biskup. Na sam dan njegovog imenovanja biskupom, Martin je pod svaku cijenu želio izbje i imenovanje za biskupa pa se iz tog razloga sakrio

MARTINSKA GUSKA

SASTOJCI: 1 guska 2 žemlje 2 dcl mlijeka 1 guš ja jetra 1 mala žli ica masti 15-20 kuhanih, oguljenih kestena 3 jaja PRIPREMA: Žemlju namo ite u mlijeko, dobro žmi ite, dodajte jetra i sve zajedno smeljite.

Mljevenu masu popržite na zagrijanoj masti.

Kuhane, oguljene kestene narežite i dodajte žemlji i jetri,

Tijekom trajanja mani estacije posjetitelji e mo i degustirati vina nedeliš anskih vinara, ali i neskromnu ponudu tradicionalnih gastronomskih delicija.

Zanimljiv e biti zasigurno i lova ki štand koji e upotpuniti atraktivni lova ki rogisti koji e publiku zabavljati izme u 11 i 13 sati.

Na MESAP-u e se tijekom mani estacije predstaviti proizvo a i vinar-

pa kratko popržite. Skinite s vatre, ohladite i dodajte jaja. Sve dobro pomiješajte. Gusku dobro o istite i operite. Izvana je posolite i popaprite. Nadjenite je smjesom od kestena i jetri, pa otvor sašijte koncem ili pri vrstite a kalicama.

Gusku stavite pe i u pe nicu i pecite dok meso ne postane mekano, a guska rumena i hrskava.

Ostavite da se malo ohladi, pa narežite na komade i poslužite uz pe eni ili reštani krumpir, mlince, te razne salate.

u guš ak, me utim, guske u guš aku odale su ga svojim gakanjem pa je tako ipak na kraju Martin morao postati biskup. Martin je kasnije kao biskup u želji da propagira vino uveo ceremonijal krštenja mošta ili "Martinje".

BUNCEK SA ZELJEM

SASTOJCI: suhi dimljeni buncek težine oko 1,3 kg 1 korijen peršina 1 mrkva 1 celer 1 glavica rezanog kiselog zelja 1 glavica luka sol, papar, lovor na vrh noža še era mljevena slatka paprika 4-5 krumpira PRIPREMA: Buncek dobro operite i stavite kuhati u lonac. Kad voda zvrije, promijenite vodu i vratite buncek zajedno s mrkvom,

ske i vinogradarske opreme s podru ja op ine.

Glavni dio mani estacije je naravno ceremonija krštenja mošta u 12 sati, koju e provoditi lanovi Udruge “Vinoljub”.

U bogatom programu sudjeluje Puha ki orkestar op ine Nedeliš e, Mažoretkinje Nedeliš a, Muška vokalna skupina Zrinski, Me imursko

celerom i korijenom peršina i kuhajte poklopljeno na laganoj vatri oko 1,5 sat. Kuhani buncek ostavite u vodi sve do posluživanja.

U me uvremnu nasjeckajte luk i popržite ga na ulju s malo mljevene slatke paprike. Dodajte oprano, ocije eno i na rezance izrezano zelje, pa dinstajte sve zajedno. Zelju pridodajte malo še era i lovorov list.

Krumpir ogulite, operite i narežite na kockice, pa kuhajte u dosta slane, kipu e vode.

Buncek izvadite iz vode, ocijedite i narežite na lijepe komade. Poslužite s dinstanim zeljem i kuhanim krumpirom.

olklorno društvo Ljubljana i Puha ki orkestar SVEA Zagorje iz Slovenije.

Pri kraju programa, u 15 sati, bit e održano izvla enje nagradne igre “Putovnica sretnih 13”, pa molimo sve sudionike da najkasnije do petka, 8. studenoga ubace svoje popunjene putovnice na za to predvi ena mjesta.

Ulaz slobodan.

Martinje

Poseban prilog MARTINJE u Me imurskim dvorima Lopatinec

Došel je, došel sveti Martin, uz racu pe enu i moštek fin Imendan najdražeg sveca na svijetu dobre kapljice, svetog Martina, u subotu 9. studenoga 2013. s po etkom u 19 sati na osobit na in bit e proslavljen u Me imurskim dvorima, prestižnom, srcu i tijelu dragom restoranu, smještenom u me imurskom raju, predjelu gdje se spajaju zelena ravnica i zlatni brjegovi, u Lopatincu samo nekoliko kilometara udaljenom mjestu od me imurske prijestolnice akovca, na Me imurskoj vinskoj cesti.

Sveti Martin je vinogradarima, ali i ljubiteljima gastroenologije, najomiljeniji svetac i biskup kojeg su s puno ljubavi i poštovanja prihvatili, te zaslužuje “gala ro endan“ na koji smo u Me imurske dvore svi pozvani.

A vrijedni doma ini Marijan i Tanja, kuhari Jelena, Nikola i Patrik, konobarica Darija i ostalo vrhunsko osoblje pripremaju gurmanski stol uz vrhunske doma e - martinjske specijalitete, te mošt

obilaze vaš stol i nude specijalitete koji prethode najuzvišenijem inu: pretvaranju mošta u mlado vino.

“Pajdaši i pajdašice, asna i velepoštovana gospodo, prosimo svetog Martina kaj nam mošteka pokrsti u mlado vino.

Moštek, krstim te u vino vu ime onoga koji te je stvorio i u

i mlado vino iz podruma Cmre njak.

Obi aj i tradiciju krštenja mošta u mlado vino obavit e meštar - biškup koji zna posel, zna dušu mošta i snagu vina, a osoblje restorana sve e u initi da “imendan“ bude

sve an, radostan, bajkovit i nezaboravan.

Kad se svi smjestimo u više nego lijep i ugodan restoran, uz nebesku zvonjavu dolazi biškup sa svojim pomo nicima i kumom, pjevaju i, “Došel bu, došel sveti

Mar t in,on bu ga krstil, ja bum ga pil”.

Dok biškup zauzima prijestolje, marljivi, ljubazni i profesionalni konobari

VELIKO MARTINJE u Svetom Martinu na Muri Op ina Sveti Martin na Muri i Turisti ka zajednica pozivaju Vas na ve tradicionalnu sve anost povodom Dana op ine i proslave Martinja u subotu i nedjelju!

SUBOTA 09.11.2013.

TRG SVETOG MARTINA - od 14:00 izložba i degustacija vina, jabuka, vo nih rakija i kupinovog vina - 15:00-17:00 GASTRO KUTAK – prezentacija, pripremanje i degustacija tradicionalnog jela na moderan na in - 18:00 sv. misa - 19:00 koncert Grlica u crkvi Svetog Mar na - VELIKA ZABAVA u šatoru na igralištu osnovne škole uz pratnju „Casino“ benda, a za gastronomsku ponudu pobrinu e se kavana i catering „Arka“

NEDJELJA 10.11.2013.

- 8:00 sv. misa - 10,40 sa je blagoslov vina na Trgu sv.Mar na - 11.00 sa središnja sv. misa u crkvi Sv. Mar na - nakon sv. mise po inje program pod šatorom na Trgu svetog Mar na uz ponudu pe enih gusaka, kestena, te izložbu i degustaciju vina, jabuka, vo nih rakija i kupinovog vina - 12:00-19:00 otvorena etno izložba Stanka Trstenjaka i izložba Likovne Republike (galerija iznad ureda Op ine)

- 13:00 po etak gastronomskog natjecanja u kuhanju Martinskog vinskog gulaša (Trg sv. Mar na) uz pratnju tamburaškog sastava „Kontra nas“ i po etak kuhanja nagra enog bogra a svetomar nskih kuhara na Bogra festu 2013. u Lendavi - 14,00 u kongresnoj dvorani iznad ureda Op ine: predavanje mr.sc.

Milorada Šubi a „Osvrt na štetne organizme u vinogradarskoj 2013. godini“ - 16:00 u šatoru na Trgu svetog Mar na – proglašenje pobjednika u kuhanju Mar nskog vinskog gulaša i izbor najboljeg vina, a nakon proglašenja je podjela Mar nskog vinskog gulaša i bogra a - 17:00 sa sve ana sjednica Op inskog vije a Op ine Sveti Martin na Muri (Osnovna škola Sve Mar n) - VELIKA ZABAVA u šatoru na igralištu osnovne škole uz pratnju „Kontra nas“ benda, a za gastronomsku ponudu pobrinu e se kavana i catering „Arka“

PONEDJELJAK 11.11.2013.

- 08:00 sv. misa - 11.00 sa središnja sv. misa u crkvi Sv. Mar na i proštenje

UGOSTITELJI: TOPLICE SVETI MARTIN: 09.11.2013.-20,00 restaurant Vu kovec „Mar nje u Toplicama Sve Mar n“ ve era uz degustaciju vina 150,00 kn (meni + 0,50 l vina i 0,50 l vode i jedna degustacija buteljiranog vina)za ugo aj pobrinu e se tamburaški sastav „KONTRABAS“

CAFFE BAR ARIES: 09.11.2013. - party „Mar nje“ 11.11.2013. Mar nje uz ponudu besplatnih gusaka i kestenja, mošt – 1 dcl - 3,00 kn

CAFFE BAR MURA: 09.11.2013. - 19,00 - party „KRŠTENJE MOŠTA – MARTINJE“

SEOSKI TURIZAM SVETI MARTIN NA MURI: 09.11.2013. - 18,00 - krštenje mošta i ve era - guska sa mlincima, krvavice sa kupusom 10.11.2013. - 15,00 - krštenje mošta i ve era - guska sa mlincima, krvavice sa kupusom 11.11.2013. - 12,00 - krštenje mošta, kestenjada i ru ak guska sa mlincima, krvavice sa kupusom

RESTAURANT POTRTI KOTA : 11.11.2013. - 19,00 - ceremonija kršenja mosta i Mar nska ve era (uz pribilježbu 80,00kn) uz živu glazbu

3 11

ime svetog Martina i duha od šteroga mošt kuha. Evo i malo soli da glava ne boli. Živjeli, bra o, pijmo ga i veselimo se s našim doma inima, pozabimo brige i nevolje i uživajmo, re i e biškup - voditelj ceremonije krštenja mošta u mlado vino.

Potom e na vaš stol u slijedu stizati krem juha od tikvinih koštica, pe ena raca punjena hajdinskom kašom i jetrecima, rne urke (krvavice) s dinstanim kiselim zeljem i vratina u pacu od senfa i meda s kuruznim zape enim žgancima. Kruh iz njihove pe nice, salate, štrukli z repom i makom na kremi od mladog vina samo e zaokružiti bajkovitost ve ere nastale u bajkovitoj kuhinji vrsnih majstora. Prvo mošta, a potom mladog vina sami ete si mo i nato iti iz drvenog lagvi a. Sve vrijeme na ples e vas pozivati vrsni glazbenici i poželjeti da u Me imurskim dvorima do ekate jut ro. K amo na Martinje? Naravno da u Me imurske dvore, od 19 sati!

Požurite i nazovite da vam u restoranu ostave mjesto. Broj je 040/856-333 ili se na www.medjimurski-dvori.hr podrobnije informirajte.

(Stjepan Mesari )

12 4

Martinje

Poseban prilog

OBITELJSKI RESTORAN “Martin” u Nedeliš u

Romanti na destinacija neopisivog uživanja u vrhunskoj hrani i ponudi vina - Ni rije ni slika ne mogu ono što mogu ula i duh željan opuštanja. Prikladan put koji treba slijediti u svom životu je put razumijevanja svoje unutarnje božanstvenosti. Potražite put opuštanja uz dobru kapljicu i doma e specijalitete

U

živanje je smisao života. Sre a pronalaska lijepog neopisiva je!

Jedno i drugo, ali još i više od toga, nalazi se u obiteljskom restoranu “Martin” u Nedeliš u, koji se nalazi na magistralnoj cesti akovec - Varaždin u centru prigradskog mjesta Nedeliš a na korak od Slovenije i Ma arske.

Tradicija restorana od 80 godina okrunjena je kvalitetom jela i pi a. Dobra usluga godinama je gradila m o -

MARTINSKI MENI - me imurska pretepana juha - krvavice - svinjsko pe enje - pe enica - reštani krumpir - dimstano zelje - gulaš Martin - štrukli

stove me u ljudima i poslovnim timovima, ime se s pravom ponose. Restoran je 2011. godine obnovljen u rustikalnom stilu, koji e zasigurno probuditi u vama dašak prošlog vremena.

Novo obnovljeni, elegantno ure en restoran raspolaže s osamdesetak sjede ih mjesta unutarnjeg prostora. Uz restoran je i lijepa ure ena ljetna terasa, tako er s osamdesetak sjede ih mjesta.

Ku hinja restorana “Martin” bazirana je na doma im specijalite-

tima: uz bogat izbor jela iz krušne pe i i a la carte jela. Tu je i ponuda svih vrsta pizza, lazanja, zape enih krumpira, jela ispod peke, gulaš i grav e “Martin”, vegeterijanski meni ili po narudžbi ...

Ovdje se uživa u delicijama našeg kraja koje vam nude doma in i ljubazno osoblje. Sve se priprema s ljubavlju i uvijek gosta rado do ekuju i primaju gostoljubivi doma ini i osoblje, uz iskreni osmijeh.

Izvrsna lokacija restorana “Martin” uz kvalitetan smještaj vaših vozila te ljubazno osoblje restorana “Martin” zasigurno e opravdati vaše povjerenje i doprinijeti da vam posjet ostane u ugodnom sje anju.

Radno vrijeme: 07 - 23 sata radnim danom, 07 - 01 sat iza pono i vikendom i nedjeljom 08 - 23 sata.

1. studenoga 2013.

13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Kreativnost je arobni štapi esto se puta naše želje i naši nov anici ne mogu dogovoriti oko koli ine novca koju možemo i želimo izdvojiti za odje u i obu u. Ponekad je doista teško uskladiti dobar ukus i ograni enu koli inu novca koju posjedujemo. U takvim slu ajevima uvijek dolazi do izražaja naša kreativnost koja poput arobnog štapi a naoko jednostavne odjevne predmete pretvara u zanimljive i originalne modne kreacije. Možda e upravo ežnja za

“must have” modnim detaljima pojedince usmjeriti da upišu te aj šivanja i krojenja te tako postanu “sam svoj majstor” i dizajner. Bitno je u cijeloj toj modnoj pri i želja i mogu nosti njegovati osobni stil u kojem se osje amo ugodno, bogato, zdravo i vedro. A upravo tako je i izgledala prošlotjedna akov eka špica, prepuna zanimljivih modnih detalja koji su u naš grad donijeli lepršavost i radost s prizvukom ljetnih dana.

ESPRESSO by

I najdeblje drvo kad - tad izgori J

ednom je netko rekao kako emo rade i i bave i se onim što volimo do i i do toliko potrebnog i željenog novca. Tvrdnja je optimisti na i dobrodošla je u ova sumorna i krizna vremena. Ljudsku civilizaciju problem stjecanja novca prati od same pojave i izuma novca. On, njegovo veli anstvo “novac”, javlja se ve na prijelazu od prvobitne zajednice k robovlasni kom društvu.

U po etku se kao op i ekivalent razmjene koristila stoka, zatim školjke, krzno, oružje, žito i sli ni proizvodi, da bi se kasnije pojavio metalni novac, i to ponajprije u vidu plemenitih metala zlata i srebra koji su nosili (a nose ih i dan - danas)

simbole, likove ili znakove životinjskog i botani kog svijeta, zna ajne li nosti odre enog doba i sl. O novcu promišljamo gotovo svakodnevno. Možda malo više na Svjetski dan štednje, koji se obilježava 31. listopada. Njegova sveprisutnost, neizbježnost i vladavina urodila je i brojnim mudrim mislima koje nas upu uju kako i na koji na in njime raspolagati, stjecati ga i štedjeti. Pa tako Rusi kažu kako je jezik novca razumljiv u svim zemljama, a poslovi ni Nijemci tvrde kako postoje etiri na ina da se zaradi novac: radom, prošnjom, kra om i zlodjelom. Talijani pak slikovito kažu kako je ovjek bez novca kao stablo bez

liš a. I Hrvati su u šumskom bogatstvu pronašli svoju poslovicu za novac: “ ovjek bez novca, panj bez žila”. rema nekim starim praznovjericama, želite li uvijek imati novac, bilo bi poželjno da sa sobom nosite iskrivljeni nov i ili nov i s rupicom. Dobro je znati i za ovu preporuku narodnih sanjarica: uvijek imajte kod sebe barem jedan nov i za sre u. Za sigurnost plovidbe i putovanja morem, dok isplovljavate iz luke, bacite jedan nov i preko pramca.

Time ete umilostiviti bogove morskih dubina. A nije zgoreg ubaciti i koji nov i u fontanu, zdenac, izvor... Ima jedna zanimljivost koja potje e iz Austri-

P

je. Austrijanci, naime, vjeruju da svaki nov i koji prona ete tijekom kišne oluje donosi sre u jer smatraju kako je taj nov i pao s neba i zato predstavlja odli nu zaštitu. Na ete li ga, sa uvajte ga. Imamo li ve u, manju ili tek simboli nu ušte evinu, uvijek imajmo na umu da i najdeblje drvo kad - tad izgori. Ušte evina je jamstvo sigurnijeg života u budu nosti i kriznim vremenima, ali se i ona može istopiti k’o led na suncu. i Hrvati imamo zanimljive poslovice i o štednji samoj. Kažemo kako je štednja beskrajna blagajnica ili pak kako više vrijedi prište ena riba nego pojedeni

M

vol. Mi Hrvati svakodnevno promišljamo o svojoj ljubavi prema novcu, ali i o pomanjkanju istoga. Za ve inu ljudi ve sam pojam novca izaziva emocionalno nabijenu tematiku koja vlada našim životima. Kako ga ste i, kako trošiti, gdje uštedjeti, kako zaraditi?

Ima li uop e alternative i na ina da smanjimo stres i uzrujavanje oko politike novca u našem braku, domu, gradu, županiji, državi... Poskupljuje ovo, poskupljuje ono. Benzin pojeftinjuje za par lipa. Roba na akciji i sniženju i nije odviše kvalitetna, a na stolu su novi ra uni. I tako iz mjeseca u mjesec. Sve nas to uzrujava i stvara nam nervozu. Stres

i uzrujavanje oko koli ine potrebnog ili željenog novca djeluje na našu kreativnost i na neki na in umanjuje ili ak onemogu ava slobodno promišljanje o mogu im prilikama stvaranja novca. znamo da treba i ponešto uštedjeti za nedajbože “crne dane”. Oni su pak možda ve tu, svakodnevno oko nas.

Jer je previše nezaposlenih, neadekvatno pla enih, obespravljenih, zaboravljenih... I tako naizgled nema pomo i za inancijsku sigurnost ovjeka ni u sadašnjosti ni budu nosti. No, što je novac i “sigurnost” koju nam on pruža?

Nemojte zaboraviti kako je posjedovanje novca zapravo ništa drugo nego naše stanje duha. Dan štednje s tog stanovišta pada u drugi plan. Jer zdravo stanje duha ne treba štedjeti.

A

14

1. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Savjeti o zdravlju Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Što uzrokuje shizofreniju?

PITANJE: Moj brat boluje od shizofrenije. Interesira me, mogu li ja oboljeti od te bolesti?

ODGOVOR: Shizofrenija je psihi ka bolest, složeni poreme aj funkcije mozga koja se sastoji od skupa karkteristi nih simptoma: pozitivni psihoti ni simptomi (sumanutosti, halucinacije, dezorganizirani govor i ponašanje), negativni –de icitni simptomi (osje ajna zaravnjenost, osiromašen govor, nedostatak motivacije, nedostatak interesa i užitka), kognitivni simptomi (pažnja pam enje), simptomi poreme aja raspoloženja (neraspoloženje, suicidalnost, osje aj bezizlaznosti). Zna ajno je i to da svi ovi simptomi dovode do poreme aja u socijalnom i profesionalnom funkcioniranju (posao, me uljudski odnosi, briga o sebi). Što se ti e postavljenog pitanja što uzrokuje shizofreniju odgovaram slijede e: Postoje dokazi o genetskoj predispoziciji (sklonosti) za razvoj shizofrenije a to zna i da osoba ima gen za shizofreniju, koji se iz nepoznatih razloga može aktivirati i uzrokovati manifestnu bolest. Rizik obolijevanja od shizofrenije je ve i ako su oba roditelja oboljeli od shizofrenije; druga je biokemijska teorija, koji govori da bolest nastaje

zbog poreme aja ravnoteže kemijskih tvari u mozgu koje se nazivaju neurotransmiteri a ija je uloga prijenos podražaja (inoformacije) s jedne na drugu živ anu stanicu koje nazivamo neuroni; tre a teorija o nastanku bolesti shizofrenije tzv. neurorazvojna hipoteza koja govori da je shizofrenija poreme aj razvoja mozga; dok ranija teorija o virusnoj uzrokovanosti autoimunoj shizofreniji sve više se napušta.

Me utim, važno je napomenuti da stresne okolnosti (emocionalno zanemarivanje ili zapostavljanje u djetinjstvu, socijalna izolacija), mogu potaknuti pojavu shizofrenije kod osoba s genetskom predispozicijom.

Za djecu osobe koja ima roditelja, brata ili sestru oboljele od shizofrenije, rizik od oboljevanja od shizofrenije je oko 3%.

U jednojaj anih blizanaca, ako je jedan oboljeli, vjerojatnost je oko 50% da e oboljeti i drugi, a u dvojaj anih blizanaca podudarnost za shizofreniju je manja i iznosi oko 10%.

Znate li primiti kritiku?

Drugi nas ljudi s ve im ili manjim pravom procjenjuju i kritiziraju u razli itim situacijama. Nije lako prihvatiti kritiku na otvoren i jednostavan na in, kao poruku o svom ponašanju koja može, a i ne mora biti to na. Kritiku treba iskoristiti, loše je i nepotrebno, a i nemogu e, braniti se od nje. Može nam pomo i da uo imo kako naše ponašanje izgleda drugim ljudima i kako utje e na njih, a to je važno. Mi živimo sa drugim ljudima i držimo do njih, pa nam može biti korisno odlu iti se na neke promjene u svom ponašanju ako e to biti dobro i za nas i za druge.

Mada nam se kritike ne svi aju omogu avaju nam da se okrenemo oko sebe i nau imo nešto o ljudskom ponašanju.

Zato svaku kritiku koju primamo treba pažljivo saslušati, nastoje i se smirivati razumnim unutarnjim dijalogom (Pogriješila sam, ali to se može riješiti. Svi ponekad griješe, ni ja nisam izuzetak. ..). Ne treba kriti ara prekidati i onemogu avati da izloži svoje vi enje, bez obzira da li je u pravu ili ne. Dopustite da se razjasni na što se kritika odnosi i zašto ste ju dobili, nemojte se odmah uvrijediti ili razljutiti, pa ni kad je posve neopravdana. Najprije mora biti jasno što to drugoj strani smeta, a onda ete utvrditi jesu li njena zapažanja i procjene to ne ili neto ne. Znam da je ovo pojednostavljena verzija stvari, u kojoj polazim od pretpostavke da vas ljudi ne gnjave i ne kritiziraju bez veze i da ste vi dovoljno strpljivi da ih slušate, iako u stvarnom životu ima onih koji drugo i ne rade nego gun aju i kritiziraju, kao što ima i onih kojima se stvarno s pravom može puno prigovoriti, ali oni ništa ne uju i tjeraju svoje. Recimo da ste

vi razumna i dobronamjerna osoba, da niste ne bi ni itali ove lanke. Zato, ako vas kritiziraju i to no je to što kažu, u redu je priznati istinu (Da, zaista sam ostavila nered.), dati na znanje kako se osje ate (Neugodno mi je zbog toga) i pokazati da razumijete drugu osobu (Shva am da te to naljutilo), a zatim ponuditi rješenje (Odmah ujutro u pospremiti sobu) ili tek smiriti situaciju (Pokušat u biti urednija kad ti to toliko zna i.) Ako je vaš kriti ar tek djelomi no u pravu složite se s onim dijelom koji je to an, jasno recite da ostalo nije to no i u vezi s tim kako se osje ate. Ponekad nas ljudi pretjerano kritiziraju, pa im to ne treba dopustiti, ali moramo biti samokriti ni i spremni za promjene u onom dijelu gdje su drugi u pravu.

Ako se dogodi da nas drugi posve neopravdano kritiziraju jer o ito nemaju to ne informacije, posve mirno treba odbaciti kritiku, govorom u prvom licu ( Ne prihva am odgovornost za to. Predala sam izvještaj na vrijeme) i dodajte pozitivne misli (To nost mi je jako bitna), a zatim tražite objašnjenje (Možete li mi re i zašto mislite da ga nisam predala na vrijeme?) i pokušajte utvrditi gdje je stvarno došlo do problema, nije li netko tre i zaribao, pa se preko vaših le a pokušava izvu i...

Ah, teško je s ljudima.

t SVǏOB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"Ǝ*/0.

t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"

t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPǏFOKB t TLFMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162 ZADAR, Dr. Fr. Tuđmana 17, tel/fax. 023/311-535

Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni ko lije enje ovisnosti

I. G. Kova i 1E akovec 099 222 1 888

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • etvrtak: 9.00 - 12.00

Piše dr. med. Diana Uvodi - uri , specijalist školske medicine

Kako mu možemo pomo i da prestane piti?

Pitanje je to koje sebi veoma esto postavljaju lanovi obitelji u kojoj netko pretjeruje s pi em, naj eš e žena ili djeca alkoholi ara, obi no u fazi kad su problemi uzrokovani alkoholom prevršili svaku mjeru i postali neizdrživi. Svakome koji bi funkcioniranje u takvoj obitelji pratio sa strane, mnogo prije bi se upalila crvena lampica i smatrao bi da treba intervenirati. Zašto lanovi obitelji uglavnom prekasno reagiraju? Više je objašnjenja za to, a jedan od njih je i da problem nastaje veoma postepeno i svi se polako priviknu na zapravo loše obrasce funkcioniranja. Nitko ne reagira odmah nakon što se njegov partner jednom u godini dana napio i napravio neki cirkus.

Ne reagira se niti onda kad se primijeti da partner sve eš e dolazi s posla „raspoložen“, to je mnogima ak i simpati no i nadasve razumljivo. Onda obi no uslijedi poricanje problema, kao jedan od naj eš ih obrazaca ponašanja partnera osobe koja pije.

Zanimljivo je da poricanje problema koristi i sam alkoholi ar, koji tako pokušava sebi omogu iti još jedan period „uživanja u alkoholu“. lanovima obitelji poricanje ne donosi uživanje, ali im se to esto ini najlakšim i najbezbolnijim na inom nošenja s neželjenom situacijom. Jer suo iti se s istinom zahtijeva i poduzimanje mjera da se problem riješi, a partner osobe koja pije tako er biva izmu en i iscrpljen svim problemima kojima alkoholizam optereti obitelj i jednostavno ne nalazi snagu. Umjesto toga nastoji prikrivati ono što je svima ve o ito, srame i se na ina na koji se njegov partner ponaša i boje i se da e im biti zalijepljena neželjena etiketa obitelji koja ima problem s alkoholom. Misle i da radi dobro i da time štiti i sebe i djecu, uporno ini krive korake „pokrivaju i ga“, opravdavaju i izostanke s posla, lažu i za njega, skrivaju i pravu istinu. Nastoje i prikriti obiteljsko rasulo, neki su partneri u stanju preuzeti na sebe sve obaveze, ak tražiti

dodatne izvore zarade kako bi se na vrijeme platili svi ra uni, potpuno preuzeti brigu o djeci i ku i, slomiti se od posla, samo da izvana ostane privid normalne obitelji.

U nekim obiteljima ova faza traje kratko i ubrzo bude zamijenjena sva om, vikom i stvaranjem osje aja krivnje osobi koja pretjeruje u pi u.

Pla , omalovažavanje, grdnja, prigovaranje, ak i psovanje i vrije anje, esto se uju od strane nepiju eg partnera koji je izgubio strpljenje i po inje se ponašati kao izaziva u boksa kom ringu. Ako se prisjetimo koliko je i alkoholi ar osoba „tankih živaca“ i kratkog strpljenja, jasno nam je odakle toliko pri a o izi kim obra unima i obiteljskom nasilju kad je alkoholizam u pitanju.

Još jedan obrazac ponašanja esto koriste partneri alkoholi ara, a to je uloga „mu enika ili mu enice“. U tim obiteljima esto se vidi svakodnevno prigovaranje uz pla i žaljenje samoga sebe, jadanje svojim prijateljima, izoliranje i ignoriranje osobe koja ima problem te pokušaj „podizanja spomenika onoj koja to sve trpi i nosi na sebi“.

Nijedan od ovih na ina ne pomaže, dapa e, ovakva ponašanja u vrš uju alkoholizam.

Znaju i da se radi o teško ama koje poga aju cijelu obitelj, a ne samo osobu koja pije, preporu a se potražiti pomo stru njaka koji e vam pomo i da izna ete najbezbolniji i najjednostavniji na in da osobu koja pretjeruje u pi u, privolite da se javi na razgovor i da nakon uspostavljanja apstinencije, zajedno zapo nete u iti na ine zdravog funkcioniranja u svom partnerstvu i cijeloj obitelji.

Oftamološka ordinacija

dr. spec. oft. Spomenka Muha

Stručnost koju podupire vrhunska tehnologija vam je osigurana.

Sve najave i pitanja na tel: 040/391-240.

Radno vrijeme: PONEDJELJAK i SRIJEDA 14:00 - 19:00 UTORAK, ČETVRTAK i PETAK 09:00 - 14:00 Ruđera Boškovića 1, 40 000 Čakovec (iznad Briljanta)

1. studenoga 2013.

15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Borovica – energija sunca PUT AJA

koja briše boljke zimskog sivila Jesenski sun ani dani provedeni u prirodu melem su za skupljanje energije kojom emo prebroditi zimsko sivilo.

Uputite li se kojeg jesenskog vikenda u gore ili u šetnju jadranskom obalom svakako se osvrnite oko sebe i nai ete li na plavi aste bobice na bodljikavom grmu znajte da je to još jedan lijek koji nam je podarila Majka Priroda.

Ove bobice est su stanovnik ljekovitih pripravaka narodne medicine ili mesnih gulaša od divlja i, a u narodu su poznate pod nazivom smri , kleka, brinje, šmrika, borovica. Zimzeleni grm iz porodice empresa raste po svuda jer se lako prilago ava svim vrstama tala i razli itim nadmorskim visinama. Za razliku od onih u gorama, one na obali su srodnik borovice i razlikuju se po boji bobica te su takve više crvenkasto sme e. Da bi borovice uspijevale potrebno je imati muško i žensko stablo koje i ra a.

Muško stablo je nešto više dok, plodonosno, žensko raste u obliku grma visokog od jednog do dva metra. Borovica raste vrlo sporo, a dostiže duboku starost. Ljekovita je cijela biljka iako je u upotrijebi zastupljenije korištenje bobice kao za ina i konzervansa, a ponajviše kao lijeka. Bobice borovica beru se u jesen i zimi, a na istoj grani možemo prona i bobe koje su dozrele, ali i one koje e dozreti tek do godine. Bobice se nakon berbe suše u tankom sloju na prozra nom i suhom mjestu, nikako na suncu i umjetnoj toplini. Kada se plodovi osuše najbolje ih je spremiti u suhe staklenke. Iglice i vršci borovice beru se u rano prolje e kada su izdanci mladi, a

Piše: Krešimir Šoštarko, vlasnik du ana “ oko aj” akovec sušeni se koriste kao dodatak raznim vrstama ajeva.

U Hrvatskoj borovica najviše raste u gorskim predjelima, a i sama imena za ovu biljku potekla iz naroda povezuju se s nekim naseljima i geografskim imenima poput planine Klek ili li kog mjesta Brinje.

Borovica se u narodnoj medicini najviše koristi kod zimskih tegoba s upalama dišnih i urinarnih puteva. Bobice se mogu sažvakati i sirove i udesan su eliksir za ljudski organizam, no, kao i sa svakim lijekom, valja biti umjeren.

Kao lijek borovica isti organizam i u prvom redu djeluje na dišni, mokra ni, probavni i živ ani sustav. Ljekovito djelovanje borovice dolazi do izražaja kod svih oboljenja u kojima su uzro nici bakterije. Na mjesta do kojih ne mogu prodrijeti ni antibiotici, prodire borovica.

Kod urinarnih putova u kojima postoje razna upalna žarišta

uzrokovana bakterijama Esherihia coli, borovica kao urinarni antiseptik predstavlja pravi lijek. Brze i sigurne rezultate borovica daje pri lije enju upornih bakterija u mokra i. Borovica je u inkovita u lije enju dišnih organa, kroni nog bronhitisa ili katara plu a. Njeno brzo djelovanje dovodi do iskašljavanja i eliminacije sekreta. U crijevnoj lori uništava bakterije truljenja, a razvija bakterije vrenja što dovodi do detoksikacije crijeva, ali i itavog organizma što pridonosi njegovu ja anju i osvježenju, ime op enito osnažuje imunitet. Ova ljekovita bobica kao i njene iglice najbolje su u kombinaciji s pirikom, kukuruzom i medvjetkom.

U kulinarstvu bobice borovice nekada su zamjenjivale papar, a naj eš e se koriste u teškim mesnim jelima s divlja i te kao konzervans u spravljanju zimnice jer je uvaju od pokvarljivosti. Ulje bobica neophodan je sastojak nizozemskog džina Jenevera. Nekada se borovica koristila i kao za in za pivo, a pri sušenju mesa isto se dimilo granama borovice što je igralo dvostruku igru, konzerviranje mesa i usavršavanje mu tonaliteta okusa.

Osim za unutarnju primjenu borovica se koristi i za vanjsku primjenu u obliku ulja jer svojim antisepti kim i antibakterijskim svojstvima ublažava poteško e i bolove izazvane reumom i artritisom, a ublažava i probleme bolova u miši ima.

Ulje je korisno kao prva pomo za ozljede i akutne reumatske bolove. Koristi li ga se redovito

Mršavite bez napornih dijeta Istina je da je lije enje debljine jedna od težih zada a, ma tko da je obavljao, ali istina je i da profesionalan i ozbiljan proces mršavljenja ne zna i naporne i iscrpljuju e dijete koje nitko ne može izdržati.

Dnevno smo bombardirani zbunjuju im podacima i dijetama objavljenim po asopisima koje nas zbunjuju i ine više štete nego koristi za naše zdravlje. Bez obzira koji Vas razlog motivira da smršavite, mršavljenje ne podrazumijeva ekstremne, udnovate dijete i hranidbene navike. Kod uspješnog mršavljenja uravnotežena prehrana, prilago ena baš vama, uz stru no vo enje,

Treba naglasi da proces mršavljenja ne podrazumijeva gladovanje, a podrazumijeva zi ku ak vnost dva do tri puta tjedno i promjenu prehrambenih i životnih navika. Vrlo je važna potpora i motivacija koju ovjek dobiva kroz program škole mršavljenja.

Tu nema samooptuživanja. Ako netko pogriješi, nema veze. Od ljudi se ne traži perfekcionizam, ve da shvate da je mršavljenje dugoro an proces u kojem se ide korak po korak. najbolji je put gubljenju kila za cijeli život.

Sve dijete zapravo funkcioniraju na isti na in, a koja je dijeta u

Piše dr. Branko Vr i nekom trenutku aktualna, samo je stvar mode. Problem je u tome što dijete, ak i ako uz njih uspijete smršaviti, uzrokuju takozvani “jo-jo“ efekt. Dok ste na dijeti, bazalni metabolizam slabi i orga-

doprinijet e spre avanju akutnih bolova i održavati zglobove dobro podmazanima. Zdrobljenim zelenim bobicama najbolje je mazati kožne lišajeve, razna ispup enja na koži, kraste, ireve i otekline koje ova boba briše bez problema.

Pri korištenju borovice kao lijeka i hrane važno je voditi brigu jer istu ne bi smjele uzimati trudnice kao i osobe koje boluju od bubrežnih bolesti. Svima ostalima borovica je dozvoljena za konzumaciju, ali nakon svakih šest tjedana konzumiranja preporu uje se napraviti pauzu od barem tri tjedna.

Za aj od borovice koriste se sušene ili svježe bobice koje je potrebno zgnje iti i preliti velom vodom te ostaviti poklopljeno 15 minuta. Nakon toga uvarak se ocijedi i pije.

Bobice se dodaju i alkoholu – rakiji ime se dobiva narodni lijek koji pomaže kod raznih slabosti poput gr eva u crijevima, po etnih simptoma gripe i prehlade te kod vodenih bolesti.

Sirup od borovice napraviti emo od 0,5 kg borovica, 3 litre vode i meda. Bobice borovice prokuhamo u vodi nakon ega ih zgnje imo te još jednom prokuhamo uz dodavanje vode ovisno o potrebi. Tako prokuhanu masu protisnemo kroz sito i kada se ohladi dodajemo meda u koli ini koja je potrebna da nastane sirup koji punimo u staklenke sa širokim grlom.

Djeci je preporu ljivo uzimati jednu ajnu žli icu sirupa sat vremena prije obroka tri puta dnevno, a starijima dvije ajne žli ice. Želite li zimsku golet pretvoriti u bezbrižno obiteljsko uživanje na snijegu bez napadanja virusa i bakterija svakako posjetite akove ku stanicu puta aja u oko aju gdje na policama borovica pravi društvo ostalim egzoti nim ajevima pristiglima diljem naše jedine nam i predivne Planete.

Kada se netko uklju i u školu mršavljenja, najprije napravimo opsežan pregled jer voditelj procesa mršavljenja treba ima uvid u navike osobe koja želi smršavi , treba zna kako ona živi, kako se hrani i kako se hranila njena obitelj.

Debljinu mogu prouzro iti razli ite stvari. Netko na primjer cijeli dan na poslu ništa ne jede, a kada do e ku i, opusti se i po ne jesti, više ne može stati.

Velika koli ina hrane pojedena u kratkom vremenu ini osobu debelom. Manjak zi ke ak vnos , odre ene boles i odre eni lijekovi tako er mogu bi uzroci debljine. Nakon detaljnog prenizam smanji svoje potrebe za hranom, a kada dijeta završi i vi po nete jesti kao prije, metaboli-

gleda, osobi se napravi 7-dnevni ili 10-dnevni program prehrane, prema onome što ona voli jes i što bi bilo dobro za njeno zdravlje. Taj se program radi u skladu s navikama osobe i on ne podrazumijeva nekakve revolucionarne promjene, ve se mijenjaju samo klju na mjesta. Stvar je uvijek individualna, važno je program mršavljenja prilagodi osobi koja je pred vama.

Kod takvog pristupa mršavljenju nema hrane koja se mora izbaciti. Ako netko na primjer najviše voli pohano meso, u školi mršavljenja preporu it e mu da ga, umjesto nekoliko puta tjedno, pojede triput mjese no i zam nije spreman za tu koli inu hrane pa se ponovno udebljate, ak više nego prije. Prema stati-

da ga tada pe e na visokoj temperaturi, jer što je temperatura viša, meso upije manje ulja. Ako netko jako voli majonezu, preporu uje mu se da uzme majonezu sa smanjenim udjelom masno a i da je jede u dvostruko manjim koli inama nego do sada. Ljudima koji jako vole slatko, u program prehrane može se uklju i okolada s visokim postotkom kakaa, vanili ki ice s malo maslaca i malo še era, a s puno oraha i badema, štrudla od jabuke, suho vo e, light jogur ili nešto sli no, ovisno o tome što najviše vole. Što je proces mršavljenja prak niji i liberalniji po pitanju izbora hrane, to je uspješniji. stikama, ak 80 posto ljudi koji po inju dijetu za godinu dana bit e još deblji nego sada.

16

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

1. studenoga 2013.

Završen Zagreb Auto Week trgova ko-zabavnog centra u Hrvatskoj, te za kraj možemo samo ustvrdi kako s veseljem o ekujemo novo izdanje Zagreb Auto Weeka!

Više od 10 auto premijera, mnoštvo posje telja i atrak vne hostese, najkra i je opis jesenskog izdanja Zagreb Auto Weeka. Tek završen Zagreb Auto Week u zagreba kom Arena Centru posjetiteljima je omogu io da se svakako dobro zabave i pritom razgledaju sve novitete auto industrije.

Osim mnogobrojnih premijera, posjetitelji su imali priliku vra se i nakratko u prošlost. Naime, Muzej automobila Ferdinand Budicki samo je za ovu prigodu izložio i po nekoliko desetlje a stare ljepotane, poput prekrasnog Forda Mustanga iz 1967., Opel Olimpiu iz 1953.

te Mercedes Pontona iz 1961. godine.

Mališani su svoje prve voza ke sposobnos mogli tes ra na mini RC trka oj stazi, koja je uis nu zaokupila pažnju naj-

Od svog lansiranja na europsko tržište sredinom godine, novi Peugeot crossover 2008 ostvaruje velik uspjeh.

Krajem rujna ostvario je ak 54.000 narudžbi u Europi, od ega 25.000 u Francuskoj.

Uz to, krajem rujna naru eno je još 25.000 primjeraka, što e dostatno za popunjavanje proizvodnih kapaciteta u idu a 2,5 mjeseca. Ovaj uspjeh upotpunit e i 5 zvjezdica koje je Peugeot 2008 dobio na EuroNcap testu. Taj rezultat dokazuje visok nivo sigurnosti vozila. Peugeot 2008 u

serijskoj opremi nudi opremu koja jam i vrhunsku sigurnost putnika : ESP, ABS, AFU, REF, prednje i bo ne zra ne jastuke i zra ne zavjese, regulator s limitatorom brzine… Za dodatnu sigurnost, Peugeot 2008 omogu ava voza u idealnu poziciju sjedenja, pri emu on ima lak pristup svim komandama u vozilu. Peugeot 2008 posjeduje mali upravlja podesiv po visini i dubini, te instrumente u visini o iju koji omogu avaju voza u o itavanje informacija bez skretanja pogleda s ceste.

mla ima, te su održane ak dvije posebne utrke ovih umanjenih verzija dri automobila.

Arena Centar, kao doma in ove priredbe, de ni vno je potvrdio status najmodernijeg

Ford Focus i dalje najprodavaniji Pet zvjezdica na EuroNCAP testu za Peugeot 2008 automobil na svijetu Ford Focus najprodavaniji automobil na svijetu u 2012., zadržao je tu titulu i u prvih šest mjeseci 2013. U društvu pet najprodavanijih pridružila mu se i Ford Fiesta na etvrtom mjestu što za Ford zna i da je jedini brand na svijetu s dva svoja modela svojih automobila, objavio je Polk (analiza broja registracija novih automobila u svijetu). Prodaja Ford Focusa porasla je za 20% u odnosu na isto razdoblje 2012. Ukupno

589,709 registracija ponajprije zahvaljuju i ve oj potražnji u Kini i ostalim azijskim zemljama.

I Ford Fiesta, najprodavaniji mali automobil (subkompakt) priklju ila se Fordu na listi najprodavanijih sa 356,434 registriranih automobila u prvoj polovici 2013. Zajedno, broj registracija za Fiestu i Focus iznosi 946,143 automobila za prvih šest mjeseci u 2013. Što je 8% više u odnosu na isto razdoblje 2012.

1. studenoga 2013.

17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

B kategorija

ve od 5 699,00 kn

SVE KATEGORIJE NA JEDNOM MJESTU AM, A1, A2, A, B, B+E, C1, C1+E, C, C+E, D1 i D kategorija

Autocentar Kos, Cehovska 18, Varaždin, tel: 042 / 403 - 111

ZIMSKE GUME za otežane uvjete u prometu Zimska je sezona za voza e teže razdoblje puno izazova. Što sve utje e na vožnju i kako sa uvati sigurnost u prometu i u takvim uvjetima?

Za pove anu sigurnost u prometu najvažnije su dobre zimske gume!

Zimi ne kre ite na put bez propisane zimske opreme – sve etiri zimske gume s minimalnim utorom profila od 4mm a u prtljažniku lancima za snijeg za pogonske kota e, ukoliko kre ete kroz gorske predjele. Uvjeti u prometu mogu se promijeniti preko no i. Stoga se valja pravovremeno opremiti zimskom opremom na vozilu. Statistike pokazuju da ak 70% automobilskih nesre a zimi uzrokuju neodgovaraju e gume za zahtjevne hladne uvjete na cesti.

Zbog svoje mekše strukture, posebno dizajniranih blokova gaznih profila s više lamela i dubljim kanalima za izbacivanje teku ine i bljuzgavice, zimske gume pružaju ve u sigurnost voza ima kako u upravljivosti vozilom tako i u kra em zaustavnom putu, što nikakve ljetne gume ne mogu osigurati.

Novi oblici karkase (unutrašnjosti gume) bolje se prilago avaju cestovnoj

površini i dinami nom optere enju, zato se pove ava zaštita od akvaplaninga (vodenog klina), produžuje se kilometraža a otpor kotrljanja smanjuje se i do 10%. To vrlo zna ajno utje e na manju potrošnju goriva a posljedi no i smanjeno ispuštanje CO2.

Takva svojstva nema niti jedna ljetna ili ''svesezonska'' guma. Sigurnost nam je ipak, ili bi bar trebala biti, uvijek na prvom mjestu. Dakle, za zimu, na vrijeme ZIMSKE GUME. Gumiimpexov vulkanizerski servis s me unarodnim certifikatom za organizaciju rada i kvalitetu usluga, pruža korisnicima sveobuhvatnu brigu o gumama. Uz cjelodnevno radno vrijeme i veliki kapacitet, ovaj vulkanizerski servis pruža usluge demontaže i montaže guma na svim

vrstama putni kih i teretnih vozila, autobusa, radnih strojeva, vili ara, traktora... Balansiranje naplataka obavlja se prilikom svake izmjene guma na vozilu. Balansiranje je dobro provjeriti i ukoliko primjetite da vozilo u vožnji podrhtava – oti ite vulkanizeru da provjeri balans, ali i stanje pneumatika ukoliko sami niste uo ili neko ošte enje na pneumaticima. Manja ošte enja mogu se kvalitetno sanirati u pro esionalnom servisu.

Korisnici Gumiimpexovog servisa mogu svoje gume ostaviti na uvanju do sljede e izmjene. Dotrajale gume mogu se predati na ekološko besplatno zbrinjavanje i bit e reciklirane postupkom mehani ke reciklaže.

Servis je opremljen i suvremenom opremom za optiku vozila, tj. geometriju kota a. Zaposlenici se sustavno usavršavaju u struci, tako da uz kvalitetnu organizaciju rada savjetuju svoje korisnike o pravilnoj uporabi, održavanju i promjeni guma na vozilu.

Ukoliko još niste, svakako što prije montirajte zimske gume na svoje vozilo, kako bi i zimi bili sigurni u prometu.

(GUMIIMPEX-GRP, specijalisti za pneumatike)

tel/fax: 040/645-355 mob: 091/416-2084, 091/211-2442 PRELOG, Glavna 5

AKCIJSKE MALOPRODAJNE CIJENE ZIMSKIH GUMA (do isteka zaliha) u vulkanizerskom servisu GUMIIMPEX-GRP EX-GRP u Varaždinu, P.Miškine 64 c

185/65 R15 88T UG7+ .....................457,433 kn 205/55 R16 91T UG8 .........................736,166 kn

175/65 R14 82T BLIZZAK LM30 .......394,46 46 knn 87 kn 195/65 R15 91T BLIZZAK LM32 .......443,87

45 knn 205/55 R16 91H ALPIN A4 .................813,45 56 knn 215/55 R16 93H ALPIN A4 .................998,56

58 knn 165/70 R13 79T Eskimo S3+ ............285,58 98 knn 185/65 R14 86T Eskimo S3+ ............365,98 56 knn 205/60 R16 96HP Eskimo S3+ .........582,56

- moguće plaćanje karticama u ratama rata ama - stručni savjeti za pneumatike - brze i kvalitetne vulkanizerskee usluge ussluge - optika vozila (geometrija kotača) č ) - uslužno čuvanje u ''hotelu za gume'' e'' - besplatno zbrinjavanje otpadnih guma (za recikliranje) RADNO VRIJEME servisa: LJETNO – pon-pet 7-19h ZIMSKO – pon-pet 7-18h – subotom 7 – 13h

tel: 042 / 404 533, 404-515 fax: 042 / 404 537 e-mail: shop@gumiimpex.hr web: www.gumiimpex.hr

18

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

1. studenoga 2013.

1. studenoga 2013.

19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Regionalni TV program PETAK, 01.11.

08:00 Dje ja TV 09:00 Hrana i vino 09:30 Dom 2

10:15 Videostranice 14:00 Hrana i vino 14:45 Podravina i Prigorje (r) 15:15 Privredeni.hr 15:50 Ju er, danas, sutra 16:00 Dje ja TV 16:30 Zoom 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 Marija fest, fes val duhovnih pjesama 22:10 Vijes dana 22:25 Najljepša vremena, igrani lm (r) 00:20 Ju er, danas, sutra 00:30 Zapisano u zvijezdama (18) 01:00 Erotski program (18) 02:00 Videostranice

PETAK, 01.11.

07:13 Najava programa 07:15 VTV Dnevnik (R) 07:40 Mali oglasi 07:45 Ku onica (R) 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Dom 2 12:30 Privredni.hr 13:00 24 sata vijes 13:30 Dokumentarni program 14:15 Global 3000 (R) 14: 50 Mali oglasi 15:00 Vekerica (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:50 Mali oglasi 18:00 Zajedno (R) 18:15 Putem EU fondova 18:40 VTV Dnevnik 19:00 Vremenska prognoza 19:05 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:50 TV razglednica 20:00 Ve er uz lm: Moja obitelj

22:05 Corpus mys cum 22:20 Sela u Željeznoj županiji (R) 22:35 VTV Dnevnik 22:50 Vremenska prognoza 22:51 Iz prošlos 22:57 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:01 Videostranice

SUBOTA, 02.11.

NEDJELJA, 03.11.

08:00 Dje ja TV 11:15 Auto – moto nau ca (r) 12:05 Marija fest (r) 14:35 Zagrljaj ljepote 15:15 G.E.T.Report

08:00 Dje ja TV 11:20 Poljoprivredni savjetnik (r) 12:00 Oko umjetnos (r) 12:45 Baš na (r) 13:30 Sport nedjeljom 15:00 Podravina i Prigorje (r) 16:00 Hrana i vino

15:55 16:15 16:50 17:00 17:40 19:00 19:30 20:00 20:40 21:50 21:40 22:10 22:25 23:00 01:00 02:00

Obzori Dom 2 Ju er, danas, sutra Poljoprivredni savjetnik TOP des nacija VIJESTI DANA Hrana i vino Baš na Ju er, danas, sutra Planet Croa a Veliko platno Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice

17:10 Tjedna kronika 17:40 Katoli ka duhovna obnova 19:00 Tjedna kronika (r) 19:40 TOP des nacija (r) 20:00 Fio show 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 01:00 Erotski program (18) 02:00 Videostranice

PONEDJELJAK, 04.11.

07:58 08:00 09:00 09:30 10:30 14:00 14:45 15:15 15:50 16:00 16:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:05 21:15 21:50 22:20 22:35 23:00

UTORAK, 05.11.

07:58 08:00 09:00 09:30

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Auto – moto nau ca

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Zagrljaj ljepote (r) Videostranice Hrana i vino Tjedna kronika (r) Veliko platno (r) Ju er, danas, sutra Dje ja TV Zoom 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Sport ponedjeljkom Ju er, danas, sutra Auto – moto nau ca Planet Croa a (r) Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) 00:30 Erotski program (18) 01:30 Videostranice

10:15 Videostranice 14:00 Hrana i vino 14:45 Sport ponedjeljkom (r) 15:50 Ju er, dans, sutra 16:00 Dje ja TV 16:30 Zoom 18:00 24 sata 18:30 TV Jukebox 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 akove ki kutak 20:35 Obzori 21:00 Ju er, danas, sutra 21:15 Igrani lm 22:45 Vijes dana 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 00:30 Erotski program (18) 01:30 Videostranice

SUBOTA, 02.11.

NEDJELJA, 03.11.

PONEDJELJAK, 04.11.

UTORAK, 05.11.

07:58 Najava programa 08:00 VTV Dnevnik (R) 08:25 Mali oglasi 08:30 TV prodaja 08:45 Pressica 09:45 Iz prošlos 09:52 Mali oglasi 10:00 Okrutna ljubav 12:20 Mali oglasi 12:30 Zajedno (R) 13:00 24 sata vijes 13:30 Global 3000 (R) 14:00 TV prodaja 14:15 Tajne uspjeha 14:45 Manjinski mozaik (R) 15:15 TV prodaja 15:30 Ku onica (R) 16:20 Glazbeni izazov (R) 17:10 Putem EU fondova (R) 17:25 TV prodaja 17:40 TV Oblo ec 18:10 Vjera i nada 18:40 VTV Dnevnik

08:13 Najava programa 08:15 Iz prošlos 08:25 VTV Dnevnik (R) 08:50 Mali oglasi 09:00 Velike tajne malog vrta (R) 09:45 TV prodaja 10:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Vjera i nada 12:25 Mali oglasi 12:30 Zlatna dolina 13:00 TV prodaja 13:15 Moja Istra 14:15 Glazbeni izazov (R) 15:00 TV Ordinacija 16:00 Zajedno (R) 16:30 Kult zona: Galovi eva jesen, 2. emisija (R) 17:10 Pod pove alom (R) 18:05 Mali oglasi 18:15 Mužikaši i pajdaši 19:00 Otvoreno nebo (R) 19:30 VTV Tjednik 19:57 Mali oglasi 20:00 Kulturni magazin, emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe 20:35 Iz naših središta (R) 21:05 Ve er uz lm: udnova vrtovi

07:08 Najava programa 07:10 VTV Tjednik (R) 07:50 Mali oglasi 08:00 Manjinski mozaik(R) 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:55 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:50 Mali oglasi 12:00 Mužikaši i pajdaši (R) 12:45 TV prodaja 13:00 24 sata vijes 13:30 TV Oblo ec (R) 14:00 Kulturni magazin (R) 14:35 Vjera i nada (R) 14:55 Mali oglasi 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 Sportski zoom 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:45 TV razglednica 20:00 VTV Vijes 20:05 Koktel 21:00 Sportski zoom (R) 21:50 Eurobox (R) 22:20 PUTEM EU fondova 22:40 VTV Dnevnik (R) 23:00 Vremenska prognoza 23:01 Iz prošlos 23:06 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

06:58 Najava programa 07:00 VTV Dnevnik (R) 07:25 Mali oglasi 07:30 Koktel (R) 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Mužikaši i pajdaši (R) 11:45 Glazbeni in (R) 12:10 Mali oglasi 12:15 Velike tajne malog vrta 13:00 24 sata vijes 13:30 TV prodaja 13:45 Manjinski mozaik (R) 14:15 Sportski zoom (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 18:00 Zastupni ki klub 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 TV razglednica 20:00 VTV Vijes 20:05 TV Ordinacija 21:00 Glazbeni izazov (R) 21:40 Putem EU fondova 21:55 Mali oglasi 22:00 Zastupni ki klub (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

19:00 19:10 19:35 19:45 20:05 20:40 22:40 23:05 23:10 01:10 01:11

Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV razglednica Kult zona: Galovi eva jesen, 2. emisija (R) S koncertnih pozornica VTV Dnevnik (R) Iz prošlos Nera (18) Odjava programa Videostranice

22:45 VTV TJEDNIK (R) 23:10 NERA (18) 01:10 ODJAVA PROGRAMA 01:11 VIDEOSTRANICE

SRIJEDA, 06.11.

07:58 08:00 09:00 09:30 10:30 14:00 14:45 15:15 15:50 16:00 16:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:15 21:50 22:15 22:30 23:00

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino G.E.T.Report (r) Videostranice Hrana i vino akove ki kutak (r) Obzori (r) Ju er, danas, sutra Dje ja TV Zoom 24 sata TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino Pove alo Ju er, danas, sutra Mladi govore Dom 2 Vijes dana Veliko platno Zapisano u zvijezdama (18) 00:30 Erotski program (18) 01:30 Videostranice

SRIJEDA, 06.11.

07:13 07:15 07:40 07:45

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi Velike tajne malog vrta (R) 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:50 Mali oglasi 12:00 Iz prošlos 12:05 Koktel (R) 13:00 24 sata vijes 13:30 Dokuteka (R) 14:25 Zastupni ki klub (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 TV prodaja 18:00 Iz naših središta 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 TV razglednica 20:00 VTV Vijes 20:05 Škola prehrane dr.

Branka Vr i a 21:00 Kajkavci 21:30 Otvoreno nebo 22:00 Iz naših središta (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

ETVRTAK, 07.11.

07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:30 14:00 14:45 15:50 16:00 16:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 20:45 21:00 21:30 22:00 22:30 23:00

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Mala školska liga TOP des nacija Videostranice Hrana i vino Pove alo (r) Ju er, danas, sutra Dje ja TV Zoom 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Podravina i Prigorje Ju er, danas, sutra Privredni.hr Obzori (r) Vijes dana Veliko platno (r) Zapisano u zvijezdama (18) 00:45 Erotski program (18) 01:30 Videostranice

ETVRTAK, 07.11.

06:58 Najava programa 07:00 VTV Dnevnik (R) 07:25 Mali oglasi 07:30 Pressica 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Mužikaši i pajdaši (R) 12:45 Mali oglasi 13:00 24 sata vijes 13:30 Škola prehrane dr.

Branka Vr i a (R) 14:30 Kajkavci (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 Ku onica 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 TV razglednica 20:00 VTV Vijes 20:05 U svjetlu vjere 21:00 Druga strana 21:50 Eurobox 22:20 Mali oglasi 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

11. ME IMURSKI FESTIVAL ZABAVNE GLAZBE - 22 izvo a a nastupa 24. studenoga u Centru za kulturu

Stižu zvu na imena hrvatske estrade, ali i brojni doma i me imurski glazbeni aduti Me imurski festival, koji je u proteklih deset godina iznjedrio mnoga imena doma e i inozemne glazbene scene, na svoju jedanaestu godinu vra a se u dvoranu Centra za kulturu u akovcu.

U osnovi svojim postojanjem nametnuo se kao brend na ovim prostorima, ali postao je prepoznatljiv i van granica zemlje, daju i svoj obol mnogobrojnim kulturno - zabavnim doga ajima kontinentalne Hrvatske.

P r ven s tveno rade i na promociji pjeva a, bendova, pjesama i autorstva op enito, danas je postao nezaobilazan festivalski doga aj u našoj zemlji u partnerstvu s Hrvatskim društvom skladatelja. Mnogobrojna zvu na imena hrvatske estrade svake godine naglašavaju važnost Festivala, a inozemni izvo a i nose iz Me imurja najljepše utiske gostoprimstva, ali i srda ne publike.

Nemjerljiv je pak u inak na promociju akovca i Me imurja, o kojima se u dane Festivala govori u svim medijima i društvenim mrežama.

Prigodni popratni sadržaji, nadasve vožnja kroz gornje Me imurje i upoznavanje vinske ceste, samo su dodatak ukupnoj turisti koj ponudi Me imurja i cjelokupnom doga aju oko Festivala.

Jurica Pa en, Mila Elegovi i bend Globus tek su dio estradnih imena koje e ugostiti ovogodišnji MEF

I ove godine Organizacijski odbor, na elu s predsjednicom Sandrom Herman, u inio je maksimalan trud da se uz sveprisutnu recesiju gosti Festivala osje aju dobrodošlo, kako bi svojim ku ama odnijeli utiske koji svih godina krase ovdašnju organizaciju Festivala. Struka je ovu godinu imala do sad najve i broj prijava skladbi ikada i nimalo lak zadatak odabira 22 izvo a a koji e nastupiti 24. studenoga u dvorani Centra za kulturu.

Josip Turk i Davor Domini , selektori, posebno naglašavaju veliki interes me imurskih autora, pjeva a i bendova te njihovu sve ve u zastupljenost, koja ove godine ne e pro i

nezapaženo. Kao i nekoliko godina unatrag, sve pjesme bit e izvo ene uživo uz pratnju ve etabliranoga festivalskog orkestra pod ravnanjem Damira Rodigera.

Uz dvoje Spli ana, Igora Brešana i Doru Ba i , te slovensku pjeva icu koja je nastupila na njihovoj “Dori“ Anitu Kralj, Festival ugoš uje i poznata imena doma e zabavne glazbe: Juricu Pa ena & Aerodrom, Zdravka Šken-

dera, Marinu Tomaševi , Mladena Burna a, Borisa Baba r ov i a , poznatu glumicu i pjeva icu Milu Elegovi , Nanu Pršu, Nenada Kumri a arlija itd. Doma e me imurske snage predvodit e dosadašnji pobjednici MEF-a Igor Baksa iz Kom3dije i Mirko Švenda – Žiga, zatim grupa Globus, Vladimir Košir Tonka, Josip Sanjkovi Mitrica, Angello, Jerko Fabi , Supermarket, Jutarnja zvijezda te duo iz Donje Dubrave i Šibenika Martina&Marko.

Ulaznice se mogu rezervirati i nabaviti na blagajni Centra za kulturu.

FORMULA 13 1 The Last Time TAYLOR SWIFT feat.

GARY LIGHTBODY 2 Sirens PEARL JAM 3 Let Me Go GARY BARLOW 4 Shot At The Night THE KILLERS 5 Kangaroo Court CAPITAL CITIES 6 Higher Than The Sun KEANE 7 Reflektor JAKE BUGG 8 What Doesn’t Kill You JAKE BUGG 9 Loud Like Love PLACEBO

Top Hit List

10 What Now RIHANNA 11 Perfect Life

MOBY

12 Mexican Vacation (Kids In The Candlelight) ELTON JOHN 13 Limpido LAURA PAUSINI & KYLIE MINOGUE

1 DUBIOZA KOLEKTIV - Volio BiH TOP LISTA DOMA IH 2 PARNI VALJAK - Tanki živci 3 TONY CETINSKI - Zar malo to je 4 ELEMENTAL - Prokleta ljubav

14 Wait For Me KINGS OF LEON

5 ŽELJKO BEBEK - Gdje sam bio

15 Shine My Shoes ROBBIE WILLIAMS

6 MEJAŠI - Bolji nego ikad 7 JASMIN STAVROS - Ljubomorni ljudi 8 BOJAN JAMBROŠI - Hajdemo zajedno 9 BORIS NOVKOVI - Lako je tebi 10 SEVERINA - Hurem 11 SLAVONIA BAND - Prokleto je 12 IVAN ZAK - Jedna no 13 COLONIA - An ele 14 GENOVA - Ona je rijeka 15 VANNA - 1000 milja

Varaždin 107.1 Novi Marof 103.1 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4

VAŠ NAJBOLJI RADIO VARAŽDIN www.radio-varazdin.hr

sport@mnovine.hr

OSIJEK ipak uspio Me imurje VRIJEDAN jubilejsvladati preloške Mladostiu 1/8 finala Hrvatskoga nogometnog kupa

Prvoligaš zgodicima rezervnih igra a u produžetku sprije io senzaciju i novu blamažu PIŠE: DEJAN ZRNA FOTO: ZLATKO VRZAN Ništa od senzacije u akovcu.

Ona nije bila ni daleko, ali dojam je da su doma em hrvatskom tre eligašu nedostajala dva - tri prava igra a i ovakav slabašan Osijek, koji prema prikazanome u srijedu pod re lektorima SRC-a “Mladost” nije slu ajno zadnji na tablici I. HNL, zasigurno bi teško prošao na ovom gostovanju. Ovako je u regularnom dijelu bilo 0:0, tako da su se igrali produžeci 2 po 15 minuta, u kojima je pala odluka. Poklekao je doma in u produžecima, kada su Osje ani na krilima rezervnih igra a Ugarkovi a i Grgi a stigli do pobjede od 2:0.

U prvih 90 minuta nije bilo velikog nogometa. Pravih, velikih prilika nije bilo, tek nekoliko pokušaja s obje strane. Doma i su ak bili bolji u ve em dijelu prvog poluvremena. Mogli su i zabiti, ali nije bilo koncentracije u završnici.

Osje ani su zaprijetili tek u drugoj polovici prvog poluvremena, ali samo jednom ozbiljnije, ostalo je sve bilo dosta jalovo.

U nastavku je gostuju i trener Kuleševi , tre i na njihovoj klupi u ovoj sezoni, koji je u ovoj utakmici tražio pobjedu kako bi barem po-

ME IMURJE – OSIJEK 0:2 (0:0, 0:0) AKOVEC. SRC Mladost. Gledatelja: 600. Sudac: Marko Matoc (Zapreši ) - 6. Pomo nici: Jerko Crn i (Vrbovec) i Tomislav Gulan (Zagreb). etvrti sudac. Tomislav Bionda (Zapreši ). Delegat: Dražen Posavec (Lepoglava).

STRIJELCI: 0:1 Ugarkovi (97), 0:2 Grgi (112).

ME IMURJE (4-4-2): Šafari 6 - Pintari 5,5 (od 103. Vuk -), Kuzmi 6, Petak 6,5, - Puclin 7, Golik 6, Vukovi 6 (od 109. Baksa - ), Menzil 7, Dodlek 7 – Kokot 6,5, Skoliber 6.

Trener: Biškup 6,5.

OSIJEK (4-3-3): Malenica 7 – Šimunec 5, Miši 6, Brali 6,Pavi 5,5,Novakovi 5(od46.Ugarkovi 7), Kurtovi 6 (od 71. Grgi 7,5), B. Bariši 5,5, Šorša 6, Dugandži 5,5, J. Bariši 5 (od 58. Mandi 6).

Trener: Kuleševi 6,5.

IGRA UTAKMICE: Alen Grgi (Osijek).

Vratar Osijeka Zelenika nije imao puno posla, ali je sjajnom intervencijom u 110. minuti sprije io pogodak Me imurja i penale, koje bi tada vjerojatno odlu ivalo o pobjedniku

Dobro se držalo Me imurje protiv hrvatskog prvoligaša Osijeka, ali je pokleklo u produžecima kada su Osje ani na krilima rezervnih igra a Ugarkovi a i Grgi a stigli do pobjede od 2:0 digao samopouzdanje ekipe, iako im etvrt inale kupa koje se igra na dvije utakmice sigurno u teškom ritmu utakmica i borbe za opstanak ne odgovara previše, ubacio svježe snage prema naprijed koje su nisu iskazale u regularnom dijelu, ali jesu u produžetku. Dugandži je bio najbliže zgoditku kod gostiju

u 74. minuti, ali se spetljao pred doma im golom, dok su Kuzmi i Skoliber bili u poluprilikama, ali nisu ipak ozbiljnije ugrozili osje kog vratara. Pred kraj utakmice opet opasnije Me imurje. Probali su Dodlek iz daljine i Kokot, ali nije bilo opasnosti da se rezultat promijeni. Ostalo je 0:0.

praznu mrežu. Ve prije toga u 95.

Osje ani su opasno prijetili, a isti igra koji je netom kasnije zabio gol spetljao se u izglednoj situaciji i propala je najve a prilika gostiju.

U drugi produžetak bolje su ušli doma i. Osijek je opasno živio u 110. minuti, kada je nakon sjajnog uba aja Menzila gostuju i stoper Brali odli no pucao, ali na vlastiti gol. Vratar Malenica sjajno je reagirao i sprije io sigurni zgoditak.

Samo dvije minute kasnije Grgi je na suprotnoj strani pomalo iznenada odli no opalio na iznena enje svih, pa i doma eg vratara

Odluka u produžetku U prvi produžetak puno bolje je krenuo Osijek koji je potkraj utakmice osvježio redove, posebice se to osjetilo kad je trener Kuleševi iz igre izvadio indisponirane napada e, iskusnog Bariši a, a ubacio Ugarkovi a, te dodatno oja ao napad ulaskom Grgi a umjesto kapetana Kuleševi a. Agilni Grgi bio je za etnik akcije za vodstvo Osijeka u 97. minuti, kada je u jednoj od rijetkih smislenijih akcija ubacio s boka pred doma a vrata, gdje su ak dva gostuju a napada a bila u izglednoj situaciji, a na kraju je lopta pomalo sretno došla do Ugarkovi a, koji ju je ugurao u

David Puclin bio je ponajbolji u doma im redovima, izvrsno je opet otvarao desnu stranu, ali njegovi uba aji sa strane ipak nisu bili previše opasni za gostuju a vrata

III. HNL Sjever

Me imurje u Virju osvojilo samo bod Uo i kup susreta s Osijekom mom ad Me imurja odigrala je dosta teški susret u Virju kod Podravca. Doma in je stigao do vodstva u 13. minuti prekrasnim pogotkom kapetana Saše Rukelja iz slobodnog udarca, a to je bio i rezultat prvog dijela. akov ani su izjedna ili u 66. minuti, slobodan udarac izveo je Mustafa Menzil, nakon obrane se lopta odbila do Filipa Petaka koji je posprema u doma u mrežu za 1:1. U posljednjim minutama Me imurje je postiglo još jedan pogodak, no isti je poništen zbog zale a.

U Svetom Martinu nakon infarktne završnice Polet i Croatia podijelili bodove Najneizvjesnija utakmica 11. kola odigrana je u Svetom Martinu na Muri, gdje je doma i Polet do ekao Croatiju. Gosti iz Grabrovnice su poveli ve u 12. minuti preko Ilije Juri a, dok doma i izjedna uju tek pred kraj poluvremena, kad je u 40. minuti strijelac bio Karlo Gori anec. U nastavku Croatiji novo vodstvo donosi trener - igra Alen Mrzle ki u 60. minuti, a Poletu su trebale samo dvije minute da poravna rezultat, pogodak je postigao Nenad Radikovi . U infarktnoj završnici Mrzle ki u 86. minuti postiže pogodak za 2:3, no doma i su se i tre i put vratili i pogotkom Nikole Barata u 90. minuti stigli do boda.

Grani ar u Bjelovaru bez bodova i postignutih golova Bjelovar je u ovom kolu kao doma in ugostio Grani ar iz Kotoribe i ostvario o e-

Polet - Croatija 3:3 Sveti Martin na Muri . Igralište NK Poleta. Gledatelja 250. Sudac Stoj evi .

Strijelci: 0:1 Juri (12),1:1 K.Gori anec (40), 1:2 Mrzle ki(60),2:2 Radikovi (62), 2:3 Mrzle ki(86), 3:3 Barat (90).

Polet: urkin,M. Novak (od 56.Jelen), N. Novak, Horvat , Hren,Karlov ec, (od 40) Radikovi ), Škvorc (od 76.

Vinko) Cvetkovi , A, Gori anec, Barat, K. Gori anec.

Trener: Dražen Škvorc.

Bjelovar - Grani ar 3:0 Bjelovar Gradski stadion Gledatelja 150. Sudac -D: Pajtak Strijelci: 1:0 Puši (49),2:0 Pavec (53), Pavec (70. 11m) Grani ar:Jambres,Mikulan,Cecelja,Lon ar,Matotek,Kos, D:Na , Andri , Latin Hertelendi,(od 86. Rebrek) Mlakar.

Trener Ladislav Furjan

Nedeliš e - Mladost (Ž) 0:1 Nedeliš e : Igralište Trate, Gledatelja 250. Sudac Zoran Špoljari (Virovitica) Strijelac 0:1 Jeli -Balta (67) Nedeliš e: Novak, Pintari , Leva i , Posavec, Bujani , Mar ec (od 74. Vojnovi )Mihalec, Cindri , Me imurec Jari (od 46 Golubi . Trener D:Novak

akovec - Rudar 1:2 akovec, Stadion SRC Mladost, Gledatelja 200, Sudac Ivica Križai (Štefanec) Strijelci 0:1 Šprajc (52), 0:2 F.Novak (55) 1:2 Balent (70-11m) akovec: rnko, Šprajc, Saka ,Dibema, Emmanue, V:Puclin, Hadži , A.Korenika, Balent J.Puclin , KOrenika, Trivanoci , Trener -Rudar: Rajf, Šprajc, B.Vuruši ,Županec, Kneževi (od 54.

Kova i ) F.Novak (od 66. Rožman), Zadravec, Jezernik, N. Šolti , D.Novak,M.Šolti , Trener: Josip Filipan

Varaždin- Mladost (P) 3:0 Varaždin:Stadion Varteks,Gledatelja 200, Sudac Avdo Gadžo (Bjelovar) Strijelac: Petrovi (31,62,69) Mladost Prelog : Benelja, Habuš, Erdelji, Lon ar (od 41 Sraka),Balent,A.Vuuk(od73Kavran)Hladnik(od46.Vlah) Sabol,Mihoci, Gelo, Jambrovi Trener: Tomica Šestan

Šafari a, koji bi teško obranio ovaj udarac da je bio i spremniji za isti.

Bilo je to 0:2. Tu je pri i o senzaciji bio kraj, iako ona nije bila (pre) daleko.

Igra i Me imurja dali su sve od sebe, zasluženo su nagra eni pljeskom u lijepom ambijentu pred više od 500 gledatelja na stadionu Mladosti, koji je okupan re lektorima u akovec donio jednu nogometnu utakmicu i atmosferu prvoligaškog nogometa koji, na žalost ,ve neko vrijeme ne stanuje ovdje, a pitanje je kad e i da li e opet.

kivanu pobjedu. Nakon vrlo slabog i nesadržajnog prvog poluvremena, doma i nogometaši se ipak bude u nastavku. Kotorip ane je u 49. minuti na eo Vinko Puši , ve u 53. minuti prednost pove ava Mario Pavec, a isti je igra u 70. minuti iz kaznenog udarca bio strijelac za kona nih 3:0. S nova tri boda i kiksevima Croatije i Me imurja, Bjelovar je opet zasjeo na vrh prvenstvene tablice.

Novi doma i poraz Nedeliš a Nedeliš e je na svojem stadionu ugostilo Mladost iz Ždralova i opet na doma em terenu ostalo bez bodova. Ve u 36. minuti doma in je ostao s igra em manje, zbog udaranja protivni kog igra a u predjelu lica direktan crveni karton zaradio je To-

mislav Leva i . Nakon toga se Nedeliš e jako dobro držalo na terenu, no trenutak nepažnje bio je dovoljan da Mladost pogotkom Ivana-Borne Jeli -Balte s 30-ak metara u 67. minuti do e do minimalne pobjede.

Rudar bez ve ih poteško a do tri nova boda u akovcu Rudar je u akovcu nastavio svoj niz neporaženosti i broj utakmica bez poraza pove ao na etiri. Nakon što je prvo poluvrijeme završilo bez pogodaka, gosti iz Murskog Središ a su u po etnih deset minuta drugog dijela prelomili utakmicu. U 52. minuti je pogodak za vodstvo Rudara postigao Nino Šprajc, a samo tri minute kasnije je za 0:2 strijelac bio Filip

Nova kazna za NK akovec U glasniku 3. HNL Sjever ponovno su “vode i” me imurski tre eligaši, na žalost, po popitanju novih kazni.

Tako je NK akovec zaradio, odnosno mora u ime toga što nema licenciranog trenera pla kaznu od su u kuna. Izre ene su i opomene pred suspenziju klubovima dužnicima. Od me imurskih klubova opet je vode i NK akovec s dugom od 16 434 kuna za ko zaciju za natjecanje, nov ane kazne i dugovanje prema službenim osobama. Na “lis ” dužnika drugi je NK Nedeliš e s dugom od 11 730 kuna pa slijedi Grani ar Kotoriba s minusom od 5 230 . Na popisu su se još našli i Me imurje s 4 000, Mladost Prelog 1 500 i Polet Sve Mar n na Muri 500 kuna. Prema takvoj situaciji od me imurskih klubova jedino Rudar iz Murskog Središ a nije savezu dužan ni lipe, što je svakako za pohvali .

Novak. akovec je uspio tek smanjiti zaostatak, u 69. minuti je iz kaznenog udarca precizan bio Karlo Balent.

Još jedna blijeda predstava preloške Mladosti U Varaždinu su nogometaši preloške mladosti odigrali još jedan loš susret u kojem su ponovo ostali bez bodova. No s druge strane treba spomenuti i odli nog doma ina u ijim je redovima u glavnoj ulozi bio 19-godišnji Toni Petrovi , koji je s tri pogotka prakti ki sam pobijedio Preložane. Prvi pogodak postigao je u 31. minuti, drugi je stigao u 62. minuti nakon greške gostuju eg vratara, dok je svoj kona ni tre i gol zabio u 69. minuti.

Podravac - Me imurje 1:1 Virje- Sportski parl gledatelja 250, Sudac - Roman Gomer i (Otrovanec) Strijelci 1:0 Rukelj (13) 1:1 Petak (66) Me imurje: Šafari , Pintari , Dodlel, Kuzmi , Menzil, Vukovi , Skoliber,Kokot,Golik,Petak,Puclin, Trener Damir Biškup

1. studenoga 2013.

11. kolo I. ŽNL MNS SPARTAK - PUŠ INE 3-1 (0-1) M.SUBOTICA. Igralište: Jagodiš e. Suci: Božidar Kolari , Ivica Horvat, Toni Fažon. Delegat: Slavko Novak Strijelci: 0-1 Štefulj (23), 1-1 Ružman (72), 2-1 Lackovi (76), 3-1 Fažon (84) SPARTAK: Jalšovec, Lackovi S (87. Sušec), Lovren i , Šegovi , Ružman (81. Kontrec), Fažon, Lackovi E., Šte ar (89. Škvorc), Juras, Živkovi , Jan ec (86. Zadravec), trener: uro Koloni PUŠ INE: Mohari , Martan, Lesar (85. Pintari ), Pozder, Celinger, Fekonja (60. Skupnjak), Levani , Mikulec, Balog (79.

Magdaleni ), Štefulj, Florijani (80. Mošmondor), trener: Dejan Car Žu karton: Lesar (Puš ine)

SLOGA - SLOBODA (S) 0-4 (0-1) AKOVEC. Igralište: NK Sloga. Suci: Ma ja Horvat, Branko Bacinger, Ivica Felker. Delegat: Ma ja Poredoš Strijelci: 0-1 Hergo (45), 0-2 Buhanec (51), 0-3 Petek (59), 0-4 Hergo (62) SLOGA: or evi , Obadi , Se an, Kosalec (86. Zoka), Šari , Hernandez (46. Malovi ), Corderio, Jambroši , Vugrinec (46.

Dokleja), Zoka, Ba sta (79. Malovi ), trener: Dino Vrbanec SLOBODA: Kolar, Buhanec, Hižman (67. Vrbanec), Novak, Cvetkovi , Katanec, Pintari (85. Podvez), Goricaj Milivoj (78.

Goricaj Ma ja), Branilovi , Petek D (53. Petek G), Hergo (75. Fegeš), trener: Stjepan Petek Žu kartoni: Šari , Ba sta (Sloga); Cvetkovi (Sloboda) Crveni: Obadi (Sloga)

UKOVEC - OMLADINAC (NSR) 2-0 (1-0) UKOVEC. Igralište: NK ukovec. Suci: Bojan Juras, Boris Jakovljev, Siniša Luka i . Delegat: Ivan Mezga Strijelci: 1-0 Mihoci (3), 2-0 Vukina (68) UKOVEC: Lehki, Mesari D., Vukovi , Kaniški, Mihoci, Fran i , Belovi , Mavri ek, Vukina (77. Lipi ), Kranjec (89. Poljak), Bradari , trener: Antun Juki OMLADINAC: Križai , Lesjak L., Lesjak M., Vugrinec V., Toplek, Žganec, Bari , Jurinec, Varga, Vugrinec L., Žvorc, trener: Miljenko Dove er

NAPRIJED - BSK 2-1 (1-1) CIRKOVLJAN. Igralište: Zdenci. Suci: Marin Horvat, Tihomir Kralji , Bruno Brljak. Delegat: Petar Krha Strijelci: 0-1 Hižman J (21-ag), 1-1 Mar nec (31), 2-1 Mar nec (73) NAPRIJED: onkaš, Horvat, Režek, Šimunkovi (64. Beli ), Novak, Kemec (76. Trstenjak), Žvorc (52. Furundžija), Mar nec, Hižman F (81. Fleten), Glavina, Hižman J., trener: Zlatko Vugrinec BSK: Sternad, Taradi, Grbavac, Ha ek, Mihalec, Strniš ak, Šari , Škvorc, Bašek, Makar, Trstenjak, trener: Vladimi Pavlekovi Žu kartoni: Hižman F., Hižman J. (Naprijed); Trstenjak, Bašek, Strniš ak (BSK)

SOKOL - DINAMO (P) 2-1 (2-1) VRATIŠINEC. Igralište: NK Sokol. Suci: Dario Bubek, Zoran Novak, Dragu n Novak. Delegat: Rajko Zadravec Strijelci: 1-0 Mikolaj (6), 2-0 Vincek (29), 2-1 Mar ec (36) SOKOL: Šimuni , Korpar, Lebar, Puh, Simun, Boži , Vincek, Mikolaj L, Lisjak, Mikolaj M., Horvat (76. Ruklja ), trener: Leonardo Novak DINAMO: Vibovec, Šmit, Jan ec, Mihalec (60. Hali ), Dodlek, Mar ec, Vutek, Štampar, Križai , Na , Novak, trener: Zoran Kralji Žu kartoni: Lisjak, Šimuni (Sokol); Štampar, Šmit (Dinamo) Crveni: Mar ec, Kralji (Dinamo)

DINAMO - ŠENKOVEC 3-2 (3-1) DOMAŠINEC. Igralište: Kokotov Vez. Suci: Željko Turk, Damir Fodor, Ivan Žganec. Delegat: Slavko Vodopija Strijelci: 1-0 Krznar (10-11m), 1-1 Fu ko (17), 2-1 Krznar (19), 3-1 Krznar (45-11m), 3-2 Korent (89) DINAMO: Mlinarec, Silaj, Domini , Obadi , Mihalec (82. Baranaši D), Krznar, Lovrek, Debelec, Jakši , Trstenjak, Bihar (59. Furdi), trener: Ivan Domini ŠENKOVEC: Pokriva , Polak, Koren B (83. Zemlji ), Erdelja, Koren D., Ban, Fu ko, Korent, Leško (46. Kova evi ), Gyo , Novak, trener: Ivan Zobec Žuti kartoni: Domini , Krznar (Dinamo); Koren, Pokriva (Šenkovec)

PODTUREN - MLADOST (I) 1-2 (1-0) PODTUREN. Igralište: NK Podturen. Suci: Nino Škrobar, Dražen Sukanec, Josip Kedmenec. Delegat: Stjepan uranec Strijelci: 1-0 Ka (40), 1-1 Fu ko (66), 1-2 Novak J (79) PODTUREN: Kolar, Horvat (46. Telebuh), Golubi (74. Radovan), Balenovi , Mravljek, Sermek, Mu i , Ka , Lepen, Kolari , trener: Ivan Hamunajec MLADOST: Novak E., Bujan, Žvorc, Kamenar, Horvat (64.

Krišto ), Murkovi (88. Barlovi ), Miki , Novak J., Gugi , Fu ko, Fran i (58. Leva i ), trener: Branko Janžek Žu kartoni: Mravljek, Balenovi (Podturen); Novak J (Mladost)

CENTROMETAL - MLADOST (P) 3-4 (1-3) MACINEC. Igralište: Trate. Suci: Igor Križari , Rudolf ižmešija, Tomislav urila. Delegat: Darko Jambrovi Strijelci: 0-3 Talan (8,19,27), 1-3 Vibovec (33), 1-4 Mlinarec (68), 2-4 Pani (70), 3-4 Vibovec (90) CENTROMETAL: Petkovi , Borko, Novak, Vince M., Gunc (70. Rodrigue), Majsen, Bratkovi , Buhanec, Ba an, Vibovec, Vince B (46. Pani ), trener: Marko Zavrtnik MLADOST: Mar ec, Fileš (85. Kolari ), Baksa (46. Tkalec), Cirkven i , Križai , Kova i , Mlinarec, Pasler, Hali , Vadlja (38. Valen ), Talan (87. Možek), trener: Josip Šegovi Žu kartoni: Vibovec, Borko, Vince M (Centrometal); Cirkven i (Mladost)

I. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA

TABLICA

Ivanove ka Mladost nastavlja pobjedni ki niz Do pobjede u Podturnu stigli su u drugom poluvremenu. Doma i su bili bolji u prvom poluvremenu, a gosti u drugom. Podturen je po delegatu utakmice urancu ošte en od strane suca utakmice Škrobara za nedosu eni kazneni udarac u 14. minuti, uranec zamjera sucu i to što je susret vodio s greškama u dosu ivanju prekršaja. No, Podturen ipak pet minuta prije kraja prvog poluvremena uspijeva posti i zgoditak preko Benjamina Kati a i povesti sa 1-0. Mladost je svoju dominaciju demonstrirala u drugom poluvremenu. Ivan Fu ko je u 66. minuti poravnao na 1-1, a u 79. minuti Mladost ima kazneni udarac iz kojeg Jurica Novak postiže zgoditak za gostuju u pobjedu od 2-1. Uz žestoke proteste doma ih navija a suda ka trojka je napustila teren.

ukovec 77 upisao rutinsku doma u pobjedu Sa po jednim zgoditkom u svakom poluvremenu ku i su ispratili Omladinca. Ve u 3. minuti doma i su poveli zgoditkom Dominika Mihocija. Imao je ukovec 77 još svojih brojnih prigoda, ali su tek još jednu u 68. minuti uspjeli realizirati preko Dražena Vukine za pobjedu od 2-0. Omladinac se izgleda samim dolaskom u ukovec pomirio porazom jer niti jedan opomenuti igra nije bio na utakmici.

U Domašincu hatrik Stjepana Krznara za pobjedu Dinama Dva je zgoditka postigao iz kaznenih udaraca. Prvi u 10. minuti i drugi u 45. minuti. U me uvremenu je još jednom u 19. minuti iz igre uspio zatresti mrežu gostiju iz Šenkovca.

Saša Fu ko je u 17. minuti bio strijelac jedinog zgoditka u prvom poluvremenu za Šenkovec koje su doma i dobili sa 3-1. Nakon toga tek minutu prije kraja utakmice Dejan Korent smanjuju poraz Šenkovca na 3-2. Još su u suda koj nadoknadi imali prigodu posti i zgoditak i ku i se vratiti sa bodom, ali je prigoda otišla u nepovrat. Po dvojica igra a u svakoj mom adi opomenuta.

Sloboda nanijela teški poraz Slogi Težak doma i poraz doživjeli su de ki iz Pustakovca. Gosti iz Slakovca svoju su dominaciju okrunili u drugom poluvremenu. Strijelac za goste u 45. minuti bio je Patrik Hergoti koji je zapo eo i završio seriju zgoditaka. Gostima je išlo i to u prilog što su u 36. minuti imali igra a više jer je Slogi isklju en Pero Obadi koji je na igra u Slobode napravio grubi start sko ivši sa obje noge u gležanj. Ivan Buhanec povisuje na 2-0 u 51. minuti. Samo što je brat zamijenio brata, a izmjenu napravio tata u 59. minuti Goran Petek postiže tre i gostuju i zgoditak. Svoj drugi zgoditak na utakmice u 62. minuti za kona nih 4-0 postiže Patrik Hergoti . Tri minute kasnije teže se ozlijedio igra Slobode Mario Hižman nezgodnim padom ozlijedio je rame pa je pomo morao potražiti u županijskoj bolnici akovec

Mladosti tri boda iz Macinca Brzo su gosti iz Palinovca za nepunih pola sata igre imali visoko vodstvo od 3-0 koje je sa svoja tri zgoditka napravio Nikola Talan.

Njegova dva postignuta zgoditka idu na dušu doma eg vratara Samira Petkovi a. Nenad Vibovec uspio je gostuju u mrežu zatresti u 33. minuti i tako se na poluvrijeme otišli sa prednoš u gostiju od 3-1. Kada je Tomica Mlinarec u 68. minuti vodstvo Mladosti povisio na 4-1 izgledalo je da je pobjednik u ovoj utakmici riješen, ali nije bilo baš tako. Prvo je u 70. minuti na 4-2 smanjio Zvonimir Pani , a potom u 90. minuti na 4-3 svojim drugim zgoditkom Nenad Vibovec. Kako je bila dosta duga nadoknada vremena od etiri minute bilo je još vru e pred vratima gostiju iz Palinovca. No,

Detalj s utakmice Sloge akovec i Slobode iz Slakovca

Najava 12. kola Zahuktaloj Mladosti u Ivanovec dolazi akove ka Sloga koja izgleda pada u formi kako se bliži kraj jesenskog dijela natjecanja. ukovec 77 ide na gostovanje u Puš ine gdje e se trebati dobro oznojiti za nova tri boda. Dvije zanimljive utakmice iz gornjeg dijela ljestvice igrat e se u subotu u Slakovcu i u nedjelju u Palinovcu.

U Slakovec dolazi Centrometal, a u Palinovec Dinamo iz Domašinca. Naprijed se pobjedom u Vratišincu može još više približiti vrhu ljestvice.

U Palovcu gostuje Šenkovec koji se želi maknuti iz sredine i krenuti prema gore. S druge strane i doma i Dinamo bi bodove koji nose me usobni prestiž. Spartak pobje uje, ali samo se to nikako ne vidi na ljestvici. Nedjeljno gostovanje kod susjeda u Belici ne e im biti izlet. Pravi derbi za elja igra se u Novom Selu Rok gdje gostuju Podturen. Jedni i drugi su «jadni» kako malo bodova imaju. Me usobna utakmica prilika je da se barem jednom malo vrati zadovoljstvo.

Parovi 12. kola: Dinamo (P) - Šenkovec , Mladost (Pal.) - Dinamo (D), Sloboda (S) - Centrometal, Mladost (I) - Sloga ( ), Omladinac (NSR) - Podturen, Puš ine - ukovec 77, BSK - Spartak, Sokol - Naprijed

ipak su to minimalno vodstvo sa uvali i stigli do gostuju e pobjede.

Naprijedu doma a pobjeda Loše su doma i krenuli u utakmicu jer su gosti iz Belice nakon autogola Josipa Hižmana u 21. minuti poveli 1-0. Deset minuta kasnije na 1-1 poravnao je Željko Martinec. Isti je igra bio strijelac pobjedonosnog zgoditka doma ih u 73. minuti. Naprijed je tijekom ve eg dijela utakmice bio bolji, a BSK borben u okviru trenutnih mogu nosti koje nisu baš neke. Dva doma a, a tri gostuju a opomenuta igra a.

Spartak do doma e pobjede stigao u samoj završnici Gosti iz Puš ina zgoditkom Roberta Štefulja poveli su u 23. minuti i to minimalno vodstvo držali sve do 72. minute kada doma i napada i dolaze do izražaja i gostima nanose poraz. Antun Ružman poravnao je upravo u 72. minuti na 1-1. Spartaku vodstvo donosi etiri minute kasnije Edi Lackovi , a potvrda pobjede od 3-1 uslijedila je u 84. minuti zgoditkom Josipa Fažona. Samo jedan opomenuti igra i to iz redova gostiju. Kad su još imali vodstvo u 70. minuti Dario Lesar otezao je sa izvo enjem slobodnog udarca i zaradio opomenu.

U Vratišincu sve riješeno u prvom poluvremenu Gosti iz Palovca imali su puno više prigoda od doma eg Sokola, ali su doma ini bili u inkovitiji. Ve u 6. minuti Sokol je zgoditkom Luke Mikolaja poveo. Na 2-0 povisio je Aleksandar Vincek u 29. minuti. Dinamo je uspio smanjiti na 2-1 zgoditkom Nine Mar eca u 36. minuti. Isti je igra sam sebi i svojim suigra ima zakomplicirao situaciju u 42. minuti kada je napustio teren za igru bez do-

1. MLADOST (I)

11

9

1

1

26 – 14 28

2. UKOVEC 77

11

8

1

2

25 – 11 25

3. DINAMO (D)

11

7

2

2

22 – 16 23

4. SLOBODA (S)

11

6

2

3

29 – 15 20

5. MLADOST (Pal.)

11

5

5

1

24 – 13 20

6. SLOGA ( )

11

5

4

2

21 – 13 19

7. NAPRIJED

11

5

4

2

17 – 10 19

8. CENTROMETAL

11

4

5

2

23 – 17 17

9. SPARTAK

11

4

3

4

18 – 16 15

10. ŠENKOVEC

11

4

3

4

20 – 22 15

11. DINAMO (P)

11

4

2

5

17 – 18 14

12. SOKOL

11

2

2

7

13 – 26 8

13. BSK

11

1

3

7

12 – 23 6

14. OMLADINAC (NSR)

11

1

3

7

12 – 28 6

15. PODTUREN

11

1

1

9

8 – 22 4

16. PUŠ INE

11

1

1

9

18 – 41 4

DISCIPLINSKI KUTAK DINAMO (P) – Nino Mar ec (287) po l. 50. DP HNS 1 (jedna) utakmica SLOGA ( ) – Pero Obadi (2160) po l. 55. DP HNS 2 (dvije) utakmice Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: DINAMO (P) – Dario Šmit (633) SLOBODA (S) – Nino Cvetkovi (3902) MLADOST (Pal.) – David Cirkven i (4100) DINAMO (D) – Benjamin Domini (681) PODTUREN – Dino Mravljek (976) PUŠ INE – Dario Lesar (6270)

OPOMENUTI IGRA I SLOBODA (S) – Nino Cvetkovi (3902) CENTROMETAL – Marko Borko (77), Nenad Vibovec (2561), Mišo Vince (4511) PUŠ INE – Dario Lesar (6270) MLADOST (I) – Jurica Novak (2402) SOKOL – Tomislav Lisjak (2303), Robert Šimuni (5341) NAPRIJED – Fabijan Hižman (4244), Josip Hižman (2208) BSK – Domagoj Trstenjak (4630), Nenad Bašek (660), Neven Strniš ak (6838) MLADOST (Pal.) – David Cirkven i (4100) DINAMO (P) – Marko Štampar (2788), Dario Šmit (633) DINAMO (D) – Benjamin Domini (681), Stjepan Krznar (11) ŠENKOVEC – Benjamin Koren (1476), Mihael Pokriva (4282) SLOGA ( ) – Vanja Šari (259), Andre Silva Ba sta (23) PODTUREN – Dino Mravljek (976), Mihovil Balenovi (626)

LISTA STRIJELACA 11 zgoditaka – Patrik Hergo (Sloboda S) 9 zgoditaka – Jurica Novak (Mladost I) 7 zgoditaka – Santino Debelec (Dinamo D), Saša Fu ko (Šenkovec), Nenad Vibovec (Centrometal) 6 zgoditaka – Mario Kranjec ( ukovec 77), Damjan Novak (Dinamo P), Boris Vrbanec (Sloboda S), Dario Vadlja, Tomica Mlinarec (Mladost Pal.), Ivan Fu ko (Mladost I), Dejan Korent (Šenkovec), Željko Mar nec (Naprijed), Stjepan Krznar (Dinamo D) 5 zgoditaka – Denis Hali , Nikola Talan (Mladost Pal.), Robert Štefulj (Puš ine), Edi Lackovi , Josip Fažon (Spartak), Dražen Vukina ( ukovec 77), Nino Mar ec (Dinamo P) 4 zgoditaka – Marijan Duman i (Centrometal), Filip Murkovi (Mladost I), Dražen Petek (Sloboda S), Nenad Škrilac (Omladinac NSR), Antun Ružman (Spartak), Luka Mikolaj (Sokol)

zvole suca. I kad su trajale konzultacije oko toga kako je izašao van terena Mar ec izme u suca utakmice Bubeka sa pomo nikom i delegatom Zadravcem nastala je nervoza u gostuju im redovima. Na takvu prestrogu odluku suca Bubeka «poludjeli» su trener Zoran Kralji i predstavnik kluba Danijel Žulji koji su psovali i izvrije ali suca Bubeka.

Naravno završili su preko ograde. Dinamo u drugom poluvremenu, iako broj ano slabiji, u polju bolji, ali bez realizacije pa se morao pomiriti porazom. Po dvojica opomenutih igra a u svakoj mom adi.

VETERANI SJEVEROZAPAD VENERA PMP - DUBRAV AN (GD) 2-3 (0-1) SV. JURAJ NA BREGU. Igralište: NK Venera. Sudac: Željko Kova i Strijelci: 0-1 abradi (35), 0-2 Borko (66), 1-2 Koruni (74), 2-2 Zadravec (78), 2-3 abradi (82) VENERA: Posavec, Kameni , Novak A., Kerman, Doležaj, Leva i , Kos, Mezga, Horvat, Zadravec, Novak Z (45. Koruni ) DUBRAV AN: Jambrovi , Kiri , Doni ar, Posedi K, Novak M., Borko, Posedi Z., Hunjadi V, Vizinger, Pintari , Hunjadi D.

BRATSTVO - MURA 3-3 (2-1) JUROVEC. Igralište: ŠRC Per i Mladen Bokši . Sudac: Mladen eke Strijelci: 0-1 Sobo an N (8), 1-1 Horvat M (12), 2-1 Horvat M (39), 2-2 Belovi (57), 2-3 Sobo an N (65), 3-3 Podgorelec (86-11m) BRATSTVO: Hainz, Vinko, Podgorelec, Flac, Gori anec, Per i , Kutnjak, Mesari , Karlov ec, Horvat D., Horvat M. MURA: Ole Z., Ole Dejan, Vrhar, Sobo an D, Petovari, Žerjav, Ole Dražen, Belovi , Sobo an N., Kataleni , Srša

TABLICA 1. ZEBANEC

7

4

3

0

11 – 3

15

2. MURA

7

4

2

1

23 – 17

14

3. DUBRAV AN

7

3

2

2

15 – 8

4. VENERA PMP

7

3

1

3

16 – 12

10

5. POLET (SMNM)

7

2

4

1

13 – 10

10

11

6. D. KONCOV AK

7

3

1

3

9 – 12

10

7. BRATSTVO (J)

7

1

3

3

15 – 14

6

8. MLADOST (S)

7

0

0

7

3 – 29

0

1. studenoga 2013.

11. kolo II. ŽL MNS - istok DUBRAVA - GRANI AR (N) 4-0 (2-0) SIVICA. Suci: Bojan Juras, Davor Šupljika, Ivan Vlahek. Delegat: Drago Koruni Strijelci: 1-0 Mu i (16), 4-0 Vidovi (44,57,75) DUBRAVA: uranec, Murkovi (78. Tkalec), Bobi anec Matija, Paler (82.

Bobi anec Mihael), Horvat, Bobi anec S., Ma ari , Drk, Vidovi , Gori anec, Mu i , trener: Vladimir Sabol GRANI AR: Magdaleni , Krznar, Turk, Blažon, Mun ar (81. Buhin), Drvodeli D, Lovrek (72. Petak), Drvodeli A., Boži R., Šopar (53. Boži K), trener: Zoran Graši

CROATIA - MLADOST (SM) 2-3 (2-2) OREHOVICA. Igralište: NK Croatia. Suci: Erik Žerdin, Saša Mihali , Željko Kova i . Delegat: Dejan Kova Strijelci: 0-1 Bogdan (16), 0-2 Hošnjak (30-11m), 1-2 Poljanec (34), 2-2 Ruži (38), 2-3 Blažin i (53) CROATIA: Bajkovec, Hanžekovi (90. Puškadija), avlek, Kolar (46. Šafari ), Varga, Bali, Poljanec, Kr mar, Ruži , Jeleni M., Jeleni I (65. Domini ) MLADOST: Kranjec, Hobor (90. Kvakan), Pavlic, Horvat, Posavec, Hošnjak, Blažin i , Matulin (81. Papak), mrlec (77. Štrok), Markovi (90. Šulj), Orehovec, trener: Božidar Kedmenec Žu kartoni: Hanžekovi , Bali, Šafari (Croa a); Hobor (Mladost)

TRNAVA - HODOŠAN 2-1 (1-1) GORI AN. Igralište: Gaj. Suci: Dario Srnec, Dragan Hrustek, Filip Hrustek.

Delegat: Željko Podgorelec Strijelci: 1-0 Magdaleni (7), 1-1 Strahija Z (32), 2-1 Malek (90) TRNAVA: Dolenec, Jakši I., Gudlin (65. Malek), Repalust, Špoljar, Farkaš, Jakši A (65. Blažek), Jakši S., Magdaleni , Baksa (67. Markuši ), Markan N (72. Varošanec), trener: Petar Medvar HODOŠAN: Vuk, Habuš, Sinkovi (47. Vugrinec), Vlah, Blagus, Mar ec, Kova , Biber, Puri , Strahija G., Strahija Z., trener: Goran Strahija Žu karton: Vlah (Hodošan)

DRAVA - DUBRAV AN 1-2 (1-1) D.MIHALJEVEC. Igralište: NK Drava. Suci: Darko Filip i , Marinko Hrušoci, Marko Smr . Delegat: Antun Horvat Strijelci: 0-1 Brljak (36), 1-1 Štrok (41), 1-2 Brljak (89) DRAVA: Ko iš, Ivaci, Igrec Z (83. Bartoli ), Mihalac D, Mihoci, Igrec D., Štrok (73.

Klari ), Orehovec, Igrec F., Igrec J., Herc (70. Mihalac J), trener: Ivan Bartoli DUBRAV AN: Me imurec T, Horvat, Šte E, Jadan Dominik, Jakupak (88. Šte ), Lukša, Žin (65. Hajdinjak), Me imurec D (54. Jadan Damjan), Pahek (80. Hajdinjak), Švenda (54. ižmešija), Brljak, trener: Tihomir Nes Žu kartoni: Mihalac, Mihoci, Ko iš (Drava); Horvat, Brljak (Dubrav an)

SK - BUDU NOST (P) 0-0 EHOVEC. Igralište: NK SK. Suci: Zdravko Toplišnjak, Antun Kukovec, Morano Vlah. Delegat: Marijan Sabol SK: Grabant, Mihaljac, Lon ari , Horvat, Vidovi , Božek, Višnji , Bašnec (77.

Kos D), Lisjak, Begovi , Grabant (67. Kos M), trener: Marko Vidovi BUDU NOST: Pancer, Pala i (86. Hali G), Novak, Ciglar, Domini , Višnji , Hali T (82. Klobu ari ), Gajnik (60. Mar nec), Dodlek (72. Ma ek), Bukal, Novosel, trener: Gajnik Žu kartoni: Pala i , Ma ek, Višnji (Budu nost)

BORAC PMP - OMLADINAC (DS) 5-1 (2-0) TUR IŠ E. Igralište: NK Borac. Suci: Vjeran Tuksar, Ivica Felker, Josip Jurinec.

Delegat: Franjo Fais Strijelci: 1-0 Baksa (10), 2-0 Brumen (42), 3-0 Lon ari (60), 4-0 Lon ari (66), 5-0 Gavez (69-11m), 5-1 Braniša (83) BORAC: Ivkovi , Kocijan, Križai (85. Cika ), Jan ec (82. Drvoderi ), Klari (58. Ko evar), Gavez, Brumen, Baksa, Hu nec (87. Jambroši ), Lon ari (69.

Baranaši ), Rušanec, trener: Ivan Zrna OMLADINAC: Apostolski, Korpar (46. Toplek), Vlaši , Posavec, Taradi, Ruži , Novak (28. Rošani ), Domjani , Pata a, Debelec, Tizaj (75. Braniša), trener: Dušan Podgorelec Žu kartoni: Klari , Hu nec, Kocijan (Borac)

II. ME IMURSKA LIGA – ISTOK

Prvi poraz Kraljev ana 38. u derbiju protiv Poleta Vrlo žustra i dinami na utakmica odigrala se u Pribislavcu u kojoj su gosti imali više loptu u svom posjedu, ali su doma ini bili opasni iz kontri iz kojih su i pos gli zgoditke. ak desetoricu igra a je opomenuo sudac utakmice Ivica Križai .

Nešto nervozniji bili su gos iz Donjeg Kraljevca koji su imali šestoricu opomenu h igra a, od toga trojicu za prigovor, a doma i su imali etvoricu opomenu h igra a. Polet je poveo u 8. minu zgoditkom Miše Pal ja, a u 16. minu propus li su doma i svoje vodstvo pove a jer nisu realizirali kazneni udarac. Kraljev an 38 je u 24. minu zgoditkom Vjekoslava Cveka poravnao na 1-1. Krunoslav Gajnik svojim zgoditkom u 55. minu odlu uje pobjednika u ovom derbiju. Trnava bolja od Hodošana. Do doma e pobjede došli su u 90. minu . Sandi Magdaleni rano je u 7. minu Trnavu doveo u vodstvo od 1-0. Najbolji strijelac lige Zoran Strahija uspio je u 32. minu poravna na 1-1. Da se igralo izuzetno fer i korektno, iako se radi o susjedskom derbiju, govori podatak o samo jednom opomenutom igra u i to gostuju em zbog prigovora na jednu odluku suca utakmice Darija Srnca. Kao joker sa klupe doma ih pokazao se Luka Malek koji je u igru ušao u 65. minu , a u 90. minu riješio svojim zgoditkom pitanje pobjednika.

Budu nos bod iz ehovca. Nisu se gledatelji njih oko 100 baš nagledali nogometa. Malo prigoda, sa vrs m obranama uz parolu da se ne primi zgoditak. Tako je i na kraju bilo mreže jednog i drugog vratara doma eg Grabanta i gostuju eg Pancera ostale su netaknute. Mlados bodovi iz Orehovice.

TABLICA 1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14 15.

16.

KRALJEV AN 38 POLET (P) TRNAVA BUDU NOST (P) MLADOST (SM) GRANI AR (N) CROATIA DUBRAVA HODOŠAN OMLADINAC (DS) DUBRAV AN BORAC PMP GALEB VIDOV AN SK DRAVA (DM)

11 11 11 11 11 11 11 11 11 11 11 11 11 11 11 11

9 8 6 6 5 5 4 4 4 4 3 3 3 3 2 2

1 1 3 3 3 2 2 2 1 1 4 2 2 2 3 2

1 2 2 2 3 4 5 5 6 6 4 6 6 6 6 7

39 – 13 29 – 19 25 – 14 23 – 12 23 – 22 24 – 17 20 – 21 23 – 28 28 – 24 29 – 33 19 – 26 20 – 27 19 – 31 14 – 29 15 – 23 20 – 31

28 25 21 21 18 17 14 14 13 13 13 11 11 11 9 8

Ve za pola sata igre gos iz Svete Marije imaju vodstvo .od 2-0. Davor Bogdan bio je strijelac za goste u 16. minu , a iz kaznenog udarca u 30. minu Josip Hošnjak. U samo e ri minute od 34. do 38. doma a Croa a dolazi do izjedna enja zgodicima Denisa Poljanca i Marka Ruži a. Nikola Blažin i je u 53. minu donio gos ma pobjedu od 3-2. Dubrava etvorkom ku i ispra la Grani ar. Kod doma ina se istaknuo trostruki strijelac Alen Vidovi . Po dva su zgoditka u svakom poluvremenu primili gos iz Novakovca. Seriju doma ih zgoditaka u 16. minu zapo eo je Velimir Mu i , a sa tri preostala do kraja utakmice završio Alen Vidovi . Za pohvalu je što ni jedan igra nije bio opomenut.Visok poraz Omladinca u Tur iš u.

Doma i Borac PMP bio je vrlo dobro puca ki raspoložen pa je susjede iz Držimurec-Strelca ku i ispra o sa pe com u mreži Ivice Apostolovskog. Marko Baksa je doma u seriju zgoditaka zapo eo u 10. minu . Tri minute prije kraja prvog poluvremena na 2-0 povisuje Nikola Brumen. Nakon sat igre ve je 3-0, a strijelac je bio Dario Lon ari . Is igra pos že i drugi svoj zgoditak šest minuta kasnije za vodstvo od 4-0. Borac PMP ima u 69. minu opravdano dosu eni kazneni udarac kojeg je realizirao Rajko Gavez za sad ve visokih 5-0. Omladinac je gostuju i poraz uspio šest minuta prije kraja utakmice zgoditkom Ma je Braniša ublaži na 5-1. Dubrav an slavio u Donjem Mihaljevcu. Do pobjede su gos iz Donje Dubrave došli minutu prije kraja utakmice. Oba zgoditka za goste pos gao je Benjamin Brljak. Prvi u 36. minu za vodstvo od 1-0 i drugi za pobjedu od 2-1 u 89. minu . Doma a Drava poravnala je na 1-1 e ri minute prije kraja prvih 45 minuta zgoditkom Nikole Štroka.Galeb umalo prosuo doma e visoko vodstvo. Doma i su krenuli sa dva zgoditka Danijela Hertelendija. Prvim u 15. minu iz kaznenog udarca, a drugim tri minute kasnije iz igre.

Dino Nemet je do poluvremena smanjio na 2-1. U oluvremenu utakmice prilikom ulaska u svla ionice gostuju i trener Ivan Vidovi je drsko prigovarao sucu utakmice ur eku kako je sudio, a ovaj mu zabranio da u drugom poluvremenu sjedi na klupi Vidov ana. Dario Balent u 60. minu doma e vodstvo povisuje na 3-1. Kada je osam minuta kasnije na 4-1 povisio David Mesari izgledalo je da Vidov anu nema spasa. No, gosti iz Donjeg Vidovca sa dva zgoditka u samoj završnici utakmice u 87. i 89. minu dolaze zgodicima Dalibora Hujsa i Marka Matulina do 4-3, ali je preostalo premalo vremena za nešto više. e ri doma a, a tri gostuju a opomenuta igra a, mada delegat Ivan Kova zamjera sucu ur eku da je bio preblag u izricanju disciplinskih mjera.

Parovi 12. kola: Omladinac (DS) - Hodošan, Kraljev an 38 - Trnava, Budu nost (P) - Polet (P), Grani ar (N) - SK, Dubrav an - Dubrava, Vidov an - Drava (DM), Mladost (SM) - Galeb, Borac PMP - Croa a

LISTA STRIJELACA 15 zgoditaka – Zoran Strahija (Hodošan) 13 zgoditaka - Jurica Tizaj (Omladinac DS) 12 zgoditaka – Mišo Pal (Polet P) 11 zgoditaka – Ivica Mun ar (Grani ar N) 10 zgoditaka – Benjamin Brljak (Dubrav an) 9 zgoditaka – Josip Igrec (Drava DM), Siniša Baksa (Kraljev an 38), Simon Jakši (Trnava) 8 zgoditaka – Filip Pišpek (Kraljev an 38), Miroslav Pigac (Galeb) 7 zgoditaka – Danijel Lovrek (Grani ar N) 6 zgoditaka – Bruno Gori anec (Dubrava), Goran Strahija, Krešo Kova (Hodošan), Denis Poljanec (Croa a), Bruno Dodlek (Budu nost P), Sandi Magdaleni (Trnava) 5 zgoditaka – Tomislav Debelec (Omladinac DS), Nikola Bukal, Tihomir Novosel (Budu nost P), Krunoslav Gajnik (Polet P), Rajko Gavez (Borac PMP), Josip Hošnjak, Nikola Blažin i (Mladost SM), Nikola Štrok (Drava DM), Alen Vidovi (Dubrava) 4 zgoditka – Sandro Jan ec, Dario Lon ari , Marko Baksa (Borac PMP), Niko Pahek (Dubrav an), Mar n Tisaj (Kraljev an 38), Roberto Višnji ( SK)

OPOMENUTI IGRA I Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: GALEB – Tomislav Grana r (3145) CROATIA – Dario Bali (3393) VIDOV AN – Dino Nemet (2251) DUBRAV AN – Ivan Horvat (536), Benjamin Brljak (1815) MLADOST (SM) – Nikola Hobor (1939) POLET (P) – Dragan Vibovec (358) BORAC PMP – Damir Klari (2920)

DISCIPLINSKI KUTAK BORAC PMP – Antonio Sršan (3642) po l. 50. DP HNS-a 1 (jedna) utakmica Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: DRAVA (DM) – Ivan Gorupi (3589) CROATIA – Damir urila (3421) SK – Željko Smrk (1850), Roberto Višnji (6082) DUBRAV AN – Lovro Balažinec (9383)

POLET - KRALJEV AN 38 2-1 (1-1) PRIBISLAVEC. Igralište: Petar Perši . Suci: Ivica Križai , Lidija Kralji , Miljenko Bali . Delegat: Mijo Horvat Strijelci: 1-0 Pal (8), 1-1 Cvek V (24), 2-1 Gajnik (55) POLET: Vaš, Boži , Bašek, Vibovec, Posavec, Krištofi M (87. Mihalkovi ), Halabarec (67. Krišto N), Lisjak, Gajnik, Pal , Vukovi , trener: Franjo Mihalkovi KRALJEV AN: Lacko, Pigac (60. Lipi ), Vlah, Štefok, Cvek S., Filipaši , Tisaj, Marka (80. Špoljar), Baksa, Cvek V., Pišpek, trener: Stefan Srpak Žu kartoni: Vibovec, Vukovi , Krišto , Vaš (Pribislavec); Vlah, Cvek S., Pigac, Pišpek, Baksa, Cvek V (Kraljev an)

GALEB - VIDOV AN 4-3 (2-1) OPOROVEC. IGralište: NK Galeb. Suci: Marko ur ek, Nino Grgi , Nenad Štrek. Delegat: Ivan Kova Strijelci: 1-0 Hertelendi (15-11m), 2-0 Hertelendi (18), 2-1 Nemet Dino (39), 3-1 Balent D (60), 4-1 Mesari (68), 4-2 Hujs (87), 4-3 Matulin (89) GALEB: Pantaler, Balent N., Turk, Soka , Pigac (85. Grana r), Fran i (85.

Beli ), Hertelendi, Mesari , Grana r, Balent R., Fleten.

VIDOV AN: Šubaša, Herman, Škoda, Hujs, Lukša, Varga (75. Petri ), Friš i N (77. Omazi ), Matulin, Ujlaki (57. Friš i D), Kvakan (66. Nemet Danijel), Nemet Dino (74. Herman), trener: Ivan Vidovi Žu kartoni: Grana r, Hertelendi, Soka , Mesari (Galeb); Nemet Dino, Nemet Danijel, Šubaša (VIdov an) Crveni: Vidovi (Vidov an)

11. kolo II. ŽNL MNS - zapad II. ME IMURSKA LIGA – ZAPAD ZEBANEC - ME IMUREC 0-4 (0-2) ZEBANEC. Igralište: NK Zebanec. Suci: Radovan Posedi, Robert Novak, Mladen Puklavec.

Delegat: Stjepan Perko Strijelci: 0-1 Treska D (14), 0-2 Bajzek (21), 0-3 Bajzek (73), 0-4 Ivanuša (84) ZEBANEC: Kocijan, Debelec, Bani (78. Ko ila), Sabol (46. Mlinari ), Grabar, Puri , Kralj, Žuni , Tkal ec, Kodba, Kojter, trener: Neven Horvat ME IMUREC: Prekupec, Kozina, Hrušoci, Horvat, Fu ek, Branilovi , Bali , Ivanuša (83. Thes), Bajzek (80. Primorac), Treska S (57. Buratovi ), Treska D., trener: Željko Novak Žu kartoni. Grabar (Zebanec); Kozina ( Me imurec)

NAPREDAK - BRATSTVO (J) 2-0 (0-0) G.KRALJEVEC. Igralište: Gmajna. Suci: Franjo Hergo , Lana Vidovi , Mar na Koprivec.

Delegat: Tomislav Šol Strijelci: 1-0 Bistrovi (50), 2-0 Bistrovi (75) NAPREDAK: Žagar Davor, Lepen, Škvorc (81. Žagar Dalibor), Žganec (69. Drk), Drvoderi , Jambroši , Bistrovi , Tkalec (76. Varga), Mlinari (46. Vidra), Lastavec (90. Hu nec), isar, trener: Ivan Šardi BRATSTVO: Per i , Leva i Denis, Koraj (66. Vinko M), Kirec, Antolil (83. Vinko K), Rihtarec, Jambrovi (83. Saka ), Leva i Danijel (81. Kova i ), Gori anec, Jurovi , Na , trener: Boris or evi Žu karton: Kirec (Bratstvo)

DRAVA - VENERA PMP 3-2 (2-0) KURŠANEC. Igralište: NK Drava. Suci: Božidar Jura i , Renato Vuk, Elvir Bašek. Delegat: Dragu n Borko Strijelci: 1-0 Dombaj (2), 2-0 Gori anec (37-11m), 2-1 Dove er (53), 3-1 Carevi (53), 3-2 Pintari (80-11m) DRAVA: Ivkovi , Bezek, Šol, Vuk, Mar n evi (64. Zanjko Marin), Carevi M, Dombaj, Caravi B., Medved (70. Zanjko D), Gori anec, Jaluši , trener: Kris jan Varga VENERA: Srnec, Gori anec, Pintari , Marodi, Ceilinger, Škvorc, Ciglari (75. Miljan i ), Kerman, Škvorc, Dove er, alopek (46. uran), trener: Vladimir Bartoli Žu kartoni: Carevi , Vuk (Drava); Škvorc (Venera)

MURA - STRAHONINEC 2-0 (1-0) HLAPI INA. Igralište: SRC Oleti Radovan-Ratko. Suci: Zoran Hajdinjak, Mario Pintari , Antun Koruni Strijelci: 1-0 Breznik (43), 2-0 Varga (58) MURA: Tkalec, Lipovi , Novak, Jurovi , Braniša (83. urin), Stojko, Bašnec (75. Horvat), Stojko, Telebuh (33. Vinko), Varga, Breznik (86. Šardi), trener: Dražen Novak STRAHONINEC: Božak, Višnjari , Zobec (46. Fu ko), Kolar, Mar ec, Vrbanec, Kopjar, Drabi (46. Kova i ), Vuruši , Žerjav, Žnidari (83. Kuqi), trener: Dragu n Vabec Žu kartoni: urin (Mura); Vrbanec, Zobec (Strahoninec)

PLAVI 1975 - BRATSTVO (P) 2-2 (0-2) PREKOPA. Igralište: RSC Plavi. Suci: Ante Begovi , Casimir Rodrigue, Filip Jurman. Delegat: Miljenko Medved Strijelci: 0-1 Poto nik (19), 0-2 Škvorc (45-11m), 1-2 Boži (57-11m), 2-2 Korošec (60) PLAVI: Karlov ec, Novak D., Fic, Korošec, Boži , Škvorc, Gre (31. Ole M), Vukovi , Novak S., Škvorc D., Kova , trener: Jerko Petran BRATSTVO: Jambrovi , ekunec (82. Kelneri ), Kova i D, Škvorc, Poto nik, abradi, Kova i , Novak M., Novak B., Trupkovi (70. Kelner), Balog (80. Kova i L), trener: Bojan Novak Žu kartoni: Karlov ec, Kova , Novak, Škvorc (Plavi); Škvorc, ekunec, Kova i , Trupkovi (Bratstvo)

SLOBODA - JEDINSTVO 4-5 (3-1) MIHOVLJAN. Igralište: Ciglena. Suci: Darijan Zadravec, Valen no Kantoci, Denis Fic. Delegat: Željko Štefanac Strijelci: 1-0 Lukman (6), 2-0 Tremski (19), 3-0 Mu i (22), 3-1 Popovi (45), 3-2 Popovi (54), 3-3 Tkal ec (64), 3-5 Piska (73), 4-5 Belše (90) SLOBODA: Šalamon, Belše, Bubek, Tisaj, alopa, Bel (76. Želježnjak), Tremski, Lukman, Sovar, Culjak, Mu i , trener: Damir Vrbanec JEDINSTVO: Habek, Jaluši , Filipovi , Tkal ec, Fras, Rešetar, Piska , or evi (80. Plevnjak), Novak, Popovi , Kapeš, trener: Mladen Rešetar Žu kartoni: Bel, alopa (Sloboda); Popovi , Rešetar, Jaluši , Piska (Jedinstvo)

PLAVI - JEDINSTVO (GM) 2-0 (0-0) PEKLENICA. Igralište: Pocurke. Suci: Robert Radek, Branko Bacinger, Boško Martan. Delegat: Dragu n Hozjak.

Strijelci: 1-0 Mikuli (63), 2-0 Trstenjak (77) PLAVI: Kuzma, Škvorc S., Trupkovi , Škvorc J., Žganec, Drk (46. Antokovi ), Vugrinec (23. Ratajec), Nerer, Cilar (56. Cerovec), Trstenjak, Mikuli (82. Novak), trener: Robert Glavina JEDINSTVO: Ter, Krumpi S., Vuk (66. Novak D), Plantak, Fujs, Mikulan (82. Krumpi M), Ladi , Novak M., Horvat, Tr njak, Kocen, trener: Roman Tr njak Žu kartoni: Fujs, Ladi (Jedinstvo)

Me imurec uvjerljiv na gostovanju u Zebancu, u Mihovljanu u pravoj “kiši” golova slavili gosti Sa po dva zgoditka u svakom poluvremenu su doma ine «zamrzli» na minus 4. Darijan Treska je zapo eo seriju gostuju ih zgoditaka u 14. minu . Sedam minuta kasnije strijelac je bio Jurica Bajzek. On je u drugom poluvremenu u 73. minu povisio svojim drugim zgoditkom vodstvo Me imurca na 3-0. Kona nih 4-0 djelo je Dejana Ivanuše šest minuta prije kraja utakmice. U Mihovljanu u pravoj «kiši» zgoditaka slavili gos . Doma a Sloboda imala je u 22. minu vodstvo od 3-0. Strijelci su redom bili Deni Lukman, Denis Tremski i Davor Mu i . Jedinstvo u 45. minu smanjuje zgoditkom Mišela Popovi a na 3-1. U drugom poluvremenu Gos iz Novog Sela na Dravi dolaze do vodstva od 5-3. Još dva, a ukupno tri zgoditka pos že Mišel Popovi . Uz njega strijelci za goste bili su još Robert Tkal ec i Bruno Piska . Sloboda je tek u 90. uspjela zgoditkom Patrika Belšea ublaži doma i poraz na 5-4. Što su doma i primili pet zgoditaka zaslužan je i vratar Stephan Šalamon. Kod rezultata 3-2 za doma e u 62. minu pomo ni sudac Kantoci zaustavlja zbog zale a jedan napad doma ih u izglednoj prigodi za pos i zgoditak, a navija i nakon toga ne prestaju sa vrije anjem.Plavi bolji od Jedinstva. Nakon prvog dijela gos iz Gornjeg Mihaljevca bili su bolji, ali što im to vrijedi kad nisu uspjeli pos i zgoditak. Doma i Plavi u drugom dijelu sa dva zgoditka u 63. minu Nenada Mikuli a i u 77. minu Darka Trstenjaka dolaze do zaslužene pobjede od 2-0. Samo dvojica opomenutih igra a i to iz redova gostuju e mom adi. Mura sve bolja. Novu i to doma u pobjedu upisali su pro v Strahoninca. Gos su se do kraja prvog poluvremena dobro držali, ali su doma i dvije minute prije odlaska na odmor zgoditkom Denisa Breznika poveli sa 1-0. Potvrda Murine pobjede uslijedila je u 58. minu zgoditkom Saše Varga. Bez pobjednika u Savskoj Vesi. Mirnih i korektnih prvih 45 minuta. U drugom dijelu puno življe i žustrije. Doma e Bratstvo je u 57. minu ostalo bez Gorana Vuruši a koji je dvije opomene zaradio u roku od pet minuta. Nova briga za doma e nastala je u 64. minu kada je

sudac utakmice Nino Škrobar za goste iz Trnovca dosudio kazneni udarac. Takvom njegovom odlukom se nije pomirio Goran Hižman pa je obim rukama u predjelu prsiju odgurnuo suca Škrobara i zaradio isklju enje. Gos su preko Romana Libera realizirali kazneni udarac i tako s gli do vodstva od 1-0. Nakon što je i Trnovec u 84. minu ostao bez Zlatka Novaka koji je isklju en zbog druge opomene Bratstvo je minutu kasnije zgoditkom Saše Vidovi a koji je nešto ranije ušao u igru poravnalo rezultat na kona nih 1-1.U Štrukovcu Hajduk sve riješio za šest minuta. Za goste iz Malog Mihaljevca poguban je bio period od 17. do 23. minute kada su primili tri zgoditka. Dva je pos gao za doma e Viktor Žganec, a jednog kapetan mom adi Marko Debelec.

I u Štrukovcu je drugo poluvrijeme bilo nervoznije i to sa obje strane.

Delegat utakmice Vlado Soka zamjera sucu utakmice Petru Ruži u da se «izgubio». Nije adekvatno sankcionirao sva nešportska ponašanja, a u 72. minu je trebao gos ma isklju i Vedrana Kova i a.

Naime, u toj minu su oni tražili kazneni udarac kojeg je sudac Ruži kompenzirao za ranije u toj akciji ne dosu eni prekršaj nad doma im obrambenim igra em. Gos su ipak u 90. minu uspjeli ublaži poraz na 3-1 zgoditkom Brune Mesari a. Napredak upisao drugu pobjedu.

Gos iz Jurovca su jekom prvog dijela bili bolji, ali ništa od zgoditka.

U drugom dijelu Mišel Bistrovi sa dva solo prodora u 50. i 75. minu doma inu donosi tri boda. Jedan opomenu igra i to dvije minute prije kraja utakmice iz redova mom adi Bratstva. U Kuršancu doma ini slavili. Ve nakon prvog dijela Drava je zgodicima Tomislava Dombaja iz igre i Nikole Gori anca iz kaznenog udarca imala vodstvo od 2-0. Po etkom drugog dijela u 53. minu nadu Veneri dao je Siniša Dove er smanjenjem rezultata na 2-1. No, Mario Carevi u 75. minu pokušava svojim zgoditkom riješi dvojbe oko pobjednika u ovom susretu. Nakon Drave i Venera ima kazneni udarac i to u 80. minu kojeg je za kona nih 3-2 realizirao Mario Pintari .

BRATSTVO - TRNOVEC 1-1 (0-0)

LISTA STRIJELACA 13 zgoditaka – Darijan Treska (Me imurec) 10 zgoditaka – Mišel Popovi (Jedinstvo NSD) 9 zgoditaka – Bojan Kregar (Me imurec), Denis Vuruši (Strahoninec), Samuel Novak(Jedinstvo NSD), Dejan Na (Bratstvo J) 8 zgoditaka – Dražen Kapeš (Jedinstvo NSD), Daniel Novak (Bratstvo SV), Davor Mu i (Sloboda M) 7 zgoditaka – Tomica Nerer (Plavi Pek.) 6 zgoditaka – Bruno Piska (Jedinstvo NSD), Bruno Mesari (Mali Mihaljevec), Jurica Bajzek (Me imurec) 5 zgoditka – Mario Vidovi (Bratstvo SV), Nino Kopjar (Strahoninec), Goran Lipovi (Mura), Nikola Petri (Trnovec), Jurica Škvorc (Plavi Pek.), David Gori anec (Bratstvo J), Nikola Gori anec (Drava K)

Parovi 12. kola: Jedinstvo (NSD) - Jedinstvo (GM), Bratstvo (J) - Plavi (Pek.), Strahoninec - Napredak, Mali Mihaljevec - Mura, Trnovec - Hajduk (Š), Venera PMP - Bratstvo (SV), Me imurec Drava (K), Sloboda (M) - Zebanec

SAVSKA VES. Igralište: NK Bratstvo. Suci: Nino Škrobar, Jurica Tizaj, Danijel Ko ila. Delegat: Stjepan Talan Strijelci: 1-0 Cerovec (64-11m), 1-1 Miko (85) BRATSTVO: Lajtman, Zlatarek, Srnec, Horvat (71. Cerovec), Novak (68. Vidovi ), Hižman, Vlahov, Fu ko (81. Kocijan), Horvat S (75. Horvat F), Vidovi (75. Zorkovi ), Vuruši , trener: Daniel Novak TRNOVEC: Košak, Novak, Periši , Herceg (65. eh), Flac (72. Kova i ), Planinc, Bacinger, Petri (81. Tomaši ), Miko, Pintari , Liber, trener: Kris jan Kiri Žu kartoni: Bacinger, Periši (Trnovec) Crveni: Vuruši , Hižman (Bratstvo); Novak (Trnovec)

HAJDUK-VINDIJA - M.MIHALJEVEC 3-1 (3-0) ŠTRUKOVEC. Igralište: NK Hajduk. Suci: Petar Ruži , Patrik Kolari , Alen Pancer. Delegat: Vlado Soka Strijelci: 1-0 Žganec (17), 2-0 Žganec (19), 3-0 Debelec M (23), 3-1 Mesari (90) HAJDUK: Jurovi , Žganec, Hrženjak D., Vrbanec, Ma ari M., Jambroši , Mikulaj (46. Periši ), Debelec M., Debelec G., Hrženjak L., Ma ari J., trener: Darko Rob MM: Babi , Hamer, Trupkovi , Bes jani , Šol (76. anadi), Mesari P., Varga, Varši (46.

Posavec), Mesari B., Kova i , Pušar, trener: Marko Tadi Žu kartoni: Vrbanec, Hrženjak L (Hajduk); Trupkovi , Kova i , Bes jani (MM)

OPOMENUTI IGRA I BRATSTVO (J) – Dominik Kirec (4719) TRNOVEC – Bojan Bacinger (417), David Periši (5860) JEDINSTVO (GM) – Mario Fujs (3178), Mihael Ladi (107) DRAVA (K) – Mario Carevi (2648), Nenad Vuk (4827) HAJDUK VINDIJA – Dino Vrbanec (2144), Lovro Hrženjak (3029) STRAHONINEC – Tomica Zobec (1439), Nikola Vrbanec (1405) MALI MIHALJEVEC – Nenad Trupkovi (2340), Vedran Kova i (5225), Dino Bestijani (2345) SLOBODA (M) – Dino Bel (2441), Goran alopa (2427) MURA – Roko urin (588) ZEBANEC – Ma ja Grabar (4559) ME IMUREC – Lino Kozina (197) JEDINSTVO (NSD) – Mišel Popovi (6964), Davor Rešetar (365), Mar n Jaluši (3346), Bruno Piska (9521) VENERA PMP – Ma ja Škvorc (9663)

DISCIPLINSKI KUTAK BRATSTVO (SV) – Goran Vuruši (25) po l. 50. DP HNS-a 1 (jedna) utakmica Goran Hižman (2480) po l. 59. DP HNS-a 6 (šest) mjeseci TRNOVEC – Zlatko Novak (9153) po l. 50. DP HNS-a 1 (jedna) utakmica Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: VENERA PMP – Ma ja Škvorc (9663) JEDINSTVO (GM) – Mario Fujs (3178) SLOBODA (M) – Goran alopa (2427) ZEBANEC – Ma ja Grabar (4559) STRAHONINEC – Nikola Vrbanec (1405), Tomica Zobec (1439) TRNOVEC – Bojan Bacinger (417)

TABLICA 1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

ME IMUREC JEDINSTVO (NSD) SLOBODA (M) PLAVI MURA BRATSTVO (SV) STRAHONINEC HAJDUK (Š) JEDINSTVO (GM) BRATSTVO (J) M. MIHALJEVEC DRAVA (K) TRNOVEC NAPREDAK ZEBANEC VENERA PMP

11 11 11 11 11 11 11 11 11 11 11 11 11 11 11 11

9 8 6 6 6 4 5 5 5 4 4 4 2 2 2 2

1 1 2 2 0 5 2 2 0 2 2 2 4 1 1 1

1 2 3 3 5 2 4 4 6 5 5 5 5 8 8 8

39 – 11 42 – 17 28 – 20 23 – 21 18 – 12 23 – 19 19 – 17 19 – 24 16 – 23 23 – 19 17 – 17 19 – 22 15 – 25 10 – 26 7 – 24 10 – 31

28 25 20 20 18 17 17 17 15 14 14 14 10 7 7 7

1. studenoga 2013.

11. kolo III. ŽNL MNS - istok TRNJE - EKO 0-6 (0-3) SVETI JURAJ U TRNJU. Igralište: NK Trnje. Suci: Damir Ma ari , Dražen Horvat, Boris Jakovljev. Delegat: Miroslav Glavina Strijelci: 0-1 Gori anec (30), 0-2 Pavlic (33), 0-3 Gori anec (35), 0-4 Rudi ki (63), 0-5 Gori anec (67), 0-6 Bermanec (70) TRNJE: Kolar, Habuš (46. Tišljari ), Strahija (60. Kozar), Vadlja, Bistrovi (85. Matkovi M), Hrži (19. Pandur), Kolari (60. Grana r), Matkovi I., Radi , Vargec, Stankov, trener: Franjo Jan ec EKO: Juras, Novak, Horvat, Opa ak, Višnji , Balog, Gori anec, Pavlic, Bermanec (71. Ivanuši ), Mihaljkovi , Rudi ki, trener: Zlatko Novak Žuti kartoni: Matkovi , Stankov, Vargec (Trnje); Mihaljkovi (Eko)

BUDU NOST - OTOK 3-1 (2-1) MIKLAVEC. Igralište: Trate. Suci: Marijan Duman i , Mario Sukanec, Robert Kolari . Delegat: Zvonko Novakovi Strijelci: 0-1 Šimec (10), 1-1 Berdin (20), 2-1 Berdin (30), 3-1 Okreša (46) BUDU NOST: Varga, Babi (66. David), Novak, Lisjak, Zadravec, Berdin T, Antolovi M., Fažon (89. Antolovi L), Berdin V., Drk (85.

Jurši ), Okreša, trener: Boris Radikovi OTOK: Vlah, Kalšan (77. Božek V), Jankulija, Novak Z., Karabojev (40. Pata a), Blažin i D., Šimec, Kalšan (79. Božek D), Blažin i M., Ko iš, Novak J (61. Gorupi ), trener: Ivica Kalšan Žu kartoni: Okreša, Drk, Novak I. (Budu nost); Karabojev, Novak J., Blažin i , Božek (Otok) Crveni: Blažin i D (Otok)

DRAŠKOVEC - JADRAN 3-0 (1-0) DRAŠKOVEC. Igralište: Zeleniš e. Suci: Dražen Šajnovi , Siniša Luka i , Ivan Sermek. Delegat: Davor Drvenkar Strijelci: 1-0 Kocijan (20), 2-0 Lon ari (73), 3-0 Kocijan (79) DRAŠKOVEC: Taradi, Bermanec (68. Kavran), Židov (51. Lon ari ), Jambrovi , Matja i (80. Ko iš), Vujasinovi , Slavi ek (80. Branovi ), Kocijan, Ribi , trener: Dario Kova JADRAN: Kameni , Zadravec (71. Jan ec), Kresinger (82. Trupkovi ), Zagorec, Novak, Korent, Lon ari (68. Zadravec), Štampar, Makar, Lehkec (82. Antonovi ), Mlinari , trener: Bruno Matotek Žuti kartoni: Židov, Vujasinovi , Mlinari (Draškovec); Makar (Jadran)

11. kolo III. ŽNL MNS - zapad MLADOST - DINAMO (Ž) 1-0 (0-0) SELNICA. Igralište: Kara a. Suci: Dario Vel i, Dino Vel i, Edvin Zobec.

Delegat: Antun Mesari Strijelac: 1-0 Stojko (70) MLADOST: Vran i , Vinko, Novosel, Polanec, Leva i , Stojko, Š avni ar, Polanec (83. Škvorc), Tuksar (77. Ko ila), Radikovi , Živ ec (60. Bogdan), trener: Marijan Mohari DINAMO: Novak, Murk (75. Hunjadi), Thes, Radek, Bistrovi , Balog (46.

Buhin), Fric, Brdar, Šparavec, Maje , Podvezanec (65. Hu nec), trener: Tomislav Šari Žu kartoni: Radikovi (Mladost); Šparavec, Buhin (Dinamo) Crveni: Maje (Dinamo)

SLOGA - HAJDUK (B) 6-1 (2-1) ŠTRIGOVA. Igralište: NK Sloga. Suci: Damir Aldi , Filip Aldi , Matej Mesari .

Delegat: Josip Lesjak Strijelci: 1-0 Šoštari (18), 1-1 Cirkven i (36), 2-1 Šoštari (45), 3-1 Šoštari (75), 4-1 Mlinari (80), 5-1 Bogdan (83), 6-1 Šoštari (90) SLOGA: Rojko, Novak Damir (64. Žižek), Bogdan (84. Lesjak), Novak Dejan, Jambrovi , Rob (84. Žižek), Gori anec, Smolkovi (86. Raus), Šoštari , Sen ar, Mlinari (82. Kamerlin), trener: Smiljan Jambrovi HAJDUK: Horvat I., Sen ar, Marciuš (46. Šego), Gregorin i Z (20. Šimunkovi ), Horvat M (90. Perko), Kolar, Novak, Cirkven i , Ciglari (84. Krnjak), Domini , trener: Mario Zaspan Žu kartoni: Mlinari , Jambrovi , Bogdan (Sloga); Sen ar, Domini (Hajduk) Crveni: Šimunkovi (Hajduk)

ZASADBREG - OMLADINAC (M) 4-1 (2-0) ZASADBREG. Igralište: NK Zasadbreg. Suci: Dino Horvat, Franjo Horvat, Mladen eke. Delegat: Alojz Kopasi Strijelci: 1-0 Šajnovi (26), 2-0 Zeli (28), 2-1 Leva i (47), 3-1 Rodinger Filip (51-11m), 4-1 Rodinger Filip (54-11m) ZASADBREG: Novak, Šajnovi , Hatlak (70. Rožman), Kozjak (77. Perho Ma ja), Galovi , Rodinger Florijan, Dunjko, Rodinger Filip, Horvat Dino, Zeli , Lukman, trener: Dražen Novak OMLADINAC: Murk, Vrbanec B, Leva i D., Lukman, alopa, Posavec (66.

Bedi ), Rudni ki, Dragovi , Leva i , Vrbanec A., Šafari (46. Januši ), trener: Branko Zebec Žu kartoni: Rodinger Filip, Lukman, Kozjak, Novak (Zasadbreg); Leva i , Rudni ki (Omladinac) Crveni: Horvat Dino (Zasadbreg); Leva i (Omladinac)

VU ETINEC - D.KONCOV AK 0-0 BREZJE. Igralište: Hrastje. Suci: Damir Klari , Vlado Blaži , Stjepan Novak.

Delegat: Josip Baksa VU ETINEC: Kocijan, Ambruš T., Vabec L., Ambruš I., Vabec I., Levec, Škvorc, Ambruš E., Rešetar (70. Petri evi David), Vabec R., Novak, trener: Slavko or evi D.KONCOV AK: Novak, Vukovi (52. Sklepi M), Koraj, Smodiš Ž, Horvat, Sklepi A (70. Flac), Smodiš S. (82. Špilak), Stajnko (70. Pintari ), Gori anec, Flac, Turk, trener: Tine Špilak Žu kartoni: Ambruš E., Vabec I (Vu e nec); Sklepi (DK)

III. ME IMURSKA LIGA – ISTOK

Budu nost iz Miklavca jesenski prvak Dobro su gos iz Otoka krenuli u derbi koji je odlu ivao o jesenskom prvaku. Poveli su u 10. minu zgoditkom Velimira Šimeca. Vinko Berdin sa dva zgoditka u 20. i 30. minu preokre e vodstvo u korist doma ina. Samo što je po elo drugo poluvrijeme u 46. minu kona nih 3-1 za Budu nost postavlja Ivica Okreša. Otok je u 79. minu ostao bez Denisa Blažin i a koji je zbog dvije opomene zara ene u razmaku od samo sedam minuta isklju en iz igre. Tri doma a, a e ri gostuju a opomenuta igra a. Draškovec u drugom poluvremenu potvrdio doma u pobjedu. Najbolji strijelac ove lige Milan Kocijan u 20. minu prvi je zatresao mrežu Jadrana. Tek pred kraj utakmice doma i su uspjeli slomi otpor žilavih gos ju iz Štefanca. Petar Lon ari strijelac je za 2-0 u 73. minu , a kona nih 3-0 za Draškovec svojim drugim zgoditkom na utakmici postavlja Milan Kocijan šest minuta kasnije. Tri doma a opomenuta igra a, a jedan gostuju i.Šes ca Eka u Svetom Jurju u Trnju. Po tri su zgoditka u svakom poluvremenu gos iz Svetog Križa podarili svojim doma inima. Goran Gori anec trostruki strijelac. Po jednom su mrežu Ivana Kolara tresli Karlo Pavlic, Dino Rudni ki i Karlo Bermanec. Tri doma a, a jedan gostuju i opomenu igra . Mladost bolja od Torpeda. U Dekanovcu uz devet pos gnu h zgoditaka, sedam opomenu h igra a, dva doma a, a pet gostuju ih i dvojica isklju enih, po jedan kod svake mom adi. Ve u prvom poluvremenu gledatelji su vidjeli pet zgoditaka. Od toga dva iz kaznenih udaraca. Svaka je mom ad imala po jedan. Doma a Mladost prva je u 10. minu zgoditkom Željka Hajdarovi a iz kaznenog udarca povela. Damjan Šol u 18. minu poravnava na 1-1.

Novo doma e vodstvo uslijedilo je u 29. minu zgoditkom Marijana Jakši a. U 32. minu Torpedo ima kazneni udarac, a Dragan Tuksar ga realizira za 2-2. Pet minuta prije kraja prvog dijela drugi zgoditak Marijan Jakši a za vodstvo Mlados od 3-2. Fizioterapeut Mladosti Slavko Tomašek nije do ekao na klupi poluvrijeme jer ga je sudac utakmice Lozi udaljio s klupe zbog u estalog negodovanja na njegove odluke. Nikola Zrna doma e vodstvo u 55. minu povisuje na 4-2. Drugi puta

se u strijelce za 4-3 upisuje Damjan Šol u 61. minu . U 77. minu gos smatraju da su ošte eni za ne dosu eni kazneni udarac, a još su u toj prigodi ostali bez Dragana Tuksara koji je zbog druge opomene isklju en iz igre. Naime, nezadovoljan odlukom Lozi a uhva o je loptu rukom i zaradio tu drugu opomenu. No, to mu nije bilo dovoljno ve je po isklju enju nastavio vrije a Lozi a. I Nikola Zrna je dvostruki strijelac u 79. minu za sada vodstvo Mlados od 5-3. Dario Majeri doma oj Mlados svojim zgoditkom u 82. minu donosi kona nih 6-3. Delegat utakmice Vlahek u svom izvješ u «kudi» Lozi a da baš nije blistao u procjeni dosu ivanja prekršaja.

Kako za doma e, tako i za goste.

LISTA STRIJELACA 12 zgoditaka – Milan Kocijan (Draškovec) 11 zgoditaka – Vinko Berdin (Budu nost M) 9 zgoditaka – Dino Rudni ki (Eko) 8 zgoditaka – Dragu n Drk (Budu nost M), Ivan Radi (Trnje) 7 zgoditaka – Mihael Fažon (Budu nost M), Dejan Ko iš (Otok) 6 zgoditaka – Leon Branilovi , Matej Pozderec (Borac DH),Velimir Šimec, Denis Blažin i (Otok), Damjan Šol (Torpedo) 5 zgoditaka – Nikola Zrna (Mladost D), Marko Jalšovec (Radni ki), Dragan Tuksar (Torpedo), Ivica Okreša (Budu nost M) 4 zgoditaka – Marko Mlinari (Draškovec), Stjepan Mavrin, Marijan Gelo (Radni ki), Bojan Mihaljkovi , Karlo Bermanec (Eko)

TABLICA 1. BUDU NOST (M)

9

8

0

1 39 – 11 24

2. DRAŠKOVEC

9

7

1

1 25 – 13 22

3. OTOK

9

7

0

2 31 – 12 21

4. RADNI KI

9

5

0

4 26 – 18 15

5. EKO (-3)

9

5

0

4 29 – 19 12

6. TRNJE

9

3

0

6 14 – 41

9

7. TORPEDO

9

2

2

5 20 – 30

8

8. BORAC (DH)

9

2

2

5 16 – 27

8

9. MLADOST (D)

9

2

1

6 16 – 32

7

9

1

0

8 11 – 24

3

10. JADRAN

OPOMENUTI IGRA I JADRAN – Tomas Makar (2714) BUDU NOST (M) – Ivica Okreša (935), Dragu n Drk (2370), Ivan Novak (3665) TRNJE – Ivan Matkovi (5192), Siniša Stankov (1951), Jurica Vargec (5102) TORPEDO – Dragan Tuksar (4958), Andrej Fran i (3676), David Mun ar (5691), Perica Jambroši (5464), Lucijan Pintari (298) MLADOST (D) – Marijan Jakši (835), Stjepan Žerjav (1890) EKO – Bojan Mihaljkovi (3119) OTOK – Žahangir Karabojev (4186), Jasmin Novak (1638), Miljenko Blažin i (2859), Dino Božek (491) DRAŠKOVEC – Filip Židov (801), Tin Vujasinovi (9694), Marko Mlinari (820)

MLADOST - TORPEDO 6-3 (3-2) DEKANOVEC. Igralište: Berek. Suci: Jasmin Lozi , Mario Horvat, Želimir Bertovich. Delegat: Antun Vlahek Strijelci: 1-0 Hajdarovi (10-11m), 1-1 Jakši (18), 2-1 Jakši (29), 2-2 Tuksar D (32), 3-2 Jakši (40), 4-2 Zrna (55), 4-3 Šol (61), 5-3 Zrna (79), 6-3 Majeri (82) MLADOST: Ciceli J. (82. Feldi), Majeri M, Kolari , eh, Žerjav S., Ciceli A., Brez, Jakši , Hajdarovi (82. Žerjav J), Zrna (80. Majeri D), Hajdarovi , trener: Renato Ciceli TORPEDO: Herceg, David, Jambroši , Mun ar, Fran i , Novak, Tuksar N., Tuksar D., Šol , Pintari , Strojko, trener: Leonard Sanjkovi Žu kartoni: Jakši , Žerjav S (Mladost); Tuksar D., Fran i , Mun ar, Jambroši , Pintari (Torpedo) Crveni: Tomašek (Mladost), Tuksar N (Torpedo)

DISCIPLINSKI KUTAK TORPEDO – Nikola Tuksar (3289) po l. 50. i 53/a DP HNS-a 3 (tri) utakmice OTOK – Denis Blažin i (3091) po l. 50. DP HNS-a 1 (jedna) utakmica Zbog tre e opomene pravo nastupa u prvom proljetnom kolu nemaju: DRAŠKOVEC – Filip Židov (801) BORAC (DH) – Matej Pozderec (2000) TORPEDO – Perica Jambroši (5464) JADRAN – Tomas Makar (2714) BUDU NOST (M) – Dragu n Drk (2370) OTOK – Jasmin Novak (1638), Miljenko Blažin i (2859), Dino Božek (491)

III. ME IMURSKA LIGA – ZAPAD

TABLICA

Sloga Štrigova i Pobjeda bodovno poravnati na kraju jeseni Kako službeno nema jesenskog prvaka, a me usobno su te dvije mom adi odigrale neriješeno zbog bolje ukupne gol razlike Sloga je na elu ljestvice.

Iz Štrigove Hajduk ispra en šes com. Kod Sloge etverostruki strijelac David Šoštari . Uz njega još su za doma e zabili Nino Mlinari i Davor Bogdan. Gos iz Brezja taj su jedan zgoditak pos gli preko Bojana Cirkven i a u 36. minu kada su poravnali na 1-1 i nakon toga stali.

Hajduku je još u 76. minu isklju en Luka Šimunkovi zbog vrije anja suca utakmice Damira Aldi a. Pobjeda popravila gol razliku na Paragu. Dobro se Parag u prvih 45 minuta držao kada je gubio 3-1. U 21. minu su imali 1-1, a strijelac za jedini zgoditak Paraga na utakmici bio je Mar n Oršoš. U drugom dijelu gos iz Gornjeg Hraš ana poja ali su gas i dolaze do visoke pobjede od 10-1. e ri je zgoditka pos gao njihov najbolji strijelac Miljenko Bistrovi , od toga jednog iz kaznenog udarca, tri Dalibor Kresinger, a po jedan Goran Lon ari , Dino Tkal ec i Ma ja Gavez iz drugog opravdano dosu enog kaznenog udarca. Dvojica opomenu h igra a i to iz mom adi Pobjede. Vu e nec otkinuo bod Donjem Koncov aku.

Pred oko 150 gledatelja jedni i drugi su uvali svoju mrežu u emu su i na kraju uspjeli. Utakmica sa jako malo prigoda jer se igralo izme u dvaju kaznenih prostora.

LISTA STRIJELACA 21 zgoditak – David Šoštari (Sloga Š) 16 zgoditaka – Tomislav Šafari (Omladinac M), Miljenko Bistrovi (Pobjeda) 15 zgoditaka – Bojan Cirkven i (Hajduk B) 11 zgoditaka – Miroslav Horvat (Donji Koncov ak), Nino Mlinari (Sloga Š) 10 zgoditaka – Filip Rodinger (Zasadbreg 77) 9 zgoditaka – Matej Sen ar (Sloga Š), Nikola Vukovi (Donji Koncov ak) 8 zgoditaka – Marko Koroši (Zasadbreg 77) 7 zgoditaka – Bojan Novak (Bratstvo P), Davor Bogdan (Sloga Š) 6 zgoditaka – Vedran Novak (Vu e nec), Rajko Dragovi (Omladinac M), Alen Korošec (Plavi 1975), Dalibor Kresinger (Pobjeda) 5 zgoditaka – Gabrijel Hošpel (Mladost S), Dario Golub (Pobjeda) 4 zgoditka – Marko Januši , Vlado Dodlek, Filip Leva i (Omladinac M), Goran Krišto , Smiljan Jambrovi (Sloga Š), Deni Kova (Pobjeda), Zlatko Oršuš (Parag), Marino Mili evi , Krešimir Maje (Dinamo Ž), Sandro Novak, Nenad Gregorin i (Hajduk B)

Donji Koncov ak je ovim neriješenim ishodom na gostovanju ispao iz utrke za jesenski naslov. Igralo se dosta fer jer su samo trojica igra a bila opomenuta i to u drugom poluvremenu.. Zasadbreg 77 bolji od Omladinca. Ve za pola sata igre doma i zgodicima Igora Šajnovi a i Roka Zeli a imaju vodstvo od 2-0, iako su od 14. minute igrali bez isklju enog Dinija Horvata koji je isklju en zbog dvije opomene. Obje zbog preoštrog starta. Samo što je po elo drugo poluvrijeme u 47. minu Filip Leva i smanjuje doma e vodstvo na 2-1. I gos iz Ma kovca ostaju bez igra a. Dražen Leva i je isklju en zbog druge opomene tako da su sada mom adi broj ano izjedna ene. Potom Zasadbreg 77 u roku od tri minute od 51. do 54. ima dva kaznena udarca koje za kona nih 4-1 realizira Filip Rodinger. e ri doma a, a dva gostuju a opomenuta igra a.

Mladost jesno do pobjede nad Dinamom. Imali su doma i nekoliko izglednih prigoda, ali je gostuju i vratar Stjepan Novak u nekoliko navrata vrlo dobro reagirao. No, u 70. minu bio je nemo an kad je Mladost s gla do zgoditka kojeg je za pobjedu od 1-0 pos gao Nikola Stojko.

Deset minuta kasnije Dinamo je ostao bez Krešimira Maje a koji je namjerno u lice bacio loptu doma em igra u.

Jedan doma i, a tri gostuju a opomenuta igra a.

U Prekopi-Bukovcu svakoj mom adi po jedno poluvrijeme. Prvi su dio gos iz Preseke bili bolji kada su zgodicima Luke Poto nika iz igre i Emanuela Škvorca iz kaznenog udarca imali vodstvo od 2-0. Doma i Plavi 1975 gostuju e su vodstvo u drugom poluvremenu uspjeli s i. Prvo je na 2-1 smanjio iz kaznenog udarca Jasmin Boži , a za bod na 2-2 poravnao u 60. minuti Alen Korošec lijepim zgoditkom sa oko 35 metara udaljenos . Me loptu za pobjedu imali su doma i u 75. minu iz kaznenog udarca, no vratar Bratstva Radovan Jambrovi je bio uspješniji. Po e ri opomenuta igra a u svakoj mom adi.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

SLOGA (Š) POBJEDA D. KONCOV AK ZASADBREG 77 MLADOST (S) VU ETINEC HAJDUK (B) PLAVI 1975 OMLADINAC (M) -1 BRATSTVO (P) DINAMO (Ž) PARAG

11 11 11 11 11 11 11 11 11 11 11 11

9 9 8 8 6 5 4 4 3 2 1 0

1 1 2 0 0 2 2 2 2 2 0 0

1 1 1 3 5 4 5 5 6 7 10 11

66 – 13 46 – 14 35 – 16 39 – 16 16 – 18 20 – 19 33 – 24 22 – 27 40 – 23 18 – 51 16 – 62 12 – 90

28 28 26 24 18 17 14 14 10 8 3 0

DISCIPLINSKI KUTAK ZASADBREG 77 – Dino Horvat (311) po l. 50. DP HNS-a 1 (jedna) utakmica DINAMO (Ž) – Krešimir Maje (4221) po l. 57. DP HNS-a 3 (tri) utakmice OMLADINAC (M) – Dražen Leva i (2636) po l. 50. DP HNS-a 1 (jedna) utakmica HAJDUK (B) – Luka Šimunkovi (5393) po l. 53/a DP HNS-a 2 (dvije) utakmice Zbog tre e opomene pravo nastupa u prvom proljetnom kolu nemaju: BRATSTVO (P) – Emanuel Škvorc (5282), Dajan ekunec (205), Dominik Kova i (3190), Siniša Trupkovi (3174) MLADOST (S) – Gabriel Radikovi (7121) ZASADBREG 77 – Milan Novak (2621) OMLADINAC (M) – Filip Leva i (6021) VU ETINEC – Edvin Ambruš (111), Ivan Vabec (3886) POBJEDA – Dalibor Kresinger (413), Dario Golub (160) SLOGA (Š) – Davor Bogdan (3769) HAJDUK (B) – Hrvoje Sen ar (1339)

OPOMENUTI IGRA I DINAMO (Ž) – Marko Brdar (8063), S ven Šparavec (4158), Franjo Buhin (635) BRATSTVO (P) – Dajan ekunec (205), Emanuel Škvorc (5282), Dominik Kova i (3190), Siniša Trupkovi (3174) VU ETINEC – Ivan Vabec (3886), Edvin Ambruš (111) POBJEDA – Dalibor Kresinger (413), Dario Golub (160) OMLADINAC (M) – Filip Leva i (6021), Neven Rudni ki (2532) PLAVI 1975 – Siniša Karlov ec (3746), Simon Kova (3720), Saša Novak (2838), Marko Škvorc (4749) DONJI KONCOV AK – Aleksandar Sklepi (1529) MLADOST (S) – Gabrijel Radikovi (7121) ZASADBREG 77 – Zoran Lukman (53), Petar Kozjak (3018), Filip Rodinger (2618), Milan Novak (2621) HAJDUK (B) – Hrvoje Sen ar (1339), Denis Domini (3938) SLOGA (Š) – Nino Mlinari (2398), Smiljan Jambrovi (3761), Davor Bogdan (3769)

PARAG - POBJEDA (GH) 1-10 (1-3) PRESEKA. Igralište: Zelena. Sudac: Dominik Mihoci. Delegat: Dino Jambrovi Strijelci: 0-1 Bistrovi (9), 1-1 Oršoš M (21), 1-4 Bistrovi (24-11m, 34, 60), 1-5 Lon ari (66), 1-8 Kresinger (71, 73, 77), 1-9 Gavez (80-11m), 1-10 Tkal ec (85) PARAG: Ignac, Oršoš Z., Oršuš V., Horvat (58. Oršuš M), Ignac S, Oršoš M, Oršuš D, Oršuš S (64. Balog S), Oršoš M, Balog S, Oršoš D (23. Oršuš M) POBJEDA: Mikulan (75. Sen ar), Kocijan, Hanžekovi , Kova , Florijani , Vabec, Kresinger, Lon ari (75. Tkal ec), Bistrovi (67. Gavez), Herceg, Golub (10. Balog), trener: Krešo Žnidari Žu kartoni: Kresinger, Golub (Pobjeda)

NK DUBRAV AN Donja Dubrava

Sve ekipe u novoj sportskoj opremi vrijednoj 30 tisu a kuna Još od po etka godine uprava NK Dubrav an iz Donje Dubrave planirala je nabaviti kompletno novu sportsku opremu za igra e svih uzrasnih kategorija koja je neophodna za rad. Obzirom da je za opremu trebalo izdvoji gotovo 30 su a kuna jasno je bilo da treba osmisli na in na koji bi se nancirao ovaj projekt. Tako su prijavom na natje aj za donaciju uspjeli od HEP-a ishodi 10 su a kuna, s oko 10 su a sudjelovali su roditelji igra a, a razliku je podmirio klub prikupljenim sredstvima od Seoskih uli nih

igara. NK Dubrav an zahvaljuje svima koji su pomogli u realizaciji nabave opreme, a posebno roditeljima. Rijetki su klubovi koji se mogu pohvali takvom opremom zato Uprava kluba sada ponosno gleda na svoje igra e i nada se da e s novim stajlingom do i i odli ni rezulta . Kako je bilo mnogo upita od strane navija a za kupnju klupskih trenirki, svi zainteresirane mogu se javi tajniku na 098 777 750 ili nekom od lanu uprave kluba kako bi mogli naru i robu. Cijena trenirke sa štampom je 200 kuna. (A.Fuš)

1. studenoga 2013.

TENIS

ODBOJKA

ITF CHALLENGER, Bendigo Australija, 50.000 $

Dvije najve e pobjede karijere za Emu Mikul i akove ka tenisa ica Ema Mikul i u singlu i parovima zabilježila je na po etku ovog tjedna pobjede karijere. Najprije je u prvom kolu glavnog turnira u Bendigu, koji drugi tjedan za redom ugoš uje challenger vrijedan 50.000 $, s Australkom Nicolle Collie, partnericom s kojom je prvi put zaigrala u karijeri, u 1. kolu svladala 1. nositeljice turnira: Tajlan anku Noppawan Lertcheewakarn i Ruskinju australskog porijekla Arinu Rodionovu s 2:1 u setovima: 6:2, 3:6 i 10:8. Naime, ranking Mikul i i Collie kre e se oko 600. mjesta na WTA listi, dok su njihove suparnice me u 150 najboljih tenisa ica svijeta u parovima.

Dan kasnije Ema Mikul i prošla je i prvo kolo u pojedina noj konkurenciji. Na po etku turnira imala je sre u u ždrijebu i dobila al pari Au-

Mekovec eka u etvrtak u Umagu prva nositeljica turnira iz Ma arske Druga akove ka tenisa ica Iva Mekovec bila je uspješna u 1. kolu ITF Futuresa u Umagu vrijednog 10.000 $. Svladala je austrijsku igra icu hrvatskih korijena Ivanu

Horvat 6:1, 6:3. U drugom kolu eka je susret s prvom nositeljicom, Ma aricom Agnes Bukta. Me je na rasporedu u etvrtak. (dz)

sralku Isabelle Holland koju je dobila lagano u dva seta 6:1, 6:3. Mlada akov anka u ovom me u je pokazala da se u potpunosti priviknula na australske uvjete i da je pronašla dobru ormu. Ovaj uspjeh, plasman u 2. kolo tako jakog challengera, njezin je uspjeh karijere. Još važnije je što je osvojila 10 novih bodova za WTA listu, a i dolarska nagrada je puno izdašnija nego na turnirima najslabije utures kategorije. Šteta što je dobila vjerojatno nepremostivu prepreku za plasman u etvrtfinale, jer u osmini finala igra s 1. nositeljicom i puno iskusnijom ameri kom tenisa icom Irinom Falconi, koja je ve neko vrijeme u Australiji na turneji i postiže zapažene rezultate. A možda Ema priredi i senzaciju turnira, jer u tenisu je uvijek sve mogu e.

Mikul i odmah poslije tog susreta o ekuje i me u parovima, gdje e s doma om igra icom Nicole Collie igrati protiv australskog para Azra Hadzic/Jessica Moore. Nakon što su priredile iznena enje u prvom kolu, naša igra ica i njezina partnerica zasigurno nisu autsajder ni u ovom me u. (dz)

RUKOMET

I. HOL

Poraz Centrometala u Kaštelima Odbojkaši Centrometala poraženi su u Kaštelima od aktualnog prvaka rezultatom 3:0.

Problemi po me imurski sastav po eli su i prije utakmice s obzirom na to da bitan lan po etne postave Kova nije mogao nastupiti zbog ozljede le a. Tako je priliku od po etka susreta dobio mladi Ivan Novak.

Doma ini su odmah krenuli silovito, poveli na prvom odmoru 8:4, na drugom 16:8, te set lako priveli kraju s 25:16.

I dok je prijem uglavnom dobro unkcionirao, Centrometal nikako nije pronalazio na in kako zaustaviti odli an doma i napad.

U drugom setu ravnopravna igra oba sastava, Me imurci na prvom odmoru vode 8:7. Kasnije je set uglavnom izjedna en sve do 19:17. Tad doma in radi seriju od tri poena i tu završavaju ambicije Centrometala. Set na kraju završava s 25:19.

Od po etka tre eg seta Kaštelani vode 10:2. Nakon toga svi igra i me imurskog sastava dobivaju priliku za igru, ali

OK MLADOST MARINA KAŠTELA – OKM CENTROMETAL 3:0 (16,19,15) Dvorana GD Kaštela, gledatelja 200 Suci : Franoli (Zagreb), Juravi (Zadar) Mladost MK : Boži , Pervan, Šar evi , Giljanovi , Corsini, Glaurdi , Š erbakov, Sko i , Šestan, irli , Andri , Stani (trener Ran i ) Centrometal : i kovi , David, Gotal, Vincek, Petran, Novak, Kocijan, Posavec, Kurteš, Vabec (trener Kiri )

ništa se bitno nije promijenilo.

Doma in s 25:15 sigurno osvaja set, te s nova tri boda i ukupno maksimalnih 12 bodova zadržavaju vode e mjesto na prvoligaškoj ljestvici.

Centrometal se i dalje nalazi na tre em mjestu prvenstvene ljestvice. U sljede em kolu do ekuje Sisak, koji je u ovom kolu ostvario prvu pobjedu nad osje kom Mursom rezultatom 3:2. Utakmica se igra u dvorani “Aton” u Nedeliš u u subotu 2. studenoga s po etkom u 19 sati.

PAINTBALL

I. HRL

U derbiju kola Prelog bolji od Osijeka Utakmica je odigrana u dvorani osnovne škole pred 400 gledatelja u pravom rukometnom okruženju, odli nog natjecateljskog ritma tijekom cijelog susreta. Svi igra i trenera Dubravka Hozjaka od prve do posljednje minute igrali su kolektivno, borbeno i koncentrirano i tako iz minute u minutu postepeno ali sigurno savladavali otpor gostiju iz Osijeka. Rezultat takve igre u prvom poluvremenu bio je 16:13 za Prelog, ali ve se tada osje alo da mladi igra i doma e mom adi imaju što pokazati protiv avoriziranih gostiju koji su u Prelog stigli kao vode a mom ad dosadašnjeg dijela prvenstva. Po etkom drugog poluvremena rukometaši Preloga preuzimaju inicijativu i poja avaju ritam utakmice, što gosti iz Osijeka ne mogu pratiti i ve u 37. minuti Prelog vodi 19:13.

Do kraja utakmice rukometaši Preloga ne samo da kontroliraju rezultat, nego i pove avaju prednost na kona nih 31:22. Svi su igra i koji su bili u zapisniku utakmice igrali i dali svoj doprinos ovoj pobjedi, a još treba naglasiti

TABLICA 1.

PRELOG

5

4

0

1

30

8

2.

OSIJEK

6

4

0

2

11

8

3.

KTC

6

4

0

2

1

8

4.

IVANI

6

3

0

3

17

6

5.

DUGO SELO

6

3

0

3

6

6

6.

ŽUPANJA

5

3

0

2

1

6

7.

CRIKVENICA

6

3

0

3

-3

6

8.

ZADAR

6

3

0

3

-6

6

9.

H. DRAGOVOLJAC

5

2

1

2

-8

5

10.

KOZALA

5

2

0

3

0

4

11.

SPLIT

5

2

0

3

-3

4

12.

MATULJI

5

1

1

3

-5

3

13.

BIOGRAD

6

1

0

5

-41

2

da je ak 12 rukometaša Preloga postiglo golove na utakmici, što je samo još jedan dokaz velike širine igra a koji mogu zadovoljiti potrebe Prve rukometne lige. Svi igra i su ispunili svoje zadatke koje je trener postavio pred njih i na kraju utakmice je zapo ela zaslužena proslava važne pobjede koja je rukometaše Preloga ponovno postavila na sam vrh tablice 1.

HRL.

Rukometaši Nedeliš a i akovca slavili u gostima U 4. kolu 3. lige sjever rukometaši Nedeliš a slavili su u gostima kod ekipe KTC 2 31:26 (15:10). Rukometaši akovca pak na

gostovanju kod Gole 40:23 (19:13). Rukometašice Preloga na doma em su parketu poražene od Mlinara 25:36 (12:15).

Prelog – Osijek 31: 22 (16:13) Prelog, školska sportska dvorana.

Gledatelja 400. Suci: Gladovi i Volarek (Virovitica).

Prelog: Lon arek, V. Beli 2, Mati 1, Balog 2, Bergovec 1, Najman, Z. Martin evi , Bratkovi 3, Horvati 1, Logožar, Krajner 6, Malek 2, N. Martin evi 2, Hali 1, Januši 6, M. Beli 4. Trener: Dubravko Hozjak.

Sedmerci: Prelog 3, Osijek 3.

Isklju enja; Prelog 6, Osijek 2 minute.

U sljede em tjednu nema prvenstvenih utakmica zbog blagdana, pa se prvenstvo nastavlja 9. studenoga, kada Prelog gostuje u Crikvenici.

U tjednu bez prvenstvene utakmice rukometaši Preloga planiraju nastaviti trenirati prema planu i programu treninga, te ako bude mogu nosti odigrati u subotu prijateljsku utakmicu .

PAINTBALL KLUB “Pozoj” organizirao jesenski turnir

Ekipa Bimelsa najbolja na turniru u Donjoj Dubravi Da paintball kao sport doživljava sve ve u ekspanziju i afirmaciju u najisto nijem dijelu Me imurja, dokazuje i inicijativa Paintball kluba “Pozoj” iz Donje Dubrave da organiziraju prvi jesenski turnir koji je u subotu 19. listopada održan na takozvanom ran u uz stari tok rijeke Drave, a na kojem se natjecalo pet ekipa. Pobjednik turnira bila je ekipa imena Bimels (Josip Brljak, Željko Brljak i Ivan Golub, kojeg je zbog ozljede zamijenio Mišel Horvat), pobijedivši u napetom finalu ekipu Buba Mara (Jurica Kova , Hrvoje Vadlja, Filip Rašperger - lanovi PK-a Me imurje 2).

Tre e mjesto osvojila je ekipa Kotoribe (Lucijan Legin, Milan

Jakši , Stjepan Jakši ), dok su u borbi za tre e mjesto poraženi empresi (Marko Žini , Dominik Peter, Josip Gosari ).

Pobjedni ke ekipe osvojile su pehare i prigodne nagrade, a svi posjetitelji i sudionici mogli

su kušati grah kuhara Branka Hertelendija. Iz kluba zahvaljuju svima koji su sudjelovali i posjetili turnir, a posebno sponzorima: Brljak-Bimel, Kavana San Marino i Mesnica Habjan. (A.Fuš)

1. studenoga 2013.

KUGLANJE II. HKL sjever, 5. kolo

Željezni ar pobjedom nad Dubrov anom do druge prvenstvene pozicije Željezni ar je u ovom kolu “odradio“ i smrznuo Dubrov an na 411 drva minusa. Razlika u kvalite izme u ove dvije mom adi naprosto je preizražena, tako da ni u jednom trenutku Dubrav an nije bio prijetnja prvoj ovosezonskoj doma oj pobjedi Željezni ara. Željezni ar je odigrao još jednu impresivnu utakmicu u kojoj je svaki nadolaze i blok kugla a bio bolji od onog prethodnog, što je u kona nici rezul ralo s ak 3471 mom adskim unjom, što su brojke koje se u akovcu ne pamte od najboljih prvoligaških dana. Željezni ar se pobjedom probio na drugo mjesto, dva boda iza neporažene Lepoglave koja se još jednom izvukla iz teške situacije. A upravo e naredno kolo, koje se igra nakon blagdanskog predaha, biti derbi cijelog prvenstva koji vrlo lako može usmjeri daljnji jek lige. Željezni ar e gostova kod Lepoglave i eventualnom pobjedom preuzeo bi vrh, dok bi s druge strane nega vni rezultat donio ve osjetni zaostatak.

3. HKL - Sjever, 4.kolo

Poraz druge ekipe Željezni ara Druga ekipa Željezni ara poražena je u akovcu od imenjaka iz Koprivnice s 5,5-2,5 i 93 razlike. Željezni ar su samo na po etku utakmice imali prednost. Odli ni Denis Košak (560) dao je mogu nost ekipi da se bori za pobjedu, a više od podjele poena trebao je izvu i Luka Štrukelj (507). U središnjici susret se prelomio na podravsku stranu.

Veliki minus još je jednom priredio Nikola Turk (220), kraj kojeg je Petar Per i (236) izgledao kao space shu le. Uz ve spomenu propust Luke Štrukelja, i njegov je prezimenjak, Stanislav, mogao u svom duelu bolje pro i. Stanislav je srušio 510, i poen mu je izmaknuo za manje od postave (8). Zvonimir Turk (533) u nišu nije imao dovoljno kvalitetnu podršku Ma je Vikerta (503) pa je izostao bilo kakav pozi vni kona ni ishod. (web-KKŽeljezni ar)

KOŠARKA A 2 LIGA SJEVER

akovec i Rudar još bez pobjede!

U najavi utakmica tre ega kola kao vjerojatne ishode rezultata naših klubova naveli smo da e utakmica u akovcu izme u Me imurja i križeva koga Radnika biti dobra za pogledati, no istina je da je bila lišena ikakve rezultatske neizvjesnosti - završilo je s hladnih 20 razlike za Me imurje. Kako bi rekli stariji pratitelji zbivanja izme u obru a - da se igralo do jutra, ovi iz Križevaca ne bi ništa napravili. U doma im redovima standardno dobri Novak Marek, Jambrovi i Kraja i , a “isko io” je dobrom igrom ovaj puta Pa an sa 16 postignutih poena. Uostalom,

znamo ve duže da ovaj junior ima “rukicu”.

Nešto više od asnoga poraza s 19 koševa razlike nije bilo mogu e o ekivati od košarkaša akovca s jakoga gostovanja u Virju. Utakmica je odmah od po etka “krivo po ela” s masom izgubljenih lopti, tim više jer je falio Kranj ec koji bi malo manje gubio lopte nego su to u subotu inile njegove kolege u “loptoprevoditeljskim ulogama”. Uglavnom, nakon poklonjene lopte, doma i su Podravci odmah jurili u kontru, poveli dvadeset koševa razlike, pa je bilo i skoro 30, pa su

naši smanjili na 11, a završilo je na minus 19. Realno!

Nerealno visokom razlikom poraženi su košarkaši Rudar Cimpera u Koprivnici - bilo je 97:42! Mi smo ak pomislili da bi se rudari mogli i osladiti prvom pobjedom, ali nije išlo od ruke nikome ništa.

Na tablici pri vrhu su bez poraza ludbreški Gra i ar s jakom me imurskom legijom košarkaša, slijedi Podravac iz Virja i akove ko Me imurje. Na samom dnu su bez pobjede kao predzadnji akovec i kao zadnji Rudar Cimper.

Prilika akovcu za bježanje s predzadnjeg mjesta pruža se

u nedjelju kada u dvorani Druge osnovne škole gostuje Mladost iz ur evca koja je sve samo ne lagana ekipa za vaditi se iz problema u kojima akovec trenuta no živi.

No, želimo da prošlosezonski sudionik kvali ikacija za Prvu ligu kona no proigra i pobjegne s dna tablice prema vrhu.

U Murskom Središ u igra se lokalni derbi, no bojimo se da je ovaj izraz “derbi” isuviše pretenciozan za sadašnji roster Rudara. Sve osim lagane pobjede Me imurja bilo bi prvorazredno iznena enje. (bh)

C LIGA KSMŽ

JUNIORSKA LIGA REGIJE SJEVER, SKUPINA A

Mladost tukla Prelog!

Me imurje i Grafi ar bez poraza!

Mladost iz Ivanovca u svojoj drugoj utakmici u prvenstvu došla je do svoje prve pobjede - žrtva je bio Prelog, pa je ovom utakmicom score oba sastava is - jedna pobjeda i jedan poraz iz dviju utakmica. Me imurje Globetka je u ovom kolu velikom razlikom nadja ala Nedeliš e, Kotoriba je upisala i drugi poraz, ovaj put na gostovanju u Ludbregu kod druge ekipe Gra ara. U Lepoglavi je izgubio Donji Kraljevec, za koji Ivanovi i dalje igra odli no, no ni njegovih 27 pos gnu h koševa nije bilo dovoljno, jer su donjokraljeve ki košarkaši drama no pali u posljednjoj etvr ni nakon solidne igre u prvih 30 minuta utakmice.

Na tablici nakon dva kola bez poraza su Me imurje Globetka i Dubrav an, u sredini je mnogo ekipa sa scoreom od 1/1, a na dnu bez pobjede Kotoriba i Donji Kraljevec. (bh)

Brdo utakmica igralo se u proteklih desetak dana u kategoriji košarkaša ro enih 1996. i mla ih, a od zanimljivijih is emo odli an otpor Dubrav ana u Ludbregu kod neporaženog Gra ara. “De ki z Dobrave” su odigrali u egalu do same završnice, no kao i nebrojeno puta do sada utakmicu je u korist doma ina odlu io po našem skromnom mišljenju najbolji junior regije Sjever - Dijanu-

Me imurje Globetka - Nedeliš e 87:55

Dubrav an - Rudar Cimper 70:58

Prelog - Dubrav an 51:79

DUBRAV AN: Klipi Ka. 4, Klipi Kr. 16, igrec 2, Hani 6, Blažeka 36, Balog 6 RUDAR CIMPER: Podkrajac 3, Rihtarec 2, Per i 20, Sobo an 14, Antolovi 5, Novak 9, Bilas 3, Nerer 4

PRELOG: Podvezanec 19, Hoblaj 7, Žvorc 2, Vargek 7, Soka 12, Vuk 4 DUBRAV AN: Klipi Ka 11, Klipi Kr 13, Igrec 12, Hani 11, Blažeka 13, Kuzmi 7, Balog 9, Lisjak 3

Me imurje - Donji Kraljevec 119:39

akovec - Donji Kraljevec 101:54

ME IMURJE GLOBETKA: Markovi 11, Vugrinec 11, Dolovski 2, Ostoja 6, Golubi A. 15, Leva i 9, Franji 5, Zaspan 14, Golubi N. 2, Vuruši 4, Ben ik 8.

NEDELIŠ E: Gospo i 13, Golik 4, Pintari 2, Marciuš 7, Šegovi 15, Ganzer 2, Jaluši 10, POsedi 2.

ME IMURJE: Svaty 16, Mati 5, Gašpari 14, Guld 3, ibari 14, Posavec 6, Jambrovi 21, Pa an 24, Glumac 6, Vojkovi 10 DONJI KRALJEVEC: Šupljika 4, Švenda 4, Me imurec 9, Mesari 8, Ruži 6, Ivanovi J. 10

Gra ar II - Kotoriba 69:55

akovec - Ivan ica 96:50

KOTORIBA: Zvošec A. 11, Zvošec F. 11, Ujlaki N.6, Munka 16, Ujlaki R. 11 Lepoglava - Donji Kraljevec 73:62 DONJI KRALJEVEC: Sinkovi 2, Švenda 8, Lepen 3, Ivanovi 27, Ruži 9, Švenda 11, Štefan 2.

AKOVEC: Bulat 3, Dove er 6, Mom ilovi 19, Ranteš 22, Keresteš 8, Vrus 23, in 3, Hrustanovi 2, Markulija 7, Anderlin 4

Mladost Ivanovec - Prelog 68:54 MLADOSTIVANOVEC:Vugrinec1,Drk16,Terek D. 24, Vehtersbah 18, Terek M. 5, Bjelobrk 4.

PRELOG: Ciglar M. 4, Poljak 2, Novosel 10, Šari 9, Ciglar D. 3, Jeleni 8, Poredoš 15, Blažona 3.

ši koji je utrpao ak 45 koševa od Gra arovih 73! Veliki su uspjeh ostvarili juniori Rudar Cimpera i njihov trener Damjanovi koji su u Prelogu pobijedili doma i sastav, no ova pobjeda ima mnogo ve i zna aj. Naime, od po etka nove sezone u tri kategorije koje igra sastav iz Murskoga Središ a (seniori u A 2 ligi, a juniori i kade pod ingerencijom KSMŽ) - ovo im je prva pobjeda! Vrlo vjerojatno

Me imurje - Rudar Cimper 127:19 ME IMURJE: Svaty 20, Mati 2, Gašpari 16, Guld 5, ibari 17, Posavec 7, Jambrovi 15, Pa an 21, Glumac 19, Vojkovi 2, Kova i 2 RUDAR CIMPER: Podkrajac 2, Rihtarec 4, Per i 5, Antolovi 4, Novak 6, Nerer 2

AKOVEC: Bulat 6, Kranj ec 8, Dove er 18, Mom ilovi 18, Ranteš 30, Keresteš 8, Vrus 12 DONJI KRALJEVEC: Šupljika 8, Švenda 6, Sinkovi 6, Mesari 23, Ivanovi J. 11

Rudar Cimper - Ivan ica 46:56 RUDAR CIMPER: Per i 26, Sobo an 6, Antolovi 8, Bilas 6

Donji Kraljevec - Gra ar 52:89 DONJI KRALJEVEC: Sinkovi 5, Šupljika 4, Švenda 5, Mesari 17, Ivanovi 18, Srpak 3

Dubrav an - akovec 69:87 DUBRAV AN: Klipi Ka 6, Klipi Kr 5, Hani 2, Blažeka 34, Kuzmi 4, Balog 16, Lisjak 2 AKOVEC:Ranteš35,Varga1,Mom ilovi 12, Vrus 30, Dove er 2, Bulat 4, Keresteš 3

ne e bi i posljednja! Juniori akovca nakon po etnoga poraza od ludbreških skara nanizali su ve tri pobjede za redom, pa su se shodno tom rezultatskom dosegu popeli na tablici ve do tre ega mjesta. Realno je o ekiva da se ove tri ekipe (Gra ar, Me imurje, akovec) potuku za dva mjesta koja vode na regionalno takmi enje, gdje se priklju uju i podravske ekipe. (bh)

TABLICA

Bjelovar - Ivan ica 82:71 Gra ar - Petar Zrinski 94:59 Vindija - Mladost( ) 72:65 Koprivnica - Rudar Cimper 97:42 RUDAR CIMPER: Varga 3, Brodar 5, Per i 4, Radikovi 10, Bedi 10, Novak 3, Dodlek 5, Sobo an 2. Trener Damjanovi B.

Me imurje - Radnik 100:80 (31:22, 21:19, 29:20, 19:19) ME IMURJE: Podvezanec 6, Gašpari 7, Novak 21, Svaty 1, Kraja i 13, Jeleni 6, Jambrovi 19, Pa an 16, Megla 7, Lepen 4. Trener Novak S.

Podravac - akovec 88:69 (29:16, 20:14, 25:15, 14:24) AKOVEC: Pusti 5, Ranteš 9, Vrus 6, Hrka 8, Drk 17, Prošev 13, Kolovrat 11.

Trener Bošnjak M.

KADETSKA LIGA REGIJE SJEVER, SKUPINA A

Kotoriba usamljena na vrhu!

Veliki derbi kadetske (za ro ene 1998. i mla e) košarke odigran je u Kotoribi, gdje je doma in nakon velike drame pobijedio akove ko Me imurje rezultatom 77:75.

Najboljem akove kom kadetu Vojkovi u koji je zabio 40 koševa nije se nitko priklju io od suigra a, dok je u pobjedni kom sastavu bilo nekoliko dvoznamenkastih u rubrici koševa. “Bode o i” i debeli poraz akovca od varaždinske Vindije od 19:112! (bh)

Kotoriba . Me imurje 77:75 KOTORIBA: Zvošec 26, Žini 1, Andrlon N.10, Valpati 8, Fuš 24, Andrlon M.8 ME IMURJE: Žini 5, Bogdani 5, oki 6, Beriša 3, Kova i 6, Vojkovi 40, Blažeka 10 akovec - Vindija 19:112 AKOVEC: Sa er 1, Be 2, Hrustanovi 14, Kokolek 2

1. Gra ar

5

5 0 10/+122

2. Me imurje

4

4 0 8/+317

3. akovec

4

3 1 7/+105

4.Dubrav an

5

2 3 7/-16

Rudar Cimper - Kotoriba 34:99

5. Ivan ica

4

2 2 6/-26

RUDAR CIMPER: Sobo an 13, Rihtarec 3, Klujber 2, Vrbani 2, Antlovi 12, Nerer 2 KOTORIBA: Zvošec 16, Žini 10, Valpati 10, Andrlon N. 6, Fuš P. 25, Fuš I. 7, Andrlon M. 25

6. Rudar Cimper 5

1 4 6/-157

7. D. Kraljevec

4

1 3 5/-142

8. Prelog

5

0 5 5/-203

Me imurje - Prelog 133:33 ME IMURJE: Svaty 33, Mati 2, Gašpari 26, Guld 11, ibari 6, Posavec 3, Jambrovi 6, Pa an 44, Glumac 8, Vojkovi 4 PRELOG: Skok 2, Podvezanec 8, Hoblaj 4, Balent 2, Žvorc 2, Vargek 13, Soka 2

Prelog - Rudar Cimper 41:60 PRELOG: Skok 2, Podvezanec 10, Hoblaj 11, Balent 4, Vargek 6, Soka 8 RUDAR CIMPER: Per i 18, Sobo an 8, Antolovi 5, Novak 19, Bilas 10

Gra ar - Dubrav an 73:64 DUBRAV AN: Klipi Ka 4, Klipi Kr. 5, Igrec 7, Hani 2, Blažeka 21, Balog 25

KOŠARKAŠKI VIKEND VODI A 2 LIGA SJEVER Rudar Cimper - Me imurje, subota 2. studenoga u 18 sati, M. Središ e akovec - Mladost ( ), nedjelja 3. studenoga u 17 sati, II OŠ akovec

C LIGA KSMŽ Prelog - Me imurje Globetka, subota 2. studenoga u 18 sati, Prelog D. Kraljevec - Mladost Ivanovec, subota 2. studeni u 18 sati, D. Kraljevec Dubrav an - Lepoglava, subota 2. studeni u 18 sati, D. Dubrava Nedeliš e - Gra i ar II, subota 2. studeni u 16 sati, Aton

1. studenoga 2013.

ŽELJKO SOKA , tajnik NK “Mladost” iz Preloga, o nastanku monografije “100 godina nogometa u Prelogu”, u ijoj je izradi bio “katica za sve”

Dio izgubljene povijesti rekonstruirali smo i sada imamo reprezentativnu monografiju Nakon što je sve anost obilježavanja stote obljetnice nogometa u Prelogu prošla na najbolji mogu i na in, može se progovoriti i o pravim mukama organizatora na temu knjige “100 godina nogometa u Prelogu”. Naime, za jedno starije razdoblje u arhivama NK “Mladost” nije bilo ni jednog zapisa, što je prisililo elnike kluba, predsjednika Josipa Zvonareka i tajnika Željka Soka a, da do u do podataka na bilo koji na in. Usput, i mnogi drugi klubovi i udruge u Me imurju imaju danas sli ne probleme, jer su se arhive uvale ili se uvaju kako gdje.

O pravoj borbi za informaciju, zapravo za sportsku povijest Preloga, razgovarali smo sa Željkom Soka om, tajnikom NK “Mladost”.

• Kako se dogodilo da za jedan povijesni period u arhivama NK ‘Mladost’ uop e nije bilo dokumenata?

— To je, na žalost, to no, za jedan period rada kluba iz osamdesetih godina uop e nismo imali podatke. Navodno su podaci uništeni, a prema pri ama koje ujem sa strane, govori se da se jedan od nekadašnjih funkcionara kluba toliko posvadio s ondašnjim vodstvom da je uništio sve dokumente iz arhive.

Stariji se sje aju i da je tada postojao i popis svih igra a koji su bili lanovi kluba od po etka. Ne znam je li to istina. Kako bilo, dokumenata nije bilo i morali smo to riješiti na drugi na in.

Najviše je u inio predsjednik kluba Josip Zvonarek, kad je po etkom ove godine rekao pred vodstvom kluba: ‘Mi moramo to napraviti, proslaviti stotu obljetnicu, objaviti knjigu i uz pomo Grada Preloga urediti stadion’, i tome sve podredio.

To se dogodilo nakon što smo dobili informaciju iz Lendave od Franca Horvata da ove godine slavimo stotu obljetnicu, za koju nismo znali, a mogu e je da se u Prelogu i ranije igrao nogomet.

Franc Horvat to nam je javio

preko anina Kutnjaka, predsjednika Društva Me imuraca Pomurja u Lendavi, i tako smo za to doznali.

Zatim smo kontaktirali dr.

Dragutina Feletara, i to ne slu ajno. Znali smo da je on još oko 1980. godine trebao napisati monogra iju NK ‘Mladost’, no do toga nije došlo zbog nedostatka sredstava ili ne ega drugog, ne znam.

Bili smo jako ugodno iznena eni kad je on u Prelog donio svoje fascikl s podacima iz prošlih vremena, odnosno ono što je bio sakupio u pripremi knjige prije tridesetak godina.

• Na koji ste na in došli do podataka za period koji je nedostajao?

— Jednim dijelom pomogao nam je Nogometni savez Me imurja, barem što se ti e rezultata. U prolje e ove godine organizirali smo okrugli stol u Prelogu, pozvali smo na njega sve naše najstarije lanove za koje smo znali, kako bi krenuli od ne ega, pa i devedesetogodišnjake. Dr. Feletar je tada razgovarao sa svakim sudionikom, te smo na taj na in došli do dijela izgubljenih podataka koji su sad prezentirani u knjizi. Zapravo, da nije bilo njega, ne znam bi li knjiga u ovom obliku i s tako velikom koli inom podataka izašla jer je sa uvao podatke iz prošlosti u svojoj arhivi. Ovaj as su me zvali naši ljudi iz Australije da im pošaljemo knjigu, i tamo su saznali za nju, a stalno me zovu i ljudi iz našeg kraja.

• Kako je došlo do stvaranja filma o stotoj obljetnici NK ‘Mladost’?

— Ideju za ilm dobili smo zajedno Josip Zvonarek i ja dok smo pripremali okrugli stol sa starijim igra ima i vodstvom kluba kako bi rekonstruirali dio povijesti koja je nedostajala. Uobli ili scenarij te napravili popis ljudi s kojima treba razgovarati, a uz osnovni cilj da se u ilmu predstave sve generacije igra a u klubu. Stru no - tehni ki dio

posla snimanja, montaže i režije jednosatnog ilma obavio je Stjepan Naran a, a Josip Naran a i ja se potpisujemo kao suradnici ilma, u naravi kao scenaristi.

• Jeste li radili kao tim i tko je bio u timu?

— Proslavu stote obljetnice uglavnom je kontinuirano pripremala samo nekolicina ljudi iz vodstva kluba, tu najprije mislim na predsjednika Josipa Zvonareka, dopredsjednika

Krešimira Glavinu i mene kao tajnika, uz sudjelovanje svih lanova uprave kluba ve prema intenzitetu poslova. Moram ovom prigodom zahvaliti na pomo i i bivšem gradona elniku Dragutinu Glavini i sadašnjem gradona elniku Ljubomiru Kolareku na svesrdnoj pomo i, ali i vodstvu Hrvatskoga nogometnog saveza, koje je došlo kompletno.

(J. Šimunko)

Željko Soka : - Za povijest koja je izgubljena pitali smo najstarije u Prelogu, na žalost, mnogi su ve pokojni

46

Rekreacija

1. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Izgradite trbušnjake - six pack abs Dragi moji, pr vo bi s e htjela zahvaliti svima koji me prat ite, dva mjeseca smo zajedno, sigurna sam da ste napredovali i nadam da vam se svi aju vježbe koje vam kreiram iz tjedna u tjedan. Mnogo truda ulažem u kreiranje treninga i važno mi je da vas svaki puta motiviram s ne im novim.

Hvala svima vama koji mi pišete mailove i kao što vidite slušam vaše želje.

Jedan vaš mail koji sam dobila ide ovako „molim Vas da napravite vježbe za šlaufi e oko trbuha“ pa iako sam ve pisala o tome i imali smo vježbe za trbuh, ponovila sam trening s malo zahtjevnijim vježbama. Varate se ako misl i-

te da samo vježbama za trbušne miši e dobivate takozvani six pack jer da bi izgradili lijepe i vrste trbušne miši e trebamo raditi i vježbe za ostatak tijela. To zna i, da radite i le a, noge, ruke, stražnjicu itd. pa je moj savjet da vježbate iz broja u broj i da se ne izvla ite kao „ruke su mi u redu, ovo ne budem vježbala/o“, nema toga, vježbajte sve što vam keiram jer kad stavimo sve zajedno dobivamo jedan odli an trening za cijelo tijelo.

Tako ete ak i izgraditi miši e na koje smo gotovo zaboravili i ne koristimo ih u svakodnevnom

životu. Predlažem da vježbe iz ovog broja odradite u tri serije i da izme u serija imate odmor od jedne minute i popijete malo vode.

Lijepo izgra en trbuh nije samo zbog estetskih razloga nego i zbog zdravlja, sje ate se pisala sam o tome da našu kralježnicu drže miši i le a i abdomena, trbuha (prednje strane tijela). Iz tog razloga je potrebno raditi vježbe koje ja aju upravo te skupine

1

Lezite na le a, obje ruke stavite iza glave i postavite gornji dio jela na donji dio lopa ca. Noge su prema stropu, stopala prekrižena i donji dio le a, lumbalni zalijepite na ma .

Udahnite i na izdah krenite suprotnim dlanom u suprotni vanjski dio bedara. Pogled za dlanom. Napravite 10 ponavljanja na svaku stranu, naizmjeni no. Ak vacija bo nih trbušnih miši a.

Postavite noge visoko prema stropu. Donji dio le a držite na ma -u, a gornji dio izdahom dižete gore na donje bridove lopa ca tako da rukama prelazite daleko iza glave i postavljate u poziciju kao na slici. Napravite vježbu u 15 ponavljanja. Ak vacija trbušnih miši a.

5

2 Još uvijek je gornji dio jela na donjim bridovima lopa ca, ruke iza glave i noge skvr ene na ma -u. Laktevima ne zatvarajte lice nego ih ksirajte prema suprotnim zidovima.

Izme u brade i prsa ostavite prostora za jednu jabuku.

Stopala postavite u širinu kukova i lumbalni dio jela držite zalijepljen na pod. Udahnite i na izdah krenite malim kikevima gornjim dijelom jela u pod/u strop. Napravite 20 ponavljanja. Ak vacija trbušnih miši a.

3

Noge su pod 45 stupnjeva, kralježnica u blago slovo „C“, ramena daleko od ušiju, a dlanovi prema stopalima.

Izdahom se malim kikevima dižite prema gore kao da želite dotaknu stopala. Napravite vježbu u 15 ponavljanja. Ak vacija trbušnih miši a.

Dlanove postavite ispod stražnjice, tako ete osigura le a i zdjelicu. Pogled usmjerit prema stropu, a noge dignite malo iznad ma -a. Naizmjeni no radite male kikeve jedna i druga noga u strop/u pod.

Napravite vježbu u 10 ponavljanja. Ak vacija trbušnih miši a.

6 Ostanite na donjim bridovima lopa ca, pogled prema bedrima, oba dlana na jedno koljeno (ta noga je skvr ena), a drugu nogu pružite daleko ispred. Udahnite i na izdah promijenite noge. Vježbu ponovite u 10 ponavljanja. Ak vacija trbušnih miši a.

Dok ležite na podu i ruke su daleko iza glave krenite se diza samo u gornjem dijelu jela snagom trbušnih miši a. Kralježak po kralježak se spuštate na ma i izdahom ponovo dižete. Napravite vježbu u 10 ponavljanja. Ak vacija trbušnih miši a.

4 Ponovo su ruke iza glave i jedna noga ispružena, druga skvr ena, a donji dio le a zalijepljen na matt-u.

Udahnite i na izdah krenite spaja suprotni lakat i suprotno koljeno. Vježbu napravite u 10 ponavljanja. Ak vacija bo nih trbušnih miši a.

8

9

Sjednite na stražnjicu, jednu nogu pružite pod 45 stupnjeva, druga skvr ena i stopalo na ma -u, a dlanovima dotaknite pod s vanjske strane gdje je noga skvr ena, kod promjene dlanova u drugu stranu, isto napravite i s nogama, promijenite pruženu/skvr enu. Napravite vježbu u 10 ponavljanja na svaku stranu. Ak vacija bo nih trbušnih miši a.

miši a. Upravo zbog stabilizacije kralježnice. Sad zamislite ovo, radite samo miši e abdomena i što se dešava u tijelu; naginje se prema naprijed jer su abdominalni miši i ja i od le nih, kralježnica poprima novi oblik (krivine), rebra odlaze prema iza u kralježnicu, a ramena prema naprijed. Ako se dobro sje ate u zadnjih par brojeva radili smo le a, rameni pojas, ja ali core itd. Iz tog razloga je moj zadatak da kreiram trening, a vaš, dragi moji da odradite sve što vam ponudimo jer tako dobivate pravilno izgra ene miši e. Bolovi u donjem dijelu le a u ve ini slu ajeva javljaju se radi preslabih abdominalnih miši a, što zna i da kralježnica drži miši e, a ne obrnuto, a to se najbolje vidi u posturalnoj analizi tijela jer u tom slu aju na donjem dijelu kralježnice imamo pretjerano udubljenje, odnosno pretjeranu lumbalnu lordozu. To se doga a zato jer salo na abdomenu i slabi abdominalni miši i guraju donji dio tijela prema naprijed.

Ono najvažnije, pripazite na prehranu, ne samo o koli ini unesene hrane nego i o vrsti i kakvo i. Prehrana je, uz redovan trening, veoma važan aktor u redukciji potkožnog masnog tkiva. Osnovni izvor energije su ugljikohidrati pa su oni nužan preduvjet za optimalne rezultate vježbanja. Salo ne gubimo samo treningom ve i prehranom. Potrebno je imati pet obroka dnevno, koji su raspore eni od jutra do ve eri. Ujutro ne preska ite doru ak, me uobrok prije ru ka, ru ak kao naš glavni obrok dana, me uobrok i ve era. Tijelu radite veliku štetu ako ne jedete, a vježbate. Ne zaboravite popiti svojih 8 aša vode dnevno, kad vježbate i više neki stru njaci ak preporu uju i do 15 aša na dan. Tako er neposredno prije treninga izbjegavajte piti kavu, preporu ujem mineralnu vodu prije ili tijekom samog treninga jer tijelo gubi minerale koji su neophodni za naš organizam.

Za kraj, vježbati možete i na portalu Me imurske Novine u rubrici „sport –rekreacija“ gdje su treninzi koji su izašli u prijašnjim brojevima, ako ste koji propustili da ne bi bili zakinuti.

Tamo ete još na i i video filmi e u trajanju od 10 minuta. Sve vas lijepo pozdravljam, šaljem puno pozitivne energije i držim palce da do ete do six pack-a što prije.

Ugodan trening želi vaša trenerica Ivana Posavec!

Woman art-centar za rekreaciju, sport i ples Facebook: Woman Art – rekreacija i sport za žene Info tel. 098/989 67 82 Adresa: PC Aurora, Franje Pun eca 2, akovec

GRATIS TJEDAN PO VLASTITOM IZBORU

7

Me imurske Novine i Woman Art vas daruju s treningom po vlastitoj želji

1. studenoga 2013.

Informacije 47

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA ŽUPANIJA GRAD AKOVEC U svrhu ťto kvalitetnije pripreme i prijave potencijalnih prijavitelja za javni natje aj

GRAD AKOVEC ORGANIZIRA 2. TEMATSKU RADIONICU Priprema potencijalnih prijavitelja za natje aj – Pove anje EnU u obiteljskim ku ama na podru ju Grada akovca u petak 8.11.2013. u 17:00 h, u gradskoj vije nici, Kralja Tomislava 15, 40000 akovec

REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA ŽUPANIJA OP INA ŠENKOVEC OP INSKO VIJE E

OTVORENI NATJE AJI ZA ZAPOŠLJAVANJE U ME IMURSKOJ I VARAŽDINSKOJ ŽUPANIJI 1. Vina-Brki d.o.o. Zagreb, traŞi konobara/ icu; 2 ťankista/ťankisticu; pomo ni kuhar/ kuharica; 2 kuhar/kuharica, uvje : potrebno radno iskustvo, mjesto rada Zagreb, Me imurska hiŞa, javi se na mob. 099 222 1338 ili 099 403 7536, posla na email: konoba.maslina@ gmail.com do 15.11.

posla pismenu zamolbu na adresu ili na email: mura-metal@ck.t-com.hr do 09.11.

civa - na odre eno vrijeme, javi se na mob.

091 456 0008, do 15.11.

7. Radikovi -postavljanje bet. elemenata, Prelog, traĹži radnik/radnica na postavljanju tlakovca na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 095 888 7667 do 09.11.

13. Toplice Sve Mar n, GrkaveĹĄ ak bb, traĹži elektri ar/elektri arka na odre eno vrijeme, javi se na 099 2199 663 ili na email: kadrovska@spa-sport.hr do 03.11.

2. Miva strojobravarski obrt Pribislavec, dr.

A. Star evi a 1, traĹži zavariva /zavariva ica mig/mag postupak na neodre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 1g., javi se na mob.

091 3100 1735, do 03.11.

8. Mar d.o.o. Prelog, traĹži industrijski dizajner/ dizajnericaizradaproto pairazradanovihproizvoda na odre eno vrijeme, javi se na email: o ce@mar .hr do 08.11.

14. Motel Ilonka, M. Gupca 17, M. SrediĹĄ e , traĹži 2 kuhar/kuharica na neodre eno vrijeme, javi se na tel. 091 505 2872 ili 040 543 076, do 05.11.

9. Tena d.o.o. T. Gori anca 4, akovec, traĹži konobar/konobarica na neodre eno vrijeme, mjestoradaCa ebar"Paci k",javi senamob.

099 256 7899, do 01.11.

15. Auto ĹĄkola Prilok d.o.o. Prelog, traĹži instruktor/ instruktorica b kat. sa uvjetima za predava a na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 091 2112 442 do 13.11.

3. Euromet, export-import d.o.o. Prelog, traĹži prodava a/prodava icu (boje i lakovi, bijela tehnika) na odre eno vrijeme, javi se na mob.

095 830 9940, do 04.11.

4. Auto-Leskovar d.o.o. PreloĹĄka 75, akovec, traĹži autolimara/limaricu; autolakirera/autolakirerku na odre eno vrijeme, javi se na mob.

098 273 510, do 03.11.

5. MD" Ca e bar vl. Dijana Miji , Prelog, traĹži konobara/konobaricu, javi se na mob. 098 832 575 ili tel. 040 645 556, natje aj je otvoren do 02.11.

6.Mura-metald.o.o.,SajmiĹĄna1,Kotoriba,traĹži zavariva /zavariva ica na odre eno vrijeme,

10. Poljoprivredni proizv. BraniĹĄa Nenad, Belica, traĹži radnik/radnica na farmi muznih krava na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 098 699 529, do 08.11.

11. Ellit d.o.o. HodoĹĄan, traĹži konobar/konobarica u caffe baru na neodre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili na mob. 098 528 570, do 09.11.

12. Kraljevske slas ce d.o.o., D. Kraljevec, traĹži slas ar/slas arka; prodava /prodava ica (rad u slas arnici); pekar/pekarica kruha i pe-

Ĺ enkovec, 25. 10. 2013.

Na temelju lanka 8. stavka 1. Zakona o savje ma mladih („Narodne novineâ€? broj 23/07 ) i lanka 5. Odluke o osnivanju Savjeta mladih Op ine Ĺ enkovec (“SluĹžbeni vjesnik Me imurske Ĺžupanijeâ€?, broj 03/2010), Op insko vije e Op ine Ĺ enkovec raspisuje

JAVNI POZIV ZA PREDLAGANJE KANDIDATA ZA LANOVE SAVJETA MLADIH OP INE Ĺ ENKOVEC I. Pokre e se postupak izbora lanova Savjeta mladih Op ine Ĺ enkovec ( u nastavku teksta Savjet mladih).

Savjet mladih savjetodavno je jelo Op inskog vije a Op ine Ĺ enkovec koje se osniva u cilju ak vnog uklju ivanja mladih u javni Ĺživot Op ine Ĺ enkovec.

II. Savjet mladih ima 7 lanova, uklju uju i predsjednika i zamjenika predsjednika Savjeta. Mladi, u smislu ove Odluke, su hrvatski drĹžavljani s prebivaliĹĄtem na podru ju Op ine Ĺ enkovec u dobi od petnaest (15) do dvadeset devet (29) godina Ĺživota. lanovi Savjeta mladih biraju se na dvije (2) godine.

III. Kandidate za lanove Savjeta mladih predlaĹžu udruge mladih i udruge koje se bave mladima, u eni ka vije a, te drugi registrirani oblici organiziranja mladih sa sjediĹĄtem na podru ju Op ine Ĺ enkovec.

IV. Prijedlozi kandidata za lanove savjeta mladih podnose se u pisanom obliku i obavezno sadrĹže sljede e podatke: - naziv i sjediĹĄte ovlaĹĄtenog predlagatelja, - podaci o kandidatu ( ime i prezime, datum i godina ro enja, prebivaliĹĄte), - obrazloĹženje prijedloga.

Predlagatelj mora bi potpisan od strane ovlaĹĄtene osobe predlagatelja i ovjeren pe atom.

Prijedlog se podnosi na propisanom obrascu koji je dostupan na internetskim stranicama Op ine Ĺ enkovec www.senkovec.hr ili se moĹže podi i u prostorijama op inske uprave. Predlagatelj je duĹžan uz obrazac priloĹži : - dokumentaciju iz koje je vidljivo da kandida ispunjavaju uvjete iz to ke II. ovog poziva ( uvjerenje Policijske uprave o prebivaliĹĄtu kandidata ne starije od ĹĄest mjeseci, te presliku rodnog lista ili domovnice kandidata), - dokumentaciju iz koje je vidljivo da predlagatelj ispunjava uvjete iz to ke III. ovoga poziva ( izvadak iz odgovaraju eg registra ).

V. Nepravovremeni i nepotpuni prijedlozi ne e se uze u razmatranje.

VI. Prijedlozi kandidata za lanove Savjeta mladih Op ine Ĺ enkovec dostavljaju se na adresu: Op ina Ĺ enkovec, Odbor za izbor i imenovanje Op inskog vije a, J. Bedekovi a 11, Ĺ enkovec, 40 000 akovec s naznakom “Prijedlog kandidata za izbor lanova Savjeta mladih Op ine Ĺ enkovec“, najkasnije u roku od 15 dana od dana objave javnog poziva.

Predsjednik Op inskog vije a Op ina Ĺ enkovec Antun Juras

Turis ka zajednica Me imurske Şupanije preselila je na novu lokaciju RU ERA BOŠKOVI A 2, AKOVEC ZGRADA ME IMURSKE ŽUPANIJE - DRUGI KAT (potkrovlje) Tel. 040/374-064

Austrijska tvrtka Paul Green, jedan od najve ih europskih proizvo a a Ĺženske modne obu e, u Prelogu otvorila je 01.07.2013.g modernu tvornicu na 6800 etvornih metara pod nazivom Proizvodnja PG d.o.o.

Proizvodnja PG d.o.o. Hrupine 15, Prelog, proizvodno-razvojni logis ki centar odnosno tvrtka k er austrijske grupacije Paul Greeen traĹži:

Voditelja/icu ra unovodstva Od vas o ekujemo: • Razinu obrazovanja minimalno VSS ekonomskog smjera • Minimalno 10 godine radnog iskustva u izradi zavrťnog ra una i na poziciji voditelja ra unovodstva • Poznavanje Me unarodnih ra unovodstvenih standarda • Odgovornost, prak nost, preciznost i usmjerenost na detalje, te pridrŞavanje vremenskih rokova • Odli no znanje rada na ra unalu (MS O ce paket, Internet, Outlook) i specijaliziranih ra unovodstvenih programa • Smisao za koordinaciju, samoinicija vu i organiziranost • Njema ki jezik ak vno u govoru i pismu i poznavanje barem joť jednog stranog jezika • Voza ka dozvola B kategorije Odgovornost i zadaci: • Samostalna izrada fin.izvjeťtaja kako godiťnjih tako i periodi nih i sta s kih izvjeťtaja propisanih zakonima RH • Uskla ivanje internih ra unovodstvenih postupaka i procesa te njihove provedbe sa zakonskom Regula vom • Organizacija rada odjela ra unovodstva te nadgledanje, planiranje i koordinacija ak vnos i procesa u tom odjelu • Podnoťenje izvjeťtaja ma noj rmi u Austriji, te svakodnevna komunikacija i suradnja sa upravom druťtva i suradnicima u ma noj rmi u Austriji • Koordinacija aktivnosti ra unovodstvenog odjela s aktivnostima drugih odjela, planiranje, razvoj i implementacija nancijskog izvjeťtavanja • Postavljenje, predlaganje i implementacija djelotvornih i uspjeťnih pravila i procedura za ra unovodstvo te iden kacija potrebnih resursa, • Ak vno sudjelovanje u poslovnom planiranju • Suradnja s bankama, revizorima, poreznom upravom i drugim drŞavnim ins tucijama • Poslovno izvjeťtavanje za interne potrebe • Eksterno izvjeťtavanje drŞavnim ins tucijama i sl.

Nudimo: • Redovita i po cajna mjese na primanja • rad na jednom mjestu • puno radno vrijeme (prijepodne) • s mula vnu radnu okolinu i rad u dinami nom internacionalnom okruŞenju • mogu nost usavrťavanja i profesionalnog razvoja Ako ste se prepoznali u ovim opisima i ako ste zainteresirani a rad u naťem proizvodno-razvojno logis kom centru u Prelogu molimo dostavite nam Vať Şivotopis na hrvatskom i njema kom jeziku do 15.11.2013. na adresu Prozvodnja PG d.o.o., Hrupine 15, 40323 Prelog.

Nepotpune i nepravodobne zamolbe ne e se razmatra .

16. Jakopi d.o.o. Žabnik, Zrinskih 40, traŞi 2 voza a/voza ica autobusa, javiti se na adresu osobno ili na email: info@jakopic-travel.hr do 16.11.

23. Naran a transport d.o.o. HodoĹĄan, traĹži voza /voza ica c i e kat. za me unarodni transport na odre eno vrijeme, javi se na mob.

098 235 128 ili 040 679 458, do 04.11.

24. Ca e bar MK, Gori an, Vrtna bb, traĹži konobar/konobarica u ca e baru na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 5333 891 ili tel.

040 643 023, do 18.11.

25. Poljoprivredni proizv. Domini Ivan, Mala Subo ca, traĹži 2 radnika/radnice za klanje i ĹĄurenje pataka na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 098 242 571 ili tel. 040 631 143, do 04.11.

VOD HRVATSKI ZA JE AN ZA ZAPOĹ LJAV 396-819 C: VE KO A VA ISPOSTA 40 G: ELO 646-7 ISPOSTAVA PR SREDIĹ E: M. VA TA OS ISP 543-200

17. Dobrani transpor , M. SrediĹĄ e, Poljska 25c, traĹži kv voza /voza ica e kat. Za me unarodni transport, javi se na mob. 098 426 996 ili tel. 040 543 222, do 16.11.

26. Mack No.1, Novo Selo Rok, traĹži konobar/konobarica; voditelj/voditeljica ugostiteljskih objekata na odre eno vrijeme, javi se na mob. 097 712 5090 ili email: zodijak007@gmail. com do 10.11.

27. Posavec d.o.o. NedeliĹĄ e, traĹži instalater/instalaterka grijanja i vode na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 426 500, do 21.11.

28. Ca e bar Stari Marof, Novo Selo Rok, traĹži konobar/konobarica na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 099 7736 0026 do 15.11.

18. Dom za starije i nemo ne Slakovec, Slakovec 70, traĹži medicinska sestra/tehni ar na neodre enovrijeme,posla pismenuzamolbu do 15.11.

29. Rodikom akovec, K. Tomislava 37, traĹži serviser/serviserka elektri nih alata; elektromehani ar/elektromehani arka na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu do 01.11.

19. Kerami ar Tihomir Toplek, Novo Selo Rok, traĹži kerami ar/kerami arka na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 473 421, do 07.11.

30. Privatna praksa zikalne terapije Alen Horvat, Vularija, M.Gupca 14, traĹži zioterapeutski tehni ar/tehni arka- stru no osposobljavanje za rad, posla pismenu zamolbu na adresu ili email: zioalen@gmail.com do 04.11.

20. Fil j.do.o. Oporovec, traĹži konobar/konobarica u ca e baru na odre eno vrijeme, mjesto rada Ca e bar Galeb, javi se na mob. 098 507 6946, do 22.11.

21. Zoky soboslikarski obrt, KurĹĄanec, traĹži soboslikar/soboslikarka na odre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 2 g., javi se na mob.

091 179 5940, do 05.11.2013.

22. Toroid-energija d.o.o. NedeliĹĄ e, traĹži inĹženjer/inĹženjerka elektrotehnike - SOR za stru no osposoblj. za rad bez zasn. radnog iskustva, javi se na mob. 091 3822 456, do 20.11.

31.Slas arstvoCvek,PuĹĄ ine,traĹžisamostalni pekar/pekarica na odre eno vrijeme, javi se na tel. 040 895 525 ili 895 020, do 04.11.

32.Ste ld.o.o. akovec,traĹžidjelatnik/djelatnica za rad na ra unalu na stroju za digitalni ofset i strojevima za doradu na neodre eno vrijeme, posla pismenu zamolbu na mail: grof2810@ gmail.com do 04.11.

33.Molnarmontd.o.o.Ĺ enkovec,traĹžimonter/ monterka centralnog grijanja na odre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo na poslovima

REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA ŽUPANIJA UPRAVNI ODJEL ZA PROSTORNO URE ENJE I GRADNJU I ZAŠTITU OKOLIŠA KLASA: UPI-350-05/13-01/41 URBROJ: 2109/1-09/1-13-3 akovec, 29. listopada 2013.

Upravni odjel za prostorno ure enje, gradnju i zaĹĄ tu okoliĹĄa Me imurske Ĺžupanije, temeljem odredbe lanka 111. stavka 2. i 3. Zakona o prostornom ure enju i gradnji (Narodne novine broj 76/07, 38/09, 55/11, 50/12) u upravnom postupku izdavanja izmjene i dopune lokacijske dozvole

POZIVA vlasnike i nositelje drugih stvarnih prava na nekretninama u katastarskoj op ini k.o. Orehovica za koje se izdaje izmjena i dopuna lokacijske dozvole i vlasnike i nositelje drugih stvarnih prava na nekretninama koje neposredno grani e s predmetnim nekretninama da izvrĹĄe uvid u Idejni projekt za izdavanje izmjene i dopune lokacijske dozvole za gra enje vodovodne mreĹže u romskom naselju Orehovica na katastarskim es cama u k.o. Orehovica u postupku koji se vodi po zahtjevu Op ine Orehovica, Glavna ulica 9, Orehovica Uvid u Idejni projekt radi izjaĹĄnjenja mogu izvrĹĄi : - osobe s dokazom da su stranke u postupku (svojstvo stranke dokazuje se izvatkom iz zemljiĹĄne knjige ili izvodom iz posjedovnog lista, te osobnom iskaznicom) - punomo nik stranke s dokazom da zastupa stranku dana 08. studenoga 2013. godine u vremenu od 8 do 10 sa , u Upravnom odjelu za prostorno ure enje, gradnju i zaĹĄ tu okoliĹĄa u Me imurskoj Ĺžupaniji, akovec, Ul. Ru era BoĹĄkovi a br. 2, soba broj 5.

Osobi koja se odazove pozivu, a ne dokaĹže svojstvo stranke ili punomo nika stranke, uskra t e se mogu nost uvida u Idejni projekt.

RjeĹĄenje o izmjeni i dopuni lokacijske dozvole za traĹženi zahvat u prostoru moĹže se izda iako se stranka ili njezin punomo nik ne odazovu ovom pozivu.

48

Informacije

izvo enja instalacija grijanja,vodovoda i zavarivanja (autogeno), javi se na mob.091 556 8030, do 15.11.

34. Frizerski salon RENI d.o.o. Sveta Marija, traži frizer/frizerka na neodre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 6 mj., javi se na mob. 098 180 4882, do 24.11.

35. Rale d.o.o. Puš ine, Obrtni ka 6, traži kv voza /voza ica c kat. sa dizalicom na odre eno vrijeme, posla pismenu zamolbu na adresu ili email: kontakt@rale.hr do 8.11.

36. Katruža d.o.o. - Studio ljepote Lara, Zagreba ka 87, traži frizer/frizerka na odre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo, javi se na mob. 099 242 4414 do 05.11.

37. Elcop d.o.o. akovec, Športska 6a, traži kozme ar/kozme arka na odre eno vrijeme, posla pismenu zamolbu na adresu ili email: neven.buvac@elcop.hr do 04.11.

38. Ugos teljski obrt RAJ, Kuršanec, traži pizza pekar/pekarica na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 095 199 1305, do 23.11.

39. Patris dizajn j.d.o.o. M.Subo ca, traži konobar/konobarica, mjesto rada u Novakovcu, javi se na mob. 095 390 2322, do 22.11.

40. Budi IN d.o.o. akovec, traži 2 frizer/frizerka na odre eno vrijeme, javi se na mob. 091 241 2220, do 08.11.

41. Karla d.o.o. K. Tomislava 36, akovec, traži frizer/frizerka na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 9353 666, do 25.11.

42. Impuls d.o.o. akovec, Ž. Fašizma 3, traži 5 šiva a/šiva ice teške konfekcije na odre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 1g., osobni dolazak na adresu ili tel. 040 390 990, g a Kelenc, do 28.11.

43. Pana stolarija d.o.o. akovec, Zagreba ka 42, traži 2 lakirera/lakirerke stolarije i 2 stolara/stolarice na neodre eno vrijeme, javi se na tel. 040 492 500 ili osobno do i na adresu ili posla email: info@mplet.hr do 04.11.

44. MSA zadovoljstvo kupaca d.o.o. Stubi ka ulica 47, Zagreb, traži 15 tajnih kupaca m/ž za povremeni honorarni posao, posla prijavu na gornju adresu ili na: www.msa.com.hr/ hr//tajni-kupci ili se javiti na tel.01 644 6702

IMENDANI I BLAGDANI petak, 1. studenoga – SVI SVETI, Svetislav subota, 2. studenoga – DUŠNI DAN, Dušanka nedjelja, 3. studenoga – Hubert, Martin Pores ponedjeljak, 4. studenoga Karlo Boromejski, Dragutin utorak, 5. studenoga Mirko, Imbra, Emerik srijeda, 6. studenoga – Leonard, Len i, Sever etvrtak, 7. studenoga – An elko, Engelbert

DUHOVNI VELIKAN

Hubert, 3. studenoga Ro en je 655. godine u uglednoj plemi koj obitelji, a kao mladi živio je na dvoru frana kog kralja Teodorika III., gdje mu ništa nije nedostajalo, ali ga materijalno blagostanje nije zanimalo. Nakon što mu je kod poroda umrla mlada supruga, barunica Floriban, postao je tužan te je naslje e prepustio mla em bratu, a on se posvetio krš anskoj vjeri.

Posebno ga je preokupirao doživljaj izlova na Veliki petak, kada je me u rogovima jelena opazio Kristov križ, što ga je još snažnije privuklo Crkvi u kojoj postaje biskup, a potom i svetac. Osobito ga štuju i slave lovci, koji su ga uzeli za svojega nebeskog zaštitnika. (sm)

1. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

do 01.12.

45. Ar s d.o.o. akovec, traži 2 frizer/frizerka za stru no osposoblj. za rad bez zasn. radnog iskustva, javi se na email:ar s.event.team@ gmail.com do 04.11.

46. Ca e bar Matrix, K. Tomislava 26, Belica, traži konobar/konobarica na odre eno vrijeme, javi se na mob. 099 4088 557, do 15.11.

47. Mamica d.o.o. akovec, traži konobar/konobarica na odre eno vrijeme, mjesto rada u Soho baru akovec, javi se na mob. 091 548 6670iliposla mailna:mamica@mamica.com. hr do 30.11.

48. Dolenec instalaterski obrt , akovec, traži instalater/instalaterka grijanja i vodovoda za stru no osposobljavanje bez zas. radnog odnosa; instalater/instalaterka grijanja i vodovoda na odre eno vrijeme, potrebno je 2g. radnogiskustva,javi senamob.0915549323, do 11.11.

49. Arion d.o.o. akovec, traži 10 montera/ monterki dizala na odre eno vrijeme, posla email: darko.perenc@arion-it.hr do 24.11.

50. Ca e bar BH, Hodošan, B. Radi a bb, traži konobar/konobarica u ca e baru na neodre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili se javi na tel. 040 679 492 ili mob. 099 7535 823 do 18.11.

51. Bali d.o.o. D. Dubrava, traži mehatroni ar/mehatroni arka i elektromehani ar/ elektromehani arka na odre eno vrijeme , osobni dolazak na adresu ili se javi na tel.

040 688 511 ili posla pismenu zamolbu na adresu ili email: infobalidoo@gmail.com do 06.11.

52. Elcop d.o.o. akovec, traži zioterapeut/ ziterapeutkinja-maser/maserkanaodre eno vrijeme, posla pismenu zamolbu: Športska 6a, akovec ili email: nevena.buvac@elcop. hr do 04.11.

53. Ca e bar Galeb, Oporovec, traži konobar/ konobarica u ca e baru na odre eno vrijeme, javi se na mob. 091 507 6946, do 22.11.

54. Team d.d. M.Središ e,Rudarska 1, traži 5 montera/monterki suhe gradnje na odre eno vrijeme, javi se na tel. 040 638 333, 091 5399 631, do 12.11.

55. Kem-KO d.o.o. M. Središ e, Rade Kon ara, traži 5 soboslikara/soboslikarki i 2 montera/ monterki suhe gradnje na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 486 256, do 15.11.

Slobodna radna mjesta Varaždinska županija 1. Bona Consilio j.d.o.o. za telekomunikacije i usluge,Mjestorada:VARAŽDIN,VARAŽDINSKA ŽUPANIJA, traži 2 VODITELJA/VODITELJICU TIMA na Ugovor o djelu uz mog. Ug. na odre eno/neodre eno, uvje : OŠ, KV, SSS bez obzira na zvanje za vo enje ma koji obavlja telekomunikacijske usluge - prodaja usluga internet, telefon, TV - H1 TELEKOM, iskustvo 3 godine, B kategorija, mogu nost korištenja vlas tog vozila. Osobni dolazak: BRA E RADI A 20, VARAŽDIN ili prijavu posla e-mailom: bona.consilio@gmail.com, kontakt mobitel: 095 790 6381, do 30.11.

2. TRANSPORTI KRETI VL. DAMIR KRETI , VARAŽDIN,tražiVOZA /VOZA ICATEGLJA ASAPOLUPRIKOLICOMUDOMA EM PRIJEVOZU na neodre eno vrijeme, obavezno KV voza , kategorija C, E, iskustvo: 1 godinu - potrebno obavezno iskustvo na šleperu, mob: 098 160 2020, do 4.11.

3. PEKARA VARAŽDINKA PJETER PERDEDAJ I SINOVI, Mjesto rada: VARAŽDIN, traži VOZA /VOZA ICA - DOSTAVLJA / DOSTAVLJA ICA ili KV voza /ica ili obavezno radno iskustvo na istim ili sli nim poslovima 1 godinu, Kategorija B - na odre eno vrijeme (20 sa tjedno), Osobni dolazak na adresu KRALJA P. KREŠIMIRA IV/9, 42000 VARAŽDIN sa zamolbom i životopisom od 8-12 sa do 6.11.

4. KOZMO d.o.o. za trgovinu i usluge, Mjesto rada:VARAŽDIN,tražiVODITELJ/VODITELJICA PRODAVAONICE - briga o funkcioniranju prodavaonice, vo enje ma zaposlenika, sudjelovanje u unapre enju poslovanja, stru no savjetovanje kupaca na odre eno vrijeme, uvje : SSS ili VŠS, iskustvo nije važno. Na radno mjesto javi se do 7.11. pismenom zamolbom na adresu Marijana avi a 1a, 10 000 Zagreb ili putem interneta na link: h p://www.kozmo.hr/posao-i-karijera/

REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA ŽUPANIJA UPRAVNI ODJEL ZA PROSTORNO URE ENJE I GRADNJU I ZAŠTITU OKOLIŠA KLASA: UPI-350-05/13-01/40 URBROJ: 2109/1-09/1-13-3 akovec, 29. listopada 2013.

Upravni odjel za prostorno ure enje, gradnju i zaš tu okoliša Me imurske županije, temeljem odredbe lanka 111. stavka 2. i 3. Zakona o prostornom ure enju i gradnji (Narodne novine broj 76/07, 38/09, 55/11, 50/12) u upravnom postupku izdavanja izmjene i dopune lokacijske dozvole

POZIVA vlasnike i nositelje drugih stvarnih prava na nekretninama u katastarskoj op ini k.o. Zebanec i k.o. Mursko Središ e koje neposredno grani e s predmetnim nekretninama da izvrše uvid u Idejni projekt za izdavanje izmjene i dopune lokacijske dozvole za gra enje vodovodne mreže u romskom naselju Sitnice na katastarskim es cama u k.o. Zebanec i k.o. Mursko Središ e u postupku koji se vodi po zahtjevu Grada Mursko Središ e, Trg bana J. Jela i a 10 Uvid u Idejni projekt radi izjašnjenja mogu izvrši : - osobe s dokazom da su stranke u postupku (svojstvo stranke dokazuje se izvatkom iz zemljišne knjige ili izvodom iz posjedovnog lista, te osobnom iskaznicom) - punomo nik stranke s dokazom da zastupa stranku dana 08. studenoga 2013. godine u vremenu od 11 do 13 sa , u Upravnom odjelu za prostorno ure enje, gradnju i zaš tu okoliša u Me imurskoj županiji, akovec, Ul. Ru era Boškovi a br. 2, soba broj 5.

Osobi koja se odazove pozivu, a ne dokaže svojstvo stranke ili punomo nika stranke, uskra t e se mogu nost uvida u Idejni projekt.

Rješenje o izmjeni i dopuni lokacijske dozvole za traženi zahvat u prostoru može se izda iako se stranka ili njezin punomo nik ne odazovu ovom pozivu.

IZ MATI NOG UREDA

RO ENI: KAJA DRVODERI , K I ŠTEFICE I DEJANA; KIARA REPINKO, K I KRISTINE I MARKA; GABRIEL BOGDAN, SIN MARIJE I SENADA; LANA ZEMAN, K I ANDREJE I MIRKA; KEVIN MESARI , SIN TEE; SAMUEL ORŠUŠ, SIN SANJE I MARKA; ARMANDO MARTINJAŠ, SIN MARTINE I OLIVERA; DUNJA VARGA, K I ŽELJKE I SAŠE; VILIM NOVAKOVI , SIN KRISTINE I SAŠE; ANNIE JANUŠI , K I IVANE I SINIŠE; INA ZADRAVEC, K I ANITE I MARIA; ELENA BARI , K I JELENE I MATIJE; MAGDALENA IGNAC, K I DOROTEJE I BOŽE ( akovec)

POSLJEDNJI POZDRAV dragom i voljenom suprugu, ocu i djedu

IVANU RADEKU Uvijek eš biti u našim srcima mislima i molitvama Po ivao u miru Božjem Puno te vole tvoji: Štefica, Gabi, Zvonko, Tomo, Damir, Mateja, Sla ana, Lovro, Marta, Roko, Vinko, Franka, Petar i Eva

ZAHVALA Povodom smrti našeg dragog supruga, oca, djeda, brata, strica i ujaka

IVANA RADEKA VJEN ANI INA VARGA I DEJAN PODVEZANEC, ROMINA BALI I DAVOR TU AN,SANDRAHUSADŽI I ZORAN ZEMLJI ( akovec); TANJA VRTARI I TINO SABOL (Dekanovec); TOMICA VIŠNJI I MARIJANA NOVAK (M. Subotica); BRANKA Š AVNI AR I MARIJAN BOGDAN (M. Središ e); LANA MLINARI I MARIO VIŠNJI (Prelog) UMRLI DRAŽEN POLAK R. 1966., MARIJA KOCIJAN, R. ŠMID, RO .

1923., LIDIJA KELEMEN, R. ZANFABRO, RO . 1927., JELENA LUKMAN, R . LON ARI , RO . 1915., IVAN KOZJAK, RO .

1957., IVAN ŽVORC, RO . 1952., FRANJO PURI , RO . 1943., MILK A MALTARI , R. MESAREK, RO .

1948., FR ANCISK A VARGEK, R. CVETKO, RO . 1925. ( akovec); JOSIP BARI R. 1952., ANA BARTOLIN R. KAURI R. 1939. (Kotoriba); KATARINA OLETI PECIGOŠ R. 1928.

(M. Središ e); MARIJA HORVAT R. KOZJAK 1932., ZORAN KOVA 1976. (Nedeliš e); ELIZABETA VIDOVI R. AVLEK RO . 1918., MIHAEL SEVEREC RO . 1946., EMERIKA JOSIP RO . 1927.

(Prelog)

iz Ma kovca preminulog 16.10.2013. u 64. godini života.

Zahvaljujemo mons. Antunu Per i u i svim sve enicima na predvo enju Sv. Mise zadušnice i ukopnih obreda.

Hvala župniku i našem prijatelju vl . Josipu Blažonu na dirljivim rije ima oproštaja i na molitvama.

Hvala svim asnim sestrama Služavkama Maloga Isusa.

Hvala doktorici Milici Gabor.

Osobito zahvaljujemo gospo i Maji Toljan, djelatnici putni ke agencije Obsido i gospo i Teodori Damiš, medicinskim sestrama Kseniji Mihin, Zdenki Jarni i Kristini Šafari , vl . Ivanu Novaku, vl . Danijelu Bistrovi u i svim hodo asnicima koji su pomogli u trenucima kad nam je bilo najteže.

Zahvaljujemo svim zaposlenicima poduze a EKO ME IMURJE d.d. iz Šenkovca.

Hvala svoj rodbini, susjedima, prijateljima, znancima kao i zboru i župljanima Župe sv. Petra i Pavla iz Ma kovca koji su nam pružili podršku i dostojanstveno ispratili našeg dragog pokojnika na vje no po ivalište.

Ožaloš ena obitelj

KUPON broj

946

Ivana Mažuranića 2/II.kat, Čakovec

Sje anja, posljednji pozdravi i zahvale do 20 rije i sa slikom

kuna % * Akcija traje do kraja sije nja 2013.

* Akcija traje do kraja 2012. godine.

popust

OBAVIJEST REDAKCIJE (poštanske pošiljke i fax poruke) Molimo Vas da sve poštanske pošiljke (pozivi, pozivnice, razne obavijes i drugo) za uredništvo i novinare tjednika Me imurske novine šaljete na adresu MEDIA NOVINE (za Me imurske novine), Kralja Tomislava 2, 40.000 akovec.

Tako er sve fax poruke (pozivi, pozivnice, razne obavijest i drugo) za uredništvo i novinare tjednika Me imurske novine šaljite na telefax broj: 040-493-305.

Zahvaljujemo!

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

1. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

Informacije 49

50

Oglasnik

1. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

VAŽNA OBAVIJEST

POTREBNI DODATNI PODACI ZA OBJAVLJIVANJE OGLASA U RUBRICI USLUGE I IZNAJMLJIVANJE APARTMANA Obavještavamo naše cijenjene oglašiva e da ubudu e u rubrikama “Usluge” i “Iznajmljivanje apartmana” moraju ostaviti dodatne podatke, sukladno sa zakonskim propisima.

Zakon o zabrani i spre avanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, kojeg je donio Hrvatski sabor 20. svibnja 2011.g., propisuje da se sudionikom u obavljanju neregistrirane

djelatnosti smatra i fizi ka i pravna osoba koja naru uje, posreduje ili objavljuje oglas, odnosno nedopuštenu reklamu u tisku, putem televizije, radija i drugih medija.

Naru itelj oglasa zato je dužan prilikom naru ivanja navesti podatke o svom identitetu: tvrtku, sjedište tvrtke, OIB, ime i prezime odgovorne osobe ili

ime i prezime naru itelja, OIB i njegovo prebivalište/boravište. Ukoliko to naru itelj ne dostavi, zakonom je zabranjeno objaviti oglas. Stoga, molimo

naše itatelje i oglašiva e za razumijevanje, te dostavu traženih podataka, jer u suprotnom, oglas ne emo biti u mogu nosti objaviti.

Obavijest oglašiva ima koji prodaju nekretnine: Prema novom Zakonu obavezno trebaju navesti energetski razred gra evine!

MOTORNA VOZILA PRODAJE SE VW POLO 1.4i 2002.g., reg. do 8/2014., met. srebrna, u jako dobrom stanju, 5 vr., garažiran, 86tkm, tel. 091 503 5776 PRODAJEM FIAT STILO SW 1,9 JTD, 2004., full oprema, reg. 1 godinu, nove gume, napravljen kompletni servis, karavan, 4.650eura, te prodajem 4 ljetne gume Bridgestone Turanza 195/65R15 (300 kn/4kom), u jako dobrom stanju, info: 098/551-267 SKUTER PEUGEOT 50cm 2008.g., registriran, metalik boja, kufer i kaciga na poklon. Info: 091 970 1929 MIJENJAM GOLF II 1991.g. za skuter.

Upita na tel. 098/600-281 PRODAJEM AUDI A4 S4 1.8 20V 1995.g., ates ran plin, napravljen veliki servis, cijena 3.000 eur. mob.

098/920-5620 MA ZDA XEDOS 6 16 0 0 ccm3, 1996.g., 79kW, redovito servisiran u Mazda servisu, jako uš uvan, povoljno. mob. 091/505-2724 PRODAJE SE VRLO POVOLJNO DACIA SABENCA 1.4 2004.g, 55tkm, prvi vlasnik, u dobrom stanju, reg. do 4./2014. tel 044 535 597 FIAT UNO 1.0 33kW fire motor 1998.g., 5vr., metalik, o uvan, registr. godinu dana, molim bez sms-a, 098/136-1712 PRODAJEM NISSAN PATHFINDER 2.5dci LE 2006.g., automatik, ful oprema, terenac, malo vožen, garažiran, te zimske gume dim.

175/65/14. mob. 098/749-131 PRODAJEM AUDI A6 1998.g., u odli nom stanju, garažiran, serv. knjižica, 2.vl., mob. 091/5370-343 PRODAJEM BMW 324 dizel, kockica, 1988.g., reg. do 4/2014., vlasnik 10g., sa uvan, mob. 098/190-3753 PRODAJE SE VW POLO Classic 1.4 benz 44KW 1998.g., zeleni, 147tkm, 1.vl., dobro o uvan, cijena po dogovoru. info: 391-048

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323

POSAO TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz RA UNOVODSTVA za srednju školu. Mob: 098 546 069 TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz MATEMATIKE. Tel. 091/528-6671

KREDITI

KREDITI za umirovljenike i mlade po nevjerojatnim uvje ma. Za zaposlene do 2/3 pla e. Deblokiramo teku e ra une i zatvaramo OVRHE kao i stara i nepovoljna zaduženja.

Pozajmice ODMAH. Radno vrijeme od 08:00 do 17:00 h. Ovlaštena kreditna agencija. Info: 040/386-970, 091/925-5601, 099/244-5775, www.arges.hr

POZNANSTVA STARIJI GOSPODIN intelektualac traži geranto doma icu za pomo u ku i, mogu e sve varijante, pa i brak, dijete ne smeta. tel. 390-315 ili 098/890-307 MLADI TRAŽI slobodnu curu od 30-40g., nepuša ica, za prijateljstvo i vezu. mob. 095/8974-533

NEKRETNINE – PRODAJA

POLJOPRIVREDA PRODAJEM NOVE BA VE za vino od hrasta i agacije do 400 lit., dostava, vrlo povoljna cijena, tel. 858-362 PRODAJE SE VINO ranjski rizling i janjci. tel. 868-086 PRODA JU SE traktorske brane, levator i trebilica za kukuruz. tel.

333-581 PRODAJE SE TRUPAC ORAHA (2 kom) info: 091/792-8950 PRODA JEM TRAK TOR Deutz 1953.g., prikolicu za traktor, cirkular na kardan, 2-brazdni plug, te daske kanadske topole 3cm3. mob.

091/164-8472 PRODA JE SE TRAKTORSKA PRIKOLICA 1-osovinka 3T, u dobrom stanju ili se mijenja za noviju autoprikolicu te motokultivator. mob.

098/909-8974 PRODAJEM traktor Torpedo Deutz 46 1977.g., 1.vl., te autom. kuku za mali Ursus, gveždru Mio Standard (350kn), ba vu od 200lit. (200kn), kadu od 120lit. (200kn), sve kao novo, od agacije. mob. 098/190-3753

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. Boškovi a 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

akovec, Uska bb (tržnica) tel: 040/390-770, mob:098/331-535, 099/331-5350 www.nekretnine-maras.hr

PRODAJE SE JEDNOSOBNI STAN od 42,5 m2 u Prelogu Jug III, prizemlje, u stambenoj zgradi. Stan je dizajnerski ure en, opremljen, namješten i odmah useljiv. Tel: 091-561-57-93.

USLUGE ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno. Tino, 098/931-7570

PRODAJE SE NOVI STAN U AKOVCU kod teniskih igrališta (prizemlje, 59 m2), Tel: 098 241 578

PRODAJE SE GRADILIŠTE u Žiškovcu povr. 1600 m2, uredno vlasništvo, vrlo povoljno, mob. 098/652-292.

PRODAJEM NOVI FRIZERSKI SALON, namješten, u k, Lj. Gaja (kod Lova kih dvora), mob. 098/241-559 PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE u Ludbregu, Sajmišna ulica (kod ambulante), 1326 m2. Mogu nost izgradnje objekta mješovite namjene. Upita na 098/1828-670 ili 098/980-5511 PRODA JEMO VIKENDICU I VI NOGRAD u Vukanovcu površine 3500m2 sa inventarom, papiri uredni cijena po dogovoru! mob: 095 900 65 39.

PRODAJE SE KU A U PRELOGU, u Sajmišnoj ulici. Info na: tel. 098 493 288.

PRODAJU SE DVIJE STARIJE KU E u blizini centra akovca za 77.000 eura i 79.000 eur-a! Prilika za kupnju!

NEKRETNINE MARAS, USKA BB, AKOVEC (kod tržnice), 040/390-770, 098/331-535, 099/331-5350 PRODAJE SE TROSOBNI dvoetažni stan od 86m2, sa velikom terasom u prizemlju, akovec-Jug. mob.

098/163-6488 PRODAJE SE KU A od 123 m2 s dvorištem od 700 m2 u Strahonincu.

Može i zamjena za stan u akovcu.

Sve informacije na 091 580 5977 PRODAJE SE ILI MIJENJA ku a u Selnici za stan u akovcu, te se prodajegradilište u Selnici. Info na broj: 099/516-62-42 PRODAJU SE DVA STANA U NEDELIŠ U s parkiralištem. Tel: 098/516-530 VIKENDICA “posavski tip”, pogled akovec (6km), 131m2/103m2 + garaža i spremište 35m2, struja, voda, kanalizacija, telefon, plin-centralno, oku nica 1000m2, 60.000 EUR (dogovor). Tel: 099-77-11-723.

PRODAJE SE DVOSOBNI STAN u centra grada ili se mijenja za vikendicu ili manju ku u u gornjem dijelu Me imurja. tel. 091/559-8656 PRODAJEM ZEMLJIŠTE od 1706m2 u gra . zoni u Nedeliš u-Glava š e. mob. 091/561-2052 KUPUJEM GRADILIŠTE U PRELOGU ZA IZGRADNJU OBITELJSKE KU E, nazva na 098/331-535 ili 390-770.

PRODAJE SE KU A U G. HRAŠ ANU. Upita na mob. 098 297 210.

PRODAJE SE GRADILIŠTE u Strahonincu, upita na tel. 091/562 7103 NOVI STAN 4-SOBNI (etaža) s garažom, ispod Šafrana (Mihovljan), visoki roh-bau, kredit, prodajem. mob. 098/241-559 NASAD KUPINA staros 5g. s drveno ku icom i spremištem za alat, PRODAJEMO ILI IZNAJMLJUJEMO. tel.

040/865-522 ili 099/4700-070 PRODAJE SE GRA . ZEMLJIŠTE U PUŠ INAMA na lijepoj lokaciji. tel.

042/232-681 PRODAJEM HITNO I POVOLJNO u Lopa ncu 500 hv gra . zemljišta u ul. I.L. Ribara, izme u kbr. 22 i 23. mob. 098/191-4380 PRODAJE SE DVOSOBAN STAN u centru grada, prizemlje, 58m2. mob.

099/6560-710 PRODAJE SE ILI MIJENJA NOVOGRADNJA u Strahonincu, za stan u k, te se prodaje gra . zemljište u novoj ulici u Strahonincu, povoljno. mob. 098/749-131 PRODAJE SE STAN u k od 30m2. info: 091/114-7940

IZNAJMLJIVANJE IZNA JML JUJU SE DVIJE SOBE (dvosobni stan u prizemlju) s korištenjem zajed. kuhinje i kupaone, 150m od Me . veleu ilišta, idealno za studente, odvojena brojila za struju i vodu, mog. korištenja interneta, zajedni ke perilice za rublje, kabelske televizije... Povoljno. Tel. 095 8080 116 ZAGREB, IZNAJMLJUJE SE 2.5-sobni namješteni stan isklju ivo studenticama ili zaposlenim ženama. tel. 099/683-6831 HITNO I POVOLJNO SE PRODAJE ILI IZNA JML JUJE samostoje a obiteljska ku a u M. Subotici od 100 m2 stambenog prostora, sa garažom i dvorištem te priklju cima za vodu, telefon, struju, plin.

Blizina škole i vrti a, autobusne i željezni ke stanice. Kontakt mob.

098 971 33 23 IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR SA IZLOGOM od 60m2, Uska bb, akovec, za 1.000 eur/mj. + režijski troškovi ili pola prostora 30 m2 za 500 eur/mj. + režijski troškovi, prilika, odli na lokacija! info na mob: 098/331-535 Z AGREB: IZNA JML JUJE SE 2,5-SOBNI STAN studenticama, sve namješteno, novogradnja, info: 091/5549-323

IZNA JML JUJEM JEDNOSOBNI NAMJEŠTENI STAN u Istarskom naselju, info: 099/325-4267 IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTENU SOBU s centralnim grijanjem, s kuhinjom i kupaonicom, u privatnoj ku i u centru akovca, ženskoj osobi. mob. 091/561-2052 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI NAMJEŠTENI STAN u donjem dijelu ku e, s posebnim ulazom, u akovcu, za info nazvati 098 938 7532 IZNAJMLJUJE SE RESTORAN u Savskoj Vesi, mob. 091-14-11-721 IZNAJMLJUJEM ETVEROSOBNI STAN od 90m2 studentima, blizina Me . veleu ilišta, slobodan od 1.12. Za ozbiljne ponude može se pogledati po dogovoru. Mob. 098/553-270 IZNAJMLJUJU SE STANOVI nenamješteni, 2.5-sobni, 1-sobni i garsonijere, na duže vrijeme + ugovor. tel. 384-515 ili 098/545-526 IZNAJMLJUJE SE SOBA s kupaonicom, poseban ulaz, K. mob.

098/195-7448 IZNAJMLJUJU SE SOBE studentima ili lokal kod bolnice i autob. stanice, povoljno, poseban ulaz, po dogovoru. tel. 313-380 IZNAJMLJUJE SE 3-sobni stan od 110m2 u centru k, odvojen ulaz i sva brojila, zvati poslije 16sati na tel. 091/933-8468

ME IMURSKE NOVINE

ŽIVOTINJE

PILIĆI Ć za klanje e

DOSTA VA

živi i očišćeni očišćen ni ,

,

PRODA JEM TRI GUSAK A (ovogodišnji) dunavski. Cijena 150 HRK/kom Pitati na telefon 098/911-5452 PRODA JEM PREKR A SNE SHITZU ŠTENCE stare 2mj., umiljati, posebno za igru sa djecom, bit e malenog rasta, roditelji prisutni, nau eni na higijenu. Mob: 099/64-111-90 PRODAJEM PAPIGE nimfe, rozele, penante, tigrice, patke mandarinke i karolinke, fazane platinaste, zlatne i srebrne. tel. 040/641-187 ili 098/912-3938 RODAJEM KAVEZE za uzgoj divljih ze eva, po 1500 Kn, te odrasle, rasplodne ze eve po 500 Kn. mob.

098-908-4675 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA K-9 i Brit za pse i ma ke. Trgovina PRIMA akovec, tel. 363-445 PRODAJU SE PAPIGE TIGRICE I NIMFE. Tel: 829-230, 098/944-3339

ME IMURJE PLIN INFO Popravak plinskog uređaja ili preinaku na plinskoj instalaciji

NIKADA ne izvodite sami Pozivom ovlaštenog servisera otklonit ćete mogućnost eksplozije ili trovanja.

Sprije it ete nesre u i život u initi bezbrižnim!

DEŽURNA SLUŽBA 040 395 199

AKOVEC, Obrtni ka 4 CIJENA PRIRODNOG PLINA ZA KUĆANSTVO - LISTOPAD 2013. GODINE

0,306672 kn/kWh uvećano za PDV + TS2 16,50 kn uvećano za PDV

1. studenoga 2013.

POKLANJAJU SE MLADI PSI I mješanci, bit e malog rasta, mob.

099/418-2538 PRODAJU SE ŠTENCI SHI-TZU-a stari 2mj., cijena vrlo povoljna. mob.

091/505-2724

RAZNO PRODAJEM nove LEVIS traperice u plavoj boji vel. 31/32 (290 kn), crne traperice vel. 32 i 34 (240 kn), te novu pedalu za el. gitaru BOSS METAL ZONE MT2 (450 kn), stalak za gitaru (40 kn), el. štimer za gitaru (140 kn). Mob: 099/40-10-142.

PRODAJEM ZRA NU pušku COMETA 300 Kalibar: 5,5mm kao nova, pucano svega oko 30-35 metaka. Mob: 099/25-96-444 PRIMAMO NA DEPONIJU staru ciglu i crijep i sve lomove cigle i crijepa. mob: 091/541-8810, 095/801-3853 PRODAJEM PROFESIONALNI ALAT za metalnu industriju, cnc mašine, te dva jaka industrijska elektromotora, mob: 091/541-8810 Prodaje se hitno i vrlo povoljno kutna garnitura na razvla enje s kutijom za posteljinu, dvosjed i fotelja. info: 098 849 030 PRODAJEM TV Quadro, ispravan, veoma povoljno te o uvani oldtimer Rog “Touring” iz 69. god. i mountain-bike Fuji, 21 brzina, aluminij. Mob. 098/539-169 PRODAJEM klavir o uvan i malo sviran sa tri pedale i stolicom povoljno; cafe aparat DeLonhi odli an; kožna garnitura (1.100 kn); te ugostiteljski štednjak, roštilj, fritezu, toplu kupku, konvektomat, perilicu su a i aša, sudoper, radni stol, pizzapult, stol za esspreso aparat, stroj za mljevenje mesa, salamoreznica, vaga. mob. 098/9211-929 PRODAJEM STROJOBRAVARSKI STOl, metalne stalaže, kolica za autogeno zavarivanje, samostoje a plo a za tehni ko crtanje s mehanizmom. mob.

098 9211 929

Oglasnik 51

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

PRODAJE SE UGLJEN LIGNIT, DRVENI, SUHI, SEPARIRANI, KOMAD I KOCKA, UZ MOGU NOST DOSTAVE. TELEFON: Donji Kraljevec: 040/655-444, Podturen: 040/847-159 PRODA JEM pl. bojler Junkers 24 kw za centralno, s manjom greškom, povoljno, te sef visoke sigurnosti, šifra klju , cijena po dogovoru, Tel. 098/632-494 PRODA JU SE radijatori dim.

90x200cm, crni kancelarijski stol, dj. pisa i stol, limena vrata, motokultivator Honda F360, pe za centr. grijanje Centrometal 35KW (plin/ulje), kabel 42m (5x6mm2) i rezervoar od 1.500 lit. za lož ulje (2kom). Tel. 858-424 KUPUJE SE VE A KOLI INA ORAHA. mob. 099/2141-789 PRODAJEM HARMONIKU Royal Standard Montana 120 basova, 11+4 registra, s koferom, o uvana, Tel: 098/944-3339 PRODAJEM dje ji bijeli kinderbet s madracem (650kn), kao nov, i bebi nosiljku (200kn). Tel. 098/390-692 PRODAJE SE IPHONE 4, rabljeni, za 1.000 kn i novi Iphone 5 za 3.500 kuna. info: 099/3300-122 PRODAJEM FRIŽIDER s ledenicom Gorenje star 15g., u dobrom stanju, cijena 300kn. Tel. 858-362 PRODA JE SE PLINSK A PE Z A KUHANJE I GRIJANJE, komplet za kolinje sa velikim stolom i drvenim koritom, stol i stolice. tel.

040/363-903 PRODAJU SE KROVNI NOSA I za vw polo sdi 1.9, te se prodaje teflon u šipkama promjera 35 i 50mm. info: 091/520-5576 PRODA JEM T ROS JED I DVO S J E D, c i j e n a 1 . 5 0 0 k n . t e l .

091/7822-605 PRO DA JU S E PL I N S K E PE I Maja 8 i 12, pl. proto ni bojler za sanitarnu vodu Vailant, motorna pila Stihl 090 i inox ba ve za vino od 80lit. tel. Tel: 098/213-625

PRODA JEM MULT IPH O NE Prestigio 5435. mob.

098/942-0015 PRODA JEM štednjak sa dvije plo e na struju i 4 plin - zemni ili boc a (1. 30 0 kn), komplet kompjutor (600kn), pisa i stol (400kn), preša za grož e na vijak (1.400kn) i hrastova ba va 60lit. (250kn). Info: 390-301 ili 099/674-2919 PRODA JE SE DRVENA VRATA i prozori sa izo staklom, vrlo povoljno, cijena po dogovoru. tel.

098/802-233

OBAVIJEST ITATELJIMA

Male oglase možete predati u Kotoribi i Murskom Središ u Kako bi što lakše predali svoj mali oglas i izbjegli trošak putovanja u akovec, omogu ili smo Vam prijem malih oglasa u mjestu Mursko Središ e i Kotoriba.

Od danas možete ostaviti svoj mali oglas na besplatnom kuponu u: Foto studio Siniša, Mursko Središ e Caffe bar GANI, Kotoriba Rock caffe, Kotoriba Caffe bar DONJI, Kotoriba

Sklonište za životinje “Prijatelji” Čakovec

Udruga "Sklonište dobrote" Pribislavec, Dragu na Lehkeca 17 kontakt osoba Barbara Jagec, mob: 095 614 5976 udrugasklonistedobrote@gmail.com

Žiro-ra un za uplatu donacija: 2402006-1100648383 Azriel - ma i od maksimalno 2 mjeseca, zaigran, umiljat i presladak, nau en na pijesak, društven, voli druge mace, prilagodljiv. O iš en od nametnika i cijepljen pro v zaraznih boles .Takav slatkiš traži dom!

Tri predivne mace, stare oko 2,5 mjeseca, dvije crne, jedna bijelo crna, ženkice i muški traže hitno novi dom. Nalaze se u Puš inama. Kontakt: 097-7727-785.

Tony mješanac pekinezera, mlad pas i vrlo umiljat traži svoj topli kreveti i svoju novu obitelj.

Kontakt: 091-8988-004.

Zaz - grasta minijatura od 2 mjeseca, nau ena na pijesak, mirnija, ali opet zaigrana kao i svi ma i i, umiljata. upkaste dlake. Cijepljena je pro v zaraznih boles , o iš ena je od nametnika i traži dom!

Kimi - ma e od 2 mjeseca, zaigrano i preumiljato, nau ena na pijesak, cijepljena pro v zaraznih boles , o iš ena od nametnika i potpuno zdrava traži dom!

Marley je prona en u Nedeliš u i mi se još nadamo da se nekome izgubio. Ne jave li se njegovi skrbnici, tražimo novi dom za njega. Mješanac je njema kog špica. Zovite za njega na 098-241-060. Vrlo je umiljat, star nekih 6-7 mjeseci.

Damjan je malecko štene staro oko 1,5 mjeseca ostavljeno u polju kraj ceste. Ve je prili no samostalan i za njega tražimo lijep dom s dvorištem i pristupom u ku u. Kontakt: 098-241-060.

NAPOMENA: Kupon mora biti iz zadnjih izdanih novina, a da bi oglas bio objavljen u petak, mora biti predan do utorka pred izlazak novog broja.

Me imurske novine ne odgovaraju za sadržaj objavljenih oglasa i propagandnih poruka.

telefon: 091-8988-004 Radno vrijeme od 8 do 18 sati, subotom i nedjeljom od 9 do 17 sati Radno vrijeme za posjetitelje od 13 do 15 sati radnim danom ili prema dogovoru, vikendom također prema dogovoru Žiro račun skloništa za uplatu donacija: 2340009-1116025375

Krista - ma e od 4 mjeseca, prava debeljuškasta beba, nau ena na pijesak, zaigrana, sa svima se slaže, cijepljena protiv zaraznih bolesti, o iš ena od nametnika i ima jednu posebnost! Rep drži paralelno uz kralježnicu, udomite posebno ma e!

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se U SRIJEDU DO 13 SATI Kupone šaljite na novu adresu K. Tomislava 2, 40 000 akovec

946

52

Kuharica

1. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Kuharica

PIŠE: STJEPAN MESARI FOTOGRAFIJE: ZLATKO VRZAN

ME IMURSKA KUHARICA Sastojci: - svinjska pisanica, doma i uve , brašno - hajdinska kaša, ulje, luk, Vegeta - sol, papar, lovorov list, ljuti feferoni

Sobo ka mu kalica Ugledni restoran “Fortuna” u Maloj Subotici postoji i djeluje 11. godinu vrlo uspješnog rada, na zadovoljstvo velikog broja gostiju i posjetitelja, a isto toliko godina u Fortuni je zaposlena Katarina Novak, vrsna kuharica i gasto vedeta, u ijim jelima uživaju brojni gosti.

Nama je pripremila, a za naše drage itatelje dala recept za jelo koje popularno zovu “sobo ka mu kalica” i najtraženija je hrana svih vrsta i uzrasta gostiju.

Posebnosti sobo ke mu kalice jesu brižno pripremljeno svježe meso (pac ili mariniranje) te umak u kojem prevladava vlastiti uve od doma eg graha, žute mahune i kukuruza še erca. Odlika ovog jela je što se meso u pac ili marinadu

stavlja dan prije spremanja te se tako svi sastojci odli no implementiraju (ugrade) u svaku poru mesa.

Strpljivost u spremanju ovog jela vrlo je važna, a sam tijek od svježih sastojaka do ukusne mu kalice posložene na tanjur s hajdinskom kašom traje od 15 do 20 minuta. Uz ovo jelo poslužuje se salata od endivije ili lentibe s doma im koš i nim uljem i jabu nim octom.

Kuharica Katarina i vlasnica Fortune Janja Domjani iskreno i s povjerenjem uz sobo ku mu kalicu preporu uju Cmre njakov silvanac zeleni i ništa drugo. Našim itateljima žele uspješno pripremanje ovog jela te svako dobro u nadolaze im danima.

Priprema Svježu svinjsku pisanicu narezati na medaljone, pobrašniti s jedne strane i naglo popržiti s obje strane.

Kad je meso poprženo do lijepe zla aste boje, doda se uve te se sve skupa dinsta na laganoj vatri nekoliko minuta. Zatim se dodaju Vegeta i fino narezani ljuti feferoni, te se još kratko vrijeme sve skupa prodinsta. Zatim se stavi na bijeli tanjur s kuhanom hajdinskom kašom, te se ukrasi kruži ima svježe ili kuhane mrkve.

RECEPT PLUS R IZ PE NICE akove kih mlinova

Doma a juha od hajdinske kaše

SASTOJCI

PRIPREMA:

20 dag hajdinske kaše akove kih mlinova 1 mrkva 5 srednjih šampinjona (narezanih) 1 crvena paprika 1 ve a raj ica 1 ve a glavica luka 2 režnja ešnjaka 1 manja tikvica 1/2 dcl maslinovoga ulja 3/4 litre temeljca ili vode (ako nema temeljca i dodati jednu kocku pile e juhe) Sol, papar Vezica peršina

O istite luk i sitno ga narežite na kockice pa prepržite na ulju do zlatno - žute boje. Potom dodajte mrkvu, pa ostalo povr e po tvrdo i (paprika, šampinjoni, tikvica), koje tako er lagano prepržite. Dodajte hajdinsku kašu i ešnjak, zalijte vodom ili temeljcom te ostavite lagano kuhati najmanje pola sata dok hajdinska kaša ne omekša. Prema potrebi dodajte sol i papar, te pred kraj dodajte raj icu prethodno narezanu na kockice. Još lagano sve prokuhati da kaša potpuno omekša. Servirati dekorirano sa sitno narezanim peršinom.

Poga a sa sirom Sastojci: - brašno, prašak za pecivo - jaja, ulje, sol, sir, mast - jogurt, še er (mljeveni) PRIPREMA U posudi izmiješati brašno, n prašak za pecivo, malo še era i vode te umijesiti tijesto.

Razvaljati ga u mlinac i na njega R posložiti sir koji se prethodno p

promiješ s uljem, malo soli i jogurtom.

Smjesu posložiti na mlinac te zarolati u štrudlu. Staviti u namaš enu tepsiju i u pe nicu.

Izvaditi i posipati mljevenim še erom. Narezati na željene dužine i poslužiti vru e.

Može se upotrijebiti tijesto gotovo za savija e i u sir se mogu umijesiti grož ice.

VINO TJEDNA

Novakov chardonay Kvalitetno suho vino, berbe 2011., sadrži 12,780 posto alkohola, odlikuje se izraženom sortnom aromom i ugodnom zlatnom, svijetlozelenkastom bojom.

Konzumira se ohla eno na 10 Celzijevih stupnjeva u kvalitetnim ašama na visokom stalku.

Odli no se sljubljuje s pe enim mesom, umacima i vrhunskim sirevima, a može se popiti i kao aperitiv te uz slastice i kola e. (sm)

1. studenoga 2013.

PROGNOZA VREMENA

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vremenska prognoza i razbibriga 53

ZA SLJEDE IH 7 DANA

METEOROLOĹ KI KALENDAR

STIŽE JESEN U etvrtak izmjena sunca i oblaka i neťto svjeŞije u odnosu na prethodne dane. Trebalo bi pro i suho, a sjeverni vjetar e postupno oslabjeti i prestati. Temperatura zraka tijekom jutra izme u 7 i 10°C, a tijekom dana bit e oko 16 Celzijevih stupnjeva.

Ve u petak opet izgleda bolje, ali uz hladnije jutro. Mogu a je magla ili sumaglica, a danju sun ana razdoblja i malo toplije.

Dakle, blagdan Svih svetih pro i e suho i ugodno.

Sudionicima u prometu naglaĹĄavamo mogu nost jutarnje magle koja moĹže i dulje potrajati. Danju bez kiĹĄe, bez mraza, bez snijega i leda. Ne emo hodati po kiĹĄi i blatu, dakle zaista moĹžemo re i da nas eka povoljno vrijeme tijekom blagdana Svih svetih.

Izgleda da e i subota biti ugodna i suha sa sun anim razdobljima. Jutro svjeĹže uz mogu u dugotrajnu maglu, a danju oko prosjeka ili malo toplije za po etak studenog.

Opet bi moglo malo zajuĹžiti,

osobito u nedjelju. Do kraja dana u subotu moĹže biti i viĹĄe oblaka.

U nedjelju toplo uz juĹžinu, ali i uz dosta oblaka.

Povremena kiĹĄa je mogu a ujutro i osobito krajem dana, a sredinom dana e vjerojatno biti i sun anih razdoblja. Puhat e umje-

ren i poja an jugozapadni vjetar uz nepovoljnu biometeoroloťku situaciju. Kiťe e biti malo, ako je uop e i bude. ini se da e sljede i tjedan op enito biti viťe nalik na jesen. Viťe oblaka, povremena kiťa, a u srijedu i manje osvjeŞenje‌. Nema tu nekog velikog zahla enja, ali e temperatura zraka ipak biti primjerenija jeseni. Najtopliji dan e biti utorak. Dakle, bablje ljeto je ipak gotovo, pripremimo kiťobrane.

Za precizniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/min.iz iksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreĹža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-

1234. (prognoza izra ena 30.10.)

3. studenoga 1859. god. povodanj potoka Medveť aka u Zagrebu 4. studenog 1996. god. val topline u Hrvatskoj, u Zagrebu 24°C, Slavonskom Brodu i Gradiťtu 26°C 5.-8. studenog 1980. god. dugotrajna ledena kiťa oťtetila dalekovode u Lici i Gorskom kotaru

PELUDNA PROGNOZA ZA GRAD AKOVEC I OKOLICU

Petak 1.11.

Subota 2.11.

Nedjelja 3.11.

Ponedjeljak 4.11.

Utorak 5.11.

Srijeda 6.11.

etvrtak 7.11.

‌

NEMA PELUDI NISKA KONCENTRACIJA UMJERENA KONCENTRACIJA VISOKA KONCENTRACIJA

DRVE E

TRAVE

KOROVI

Alergijski simptomi javljaju se samo

kod izrazito osjetljivih osoba

Simptomi se javljaju kod osjetljivijih

alergi nih osoba

Simptomi se javljaju kod svih

alergi nih osoba

Kako su vremenski uvjeti koji su nastupili viĹĄe nalik jesenskim u odnosu na dosadaĹĄnje, sa niĹžim dnevnim temperaturama te promjenjivim vremenom pra enim padalinama, u predstoje em e razdoblju potpuno prestati otpuĹĄtanje peludi alergenih biljaka. Njihov vegetacijski ciklus cvatnje, iako produljen zbog povoljnih vremenskih prilika, doĹĄao je do samog kraja i biljke se pripremaju za razdoblje zimskog mirovanja.

Sva preostala i pridoĹĄla pelud e se ispirati padalinama iz zraka, stoga nastupa nekoliko mjeseci povoljnog razdoblja za osobe osjetljive na pelud.

Pra enje kretanja alergene peludi u zraku me imurskog podru ja biti e obustavljeno tijekom zimske sezone, sve do idu e godine dok ne okopni snijeg. U idu oj vegetacijskoj sezoni procvat prvih biljaka s alergenom peludi o ekuje se krajem sije nja, kada prva cvate lijeska.

VICOTEKA

Bio Ivica u ĹĄkoli. U iteljica: Tko je otkrio Ameriku, Ivice?

Ivica: Nisam ja, majke mi.

U iteljica: Pa znam da nisi ti, nego reci tko je?

Ivica: Ali nisam ja kad vam kaĹžem.

U iteljica: PA, OVJE E, TI NE ZNAĹ NAJOSNOVNIJI POJAM!!!

Uto prolazi ravnatelj kraj razreda te primje uju i viku ulazi u razred.

Ravnatelj: Pa ĹĄto se derete, gospo o?

U iteljica: Pa pitam Ivicu tko je otkrio Ameriku, a on uporno tvrdi da nije on. Ravnatelj: Ma pustite dijete na miru, moĹžda i nije.

---------------------------------------------------------Pukla cijev u doktorovoj ku i. Doktor telefonom zove poznanika - vodoinstalatera.

- Sjedaj u kola i dolazi odmah! Pukla je cijev, u podrumu sve pliva.

- Ne mogu sada nikako, znate da danas slavimo. Tu su nam djeca i cijela rodbina.

Nazovite nekog drugog.

- Kad se tebi netko razboli u obitelji, uvijek mene zoveĹĄ, i ja bez rije i uvijek do em.

- U pravu ste, odmah dolazim.

Vodoinstalater stiĹže i otvori vrata ĹĄto vode u podrum. S tre e stepenice baci dva aspirina u vodu i kaĹže: Ako se do ponedjeljka ne spusti, zovite me ponovno.

---------------------------------------------------------ZaĹĄto plavuĹĄa ĹĄeta kad se tuĹĄira?

- Zato ĹĄto na ĹĄamponu piĹĄe “Wash & Goâ€?!

USPJEH MLADE AKOVE KE TENISA ICE

HRVATSKI NOGOMETNI KUP 1/8 FINALA

PRVA HRVATSKA RUKOMETNA LIGA

Mikul i u Australiji prošla prvo kolo Challengera

Osijek slomio Me imurje tek u produžetku

Prelog svladao Osijek u derbiju za vrh tablice

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

E

sdepeovci so zebrali svoje glavne šteri bodo držali cugle partiske vlasti vu svojimi rokami štiri leti štere so pred nami. Vsi smo bili najgerek što bode itak zamenil Iveka Perho a vu fotelji županiskoga precednika. uda je bilo kandidatov par meseci predi izborov, ali kak to v svetaj knigaj piše, uda je bilo zvanih, a malo zebranih, tak da je, na vse zadje, kniga pala na dva slova. Vsima nam je poznato gda so v trko za županisko precedni ko partisko foteljo genuli Mladen Novak z Slakovca i Štef Kova ov z akovca. Bira ko telo je zebralo Mladena Novaka.

Svoje glase so dali iskustvu, a mladost so ostajli na ekanjo z porukom: vej sre e drugo . Zazvedili smo posle izborov gda so obedva kandidati došli z desne strane, o em re i, z cirkve jerbo so odgojeni v katoli komo duho.

Mladena Novaka je mama vu ila i prepravljala kaj bode vele asni, ali je on skrenul levo dok je svojega kruha prijel v roke, a Štef Kova je negda popeval vu Makovcima. Kuliko vidimo da so esdepeovci na vreme zazve-

Športom protiv cigaretlinov, cuge i droge dili kak so nejbolši ljudi šteri so cirkveno odgojeni jerbo oni nejve vredijo, o em re i, ne mislijo jedno, govorijo drugo, a delajo tretje.

Ili kak to veli naša me imorska himna: Tu me moja draga majka rodila, tu me ona prva v cirkvo vodila, Boga molit, bližnjeg ljubit vu ila, bližnjeg ljubit nav ila. Nek sam tak delajo kak so jiv mame nav ile i nigdar nebodo sfulali. Ve mi je stopram postalo jasno zakaj esdepeovci pobe ivlejo na izboraj i zakaj ljudi šteri hodajo v cirkvo jim davlejo glase! Pak so to jivi, o em re i, pravzaprav naši!. inulo soboto se je na akoskomo glavnomo trgo “peglala neravnopravnost.” Najme kaj, udruga “Zora” je organizerala peglanje roba i za moške, kaj so šteli re i kak je peglanje ne sam

M

kavle, oni dobro peglajo, ali se vidi da imajo as, pak so malo premuhljavi, ali so oni svoje oddelali, tak da jim je to rekreacija, a tu se unda ne tre siliti. Zmislil sam se jedne pri e iz života, štero se pripetila nam Me imorcima dok smo skupa z Hrvatima došli v Evropo. Deli so nas skup z Švabima i Francozima kaj za osem minot speglamo roba o, pojemo sendvi a i poseksamo ženo. Prvi je bil na redo Francoz, on je hapil z seksom i vreme mo je zcurelo, a roba o je nej niti v roke prijel. Unda je došel Hans, on je nejpredi po el peglati, sendvi a je pojel, ali mo je žena ostala neposeksana. Vsi so bili najgerek kaj bode napravil naš ura jerbo smo mi novi v Evropi? ura kak ura, znašel se od prve i jedini je za osem minot zbavil vse posle: dal

Može li se uštedjeti koja kuna?

Gordana Prebeg, akovec Jako, jako teško se danas može uštedjeti s obzirom na to da imamo gimnazijalku i supruga koji radi na terenu. Nije ak stvar u tome kako bi mogli štedjeti da imamo više prihode, nego je stvar i u odre enoj organizaciji i okolnostima u društvu op enito. Danas se sve pla a i više ništa nije besplatno.

Edita Lajtman, akovec - Dok sam bila manja, imala sam kasicu prasicu i u nju se uvijek nešto ubacivalo. Sada nemam taj obi aj, a ni nemam više kasicu prasicu. Ne znam, možda se danas može štedjeti i na druge na ine. Na primjer, da štedimo na grijanju, struji ili vodi, pa se na taj na in ujedno i ekološki odnosimo prema prirodi.

mi prodiremo dublje Međimurje www.medimurje.info/agm www.AdriaGUIDE.hr

N

so ve istam prepravlena za ono tamnešo i gršo strano živlenja: pijejo, pušijo i drogerajo se. Nej znati gde smo mi stareši zahuzali kaj so nam deca tak zglajzala?

Najgerek sam kaj, itak, dela to Vje e za prevencijo? I zabadav nam je akovec prijatel dece ak jif ne zna spraviti na pravi pot, nek zglajzajo predi nek dojdejo vum z pu ke škole. To je ne mala nevola i moramo vsi zasukati rukave i nek vsaki oddela svojega posla ak o emo meti zdrave generacije. Tre športo i šporckaj težakaj pomo i kaj bodo mogli pobediti cigaretline, bambuse, pivike i drogo!

V -

ESTI IZ 2040:

Prestal je štrajk doktorov, šteri je po el zdavnja, 2013. leta.

Oni šteri so po eli štrajka so ve zdavnja v penziji, a minister si grunta kak nam doktori op e ne trebajo, jerbo ak so ljudi ovih, cirka, tridesti let preživeli bez doktoto unda bodo to mogli i dale.

Našli so se penezi, šteri so pred tridesti, etrdeset let zginuli iz HAC-a. Bili so v tunelo Sveti Rok v jednomo šahto za vodo šteri je bil napravleni na brego tak da je v jega voda nigdar i nikak ne mogla dojti. im so se našli penezi v tunelo, minister za peneze v novoj Vladi me imorec Zoran Vidovi mam je zmenšal PDV-a za dva procente, tak da je ve sam 29%.

-

Vijeko Cimerman, akovec - Moramo štedjeti. Radio sam u Njema koj i to je tamo svakodnevna navika. Sada sam u mirovini i štedio sam cijeli život. Uvijek se stavljalo nešto sa strane za starije dane, da ne moram sada biti u strahu kako u preživjeti mirovinu. Me utim, tu doma su i pla e i mirovine male, i ljudi zaista ne mogu gotovo ništa uštedjeti.

Renata Tomaši , Strahoninec - Možda se za djecu nešto uštedi, ali ina e je vrlo teško uštedjeti bilo što. Svi mi koji živimo od svojih pla a, za koje znamo da su premale, ne možemo ništa uštedjeti. Kad bismo imali ve e pla e, sigurno bismo štedjeli ili ulagali. Ovako se danas niti štedi niti ulaže.

POD VUROM

Davne 1924. godine u Milanu su se sastali predstavnici svjetskih štednih ustanova s ciljem pronalaska rješenja za izlazak iz krize, koja je bila posljedica Prvoga svjetskog rada. Zaklju ilo se kako je štednja prijeko potrebna za razvoj ovje anstva pa je ustanovljen Svjetski dan štednje kao simboli an in oživljavanja borbe protiv rasipništva. Slavi se 31. listopada, kao sje anje na taj Prvi me unarodni kongres.

Ni danas, barem što se ti e štednje, nema mnogo promjena, ali ni napretka. Ona je i nadalje postulat koji bi trebao biti okosnica gospodarenja na svim nivoima, od državnih institucija do svake obitelji. No, može li se danas uop e uštedjeti koja kuna? Anketirani Me imurci slažu se u jednom: ne može. (rr, zv)

ženski posel. Ne bi se štel mešati v peglanje roba i, jerbo so naši stareši nas vu il da žene peglajo roba e, a mi moški peglamo žene i unda je navek mir pre hiži. Ne bodete veruvali, ali je bila stiska pre pegli i trelo je na red akati, tak da so, na vse zadje, i roba e sfalile. Peglal je Zoran Vidovi , zamjenik župana i kuliko sam mel za uti pobunila se zamjenica Sandra jerbo je to jeni posel, peglal je i gradona elnik Štef Kova i istam se je dobro priložil poslo kak da negdi furt trenera. Peglali so i Kova ovi zamjeniki, Mario i Romano, morem vam re i da akoskim grackim ocima peglanje istam dobro ide od roke, a jive žene so se na smeh držale. Peglali so i novinari, ali jif nebrem baš pofaliti, vidlo se da ne trenerajo. Kaj se penzionerov doti-

je ženi kaj je peglala, a on je seksal i jel sendvi a. Navek smo bili spametni kak vrag, makar nas vsi šinfajo kak nemamo dosti visoke škole. Istina Božek, škole imamo kuliko imamo, ali se vidi gda smo ne zabadav v škole hodali. e tak zdavnja se minister dela i penzionerov pofalil kak bode prekontroleral vse one šteri imajo invalicke penzije. Falil se, i to prek televizije, kak bode dostik “invalidov” vrnul nazaj na posel.

Morem vam re i da je od unda ve hajdig vode preteklo spod pod trnavskim mostom, ali još niti jeden “invalid” ne dela. Neje to tak lefko naprajti kak so gospon minister mislili. No, o em vam re i, da me te “invalidi” preve ne muo ijo, makar ga jiv je prek pedeset jezer, bil bi uda veseleši da bi minister nekšega nevolo zmislil kaj bi ovima štiristo jezeri na burzi dela dal nekšega posla. akosko Vje e za prevencijo se fali kak uda dela i kak vsi mi od jif imamo velikoga hasna. Dok sam malo bole zaluknul v akoske pu ke škole mam mi je v pipi vgaslo. Najme kaj, zazvedil sam kak se v petom razredo po ne pušiti, ali to onak skrive ki, po parko dok se ide dimo z škole, vu šestomo se po ne piti, isto tak v parko, ali sam v petek i soboto, a skorom sam na rit opal dok sam zazvedil da se v sedmomo razredo more nabaviti droga. I to ne skrive ki i ne moraš preve dugo iskati. Dok si to ovek malo bole pregrunta, pred kraj sedmoga razreda deca

Domagoj Jeren, Zagreb - S obzirom na to kakva je situacija s poslom i nezaposlenoš u mladih, ne vjerujem da netko ima priliku uštedjeti nešto novca, osim onih ‘gore’ politi ara kojima sigurno nije problem staviti sa strane par tisu a kuna. Da svi imamo ve e prihode, sigurno bismo mogli odvojiti koju kunu za razli ite oblike štednje koje danas nude bankarske institucije.

1. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 55

56

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

1. studenoga 2013.