Međimurske novine 942

nosti! n neovis ada, Da p to s li . mo 8 estita

Broj 942.

^akovec, PETAK, 4. listopada 2013.

Cijena 7 kuna

str. 9

Godina XVII.

PRIPREMA SE SMJENA ravnateljice Gospodarske škole

str. 2-3

Kanadski lov na naše radnike

Ravnateljica Blajda najavila borbu do kraja

POSEBAN PR

ME IMURSKI ILOG H NOVINA

OD TIK VE, kral

jice jese

Najbolje dolazi iz hrvatsko koš i Me imu rske župno ulje anije ni, kori

ste se najv

iše koš

tice i ulje

, a mog

lo bi biti

i mnogo

više nam

jena

Za tikvu manje cijenje , našu možd nu, a jako a naj- sirupi kulturu, , sokovi, zna se re i vrijednu likeri, pire, ca jesen zava se da je kralji i.

- da ne i nudi kao nami zamr imurju Tikva je nekad spominjem rnica, a u Meza ishra prvenstveno služil o visok tetno Kad je rije nu a jedno ulje od tikvinih o kvalio tikvi, još zadnjih stoke i životi kraj. Od koštic stavn nja, deset nije jasno istraživanja lje a svjets no od tikve o, sušene sjeme a ili, kompot, tikve se danas ka u zimsk proizvodi gdje joj je ima izuze pokazala da su im danim nke U narod Malo se i nudi zatim sirupi, soko tikva marmelada a. noj medic kad je rije tno mnogo predn se kao nam tikve možeje poznato da vi, likeri, ini tikva , brašno zelen osti za preporu ivala se o ljudsk irnic pire, tako da kao diure Nakon hladnproizvesti i brašnod bjelan evin izbacivanje e boje, a a, može se proiz zamrzava je se sve oj prehrani, kvalitetno tik o. kiseli a omeg og preša suvišne više korist razne na in organizma da ca ostaju a-3 masn vode iz nu i druge briketi koji nja koštisušene ulje od tikvin ne spominjemvesti u rije o tikvi, e. Zapravo, i na ju od reum kod ljudi koji šezdeset ih koštica o visok Za razlik korisne tvari. kad boluposto prote sadrže oko niz drugsjemenke od tikve u od same joj je kraj. još nije jasno je boles ti. e ili gihta i drugi ili, jedno o set posto koštice ina i do tikve, su proizvodiih proizvoda. U u zimskim dani stavno, proizvodi Od tikve se gdje kalor ija Tikva ima svega h (uljana ulja. Ako se ti brikede- 100 gram veoma kalor poga a) marmelada danas dijetn na 100 toplo i hlad našem kraju 30 i ne, ma i a koštic ti samelju, gram se zeleno a sadrž , kompot, a namirnica a te no preša najvi dobije kalorije. e 554 85 posto no ulje od še se s pšeni brašno koje se . Sadrži je B1, B2, B3 Najpo miješa nim vode, vitam oko i B6, koštica ru te je kruh u odre enom je izuzet znatiji proizvod ine A, C, pektin i mine folnu kiselinu, no cijenje omjetikve kalcij i željez rale kalij, betaMe imurju tako kvalitetniji. kvino no bu in akove ki o te antio fosfor, ran akaroten, zbog U i puno ulje, koje je veom o ili tinude ega je ksidant ste je, a zdravvo na- Tikvukruh s dijelovima mlinovii kom antiok ksida o sidan koji se pretv u vitam boje, nata. ata. Postu in A. ara dijabe mogu koristiti koštica. još hladnog preša nja dobije pi obolje kvalit tesa. se štica sadržKoštice i ulje li od daje i po etnije ulje koje od kose pro300 kuna i pak uz bogatstvo je prava delika za kilogram uju s masli tesa koju uspor te novim uljem e.

Sve o bu ama i bu inom ulju

VJERSKI SUKOB u Sitnicama

str. 10

Sanducima od vrbe i topole osvojili tržište

9

Sva a Roma oko kapelice INTERVJU Rade Šerbedžija uo i koncerta u akovcu

Jako volim akovec i me imursku glazbu

str. 52

Media 4-5

SEZON A BU IN BU A I OG UL JA

OBITELJSKA tvrtka iz Totovca

Manje sjednica i naknada nadzornim odborima

str. 2-3

SANJA FEHER, bivša carinica iz Preloga, u 39. godini otišla je u ekonomsku emigraciju u Kanadu, da bi dvije godine kasnije kao zaposlenica Agencije za imigraciju tražila radnike po Me imurju i Hrvatskoj

POSEBAN PRILOG

str. 6

Voza i, bravari, varioci i mehani ari za teška vozila u Kanadi mogu zaraditi preko 20.000 kn mjese no

GRADONA ELNIK AKOVCA reže i steže

2

Aktualno

UREDNI KI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

S kakvim bi pla ama lije nici koji štrajkaju bili zadovoljni - ne zna nitko

O

bi an ovjek, posebice onaj koji prima pla u u privatnom sektoru, u ovim vremenima krize može samo sanjati o kvalitetno pla enima prekovremenima, dežurstvima, pripravnostima, putnim troškovima itd., pa se teško uop e snalazi oko izra una pla a - primanja lije nika, iako je u pitanju ustanova iji bi rad trebao biti javan. Pa tako ni novinari ne mogu do pravih podataka kakve su zapravo pla e i ostala primanja lije nika, ve se uglavnom spominju iznosi ''kako kome odgovara“. tom rašomonu na kraju se ne zna koliko zapravo prosje no zara uju lije nici u našim bolnicama, kako bi vjerodostojno razlu ili jesu li zahtjevi lije nika u ovom štrajku realni s obzirom na stanje državnog prora una ili se u krizi jedini ne žele odre i ponekog prava, za razliku od drugih koji to rade bez previše buke, shva aju i težinu trenutka i mogu nost gubitka sigurnog posla. obzirom na nepoznatu visinu primanja koju oni smatraju realnom za njihovu struku, postavlja se pitanje bi li lije nici uop e željeli raditi kad bi, primjerice, imali samo redovno radno vrijeme i recimo dva - tri dežurstva i pripravnosti mjese no.

Jer sada, samo zahvaljuju i pla enima prekovremenima, pripravnostima i dežurstvima, oni mogu do i do prihoda koji su po njima adekvatni njihovom poslu. Jutarnji list objavio je ina e prije par mjeseci da je najve a lije ni ka pla a - primanje koje je ispla eno ove godine u Županijskoj bolnici akovec iznosilo neto oko 26.000 kuna. Ta pla a je ispla ena prije nego je Ustavni sud suspendirao kolektivni ugovor i najbolje govori o tome da se u našoj bolnici i te kako isplati raditi prekovremeno, biti u dežurstvu ili pripravnosti. ez obzira na složenost i specifi nost lije ni ke pro esije, treba tako er re i da bi svatko, bilo u državnom, bilo u javnom sektoru, tako er vrlo rado radio prekovremeno, ''dežurao“ i ''bio u pripravnosti“, tj. radio 300 i više sati mjese no kada bi mogao ra unati barem na prosje nu ''pla u“ od recimo 7.000 - 8.000 kn.

Dapa e, veliki broj radnika mora raditi puno ve u satnicu od predvi ene zakonom, pa ne dobije ništa više od – pla e. Jer privatni poslodavci, ako pla aju prekovremeno, to rade tek

U

S

B

4. listopada 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

ako imaju ekonomsku ra unicu. druge strane, bolni ki lije nici i dalje žele zara ivati tri - šest puta ve e iznose od prosje ne hrvatske pla e koja je cca 5.5000 kn, odnosno pet - deset puta više nego prosje ni Me imurac (prosje na pla a ne prelazi nam 4.000 kn), bez obzira kakva je ''pau ina“ u državnoj blagajni. toga o ito najve a prepreka na putu prema dogovoru nisu (ne)pla ene pripravnosti i dežurstva bolni kih lije nika (ministar Ostoji uostalom konstantno tvrdi da e isto biti pla eno), ve visina tih dodataka na pla u koji su lije nicima donosili oko 30 posto ve e ''pla e“ nego što je to od pla e za kolovoz slu aj. Prema nekim izra unima, to bi koštalo Ministarstvo zdravlja dodatnih 240 milijuna kuna. ao š t o je poz n at o, Ustavni sud u lipnju je proglasio ništavnim dosadašnji kolektivni ugovor koji je s lije ni kim sindikatom potpisao bivši HDZ-ov ministar zdravstva Darko Milinovi . Lije nici zapravo traže prava koja su dobili tim ugovorom, odnosno da se novim kolektivnim ugovorom vrate dodaci na pla u za prekovremene sate, dežurstva i pripravnost, kakve su imali na temelju prethodnoga, u lipnju poništenog, kolektivnog ugovora. Traže tako er da se svaki redovan rad lije nika duži od 40 sati tjedno, u koji ulaze i dežurstva, plati 50 posto više kao prekovremeni rad.

Tvrde da po privremenom kolektivnom ugovoru to nije slu aj, zbog ega su ovo ljeto pozvali lije nike da povuku suglasnost za rad duži od 48 sati tjedno. glavnom, da nema dodataka na pla u, tj. da su svi odjeli popunjeni s lije nicima 100 posto, te da ne moraju više puta tjedno biti u pripravnosti i dežurati, odnosno raditi prekovremeno, pla e bi im bile ''si a“ cca 8.000 12.000 kn? Pitam se, s obzirom na sadašnju upornost u inzistiranju na visini svojih financijskih prava, tko bi od lije nika onda uop e radio.

S

S

K

U

VIJEST(I) TJEDNA

Sve je spremno za smjenu ravnateljice Gospodarske škole Nakon što je medijsku scenu potresao slu aj ravnatelja Graditeljske škole akovec, koji još uvijek nije dobio epilog, ovih se dana puno dalje, jer je smjena gotovo pa riješena stvar, ako se promotri slu aj razrješenja ravnateljice Ekonomske i trgova ke škole, zakotrljao slu aj smjene ravnateljice Gospodarske škole akovec – Sabrine Blajda.

U Gospodarskoj školi akovec sve je zapo elo 11. srpnja ove godine, kad je u školu došla viša prosvjetna inspektorica ur a Lazar, koja je u svojem izvješ u ustvrdila niz navodnih propusta, te je predložila Školskom odboru razrješenje ravnateljice. Pri a ide dalje. Vije e roditelja Gospodarske škole akovec je na svojoj sjednici od 27. rujna ove godine podržalo ravnateljicu Sabrinu Blajda, uz napomenu da je zadnjih godina u školi stanje sve bolje i bolje.

Upravo danas, u petak 4. listopada, Školski odbor Gospodarske škole akovec od sedam lanova odlu ivat e o tome ho e li razriješiti Sabrinu Blajda ili ne. U kona nici, zadnju rije ima ministar Jovanovi koji može u roku od 15 dana nakon odluke Školskog odbora, kakva god ona bila, sam odlu iti ho e li smijeniti ravnateljicu ili ne.

Cijela tema na str. 9.

(NE) SVI A NAM SE

Sanduci iz Totovca za hrvatsko i europsko tržište Obiteljska tvrka "Sandukar" iz Totovca, proizvo a drvne galanterije, ujedno i pilana, postaje jedna od najuspješnijih obiteljskih tvrtki u Me imurju. Stalno zapošljava sedamnaest radnika, te sezonski još i više. Proizvodi drvene sanduke za jabuke, kruške i povr e te ukrasne sandu i e i sandu i e za vinske butelje, ukupno oko stotinu razli itih proizvoda od vrbe i topole. Sanduke je najbolje proizvoditi od mekih liš ara, a uvo enjem novih linija obiteljska tvrtka iz Totovca m o ž e izraditi oko 8.000 komada sanduka za jedan dan.

Ulazak u Europsku uniju posebno joj pogoduje iz više razloga. Tržište je postalo gotovo neograni eno za malu obiteljsku tvrtku, a važno je znati da Europska unija zahtijeva da se vo e i povr e na tržište kupcima mahom isporu uje u drvenim sanducima zbog zdravstvenih razloga. Opširnije na str. 6.

HP, ukoliko nema sufinanciranja, prijeti zatvaranjem malih pošta Tijekom no i s 22. na 23. rujna u Dekanovcu na mjesnom groblju za sad nepoznati po initelj je s grobnice u vlasništvu ženske osobe iz Ptuja u Sloveniji demontirao i ukrao više komada bron anih kipova. Materijalna šteta procjenjuje se na ak 150 tisu a kuna. Policija je na južnoj akove koj obilaznici zaustavili kombi vozilo zagreba - k i h reg ist rac ijsk ih oznaka te su pregledom i naknadnom pretragom vozila prona ene etiri platnene vre e u kojima su se nalazil i komadi izrezanih statua od bronce, za koje je utvr eno da se radi o statuama koje su ukradene s grobnice. Kako neslužbeno saznajemo, tragovi ove kra e vode prema Piškorovcu. Više na str. 8 - 9.

ŽIVOT NA SJEVERU ameri kog kontinenta ponovno nam postaje obe ana zemlja PIŠE: BOŽENA MALEKOCI OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN

Kanada je u onoj skupini gospodarskih razvijenih zemalja ija ekonomija ovisi i o uvozu radnika. Svake godine u ovu zemlju ulije se od 200.000 do 300.000 tisu a ekonomskih emigranata.

U Kanadu je najbolje oti i preko radne dozvole, dakle, s poslom ve u džepu, sve ostalo je rizi no.

Sanja Feher iz Preloga u Kanadu je preselila 2011. godine kao ekonomska emigrantica u Hali ax na isto noj obali Kanade na Atlantskom oceanu, u predjelu koji je bliže granici sa SAD-om.

Sanja je u Kanadu krenula krajem kolovoza 2011. godine za suprugom Željkom koji je ve radio u Kanadi prije toga ve godinu i pol.

Sanja je na put za suprugom krenula s dvoje njihove djece krajem kolovoza, tjedan dana prije po etka školske godine s tada 11-godišnjim Vidom i 14-godišnjom Enom.

Vid je tada završio etvrti razred osnovne škole, a Ena je bila upisana u Gimnaziju u akovcu. Sanji je, osim toga što e se obitelj spojiti u Kanadi, olakšala i odluka što ju je kao carinicu u Hrvatskoj pred tada skori ulazak u EU ekao gubitak tog posla. I tako je s 39 godina donijela radikalnu odluku u životu o preseljenju na drugi kontinent.

Djeca u tom trenutku nisu imala izbor, jer su roditelji donijeli odluku o preseljenju.

- Nisu si mogli puno pomo i u tom trenutku, kazala nam je Sanja, premda su i ovdje imali krasno djetinjstvo, nije im ništa nedostajalo, imali su baku djeda, prijatelje..., ali morali su seliti.

Po etak nam nije bio lagan. Sinu je bilo malo teže jer

SANJA FEHER, bivša carinica iz kasnije kao zaposlenica agencij

LOV NA HRVA HRV Voza i, bravari, vario u Kanadi mogu zara

je svega godinu dana prije toga u io engleski u školi, a k erka nije imala nikakve probleme zbog preseljenja, jer je prije toga proglašena najboljom u enicom u generaciji. Znala je engleski. Kurikulum koji je tu svladala važio je i u Kanadi, s time da je razina znanja iz kemije, fizike i sli nih prirodnih znanosti koje je savladala ovdje bila viša od onoga što se traži u Kanadi. Ovdašnji programi su puno zahtjevniji, kod nas se od djece traži puno ve e i šire znanje, dok je tamo obrazovni sustav okusiran samo na ono što e im kasnije u poslu trebati. Vjerojatno su zbog tog okusiranja kasnije kao društvo uspješniji.

Sin je ipak presko io dva razreda zato jer tamo djeca kre u u školu s pet, a ovdje sa sedam godina. Prilikom upisa i testiranja u iteljica je zaklju ila da je njegovo znanje engleskog dovoljno za pra enje nastave. Budu i da je Kanada zemlja u koju se ulijeva veliki broj emigranata, u tamošnjim školama postoje u itelji koji pomažu djeci kojima engleski nije prvi govorni jezik u savladavanju i razumijevanju gradiva na engleskom. Dvije godine poslije u Vidovu više se ne osje a strani naglasak, što najbolje govori da se djeca najbrže prilago avaju promjenama.

Imigracijski agent - Kada sam došla u Hali ax, nije mi bila namjera raditi, cilj mi je bio da se djeca što bolje prilagode novoj sredini. No okolnosti su htjele druga ije, da se zaposlim u imigracijskoj agenciji. Sada ja pomažem ekonomskim emigrantima da do u u Kanadu i potom

Sanja Feher, bivša carinica iz Preloga, s k lom Billardom ovih dana po Hrvatskoj, ali rad u K

oko snalaženja u novoj zemlji, u osnovnim stvarima oko zdravstvenog osiguranja, nalaženja stana, škole za djecu, do eka obitelji koja se pridružuje ocu i sli no. U ovaj posao ušla sam na poziv našeg imigracijskog konzultanta kojemu smo dali papire za useljavanje u Kanadu. Nakon 2,5 do 3 mjeseca po dolasku u Kanadu pitao me bih li radila s njim. Moj prethodni rad na carini nosio je odre ene re erence i za ovaj posao. Poznajem problematiku ljudi koji prelaze granice, rad s ormularima, iskustvo u radu s voza ima koji prelaze granice.

Moj sadašnji posao povezan je i s nalaženjem voza a i nekih drugih zanimanja koji su voljni prije i na rad u Kanadu. U me uvremenu sam se upisala i na akultet kako bih postala imigracijski konzultant: moram položiti još jedan ispit i gotova sam. Doškolovanje je bilo potrebno jer je posao

KOLEGIJ GRADONA ELNIKA akovca u znaku rezanja dužnosni kih p

Stjepan Kova smanjuje naknad Novom odlukom, ako je usvoji Gradsko vije e, naknade za sve predsjednike nadzornih odbora bile bi u istom bruto iznosu od 1.590 kuna, a za lanove nadzornih odbora 1.150 kuna bruto.

Prema novoj odluci, naknade bi se ispla ivale samo onim lanovima nadzornog odbora koji su bili nazo ni na sjednici, a sjednice bi se mogle održavati najviše jednom mjese no.

Grad akovec ima tri gradska poduze a, to su Ekom, Stanorad i akom. Do sada su naknade za rad u nadzornim odborima u ta tri gradska poduze a bile razli ite. Najvišu naknadu dobivao je predsjed-

nik nadzornog odbora akoma, ija naknada je do sada iznosila bruto 2.180 kuna.

Naknada predsjedniku nadzornog odbora Ekom do sada je iznosila 1.870 kuna bruto, a predsjedniku nadzornog odbora Stanorada 1.460 kuna bruto. Sukladno tim razlikama, i lanovi nadzornih odbora dobivali su razli itu visinu naknada. U akomu su dobivali najve e bruto naknade, koje su iznosile 1.620 kuna bruto, u Ekomu lanovi nadzornog odbora dobivali su 1.380 kuna bruto, a u Stanoradu 1.060 kuna bruto.

Iznosi naknada za rad predsjednik a i lanova

Gradona elnik akovca na sjednici stru n jenje iznosa naknada za rad u nadzornim akovca i ograni ava broj sjednica nadzo vije a u gradsk

upravnih vije a u pet gradskih ustanova, Centru za kulturu akovec, Pu kom otvorenom u ilištu, Javnoj vatrogasnoj

4. listopada 2013.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

z Preloga, u 39. godini otišla je u ekonomsku emigraciju u Kanadu, da bi dvije godine e za imigraciju tražila radnike po Hrvatskoj koji su voljni prije i na rad u tu zemlju

VATSKE RADNIKE oci i mehani ari za teška vozila diti preko 20.000 kn mjese no

kanadskim imigrantskim agentom Daniei nekim drugim zemljama, traži radnike za Kanadi

imigracijskog konzultanta sli an odvjetni kom. Potrebno je položiti pravosudni ispit, zastupati svoje klijente pred sudom i pred vladinim institucijama.

Sanja Feher sa svojom se obitelji u Kanadi dobro snašla, kaže da se ne misle vra ati Hrvatsku, osim na odmor.

Klima je ondje ugodna. Zime nisu oštrije od naših. Kaže da je prošle zime tri dana bilo minus 25 stupnjeva Celzijevih, ali uglavnom kad je hladno živa se spušta na minus pet do deset stupnjeva. No zimski dani, za razliku od naših, nisu tmurni, nego sun ani. Ljeti je pak ugodnije jer se temperature kre u do 25, 26 stupnjeva Celzijevih.

Za posao u Kanadi traže 20 voza a, 10 bravara i 7 mehani ara Sanja Feher u Hrvatskoj ostaje do 8. listopada. Zajedno

sa svojim agentom Danielom Billardom, vlasnikom agencije ‘’Gyre immigration’’, došla je tražiti radnike za Kanadu.

U roku od dva tjedna hitno traže 20 voza a, 10 bravara, 7 mehani ara za teška teretna vozila. Dobno ograni enje je 55 godina života. Za ulazak u Kanadu netko te mora sponzorirati. Za ekonomske emigrante to je poslodavac, država ili u krajnjem slu aju obitelj. Da bi vas poslodavac mogao zaposliti, potrebno je mišljenje vlade da su radnici potrebni. Poslodavac koji treba radnike imigrante morao im platiti avionsku kartu za dolazak u Kanadu i ne smije ih pla ati manje od doma ih radnika. U Kanadi je takav prekršaj strogo kažnjiv po zakonu.

Jednako tako radnici koji ulaze u Kanadu ne trebaju agenciji koja ih dovodi u Kanadu platiti ništa, to je tako er kažnjivo po zakonu. Što zapravo treba platiti radnik kojeg agencija angažira za posao u Kanadi? To je uglavnom samo 150 dolara za radnu dozvolu u Kanadi. Voza e eka još 200 dolara troška za voza ku dozvolu po kanadskim propisima, ako je sve položeno od prve, plus 65 dolara za lije ni ki pregled. Bravari i mehani ari imaju samo trošak od 150 dolara radne dozvole.

Pla e se ispla uju u Kanadi tjedno ili dva puta mjese no.

Prva pla a se dobiva nakon 3 tjedna rada, poreze pla a poslodavac, radnik dobiva neto iznos na ra un. Porezne olakšice se ne ostvaruju odmah na pla i kao kod nas, nego se porezna prijava ispunjava jednom godišnje i tada se u njoj navode svi odbici. No ra une

za olakšice treba uvati, ne i prilagati, jer kontrola je jednom u pet godina i tada treba potkrijepiti prikazane olakšice. Voza i su i tu u velikoj prednosti jer njima u olakšice ulazi i tzv. dnevnica, budu i da su dnevno na putu, pa im se uzima za pravo da imaju dodatne troškove zbog odsustva od doma. Tako da jednom godišnje mogu dobiti i više tisu a dolara na ime te olakšice.

Javne škole za djecu su dobre i u njima se školarina ne pla a, za razliku od fakulteta, koji se svi pla aju.

Primanja za voza e u usporedbi s Hrvatskom izgledaju ovako. Voza i koji voze ture po Europi zara uju od 1.500 do 2.000 eura, sada su cijene pale ak i na 1.000 eura zbog krize. U Kanadi voza i zara uju oko 4.000 kanadskih dolara neto. U provinciji gdje se nalazi Halifax, na istoku Kanade, možete ra unati i na besplatno provincijsko zdravstveno osiguranje. Nije

tako u svim provincijama, jer zbog decentralizacije politika je od provincije do provincije druga ija. Na zapadu Kanade potrebno je zdravstveno osiguranje pla ati iz svog džepa u iznosu od 2.000 do 30.000 dolara po lanu obitelji godišnje. Na Istoku Kanade pla e su oko 10 posto niže, ali je i život jeftiniji nego na Zapadu. Doseljenici moraju uz to po dolasku u Kanadu ra unati i na najam stana ili ku e. Iz svog iskustva Sanja Feher kazala je da ih životni troškovi stoje 2.500 dolara, od ega 1.000 dolara za najam stanovanja.

Dakle, želite li biti voza , bravar ili mehani ar za teška vozila u Kanadi i po eti život iznova, zaposliti se ili promijeniti posao, imate priliku.

Svoju ponudu možete poslati Sanji Ferer na e-mail: sanja@ gyre.ca i vrlo brzo o ekujte uspostavljanje kontakta za mogu nost realizacije vašeg upita.

Kanada konstantno uvozi radnu snagu i visoke ne samo srednje stru ne spreme. Voza i, bravari i mehani ari sada su najhitnije potrebe koje treba prona i u naredna dva tjedna. Što se ti e bravara, treba re i da traže one koji imaju iskustvo s teškim konstrukcijama, primjerice, one koji su radili u brodogradilištima, gdje e potražiti potrebnu radnu snagu.

Mnoge agencije koje dolaze u Hrvatsku po radnike love u mutnom Proteklih dana i mnogi hrvatski nacionalni mediji raspisali su se o dolasku agenata koji traže radnike za odlazak na rad u Kanadu. Me utim, ve ina njih traži ‘’proviziju“ za pronalaženje posla koja se ispla uje na raznorazne na ine, ali nikako preko ra una. Stoga, ako vam netko traži za osiguranje posla nekoliko tisu a dolara, pokušajte isto izbje i, tako nešto agencija ne smije napla ivati jer ona

dobiva novac za prona enog radnika od poslodavca koji ga zapošljava.

Tako radnici koji ulaze u Kanadu ne trebaju agenciji koja ih dovodi u Kanadu platiti ništa jer to je tako er kažnjivo po zakonu.

No, mnoge agencije iskorištavaju neznanje radnika pa napla uju od njih masne novce agencijama za nalaženje posla. Na žalost, to se doga a prije ulaska u Kanadu, pa pojedine agencije love u mutnom.

ŠTRAJK LIJE NIKA nastavljen je i ovaj tjedan u Županijskoj bolnici akovec

Lije nici traže istu visinu dodataka na pla u kakve su imali do lipnja

PIŠE: DEJAN ZRNA FOTO: ZLATKO VRZAN Štrajk lije nika nastavljen je i ovaj tjedan, ali zaoštren diljem Hrvatske, pa tako i u akovcu, poru uje Štrajkaški odbor akove ke bolnice koji je izdao novo priop enje koje prenosimo u cijelosti. - U ŽB-u akovec e se od ponedjeljka (po etkom ovog tjedna, op. red.) pa nadalje raditi striktno kao nedjeljom. I do sada je rad tijekom štrajka bio organiziran kao nedjeljom, ali smo ipak u poliklinikama pregledavali pacijente za koje smo smatrali da ih treba pregledati, stoji u priop enju Štrajkaškog odbora Županijske bolnice akove, ali i dodaje: - Od sutra (ponedjeljka, 30. rujna, op. red.) toga više ne e biti.

Lije nici e raditi samo u hitnim ambulantama, a u poliklinikama se ne e obavljati pregledi, pretrage. Ne rade subspecijalisti ke ambulante. Na ambulantne preglede primamo samo pacijente s uputnicama za hitan pregled ili hitnu hospitalizaciju. I dalje se rade samo hitne operacije.

Na radiologiji se obavljaju samo hitne pretrage. Bolni ki pacijenti zbrinjavaju se u potpunosti, dodaje se.

Ina e, Sindikat lije nika poru uje da se od štrajka ne e odustati tako dugo dok se u novi kolektivni ugovori ne unesu dodaci na pla u za prekovremene sate, dežurstva i pripravnosti kakve su imali prije negoli je Ustavni sud RH poništio kolektivni ugovor koji je vrijedio do lipnja.

Pritisci i ucjene U priop enju se tako er navodi da lije nici u Hrvatskoj doživljavaju do sada nevi ene pritiske, ucjene, smjene... - Ministar u javnost izlazi s neto nim informacijama, a informacije za javnost od strane lije nika su u ve ini državnih medija ili debelo cenzurirane ili blokirane. Budu i da ministar Ostoji i dalje odbija naše zahtjeve, prisiljeni smo

nastaviti štrajk. Nadamo se da e ministar Ostoji kona no pokazati malo dobre volje i logike i zapo eti pregovore u cilju što ranijeg uspostavljanja normalnog funkcioniranja zdravstvenog sustava. Zahvaljujemo svima na do sada iskazanoj podršci i molimo za još malo razumijevanja i strpljenja, poru uju bolni ki lije nici u štrajku.

Kao što je poznato, medicinske sestre i tehni ari prekinuli su štrajk i s Ministarstvom su u tijeku razgovori o novom kolektivnom ugovoru, ali lije nici su i dalje uporni.

Što su pla e, a što dodaci na pla u kod bolni kih lije nika?

Ve ernji list prije desetak dana objavio je podatke o pla ama lije nika i sestara za kolovoz u jednoj velikoj zagreba koj bolnici, iz kojih se jasno može vidjeti za koliko se to pove anje lije nici bore. Tako su u kolovozu specijalisti sa stažem od 10 godina u toj bolnici dobili prosje nu neto pla u od 13.750 kuna. Oni specijalisti koji u bolnici rade 20 godina dobili su pla e više od 17.000 kuna. Primjerice, jedan od njih u kolovozu je dobio 17.279 kuna, od ega je za pet dežurstava dobio 3.900 kuna, za dolaze u pripravnost 2.200 kuna, a za nedolaze u pripravnost dobio je 2.800 kuna, što zna i da je novac dobio samo zato što je tih dana bio, u slu aju potrebe, spreman do i na posao, piše Ve ernji list. Ta su mjese na primanja lije nika sve do 1. kolovoza bile viša za 30 posto.

Medicinske sestre u istoj su bolnici za kolovoz dobile daleko manje pla e od lije nika jer one rade u smjenama i nemaju privilegij da im u pla u ulaze dežurstva i pripravnosti. Tako je za kolovoz odjelna sestra (SSS) s 10 godina staža dobila pla u 5.015 kuna, a sestra s 20 godina staža 5.582 kune, donio je Ve ernji list.

NOVI sindikalni povjerenik nakon što je Veble dobio otkaz

primanja

de za rad u nadzornim odborima Miroslav Molnar v.d. povjerenik

nog kolegija u etvrtak predložio je smanm odborima trgova kih društava Grada rnih odbora gradskih poduze a i upravnih im ustanovama

postrojbi, Dje jem vrti u akovec i Knjižnici i itaonici akovec, ostaju na dosadašnjoj razini, ali se ispla uju samo za

prisustvovanje sjednici koja se može održati najviše jednom mjese no. Predsjednik upravnog vije a u Centru za kulturu ima naknadu u iznosu od 1.460 kuna bruto, a lanovi 1.050 kuna bruto. Predsjednik nadzornog odbora Pu koga otvorenog u ilišta ima naknadu u iznosu od 1.140 kuna bruto, a lanovi 800 kuna bruto. Predsjednik upravnog vije a Javne vatrogasne postrojbe ima naknadu u iznosu od 1.560 kuna bruto, a lanovi 1.130 kuna bruto.

Predsjednik upravnog vije a Knjižnice i itaonice “Nikola Zrinski” ima naknadu u bruto iznosu od 1.280 kuna, a lanovi 920 kuna. (BMO)

Ljiljana Križan ponovno ravnateljica Knjižnice Ljiljana Križan, kojoj isti e mandat za ravnateljicu Knjižnice ‘’Nikola Zrinski’’, ponovno je imenovana na još jedan mandat u razdoblju od 1. prosinca 2013. godine do 1. prosinca 2017. godine. Dosadašnja ravnateljica Ljiljana Križan jedina se javila na natje aj, dobila je zeleno svjetlo za još jedan mandat od strane Upravnog vije a Knjižnice, temeljem ega ju je gradona elnik akovca na sjednici stru nog kolegija u etvrtak imenovao za ravnateljicu. (BMO)

SSSH za Me imursku županiju

Franjo Veble, dugogodišnji profesionalni sindikalni teritorijalni povjerenik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske za Me imursku županiju, dobio je poslovno uvjetovani otkaz i završio na Zavodu za zapošljavanje, potvrdili su u središnjici Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.

Na pitanje koji su bili razlozi tako drasti ne odluke tri godine prije odlaska u mirovinu, iz sindikata odgovaraju kako se radi na reorganizaciji rada. O mogu em takvom scenariju pisali smo ranije, a na naš upit Franjo Veble nije želio ništa komentirati, ve je najavio da e javnost putem medija priop enjem obavijestiti o bilo kakvim novostima i promjenama. Promjene su se dogodile, a Veble se nije oglasio i o tome

3

obavijestio sindikalno lanstvo. Novim v.d. povjerenikom od 17. rujna imenovan je Miroslav Molnar, koji e ujedno obavljati i poslove pravnog zastupnika. Molnar e poslove teritorijalnog povjerenika raditi do kona nog ustroja SSSH. Iz SSSH su ina e demantirali da je u pozadini otkaza zapravo prijava koju je podnijela podružnica Sindikata trgovine – me imurska podružnica, a ti e se raspolaganja inancijama na njihovom žirora unu, gdje su navodno uo ene nepravilnosti, kako je prenio jedan me imurski medij.

Predsjednik Sindikata Mladen Novosel kaže da je taj slu aj razriješen, te da Veble odlazi iz Sindikata s 38.000 kn otpremnine, jer SSSH kre e u preustroj. (alf)

Franjo Veble dobio je poslovno uvjetovani otkaz i 38.000 kn otpremnine

Aktualno

4

4. listopada 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

AKOVE KA gradska vlast nakon 130 dana od preuzimanja dužnosti

POVEZIVANJE sjeverozapadne Hrvatske

Po etak mandata u Žele da se glas znaku kresanja i štednje Proizvodi, izvozi, ali središnja vlast, bez ob upravo i “njihovi“ župani, o ito ne mari pr

akove ki gradona elnik Stjepan Kova sa svojim zamjenicima Mariom Medvedom i Romanom Bogdanom i prvi potpredsjednikom Gradskog vije a Nenadom Hranilovi em održao je konferenciju za novinare povodom 130 dana gradske vlasti.

Svoj mandat vlasti u akovcu gradona elnik Stjepan Kova sa svojom garniturom otpo eo je sa štednjom, kazao je da su smanjili broj pro elni kih mjesta sa sedam na pet, te smanjili pla u unutarnjeg revizora s pro elni ke razine na nižu. Na godišnjoj razini s osnova smanjenja pla e uštedjeli su 120.000 kuna. Preseljenjem službe za uzvanicima s izdvojene lokacije u gradsku upravu uštedjeli su dodatnih 150.000 kuna na godišnjoj razini, a druga ijim postupcima javne nabave dodatnih 80.000 do 90.000 tisu a kuna. Stjepan Kova je naglasio da su uštedjeli i na kupovini rabljenog automobila, ija je cijena bila 137.000 kuna.

Prijašnji službeni auto otkupio je sada pokojni bivši gradona elnik Šalamon za 114.000 kuna, tako da je upravo tri godine staro vozilo sa znatno manjim brojem prije enih kilometara koštalo izme u 20 i 30 tisu a kuna. I to smatra doprinosom štednji. Uz to, štednji e doprinijeti i smanjena naknada za nadzorne odbore i ograni enje sjednica za najviše jednom mjese no. Naveo je i da se radi revizija gradskih poduze a kako bi se i tamo napravili rezovi. Poslovanje Grada u plusu je za 1,6 milijuna kuna, uz to Grad o ekuju prodaju zemljišta kraj Srednje škole akovec. Ugovor o prodaji trebao bi biti sklopljen do kraja godine u iznosu od 5 milijuna kuna i sve to trebalo bi dovesti do pozitivnog poslovanja u Gradu.

Sanirano šest ulica Mario Medved, zamjenik gradona elnika, u svom dje-

lovanju najviše je posve en infrastrukturi na podru ju Grada. Podsjetio je da je tijekom ljeta obnovljeno šest gradskih prometnica: Kalni ka ulica, Stjepana Radi a, Ante Star evi a, zaštitni pojas Novo Selo Rok - Mihovljan, sanacija Zrinsko - frankopanske ulice i najve i zahvat - ulica Dr. Ivana Novaka. Pri tome je prvi put primijenjena i nova tehnologija u sanaciji prometnica s materijalima koji jam e ve u sigurnost i zaštitu voza a od proklizavanja vozila. Mario Medved govorio je i o predstoje im zna ajnim investicijama: pješa ko - biciklisti koj stazi od akovca do Slemenica u suradnji s Op inom Šenkovec i uz u eš e Hrvatskih cesta, a s kojom e se sklopiti trojni ugovor vrijedan šest milijuna kuna. eka se postu-

pak javne nabave, a radovi bi trebali zapo eti u studenom.

Jedna od velikih investicija vrijedna ak 200 mlijuna kuna je sjeveroisto na zaobilaznica akovca od vora Štefanec do Šenkovca kod rotora ‘’Mobenz’’. Dužina zaobilaznice je 5.750 metara, temeljem idejnog projekta ušla je u program gradnje Hrvatskih cesta za razdoblje od 2013. do 2016. godine. U Gradu se nadaju da e radovi na izgradnji po eti tijekom 2015. godine.

Veliki radovi o ekuju se na izgradnji kanalizacijskog sustava, pri emu je aglomeracija akovec, u koju su uklju ene i op ine Nedeliš e, Šenkovec i Sveti Juraj na Bregu, teška 37 milijuna eura. O kakvom je velikom zalogaju rije , govori i injenica da e aglomeracija biti podijeljena na 19 zasebnih projekata.

Željko Komadina u posjetu akovcu Dan prije službenog posjeta Me imurskoj županiji, u utorak 1. listopada u posjet akovcu došao je i Željko Komadina, primorsko - goranski župan. Primio ga je gradona elnik Stjepan Kova , njegov strana ki kolega Mladen Novak i Ivica Perho , tehni ki direktor akoma. Primorsko - goranskog župana interesirala su iskustva akovca vezano uz selektiranje otpada. Naime, akovec ve ima dugo i bo-

gato iskustvo u prikupljanju i razdvajanju otpada na ku nom pragu, što je u Primorsko - goranskoj županiji, kako je rekao sam župan, u povojima. (BMO)

Poja ana je i suradnja sa svim ministarstvima na tjednoj bazi, za svaki mogu i projekt pokušava se izna i su inanciranje s razine nadležnog Minstarstva. Tako je bespovratno dobiveno milijun kuna za ure enje gospodarske zone Martane. Od projekta koji su od gradskog prioriteta jesu vanjski bazeni, dvorana Ivanovec i Centar za odgoj i obrazovanje. Ova škola, za koju su napravljeni projekti i osigurano zemljište, ve osam godina eka realizaciju. Sada se pregovara s tri ministarstva koja su involvirana u ovu problematiku kako bi se iznašla sredstva za njezino inanciranje.

Ure enje prostora Knjižnice u asni kom domu Romano Bogdan, koji je govorio o društvenim djelatnostima, kazao je da su tijekom ljeta odra ene sve manifestacije. Uz pomo 50 posto sredstava su inanciranja Ministarstva kulture digitalizirano je kino u Centru za kulturu akovec.

Preobražaj bi trebala doživjeti i Knjižnica ‘’Nikola Zrinski’’ ure enjem prostora na katu asni kog doma i rekonstrukcijom kotlovnice.

Romano Bogdan najavio je i promjene za sve korisnike prora unskih sredstava preko programa javnih potreba u kulturi. Korisnici e potpisivati ugovore, ime e se ostvariti sigurnost inanciranja s jedne strane, a s druge strane e imati obveze predavati izvješ a o radu i dokazivati uložena sredstva. Mladi mogu o ekivati saniranje prostora u Starom hrastu i otvorenje 31. listopada. (BMO)

Me imurski župan Matija Posavec ugostio je predstavnike etiriju susjednih sjeverozapadnih hrvatskih županija.

- Ovo je samo nastavak naše dobrosusjedske suradnje, jer svaki predstavnik županije je svakome susjed. Država je onoliko jaka koliko su jake njezine regije, a, naravno, regije su jake onoliko koliko se povezuju sa susjednima, koliko se otvaraju prema svojim gra anima i partnerima i to je prilika da se povezujemo, sura ujemo, u imo jedni od drugih i koristimo ih u našim regijama, jer svaka županija ima neke svoje speci i nosti, svoje prednosti i mane.

Konkretno o emu smo razgovarali jest da emo tu našu suradnju i zajedništvo di i na još viši nivo. Svaka županija ima svoje speci i nosti i u okviru toga organizira odre ene manifestacije i mi emo se dogovoriti da svaka županija odabere jednu manifestaciju koja je najvažnija te e onda ostale pomo i u

organizaciji i marketinškoj prezentaciji sajma ili manifestacije drugima. Što se ti e Me imurja, to je MESAP, Me imurski sajam poduzetništva, i Urbanovo. I na taj na in emo se povezivati.

Zajedni ki nastupi - Zaklju ili smo da imamo puno potencijala ako zajedni ki nastupimo i u razvoju turizma, enogastronomije i privla enju turista. Dakle, razvoj kontinentalnog turizma kao okosnica svega na emu moramo puno više i snažnije sura ivati. Snažno emo sura ivati u okviru Hrvatske zajednice županija, iji je potpredsjednik odnedavno Predrag Štromar. Tako er svi mi i župani i zamjenici župana nastupamo i izvan granica svoje države pa u okviru te gospodarske diplomacije i prezentacije županija na nekim drugim sajmovima ili komunikacije s nekim drugim državnicima ili dužnosnicima tako er emo voditi ra una uvažavaju-

RADNI SUSRET predsjednika zagreba ke Skupštine i me imurskog župana

Promocija autohtonih proizvoda iz Me imurja u Zagrebu Me imurska županija i Grad Zagreb me usobnom suradnjom mogu napraviti mnogo za razvoj obiju regija, zbog ega su se u utorak u Me imurskoj županiji susreli me imurski župan Matija Posavec i Darinko Kosor, predsjednik Skupštine Grada Zagreba.

Matija Posavec rekao je da je ovo po etak suradnje izme u regija te da je Zagreb kao glavni grad Hrvatske nezaobilazan u promoviranju Me imurja, ali i traženju podrške za zajedni ke projekte.

Konkretno je dogovoreno osiguravanje prodajnog prostora u Zagrebu, gdje e se prezentirati i promovirati me imurski autohtoni proizvodi, kao i

naše manifestacije i turisti ka ponuda.

Darinko Kosor, predsjednik Skupštine Grada Zagreba, rekao je da Zagreb želi razvijati dobre odnose sa svim hrvatskim regijama, posebice onima koje su motor razvoja Hrvatske. - Zagreb i Me imurje me u najrazvijenijim su hrvatskim regijama, koje mogu sura ivati na mnogim poljima, a ponajprije na produbljivanju gospodarske suradnje, rekao je Kosor.

Na sastanku održanom prije konferencije razgovaralo se o razvoju turizma, zajedni kom nastupu prema europskim fondovima, kao i o gospodarskoj suradnji.

(BMO)

POGLED ODOZDO

Dom je tamo gdje se osje aš dobro

ovjek ne zna što bi pomislio u situaciji kad lovci na glave naših radnika dolaze ak iz Kanade, vrbuju naše voza e, mehani are, bravare, po brodogradilištima koja su propala. Upravo ih ti ljudi zanimaju, jer znaju raditi s teškim konstrukcijama, posebnim materijalima.

Kanadski poslodavci, ukoliko naši radnici pristanu oti i raditi u Kanadu, dužni su im platiti avionske karte, ne smiju im dati manje pla e nego doma im radnicima.

Time se štite i doma i radnici kojima se ne spušta cijena rada, niti ih se može na taj na in bacati na ulice. udna neka zemlja koja ne propada tako što radnicima ne spušta cijenu rada, naprotiv, godišnje uvozi 200 do 300 tisu a radnika. vih dana kao da su agencije nanjušile da Hrvatska ne zna što bi sa svojim proizvodnim radnicima koji u ovoj zemlji iz dana u dan samo postaju tehnološki višak. Broj ljudi na burzama

O

samo se pove ava. Vlast bi najradije da konvoji brodova pristanu na jadranskoj obali kao kruzeri pred Dubrovnikom pa da se na njih ukrcaju svi ti viškovi s burze, kako bi vlast imala mira od socijalnog nezadovoljstva. gencije koje dolaze u potragu za našim radnicima spasitelji su ne samo za naše do grla prezadužene obitelji, koje u odlasku na drugi kraj svijeta pronalaze spas. Jer za svakoga zaposlenog u Hrvatskoj izvan javnog sektora

A

spas je znati da ete za posao koji ste odradili primiti pla u.

Ovdje u realnom sektoru ak ni to nije izvjesno. druge strane, stranci se ne mogu na uditi zašto ljudi iz ovakve ipak lijepe zemlje s pristojnim ku ama i ugodnim na inom života, relativno dobro obrazovani, što se vani i prepoznaje, žele iseliti. Ne dolaze agenti na lijepe o i po radnike iz Hrvatske, vjerojatno su dobro napravili ra unicu da e na njima zaraditi jer su vi ni

S

radu, obrazovani, snalažljivi i prilagodljivi. Samo doma nikome i ništa ne valjaju. dje je feler? U ljudima o ito nije, ako kad promijene sredinu funkcioniraju na dobar na in. Greška je u sustavu, a sustav nikako da promijenimo. Sve što je drugdje normalno kod nas nije. O ito je rješenje u valu iseljavanja. Možda jednog dana neki drugi ljudi napu e i ovu zemlju i donesu sa sobom neke druge vrijednosti i možda e tek tad biti bolje.

G

I

li trebamo odustati od tih ideja da promijenimo svijet, nego svatko za sebe uzeti sudbinu u svoje ruke i oti i tamo gdje je za nas osobno bolje. Možda je domovina tamo gdje je nama dobro. Tamo gdje ti je dobro, tamo ti je i doma. To ne mora biti nužno mjesto gdje si ro en. Osim toga, ponekad je dobro oti i da upoznaš razliku, da vidiš nešto druga ije, da živiš i radiš u druga ijim okolnostima.

4. listopada 2013.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

5

ELEKTRA PROSLAVILA 120. godišnjicu elektrifikacije Me imurja

s sjeverozapada uje bzira tko je obnašao, pa tako i aktualna, iz ijih redova dolaze reviše za taj dio zemlje

NOVA REGIONALIZACIJA HRVATSKE

M. Posavec: Ne radi se o ukidanju županija, ve regionalizaciji državne uprave Što Me imurju donosi najavljena regionalizacija Hrvatske: umjesto 21 županije - uvo enje pet regija (Središnja, Sjeverozapadna, Isto na, Sjeverni Jadran i Lika i Središnji i Južni Jadran)?

U naredne dvije godine tome bi se trebala prilagoditi organizacija sudova, porezne uprave, državnih tijela i javnih poduze a. Jesu li u estaliji susreti sjeverozapadnih župana, iji smo svjedok nedavno bili u našoj županiji, u tom svjetlu i kako emo se prestrojiti na taj novi ustroj?

Me imurje je, naime, oduvijek unkcioniralo kao jedna cjelina u politi kom, administrativnom i upravnom smislu u razli itim organizacijskim oblicima, bilo kao nekadašnja op ina akovec, a potom kao županija.

Me imurski župan Matija Posavec kazao nam je da nema straha za ukidanje županije, jer ono o emu ovih dana bruji Hrvatska, a dolazi iz Ministarstva Arsena Bauka, ministra uprave,

i specifi nosti svake županije i, naravno, oja at emo komunikaciju sa županijskim razvojnim agencijama. Jednako tako pozvao sam kolege župane da budu nazo ni na jesenskom me unarodnom velesajmu u Grazu, koji je snažan regionalni sajam, a izvoz svih ovih županija je najviše orijentiran prema Austriji. S obziroma na to da je Me imurska županija

N

ije lako donijeti odluku o tome da odeš živjeti na drugi kraj svijeta, raskinuti sve obiteljske i prijateljske veze, ali što initi ako ste ostali bez perspektive, mogu nosti da se zaposlite, ako vas smatraju prestarim za novi posao. I to je zanimljivo.

Tražene kadrove u Kanadu primaju do 55. godine života.

Kod nas do 30. ne možeš dobiti posao, a ve preko 40. se svrstavaju u kategoriju (pre) prestarih. Pogotovo žene, a u me uvremenu ih nerado primaju jer bi onda kao ra ale ili imaju malu djecu. va zemlja je mrzovoljna. Ne voli djecu jer

O

to je reorganizacija Ureda državne uprave. Što se ti e županija, nemogu e je u kratkom roku donijeti odluku o njihovu ukidanju jer one u svojoj nadležnosti imaju zdravstvo, obrazovanje i socijalu. Na pitanje nije li okupljanje sjeverozapadnih župana bio nekakav uvod u tu temu, Posavec kaže da to nije bila tema ni na hrvatskoj zajednici župana, ni na sastanku sjeverozapadnih župana. Nitko ne vjeruje da e se to dogoditi. Osim toga, naglasio je da u bilo kojem preustroju koji bi se dogodio u Hrvatskoj Me imurje je posebna zaokružena cjelina, jasno zemljopisno i povijesno definirana i odre ena prirodnim granicama, Murom i Dravom. - Druge regije ne mogu se tako lako definirati, poru uje Posavec, i za kraj kaže kako mu se ini da je ova tema u medijskim napisima na državnom nivou nametnuta, za razliku od nekih drugih puno važnijih o kojima se ne piše. (BMO)

ove godine partner sajma, vjerujem da emo se zajedni ki na i s potencijalnim investitorima u naš kraj i zajedni ki nastupiti kao regija, jer ponekad svaka županija nije dovoljna ili je premala, ve je potrebno vrš e zajedništvo regije sjeverozapadne Hrvatske, kazao je doma in ovog susreta, me imurski župan Matija Posavec.

Najavio je da e u budu nosti

su cendrava i boležljiva pa zbog njih majke idu na bolovanja i treba za njih graditi vrti e. Ne voli starce jer troše iz zdravstvene kase na lijekove i novac iz prora una za mirovine. Ne voli mlade jer ih nema gdje zaposliti. Ne voli nezaposlene, jer su nesposobni i lijeni i ne znaju sami sebi na i posao.

Ne voli ni radnike jer zahtijevaju redovite pla e. elimo li se maknuti iz ovog gliba, moramo po eti voljeti ljude i njihove potrebe. Kad prihvatimo sebe i druge, takve kakve jesmo sa svim manama i vrlinama, tako da nam nitko nije teret,

Ž

biti više ovakvih susreta i da e se osim službene komunikacije razviti i jedno prijateljstvo. Župani Varaždinske i Krapinsko - zagorske županije Predrag Štromar i Željko Kolar, kao i zamjenici župana Bjelovarsko - bilogorske i Koprivni ko - križeva ke županije Neven Ali i Darko Sobota, uz doma ina župana Me imurske županije Matiju Posavca razgovarali su o projektima u turizmu, promoviranju gospodarstva putem sajmova, ali i o zajedni kom nastupu prema službenom Zagrebu i europskim ondovima.

Bu enje sjeverozapada Budi li se to napokon sjeverozapad i ho e li se ja e nametnuti središnjoj vlasti ili e se sve završiti samo na protokolarnim susretima i razgovorima, pokazat e vrijeme. To su županije u kojima je razvijena prera iva ka industrija, koje daju razvojni impuls cijeloj državi, koje su izvozno orijentirane i imaju suficit u robnoj razmjeni, ali i najslabije pla e. Krapinsko - zagorski župan Željko Kolar pak je naglasio da se radi o povezivanju izvozno orijentiranih županija, ije se potrebe i problemi slabo uju u Zagrebu. Zajedni kim nastupom to se mora promijeniti.

- Država je jaka koliko su jake regije, rekao je župan Matija Posavec, a zajedni kim nastupom mnogo smo ja i nego pojedina no. Svaka županija ima svoje specifi nosti, nastavio je Posavec, no svima nam je zajedni ko da predstavljamo najrazvijeniji dio Hrvatske, koji je u mnogo pogleda zanemaren, a to se mora promijeniti.

Kao što su naglasili u obra anju novinarima, ovo je samo nastavak suradnje zapo ete ranije, a intenzivirane nakon posljednjih lokalnih izbora. (BMO)

Najstarija distribucija elektri ne energije u Hrvatskoj, koja se nikad nije prekidala To no 1. listopada 1893. godine u akovcu. na prostoru današnjih akove kih mlinova. pušten je u pogon paromlin s elektri nom centralom, iz koje je sagra ena distribucijska mreža PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN Me imurje, posebice Grad akovec, proslavilo je 120 godina od prve elektrifikacije sve anoš u u utorak u Centru za kulturu akovec, na koju je došao i Tomislav Šeri , predsjednik Uprave HEP-a, elnici Me imurske županije i Grada akovca, saborski zastupnici i brojni uzvanici.

Na dan kada je Elektra akovec proslavila obljetnicu 2013. godine, to nije re eno, prije 120 godina 1. listopada 1893. godine u akovcu je na prostoru današnjih akove kih mlinova pušten u pogon paromlin s elektri nom centralom iz koje je sagra ena distribucijska mreža, koja je elektri nom energijom opskrbljivala 105 ku a s 1400 žarulja i 140 svjetiljki javne rasvjete na podru ju akovca.

Elektrifikacija akovca bila je prva u Hrvatskoj godinama prije Zagreba i Varaždina, a samo 11 godina poslije izgradnje Edisonove centrale u New Yorku. Do danas se ta distribucija elektri ne energije na ovom prostoru i šire u Me imurju nije prekidala. Ta je obljetnica raritet u Hrvatskoj, kazao je povodom ove proslave Davor Soka , direktor akove ke Elektre. Danas je u Me imurju na sustav priklju eno 46 tisu a korisnika usluga Elektre.

Otvara se tržište struje, ali Elektra akovec, osim naplate, obavlja i puno drugih poslova Ove godine za HEP se otvara tržište, ali Elektra akovec, kao operator distribucijskog sustava, ustvari i nije dio tog sustava koji se otvara tržištu i nije tvrtka koja je direktno na tržištu elektri ne energije, pojasnio je Davor Soka novinarima uo i proslave ove

Davor Soka , direktor akove ke Elektre, s ponosom je govorio o elektri noj energiji u Me imurju, koje je struju dobilo prije nego bilo tko drugi u našoj zemlji

visoke obljetnice po etka elektrifikacije Me imurja. To je kontrolirana djelatnost koju ljudi teško shva aju. Mi se bavimo mrežom, mjernom uslugom, o itanjem brojila, a samom opskrbom elektri ne energije kilovat sata bavi se opskrba, koja je dio tržišne utakmice, rekao je Davor Soka , direktor Elektre. Naglasio je ovom

prigodom kako je jedino njegovo upozorenje ljudima da dobro prou e uvjete iz ugovora pod kojima e potpisati ugovor o opskrbi elektri nom energijom.

Na sve anosti povodom 120. godišnjice elektrifikacije Me imurja djelatnicima Elektre podijeljena su priznanja za dugogodišnji rad u toj firmi.

HEP smanjio cijenu struje za 6 do 7 posto Suo en s konkurencijom koja potroša e vabi nižim cijenama struje, i HEP je odlu io smanjiti cijene ra una za struju za svoje potroša e za 6 do 7 posto. Direktora HEP-a Tomislava Šeri a pitali smo možemo li o ekivati još sniženje cijene energije. - U zemljama gdje je tržište jako zastupljeno nije se pokazalo da cijena elektri ne energije jako pada. Mi imamo dobar port elj naših elektrana i uvijek možemo biti konkurentni i ponuditi bolju cijenu nego konkurenti. To e ovisiti o sezonama, cijenama goriva, koliko kiše padne itd., kazao je Tomislav Šeri , predsjednik Uprave HEP-a.

Tretman prema kupcima drugih opskrbljiva a ostaje isti

Tretman Elektre akovec prema kupcima koji izaberu nekog drugog opskrbljiva a ostaje isti kao i u ovim dosadašnjim godinama. Nema nikakvih posljedica za kupce ako izaberu nekog drugog privatnog opskrbljiva a, osim one ve prije izre ene napomene i upozorenja da paze na tekst i lanke ugovora koje potpisuju.

Dva ra una - za opskrbu i mrežu - Potroša i koji izaberu drugog opskrbljiva a koji nije HEP ubudu e e dobivati dva ra una, pojasnio je Soka . - Jedan ra un za potrošnju elektri ne energije za opskrbu, a drugi ra un e biti za korištenje mreže.

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

znat emo kako upravljati ljudskim resursima i tada e nam i u gospodarstvu krenuti na bolje. Ne prije, jer rezanja i uštede nikada ne e biti dovoljni da bi nadomjestili razvoj.

Danas je u Me imurju na sustav priklju eno 46 tisu a korisnika usluga Elektre Sudionici proslave najstarije distribucijske mreže u Hrvatskoj

6

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

4. listopada 2013.

PODUZETNI KI USPJEH OBITELJSKA me imurska tvrtka “Sandukar” proizvodi sanduke koji su vrlo brzo pronašli kupce ne samo na hrvatskom tržištu

Sanduci od vrbe i topole iz Totovca za Europu Uz hrvatsko tržište, najviše se sanduka proizvodi za Sloveniju, a ulaskom u EU i u druge zemlje, pa tako dravske i murske vrbe i topole završavaju u izvozu kao sanduci

SAJAM POSLOVA održava se u dvorani Graditeljske škole u akovcu 19. listopada

Mjesto susreta tražitelja posla i poslodavaca Hrvatski zavod za zapošljavanje - Podru ni ured poslova u Me imurskoj županiji akovec - organizira šesti Sajam poslova 19. listopada od 10 do 16 sati u dvorani Graditeljske škole akovec.

Kako je Republika Hrvatska od 1. srpnja lanica Europske unije, sajmovi poslova Zavoda za zapošljavanje u Hrvatskoj u svim županijama, pa tako i u Me imurskoj županiji, održat e se u listopadu, koji je ina e tradicionalni mjesec u kojem se oni održavaju u Europskoj uniji. Na sajmu se o ekuje oko 60 izlaganja, a uz poslodavce i obrazovne ustanove na Sajmu e izložbeni prostor imati i lokalna samouprava, komore, razvojne agencije, civilni sektor i svi ostali zainteresirani.

Kao i svake godine do sada, Sajam poslova e omogu iti izravnu komunikaciju izme u nezaposlenih osoba i tražitelja zaposlenja, svih koji žele promijeniti karijeru, poslodavca, obrazovnih institucija, studenata, u enika, roditelja i ostalih sudionika na tržištu rada. Sajam poti e na aktivnost u traženju posla, omogu ava partnerstvo svih na tržištu rada, pruža informacije o mogu nostima obrazovanja, volontiranja, stipendiranja i cjeloživotnog u enja te naglašava važnost znanja i vještina potrebnih na tržištu rada.

Sajam je namijenjen nezaposlenim osobama, poslodavcima, u enicima završnih razreda osnovnih i srednjih škola, studentima, volonterima i svim ostalim tražiteljima zaposlenja i osobama koje žele promijeniti karijeru. Oni svi na Sajmu mogu ostvariti direktne kontakte s mnogobrojnim poslodavcima i ostalim izlaga ima, dobiti informacije o trenutnim i budu im potrebama za radnicima, realizirati konkretne dogovore za zapošljavanje, napisati i ostaviti životopis ili zamolbu kod poslodavaca za daljnje kontakte za zapošljavanje i dobiti uvid u ponudu obrazovanja u redovnom obrazovanju i obrazovanju odraslih, dobiti informacije o mogu nostima i uvjetima stipendiranja na podru ju Me imurske županije, izvršiti testiranje na ra unalnom programu profesionalnog usmjeravanja “Moj izbor”.

Obrazovne institucije, bilo iz redovnog obrazovanja ili obrazovanja odraslih, imat e mogu nost promocije svojih obrazovnih programa i dobiti uvid u o stanju i potrebama za novim obrazovnim programima na tržištu rada, razmijeniti iskustava s ostalima sudionicima i stvarati partnerstva te sudjelovati na okruglim stolovima i ostalim sajmenim aktivnostima.

DRŽAVA ukida poticaje na stambenu štednju od po etka sljede e godine

O ito je nedostajala kontrola korištenja poticaja i sada se odmah ukidaju Sustav nije ispunio svoju temeljnu svrhu - zna ajniju aktivnost gra ana pri rješavanju stambenog pitanja, stoga Ministarstvo inancija planira zauvijek ukinuti poticaje na stambenu štednju. Poticaji na stambenu štednju trenutno iznose 10 posto od upla enih uloga, pri emu je maksimalni ulog po štediši pet tisu a kuna.

Na svojim internetskim stranicama Ministarstvo inancija otvorilo je javnu raspravu o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje. Javna rasprava bit e otvorena do 14. listopada ove godine, a predlaže se donošenje ovog zakona po hitnom postupku te njegovo stupanje na snagu s prvim danom 2014. godine.

- Zbog neu inkovitosti poticanja u sustavu stambene štednje, predloženim izmjenama i dopunama Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje ukida se poticanje stambene štednje za sve uplate nastale nakon 1. sije nja

2014. godine - objavljeno je na stranicama Ministarstva inancija.

Prema procjenama Vlade, na ovaj na in država e uštedjeti oko 200 milijuna kuna.

Naime, toliko otprilike godišnje iz državne blagajne odlazi na poticanje za stambene štednje.

Podsjetimo, krajem prošle godine državni poticaji na stambenu štednju smanjeni su s 15 na 10 posto, pa se iznos državnih poticajnih sredstava u jednoj godini smanjio sa 750 kuna na 500 kuna, za maksimalan ulog od 5.000 kuna godišnje po štediši.

Javna je tajna da se stambena štednja esto prekida i vadi gotovina, koja se zatim troši prema vlastitoj želji štediše, umjesto rješavanja stambenog pitanja. Najve i problem o ito je bio u kontroli poticaja kod stambene štednje, sli no kao i u nekim drugim slu ajevima, poput poljoprivrede, jer su poticaji nerijetko služili u krive svrhe, da bi sada Vlada poduzela drasti nu odluku ukidanja istih, umjesto postroživanja uvjeta korištenja stambene štednje.

Milenko Benjak: - Važno je poštovati dogovorene rokove isporuke, bez toga nema dobrog poslovanja, a imamo i vlastitu dostavu

PIŠE: JOSIP ŠIMUNKO Obiteljska tvrka “Sandukar” iz Totovca, proizvo a drvne galanterije, ujedno i pilana, postaje jedna od najuspješnijih obiteljskih tvrtki u Me imurju. Stalno zapošljava sedamnaest radnika, te sezonski još i više. Proizvodi drvene sanduke za jabuke, kruške i povr e te ukrasne sandu i e i sandu i e za vinske butelje, ukupno oko stotinu razli itih proizvoda od vrbe i topole. Sanduke je najbolje proizvoditi od mekih liš ara, a uvo enjem novih linija obiteljska tvrtka iz Totovca može izraditi oko 8.000 komada sanduka za jedan dan.

Ulazak u Europsku uniju posebno joj pogoduje iz više razloga.

Tržište je postalo gotovo neograni eno za malu obiteljsku tvrtku, a važno je znati da Europska unija zahtijeva da se vo e i povr e na tržište kupcima mahom isporu uje u drvenim sanducima zbog zdravstvenih razloga.

prodaju i nabavu, sin Igor, tehni ar mehatronike, direktor je proizvodnje, a majka Ljiljana vodi marketing te pomaže u proizvodnji.

Direktor tvrtke i otac Milenko Benjak, koji je obavezno svake godine stalni gost na vo arskom sajmu u Donjem Kraljevcu jer tu sklopi itav niz poslova, kaže: - Dugogodišnje iskustvo omogu uje nam pravovremeno prepoznavanje potreba na tržištu kako bi mogli i i u korak s europskim trendovima.

Uz ambalažu za vo e i povr e, ukupno proizvodimo stotinjak razli itih sanduka i proizvoda od mekog drva, osim za vo e i povr e, i za vino, sokove, med, poklone, boks - palete, palete svih dimenzija, te mnogobroj-

ne kutije za atraktivne proizvode.

Proizvode plasiramo u gotovo cijeloj Hrvatskoj i sad u Sloveniji, a uskoro i drugim bližim zemljama, no važne su nam i povratne informacije kupaca. Drvene sanduke, koliko god oni izgledali jednostavno, stalno usavršavamo, uz korištenje prirodnih materijala koji ne zaga uju okoliš.

To je u skladu s europskim standardima o zaštiti prirode. Zapravo, od ove godine zapo eo je ja i izvoz u Sloveniju zbog ulaska u EU, a o ekujemo da emo uskoro zna ajne koli ine sanduka izvoziti i u druge bliske zemlje, uz dodatno zapošljavanje i proširenje kapaciteta, poru uje direktor tvrtke i kreator ove uspješne poduzetni ke pri e.

Stalno proširuju asortiman Zadnjih godina “Sandukar” stalno proširuje svoj asortiman proizvoda i usluga, nastoje i pratiti trendove u Europi. Uz Hrvatsku, najviše se sanduka proizvodi za Sloveniju, pa tako dravske i murske vrbe i topole i drugo drvo završavaju u izvozu kao sanduci.

Zanimljivo je da se sanduci teško mogu izraditi iz tvrdog drva jer onda nisu konkurentni cijenama, a osim toga postoje i tehnološke prepreke, pa tvrdo drvo nije pogodno za izradu sanduka. Stoga je blizina Mure i Drave zapravo regionalna i nacionalna prednost.

U obiteljskoj tvrtki zaposlena je cijela obitelj. K erka Izabela, koja je završila studij poslovne ekonomije kao magistrica, vratila se ku i u obiteljsku tvrtku te vodi

Linija za izradu sanduka radi ovih dana punim kapacitetom

4. listopada 2013.

NAKON donošenja odluke o izgradnji kompostarne u Gori anu

Strahovi gra ana opravdani, no pretjerani Gra ani se zapravo ne boje kompostarne, ve mogu ih ekoloških incidenata do kojih može do i ako se njome pravilno ne upravlja Op insko vije e Gori an na svojoj je zadnjoj sjednici donijelo odluku o izgradnji kompostarne u Gori anu koja e se graditi u isto noj industrijskoj zoni oko 500 metara od ku a u Gori anu. Uz nju se u budu nosti na istoj parceli namjerava izgraditi i kanalizacijski pro ista za op inu Gori an te u blizini energana jednog do dva megavata, koja bi zaokružila ciklus gospodarenja neopasnim ku nim otpadom.

Tisu u petsto metara kubnih godišnje prerade mali kapacitet Kapacitet kompostarne predvi en je na tisu u petsto metara kubnih godišnje, što je relativno mali kapacitet i zadovoljavat e samo podru je donjeg Me imurja. Tvrtke “Pre-kom” i “Gorinka” dovozit e u Gori an biorazgradivi ku ni otpad gdje e se on kompostirati.

Prema svim raspoloživim podacima, kompostiranje neopasnoga ku nog otpada najmanje je opasno od svih drugih na ina raspolaganja otpadom, pa su opravdani strahovi u Gori anu zapravo pomalo pretjerani.

Ne kažemo suvišni, jer uvijek treba biti na oprezu, no, ako je rije o kompostarni, onda je to relativno mala opasnost po Gori an. Mali pro ista za op inu Gori an nalazit e se samo nekoliko metara od kompostarne pa su neutemeljene tvrdnje da e biti preblizu ku a.

Zbog ega stru njaci tvrde da je kompostiranje najbezbolniji postupak u zbrinjavanju otpada? Zbog toga što je to prirodni proces, milijunima godina se trava, liš e i granje i drvo, kao i ostaci biljaka i životinja prirodno razgra uju i kompostiraju.

Moderna kompostišta, kakvo se predvi a u Gori anu, moraju imati zaštitnu nepropusnu podlogu da se oborinske vode ne bi miješale te betonsku ili asfaltiranu pistu za miješanje komposta, koja može biti i natkrivena, gdje kompost sazrijeva kroz nekoliko tjedana, ali i mjeseci, ovisno o vrsti primijenjenog postupka.

Prema onome što govore stru njaci, najve a opasnost kad je rije o kompostarni nije sam postupak razgradnje, osim što proizvodi nešto malo CO2 koji bi i ina e bio proizveden prirodnim putem, ve ostaci u kompo-

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

7

SAVJETI

STRU NJAKA Piše: Nevenka Vukovi Varga, dipl. ing. arh.

Ovlašteni arhitekt i energetski certifikator Princon d.o.o., M. Krleže 44, akovec nena.varga@gmail.com

Kako smanjiti toplinske gubitke i uštedjeti energiju (I)

“Nitko u svojem dvorištu ne želi ne iji otpad“ - taj sindrom koji je sada prisutan u Gori anu o ito je vezan i uz kompostiranje, iako je u pitanju relativno bezopasan postupak

stu koji tu ne spadaju, tako, na primjer, ostaci teških metala i sli no.

Teških metala u ku nom otpadu ne bi trebalo biti Kako je rije o ku nim ostacima i neopasnom otpadu, teških metala ne bi trebalo biti u kompostu, osim ako netko namjerno ne ini nedopuštene radnje, na primjer, baci u otpad pesticid i sli no. Sredstva za zaštitu bilja ne smiju se bacati u ku ni otpad, a ambalaža se mora predavati tamo gdje su kupljena sredstva. Naime, na kompostištu Gori an svakako e se na i i dio zaštitnih sredstava jer se vo ke i ina e tretiraju, no rije je promilima.

Ako se to i dogodi, ukupna koncentracija teških metala bila bi vrlo mala zbog velikog obujma prera ivane mase i ne bi trebalo posebno utjecati na sigurnost komposta, osim ako nije rije o nekom velikom i namjernom odlaganju tvari koje tu ne spadaju.

U Gori anu se ne e provoditi postupak kompostiranja otpadnog mulja na tradicionalan na in. Otpadni mulj iz pro ista a otpadnih voda kanalizacije ne e se kompostirati na sli an na in kako je to u Totovcu, ve e se to vjerojatno rješavati druga ije i modernijim postupcima. Pro ista kanalizacijskih voda u Donjem Kraljevcu, koji je moderniji od onog u akovcu, otpadni mulj smanjuje na najmanju mjeru i na kraju odvozi na spaljivanje. akom u Totovcu kompostira otpadni mulj iz pro ista a akovec, što je zapravo dvojbeni postupak zbog mogu ih teških metala u tom mulju.

No, prema rije ima tehni kog direktora Saše Avirovi a, kompost koji se dobije tom preradom nema u sebi teške metale ili ih ima u tragovima, što je utvr eno nakon ispitivanja. Ra-

zlog je taj što akovec naprosto nema industriju koja bi jako zaga ivala. Tako je kompost iz Totovca pogodan za korištenje i na poljima, tim više što je lužnat pa dobro do e kiselim tlima, tvrde u akomu.

Nitko ne želi bilo kakav otpad “u svom dvorištu“ Prakse dokazuju da je kompostiranje relativno bezopasan postupak.

U Gradu Zagrebu kompostarna na Zrinjevcu, koja ima etiri manje kompostarne i nekoliko je puta ve a nego predvi ena u Gori anu, radi bez ikakvih problema, a gra ani bez pla anja mogu dovesti do dva metra kubna biootpada, granje i drugo. Kompostarna u Zagrebu nudi i uslugu zaprimanja biorazgradivog otpada i iz drugih izvora, no uz zakonom predvi enu prate u dokumentaciju o sadržaju koji se dovozi. Pravo je pitanje kako se to može kontrolirati. Zbog toga bi se u Gori anu unaprijed trebalo dogovoriti da se kompostira samo biootpad s podru ja donjeg Me imurja, kako se ne bi dogodili neželjeni incidenti, što je zapravo ve unaprijed odre eno kapacitetom od 1500 tona godišnje.

Ukratko, strah gra ana i mještana Gori ana zbog kompostarne je opravdan jer uvijek treba biti na oprezu, ali možda malo pretjeran.

Oni se zapravo ne boje kompostarne, ve mogu ih ekoloških incidenata do kojih može do i ako se njome pravilno ne upravlja.

Na kraju, neslaganje gra ana u Gori anu kad je rije o kompostarni znak je predostrožnosti, nitko u svojem dvorištu ne želi ne iji otpad, a sindromi poput NIMBY efekta (“Ne u mom dvorištu”) i novijeg sindroma “Ne u moje vrijeme“ odavno su poznati, pa ni Gori an nije izuzetak. (J. Šimunko)

U prošlom broju napravili smo analizu gdje se i zašto gubi toplina u zgradama, pa u ponoviti i zaklju ak te teme: uvijek kad postoji razlika u temperaturi unutarnjeg i vanjskog zraka imamo stalan i nezaustavljiv proces kretanja topline, i to od više temperature k nižoj. To ne možemo sprije iti, ali možemo ublažiti i usporiti; za kompenzaciju toplinskih gubitaka moramo u prostor dovoditi toplinu i poduzeti sve da su gubici topline što manji, na što, osim izolacije ovojnice, možemo utjecati i i svojim ponašanjem.

Postoji mnogo savjeta za štednju energije (energije za grijanje, elektri ne energije i vode) i o njima se u zadnje vrijeme stalno govori u medijima. Ja u, za po etak, predložiti vam jednostavne, prakti ne, a to zna i i jeftine na ine kako da i sami, bez majstora i dodatnih ulaganja, smanjite potrebu za energijom za grijanje. Sve su to pravila koja nisu nova, ali treba na njih podsjetiti.

PROZORI i VRATA 50% toplinskih gubitaka odnosi se na prozore i vrata na vanjskim zidovima , to su najve a oslabljenja ovojnice. Ako ne možemo promijeniti prozore, možemo barem umanjiti gubitke. Što možemo sami u initi da popravimo stanje?

1. Na prozorska krila ili okvire nalijepite brtvene trake. Na tržištu u trgovinama gra evinskog materijala šireg asortimana postoje dobre samoljepive brtvene trake u bijeloj i sme oj boji. Isto se može postaviti i na ulazna vrata u stan i na vrata prema negrijanim prostorima.

2. Izolirajte stakla na prozorima koji su vam ''višak“ - mnogi imaju velike otvore s puno krila, sigurno postoji barem jedan koji možemo zimi ''žrtvovati“. To se naro ito odnosi na staklenu opeku koja je izuzetno loša za gubitke topline.

Ovo što vam predlažem i sama sam provjerila u praksi i funkcionira.

Nabavite plo e stiropora debljine 2- 3cm (obi an bijeli EPS ili onaj guš i XPS koji se lakše reže), izrežite precizno oštrim skalpelom na to nu mjeru širine stakla (trebat e vam više stiropora, jer su plo e 50x100 cm), tako da stiropor tijesno u e izme u okvira i na taj na in ne e ispadati - prethodno izmjerite otvor i provjerite jesu li bo ne strane okomite ili su malo skošene, ucrtajte liniju rezanja lomasterom na stiroporu. Dodatno ga možete i malo u vrstiti, npr. pribada om ili avli em bo no u drvo ili ljepljivom trakom ako se radi o PVC stolariji.

Odmah ete osjetiti razliku. Na prolje e jednostavno maknete plo e i spremite. Izvana spustite rolete - one su dodatna izolacija .

3. Ako imate dvostruke prozore s razmaknutim krilima, me uprostor izolirajte spužvastim jastukom, plo om stiropora ili sli no.

4. Ako je fuga uz prozor popucala, ako se osje a strujanje hladnog zraka izme u prozora i zida ili ispod i iznad prozorske klup ice - o istite fugu i zakitajte silikonskim ili akrilnim kitom rešku. Ako je reška velika, prethodno utisnite tzv. Pur pjenu koja nabubri i ispuni rešku, a višak odrežite skalpelom.

5. Na ulazna vrata u stan iz hodnika postavite drveni prag (može se postaviti na ljepilo, ne treba bušiti pod. (Sjetite se, nekad su na svim vratima bili pragovi kad nije bilo centralnog grijanja.) Drugi na in, ako se ne želi ili ne može izvesti prag, jest da se s donje strane na krilo u vrsti vrsta metalna ili plasti na traka s metlicom koja se tako er može nabaciti u trgovinama i reže se po mjeri.

6. Ako se vrata otvaraju u hladni hodnik ili direktno prema van, bez vjetrobrana, ispred vrata može se postaviti zavjesa od teškog, gustog materijala, koja e ublažiti nagli nalet ve e koli ine hladnog zraka i propuh.

8

Crna kronika

4. listopada 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

A EŠILA NIZ KRA cije POLICIJA RAZRIJ ula pop ske rom iz te inkven

PIŠE: VANJA HA EK

vezanih uglavnom uz del

OTKRIVENI kradljivci bron anih kipova

U zgradu Županije provalilo dijete!?

Broncu izrezali i sakrili u polju kod Savske Vesi te preprodali drugoj “ekipi“ Uhva eni mladi kradljivci Završenim kriminalisti kim istraživanjem sumnja se da je u razdoblju od 28. do 30. srpnja ove godine dijete s podru ja Me imurske županije po inilo kazneno djelo teške kra e. Dje ak je bio iznimno hrabar i odlu an. Provalio je u zgradu Županije i u uredima ispremetao stvari i ukrao

doma i novac, USB stikove, fotoaparate, diktafone, bankovne kartice te nekoliko prijenosnih ra unala.

Naravno, policija u ovakvim slu ajevima ne navodi detalje cijele “pri e“ koji bi zasigurno bili zanimljivi u cijelom kontekstu kra a koje se doga aju u našoj županiji.

iz Pribislavca

Još jedan uspjeh me imurske policije. Kriminalisti kim istraživanjem sumnja se da su tešku kra u bron anih statua na mjesnom groblju u Dekanovcu, s grobnice u vlasništvu jedne imu ne Slovenke, tijekom no i s 22. na 23. rujna po inili 38 i 35-godišnjak iz Pribislavca. Nakon kra e statue su izrezali na komade i sakrili ih u polju kod Savske Vesi.

Tamo su ih, prema dogovoru, preuzela dva muškarca s podru ja Zagreba ke županije. Ali, nisu daleko došli. Na južnoj akove koj obilaznici zaustavila ih je policija i u njihovu kombiju pronašla izrezanu broncu procijenjene vrijednosti 150 tisu a kuna. U tom trenutku policija još nije znala tko su po initelji teške kra e. O ito su de ki s podru ja Zagreba ‘’propjevali“ ili pak je policija drugim metodama došla do izravnih po initelja kra e.

Svakako, radi se o uigranoj ekipi i biznisu.

Kriminalisti kim istraživanjem policija je utvrdila sumnju da su 22 i 18-godišnjak iz Pribislavca po inili kazneno djelo teške kra e.

U ponedjeljak 23. rujna u vremenu od 12 do 17 sati

u Pribislavcu, u Ulici bra e Radi , presko ili su ogradu i iz otvorenog skladišta ukrali nekoliko desetaka kanti zidne boje. Prijavljeni su nadležnom Državnom odvjetništvu.

Policija ‘’stala na prste“ višestrukim mladim dugoprsti ima Kriminalisti ki istražitelji Policijske uprave me imurske proveli su istragu nad 26 i 18godišnjakom iz Štrukovca zbog sumnje da su po inili više teških kra a.

Imaju dovoljno dokaza da su mladi i u razdoblju od 15. do 20. listopada 2011. u Merhatovcu provalili u obiteljsku ku u u vlasništvu Zagrep anina i ukrali bakreni poklopac za pe enje rakije.

Nadalje, osumnji eni su da su tijekom no i s 3. na 4. listopada 2011. u Murskom Središ u, u Frankopanskoj ulici, u objektu ribolovnog društva ispremetali

stvari i ukrali kutnu brusilicu, benzin, elektronsku vagu i dalekozore.

Tako er se sumnja da su isti 26-godišnjak iz Štrukovca i dijete s podru ja Me imurske županije po inili kra u u razdoblju od 15. do 27. kolovoza ove godine. U polju zvanom ''Kr “ u blizini Štrukovca kroz ošte eni dio ograde više puta ušli su u ogra eni vo njak muškarca iz Štrukovca i ukrali cin anu žicu i nekoliko stotina komada željeznih šipki, dok su ih nekoliko stotina iznijeli iz vo njaka i pripremili za odnošenje. Kazneno su prijavljeni.

je lokomotiva naletjela na traktor. ŽC 112 je o doga aju primio dojavu u 10.58 sati. Zbog nesre e je došlo do prekida željeni kog prometa od 10.55 do 12.05 sati. Ozlije enih, sre om, nije bilo, ve je došlo samo do materijalne štete.

podnijet e se kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu.

UKRATKO UPOZORENJE podrumarima

Pazite da ne do e do trovanja u podrumima Sezona branja grož a i spremanje mošta u vinske podrume na samom su vrhuncu. Ranijih smo godina bilježili slu ajeve trovanja gra ana do kojih je dolazilo u podrumima u kojima se odvijalo vrenje mošta, pa stoga želimo upozoriti i podsjetiti gra ane na opasnosti koje vrebaju uslijed mogu eg trovanja plinom uglji nim dioksidom koji se osloba a prilikom vrenja mošta.

Alkoholno vrenje je proces u kojem se nizom biokemijskih procesa u metabolizmu kvasca razgra uje še er i pretvara u alkohol i CO2 (uglji ni dioksid) - plin teži od zraka koji se nakuplja u donjim dijelovima slabije ventiliranih podruma. Ovisno o površini podruma, istiskuje zrak u gornje slojeve, tako da dolazi do situacije da kisik neophodan za disanje postaje nedostupan.

Stoga podrume i prostorije u kojima se odvija vrenje

mošta treba prozra ivati i prije ulaska u njih prethodno iz opreza otvoriti vrata i pri ekati neko vrijeme da se prisutni plin razrijedi, a ne preporu uje se ni samostalan ulazak u vinski podrum.

Prisutnost uglji nog dioksida u podrumu može se utvrditi paljenjem svije e, a ugasi li se ona odmah, znak je da u podrumu ima više uglji nog dioksida, pa ga je potrebno prozra iti.

Osim toga, osobe koje su konzumirale alkohol u ve oj mjeri tako er ne bi smjele ulaziti u podrum, jer im je bitno smanjena sposobnost rasu ivanja pa ne prepoznaju opasnost kojoj se izlažu.

U slu aju da u podrumu ima mnogo uglji nog dioksida, zbog pomanjkanja kisika, kod osoba koje se nalaze u tom prostoru udisaji postaju sve duži, jer organizmu nedostaje kisika, zbog ega može do i do gubitka svijesti i smrti.

U provali pronašao klju susjedne ku e, pa i nju opelješio Nesvakidašnju tešku kra u me imurska policija zabilježila je u vremenu od 8.15 do 17.10 sati u Strelcu, kada su uku ani bili odsutni. Nepoznati po initelj provalio je u obiteljsku ku u, gdje je ispremetao stvari i ukrao nakit. Zatim je klju em koji je pronašao u ku i otklju ao susjednu ku u, odakle je ukrao nakit i satove. Nastala šteta je više tisu a kuna.

20-godišnjakinja s djetetom krala kukuruz Policijska uprava me imurska zaprimila je u 13.42 sati dojavu muškarca iz Gardinovca da mu u polju izme u Kvitrovca i Gardinovca nepoznate osobe kradu kukuruz. Brzom reakcijom policijski službenici su na mjestu doga aja zatekli 20godišnjakinju iz Domašinca i dijete s podru ja Me imurske županije, za koje je dovršenim kriminalisti kim istraživanjem utvr eno da su s njive u vlasništvu obi-

teljsko - poljoprivrednog gospodarstva iz Gardinovca pobrali oko 130 kilograma kukuruza u klipu, oštetivši vlasnika za nekoliko stotina kuna. O ito su apeli policije urodili plodom, pa vlasnici poja ano skrbe o svojim usjevima na poljima. Tim više što je ove godine izrazito porastao broj kra a poljoprivrednih usjeva i gotovo svih kultura.

Iz pe enjarnice nestala audiotehnika Nepoznati provalnik je u razdoblju od 27. rujna do 1. listopada u akovcu, u Sajmišnoj ulici, provalio u pe enjarnicu poduze a iz Gornjeg Kuršanca. Nakon što je ušao u unutrašnjost, ukrao je radio, poja alo i zvu nike. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisu a kuna.

U naletu lokomotive, sre om, stradao samo traktor Na makadamsko - pružnom prijelazu kod Trnovca u srijedu 2. listopada slovenska

Ludbreški voza teško ozlijedio pješakinju u akovcu Voza teretnog automobila varaždinskih registracijskih oznaka, obavljaju i vožnju unatrag, vozilom je udario 82-godišnju pješakinju iz akovca, koja se nalazila na parkirališnom mjestu iza njegova vozila i oborio je na kolnik. Do nesre e je došlo u srijedu 2. listopada oko 14.20 sati, na Trgu Eugena Kvaternika u akovcu, na parkiralištu koje se proteže paralelno s kolnikom. Voza teretnog automobila je 35godišnjak iz Ludbrega.

Vozilom Zavoda za hitnu medicinu ozlije ena pješakinja prevezena je u Županijsku bolnicu akovec, gdje je utvr eno da je teško ozlije ena, te je zadržana na lije enju. Protiv voza a

Prebrzi voza i Službenici Postaje prometne policije akovec u subotu su na podru ju Policijske uprave me imurske proveli operativnu akciju ‘’Brzina“.

Tijekom akcije utvr ena su ukupno 24 prekršaja, od ega 14 prekršaja nepropisne brzine kretanja u naselju.

Dva voza a vozila su brzinom 30 - 50 km/h ve om od dopuštene, dok je bilo 12 prekršaja prekora enja brzine za 10 - 20 km/h ve e od dopuštene.

4. listopada 2013.

SMJENA RAVNATELJICE Gospodarske škole Nakon što je medijsku scenu potresao slu aj ravnatelja Graditeljske škole akovec, koji još uvijek nije dobio epilog, ovih se dana puno dalje, jer je smjena gotovo pa riješena stvar, ako se promotri slu aj razrješenja ravnateljice Ekonomske i trgova ke škole, zakotrljao slu aj smjene ravnateljice Gospodarske škole akovec – Sabrine Blajda.

U Gospodarskoj školi akovec sve je zapo elo 11. srpnja ove godine, kad je u školu došla viša prosvjetna inspektorica ur a Lazar, koja je u svojem izvješ u ustvrdila niz navodnih propusta.

Prilikom posjeta prosvjetnoj inspektorici prije mjesec dana od strane predsjednika Školskog odbora Gospodarske škole akovec Ilije Viši a, uz lanove Odbora: Andreja Kalšan i Vinko Renato, a na temu nalaza inspektorice prije mjesec dana, viša prosvjetna inspektorica ur a Lazar izjavila je da školi ne e uputiti prijedlog za razrješenje ravnateljice jer, kako je rekla, “prijedlog nije utemeljen”.

U me uvremenu je 8. kolovoza stiglo revizorsko izvješ e za Gospodarsku školu akovec i rad ravnateljice na desetak stranica, iz kojeg se vidi da se u svim istraženim to kama postupalo po zakonu i da je škola radila besprijekorno, što je rijetko vi en pozitivan nalaz revizije.

Vije e roditelja Gospodarske škole akovec na svojoj sjednici 27. rujna ove godine podržalo je sadašnju ravnateljicu, uz napomenu da je zadnjih godina u školi stanje sve bolje i bolje

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

9

VIŠA prosvjetna inspektorica ur a Lazar predložila razrješenje ravnateljice Gospodarske škole akovec Sabrine Blajda

SLIJEDI KONA NA ODLUKA O RAZRJEŠENJU Je li rije o revanšizmu ili politi kom pritisku?

Iako je prije mjesec dana tvrdila druga ije, 24. rujna u školu je stigao prijedlog za razrješenje ravnateljice Gospodarske škole akovec Sabrine Blajda, potpisan od više prosvjetne inspektorice ur e Lazar Prijedlog za razrješenje stigao 24. rujna Potom je kao grom iz vedra neba 24. rujna, iako je prije mjesec dana tvrdila druga ije, stigao prijedlog za razrješenje ravnateljice Gospodarske škole akovec Sabrine Blajda, potpisan od više prosvjetne inspektorice ur e Lazar.

Za što inspektorica tereti ravnateljicu?

Prema to kama prijedloga za razrješenje, a ima ih nekoliko, ravnateljicu Sabrinu Blajda optužuje se da nije postupala po odredbama zakona, pedagoškog standarda i pravilnika o normi nastavnika.

Viša inspektorica ur a Lazar navodi da je ravnateljica dopustila nezakonito raspisivanje natje aja za voditelja školskoga poljoprivrednog dobra na odre eno, puno radno vrijeme bez prestanka mandata osobe imenovane

ravnateljicom škole, te je tako nezakonito raspisan natje aj, a Školski odbor primio na isto radno mjesto Miljenka Kalšana.

Ravnateljica Sabrina Blajda pak odgovora da je raspisala natje aj za radno mjesto tek nakon što je dobila odobrenje za zapošljavanje novog zaposlenika umjesto zaposlenika koji je imenovan ravnateljem škole od 30. travnja 2013. godine, koje je potpisano od strane ministra Željka Jovanovi a, te da je postupila po nalogu ministra. Drugim rije ima, prosvjetna inspektorica svojim nalazom derogira ministra prosvjete.

Nadalje, ravnateljici se zamjera da se nije držala državnoga pedagoškog standarda, da je formirala odgojno - obrazovne grupe koje nisu u skladu s odredbama pedagoškog standarda, tako, na primjer, za predmet prakti ne nastave za 2. razred koji je brojio 13 u enika, a podijeljen je na dvije skupine, te da neki nastavnici imaju višak sati, posebno u održavanju informati ke nastave.

Ravnateljica Sabrina Blajda dala nam je na uvid dokument o tjednim zaduženjima nastavnika, prema kojemu je evidentno da je postupano prema zakonu i pedagoškom standardu koji je odobrilo Ministarstvo. Naime, ravnateljica je zatražila stav od odgovornih u Ministarstvu,

dana razmišljanja dala prijedlog za razrješenje.

Potom je 30. rujna predsjednik Školskog odbora Gospodarske škole akovec ponovno bio kod više prosvjetne inspektorice Lazar kako bi je upitao zašto je nakon mjesec dana promijenila mišljenje.

Ona je, kako saznajemo, odgovorila da je promijenila mišljenje “zbog pritisaka iz Zagreba”.

Ravnateljica Blajda potom se u Ministarstvu raspitivala o emu je to no rije i o kakvim vrstama pritisaka, no, tamo joj je re eno, citiramo: “Ministar Vas niti ne zna”.

Školski odbor danas donosi odluku Ravnateljica Gospodarske škole akovec Sabrina Blajda: - Za mene je moj rad pitanje asti, borit u se do kraja

gdje je potvr eno da nije zadužila profesora koji je vodio informati ku radionicu iznad dopuštene norme, zapravo je imala pravo zadužiti ga još i više.

Ravnateljici se zamjera i to što nije dobro kontrolirala dokumentaciju za upis u enika u prvi razred, kad je upisan pogrešan predmet, pa zatim križan i upisan drugi predmet, te da je povjerenstvo za upis površno obavilo posao zbog toga što nije rangiralo u enike s istim brojem bodova. Ravnateljica Blajda pak kaže da je rije o radnom materijalu koji se koristi prigodom upisa u koji se upisuju predmeti i bodovi. U enik, na primjer, prijavi njema ki te dobije premali broj bodova, potom intervenira i donese dokument da je u io i engleski te tako dobije više bodova. Zbog toga je radni dokument o upisima kod

pojedinih u enika ispravljan, što je legalno uz sve potrebne potpise, jer je rije o radnom dokumentu, koji je možda trebao biti prepisan.

Nadalje, inspektorica zamjera što je pove avala satnicu za kabinet geogra ije, no ravnateljica kaže da je postupila po odluci Ministarstva, te da je Uredu državne uprave prijavila sve radnike koji rade na neodre eno nepuno radno vrijeme i nastavnika kojemu je protekao rok prijema.

Ravnateljica Baljda odgovora da su radnici prijavljeni u sije nju, i to onda kad je Ured državne uprave to zatražio, u vrijeme kao i svi ostali ravnatelji.

Daleko bi nas odvelo da iznesemo baš sve argumente i protuargumente, naprosto za to nema dovoljno prostora, no zbog navedenih nepravilnosti inspektorica je nakon mjesec

Sabrina Blajda: Borit u se do kraja, to je pitanje asti Ravnateljica Sabrina Blajda na sve kaže: - Osje am se povrije eno, prije etiri godine postala sam ravnateljica zbog svojeg rada kao profesorica mentorica. Smatram da nalaz inspektorice nije utemeljen jer sve nije

sagledano do kraja, a za što imam dokaze. Žao mi je što se to doga a. Nigdje nije zapisano da moram ostati ravnateljica, imam uvjete za profesoricu savjetnicu. No ne želim da se sa mnom igraju politi ke igre,

tim više što nisam ni u jednoj stranci. Za mene je moj rad pitanje asti, a ne ho u li biti ravnateljica ili ne. Zbog toga u se boriti do kraja, imam dva sina gimnazijalca koji me pitaju što se to doga a, a ja znam da nisam kriva.

Pri a ide dalje. Vije e roditelja Gospodarske škole akovec je na svojoj sjednici od 27. rujna ove godine podržalo ravnateljicu Sabrinu Blajda, uz napomenu da je zadnjih godina u školi stanje sve bolje i bolje.

Upravo danas, u petak 4. listopada, Školski odbor Gospodarske škole akovec od sedam lanova odlu ivat e o tome ho e li razriješiti Sabrinu Blajda ili ne. U kona nici, zadnju rije ima ministar Jovanovi koji može u roku od 15 dana nakon odluke Školskog odbora, kakva god ona bila, sam odlu iti ho e li smijeniti ravnateljicu ili ne.

Kako nam je potvr eno iz PU me imurske, i oni na zahtjev Op inskoga državnog odvjetništva iz akovca provode odre ene predistražne radnje po pitanju Gospodarske škole u akovcu, ali njihov glasnogovornik za sada nije želio re i o emu se radi u njihovom postupanju.

Sve u svemu, a kako se za sada ini, radi se o svojevrsnom pritisku, mogu e i revanšizmu nekog od kolega iz kolektiva. Je li i politi ki i s koje strane, tek e se vidjeti.

No ini se da su se kreatori politi kog pritiska ovaj put namjerili na sebi ravnu i mogli bi polomiti zube. Naime, u razgovoru sa specijaliziranim advokatom koji je vidio prijedlog za razrješenje, re eno nam je da je cijeli prijedlog – luk i voda, što u kona nici jednog dana može zna iti i debelu odštetu na ra un države.

10

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

BURNO zasjedanje Op inskog vije a Selnica

Zašto se ne ROMSKA SVA A grade tvornice u oko vjere prijeti Gospodarskoj zoni? fizi kim sukobom Vije nik Josip Bogdan na posljednjoj sjednici Op inskog vije a Selnica upitao je na elnika Ervina Vi evi a što treba napraviti da u toj op ini bude više tvornica.

- Ne možemo re i ‘možete do i graditi ako si sami asfaltirate’. Dajte da nešto poduzmemo, što su drugi napravili i otkud im sredstva, zajedno smo pametniji, netko želi uložiti u našu Gospodarsku zonu, a mi nemamo što ponuditi, rekao je Bogdan.

Na elnik Ervin Vi evi odgovorio mu je kako 2005. godine nisu dobili zemljište za Gospodarsku zonu. - Ova sadašnja Gospodarska zona je na pretežito privatnim parcelama, a svi investitori su otišli u Sveti Martin na Muri, gdje su zemljište dobili badava. Zašto nema asfalta u Gospodarskoj zoni, zato jer nismo opravdali Ministarstvu poduzetništva iznos od 80 tisu a kuna još od 2009. godine.

Bio je župan na sastanku, prisustvovala je i referentica za op e upravne poslove, sve je bilo dogovoreno za prijavu na natje aj Ministarstva poduzetništva, kad se pojavio taj famozni dokument o neopravdanom iznosu.

S obzirom na tu injenicu, ne možemo se prijaviti na natje aj, odgovorio je Vi evi .

Sadašnji vije nik i bivši na elnik An elko Kova i uklju io se u raspravu rekavši da je Op ina Selnica 2005. godine donijela detaljni plan Gospodarske zone. - Državno zemljište nije bilo u planu, a niti za povrat državne imovine. Komunalna infrastruk-

tura oduvijek je bila problem, u Martinu je prva zemlja bila za Klemu, a tu je stvar ista, dok je Tubla htjela tu graditi, onda je trebalo imati Studiju utjecaja na okoliš, rekao je Kova i , na što mu je vije nik Ivan Bestijani poru io: - Nemoj lagati, ne mogu te više slušati!, nakon ega je nakratko napustio sjednicu.

An elko Kova i je nastavio da je Op ina sve napravila u Gospodarskoj zoni kad se pojavio Holander. - Onda je Op ina 2009. godine dobila bespovratna sredstva u iznosu od 300 tisu a kuna, a navedeni iznos nismo pravdali jer nismo imali potrebna sredstva koja je trebalo prona i. Imovinsko - pravne odnose smo kompletno riješili, problem privatnog vlasništva još postoji, ispri ao je bivši na elnik.

Predsjednik OV-a Radovan Zadravec smatra da je žalosno što se spomenuti iznos tri godine nije mogao opravdati. Uslijedila su prepucavanja na politi koj bazi, a Zadravec je uzeo stvar u ruke i zatvorio tu to ku uz zaklju ak: - Dosta smo ekali s neba investitore, vrijeme je da se sami organiziramo, kontaktiramo poduzetnike, imamo veliki potencijal u op ini, kao što su poljoprivreda, turizam, termalni izvori. Nitko više nema ni snage ni volje za udruživanje, trebamo pokušati pokrenuti gospodarstvo, a to možemo samo mi. Na elnik rješava teku e probleme, a s obzirom na inancijsko stanje op ine ne možemo si puno priuštiti, zaklju io je Zadravec. (alf)

Natje aj za studentske stipendije Po prvi puta Op ina Selnica raspisuje natje aj za dodjelu studentskih stipendija za akademsku 2013./2014. godinu.

Prednost kod upisa imaju osobe s podru ja op ine Selnica, a važan je uspjeh u dosadašnjem školovanju te socijalni status.

Ne e se stipendirati studenti prve godine nego od druge na dalje, a prednost imaju studenti

koji studiraju izvan ili dalje od podru ja Varaždina.

Zamolbe se na op insku adresu podnose najkasnije do 15. listopada 2013. godine, a odgovor e kandidati dobiti u roku 8 dana, kada e Op ina s odabranim kandidatom, njegovim roditeljem ili skrbnikom potpisati ugovor o pravima i obvezama. (sm)

Otkako je s Kolegija gradona elnika Grada Mursko Središ e odaslana odluka ili vijest kako Grad udovoljava zamolbi VMO-a Sitnice da se u naselju sagradi kapelica ili pil poklonac te da e Grad pomo i gradnju u ovom romskom naselju kod Murskog Središ a, kada su u pitanju me uljudski odnosi ništa nije više kao prije. Mještani se gledaju poprijeko, ne razgovaraju me usobno, ljuti su jedni na druge, no ozbiljnijih sukoba za sada nema jer se i jedni i drugi suzdržavaju od agresivnosti zbog, kako kažu, vjere u Isusa Krista. Jedni su vjernici rimokatolici koji su ve ina u naselju, a drugi su pripadnici Crkve Isusa Krista, kojih je šezdesetak prema anketnim listi ima koju provode lanovi ove vjerske zajednice. Dok rimokatoli ki vjernici u naselju žele pil poklonac ili kapelicu, pripadnici Crkve Isusa Krista protiv su izgradnje bilo kakvog spomen - obilježja na Katoli ku crkvu ili Isusa Krista.

Pobunu su pokrenuli pripadnici Crkve Isusa Krista ili Isusovi sljedbenici, kako sebe nazivaju, a raszljutila ih je odluka Kolegija gradona elnika koja odobrava izgradnju sakralnog objekta u središtu naselja.

mjesnih odbornika i kao takva je nevaže a i neobvezuju a.

Ve ina mještana je protiv izgradnje bilo kakvog pila jer za to nema potrebe, s obzirom na to da u naselju ve dvije i pol godine postoji krš anska Crkva Isusa Krista koja okuplja veliki broj žitelja Sitnica i koja je polu ila izvanredne rezultate, gotovo u dahu izgovorili su Mario i Roland, tvrde i kako

Župnik, vele asni Tomislav Antekolovi : - Sve e se znati kod postavljanja i blagoslova temeljnog kamena

NAJAVA izgradnje pila ili kapelice u n netrpeljivost me u žiteljima ovoga rom

Pripadnici Crkv ne dozvoljavaju

Križ donosi prokle nije mrtav, on je - Bog je rekao: ‘Ne gradite nikakvog spomena meni u ast’, a Isus tako er nije želio da mu se grade hramovi, odnosno crkve.

Križ bi u naselje donio prokletstvo, a mi ne želimo biti prokleti. Križ koji nema nikakvu vrijednost, jer na njemu više nema Isusa, kroz povijest je Romima donio mnogo nevolja, govore mladi Isusovi sljedbenici Mario i Roland iz Sitnica su se i oni u svojim životima promijenili na bolje, zahvaljuju i Crkvi Isusa Krista.

- Predsjednik VMO-a Sitnice i dvoje - troje odbornika obmanuli su gradona elnika Srpaka, koji je brže - bolje pri-

VMO je obmanuo gradona elnika Žestoki protivnici izgradnje i provoditelji ankete o tome tko je protiv izgradnje pila jesu mladi i Mario Novak i Roland Horvat, koji su došli kod autora ovog napisa, traže i da objavimo istinu, kako kažu, da laž ne bi zarobila ne ija srca i pomutila pamet.

- Odgovorno opovrgavamo tvrdnje kako je VMO Sitnice na osnovu traženja svih mještana dobio odluku o izgradnji kapele ili pila poklonca u našem naselju. To je inicijativa i zamisao samo dviju obitelji i isto toliko

4. listopada 2013.

Molitveni dom Crkve Isusa Krista u središtu naselja Sitnice vjernike okuplja subotom i srijedom

hvatio njihovu zamolbu, a da se nije sastao s mještanima i od njih uo što misle o gradnji kapelice, odnosno pila. Mi smo angažirali pravnika koji e sastaviti prosvjedno pismo i tako emo zaustaviti i pomisao da se u naselju gradi bilo kakav spomenik na Isusa, poglavito ne dozvoljavamo da se podigne križ, koji simbolizira umrlog Isusa, a mi vjerujemo da je Isus uskrsnuo i da je živ i da ne želi nikakve kipove, jer ni za zemaljskog života nije tražio da mu se grade hramovi, crkve ili drugi objekti. Križ donosi prokletstvo, a mi širimo Evan elje i istinu da je Isus živ i da nas je sve promijenio na bolje. Ovi koji se deklariraju kao katolici nisu dobri ljudi i ne vjeruju u Isusa ni u Crkvu.

Pa oni e se kod pila, ako bude podignut, premda smo mi sigurni da ne e biti, okupljati kada e kretati u kra e ili kurveraj. Kod križa e se zaklinjati i djetetom na njega prisezati, a to je jeziv doga aj ili obi aj.

Tražimo od gradona elnika Srpaka da preispita i poništi odluku Kolegija, a mi ne emo dozvoliti da se išta sakralnog u naselju gradi. Kako Grad našim društvenim novcem može

KOLEGIJ GRADONA ELNIKA Murskog Središ a

Rje nik Murskog Središ a z Dom za starije i nemo ne osobe Novinš ak (u osnivanju) Mihovljanska 46 c, akovec poziva na:

DANE OTVORENIH VRATA od 07. do 10. listopada 2013. na lokaciju Doma.

Do ite i slobodno razgledajte Dom.

U Dje jem vrti u ‘’Masla ak’’ u Murskom Središ u 3. rujna obavljen je inspekcijski pregled tijekom kojega su utvr eni odre eni nedostaci, temeljem Zakona o sanitarnoj inspekciji. Gradona elnik Srpak na stru nom kolegiju najavio je da e se poduzeti odgovaraju e mjere za uklanjanje nedostataka odmah po primitku službenog rješenja. Kolegij gradona elnika upoznat je i s godišnjim izvješ em o radu Dje jeg vrti a ‘’Masla ak“ za pedagošku godinu 2012./2013.

Pla aju autobus za prijevoz nezaposlenih na Sajam poslova u akovec Grad Mursko Središ e prihvatio je pokroviteljstvo za Sajam poslova koji organizira Hrvatski zavod za zapošljavanje u dvorani Graditeljske škole akovec 19. listopada. Pokroviteljstvo uklju uje troškove prijevoza nezaposlenih osoba

s podru ja Grada. Zamjenik gradona elnika Zvonko preuzeo je obvezu za mogu u organizaciju štanda gospodarstvenika s podru ja Grada na sajmu.

Na inicijativu gradona elnika i predsjednice VMO-a Mursko Središ e

Marine Orehovec, usvaja se zaklju ak da je potrebno od Privredne banke Zagreb – poslovnica Mursko Središ e službeno zatražiti da poslovnica u Murskom Središ u kroz tjedan radi cjelodnevno, kako bi njihove usluge bile dostupnije gra anima.

godinu, koji je prezentirala ravnateljica Spomenka Ci-

lar, nakon ega izvješ e ide na razmatranje i usvajanje

Gradskom vije u. Za Dan Grada 2014. godine službe-

4. listopada 2013.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

naselju Sitnice izazvala nesnošljivost i mskog naselja kod Murskog Središ a

ve Isusa Krista u gradnju:

Peticija protiv kapelice u Sitnicama - nije u skladu sa zakonom Gradona elnik Dražen Srpak primio je na znanje peticiju protiv izgradnje kapelice u romskom naselju Sitnice, koju je potpisao 71 mještanin Sitnica (od ukupno oko 400 stanovnika Sitnica), te konstatirao

da peticija nije provedena u skladu sa zakonskim odredbama jer nema naveden broj osobne iskaznice potpisnika, i ista se dostavlja Vije u Mjesnog odbora Sitnice na uvid i službeno o itovanje.

etstvo, jer Isus uskrsnuo i živ je

Mario Novak i Roland Horvat, pripadnici Crkve Isusa Krista, pokrenuli su akciju protiv izgradnje sakralnog objekta u naselju

nešto graditi i financirati na privatnom posjedu, a zemljište na kojem kane graditi križ je u privatnom vlasništvu. Ne, to ne e i i, odlu ni su Mario i Roland, koje podržavaju i njihovi o evi Branko i Gordan.

Mi želimo pil kod kojeg emo se moliti Isusu Rimokatolici, koji su, barem prema izjašnjavanju, ve ina u naselju, druga ijeg su mišljenja.

- Meni je krivo što su ovi koje ja nazivam subotari jer se okupljaju subotom izazvali

tolike podjele me u nama. ak su se oko vjere podijeli moja k erka i sin, a sve do dolaska ovih subotara bili su dobri i složni, kaže Ana Horvat, vjernica i gospo a koja priznaje da baš nema naviku odlaziti u crkvu, ali vjeruje u Boga i Crkvu i svu je djecu krstila i ženila u crkvi, a starije i ro ake sahranila u nazo nosti katoli kog sve enika.

- Mi Romi živimo kako živimo i teško nam je bilo odlaziti u crkvu zbog bojazni kako bi na nas gledali pripadnici ve inskog naroda. Svjesni smo predrasuda i nikoga ne

Sanja Balog stoji na mjestu na kojem bi trebao biti podignut pil poklonac

za Dan Grada no e se predstaviti knjiga ‘’Rje nik Murskog Središ a“, ije tiskanje financira Grad.

Sredstva za tiskanje bit e osigurana u prora unu za 2014. godinu. U tijeku je prikupljanje sponzorstva za tiskanje rje nika, o emu je gradona elnik zajedno s autorima knjige, pro . urom Blažekom i Grozdanom Rob, dostavio zamolbu poduzetnicima s podru ja Grada i Me imurske županije putem medija te na službenoj Internet stranici Grada. Grad Mursko Središ e odobrio je

i jednokratnu nov anu potporu u iznosu od 700 kuna Me imurskom estivalu zabavne glazbe, u organizaciji tvrtke ‘’Trade o ’’ d.o.o., M. Krleže 22, akovec, iz sredstava za kulturu.

Jednokratna nov ana pomo u iznosu od 500 kuna iz sredstava za pomo invalidima.

Odobrena je i Udruga gluhih i nagluhih Me imurske županije, Perivoj Zrinskih 2, akovec, po zamolbi za financijsku pomo za rad.

(BMO)

- Crkva Isusa Krista izgra ena je bez ijedne kune Grada ili naselja i donijela je samo dobro me u nas Rome, kaže Branko Oršuš, donedavni gradski vije nik

krivimo. Danas je ipak druga ije i naši unuci idu na vjeronauk, na svetu misu, primaju sakramente i sve su bliže da budu dobri i prakti ni vjernici.

Prva je šteta da nas sada ovi sva aju. Mi nemamo ništa protiv njih, neka se okupljaju i mole, samo neka nama ne ine probleme. ini mi se da njima upravlja netko izvan naselja, smatra Ana Horvat, koja se moli da se oni koji su zalutali urazume.

- Istina je da ja možda i nisam najbolja vjernica, možda sam grješnica, ali želim u naselju imati kapelicu gdje u se mo i Isusu pomoliti i utjecati Maj ici Božjoj. Žao mi je što su Isusovi sljedbenici toliko kruti i što su nas posva ali, svi vje-

Ana Horvat: - Žao mi je što su pripadnici druge Crkve poremetili dobre odnose u naselju, pa ak i u obiteljima

rujemo u istoga Boga i želimo Isusa, a na svakome je da odlu i kako e to prakticirati. Nije mi jasno kako oni mogu tvrditi da vjeruju u Isusa koji je istina i ljubav, a ne dozvoljavaju nama gradnju pila koji je obilježje naše vjere, rekla nam je mla ahna Sanja Balog, koja, kao i mnogi njezini vršnjaci, vjeru prakticira koliko joj to okolnosti dopuštaju i koja ima želju da se vjen a u katoli koj crkvi i kod pila u Sitnicama svoju djecu u i ljubiti bližnje kao što je Krist ljubio svoje u enike i ljubi sve nas.

Grad Mursko Središ e i VMO Sitnice svoje su rekli odlukom da se pristupi izgradnji. Doma i župnik vele asni Tomislav Antekolovi kaže kako e se više ili sve znati kod postavljanja i blagoslova kamena temeljca u središtu Sitnica, koje je ovog trenutka podijeljeno oko ovog pitanja.

Zbor gra ana Sitnica vjerojatno bi razriješio problem, koji o ito postoji i ne smije ga nitko ignorirati, kako ne daj Bože ne bi došlo i do fizi kih sukoba koje bi mogli izazvati ekstremni ljudi iz jednog ili drugog tabora.

U planu radni sastanak gospodarstvenika Gradona elnik Dražen Srpak izvijestio je Kolegij da je uspostavljena suradnja s Josze om Herom, direktorom Poslovne mreže karpatske regije, koja ima 11 ureda u 6 država: Sloveniji, Ma arskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, Slova koj i Hrvatskoj te se predvi a tijekom studenoga u prostorijama poduze a TEAM u Murskom Središ u održati radni sastanak gospodarstvenika iz pograni nog podru ja Hrvatske, Slovenije i Ma arske, uz suradnju nadležnih gospodarskih komora.

Blagajna za uplate gra ana radi svaki dan Blagajna za uplate gra ana radi svaki radni dan, a stranke se primaju svaki radni dan do dva sata prije kraja radnog vremena, jer u navedena dva sata djelatnici Gradske uprave zaklju uju rad blagajne i ostale dnevne predmete u postupku, osim u ponedjeljak, kada se stranke primaju i blagajna radi sve do 17 sati, uz napomenu da se sve navedeno obavlja s ciljem ve e dostupnosti usluga gra anima.

NA SJEDNICI Op inskog vije a u Pribislavcu nova “predstava“

Dok ljude u svijetu glazba spaja, u Pribislavcu je “budnica” razlog razdora Op insko vije e Pribislavec održalo je svoju tre u redovnu sjednicu. No, ono što je bilo puno "zanimljivije" od petnaestak to ki koje su se našle na dnevnom redu odigralo se u uvodu u sjednicu, na aktualnih pola sata. I dok je u prošlom mandatu Vije e bilo pretvoreno u "teatar apsurda“ zbog toga jer je oporba bila u glasa koj nadmo i i konstantno bila kontra na elnice, u novom sazivu mogli bi gledati novu ''sapunicu“ koju ve pokušavaju ''režirati“ romski predstavnici potpomognuti zamjenikom na elnika – tako er iz manjinske kvote.

Prigovori i optužbe od strane zamjenika na elnice iz redova romske nacionalne manjine Željka Baloga i dvojice romskih vije nika, Biserka Horvata i Kristijana Baloga, na rad na elnice Višnje Iva i i ostalih vije nika u nekim su trenucima prešli granice dobrog ukusa, pale su i poneke teške rije i (spominjala se ak i rasna i nacionalna mržnja). Sve to zbog toga, kako se na kraju moglo zaklju iti, što glazba i budnica nisu povodom nedavne proslave Dana op ine Pribislavec prošle romskim naseljem (gdje su ih, prema Balogovim rije ima, o ekivali s velikim nestrpljenjem i veseljem).

- Ja sam osobno, kazao je Balog, ekao glazbu u naselju s namjerom da ih po astim pi em, no oni se u naselju nisu pojavili ve su jednostavno prošli pokraj njega, što nije bilo slu ajno ve namjerno, i to zbog rasne i nacionalne mržnje prema Romima. Na konkretno pitanje predsjednika Op inskog vije a Elvisa Horvata što je mislio prilikom nedavnoga romskog prosvjeda ispred zgrade Op ine, kada je u svom govoru nazvao Op insko vije e "kriminalnom organizacijom“ (za koje Balog u svom dopisu vi enja sjednice, koji je naknadno poslao na adrese medijskih ku a, tvrdi da je provokativno!!??), Horvat je odgovorio da i dalje stoji iza toga, jer mu smeta to što on nema uvid u natje aje za javnu nabavu i radove na zgradi, za koje tvrdi da su ih izvodili ljudi koji sjede u Vije u, što je prema njemu sukob interesa.

Sortiranje sme a po "romskom modelu“?

Pitanje zbrinjavanja i odvoza sme a kao i u ve ini romskih naselja diljem Me imurja veliki je problem o ito i u Pribislavcu.

Naime, pro elnik Jedinstvenoga upravnog odjela op ine Vladimir Brozovi vije nike je upoznao sa sadržajem službene zabilješke sa injene prilikom nemilog doga aja koji se zbio prilikom odvoženja sme a iz romskog naselja. Prema njegovim rije ima, prilikom odvoza sme a dio Roma zaprije io je put kamionu koncesionara koji odvozi sme e i nabacao crne vre e sa sme em na kamion, iako je taj otpad trebao biti u kantama. Ugovorom je definirano da to bude jedna kanta za jednu obitelj, no tu se našlo preko pedeset vre a nepoznatog sadržaja, koje su komunalni radnici morali pokupiti pod prijetnjom. S obzirom na to da je iz uprave koncesionara stigla obavijest da sme e u romskom

naselju više ne e sakupljati bez pratnje, moglo bi do i do još ve ih problema, odnosno nepotrebnog gomilanja otpada. Odgovor na Brozovi ev izvještaj stigao je vrlo brzo od zamjenika na elnice Baloga koji kaže da je i on bio uzrujan kao i gospo a Belovi (koncesionar), jer nije romsko naselje SAO Krajina, pa da bi se netko trebao osje ati ugroženim!? - Kada pak je u pitanju višak sme a o kojem se govori, nastavlja Balog, rije je o sme u koje su Romi prikupili po samom Pribislavcu i ostalim okolnim naseljima, sortirali ono što još donekle vrijedi od onoga što ne mogu nigdje prodati i da je bolje da su makar na silu završile na kamionu nego po okolnim livadama. Dok Romi od sme a sortiraju izgleda samo ono što im odgovara, kada je pitanje o reciklažnom dvorištu u romskom naselju, gdje bi se zapravo kompletno sme e trebalo sortirati, zamjenik na elnice Balog kaže: - Mi emo takav prijedlog sigurno odbiti jer za nešto takvo u romskom naselju nema mjesta. To je bilo i posljednje što se moglo uti od strane zamjenika na elnice Baloga i dvojice romskih vije nika s obzirom na to da su nakon još jedne konstatacije kako su, na žalost, i oni dio "kriminalnog Vije a koje se na elu s na elnicom odnosi ma ehinski prema njihovom naselju" - napustili (ponovno) sjednicu vije a. (so)

Odluke vezane uz razvoj mjesta Nakon vru ih aktualnih pola sata, vije nici koji su ostali na sjednici izme u ostalog potvrdili su i prijedlog sporazuma izme u Op ine i Me imurskih voda o ure enju me usobnih odnosa u izgradnji i financiranju radova na kanalizaciji Pribislavec, gdje e do završetka radova predvi enih za 31. prosinca ove godine Hrvatske vode Zagreb finacirati izgradnju kanalizacije u iznosu od 7,717.100,19 kuna, dok pak e Op ina iz svojeg prora una financirati ostatak u iznosu od 67.899,81 kunu. Isto tako prihva ena je odluka o prijenosu vlasništva izgra ene in rastrukture - vodovodne mreže u romskom naselju Pribislavec. Naime, ukupni trošak investicije, u kojoj je dijelom sudjelovala i Op ina, iznosio je 92.645,58 eura, odnosno 697.395,32 kune (iako romski predstavnici tvrde da se u njihovo naselje posljednjih godina nije uložilo ni kunu sredstava).

Ovom odlukom Op ina prenosi Me imurskim vodama u vlasništvo bez naknade sva investicijska i druga prava na in rastrukturi izgra enoj u romskom naselju. Tako er su prihva eni i prijedlozi programa javnih potreba u kulturi, za koje e se ukupno izdvojiti 55.000 tisu a kuna i za program javnih potreba u sportu u ukupnom iznosu od 70.000 kuna. (so)

12

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

4. listopada 2013.

POŠTA Draškovec, kojoj prijeti zatvaranje zbog nerentabilnosti, za sada ne e biti zatvorena, ali gradona elnik Kolarek poru uje: PIŠE: JOSIP ŠIMUNKO

Gradona elnik Ljubomir Kolarek ovih je dana više puta razgovarao s odgovornima iz Hrvatske pošte na temu rada Poštanskog ureda u Draškovcu, ali i o radu Poštanskog ureda u Prelogu, kako bi riješio nagomilane probleme. Naime, HP prijeti da e zatvoriti ured, odnosno poštu Draškovec ako se ne plate dugovi. Gradona elnik Ljubomir Kolarek kaže: - Sramotno je to što radi Hrvatska pošta, zatvara male poštanske urede ako nisu rentabilni. Pa zar je to na in djelovanja jedne kapitalne državne institucije i zar se ne mogu na i bolja rješenja nego prijetnja zatvaranjem? Pošta je sinonim države, njome se di e sve države i državne institucije, ona je na neki na in brend jedne države. Zbog toga se nikako ne slažem sa zatvaranjem malih poštanskih ureda, pa nije pošta multinacionalka koja treba pošto - poto zaradu, ve služi obi nom ovjeku, narodu i dio je civilizacijske kulture.

Ukratko, sramotno je što državna institucija zatvara male pošte, štete su puno ve e nego koristi.

Protiv ukidanja pošte u Draškovcu Saznali smo i da gra ani i zaposleni u pojedinim tvrtkama u Prelogu na prijetnju zatvaranjem poštanskog ureda u Draškovcu odgovaraju na svoj na in – donose poštu iz Preloga u Draškovec, protestiraju i na taj na in svojevrsnom “gra anskom neposlušnoš u” protiv zatvaranje pošte. - No, zar je trebalo

Sramotno je što HP kao državna institucija zatvara male pošte Stav je gradona elnika Ljubomira Kolareka da poštanske urede Grada Preloga treba sagledati kao cjelinu, tako da Poštanski ured u Prelogu pokriva i negativno poslovanje Poštanskog ureda Draškovec, pa to odmah baca druga ije svjetlo na cijelu pri u o zatvaranju Poštanskog ureda Draškovec

do i tako daleko i zar država ne može na i bolje rješenje za male pošte, treba re i da je rije o relativno malim troškovima. Zar se, na primjer, ne može dogovoriti druga ija politika prema malim uredima, zar oni ne mogu postati svojevrsni turisti ki punktovi i zar ih ne bi trebao sufinancirati netko u ime turizma ili pak sama država u ime svoje dostojnosti. A ne na ovaj na in, prijetnjama nadobudnih

menadžera zatvaranjem, koje se prisiljava da ubiru danak od op ina i gradova.

Kad je rije o pošti Draškovec, još prošle godine gradona elnik Dragutin Glavina potpisao je da e sufinacnirati 93.000 kuna troškova pošte Draškovec. Od toga do sada Grad Prelog nije platio ništa, pa smo dobili dopis da platimo ili prijeti zatvaranje, odnosno smanjenje radnog vremena. Za 2012. godinu

trebalo je platiti 67.263 kune.

Poštanski ured Prelog postaje ruglo u centru Grada - Grad Prelog je 4. rujna odgovorio Hrvatskoj pošti da se na tu temu treba organizirati razgovor elništva Pošte i gradona elnika, kako bi se našlo najbolje rješenje. Nakon natezanja, pristalo se na razgovor.

Naime, poštanske urede Grada Preloga treba sagledati kao cjelinu, tako da Poštanski ured u Prelogu pokriva i negativno poslovanje Poštanskog ureda Draškovec pa to odmah baca druga ije svjetlo na cijelu pri u o zatvaranju Poštanskog ureda Draškovec.

I sam Poštanski ured Prelog ima problema, gra ani se žale, pogotovo subotom, da se stvaraju gužve, a sve radi samo jedan službenik. Pošta Prelog je u derutnom stanju i jedina je neure ena u centru Grada, pa i to hitno treba riješiti, ne može pošta u jednom gradu biti zadnje ruglo.

U Zagrebu je dogovoreno da se pošta Draškovec ipak ne zatvori, a od 1. listopada ove godine Grad Prelog i elništvo Hrvatske pošte traže najbolje rješenje. Osim toga, Hrvatska pošta ne pla a ni najam prostora ni elektri nu energiju za ured u Draškovcu. Nismo zaba eni kraj i naše gospodarstvo mora imati najbolju poštansku uslugu, kakvu zaslužuje, rekao je uz ostalo gradona elnik Ljubomir Kolarek..

Prijetnja ukidanjem samo jedna u nizu drugih - Ovo nije prvi sukob u Me imurju sa Zagrebom kad je rije o poštanskim uredima.

Po elo je prije nekoliko godina, kad se guralo Hrvatsku poštu na tržište. Direktori Hrvatske pošte jednostavno pošalju dopise op inama da e, ako one ne mogu platiti iznos, i to koji su oni izra unali, jednostavno smanjiti poslovanje, a to zna i smanjiti radno vrijeme i u kona nici zatvoriti poštu. Tako je, na primjer, prošle godine op ina Gori an trebala platiti 26.000 kuna, jer je prijetilo zatvaranje ili smanjenje radnog vremena.

Menadžeri Hrvatske pošte iz ureda za korporativne komunikacije (kojeg li glupog naziva, pošta je institucija države) izra unali su da trebaju ukinuti oko sto malih poštanskih ureda pa se tako prilago ava radno vrijeme pošti u našem kraju u Macincu, Donjem Vidovcu i Orehovici, a sad i Draškovcu.

Svojevremeno je na elnik Franjo Bukal iz Orehovice optužio vodstvo Hrvatske pošte, Orehovici su oduzeti poslovi isplate socijalne pomo i pa je pošta zbog toga odjednom postala nerentabilna i tako u krug, na udaru su i druge pošte u Me imurju, sve u ime štednje i rentabilnosti. Zar doista nema boljih rješenja? Što e država kad zatvori sve male pošte na našim otocima i malim mjestima, ho e li onda narod i država i turisti biti sretniji? Ili e svijet samo vidjeti našu sramotu?

(J. Šimunko)

GRAD PRELOG

Kreditom pokrpane razvojne investicije Gradsko vije e Prelog prihvatilo je na svojoj rujanskoj sjednici 19. ovog mjeseca izvješ e o izvršenju prora una za prvih šest mjeseci ove godine.

Prihodi su iznosili 7,059 milijuna kuna, a izdaci 9,060 milijuna kuna, što zna i teku i manjak od 1,9 milijuna kuna. Plan prora una za ovu godinu je 19 milijuna kuna. Izmjenama i dopunama prora una za ovu godinu Vije e je smanjilo ovogodišnji plan prihoda za milijun kuna, kako bi se smanjila zaduženja.

Prihva ena su i dva izvješ a starog i novog gradona elnika, s obzirom na to da je bila izborna godina. Prema izvješ u Dragutina Glavine, koji je bio gradona elnik do 10. lipnja ove godine, zacrtani planovi i programi su ostvareni ili se ostvaruju. To se posebno odnosi na otvorenje tvornice ‘’Paul Green’’, koja donosi zna ajan broj radnih mjesta, te dogovor o gradnji tvornice papira. Me u najvažnijim prioritetima bilo je ure enje državne ceste prema Svetom Križu i prema Cirkovljanu, što je nakon više godina ekanja ostvareno.

Novi gradona elnik Ljubomir Kolarek podnio je izvješ e o radu o kratkom periodu od 10. lipnja do 30. lipnja. Uz predlaga-

nje više odluka, pove an je iznos za Sportski park “Mladost” u Prelogu s 200.000 na 500.000 kuna. Iz prora una su izba eni radovi na prometnici i pješa koj stazi u Novoj ulici u ehovcu zbog toga što dolazi do projektiranja kanalizacije, a razlog je da se ne bi opet kopalo. Dodana je investicija sufinanciranje izgradnje pješa ko - biciklisti ke staze na potezu KTC - DG Sport, odnosno hotela “Panorama’’ u okviru rekonstrukcije raskrš a investitora Županijske uprave

za ceste. Pove ana su sredstva za rekonstrukciju rasvjete u ulici Kralja Zvonimira u Prelogu, produžetku javne rasvjete u Otoku, te polaganje energetskih kabela uz državnu cestu od Preloga do Cirkovljana. Smanjena su sredstva za rekonstrukciju Doma kulture u ukovcu jer ove godine Ministarstvo kulture nije odobrilo svoj dio sredstava, pa e se samo izvesti radovi otklanjanja vlage. Prema predizbornom obe anju, komunalni doprinos je u postupku ozako-

njenja (legalizacija za pomo ne samostoje e gra evine) smanjen na 1 kunu za kubni metar, a inicijativom gradona elnika donesena je i odluka o prvom besplatnom satu parkiranja u centru Grada.

Nastavljeni su i radovi na kanalizaciji u više ulica u Prelogu te industrijskoj zoni “Istok”, te zapo eti na ure enju pješa kih staza na preloškom groblju.

Uz odluku o izmjeni odluke, izmjenu i dopunu izvršavanja prora una Grada Preloga za

Osnovan Muzej “Croata insulanus” Grada Preloga

Privremena ravnateljica Iva Kožnjak, povjesni arka umjetnosti Odlukom Gradskog vije a o osnivanju Muzeja “Croata insulanus”, Gradsko vije e Prelog završilo je višegodišnje razdoblje na ure enju zgrade te realizaciji jedne od najvažnijih institucija kulture u Gradu Prelogu.

Osniva Muzeja je Grad Prelog, a naziv nove ustanove glasi: Muzej “Croata insulanus” Grada Preloga. Muzej e skupljati i uvati kulturna,

civilizacijska i prirodna dobra, uz stru nu i znanstvenu valorizaciju, te predo avati javnosti svoju djelatnost putem izložaba i objavljivanjem stru nih i znanstvenih tekstova te na druge na ine.

Muzejem upravlja ravnatelj Muzeja kojeg imenuje i postavlja Gradsko vije e Grada Preloga na vrijeme od etiri godine. U osniva kom aktu napominje se da je Muzej

osnovan i kao obveza na temelju ugovora o velebnoj darovnici dr. Matije Berljaka Gradu Prelogu i Župnom uredu Prelog. Za privremenu ravnateljicu imenuje se Iva Kožnjak, mag. hist. art., mlada povjesni arka umjetnosti, porijeklom iz Donjeg Kraljevca. Ona e u roku od tri mjeseca donijeti Statut Muzeja te obaviti pripreme za po etak rada.

2013. godinu, donesena je i odluka o zaduženju Grada Preloga za više investicija komunalne in rastrukture i razvojnih programa u ukupnom iznosu od 1,5 milijuna kuna. Kredit kod Hypo Alpe Adria Bank uzet je uz kamatnu stopu od 2,176 posto godišnje, odnosno e ektivnu stopu od 2,62 posto.

Sredstva kredita namijenjena su za Sportski park “Mladost” u iznosu od 800.000 kuna, ure enje ulice Konopljiš e i Prvomajske u Prelogu u iznosu od 600.000 kuna, te za ure enje staza na groblju u Prelogu u iznosu od 100.000 kuna.

Za lanove Nadzornog odbora Gospodarske zone Prelog d.o.o. imenuju se Josip Novak, Vladimir Hunjak, Neven Hercigonja i Branko Martinec iz Preloga te Aleksandar Kramar iz ehovca.

Za lanove Nadzornog odbora GKP PRE-KOM d.o.o. imenovani su Damir Domini iz Oporovca, Emilija Kova i iz Preloga, Petar Novak iz Preloga i Matija Strahija iz ehovca te Božidar Golomboš u ime radnika tvrtke.

Na po etku sjednice verificiran je mandat zamjeniku vije nika Draženu Novaku iz Prelogu, iz redova HNS-a. (J. Šimunko)

DONJA DUBRAVA

Na groblju ure ene šetališne staze Tvrtka ''HOGRA hortikultura i graditeljstvo'' iz Mihovljana završila je s radovima na ure enju šetališnih staza na groblju u Donjoj Dubravi. Prema okon anom obra unu, vrijednost radova iznosi ukupno 203.207 kuna.

Spomenute radove sufinancirala je Op ina Donja Dubrava u iznosu od 83.207 kuna, dok je Ministarstvo graditeljstva i prostornog ure enja sufinanciralo sa 120 tisu a kuna. As altirane su dvije staze ukupne dužine 400 metara i širine 2 metra, a ure ene su i bankine staza s vapnenim materijalom (tu eni kamen).

Realizacijom ovih radova donjodubravsko groblje dobilo je novi izgled, a time e održavanje groblja biti lakše i uz znatno manje financijskih troškova. (al )

4. listopada 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Kroz Međimurje 13

POVODOM 91. ro endana najstarijega živu eg ispira a zlata Mateja Horvata - Japice

Vidovski zlatari u centru Donjeg Vidovca otvorili Zlatarski dom

GLJIVARSKO DRUŠTVO “SMR AK” AKOVEC

Slavljenik nije skrivao sre u što je doživio ovaj dan. Otkrio je da se s ispiranjem zlata po eo baviti kada je imao 15 godina. Tada je u Donjem Vidovcu bilo stotinjak amaca, a dvjestotinjak mještana tim je zanatom zara ivalo za kruh, pa je zlatarija bila jedna od glavnih prihoda tog mjesta

Ovaj vikend gljivarska izložba u akovcu

PIŠE: ALEN FUŠ

Velika pe urka, zelena pupavka, trbušasta puhara, grabov djed... tek dio su gljiva koje ete mo i upoznati i vidjeti na edukativnoj izložbu koju tradicionalno u jesen organizira Gljivarsko društvo “Smr ak” akovec. Jesen je doba kada je najviše vrsta gljiva u prirodi, pa su upravo izložbe gljiva izvanredna prigoda da se gra anstvu prikaže obilje jestivih, nejestivih, ali i otrovnih vrsta gljiva.

Izložba e se održati u Atriju SoHo bara u akovcu

U nedjelju 19. rujna lanovi Motonauti kog kluba ''Vidovski zlatari'' dobili su svoj Zlatarski dom. Sve anost otvorenja uprili ena je povodom 91. ro endana Mateja Horvata - Japice (kako ga od milja zovu), koji je po asni lan kluba i najstariji živu i ispira zlata.

Upravo su Japica prigodnim rezanjem vrpce otvorili novi klupski prostor.

Predsjednik donjovidovskih nauti ara Nenad Lukša tom je prilikom rekao kako je površina doma s terasom 50 metara kvadratnih, a u njegovo ure enje uloženo je veliki broj sati dobrovoljnog rada lanova i 30 tisu a kuna iz op inske i klupske blagajne. Spomenuo je sponzore koji su im pomogli – Elkos iz Kotoribe, Kova i promet iz Ludbrega i Keramika Friš i iz Donjeg Vidovca. Svima njima od srca je zahvalio. Dom je lociran u neposrednoj blizini Doma kulture na adresi Rade Kon ara 9. Op inski na elnik Josip Grivec naglasio je da je ova aktivna udruga zaslužila mjesto za okupljanje koje im i te kako treba da bi mogli realizirati svoje planove i aktivnosti.

S ispiranjem zlata po eo se baviti kada je imao 15 godina Slavljenik Matej Horvat nije skrivao sre u što je doživio ovaj dan. Otkrio je da se s ispiranjem zlata po eo baviti kada je imao 15 godina. Tada je u Donjem Vidovcu bilo stotinjak amaca, a dvjestotinjak

(odnosno u bivšem ribljem restoranu) u subotu i nedjelju, 5. i 6. listopada, od 10 do 18 sati. Posjetitelji e tom prigodom mo i upoznati bogat svijet gljiva. Pozvani su do i svi, bez obzira ho e li im to biti prvi korak u upoznavanju gljiva ili e tek do i provjeriti svoja gljivarska znanja i uz pomo iskusnih me imurskih gljivara nau iti nešto novo o ubiranju gljiva, prepoznavanju otrovnih i jestivih gljiva te njihovoj kulinarskoj obradi i pripremi. (rr)

NAGRADNA KNJIGA U SURADNJI S MOZAIK KNJIGOM

Bruno Tessaro ‘’Gljive u džepu’’ Matej Horvat iz Donjeg Vidovca, 91-godišnji najstariji živu i ispira zlata iz Drave, prerezao je sve anu vrpcu prilikom otvorenja

mještana tim je zanatom zara ivalo za kruh, pa je zlatarija bila jedna od glavnih prihoda tog mjesta. - Nije bilo lako zaraditi. Meli smo dvije mogu nosti – v Podravino iti z motikom kopat ili pak diti na Dravu zlato ispirat, rekao je Horvat. Bio je to težak posao, ali je trebalo imati i sre e. Spavali su vani jer su išli na duge relacije. Jelovnik zlatara bio je za doru ak kukuruzna kaša, za ru ak grah i za ve eru na juhi kalamper.

Za gram zlata zaradili su 42 dinara, što je s usporedbom nadnice radnika (od 6 do osam dinara) bila i te kako

dobra zarada. - Drago mi je kaj sam uspel tu tradiciji prenijeti na mla e i kaj oni to nastavljaju. Posebno je dober bil moj nau nik Robert Nesti koji je taj posel svladal u potpunosti, ispri ao je najstariji živu i ispira zlata. Za dobar štimung bii su zaduženi tamburaši KUD-a Donji Vidovec.

estitari s tamburašima i zlatarskom tortom Matej Horvat ro en je prije 91 godinu, 24. rujna. S tim godinama na le ima vitalan je i pokretan te uvijek rado ispri a i prezentira sve

Sudionici sve anosti prilikom otvaranja Zlatarskog doma

o ispiranju zlata. U estitare su mu taj dan sa zlatarskom tortom i prigodnim poklonima u njegov dom stigli lanovi Motonauti kog kluba ''Vidovski zlatari'' i na elnik Josip Grivec, kako bi svom po asnom lanu izrekli dobre i iskrene želje. Nisu stigli sami, u pratnji su im bili i tamburaši tamošnjeg KUD-a.

Matej im se jako obradovao i uz suze radosnice zapjevao i zahvalio na velikom i nezaboravnom iznena enju.

Donjovidovskoj legendi i ''živu oj encikopediji“ o životu zlatara želimo još puno sretnih godina.

Napokon imate na jednom mjestu sve što vam je kao iskusnom gljivaru ili osobi kojoj gljivarenje ini zadovoljstvo potrebno na terenu: prakti an vodi idealnoga džepnog formata koji obiluje informacijama o raznim vrstama gljiva i uvijek vam je nadohvat ruke te koristan džepni noži za branje i iš enje gljiva. ‘’Gljive u džepu’’ cjelovit su i sažet priru nik za džepnu uporabu i brzo prepoznavanje gljiva.

Knjiga sadrži i 160 analiti kih kartica raspore enih prema klasi ikaciji roda. Za svaku su vrstu navedeni stanište, doba rasta, njezine karakteristike te, u slu aju jestivih gljiva, organolepti ka vrijednost, izražena kao izvrsna, dobra ili osrednja. Usto, na svakoj se kartici mogu na i zani-

mljivosti i neobi nosti u vezi s pojedinom vrstom. Stru na redaktura prof. dr. sc Romano Božac.

Kako postati vlasnikom nagradne knjige? Što je pot rebno u initi da biste postali vlasnikom ove vrijedne knjige? Najbrži itatelj s primjerkom Me imurskih novina od petka 4. listopada koji do e u redakciju (Kralja Tomislava 2) s najmanje jednim uzorkom jestive gljive - vrganja ku i e ponijeti knjigu “Gljive u džepu” s pripadaju im noži em.

Vrganj nakon fotogra iranja vra amo vlasniku!

14

Poljodjelstvo

4. listopada 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

TRINAESTI DAN Rasadnika ‘’Iva’’ u znaku po etka jesenske prodaje ukrasnog drve a i grmlja, u sklopu kojeg je promoviran projekt “Vrt” Dje jeg vrti a ‘’P elica’’ Ivanovec

Tko sadi drve e, misli ozbiljno!

Povod manifestaciji je po etak jesenske sezone prodaje ukrasnog drve a i grmlja

AKOVE KA TRŽNICA SRIJEDOM

Kesteni kao uvertira u jesen Tradicionalni obilazak akove ke tržnice u srijedu i pogled na izloženu robu donio je šareni pladanj jesenskih darova prirode. Obilje mirisnih jabuka, a stigle su i so ne neretvanske mandarine koje se mogu kupiti po 10 kuna. Zeleno povr e karakteriziraju visoke cijene jer za kilu mahuna treba izdvojiti 20 kuna, a isto toliko za brokulu i šanon.

Kesteni su mnogima pojam i uvertira u pravo jesenje doba. Osim toga, kestenima se i pripisuju blagotvorna djelovanja kod bubrežnih i probavnih tegoba. aj od kestena ublažava simptome astme i bronhitisa, a mogu se jesi i u juhi i salatama.

Pe eni kesteni sadrže više vitamina, a kuhani ve u koli inu mineralnih sastojaka. Zbog velike ener-

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - kelj - paprika roga - patlidžan - salata endivija - brokula - šanon - mahuna žuta - grož e - mandarina - kesteni

8 kn 7 kn 6 kn 10 kn 20 kn 20 kn 20 kn 10 kn 10 kn 15 kn

getske vrijednosti, posebno se preporu uju sportašima i djeci. Zato nikako nemojte zanemariti ovaj slasni dar prirode. Za ljubitelje zdrave hrane evo još jedne zanimljive ponude. Svježe meso kuni a - zeca po 40 kuna za kilogram. Znalci znaju kako je meso kuni a “meso nad mesima” i može se uvrstiti kao lagani zalogaj za svaku priliku. A mekano meso kuni a u umaku od kestena, uz prilog od krumpirova tijesta i bukova a, pravi je jesenski, gurmanski užitak. U slast vam bilo! (rr)

Rasadnik ''Iva'' ove je godine svoj dan povezao s projektom “Vrt” vrti a "P elica" iz Ivanovca. Manifestaciji je prisustvovalo više od stotinu uzvanika iz Hrvatske, Slovenije i Srbije. Povod manifestaciji je po etak jesenske sezone prodaje ukrasnog drve a i grmlja. Želja je što bolje povezati društva u hortikulturi kako bi bili i ostali konkurentni i u EU. Osim gostiju koji su razmjenjivali iskustva u hortikulturi, u prvom planu cijelog doga anja bila su i djeca iz vrti a koja su priredila prigodni program u sklopu kojeg su se skupljale donacije kako bi im pomogli u realizaciji projekta ''Vrt“.

Naime, djeca iz Dje jeg vrti a "P elica" iz Ivanovca trebaju lopatice, kantice i biljke da zasade svoj vrt, a Rasadnik je napravio promociju jesenske sezone sadnje drve a, te su povezali zajedni ki cijelu pri u u kojoj su sudjelovali klinci iz vrti a. Djeca su svojim nastupom ''traženja lava'' ugrijala srca opreznih privrednika, a u njihovu je zelenu škreblicu palo nešto kuni a za nabavku materijala za vrt.

Tridesetak se mališana s tri odgajateljice, pod vodstvom Snježane Baksa, uklju ilo tako po etkom nove vr-

Danu Rasadnika ‘’Iva’’ prisustvovalo je stotinjak gostiju iz Hrvatske, ali i inozemstva

ti ke godine u projekt sadnje vrta u sklopu vrti a, kako bi djeca stekla naviku sadnje i shvatila važnost zdrave hrane uzgojene vlastitim rukama i znojem.

Rasadnik e im tim povodom pokloniti drvo ispod kojeg e se odmarati nakon napornog rada, a oni su poklonili svoje crteže koji su izloženi uz izložbu fotogra ija hortikulturnih ostvarenja.

Želja je što bolje povezati društva u hortikulturi kako bi bili i ostali konkurentni i u EU. Uzvanici su u vrstili ve postoje e veze, kao i sklopili nova poslovna poznanstva, nadaju i se što uspješnijoj sezoni koja je pred njima. Žele i da ih za Me imurje veže lijepo sje anje, tradicija naše županije promovirana je i kroz poslužena tradicionalna

jela, poput prave doma e juhe od bundeve, me imurske gibanice i mesa z tiblice. Možda ih i takve sitnice podsjete da u Me imurju rastu krasne sadnice drve a za njihove drvorede, parkove i vrtove.

Dje ica koja pljeskaju i traže lava koji e im pomo i posaditi vrt svakako su prizor koji nosi poruku. Poruka Rasadnika pak je: Tko sadi drve e, misli ozbiljno.

Tridesetak se mališana s tri odgajateljice, pod vodstvom Snježane Baksa, uklju ilo po etkom nove vrti ke godine u projekt sadnje vrta u sklopu vrti a

MALA SUBOTICA

Održan Dan zahvale za plodove zemlje Tradicionalna manifestacija “Dan zahvale za plodove zemlje” u Maloj Subotici organizirana je kao zahvalnost za sve ono što se u jesenje doba ubire s njiva, vrtova i vo njaka. KUU “Zvon“ u zajedništvu s mnogobrojnim malosuboti kim udrugama tako je proteklu nedjelju 29. rujna pripremio cjelodnevnu manifestaciju “Dan zahvale za plodove zemlje”, koja je i ove godine bila humanitarnog karaktera, pa su sva prikupljena sredstva namijenjena potrebitima. Unato cjelodnevnoj kiši koja je pratila doga aj, lanovi svih okupljenih malosuboti kih udruga bili su dobrog raspoloženja.

Sve je zapo elo uz jutarnje svete mise, kada su oko župne

Cjelodnevna kiša nije umanjila dobru atmosferu

crkve bili ure eni štandovi udruga na kojima su se mogli kupiti tradicionalni me imurski kola i i razne delicije po vrlo pristupa nim cijenama.

Nakon mise svi posjetitelji

mogli su zajedno blagovati uz zvukove tambura tamburaša “Zvona“. Kulturno - umjetni ki program nastavio se u poslijepodnevnim satima u Domu kulture u Maloj Subotici,

gdje su se predstavili gosti iz Varaždina i Belice te lanovi “Zvona“. Više o zbivanjima na manifestaciji pogledajte kroz fotozapis na našoj FB stranici. (rr)

4. listopada 2013.

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VAŠ VRT

Rhododendroni su došli u Europu s dalekog istoka. Ve više od 200 godina pretvaraju naše vrtove u travnju i svibnju u more cvjetova. I kao biljke za živice od rhododendrona su pravi cvjetni arobnjaci. Dovoljno hranjivih tvari dobivaju u tlu odre ene kiselosti i stoga ih treba pažljivo održavati.

Prije svega u podru jima sa vapnenim tlom sa sušnim ljetom lijepe živice od rhododendrona mogu se uzgojiti samo uz temeljitu pripremu tla. Previsoke pH-vrijednosti iznad 5,5 brzo e izazvati neželjene posljedice. Elegantne cvatu e drvenaste biljke najviše vole hladno-vlažan humus. Gdje ga nema dovoljno, tlo se prije sadnje može poboljšati zemljom iz vrtnog centra kao što su standardizirani proizvodi od kore, zemlja za biljke s drvenim vlaknima ili tresetna zemlja s korom.

Zahvaljuju i novim vrtlarskim proizvodima ne mora se više upotrebljavati golema koli ina treseta. Gotovo

Jesen stiže Dunjo moja?

Živice VI Cvatu e živice za sjenovite položaje i vlažna tla Sjena nije uvijek baš SJENA, mra na i potpuna. Postoje tu razni stupnjevi i prijelazi od sjene do punog sunca. Mnoge ukrasne drvenaste biljke bolje podnose sjenu od zidova nego što se to naj eš e opisuje u knjigama o vrtlarstvu. Stoga vrtlari takve položaje esto nazivaju zaklonjenim položajima umjesto sjenovitim položajima, jer svjetlost dolazi do biljaka neizravno. Prava je ko nica rasta zapravo tamna sjena od krošnje drve a ili velikih grmova.

Uvjeti rasta tada nisu nepovoljni samo zbog nedostatka svjetlosti nego i zbog suho e, padanja kapi i pritiska korijenja. Naš prijedlog za živicu zamišljen je za zaklonjene položaje na kojima doduše nema izravne sun ane svjetlosti , ali tlo je dovoljno vlažno. Tu pristaje grm pljuskavica( Hypericum ‘Hidcote’) sitnog cavata, kerije (Kerria japonica ‘Planiflora’) i pucavica (sorte Physocarpus).

se svi rododentroni moraju cijepiti na podlozi koja plemenitim sortama daju dovoljnu vitalnost. Višedesteljetnim uzgojem i selekcijom za rododendrone su dobivene podloge koje podnose lužnatost (‘Inkarho’) i omogu uju dugoro nu kulturu na tlima koja su se prije zbog svoje visoke pH-vrijednosti smatrale nepovoljnima. Jasno da i ove rhododendronoe generacije vole zaklonjene položaje, bogate humosom.

Te su zimzelene biljke uvijek žedne. Izborom polusjenovita položaja za živicu opasnost od suše je znatno manja.

Živice od bambusa Bambusi su trave koje vrtlari zbog njihova zimzelena liš a i drvenastih izdanaka svrstavaju u vrtne drvenaste biljke. Jedna je od prednosti tih iznimnih trava njihov silan rast. Ni jedna druga biljka za živice ne raste brže.

Atraktivni bambusi mogu ispuniti najrazli itije želje za zaštitom od pogleda.

Živice od rhododedrona

Osim toga, živica od bambusa uvijek djeluje privla no. Mnogi smatraju da bambusi zbog svog podrijetla iz Azije ne podnose mraz. Takvo mišljenje oporgavaju mnoga pozitivna iskustva posljednjih desetlje a. Mnogo ve e probleme izaziva žestoko izbijanje rizoma u pojedinih vrsta koje tjeraju izdanke. Rizomi su podzemni izdanci iz korjena koje, ako se neobuzdano razvijaju, ne mogu zaustaviti ni obloge terasa ili zidovi. Svi bi ljubitelji vrtova koji žele uzgajati bambus trebali znati da se bambusi dijele u vrste i sorte koje oblikuju busenove, odnosno tjeraju izdanke.

Neki bambusi koji tjeraju izdanke, a ovdje prije svega treba spomenuti vrste i sorte Phyllostachys, razvijaju dijelom agresivne rizome nevjerojatno jakog nagona za širenjem. Ako poslije ne želite pronalaziti svoj bambus po cijelom vrtu (ili ak u susjedovom vrtu), trebate pri sadnji predvidjeti stabilne prepreke od jake folije za ograni avanje rizome. Kako rizomi ne bi zaobišli te prepreke, treba ih ukopati oko biljke na dubini od najmanje 70 cm. Pojedina ni podzemni izdanci koji još lutaju vrtom mogu se ukloniti lopatom. Vrste koje tvore busenove, npr. Fargesia, za razliku od njih rastu znatno pitomije i imaju vrlo dekorativne stabljike. Busenove bambusa u živici možete prorijediti izrezivanjem pojedinih stabljika ime ete sami odrediti gusto u zaštite od pogleda. Pozdravi iz IVE!

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob.

098/463-464. Specijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9.

Veterinarska ambulanta Jug d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1, radno vrijeme: svaki dan dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa , subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa , po-

ziv za hitne slu ajeve 363-801. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male živo nje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-

470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarskosanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, dera zaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa , subotom od 7,00 do 10,00 sa . DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

Oznake zdravstvene ispravnosti i identifikacijske oznake hrane životinjskog podrijetla Sva hrana životinjskog podrijetla koja se stavlja na tržište ozna ava se oznakom zdravstvene ispravnosti i identi ikacijskom oznakom, temeljem Pravilnika koji propisuje oblik i sadržaj oznaka, kao i drugim propisima o hrani.

Ozna avanje hrane životinjskog podrijetla vrši se u skladu s kategorijom objekta u kojem je hrana proizvedena, a i prema tome da li je pregledom proglašena prikladnom ili neprikladnom za prehranu ljudi. Postoje tri vrste objekata u kojima se proizvodi hrana životinjskog podrijetla. Prva vrsta su takozvani odobreni objekti. Hrana koja potje e iz odobrenih objekata može se stavljati na tržište Republike Hrvatske, zatim u zemlje lanice Europske unije i tre e zemlje, u skladu s odobrenjem izdanim od nadležnog tijela. Oznaka zdravstvene ispravno-

sti mora biti ovalnog oblika, koja u gornjem dijelu sadržava dvoslovnu šifru HR, a u sredini odobreni broj objekta. Oznaka zdravstvene ispravnosti i identi ikacijska oznaka mora pored navedenih podataka sadržavati i dvoslovnu šifru EU, smještenu u donjem dijelu oznake ispod odobrenog broja objekta.

Druga vrsta objekta su objekti odobreni pod posebnim uvjetima. Hrana proizvedena u takvim objektima smije se stavljati samo na tržište Republike Hrvatske, u skladu s posebnim propisima. Oznaka zdravstvene ispravnosti i identi ikacijska oznaka za hranu proizvedenu u takvim objektima je okruglog oblika i mora sadržavati u gornjem dijelu dvoslovnu šifru HR, a u sredini ispred broj ane oznake odobrenog broja objekta oznaku P.

Hrana životinjskog podrijetla koja potje e iz odobrenih objekata kojima je nadležno tijelo izdalo privremeno odobrenje za rad mora biti ozna ena identi ikacijskom oznakom oblika kvadrata tako er s dvoslovnom šifrom HR i odobrenim brojem.

Propisima je dozvoljeno takozvano prisilno klanje životinja izvan objekata odobrenih za klanje koje se provodi u iznimnim slu ajevima da se izbjegne nepotrebna bol i patnja u skladu s Pravilnikom o dobrobiti životinja. Oznaka zdravstvene ispravnosti i identi ikacijska oznaka za meso i proizvode od takvog mesa je okruglog oblika unutar kojeg se nalazi pravokutnik s dvoslovnom oznakom i odobrenim brojem. Uvjetno prikladno meso je meso koje se osposobljava za javnu potrošnju u skladu s odredbama posebnih propisa te mora

biti ozna eno oznakom zdravstvene ispravnosti oblika pravokutnika s dvoslovnom šifrom i odobrenim brojem. Takvu hranu uz propisane podatke o sljedivosti mora pratiti i dokument u kojem se navodi razlog proglašenja mesa uvjetno prikladnim kao i na in na koji je meso osposobljeno u objektu iz kojeg potje e.

Za meso proglašeno neprikladnim za prehranu ljudi, koje se zabrinjava kao nusproizdvod životinjskog podrijetla, oznaka je u obliku istostrani nog trokuta s dvoslovnom šifrom i odobrenim brojem.

Svi subjekti u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla moraju biti uskla eni s Pravilnikom o oznakama zdravstvene ispravnosti i identi ikacijskim oznakama hrane životinjskog podrijetla Ljubica Kugelman, dr.vet.med.

AKCIJA!!!

Popust na koli inu DACONIL 1/1 LUMAX 1/1, 5/1 AKCIJSKA CIJENA

16

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

GASTROPATROLA Me imurskih novina - 2. sezona

4. listopada 2013.

Pod pokroviteljstvom:

RESTORAN hotela ‘’Panorama” u Prelogu

Od lijepog restorana hotela 316 bodova o ekivali smo još više S velikim poštovanjem, i to dva puta, obišli smo hotel “Panorama” u Prelogu, kako bismo sve dobro pogledali i donijeli što objektivniju ocjenu i moramo priznati da smo pomalo razo arani.

Ukratko, od ovako lijepog hotela o ekivali smo puno više, poglavito kada je rije o osoblju, od konobara do kuhara. Je li za takav ukupan dojam kriv ili zaslužan vlasnik ili samo osoblje, ostavljamo njima da riješe kako bi Panorama bio vrhunski hotel, jer znamo da vlasnik s postoje im osobljem to može posti i. Potrebna je dodatna edukacija i o ito malo više iskustva, možda ponešto dobrog po tom pitanju “ukrasti“ od drugih.

Naime, odmah pri dolasku razo arala nas je odje a ili, kako naši stru njaci u Patroli kažu, uniforma konobara. U lokalu kao što je hotel, ali ni u drugima koji drže do sebe, konobar ne smije biti odjeven u crnu košulju ili majicu i traperice ispod ne baš uredne crne prega e. I sa smještajem nije bilo kako treba, pa smo seljeni s donjeg na gornji dio restorana, premda smo rekli da kanimo objedovati.

Konobar je mislio kako emo pojesti

OCJENE: OD 1 DO 10 BODOVA (3 osobe u Gastropatroli) Osoblje – propisna radna odje a i obu a Radni prostor ( ist, uredan, osvijetljen, prozra an) Sanitarni vor Preporuka konobara (uz jelovnik) Posluživanje jela – stru nost Diskretnost Ljubaznost Vrijeme od narudžbe do posluživanja Izgled jela Okus jela Jelovnik – zastupljenost regionalne i nacionalne kuhinje Vinska karta – zastupljenost me imurskih vina Izbor vina u Vinskoj kar od suhih do slatkih UKUPNO BODOVA

odresci su bili nedovoljno zape eni.

Treba se posavjetovati i sa strukom

Jelo lijepog izgleda, ali…

Kad smo kona no smješteni, potrajalo i isto a je i dok smo poUrednost izgled složili narudžbu, te restorana odli ni jer svega nije bilo jela što smo kanili pojesti, te smo na kraju dogovorili kompoziciju pile eg odreska Radna odje a i obu a tre na na in šefa ba biti prikladnija, a kuhinje, me imurski svinjski jelo ukusnije odrezak s prženim pruti ima i širokim rezanpizze, pa nas je smjestio u cima, premda smatramo taj dio hotela koji je previ- kako ovi prilozi ne idu uz še naglašen kao pizzerija. odreske, ali... Dok smo eSmatramo tako er kako kali glavno jelo, posluženi je posvuda i prevelikim smo ukusnim namazom, slovima ispisano: pizzerija ali smo opet imali manje ili pizze… Pizzerija u ho- neprilike oko izbora vina telskom restoranu može jer nam konobar baš nije biti uglavnom “suport“ na znao preporu iti vino uz jelovniku. ova jela. Odlu ili smo se za

Cmre njakov Urbanski biser i bili smo zadovoljni svojim izborom.

I konobar se složio da je tako najbolje, premda smo uz pile i odrezak na na in šefa kuhinje o ekivali ponudu druga ijeg vina, npr. butelje.

Naru eno jelo bilo je dosta brzo spremljeno i korektno posluženo. Izgled jela i raspored na tanjurima zadovoljavaju i, ali razo arali smo se okusom.

Nisu odabrani pravi za ini, a vjerojatno zbog brzine

Ponuda vina Hotel nema adekvatnu vinsku kartu. U ponudi ima vina me imurskih vode ih vinara: Cmre njak, Novak, Belovi , Štampar,

Židov, Kojter i još neki.

Malo je vina iz ostatka Hrvatske, kao i uvoznih.

Vino ku e, Urbanski biser, dobar je odabir.

POKROVITELJJ GASTROPATROLE

Uglavnom, hotel smo napustili mišljenjima kako je on vrlo uredan i ist, te da je prava šteta što goste na samom dolasku do eka konobar neadekvatno odjeven, zaklju ili su naši stru njaci koji školuju konobarsko osoblje, jer svi znamo koliko je bitan prvi dojam i susret s osobljem za daljnji boravak u lokalu.

Stru nost konobara kod preporuke jela i pi a mora biti na višoj razini, od ponude aperitiva do ponude vina uz odabrano jelo. Kvaliteta jela zaostaje za urednoš u i izgledom ovoga lijepog hotela. Jelovnik treba stru no urediti, dakle, jela poslužiti pravilnim redoslijedom, te sastaviti ponudu vina, odnosno hotel bi trebao imati pravu vinsku kartu, a ne da se vina trebaju tražiti u jelovniku.

Preporu ujemo konobarsko usavršavanje, te da se konzultira kod odabira odje e, odnosno uniformi ili odori. Hotelu trebaju konobari u odijelima, kvalitetnim košuljama, s kravatama ili leptiri ima, te obvezno u cipelama. Prega e, traperice i tenisice ne idu na konobare kada su u službi.

20 30 30 24 23 23 26 24 27 19 24 24 22 316

Gastropatrola Glavni cilj ovog projekta je da ponajbolji me imurski gastrostru njaci daju ocjenu i nezavisno mišljenje o tome što su “zatekli“ u posje enom restoranu. Me u m, to je samo jedan od više ciljeva ovog projekta. Ima ih puno više, od ukazivanja da se pohvali ono što je dobro, ali i poboljša ono što nije dobro u posje enim restoranima, da se potakne njihova me usobna kompe vnost u težnji prema što ve oj izvrsnos itd. Najvažniji pak je cilj da se u danima, mjesecima i godinama koje slijede u Me imurju pro lira zbog zadovoljstva gastrodoživljajem što više sjajnih restorana, da danas - sutra k nama dolaze gos i turis ne samo zbog isto turis kog posjeta našem kraju, nego baš ciljano, nekom od restorana, pa da ostanu zbog toga još koji dan dulje.

Projekt je napravljen u dobroj vjeri, a stvar smo prepustili stru njacima Žiri naše “patrole“ radio je u sastavu: Josip Bajsi , stru ni u itelj i mentor u Srednjoj školi Prelog, vrsni ugos teljski djelatnik s preko 30 godina radnog iskustva, profesor koji je osposobio sto ne konobara i ugos teljskih djelatnika te osoba koja je prošla mnoge restorane u Hrvatskoj i svijetu, Vesna Stunkovi , ugledna profesorica i mentorica u Gospodarskoj školi akovec, enologinja i vrhunska poznavateljica vina i vinske kulture, i Stjepan Mesari , novinar Me imurskih novina, koji dvadesetak godina pra zbivanja u ugos teljstvu i turizmu, a po mnogima spada u sam vrh poznavatelja vina, o kojima je kao o posebno prepoznatljivom gospodarskom proizvodu, pa ak kao i kultnom proizvodu, prvi pisao ne samo u županiji, nego i regiji, a u ovom projektu bio je moderator.

Tako er se nadamo da e drugi restorani, vo eni ovim primjerom, pokušati još više poradi na izvrsnos , te da e se još više pokrenu me imurska gastronomska scena.

4. listopada 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

HUMANITARNA akcija RADIJA 1 - “Radiogorice za Katružu“

Vesela povorka posjetila me imurske vinogradare za pomo bolesnima u Me imurju Tradicionalna humanitarna akcija “Radiogorice za Katružu” održana je prošle dvije subote, naravno, u organizaciji Zaklade i Radija 1 iz akovca. Start vesele povorke bio je ispred Gradskih bazena “Marija Ruži ” u akovcu, odakle se krenulo prema gornjem Me imurju. Kao što je poznato, Me imurska županija jedina je regija u Hrvatskoj koja ima zakladu koja se brine o gra anima koji si iz vlastitih prihoda ne mogu priuštiti lijekove koji nisu na listi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Me imurska zaklada solidarnosti “Katruža” djeluje ina e ve trinaest godina, kupila je lijekova vrijednosti preko dva i pol milijuna kuna, a zahvaljuju i brojnim akcijama postala je prepoznatljiva u Hrvatskoj. Za dobar štimung, ples i pjesmu s vinogradarima i bera ima pobrinuli su se Skandal bend, No na smjena, ura z Me imurja i Josip Sanjkovi - Mitrica.

Prikupljeno oko 1.300 kg grož a i 2.500 kn u novcu Akcija se ina e provodila ove godine ak u dva vikenda. Prvu subotu prikupljeno je 625 kg grož a i mošta te 1.110 kuna. Donacije u grož u, moštu i novcu darovali su obitelji: avni ar iz Stanetinca, urin iz Gornje Dubrave, Cika iz Dunjkovca, Vrbanec iz Zasadbrega, Šipek iz Nedeliša, Špiranec iz Nedeliš a, Flin ec iz Prhovca, Lesar iz Gornjeg Hraš ana, Pergar iz Macinca, Škvorc iz Macinca, Germek iz Macinca, Blagus iz Macinca, Karlov ec iz Okruglog Vrha, Posedi iz Trnovca, Sirc iz Male Subotice, Legac iz Samobora, Kocijan iz Šenkovca, Toplek iz Puš ina, Dolinš ak iz Raskrižja, Bogdan iz Svetog Urbana, Marjanovi iz Svetog Urbana i Le ek - Letis iz Pretetinca.

Ove pak je subote prikupljeno 1.460 kuna i 720 kg grož a i mošta. Donirale su obitelji: Golub iz Nedeliš a, Posavec iz Nedeliš a, Kregar iz Dunjkovca, Lon ari i z G or nj e g H r a š a n a , Bogdan Silvija i Rudi iz

Njema ke, Magda leni iz ra ana, Jambrovi iz Prhovca, Pranji iz akovca, Koruni iz Nedeliš a, Goricaj iz Nedeliš a, Zadravec iz Svetog Urbana, Kelenc iz Gornjeg Hraš ana, Posavec iz re ana, prijatelj obitelji Kelenc iz Zagreba, Sklepi Posel iz Macinca, Kumer iz Prhovca, Novak iz akovca, Dobrani iz Slemenice, Zemlji iz Prhovca, Le ek Letis iz Pretetinca, Periši iz Nedeliš a, Novak iz Ptuja, Novak iz Gornje Dubrave i Novak Mladen iz Slakovca.

Župan Posavec priklju io se akciji u društvu bivšeg predsjednika Mesi a Kod vinara Vladimira Horvata iz Svetog Urbana pridružio im se predsjednik Republike Hrvatske u mandatu 2000. - 2010. Stjepan Mesi .

- Uvijek sam podržavao humanitarne akcije, pogotovo one koje pomažu bolesnima, rekao je tom prilikom Stjepan Mesi . - Katruža je jedinstvena zaklada u Hrvatskoj te se i druge sredine mogu ugledati na Me imursku županiju, naglasio je Mesi . Župan Me imurske županije i upravitelj Zaklade Matija Posavec rekao je da ova tradicionalna akcija pokazuje da ljudi kod nas, unato krizi, nisu zaboravili da uvijek ima onih kojima je pomo potrebna. Zaklada je u proteklom vremenu pomogla mnogim našim sugra anima, a tako e biti i u budu nosti.

Sponzori akcija bili su: Jamnica d.d. Zagreb, Tasa Novo Selo Rok, Mesnice Mihali Nedeliš e, Me imurske vode d.o.o. akovec, Vajda d.d. akovec, akove ki mlinovi d.d. akovec, Pekara Suncokret akovec, Horvat univerzal Varaždin i Me imurka BS akovec, a “Katruža” posebno zahvaljuje obitelji avni ar iz Stanetinca, Vinogradarstvu i vinarstvu Tomši iz Železne Gore i Vinarstvu Horvat iz Svetog Urbana, voza u Željku Sršanu - Campiju i Dejanu Pani u, kao i svim vinogradarima, bera ima i sudionicima akcije.

Mozaik 17

18

Mozaik

P

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

rvi listopada diljem svijeta obilježava se kao Me unarodni dan starijih osoba.

Tradicionalno se obilježavanju ovog dana pridružuju i korisnici Doma za starije i nemo ne osobe u akovcu. U prigodnom programu, osim samih korisnika Doma, sudjelovali su i u enici Gimanzije Josipa Slavenskog akovec.

Na po etku programa svim okupljenima obratila se ravnateljica Doma Štefia Martinez, a potom i zamjenica župana Sandra Herman, naglašavaju i kako je starost životno doba koje pove ava mudrost ovjeka. Upravo stariji ljudi imaju potencijal za prijenos znanja, umije a i iskustva na mlade naraštaje radi boljitka i napretka društva u kojem živimo te bi ih svi zbog toga trebali još više cijeniti i poštivati. Naravno, u tu svrhu valjalo bi više angažirati udruge civilnog društva i mnoge druge koji bi kroz konkretne radionice i sli no u koje bi se uklju ili ne samo umirovljenici u domovima, ve i svi drugi, mogli iznjedriti nova znanja i iskustva.

Svjetska zdravstvena organizacija u Brazilskoj deklaraciji o aktivnom zdravom starenju pitanje zdravog starenja postavlja u kontekst održivog ra-

DOM ZA STARIJE I NEMO NE OSOBE u akovcu obilježio Me unarodni dan starijih osoba

HUMANITARNA AKCIJA ‘’Dan ruži aste vrpce’’ – subota, 5. listopada

OBILJEŽEN SVJETSKI DAN SRCA 29. rujna

Potpora ženama oboljelima od raka dojke Dan ruži aste vrpce posve en je prevenciji i edukaciji. Mjesec listopad u cijelom je svijetu posve en podizanju svjesti o važnosti brige za zdravlje dojki te rano otkrivanje i lije enje raka dojke. Rak dojke naj eš i je zlo udni tumor u žena u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj. Broj oboljelih žena raste neovisno o dobi i vode i je uzrok smrti.

Kako su ograni ene mo- g u n o s t i prevencije raka dojke, vrlo je važno bolest otkriti u po etnoj fazi. Kada bolest otkrijemo na vrijeme, ona je izlje iva u 98% slu ajeva.

Povodom toga lanice kluba “Nova nada” is u važnost redovi h mamografskih pregleda za žene, koji jam e rano otkrivanje boles i pravodobno lije enje boles . lanice kluba “Nova nada“ okupit e se kod svog štanda na Trgu Republike u subotu 5. listopada u 10 sa i dijelit e promo vno - eduka vne materijale, a kasnije oko 11 sati krenut e u tradicionalnu šetnju centrom grada i na taj na in pozva gra ane da im se pridruže i daju podršku svim ženama koje se bore s ovom boleš u i nastoje je pobijedi . Svi su pozvani ak vno se uklju i u humanitarnu akciju i svojim sudjelovanjem doprinije njenom uspjehu.

Stariji ljudi imaju potencijal, prenosiva znanja i iskustvo

zvoja. Zdrave, aktivne starije osobe važan su resurs svojim obiteljima, zajednici i ekonomiji cjelokupnog pu anstva. Zaštita zdravlja starijih osoba glavni je pokazatelj napretka ili propusta za zaštitu zdravlja cjelokupnog stanovništva.

‘’S posla na groblje?’’

“Radni ke mirovine rast e idu e godine”, najavio je ministar Mirando Mrsi na tribini povodom Me unarodnog dana starijih osoba. Izlažu i još jednom mirovinsku re ormu koja uklju uje produljenje radnog vijeka na 67 godina starosti, istaknuo je da je re orma nužna za stabilnost sustava te odgovorio kriti arima. “Ne e biti zamrzavanja mirovina”, izjavio je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsi .

“Radni ke mirovine, mirovine koje su zaslužene putem doprinosa uskla ivat e se sljede e godine, dakle, ne e biti zamrzavanja mirovina. Mirovine e sljede e godine rasti”, poru io je Mrsi . Smanjivat e

se, kaže, mirovine ste ene posebnim zaslugama koje e biti vezane uz prora un.

“Ako je situacija izuzetno loša, kao što predvi amo sljede e godine, te e se mirovine smanjiti u odre enom postotku, ali tu emo biti pravedni, tako

da ne emo zahvatiti one mirovine koje su niske”, poru io je ministar.

Mrsi je istaknuo da je re orma mirovinskog sustava nužna i da se u nju treba krenuti sada.

Me u ostalim, bez produljenja radnog vijeka na 67 godina sta-

4. listopada 2013. rosti nakon 2030. godine mirovine e iznositi svega 20 ili 30 posto prosje ne pla e, a cilj je da ona bude izme u 60 i 70 posto.

Odgovorio je i kriti arima koji govore da e se raditi do iznemoglosti.

“Politi ka floskula ‘s posla na groblje’ ne stoji jer po prora unima i izra unima koje imamo umirovljenik koji sada ima 65 godina uživat e mirovinu godinu dana kra e nego umirovljenik sa 67 godina kada oti e u mirovinu”, zaklju uje Mrsi .

Povodom obilježavanja Me unarodnog dana starijih osoba pu ka pravobraniteljica Lora Vidovi upozorila je na sve probleme s kojima se suo avaju starije osobe. ‘’Starenje stanovništva uz istovremeno gubljenje uloge starijih osoba u društvu, manjak uvažavanja te neprihva anje starenja i starijih rezultiralo je brojnim stereotipima i predrasudama. Imperativ vje ne mladosti prisutan u svim segmentima suvremenog društva doprinosi negiranju starenja i starosti, što utje e na globalno nerazumijevanje potreba starijih osoba. O starijim se osobama rijetko govori, a kada ih se prikazuje one su naj eš e objekt duboko usa enih stereotipa modernog društva.

Komparativne prednosti koje donose životno i radno iskustvo i druge okolnosti rijetko se isti u. Siromašenje stanovništva posebno poga a upravo umirovljenike i starije. Stoga je upravo ovaj Dan važan za poticanje društva na stvaranje okruženja koje e starijim osobama omogu iti sudjelovanje u društvu”, stoji izme u ostalog u priop enju. (rr)

Programi s ciljem prevencije bolesti srca i krvnih žila Svjetski dan srca obilježen je protekli vikend i u akovcu pod motom “Kreni putem zdravog srca!”. Organizator, Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije, s brojnim partnerima kao što su udruga “Veliko srce malom srcu”, Grupe za potporu dojenja, Hrvatskim Crvenim križem - Gradsko Društvo Crvenog križa akovec i dr. pripremili su aktivnosti s ciljem prevencije i edukacije stanovništva o kardiovaskularnim bolestima koje se danas s pravom nazivaju “ubojicom broj 1” suvremenog ovjeka.

Svi zainteresirani mogli su dobiti savjet kardiologa i pedijatara o prevenciji, ranom otkrivanju i lije enju bolesti srca i krvnih žila te savjete drugih specijalista o pravilnoj prehrani i zdravstveno usmjerenoj tjelesnoj aktivnosti

te drugim aspektima zdravog stila, a dijeljeni su i prigodni edukativno - in ormativni tiskani materijali. Organizirana je i radionica za djecu “Piramida pravilne prehrane’’, rekreativne igre za djecu i demonstracija

postupka oživljavanja. Za gra ane je organizirano mjerenje krvnog tlaka, kontrola razine še era i procjene rizika sr anožilne bolesti.

U programu su sudjelovale akove ke mažoretkinje, Hrvat-

ska udruga ‘’Umije e življenja’’, rekreativna grupa Doma za starije i nemo ne osobe akovec, Plesni studio ‘’Vivona’’ i MSSR “Sport za sve” s radionicom Nordijskog hodanja. Pokrovitelj programa obilježavanja Svjet-

skog dana srca u akovcu bila je Me imurska županija. Kao i EU tjednu kretanja, gra ani su ponajve i interes pokazali za besplatnu kontrolu razine še era u krvi i krvnog tlaka. (rr)

SAVEZ UDRUGA OSOBA S INVALIDITETOM ME IMURSKE ŽUPANIJE

U akovcu održane radionice na otvorenom

Istovremeno dok se na Trgu Republike u akovcu prigodnim aktivnostima obilježavao Svjetski dan srca, protekle je subote 28. rujna na Franjeva kom trgu Savez udruga osoba s invaliditetom Me imurske županije organizirao tradicionalne Radionice na otvorenom. Tom prigodom prodavao se izložbeni materijal i predmeti nastali na radionicama predstavljenih udruga, a tako er se i svima zainteresiranima dijelio propagandni in ormativni materijal koji prezentira rad Saveza i svih njenih lanica.(rr)

4. listopada 2013.

Mozaik 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OBILJEŽEN SVJETSKI DAN TURIZMA

Poziv potencijalnim investitorima za smještajne objekte Grada akovca Povodom Svjetskog dana turizma, koji se obilježava 27. rujna, Turisti ka zajednica Grada akovca je u atriju SoHo bara u akovcu okupila partnere i suradnike ovogodišnjeg Porcijunkulova te predstavnike medija. Ivana Maltar, direktorica Turisti kog ureda Grada akovca, tom je prigodom prezentirala sažetak svih najzna ajnijih ovogodišnjih momenata u domeni turisti ke djelatnosti, od organizacije fašenskih programa, preko Legendarnih vikenda u akovcu, adaptacije Turisti kog ureda, pa sve do Porcijunkulova koje je ove godine, prema službenoj procjeni Policijske uprave me imurske, okupilo tijekom pet dana programa rekordnih 120.000 posjetitelja.

Ta manifestacija sa svojih 90 i više programa te 150 izlaga-

a spada u sam vrh najve eg sajma tradicionalnih zanata u ovom dijelu Hrvatske, kazala je u Ivana Maltar, te nastavila: - Porcijunkulovo je tako er i manifestacija koja je ve petu godinu za redom samoodrživa. O inanciranju rada Turisti ke zajednice, koja je do 1. rujna 2013. prihodovala cca 1.500.000 kuna, Maltar je istaknula kako 27 posto prihoda

ine vlastita sredstva, 10 posto dotacije Grada akovca, a preostalih 63 posto sredstva su iz EU, doma ih projekata i sredstva sponzora.

Daljnje unaprje enje kontinentalnog turizma Ostali govornici, Gordan Vrbanec, Romano Bogdan i Sandra Herman, složili su se u

Ugostitelji isti u sjajnu atmosferu na Porcijunkulovom Žarko Nedeljko (SoHo bar akovec) u ime akove kih ugostitelja na održanoj konferenciji za medije istaknuo je atmosferu kao moment Porcijunkulova koji ga je posebno oduševio: - Izrazito sam zadovoljan ovogodišnjim danima akove kog proštenja. Osim izuzetne posje enosti, ono što me najviše razveselilo je atmosfera Porcijunkulova.

Sve je bilo nekako u ozra ju veselja i zabave. Vrlo to dobro mogu usporediti s varaždinskim Špancirfestom, na kojem smo ve godinama prisutni. Tamo se takva atmosfera postiže nakon pet - šest dana, a ovdje u akovcu sve se ve zahuktalo i

zagrijalo prvi dan i potrajalo kroz svih pet dana.

Gost mora ponijeti impresivnu mentalnu sliku o Me imurju Na kraju održane konferencije u ime partnera Porcijunkulova okupljenim lanovima obratio se i Ivan Gori anec iz kreativnog studija “Reci Da”, naglasivši kako je najbitnije umrežavanje svih koji se bave turizmom: - Sjever kontinenta nema sre u velikog tranzita gostiju - turista u kratkoj jedinici vremena kakvu ima priobalje, stoga je svaki stranac na kvadratima Me imurja nemjerljivo

važan gost koji u svoj dom mora ponijeti impresivnu mentalnu sliku o nama koja e ga nagnati i poticati da nam se vrati. Vjerujem samo u takvu šifru uspjeha.

Za tu misiju nije dovoljan samo izolirani rad ureda TZ-a Grada akovca, ve je neminovno momentalno sjedanje za stol “na vrhu” županije, stvaranje i usvajanje zavi ajnog plana, jako umrežavanje svih TZ-a gradova i op ina MŽ-a s dosljednim i discipliniranim realizacijama svake korisne zamisli. Kad smo svi u istoj nadahnutoj misiji, još su izgledi upitni, pojedinac sam, makar bio i Marko Polo, gotovo je bespomo an.

promišljanju i stavovima kako u akovcu i Me imurju treba i nadalje raditi na unaprje ivanju kontinetalnog turizma, na kvalitetnom brendiranju postoje ih turisti kih, kulturnih i prirodnih vrijednosti te osmišljavanju projekata s ciljem pove anja broja, ali i kvalitete smještajnih kapaciteta s namjerom razvoja svih oblika, a posebice kongresnog turizma. Istaknut je podatak kako je ove godine zabilježen porast broja no enja od 5% za prvih osam mjeseci te je upu en poziv potencijalnim investitorima za smještajne objekte Grada akovca.

Svjetski dan turizma je u 2013. godini posve en vodi, stoga je, kako su govornici naglasili, upravo briga i odgovornost za vodne resurse našeg kraja tako er jedna od bitnih stavki koju turisti ki djelatnici ne smiju zanemariti pri organizaciji turisti kih aktivnosti, a tako er se o ekuje i nastavak rada na pokretanju lje ilišnog turizma na podru ju Draškovca. Tako er su istaknuli kako se u akovcu, uz najve i turisti ki doga aj Porcijunkulovo, organizira i niz drugih manifestacija kao što su “Ljeto u Gradu Zrinskih” te mnoštvo programa u iji je sadržaj uklju en Centar za kulturu, Muzej Me imurja akovca i niz kulturno - umjetni kih, sportskih i drugih društava te udruga, a sve s ciljem pove anja kvalitete turisti kih sadržaja za žitelje Me imurja, goste i turiste koji dolaze u naš kraj. Turisti ki djelatnici zadovoljni su do sada postignutim rezultatima, a svoje zadovoljstvo (ili nezadovoljstvo) potencijalni gosti dat e svojim budu im (ne)dolascima u Me imurje. (rr)

akove ki Lionsi donirali su COO-u pe u vrijednosti 20.000 kn

HVALE VRIJEDNA DONACIJA LIONS CLUBA “ZRINSKI” AKOVEC

Centar za odgoj i obrazovanje primio pe za kerami arsku raku tehniku Lions club “Zrinski” akovec donirao je akove kom Centru za odgoj i obrazovanje vrlo vrijednu pe za keramiku raku. Donaciju, ija je vrijednost oko 20.000 kuna, u ime Centra primila je u utorak 1. listopada ravnateljica Dragica Ben ik, koja je tom prigodom zahvalila Lions clubu na ovom hvale vrijednom inu. Naime, upravo e ova donacija kojom je Centar dobio na korištenje pe za kerami arsku raku tehniku zna ajno unaprijediti kreativno stvaralaštvo djece, koje se koristi kao jedna od uspješnih rehabilitacijskih metoda.

- Naša djeca u odre enim situacijama mogu puno dati, ali mi im moramo pružiti priliku. Ovom donacijom Lionsa mo i emo unaprijediti naš rad. Uporabni kerami ki proizvodi koje izra uju polaznici našeg Centra putem naše U eni ke zadruge prodaju se preko nekih humanitarnih akcija ili u suradnji s Tu-

risti kom zajednicom Grada akovca, a dobivena nov ana sredstva namijenjena su nabavi materijala i radu ove u eni ke zadruge, kazala je Dragica Ben ik.

U ime Lions cluba Gordan Vrbanec i Miodrag Novosel naglasili su kako su sredstva za nabavku ove pe i prikupljena tijekom ovogodišnje humanitarne akcije “Plivanjem do svjetlosti”, koja je održana na Gradskim bazenima “Marija Ruži ”. Lionsi su uvijek u službi potrebitima, tako da je i ova donacija usmjerena poboljšanju kvalitete života onima kojima je to najpotrebnije. Novosel je tako er najavio nastavak akcije “Plivanjem do svjetlosti”, koja e se održati 27. travnja 2014. godine, te je ve sada pozvao sve koji se žele na bilo koji na in uklju iti u humanitarno djelovanje neka slobodno kontaktiraju Lions club “Zrinski” akovec.

(Roberta Radovi )

EUROPSKI DAN JEZIKA 2013. obilježen u OŠ Gornji Mihaljevec

Zabavno u enje stranih jezika

U ENICI akove ke Gimnazije iskoristili vrijednu nagradu

Šest dana sudjelovali na uspješnom avanturisti kom kampu u Rumunjskoj Prošle školske godine skupina u enika Gimnazije Josipa Slavenskog akovec provodila je projekt “Zaštitimo leptire plavce“ u sklopu me unarodne školske inicijative Europske škole za živu i planet u organizaciji Svjetske zaklade za zaštitu prirode (WWF) i Zaklade Erste.

Glavni cilj gimnazijskog projekta bio je educirati gra ane, posebice mladež, o ugroženim vrstama leptira plavaca (Maculinea nausithous i Maculinea teleius) koji žive u Me imurju na lokalitetu Bedekovi eve grabe. Na završnom doga aju, održanom u lipnju ove godine, projekt u enika Gimnazije Josipa Slavenskog akovec odabran je me u etiri najbolja, zajedno s projektima

škola iz Slovenije, Moldavije i Ukrajine. Trud se isplatio jer je prva nagrada bila vrlo vrijedna: šestodnevni avanturisti ki kamp od 16. do 21. rujna u malom mjestu Baile Tusnad u Karpatima. U pratnji prof. Andrije Bacingera u Rumunjsku su otputovali u enici tre ih razreda: Monika Klju ari , Lucija Jambrovi , Lovro Kadi, Paula Ilijaš i Regina Novak.

Kamp je organiziran prema VIATA metodologiji - mješavini u enja, zabave, istraživanja, introspekcije i timskog rada. Program je bio pomno osmišljen, a nudio je razli ite kulturne, ekološko - edukativne i zabavne aktivnosti. Podijeljeni u grupe, u enici su kroz radionice i aktivnosti na otvorenom u ili kako ste i povjerenje u neku

U enici koji su projektom “Zaštitimo leptire plavce“ osvojili prvu nagradu proveli su tjedan dana u Rumunjskoj

osobu, kako se osloboditi svojih strahova, na temi zamišljenog projekta usavršavali su vještine timskog rada, debatirali, pomagali lokalnoj zajednici na na in da su izra ivali ekološke vre ice i drvene kante, obnavljali znakove na planinarskim stazama, postavljali znakove upozorenja na veliku (ali ugroženu) zajednicu sme eg medvjeda u tom podru ju, a nau ili su i osnovne korake tradicionalnih plesova.

Najve a vrijednost ovog kampa svakako je ja anje u eni ke svijesti o potrebi stalne brige za prirodne i kulturne vrijednosti koje imamo u svojoj okolini, a tu su i brojna nova prijateljstva sklopljena s u enicima iz ostalih europskih država.

Europski dan jezika slavi se 26. rujna diljem Europe s ciljem postizanja ve ega me ukulturalnog razumijevanja i poticanja jezi ne raznolikosti kao klju nog imbenika bogate kulturne baštine europske zajednice.

Ove se godine Europski dan jezika u OŠ Gornji Mihaljevec obilježio susretom u enika šestog razreda OŠ Gornji Mihaljevec i Dr. Ivana Novaka Macinec, koji su organizirale njihove u iteljice engleskog jezika Ivana Šokman i Dijana Filo. Tijekom susreta u enici su kroz zanimljiv kviz provjerili svoje

znanje o jezicima, znamenitostima te hrani europskih zemalja, a ponešto su novo i nau ili. Uz kviz, izra ivali su se plakati o europskim državama, a i pri alo se na španjolskom jeziku.

Simona Borko, stru na suradnica defektologinja OŠ Dr. Ivana Novaka Macinec, u enike je kroz vrlo zanimljivu i zabavnu radionicu nau ila osnovne izraze kod upoznavanja i kratku pjesmicu na španjolskom jeziku. Druženje je proteklo u vrlo ugodnom raspoloženju.

U enici su stekli nova poznanstva i nestrpljivo iš ekuju nove školske susrete.

20

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

4. listopada 2013.

GLOBALNO I LOKALNO

Zagreba ka škola šansone kao intelektualni identitet generacije Na programu HRT-a ovih dana mnogi gledaju glazbeni dokumentarni serijal “Takvim sjajem može sjati”, svojevrsnu kratku povjesnicu nastanka zagreba ke škole šansone.

Autori serije Zvonimir Varošanec i Miljenko Bukov an okupili su veliki broj autora, kompozitora i tekstopisaca na temu jednog fenomena koji je danas povijest koja se više nikad nije ponovila.

Zagreba ka škola šansone, nastala šezdesetih godina prošlog stolje a, izuzetna je po svojim glazbenim i umjetni kim dosezima mnogih autora, a itav niz šansona postao je gotovo svevremenski kad je rije o našoj glazbenoj kulturi.

Za srednju i stariju generaciju te su šansone bile i ostale pjesme naše mladosti koje i danas mnogi sje aju rado slušaju sa sjetom, ali i s poštovanjem. Bilo je to vrijeme kad se hrvatska šansona ravnopravno ula u Parizu i drugim europskim gradovima. Ovdje namjerno preska emo imena pjeva a i kompozitora jer je rije pokretu s više stotina imena, pa i iz Me imurja.

Zanimljivo je da je zagreba ka škola šansone, a pod tim se pojmom misli skupina izuzetnih glazbenih autora i tekstopisaca, nastala slu ajno.

Danas bi rekli da je u po etku bila subkulturni, gotovo podrumski fenomen, jer su novopridošli hrvatski festivali s politi kim silnicama odbijali šansone kao prespore i neadekvatne pjesme u stilu - dajte narodu veselje i zabavu.

No to veselje i zabavu koja se onda nudila zaboravili smo, a šansone su ostale gotovo kao kulturno dobro, neke su, dapa-

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

e, postale gotovo legendarne, a mnogi ih pjevuše misle i da su narodne pjesme. Zapravo, tek se danas u punoj mjeri naslu uje i može sagledati vrijednost fenomena zagreba ke škole šansone i skupine izvrsnih autora, kompozitora, aranžera, tekstopisaca i sjajnih pjeva a, kao i neistražene veze izme u glazbenog i društvenog suodnosa.

Kulturno i politi ki, zagreba ka škola šansone u inila je za identitet hrvatskog naroda i jedne generacije znatno više nego mnogi razvikaniji i nazovi domoljubniji sadržaji, pa i kasniji glazbeni pravci.

Ako se s im možemo pohvaliti u svijetu kad je rije o nacionalnom glazbenom identitetu, onda su to etnosadržaji koji na razli ite na ine crpe svoje vrijednosti iz naših narodnih pjesama te fenomen nazvan zagreba ka škola šansone kao glazbeni urbani odsjaj jednog vremena i ljudi koji tu žive i koji su tu živjeli, jer smo za njih sigurni da su istinite vrijednosti.

UDRUGA ‘’ZORA’’ - kreator promjena

Za deset godina rada deset stabala Osnaživanje i pomo socijalno isklju enim i marginaliziranim skupinama, suzbijanje obiteljskog i rodno uvjetovanog nasilja dio su aktivnosti kojima se kao snažan edukacijski centar Udruga ‘’Zora’’ intenzivno bavi i provodi kampanje proteklih deset godina. U prostoru zgrade ‘’Scheier’’ protekli su tjedan, u etvrtak 26. rujna, lanovi Udruge sa svojim partnerima, suradnicima i volonterima proslavili tih deset godina iznimno uspješnog djelovanja.

Marina Kolar, izvršna didrektorica Udruge, tom je prigodom iznijela sažetak i pregled najzna ajnijih aktivnosti tijekom proteklih deset godina te je posebice istaknula dio nagrada koje su ‘’Zori’’ dodijeljenje. Tako je 2011. godine ‘’Zorina’’ najvolonterka Dijana Kontrec proglašena najvolonterkom Me imurske županije, 2012. godine ‘’Zori’’ je dodijeleno priznanje “Medijska zvijezda” od Agencije za mobilnost i programe EU

za najbolju vidljivost projekta. Te iste godine je Sarah Jaluši proglašena najvolonterkom Me imurske županije, a Marina Kolar je bila dobitnica priznanja za promicanje mirotvorstva, nenasilja i ljudskih prava u lokalnoj zajednici “Krunoslav Suki ’’. Ove je godine Udruzi dodijeljena povelja Me imurske županije za deset godina uspješnog rada na promociji ljudskih prava.

U nastavku programa proslave ro endana pred-

stavljena je i nova kampanja “Kretori promjena”, koja e potrajati godinu dana do rujna 2014. godine, a provodit e se s ciljem mobilizacije ljudi da oni sami postanu aktivni kreatori svog boljeg svijeta. Do kraja godine uslijedit e još nekoliko zna ajnih aktivnosti. U subotu 19. listopada organizirat e se na Trgu Republike u akovcu akcija “Ispeglajmo neravnopravnost”. U planu je i sadnja stabala za deset godina rada. (rr)

4. listopada 2013.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 21

22

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Bebe 2013.

DVA ME IMURSKA RADA U ENICA nagra ena na natje aju “Razglednica za Europu“ Goethe Instituta Hrvatska

FOTKAJMO F OTKAJMO NAJMLA E

Poslikajte se u bolnici ili nam pošaljite fotografije na e-mail Od po etka ove godine ponovno smo sa svima najmla ima, novoro enima u Me imurju. Aktiviramo našu popularnu rubriku, u kojoj pozivamo sve majke i o eve da se prilikom izlaska iz Županijske bolnice poslikaju s novope enom k erkom ili sinom.

Ukoliko to nije mogu e, šaljite

4. listopada 2013.

nam svoje bebe, pofotkane na na in koji je vama najdraži.

Javite nam se putem e-maila: zlatko.vrzan@mnovine.hr ili urednik@mnovine.hr.

Pošaljite osnovne podatke: ime i prezime vašeg klinca ili klinceze te vaše osnovne osobne podatke: ime i prezime roditelja i mjesto odakle dolazite.

Marko (22) i Valentina (21) Sa er iz Preloga dobili su k erkicu Emu, ro enu 28. rujna.

Matea Škvorc iz OŠ Belica i Tea Tompoš iz akove ke Gimnazije me u nagra enima Dva me imurska rada izabrana su me u najbolja tri na natje aju “Razglednica za Europu“, koji je raspisao Goethe Institut Hrvatska. Oni su pozvali u enike i u enice osnovnih i srednjih škola da slikom i tekstom na razglednici prikažu svoje želje upu ene Europskoj uniji.

Natje aj je bio raspore en u tri kategorije, a u ak dvije nagra ene su me imurske u enice. Tako je sjajno 1. mjesto u kategoriji 7. i 8. razreda pripalo Matei Škvorc iz OŠ Belica, dok je tako er odli no 3. mjesto osvojila Tea Tompoš u kategoriji srednjoškolaca.

Matea Škvorc, u enica 7. razreda OŠ Belica, osvojila Tea Tompoš, u enica 3.c Gimnazije Josipa Slavenje prvo mjesto u kategoriji sedmih i osmih razreda skog akovec, osvojila je tre e mjesto u kategoriji hrvatskih osnovnoškolaca hrvatskih srednjoškolaca

Obrada teme i ocjenjivanje provedeni su u tri kategorije: 1. kategorija: 1. do 6. razred, 2. kategorija: 7. i 8. razred i 3. kategorija: srednje škole.

- Bili smo oduševljeni brojem i kvalitetom razglednica koje su nam pristigle. Primili smo više od 260 radova iz gotovo 100 škola, a Goethe -

Institut Kroatien još jednom želi zahvaliti u enicima i u enicama koji su sudjelovali na natje aju, ali i nastavnicima na angažmanu koji su pokazali.

DRUŠTVO “NAŠA DJECA” obilježava Dje ji tjedan 7. - 13. listopada

Djeca poru uju: Odrasli, slušajte nas, mi vas trebamo Dino (21) i Nikolina (20) Horvat iz Fraknovca dobili su sina Lovru, ro enog 27. rujna.

Nacionalna društva Crvenog križa i Crvenog polumjeseca diljem svijeta, potaknuta inicijativom Me unarodne federacije, obilježila su 14. rujna Svjetski dan prve pomo i.

Ove godine Hrvatski Crveni križ odlu io je taj dan posvetiti djeci i voza ima motornih vozila. Za svu djecu u Hrvatskoj koja su u ovoj školskoj godini krenula u prvi razred osnovne škole osigurana je slikovnica iz edicije ‘’Pomozimo medi Jurici – na putu do škole’’, i to zahvaljuju i sredstvima dozna enim Hrvatskom Crvenom križu iz

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. akovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073

Tradicionalni sastanak društva “Naša djeca” i gradona elnika akovca održan je u utorak 2. listopada u prostoru Uprave Grada. Tom je prigodom predsjednica društva Gordana Šolti - Siladi prezentirala izvješ e o aktivnostima u prethodnom razdoblju, koje je obilovalo nizom uspješnih aktivnosti, iz kojih se izdvajaju: akcija prikupljanja odje e i obu e, radionice za djecu na Porcijunkulovom, sudjelovanje u akcijama ‘’Dan zdravog osmijeha’’ i ‘’Me unarodni dan oralnog zdravlja’’, sudjelovanje na me unarodnoj konferenciji “Dijete u gradu”, obilježavanje Dana igara i Dana konvencije UN o pravima djeteta, organizacija aktivnosti povodom Dje jeg tjedna, promocija nosa a zvuka akove kih mališana, sudjelovanje na Me imurskom fašniku i programima Dana Gra-

Tradicionalni sastanak društva “Naša djeca” s gradona elnikom akovca i partnerima aktivnosti koje društvo provodi da akovca, obilježavanje Dana obitelji i dr.

Gradona elnik Stjepan Kova naglasio je kako vjeruje da e se suradnja Grada s društvom “Naša djeca” i nadalje kvalitetno nastaviti te je izme u ostalog izdvojio i ovogodišnju potporu Grada za akciju “I ja bih na more”, kojom se omogu ilo djeci roditelja slabijega imovinskog stanja da provedu nekoliko dana

na moru, te nastavio kako e akovec kao Grad - prijatelj djece uvijek nastojati djeci biti potpora, koliko god e to inancijske i druge mogu nosti dozvoljavati.

“Ljubav djeci prije svega” Najavljeni su program i aktivnosti koji su pripremljeni za ovogodišnji Dje ji tjedan koji se obilježava od 7. do 13. listopada

pod nazivom “Ljubav djeci prije svega”, uz poruku djece: ‘’Odrasli, slušajte nas, mi vas trebamo’’.

Tjedan e zapo eti u ponedjeljak 7. listopada radionicama na temu “Dje ja prava”, zatim e u srijedu 9. listopada to no u podne biti organizirana akcija “Krug mira” na Trgu Republike u akovcu, uz nastavak programa na Macanovom domu. etvrtak i petak, 10. i 11. listopada, rezervirani su za posjete vrti kih skupina Knjižnici “Nikola Zrinski”, odjelu pedijatrije u akove koj bolnici, posjetu županu i gradona elniku, vrti u “Pirgo”, Caritasovom domu, crkvi Svetog Nikole i u enicima škole u Novom Selu Rok. Igraonicama i parlaonicama bit e obilježen i Me unarodni dan djevoj ica. Dje ji tjedan završit e igrama u subotu 12. listopada i ponedjeljak 15. listopada pod nazivom “Dani igre”. (rr)

CRVENI KRIŽ posvetio Svjetski dan prve pomo i djeci i voza ima motornih vozila

Svim prvaši ima slikovnica o putu do škole Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa. Djelatnici i aktivisti GDCK-a akovec povodom obilježavanja Svjetskog dana prve pomo i podijelili su slikovnice svim prvaši ima u Me imurskoj županiji. U I. osnovnoj školi akovec, Osnovnoj školi Vladimira Nazora Pribislavec i u Osnovnoj školi Macinec održane su radionice i prikazane

vježbe pružanja prve pomo i unesre enima. U Op ini Nedeliš e održana je edukacija prve pomo i za vatrogasce.

Tjedan borbe protiv tuberkuloze Svake se godine u vremenu od 14. do 21. rujna obilježava Tjedan borbe protiv TBC-a, te se Gradsko društvo Crvenog križa akovec uklju uje u

obilježavanje raznim manifestacijama. Tako su djelatnici i aktivisti u tjednu borbe protiv TBC-a, a uz sklopu projekta “Bolnica Bezbolnica”, posjetili Dje ji odjel Županijske bolnice akovec i darivali pelene i deke. Mališanima je bilo ugodno u društvu klaunova Anete i Kreše. Osim posjeta bolnici, posjetili su i oboljele te ih prigodno darivali. (BMO)

Prodaja i oglašavanje: tel: 00385 40 323 600, fax: 00385 40 493 305; Redakcija: tel: 00385 40 323 601; GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna; NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci - Oleti , Josip Šimunko, Stjepan Mesari , Roberta Radovi , Siniša Obadi , Alen Fuš; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan; VODITELJ GRAFI KE PRIPREME: Jurica Hoblaj; LEKTORICA: Monika Zor ec E-MAIL KONTAKTI: marketing@mnovine.hr, redakcija@mnovine.hr; media.novine@gmail.com TISAK: Novi list d.d., Rijeka, Zvonimirova 20A

Žirora un: 2340009-1110556216, Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke 1.935 kn (pretplata+ poštarina)

RAZGOVOR S POVODOM

Iva Kožnjak, privremena ravnateljica Muzeja “Croata insulanus” Grada Preloga USPJEH

Rade Šerbedžija i Zapadni kolodvor u akovcu!

Povodom koncertne turneje, koja e obuhvatiti cijelu regiju, Rade Šerbedžija stiže i u akovec 12. listopada u dvoranu Graditeljske škole. Dolazi u pratnji svoga prate eg orkestra Zapadni kolodvor i raduje se gostovanju u našem kraju: - Rijetko sam bio u akovcu, ali kad god sam došao uvijek mi je bilo lijepo. Volim tu me imursku glazbu i mislim da je to jedna od najoriginalnijih etnoglazbi na podru ju cijele bivše Jugoslavije. I baš se radujem što u do i ponovno!

Likovni rad petogodišnje Valerije Mar ec iz Slakovca osvojio Japance! ŠAF-ovi filmovi na brojnim me unarodnim festivalima NAJAVLJUJEMO

Jubilarni 20. Susret hrvatskih folklornih ansambala

2

4. listopada 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

LJETO S POPUSTOM!!!

Kultura JESENSKI KOLAŽ

PUTOVANJA CHARTER PUTOVANJA ISTANBUL-VRATA ORIJENTA 12.10., 9 dana, od 2.995 kn KORZIKA 13.10., 3 dana, od 2.390 kn PARIZ 18.10., 3 dana, od 1.890 kn

DALEKA PUTOVANJA KINESKA TURA 31.10., 10 dana, od 9.690 kn INDIJA 15.11., 9 dana, od 11.690 kn LJEPOTE JUŽNE AMERIKE 22.11., 16 dana, od 34.495 kn

EUROPSKA PUTOVANJA PARIZ 16.10., 5 dana, od 3.595 kn BUDIMPEŠTA 18.10., 3 dana, 695 kn DV. BAVARSKE 18.10., 3 dana, 1.195 kn VENECIJA 18.10., 3 dana, 895 kn PARIZ 30.10., 5 dana, od 3.395 kn LONDON 31.10., 4 dana, od 3.390 kn AMSTERDAM 31.10., 4 dana, od 3.095 kn

WELLNESS MALI LOŠINJ (H. Aurora 4*) do 26.12., 2 pol, od 774 kn TERME ČATEŽ (H. Terme 4*) do 19.12., 2 pol, od 750 kn MORAVSKE TOPLICE – TERME VIVAT (H. i Dep. VIvat 4*) do 25.10., 2 pol, od 690 kn

ODMOR POREČ (H.Rubin 3*) do 10.11., 3 pol, od 804 kn OPATIJA (H.Opatija 2*) do 26.10., 2 pol, od 560 kn MOTOVUN (H.Kaštel 3*) 1.10.-20.12., 2 nd, od 735 kn

SKI OPENING SLOVENIJA, Rogla (Htl Brinje) od 6.12., 2 pol+ ski-karta, od 895 kn ITALIJA, Kronplatz (Htl Pörnbacher) od 4.12., 3 pol, od 1.475 kn AUSTRIJA, Nassfeld (Apt Marcius) od 05.12., 3 pol, od 1.485 kn

KOMPAS SKI KLUB AUSTRIJA, Kals, Gradonna Mountain Resort od 04.01., 7 pol, od 6.178 kn AUSTRIJA, Matrei, Htl Goldried od 04.01., 7 pol, od 3.538 kn AUSTRIJA, Sillian, Sporthotel Sillian od 04.01., 7 pol + ski-karta, od 6.425 kn ITALIJA, Passo Tonale, Htl Dahu od 04.01., 7 pol + ski-karta, od 4.395 kn

SKIJANJE SLOVENIJA, Krvavec, Htl Raj od 05.01., 4 pol + ski-karta, od 1.975 kn SLOVENIJA, Kranjska gora, Htl Alpina od 04.01., 7 pol, od 2.560 kn AUSTRIJA, St. Oswald, KOMPAS VILLAGE KIRCHLEITN od 04.01., 7 noći, od 4.745 kn AUSTRIJA, Filzmoos, Htl Alpenkrone od 04.01., 7 pol, od 2.445 kn ITALIJA, La Villa, Apt Genziana od 04.01., 7 noći, od 8.395 kn

PETAK, 4. listopada, 19 sati AKOVEC, Galerija “Scheier”

Izložba arhitekta Bojana Perho a Arhitekt Bojan Perho izlaže 4 projekta o prostorima akovca. Širenje Grada naglasilo je neriješene važne me uprostore najužeg centra grada i njegovih kvartova. Otvorila se mogu nost prenamjene bivše tvornice MT -a, mogu a izgradnja na prostoru tenis kluba “Franjo Pun ec”, predlaže se prenamjena proizvodnog kompleksa akove kih mlinova i projekt novo-

ga studentskog kampusa na prostoru bivše vojarne. Dva projekta nastala su kao posljedica narudžbi zainteresiranih inves tora, s me da je projekt na prostoru tenis kluba “Franjo Pun ec” nastao kao koautorska suradnja s arhitek ma T. i N. Subanovi , rezul rao programom koji nije bio u skladu sa željama investitora, koji je na tom prostoru želio gradi šoping centar.

Projekt rekonstrukcije bivše tvornice MT -a rezultat je loše raspisanog natje aja javne nabave za projekt gradske vije nice, a prijedlog prenamjene proizvodnog kompleksa akove kih mlinova nastavak je studentskog rada i koautorski rad sa sinom arhitektom Igorom. Bilo da se radi o prenamjeni postoje ih funkcija ili izgradnji praznog prostora, namjera arhitekta Bojana

Perho a je da kroz svoja razmišljanja o spomenu m lokacijama ponudi perspektivne smjernice o mogu im novim kratkoro nim i dugoro nim mogu nostima prostora. Izložba e za vrijeme trajanja bi popra ena s nekoliko doga anja – predavanjem o urbanim temama akovca, koncertom i performansima. Izložba se otvara u petak 4. listopada u prostoru zgrade “Scheier” u 19 sa i trajat e do 4. studenoga 2013.

PRIZNANJE IZ JAPANA stiglo u dje ji vrti “Dje ja mašta”

Likovni rad petogodišnje Valerije Mar ec iz Slakovca osvojio Japance!

Piše: Roberta Radovi Zna ajno priznanje iz Japana povodom 17. me unarodne izložba dje jih likovnih radova “Kanagawa Biennial World Children’s Art Exhibition” stiglo je u kreativni varaždinski dje ji vrti “Dje ja mašta”. Likovni rad petogodišnje djevoj ice Valerije Mar ec iz Slakovca, pod nazivom “Tata me nosi pin a lon a”, primio je priznanje koje ima težinu i vrijednost jer je ove godine na izložbu u Japan pristiglo više od 21.000 dje jih radova iz ak 91 zemlje svijeta.

Izložba koja predstavlja me unarodne dje je likovne radove ima dugogodišnju tradiciju i održava se od 1981. godine. Prezentira dje ju umjetnost iz cijelog svijeta, s ciljem promicanja stvaralaštva djece, uz njihovo razumijevanje razli itih kultura, na ina življenja, jezika i stilova.

Djeca u vrti u sama izra uju svoje igra ke Kreativnost je sposobnost gledanja na stvari u nekom novom i neobi nom svjetlu, pa je za osobni razvoj svakog djeteta bitno poticati kreativnost ve od najranije dobi. Upravo s tom idejom vodiljom svoj program djelovanja osmišljava dje ji vrti “Dje ja mašta”, iju inicijativu hvali i Zlatko Mar ec, otac Valerije Mar ec, polaznice toga varaždinskog vrti a: - Vrti je doista aktivan u kreativnom stvaralištvu djece. ‘Dje ja mašta’ redovito šalje dje je radove na razne svjetske festivale. Živim s obitelji u me imurskom naselju Slakovcu,

K i Valerija i otac Zlatko Mar ec

ali smo supruga i ja zbog profesionalnih obveza sve troje djece upisali u taj varaždinski vrti . I Valerijina starija sestra Marija je kao polaznica tog vrti a prije tri godine osvojila prvo mjesto na natjecanju koje je organizirano u Španjolskoj, u Madridu, gdje je bio nagra en njezin rad na temu zaštite okoliša. Eto sada je ponovno priznanje stiglo u našu obitelj, što nas ini radosnim i ponosnim.

Stoga želim pohvaliti voditeljicu

Nastanak crteža u vrti kom okruženju

vrti a Ljubinku Hajdin, koja uz svoje suradnike ponajviše provodi inicijativu kreativnog rada s djecom. Djeca u vrti u sama izra uju svoje igra ke i oslikavaju mnoge uporabne predmete. Jako sam zadovoljan s takvim na inom rada s djecom, jer se onda lakše usvajaju i druga znanja. Valerija, iako ima tek pet godina, ve zna itati, pisati, raspoznaje mala i velika slova, zna ra unati, tako da smo skoro ‘zabrinuti’ što e raditi kad krene u školu.

Tata me nosi pin a lon a

Nagra eni rad “Tata me nosi pin a lon a” i priznanje koje je stiglo iz Japana

Kako je u nastavku razgovora Mare ec kazao, u obitelji nema nikoga tko se do sada profesinalno bavio umjetni kim zanimanjiva, niti je itko posebice iskazivao sklonost za likovnost i umjetnost: - Kad je Valerijina sestra osvojila nagradu, kupili smo stalak za slikanje, i onda je naša

Valerija uz sestru po ela polako, osim u vrti u, slikati i doma.

Iskreno, ja kao roditelj ne mogu ocijeniti nadarenost djeteta za likovnost, jer meni i supruzi su, kao i svim roditeljima, svi crteži naše djece dragi. Ali smo primijetili da nam odgajateljice i tete u vrti u kažu kako su Valerijini radovi na višem nivou i kompleksniji negoli, primjerice, radovi njezinih vršnjaka. Radovi se u vrti u arhiviraju i na kraju godine svako dijete dobije mapu sa svojim radovima, što je svima zasigurno lijepa uspomena.

Na kraju razgovora s veseljem i ponosom nam je i živahna djevoj ica Valerija Mar ec opisala svoj nagra eni rad: - Naslikala sam kak’ me tata nosi pin a lon a. To se doma esto igramo. Volim crtati, i doma i u vrti u s prijateljima. Na crtežu imam samo jedno oko, jer gledam malo na stranu.

www.kompas.hr 9LšH LQIRUPDFLMD X QDšRM SRVORYQLFL X ČDNRYFX 326-(7,7( 1$6 , 3878-7( 6 .203$620

Poticanje kreativnosti kod djece jedna je od osnovnih ideja vodilja programa vrti a “Dje ja mašta”

Djevoj ica Valerija u družbi sa slikarskim štafelajom kod ku e

4. listopada 2013.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PETAK, 4. listopada, 19 sati PRELOG, Dom kulture

ETVRTAK, 10. listopada, 20 sati AKOVEC, Centar za kulturu

Tribina donosi “Zlo in na kozjem otoku”

Teatar “Gavran” u Prelogu Dana 4. listopada (petak) 2013. godine u Domu kulture Grada Preloga u 19 sa bit e izvedena kazališna predstava “Lutka“ (komedija) u izvedbi Teatra “Gavran“ iz Zagreba. Autor predstave je Miro Gavran.

U glavnim ulogama nastupaju Robert Kurbaša i Doris Pin i , trenuta no naši najpopularniji glumci mla e generacije. Cijena ulaznice iznosi 40 kuna, pretprodaja je u pizzeriji “Ro-Sa” u Prelogu.

Kratki sadržaj: Muškarac kojeg je nakon sedmogodišnje veze ostavila djevojka po inje živje sa ženom – lutkom, koja je najsavršeniji android proizveden u la-

boratoriju s namjerom da usre i muškarca. Androidnu lutku konstruirala je znanstvenica nedugo nakon svoga bra nog brodoloma pa je u lutku prenijela svoj kri ki pogled na muškarce.

Kroz humorne situacije, svojim prostodušnim pogledom, lutka e ukaza muškarcu na sve propuste koje je inio prema ženama te e povremeno i ona s njime dolazi u sukobe koji su neizbježni u zajedni kom životu osoba suprotnog spola. Pri a nas postupno vodi prema katarzi nom i melodrama nom završetku koji poziva na uzajamno razumijevanje žena i muškaraca.

Nakon što se kazališna publika zagrijala s “Ma kom na vru em limenom krovu”, tribina “ akovec etvrtkom” donosi novu poslas cu u kojoj igraju Vedran Mlikota, Jasna Juki , Glorija Šole , Branimir Vidi - Flika i Ivona Kundert.

“Zlo in na kozjem otoku” je predstava koja govori o intrigantnim odnosima triju žena iz iste obitelji s pridošlicom Angelom, i njihovoj sudbini koja je obilježena odlaskom Enrica – muža, oca i brata u obliku muškarca koji je bio glava obitelji.

Markantnog Angela utjelovio je Vedran Mlikota, jedna od najve ih televizijskih i kazališnih zvijezda u Hrvatskoj. S malih ekrana na kazališne daske pred publiku donosi iznimnu ulogu i pobu uje interes iz predstave u predstavu.

IVA KOŽNJAK, privremena ravnateljica Muzeja “Croata insulanus” Grada Preloga

Vjerujem da e naš Muzej ubrzo postati jedan od najboljih u Hrvatskoj Mlada magistra povjesti umjetnosti Iva Kožnjak, privremena ravnateljica Muzeja “Croata insulanus” u Prelogu, diplomirala je 2011. godine na Filozofskom fakultetu Sveu ilišta u Zadru, na odjelu Povijesti umjetnosti na muzejsko - galerijskom i konzervatorskom smjeru. Porijeklom je iz Donjeg Kraljevca, a ve više godina živi u Prelogu u naselju Jug. Do dolaska u Prelog radila je u Varaždinu u Galeriji starih i novih majstora, uz stru na putovanja po Europi. lanica je Društva povjesni ara umjetnosti Hrvatske. Odnedavno radi u Muzeju “Croata insulanus” u Prelogu, a ovo joj je prvo predstavljanje javnosti. * Završili ste studij na Filozofskom fakultetu Sveu ilišta u Zadru, Odjel za povijest umjetnosti. Kako se danas na fakultetu predo ava povijest umjetnosti?

— Na preddiplomskom studiju inzistiralo se na temeljitoj obradi svih stilskih razdoblja od prapovijesti do suvremenog doba, što podrazumijeva znanje povijesti, uz to i odrednice pojedinog stila u slikarstvu, kiparstvu, arhitekturi i primijenjenoj umjetnosti. Povijest umjetnosti je relativno nova znanstvena disciplina, stoga ne treba uditi što pojedinci povjesni arima umjetnosti prilaze sa željom da nešto nacrtaju, no naš zadatak je analizirati,

opisati i valorizirati umjetni ka djela. Na diplomskom studiju opredijelila sam se za smjer muzejsko - galerijski i konzervatorski, gdje smo se konkretno bavili ulogom muzeja u društvu kroz stolje a, zaštitom kulturne baštine, a uslijedio je i prakti ni dio koji smo odra ivali u zadarskim muzejima te konzervatorskom i restauratorskom odjelu. Nakon fakulteta godinu dana stru ne prakse odra ivala sam u Gradskom muzeju Varaždin. Veliku ulogu u mojoj muzeološkoj edukaciji imali su posjeti europskim muzejima kao što su Louvre, Hermitage, Uf izi, Rijksmuseum, berlinski Museumsinsel, brojni londonski muzeji i mnogi drugi diljem Europe. * Postavljeni ste za privremenu ravnateljicu Muzeja ‘Croata insulanus’ Grada Preloga. Koji e biti Vaši prvi koraci?

- Kao privremena ravnateljica Muzeja ‘Croata insulanus’ Grada Preloga dužna sam obaviti poslove pripreme i ishoditi suglasnosti nadležnih tijela za po etak rada Muzeja. Prvi zadaci su mi donijeti Statut te podnijeti prijavu za upis u registar. * Koliko ukupno djela sadrži kapitalna zbirka dr. sc. Matije Berljaka, donirana Muzeju?

- Muzej ‘Croata insulanus’ danas posjeduje bogatu zbirku donatora prof. dr. sc.

Matije Berljaka, zagreba kog kanonika i sveu ilišnog profesora, rodom iz Cirkovljana. Iznimno vrijedna zbirka prof. dr. sc. Matije Berljaka sadrži oko 900 umjetni kih djela, kao što su slike, skulpture, gra ike, crteži i edicije te mape, knjige i isprave. U izložbenom prostoru Muzeja je prigodom otvorenja muzeja prire ena izložba ‘Naivna umjetnost - ponos Hrvatske’, gdje je izložen dio vrijedne i bogate donacije.

Malo po malo gra ani i ljubitelji umjetnosti vidjet e sve donirane radove, mnogi e se iznenaditi što je sve dobio Grad Prelog. Velika je vrijednost to što je u Gradu Prelogu obnovljena historicisti ka zgrada u Glavnoj 33, u kojoj je zaživio Muzej.

U ožujku 2013. bila je sve ano otvorena izložba ‘Naivna umjetnost - hrvatski ponos’, koja e uz neke izmjene biti stalni postav Muzeja. Izložba ima izuzetnu posje enost i još uvijek se može razgledati. Uz izložbu su bile organizirane edukativne radionice za predškolski i osnovnoškolski uzrast, radionice e se nastaviti i dalje. Dje ji radovi s radionica izloženi su u multimedijalnoj dvorani Muzeja, koja uz ostale svrhe služi i kao izložbeni prostor, a nalazi se na drugom katu Muzeja. * Iako je još rano govoriti o programu rada Muzeja, što e biti naglasci?

- Uz stalni postav bit e predstavljen i ostali dio donatorske zbirke prof. dr. sc. Matije Berljaka. U sklopu programa ‘Advent u Gradu Prelogu 2013. godine’ bit e otvorena izložba ‘Boži na pri a’.

Idu e godine obilježava se 750. godišnjica od prvog spominjanja imena Grada Preloga, te e u Muzeju biti uprili eno nekoliko izložbi povodom te obljetnice. Nastavit e se s likovnim radionicama, u pripremi su i adventske radionice. Muzej ‘Croata insulanus’ e se od sije nja 2014. godine priklju iti obilježavanju kulturne manifestacije ‘No muzeja’.

Velika želja mi je predstaviti mlade autore na povremenim izložbama, te otvoriti suradnju s drugim muzejima i galerijama, kao i predstaviti doma e autore s podru ja Grada Preloga i donjeg Me imurja. No, najprije treba riješiti osnovna pitanja i potom donijeti godišnji plan i program.

Iva Kožnjak, privremena ravnateljica Muzeja “Croata insulanus” u Prelogu: - Želim predstaviti i mlade autore te autore iz Preloga, no još je prerano o tome govoriti jer treba riješiti osnovna pitanja

* Kako vidite Muzej za nekoliko godina?

- Vjerujem da e ubrzo Muzej ‘Croata insulanus’ postati jedan od najboljih u Hrvatskoj što se ti e manjih muzeja, jer je prekrasno ure en, a zbog obima eksponata koje ve sad ima i koje e imati ve se sad može po eti razmišljati i o proširenju Muzeja. Moram re i da nisam ni spomenula ostale aktivnosti Muzeja koje tek slijede. (J. Šimunko)

IZLOŽBA

akov anka Valentina Majdandži izlaže u Me imurskim dvorima akov anka Valentina Majdandži , studentica prava, samoinicijativno se po ela baviti reljefnim slikarstvom. Izloženi radovi nastali su tijekom protekle godine. Slike se baziraju na ujedinjavanju raznih tehnika (modeliranje, decoupage, oslikavanje…) u jednu smislenu i

kompaktnu cjelinu, ime izazivaju 3D efekt. Ovisno o motivu slike, razlikuju se dubinom i visinom reljefa, ime stvaraju sjenu koja daje dodatnu dimenziju slike.

Uz daljnje istraživanje kombinacije raznih materijala koje koristi, pretežno se oslanja na

glinu, glinamol, gips, staklo i pijesak, koje prenosi na slikarsko platno te naknadnim oslikavanjem akrilnim bojama, sprejevima i uljanim bojama dobiva kona ni rezultat.

Zbog želje za usavršavanjem i rada na novim tehnikama, krajem iste godine upisuje Školu cr-

tanja i slikanja “Štoki - Milja i ”.

U me uvremenu je samostalno izlagala u Vip Clubu u Zagrebu, galerijskom prostoru Podroom drink and music cluba te vodila radionicu u SC-u u sklopu 6. FISTT ART FESTIVALA, na kojem je sudjelovala u skupnoj izložbi sa svojim radovima.

4

4. listopada 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Scena

SUBOTA, 5. listopada, 21 sat AKOVEC, caffe bar “Paladin”

SUBOTA, 5. listopada, 19 sati NEDELIŠ E, Sportska dvorana OŠ

Koncert Pjeva kog zbora “Josip Vrhovski”

U Paladinu tamburaška veselica uz TS Mjese ina Poklonici tamburaških sastava i melodija ovu e subotu do i na svoje. U akove kom caffe baru “Paladin” u subotu 5. listopada gostovat e tamburaški sastav Mjese ina iz Koprivnice. Ekipa Mjese ine pobrinut e se za dobar štimung uz hitove kao što su “Oko pono i”, “Mislim na te”, “Otišla je ljubav stara” i dr. Veselica je zajam ena.

U sportskoj dvorani Osnovne škole u Nedeliš u ovu e se subotu održati koncert Pjeva kog zbora “Josip Vrhovski”, s po etkom u 19 sati. Osim nedeliš anskog zbora, na koncertu e nastupiti i zbor KUD-a “Brežice”. Ulaz na koncert je besplatan.

RADE ŠERBEDŽIJA s p prate im bendom stiže 12. listopada p u dvora

NAJAVLJUJEMO JUBILARNI 20. SUSRET HRVATSKIH FOLKLORNIH ANSAMBALA 19. i 20. listopada

Stiže 590 sudionika iz Hrvatske te gosti iz Slovenije i Vojvodine U organizaciji Hrvatskog sabora kulture, koji ovu godinu slavi 65 godina aktivnog rada, i Zajednice HKUU-a Me imurske županije te suorganizaciji KUD-a “Kaštel” iz Pribislavca i Hrvatskog društva skladatelja – ZAMP održat e se 19. i 20. listopada 2013. godine jubilarni 20. susret hrvatskih folklornih ansambala u Centru za kulturu u akovcu. Susret je i ovu godinu inanciran sredstvima Ministarstva kulture RH, Me imurske županije i Grada akovca, a Hrvatsko društvo skladatelja u ovom projektu sudjeluje tre u godinu za redom. Susret folklornih ansambala vrhunac je višemjese nog rada i održanih županijskih smotri te predstavlja jedinstvenu priliku da se na jednom mjestu vidi presjek što se ovu godinu doga alo na folklornom planu u Hrvatskoj.

U programu sudjeluje 12 folklornih skupina/ansambala iz Hrvatske te gosti iz Slovenije i Vojvodine, što sveukupno ini brojku

od oko 590 sudionika. Program e se odvijati tijekom dva dana u dvorani akove kog Centra za kulturu – program u subotu po inje u 17 sati, a u nedjelju u 11 sati. Koncert u subotu svojim nastupom uprili it e i Hrvatski gajdaški orkestar, a na pozornici e kroz dva dana svoj program predstaviti ansambli i KUD-ovi iz Mihovljana, Garešnice, Slavonskog Broda, Jakši a, Šiljakovine, Sesveta, Splita, Karlovca, Koprivnice, Zaboka, Varaždina, Jezera s otoka Murtera. Besplatne ulaznice mogu se podi i na blagajni Centra za kulturu.

I ovu godinu susret e pratiti tro lana prosudbena komisija u sastavu Ivan Goran Matoš, Katarina Buši i Tomislav Habulin, koji e svoja mišljenja iznijeti na okruglim stolovima nakon koncerata i u pisanim izvješ ima. Tijekom susreta bit e mogu e kupiti izdanja Hrvatskog sabora kulture iz edicija ‘’Narodne nošnje Hrvatske’’ i ‘’Narodni plesovi Hrvatske” po povoljnijim cijenama.

Šarmer s pokri ponovnom dola Povodom koncertne turneje, koja e obuhvatiti cijelu regiju, Rade Šerbedžija stiže i u akovec 12. listopada u dvoranu Graditeljske škole. Dolazi u pratnji svoga prate eg orkestra Zapadni kolodvor, a povodom toga u nastavku pro itajte razgovor uo i njegova nastupa u akovcu.

• Koji su dojmovi uo i dolaska u akovec, od posljednjeg puta kada ste bili ovdje?

— Ja sam jako volio dolaziti u akovec. Rijetko sam bio, ali kad god sam došao uvijek mi je bilo lijepo. Volim tu me imursku glazbu i mislim da je to jedna od najoriginalnijih etnoglazbi na podru ju cijele bivše Jugoslavije. I baš se radujem što u do i ponovno.

• Što publika može o ekivati na koncertu?

— Moji zadnji koncerti uglavnom su vezani uz pjesme s albuma ‘Ponekad odlazim, ponekad dolazim’, koji sam napravio s Miroslavom Tadi em, našim uvenim gitaristom, i s albuma ‘Imam pjesmu za tebe’.

Ali na mojim koncertima ima i starih pjesama. Napravim popis tako da i meni uvijek bude zanimljivo.

Koncerti su mi odmor • Koje su trenutne obaveze oko filma?

— Što se ilma ti e, ja sada radim na pripremama za svoj ilm koji želim režirati, a radi se o ilmu ‘Oslobo enje Skoplja’, baziranom na uvenoj kazališnoj drami, u kojoj sam ja igrao prije mnogo godina, a napisao ju je Dušan Jovanovi iz Ljubljane, jedan od naših najve ih kazališnih dramskih pisaca. Ja sam zajedno s Dušanom napravio ilmski scenarij i dobili smo sredstva u Makedoniji, tako

Ja sam jako volio dolaziti u akovec. Rijetko sam bio, ali kad god sam došao uvijek mi je bilo lijepo. Volim tu me imursku glazbu i mislim da je to jedna od najoriginalnijih etnoglazbi na podru ju cijele bivše Jugoslavije da sljede e prolje e po injemo raditi ilm u Makedoniji.

Za to imamo dosta posla, mnogo priprema. Onda pripremam još jedan mali ilm sa svojim prijateljem Ahmedom Amamovi em. Zatim bih trebao raditi još jedan ilm sa Sr enom Dragojevi em.

• Imate li uz ovakav raspored i planove uop e vremena za odmor?

— Ovi koncerti su mi odmor, lijepa interakcija s publikom, malo ja pjevam, malo oni i to je meni super. Volim kada do em me u publiku za vrijeme koncerta, a tako e biti i u akovcu. Ono što je bilo speci i no za moje koncerte je da je prije dolazila moja generacija, a sada zadnjih godina dolazi sve mla a publika.

Možda zbog toga što su im se svidjeli moji posljednji albumi, jer su dobri i tekstovi i dobra je glazba.

• Nakon dugogodišnjeg prijateljstva s Miroslavom Tadi em, kako je došlo do glazbene suradnje?

— Mi smo se upoznali dok sam ja živio u Los Angelesu, u koji sam došao iz Londona. Upoznali smo se po etkom 2001. godine i radili smo jedan humanitarni koncert za UNESCO za djecu i od tada smo postali prijatelji. Družili smo se na nekim zabavama kod mene ili kod njega. On je svirao, nešto smo zajedno pjevušili i onda je on rekao zašto ne bi nešto snimili i tako je sve krenulo.

• Koje ete hrvatske gradove posjetiti sa Zapadnim kolodvorom?

— U akovcu sam 12. listopada, nakon toga u Kaštelu, pa u Celju, u prosincu planiram Lisinski za koji još ekam termin, a uo i Badnjaka imam i

nastup u Cankarjevom domu u Ljubljani.

• Autor ste ve ine skladbi za svoje albume. U emu pronalazite inspiraciju?

— Imam dosta pjesama za koje sam ja radio tekst, a ponekad i glazbu. Ve dugo nisam napisao neku novu pjesmu i ve je vrijeme da se nešto novo napiše, ali radi se na tome.

Spadam u ljude koji ne bilježi svoje uspjehe, ni svoje neuspjehe • Imate zavidnu karijeru koja traje više od etiri desetlje a. Možete li izdvojiti po jedan najbolji i najgori trenutak koji Vam se dogodio?

— Oh, to je bilo toliko mnogo sretnih i loših trenutaka da ne bih imenovao ni jedan, a osim toga spadam u ljude koji ni ne bilježe svoje uspjehe ni

4. listopada 2013.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PETAK, 18. listopada, 19.30 sati AKOVEC, Dvorana Zrinski/Scheier

Diplomski koncert akov anina Igora Horvata Klaviristi ki koncert održat e akov anin Igor Horvat u petak 18. listopada s po etkom u 19.30 sa u dvorani “Zrinski”. Ovaj mladi umjetnik predstavit e tako akove koj glazbenoj publici svoj diplomski koncert. Na programu e bi J. S. Bach, L. van Beethoven, B. Bersa, F. Chopin, S. Rahmanjinov, F. Liszt.

Igor Horvat ro en je 1990. godine u akovcu.

Osnovnu glazbenu školu poha ao je u akovcu u klasi Nade Varga i Lee Šantek. Srednjoškolsko obra-

zovanje nastavlja u Glazbenoj školi Varaždin u klasi Predraga Šanteka. Na istoj školi tako er u i solo pjevanje u klasi Darije Hreljanovi . Nakon mature, 2009. godine, upisuje studij klavira na Muzi koj akademiji Sveu ilišta u Zagrebu u klasi red. prof. or a Stane ja. U akademskoj godini 2011./2012. kao stipendist europskog programa “Erasmus” studira na Universität für Musik und darstellende Kunst u Be u, u klasama em. o. Univ. Prof. Noel do Carmo Floresa i Univ. Prof. Jan Jiracek von Arnima.

U akademskoj godini 2012./2013. usavršava se kao Lied-pijanist na Lied seminaru red. prof. Dunje Vejzovi . Od akademske godine 2012./2013. studira solo pjevanje na Konservatorium Wien Privatuniversität u klasi prof. Ute Schwabe. U rujnu 2013. godine završava preddiplomski studij klavira.

Tijekom obrazovanja osvaja nagrade na državnim i me unarodnim natjecanjima: 2. nagrada na hrvatskom regionalnom natjecanju 2007., 2009. i 2011. godine, 2. nagrada na me unarodnom na-

nu Graditeljske j škole

tjecanju “Pia Tebaldini” u Brescii 2008. godine (prva nagrada nije dodijeljena), 1. nagrada na hrvatskom državnom komornom natjecanju u kategoriji trija 2008. godine, te 1. nagrada na natjecanju “Europa u školi” u kategoriji kompozicije 2009. godine.

Svoje pijanis ko i pjeva ko školovanje redovito nadopunjuje radom s uglednim hrvatskim i europskim pedagozima i glazbenicima (Noel do Carmo Flores, Rudolf Kehrer, Karl - Heinz Kämmerling, Ian Fountain, Roland Krüger, Vincenzo Balzani, Klaus S cken, or e Stane , Ljubomir Gašparovi , uro Tikvica, Tomislav Mužek, Tijl Faveyts, Christoph Genz, Kai Wessel…).

RAZGOVOR

em raduje se S POVODOM asku u Me imurje

kao što sam i bio u jednom trenutku.

Rade Šerbedžija o me imurskoj glazbi kaže: - To je jedna od najoriginalnijih etnoglazbi na podru ju cijele bivše Jugoslavije (foto: Vladan Elakovic)

neuspjehe. Spadam u ljude koji u glavnom to zaboravljaju, nagrade ni ne znam gdje su mi.

Imam jedan sportski odnos prema sebi i prema svom sudjelovanju u umjetnosti i volim što je tako. Ponašam se i kao sportaš, što i jesam u biti.

• U emu se krije tajna Vašega internacionalnog uspjeha? Što treba imati u sebi netko da bi imao šanse postati ‘veliki holivudski Hrvat’+ poput Vas i Višnji a?

— Sre a. Ja sam imao sre u što sam snimio film

‘Be ore the rain’, koji je osvojio Venecijanski estival i bio nominiran za Oscara, koji su vidjeli gotovo svi filmski radnici u svijetu i mnogi od njih zaljubili su se u taj njega.

Imao sam nekoliko dobrih krupnih kadrova, napravio sam dobru ulogu koja je odzvonila, dobio sam nagradu za tu ulogu i onda su te vidjeli producenti, dobio si agenta na osnovu toga i to je sre a, jednostavno da si upalio s takvim filmom. Koliko je samo glumaca s istom snagom, ak ih ima i fizi ki zanimljivijih od mene, ali to je sre a. A Viš-

nji je bio mlad i lijep i imao je isto sre u da ga zapaze na jednom velikom uspješnom filmu i to je to.

• Jeste li u životu ostvarili bar ve i dio onoga što ste željeli, odnosno prema emu ste ciljali, ili postoje još neki neostvareni snovi?

— Ja sam jako zadovoljan s onim što sam ostvario u svojoj karijeri. Imao sam sigurno tri - etiri uloge s kojima mogu biti zadovoljan i to je dosta za jedan gluma ki život. Što se ti e neostvarenih želja, nemam ni vremena razmišljati o tome.

Nikada nisam suviše nešto želio, možda su mi se zato stvari doga ale eš e nego nekim drugima.

Želja: Suradnja s Robertom De Nirom • Možete li uop e zamisliti što biste radili, ime biste se bavili da niste postali glumac?

— Mogu, kako ne. Pristojno pišem, mogao sam biti novinar, pisac, pro esor književnosti, volim poeziju i književnost, mogao sam biti sportski trener, pro esionalni nogometaš,

• Nakon Kubricka, Eastwooda i ostalih velikih imena, s kojom biste gluma kom ili glazbenom legendom - živu om ili pokojnom - još voljeli sura ivati?

— Pa uvijek ima nekih s kojima bih volio raditi, recimo s Robertom De Nirom. Njega nisam nikada ni sreo ni glumio s njim, a gotovo sa svima ostalima sam glumio ili ih barem sreo. S njim i s Jimom Hermanom.

• Mlada glumica Nina Dobrev u jednom je intervjuu izjavila da bez Vas ne bi bilo ni njezine karijere. Koji biste savjet dali mladim talentima koji žele postati dio Vaše profesije?

— Mnogo mi zna e mladi kolege koji sada stupaju na scenu i mogu pomo i svima koliko mi to dopusti vrijeme.

Rado pomažem i mladim kolegama u našem kazalištu ‘Ulysses’ na Brijunima i raduju me njihovi uspjesi i talenti i baš volim s njima raditi. Osim toga, sada su moji studeni završili poslijediplomski studij u Rijeci, na Rije kom sveu ilištu koje sam ja pokrenuo prije dvije godine, a sada sam otvorio od ove jeseni i dodiplomski studij, dakle, tri godine studija glume. Primijetio sam jako puno talentiranih mladih i iz akovca i Varaždina koji su se prijavili na studij.

Prodaja ulaznica Ulaznice su u prodaji od 2. rujna preko sustava Eventim www.eventim.hr i na prodajnim mjestima Eventima u akovcu i Varaždinu: akovec - Adriatours, Etno Art Travel, Exclusive Change - mjenja nica (Kaufland), Kompas, Mura, Petrol BP Sveti Križ, Videoteka Net. Varaždin - Euro Petrol BP Bartolovec, Euro Petrol BP Varaždin I, Euro Petrol BP Varaždin II, Exclusive

Change - mjenja nica Lumini, Exclusive Change Kaufland, Galileo Travel, Investigo, Makromikro Varaždin, Suvenirnica, Tisak Varaždin, kao i: ca e bar Arcus - akovec, Domino bar – Palovec i Suvenirnica Varaždinskih vijesti - Varaždin.

Cijena u pretprodaji iznosi 100 kn, a svakog posjetitelja eka pi e dobrodošlice. Broj ulaznica je ograni en.

6

4. listopada 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Knjige MOZAIK KNJIGA

KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” akovec preporu uje

Dobitnica iz broja 941 Me imurskih novina je Branka Taradi iz akovca.

Mate Šimunovi - “Ja, Mate Svjetski”

Prya Basil - “Neshvatljiva logika srca” U punom londonskom ka i u Anil, koji je sada poznati arhitekt, sjedi i eka Linu. Prošlo je mnogo godina otkako je posljednji put vidio ljubav svojega života. Lina tr i na podzemnu – to nost joj nikada nije bila ja a strana.

Nakon toliko vremena ne može zakasniti na sastanak s Anilom.

Zajedno se prisje aju osobnih i politi kih tragedija, velikih i malih izdaja. Njihova prošlost odigravala se na tri razli ita kontinenta koji su bili dom njihovih razli itih svjetova; svijet sikha i muslimana, svijet bogatstva i skormnosti, liberalnosti i

zadrtosti, korupcije i morala.

Lina je otkrila nešto što želi podijeliti s Anilom. Ho e li ih to zauvijek spojiti ili je ipak prekasno za to?

Adriana Trigiani “Postolareva žena”

Veli anstvena nezaboravna ljepota talijanskih Alpa na prijelazu u dvadeseto stolje e okruženje je u kojemu se prvi put susre u Enza i Ciro. Ali kad Ciro mjesnog sve enika uhvati u zagrljaju lokalne ljepotice, biva potjeran iz sela i poslan u Ameriku kao postolarev šegrt. Odlazi bez objašnjenja i ostavlja Enzu. No ona, bez njegova znanja, kre e za njim.

Ne znaju i jedno za drugo, Ciro i Enza, oboje još mladi i naivni, po inju u Americi stvarati novi život. Ciro uspješno svladava obu arski zanat, Enza dobiva posao u tvornici, sve dok se sud-

bina ne umiješa i ponovno ih spoji. Ali prekasno je. Ciro se vec dragovoljno prijavio za odlazak u rat i Enza odlu uje nastaviti život bez njega, grade i uspješnu karijeru švelje u opernoj ku i “Metropolitan”, koja e joj omogu iti da dospije u glamurozne salone na Manhattanu te ulazak u život me unarodne pjeva ke zvijezde, slavnoga Enrica Carusoa.

Od velebnoga zdanja Carnegie Halla preko poplo anih ulica njujorške talijanske etvrti do nepreglednih ravnica sjeverne Minnesote, ti tragi ni ljubavnici sastaju se i rastaju, sve dok im, naposljetku, snaga njihove ljubavi zauvijek ne promijeni živote.

Ta nadasve zanimljiva povijesna pri a o ljubavi i obitelji, ratu i gubitku, riziku i sudbini roman je kakav samo Adriana Trigiani može napisati, pri a je to nadahnuta poviješ u njezine vlastite obitelji i ljubavlju prema tradiciji, što je njezinim književnim uspješnicama donijelo me unarodno priznanje.

Adriana Altaras “Titove nao ale” Britkim smislom za humor i s velikom toplinom, njema ka glumica i redateljica Adriana Altaras, ro ena u Zagrebu, u autobiogra iji “Titove nao ale” ispreple e doga aje iz svojega kaoti nog umjetni kog života u Berlinu s neobi nom poviješ u svoje obitelji. Pripovijeda o ocu, cijenjenom lije niku koji je uvijek želio biti junak, ali je imao i nekoliko ljubavnica istodobno, i o usamljenoj majci, arhitektici, punoj snage.

Autorica pripovijeda pri u o zagreba koj obitelji koju su valovi povijesti potapali, izbacivali na puste obale i iskrcavali po cijelom svijetu. Politika, religija, povijest i ljubav zaigrali su šah s ljudima koji su završavali u plinskim komorama, lutali svijetom pitaju i se tko su i gdje im je dom, ali i pisali zanimljive knjige, dali

Svjetski putnik Mate Šimunovi (1900. - 1969.) i njegov pas Globus prešli su pješice, biciklom i malom jedrilicom 360.000 kilometara. Putovali su 19 godina, od 1928. do 1947., bili u 70 država, i na tisu ama otoka i oto i a u Indijskom i Tihom oceanu, gdje se Mate susreo i s domorocima koji dotad nisu bili u dodiru s civilizacijom. O njemu su pisale tadašnje najuglednije novine svijeta, kao što su New York Times, La Prensa, El Telegrafo,The Straits Times, Shangai Herald i druge.

Sve je to dokumentirano u njegovoj putni koj knjizi, u koju su mu se potpisali brojni državnici i slavne osobe, te u 26 dnevni kih bilježnica, a na svom epskom putovanju snimio je i više tisu a fotogra ija. I predsjednik SAD-a

Hoover potpisao se u putni ku knjigu Mate Šimunovi a, jugoslavenskoga svjetskog putnika koji je pješice i na biciklu prešao 35.000 milja.

Stipe Boži , alpinist koji se popeo na najviše vrhove svih kontinenata, o knjizi je kazao: - Slu aj je izbavio Matinu veliku pri u iz zaborava. Naime, njegov je dnevnik godinama ležao zaboravljen u prašnjavom koferu ispod kreveta i prošlo je gotovo dva desetlje a dok ga njegova obitelj nije pronašla.

Ova knjiga spomenik je možda i najve em ne samo hrvatskom, nego i svjetskom globtroteru.

Pogotovo ako se uzme u obzir da je naš junak u svom devetnaestogodišnjem putovanju prešao 360.000 kilometara posve sam, bez logistike kakvu danas poznajemo. Zato se danas svi mi koji se nazivamo svjetskim putnicima moramo pokloniti Mati Svjetskome, najve em od svih

BELETRISTIKA 1. Mate Šimunovi : Ja, Mate Svjetski 2. N. M. Kelby: Bijeli tartufi zimi 3. Joe Abercrombie: Poslužiti hladno

PUBLICISTIKA 1. Jan Chozen Bays: Kako pripitomiti divljeg slona 2. Mick Cope: Tajne uspješnog coachinga 3. Masaru Emoto: Poruke vode i svemira globtrotera, pravom pustolovu, koji je do ju er bio nepravedno zaboravljen.

KNJIŽARA LJEVAK

Rujana Jeger - “Bez dlake na jeziku” Ova knjiga ne spada u beletristiku ni u publicistiku, ali je svakako prva “doma a“ knjiga o psima te stoga možda za etnica jednoga posve novog pravca – hrvatske pasološke (kino ilske?) proze. Svi ve znamo kako se kaže ”Psi su veliko veselje“, ili: “Vjeran kao pas”, a tu je i popularan, ali ne manje to an marketinški slogan: “Psi su zakon“. Prema nekim novijim teorijama, psi su s nama

otprilike 30-000 godina.

Mogli bismo re i da je to ne samo najduža kooperacija, partnerstvo i simbioza, nego i uzajamni emotivni odnos izme u dviju vrsta visoko inteligentnih sisavaca na ovome planetu.

Knjiga “Bez dlake na jeziku” je vrlo osobno i autobiografsko vi enje tog odnosa, to jest – pri a o Rujani Jeger i njezinim psima, koja e tako er možda biti korisna, a svakako zanimljiva

i zabavna ne samo drugim vlasnicima, prijateljima i ljubiteljima, nego i onima koji psa nemaju ili (tek ili još) razmišljaju o tome da ga nabave. Autorica unaprijed upozorava da se ne radi o sterilnoj knjizi lingvisti ko - politi ki korektnih i šturih savjeta o postupanju sa psom, nego ima i te kako so nih tema o kojima vlasnici pasa ne “ akulaju“ u parkovima bez rumenjenja.

Miloš Urban - “Lord Mord”

Ovaj “egzistencijalisti ki triler protkan bulgakovljevskim elementima fantastike i groteske“ pri a je o Pragu s kraja 19. stolje a – u vrijeme kad je eška dio Austro - Ugarskog Carstva i

kad je njezin glavni grad poprište socijalnih i politi kih nemira predvo enih eškim patriotima koji sve otvorenije izražavaju težnju k neovisnosti. Austrijske vlasti na uli ne demonstracije reagiraju uvo enjem prijekog suda i in iltriranjem pripadnika austrijske tajne policije u redove eških domoljuba. Uz to, centar Praga trebao bi biti podvrgnut temeljitom preure enju, što bi kao posljedicu imalo rušenje popularnog židovskog kvarta s njegovim boemskim no nim životom i opuštenom hedonisti kom atmosferom koju narušava serija ubojstava.

Glavni junak knjige, grof Arko, vješt ma evalac sklon hedonisti kom životu, u politi ka zbivanja tog vremena biva uvu en protiv svoje volje. On je ovjek koji ima svoje principe, no to ga ne sprje ava da posje uje bordele, u kr mama ispija apsint i problem s bolesnim plu ima pokušava ublažiti uživanjem tableta s heroinom. S druge strane, on se hrabro suprotstavlja uništenju židovskog kvarta. Kupuje ondje ku u i odbija se iseliti, upuštaju i se u bitku s korumpiranim gradskim dužnosnicima. Urban se u svom romanu

doti e razli itih i danas aktualnih i zanimljivih tema – poput iskvarenosti politi ara, položaja Židova, uloge tajne policije – a postavlja i pitanje o visokoj cijeni koja esto mora biti pla ena za uvo enje progresa. U pri i se koristi povijesnim injenicama kako bi evocirao atmosferu “lonca za taljenje“, što je Austro - Ugarsko Carstvo sa svojim brojnim narodima svakako i bilo, te živopisnim do aravanjem goti ki mra ne atmosfere onodobnog Praga ponovno privla i pažnju kritike, publike i brojnih izdava a izvan eške.

Audur Ava Olafsdottir - “Rosa candida”

velike doprinose medicini i umjetnosti.

Od Zagreba i Splita, preko Giessena i Berlina, do New Yorka i Miamija te e nezaboravna obiteljska pri a koja ostavlja tragove po cijeloj Europi i uzburkanom 20. stolje u.

Rosa candida je pri a o sazrijevanju i potrazi za ljepotom u svakodnevnom životu, dirljivi podsjetnik na to da smo sposobni, ako se samo malo potrudimo, obi ne male stvari pretvoriti u izvanredno i nesvakidašnje iskustvo.

Mladi Arnljotur sprema se napustiti svoj dom, svoga autisti nog brata blizanca, svoga osamdesetogodišnjeg oca i sumoran pejzaž lišajem prekrivenog stijenja od lave. Njegova je majka nakon automobilske nesre e, leže i na samrti u skršenom automobilu, nekako smogla snage da telefonira svojim najmilijima i smirenim glasom

podijeli posljednji savjet svojem sinu Arnljoturu, koji ju je slušao ne vjeruju i da su to posljednje rije i koje e uti od najbliskije osobe u njegovu životu. Jer izme u njega i majke postojala je posebna, vrsta spona: vrt i staklenik u kojem su zajedno njegovali rijetku vrstu ruže s osam latica – Rosu candidu. U tom je stakleniku Arnljotur jedne no i vodio ljubav s prijateljevom djevojkom Annom, i ona je ostala trudna.

Za Arnljotura se tragi na smrt njegove majke pokazala stanovitim katalizatorom i prekretnicom u njegovu životu. Njegova

i maj ina zajedni ka ljubav prema rijetkim vrstama ruža nadahne ga da napusti studij i otputuje u drevni samostan negdje u južnoj Europi, kako bi vratio sjaj njegovom nekad veli anstvenom, a sada zapuštenom vrtu. Dok nastoji obnoviti ljepotu vrta pod budnim okom sve enika ilmo ila, iznenada mu u posjet dolazi Anna s njihovom malom k eri, koju su za eli one jedine no i kad su vodili ljubav u stakleniku. Brinu i se o vrtu i o k eri, Arnljotur polako preuzima razli ite složene uloge, pretvaraju i se postupno iz nezrelog mladi a u odraslog i odgovornog ovjeka.

4. listopada 2013.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Film, glazba ...

MARLEY

RUSH

dokumentarni biografski glazbeni ilm Režija: Kevin Macdonald Uloge: Bob Marley, Ziggy Marley, Jimmy Cliff

biografska sportska akcijska drama Režija: Ron Howard Uloge: Natalie Dormer, Chris Hemsworth, Olivia Wilde

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

petak, 4.10.

19.00 Galerija “Scheier” izložba BOJAN PERHO - 4 VIZIJE AKOVCA U ME UPROSTORU I ME UVREMENU

16.45 ŠTRUMPFOVI 2, 3D animirana obiteljska komedija SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik

18.45 UTRKA ŽIVOTA biografska sportska akcijska drama

MARLEY dokumentarni biografski glazbeni ilm

subota, 5.10.

Marley je jedini reggae glazbenik koji je postigao status svjetske superzvijezde.

Godine 1963. formirana je originalna postava The Wailersa, koju ine Bob Marley, Bunny Livingstone i Peter Tosh. Njihova je prva pjesma “Simmer Down” postala hit na Jamajci. Svojom glazbom šire poruku ljubavi i mira, u

rodnoj zemlji Bob postaje prorok, a njegov utjecaj seže i do politike. Kad je u svibnju 1981. godine Marley umro od raka, svijet je izgubio zagovornika siromašnih i obespravljenih, kao i jednog od najboljih skladatelja njegove generacije. Ovaj glazbeni ilm u trajanju od 144 minuta preporu ujemo starijima od 13 godina.

Spektakularna ekranizacija nemilosrdnog rivalstva izme u Jamesa Hunta i Nikia Laude.

Smješten u glamurozno zlatno doba Formule 1, ovaj ilm predstavlja nevjerojatnu pri u o rivalstvu zgodnoga engleskog playboya Hunta i austrijskog perfekcionista Laude. Film nas, osim na staze,

vodi i u privatan život i zakulisna doga anja utrka. Prvenstveno prikazuje dva voza a koji se dovode do ruba izi ke i psihi ke izdržljivosti, u utrci u kojoj nema pre aca do pobjede, a jedna pogreška zna i smrt. Ova akcijska drama u trajanju od 123 minute preporu uje se starijima od 13 godina.

LINCOLN

animirana obiteljska komedija SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik

18.45 UTRKA ŽIVOTA biografska sportska akcijska drama

20.45 MARELY dokumentarni biografski glazbeni ilm

nedjelja, 6.10.

DVD, BLUE RAY IZLOG

16.00 ŠTRUMPFOVI 2, 3D

PARANORMALNO 4

Višestruki oskarovac Steven Spielberg na velika platna donosi pri u o ovjeku koji je promijenio svijet i tijek povijesti, pri u o velikom borcu za ljudska prava i predsjedniku Sjedinjenih Ameri kih Država - Abrahamu Lincolnu. Dok se gra anski rat razbuktava, ameri ki predsjednik, kojeg utjelovljuje izvanredni Daniel Day Lewis, bori se sa stalnim krvoproli em na bojištu i s velikim nesuglasicama unutar vlastitog kabineta...

16.45 ŠTRUMPFOVI 2, 3D

Najstrašniji horor svih vremena dobio je svoj etvrti nastavak. Za one koji prate sestre Katie, Kristi i demonsku silu koja ih progoni od djetinjstva postoje mnoga neodgovorena pitanje i neobjašnjene aktivnosti. Paranormalno 4 daje neke odgovore. Pri a se nastavlja tamo gdje je završio drugi dio ove horor sage. O ekivati možete samo jedno, da vas bude strah, više no ikad...

Paranormalne aktivnosti bliže su nego što misliš... uvaj se!

animirana obiteljska komedija SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik

18.00 UTRKA ŽIVOTA biografska sportska akcijska drama

20.00 MARLEY dokumentarni biografski glazbeni ilm

ponedjeljak, 7.10.

16.45 ŠTRUMPFOVI 2, 3D animirana obiteljska komedija

18.45 UTRKA ŽIVOTA biografska sportska akcijska drama

ALBUM TJEDNA

The Shakedown Project - “Don’t Ask Me How” Škotski garage psychedelic rock bend The Shakedown Project nastavlja svoj skromni proboj kroz malobrojnu publiku. Nakon debitantskog, bendu istoimenog, EP izdanja, kojim su se predstavili svijetu, na red je došlo ozbiljnije, duže, ali i skromnije (na bandcampu službeno besplatno!) ostvarenje, pod nazivom “Don’t Ask Me How”. Trojac, koji ine gitarist i pjeva Kris Mitchell, basist

Popis pjesama 1. Because I know That I Know Nothing 2. Gone 3. She Came in Through the Tripwires 4. Where Do Your Eyes Roam 5. Resist 6. Stuck on Repeat 7. All You Do 8. Somewhere Out There 9. When I’ve heard Every Story Told

Pete Bruce te bubnjar David Noble, opravdava o ekivanja slušatelja koji su ga odlu ili pratiti na temelju samo pet pjesama prvog izdanja. The Shakedown Project bilo bi najlakše opisati kao sintezu akusti nih The Black Keysa, mekih The White Stripesa, te Tame Impale, kakva bi bila da nije doživjela ovoliki uspjeh. U odnosu na nabrojane bendove, The Shakedown Project je ipak u nekoj

sasvim drugoj dimenziji, bend koji bi bilo šteta propustiti mlako, nezainteresirano kroz ruke, bez obra anja pozornosti.

Treba istaknuti kako je “Don’t Ask Me How” izdan kao EP, što daje naslutiti kako The Shakedown Project tek planira izbaciti neko veliko izdanje, iako i ovo izdanje možemo slobodno nazvati velikim, osobito uzmemo li u obzir kako se radi o nepoznatom bendu, bez ugovora i izdava a. “Don’t Ask Me How” je izrazito raznolik album, što je za ovako relativno kratko izdanje veliko ostvarenje.

Bilo da se radi o akusti nim izletima (“Because I Know That I Know Nothing”, “Gone”), psihodeli nim uspjesima, nošenim snažnim, trippy bas dionicama i hipnoti kim ritmovima bubnjeva (“She Came In Through The Tripwires”, “Resist”) ili efektnim minijaturama (“All You Do”), de ki su odradili

maestralan posao, a njihova autorska kvaliteta je nedvojbena.

Instrumentalno, “Don’t Ask Me How” je ugodan, zanimljiv album, s posebnim naglaskom na vokalne interpretacije i ideje Krisa Mitchella.

Zamjerki sa strogo glazbene strane nema, pjesme su kompletne, od samih ideja, preko aranžmana, do kona nih oblika, me utim, treba upozoriti kako s producentske strane, zbog ve ih propusta, album nije na nivou. Ukoliko ra unamo na to kako je cijeli album snimljen u niskobudžetnom ku nom studiju, posljednju opasku ipak ne treba uzeti za zlo bendu, ona je tu samo kako bi se izrazila nada u bolje produciranje budu ih izdanja benda.

Kao što je ve spomenuto, gledano s pozicije mladog benda bez ugovora, na “Don’t Ask Me How” treba gledati kao na kvalitetnu odsko nu dasku do ugovora i velikog uspjeha, koji The Shakedown Project zasigurno zaslužuje. Dovoljno je poslušati završnu pjesmu albuma “When I’ve Heard Every Story Told”, i optimisti na predvi anja o budu nosti The Shakedown Projecta mogu po eti. (Danijel Babi , preuzeto s portala Muzika.hr)

20.45 MARLEY dokumentarni biografski glazbeni ilm

utorak, 8.10.

16.45 ŠTRUMPFOVI 2 – utorkom nije u 3D tehnici

18.45 UTRKA ŽIVOTA biografska sportska akcijska drama

20.45 MARLEY dokumentarni biografski glazbeni ilm

srijeda, 9.10. nema ilmskog programa

etvrtak, 10.10.

20.00 Tribina Gradsko kazalište Marina Drži a, Dubrovnik ZLO IN NA KOZJEM OTOKU

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa .

Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

8

4. listopada 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Lifestyle ZABORAVLJENO I ZDRAVO VO E

Podsjetimo se okusa i mirisa ukusnih vo ki

KAKO se oduprijeti

Stop impulzivnoj kupovini!

Svi mi ljudi “programirani” smo tako da radije preferiramo dobre stvari kratkoro no negoli potrebne stvari dugoro no.

Zbog toga kupujemo impulzivno, a i pojedemo još onaj jedan komad kola a koji ne bismo smjeli, i popijemo koju ašu vina previše. Programirani smo razmišljati kratkoro no.

Vaša najbolja obrana je povratak osnovama – napravite popis. Kad god idete u bilo koji du an, napravite popis stvari koje su vam potrebne. Istraživanja tvrde da su puno manje šanse da ete tako pasti u napast kupiti još nešto po što zapravo niste otišli u du an. Ovo je lako za trgovine s namirnicama, no za druga ije vrste šopinga to može biti malo teže... Kad je u pitanju odlazak u drogeriju po make up – vodite ra una o tome da nabavljate samo proizvode koji su vam pri kraju korištenja.

Još jedna e ikasna strategija jest da sa sobom povedete prijateljicu, prijatelja ili de ka/ supruga. Lakše ete se oduprijeti zovu suvišnih stvari kad imate uz sebe potporu. Ako vam pogled poleti prema novoj

haljini koja vam nije potrebna, vaša prijateljica e vas odvu i do onoga po što ste došli. Naravno, morate odabrati razumnu prijateljicu ili prijatelja koji znaju pametno kupovati i trošiti, i prije s njom (ili s njim) dogovorite po što to no idete i koliko novca možete odvojiti za to.

Tre a stvar koju možete poduzeti je – odugovla enje.

Impuls za kupovinom je najja i kad nešto vidite i želite odmah reagirati. Kad padnete u napast nešto kupiti, odmaknite se od tog proizvoda. Oti ite negdje drugdje u du anu, i uzmite sve ostalo što vam treba. Ako je u pitanju du an s namirnicama – ako vas na kraju kupovine taj proizvod još uvijek veoma privla i i mislite da je dobra ideja kupiti ga, a možete si ga priuštiti, onda ga kupite. Kod odje e, cipela i drugih ve ih investicija – dobar odabir je oti i iz du ana i barem prespavati no prije nego se vratite u du an po tu haljinu ili cipele. Tako ete donijeti puno razumniju odluku o tome trebate li zaista taj odjevni predmet, obu u ili neki elektroni ki proizvod, te možete li si ga uop e priuštiti.

Mušmula, oskoruša, drijen, divlja jabuka neke su od vo aka koje rastu u šumama i na proplancima. Unato svojoj ljekovitosti i višenamjenskoj upotrebi u kuhanju i spravljanju raznih delicija, potisnulo ih je vo e iz uzgoja i plastenika. Podsjetimo ih se!

Mušmula – poboljšava vid To je još jedna biljka iz porodice ruža, uz jabuku, krušku, dunju, šljivu i oskorušu. Plod, koji li i na krušku ili jabuku, jest zelenkasto - sme , tamnosme , ri ili okoladno - sme . Kad se uberu, a to treba initi kad liš e po ne da opada, ak i poslije prvih mrazova, tvrde su i opore, pa ih treba ostaviti nekoliko nedjelja da sazriju, gotovo ugnjile.

“Meso” tada postaje meko, so no, kiselkasto i kremasto, kao

puter od jabuke, neki kažu da podsje a na ukus jabukova e, a neki na vino. U narodnoj medicini smatra se da mušmule poboljšavaju vid. Tako er, ja aju jetru i bubrege, hrane krv, dobre su protiv slabosti u le ima i koljenima, protiv vrtoglavice. Mušmula sadrži mnogo vitamina C, še era i pektina.

Oskoruša – prera uje se i u rakiju Odlikuje ju iznimna ljekovitost plodova, posebno sušenih, koji su se prije kuhali za ljekovite ajeve. Koristi se kao mljeveno brašno koje se dodavalo u kruh, a kompot od suhih plodova oskoruše, miješan s drugim vo em, posebnog je okusa. Oskoruša cvjeta u svibnju ili lipnju, stablo je lijepo i dekorativno i može služiti kao vo no i ukrasno drvo. Plodovi oskoruša su

Mušmula

Oskoruša

višenamjenski, suše se, od njih se prave kompoti, a kod kuhanja žestokog pi a daju jako kvalitetan liker.

Tvrdi plodovi oskoruše su opori, gorki i kiseli. Tek poslije dužeg stajanja i prvih mrazova, kad sagnjile, postaju mekani, ukusni i slatki. Plodovi se jedu sirovi, a mogu se i preraditi u marmelade i kompote. Upotrjebljavaju se i kao dodatak kod proizvodnje jabukova e ili se prerade u rakiju od oskoruša.

Od drveta oskoruše proizvodi se poljski alat, klompe, palice za biljar, embala, škotske gajde i skupocjeni namještaj.

Drijen – djeluje blagotvorno kod probavnih tegoba Još jedan s liste zapostavljenih, drijen, listopadno je drvo, a sa svojim žutim cvjetovima i

gustom zaobljenom krošnjom pravi je proljetni ukras. Plodovi su koštunice jarko crvene boje, duguljasto - ovalnog oblika s jednom košticom, poznati i kao drenjine. Mlade drenjine su svijetlocrvene boje, dok su zrele drenjine tamnocrvene. Drenjine se koriste kao suho vo e, za pravljenje pekmeza, aja, ili soka.

Plodovi drijena od davnina su cijenjeni. U po etku su trpki i kiseli, kada potpuno sazriju, omekšaju i ugodno su slatko - kiselog okusa i mogu se jesti svježi.

Plodovi su odli ni za proizvodnju pekmeza, marmelada, želea, kompota, sokova, likera, rakija i sl. Nezreli plodovi sli ni su maslini, mogu se uz dodatak komora a konzervirati u slanoj vodi.

Ina e plod, kora, kora korijena i list veoma su ljekoviti i koriste se kod probavnih tegoba.

Drijen

HOROSKOP OVAN (21.3.-20.4.)

Radnih obveza bit e jekom nadolaze eg tjedna i više nego dovoljno. Imat ete dovoljno koncentracije i energije sve zadatke završi pravovremeno. U emocionalnom životu nemojte o ekiva nikakva iznena enja. Sve e se odvija nekako mirno i bez velike stras . Pripazite na zdravlje jer bi vas mogle zahva manje grlobolje i prehlade. Zbog njih bi ak mogli do i u stanje svadljivos i nepotrebne nervoze.

VAGA (24.9.-23.10.)

Uvijek možete planira velike stvari, ali s njihovom realizacijom ete morati još malo pri ekati. Budite na oprezu, jer ete svakodnevno nailaziti na razli ite prepreke na putu do ostvarenja vlas h želja. Ako ste u vezi, s partnerom ete proves ugodne dane vikenda. Ukoliko imate djecu, provedite više vremena u zajedni koj igri. Samcima zvijezde ukazuju na mogu nost upoznavanja potencijalnog partnera.

Slobodno vrijeme koris te i za tjelovježbu.

BIK (21.4.-20.5.)

Kad je posao u pitanju, vi uvijek imate dovoljno energije za sve. Tako e bi i ovaj tjedan. Povla it ete ispravne i mudre poteze koji e vam donijeti ve e financijske prihode. U ljubavnim odnosima prepus te se željama. Ako ste sami, mogu a je pojava osobe koja e vam rasplamsati maštu i erotske maštarije. Imate li partnera, svakako provedite vikend u zajedni kom druženju.

Zdravi ste.

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

Ulazite u nov, povoljniji životni period, stoga e dani nakon vikenda bi u znaku ugodnih doga aja i po etaka.

U ljubavnim odnosima tako er su mogu i novi po eci ili uspostavljanje veze na sasvim novim osnovama. Uvi ate da odnos s partnerom zahtijeva promjene. Nije vam lako, ali ete ipak to u ini . Ne budite nestrpljivi i neuro ni. Nema razloga za zabrinutost. Oprez je potreban kod konzumiranja jela ili pi a. Bitna je umjerenost u svemu.

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

U strahu ste da bi pove ana potrošnja mogla ugroziti vašu financijsku situaciju. Netko s kim ste jako bliski, roditelji ili bra a i sestre, pomo i e vam u novcu ili materijalnim dobrima. Ako ste u braku, partner e ima dovoljno razumijevanja za vaše povremene izljeve ljubomore. Opus te se. Sve je u redu. Samci mogu bi mirni.

Uskoro e se pojaviti osoba koja e privu i njihovu pozornost.. Zdravi ste.

U danima vikenda se dobro odmorite jer e u tjednu koji dolazi bi poslovnih obveza i zadataka i više nego što ste planirali. Dobrom organizacijom i mskim radom sve ete sti i završiti na vrijeme.

Ipak pripazite da vaša izdržljivost i koncentracija ne popuste u posljednjem trenutku. Samci e biti spremni za strastvenu avanturu. Krenite u teretanu, na bazene ili šetnje prirodom. im više boravite na svježem zraku.

RAK (22.6.-22.7.)

Vaša mašta nema granica, ali vaš budžet i te kako ima. Zato iz mora svojih originalnih ideja odaberite onu koja vam donosi siguran pro t. U ovom razdoblju pokazujete visok stupanj profesionalnos , a vaša krea vnost omogu it e vam da krajem mjeseca budete broj jedan u svemu ega se dotaknete.

Božica ljubavi je tako er na vašoj strani. Uživajte u iznenadnim avanturama i svemu onome što vas usre uje.

JARAC (22.12.-20.1.)

Budite oprezni kako se krajem mjeseca netko ne bi okoristio vašim postignu ima. Marljivi ste i sve poslovne obveze uspijevat ete riješi na vrijeme. Nadre eni e zna nagradi vaš trud i poslovne ideje. U danima vikenda možda ete osje a poja ani umor pa se pobrinite da svom tijelu priuštite dovoljno sna.

Svakodnevno kretanje po e vas na duži no ni odmor. Bavite se rekreacijom i sportovima koje volite.

LAV (23.7.-23.8.)

Od 7. listopada o ekujte uzlaznu putanju u vlas toj poslovnoj karijeri. Svi planirani projek odvijat e se prema planu. Mogu i su i visoki nov ani dobici. Što se ljubavi e, mogu e su velike promjene, od raskida do zaruka. Samci e u danima vikenda uživa u samo i i trudi se što više odmara , pa se i eš e po as nim objedom. U odijevanju odaberite zelene nijanse za sre u i opuštenost. Iskoris te vlas te ideje i krea vnost.

VODENJAK (21.1.-19.2.)

U ljubavi i poslu vrijedi sljede e: ne može biti bolje nego što jest. Zato se radije zadovoljite trenuta nom situacijom i nemojte se upuštati u dodatne rizike. U danima vikenda posvetite se voljenoj osobi koja e to znati cijeniti.

Ukoliko ste sami, pobrinite se da s prijateljima odete na neko od zanimljivih mjesta zabave.

Bit e vam lijepo i ugodno. Što kažete na prijedlog da se ovih dana okušate u plivanju ili vježbama u teretani?

DJEVICA (24.8.-23.9.)

Vaša oštroumnost pomo i e vam da zadržite postoje e poslovne klijente i osigurate nov anu potporu za inves ranje novih poslovnih ideja. Izdvojite dovoljno vremena za organizaciju projekata koji e vam bi korisni za napredak.

Cijeli mjesec mo i ete se oslanja na svoga partnera. U roman nim odnosima vladat e harmonija i razumijevanje. Ukoliko ste sami, ne o ajavajte. Na vidiku su pozi vne promjene. Ozbiljno se prihvate svakodnevne tjelovježbe.

RIBE (20.2.-20.3.)

Ako ste se ovih dana zalagali za svoj m, do sredine mjeseca ete zauzvrat dobi potpunu potporu. Isto kao i u sportu, i na poslovnom planu arobna rije glasi “zajedno”. Osje t ete potrebu da se riješite suvišnih stvari u svom domu. Krenut ete i u kupovinu i obnovu zimske garderobe. Prona i ete toplu, ugodnu i udobnu obu u i obu u, ali pri tome ne ete potroši puno novca jer ete uspje prona i sve te stvari povoljno. Dovedite svoje jelo u formu.

SEZONA BU A I BU INOG ULJA

9

POSEBAN PRILOG

ME IMURSKIH NOVINA

OD TIKVE, kraljice jeseni, koriste se najviše koštice i ulje, a moglo bi biti i mnogo više namjena

Najbolje hrvatsko koš i no ulje dolazi iz Me imurske županije Za tikvu, našu možda najmanje cijenjenu, a jako vrijednu kulturu, zna se re i da je kraljica jeseni. Tikva je nekad u Me imurju prvenstveno služila za ishranu stoke i životinja, no zadnjih desetlje a svjetska su istraživanja pokazala da tikva ima izuzetno mnogo prednosti kad je rije o ljudskoj prehrani, tako da je se sve više koristi na razne na ine. Zapravo, kad je rije o tikvi, još nije jasno gdje joj je kraj. Od tikve se danas proizvodi marmelada, kompot,

sirupi, sokovi, likeri, pire, zamrzava se i nudi kao namirnica, a da ne spominjemo visoko kvalitetno ulje od tikvinih koštica ili, jednostavno, sušene sjemenke od tikve u zimskim danima.

U narodnoj medicini tikva se preporu ivala kao diuretik za izbacivanje suvišne vode iz organizma kod ljudi koji boluju od reume ili gihta i drugih bolesti. Tikva ima svega 30 kalorija na 100 grama te je dijetna namirnica. Sadrži oko 85 posto vode, vitamine A, C,

Kad je rije o tikvi, još nije jasno gdje joj je kraj. Od tikve se danas proizvodi marmelada, kompot, zatim sirupi, sokovi, likeri, pire, zamrzava se i nudi kao namirnica, može se proizvesti brašno zelene boje, a da ne spominjemo visoko kvalitetno ulje od tikvinih koštica ili, jednostavno, sušene sjemenke od tikve u zimskim danima i niz drugih proizvoda. U našem kraju najviše se proizvodi toplo i hladno prešano ulje od koštica B1, B2, B3 i B6, folnu kiselinu, pektin i minerale kalij, fosfor, kalcij i željezo te antioksidant

beta-karoten, zbog ega je naran aste boje, koji se pretvara u vitamin A.

Malo je poznato da se od tikve može proizvesti i brašno.

Nakon hladnog prešanja koštica ostaju briketi koji sadrže oko šezdeset posto proteina i do deset posto ulja. Ako se ti briketi (uljana poga a) samelju, dobije se zeleno brašno koje se miješa s pšeni nim u odre enom omjeru te je kruh tako kvalitetniji. U Me imurju akove ki mlinovi nude kruh s dijelovima koštica.

Tikvu mogu koristiti i oboljeli od dijabetesa. Koštice i ulje od koštica sadrži pak uz bogatstvo

bjelan evina omega-3 masnu kiselinu i druge korisne tvari.

Za razliku od same tikve, koštice su veoma kalori ne, 100 grama koštica sadrže 554 kalorije.

Najpoznatiji proizvod tikve je izuzetno cijenjeno bu ino ili tikvino ulje, koje je veoma zdravo i puno antioksidanata. Postupkom hladnog prešanja dobije se još kvalitetnije ulje koje se prodaje i po 300 kuna za kilogram te je prava delikatesa koju uspore uju s maslinovim uljem.

10 2

Sezona bu a i bu inog ulja

Poseban prilog

PROIZVODNJA tikvi ili bu a u Me imurju zauzima etvrto mjesto po zastupljenosti ratarskih kultura, ali po uspješnosti je ispred svih

Piše dr. Branko Vr i

Ljekovito djelovanje bu inog ulja Bu ino ulje djeluje posebno blagotvorno na ljudsko zdravlje.

Ulje sadrži bjelan evine, ugljikohidrate, minerale, esencijalne masne kiseline, vitamine grupe B, vitamin C te obiluje vitaminom E. No, osim ljekovitih svojstava bu inog ulja, ono je vrlo ukusno i daje posebnu aromu te se ubraja u “delikatesno ulje”.

To je prirodan i zdrav proizvod s izvanrednim okusom i aromom, dobiven hladnim cije enjem sjemena bundeve. Ono što nas nutricionis ki zanima je odnos zasi enih i nezasi enih masno a, a osobito mononezasi ene oleinske kiseline, ije nam je blagotvorno djelovanje na zdravlje dobro poznato iz maslinova ulja. Nezasi enih masno a ima 35 - 40% u odnosu na ukupne masno e, a u tome oleinska kiselina predstavlja prosje no 30%. Bu ino ulje je bogato manganom, selenom, željezom te vitaminima E i D. S obzirom na visok sadržaj masno e, jasno je da treba o ekiva visoku energijsku vrijednost koja iznosi 560 kcal/100 g. Osim toga, proteinski dio je bogat aminokiselinama triptofanom i glutaminskom kiselinom. Ne treba spominja kako se triptofan u jelu pretvara u neurotransmiter serotonin koji je važan regulator dobrog raspoloženja. Bu ino ulje naj eš e se koristi za pripremu salata.

Prisutna oleinska kiselina pomaže u snižavanju “lošeg” LDL kolesterola, a glutaminska kiselina služi u jelu za sintezu gama-amino-masla ne kiseline (GABA), koja je važna u prevenciji stresnog stanja. Osim toga, oleinska kiselina važan je dio mediteranske prehrane koja služi u prevenciji kardiovaskularnih boles .

Bu ine koštice, odnosno bu ino ulje sadrži obilje E vitamina, osobito gama tokoferola (oko 30 mg/100 g), što je izuzetno važno u antioksidacijskom obrambenom mehanizmu, ali i skupinu karotenoida koji su tako er zaštitni imbenici organizma.

Zamije eno je ljekovito djelovanje bu inog ulja, nabrojimo najvažnije: - pozi vno djelovanje na prostatu muškaraca, što potvr uje i nekolicina studija u tretmanu benigne hiperplazije prostate - ublažavanje poteško a u upalnim procesima urinarnog trakta - poboljšava pro l kolesterola u krvi - djeluje kao prevencija ateroskleroze - poboljšava imunološki sustav - povoljno djeluje na crijevnu oru, esto se koris za tretman sindroma iritabilnog kolona.

Me imursko rno koš i no tikvino ulje kvalitetnije je od austrijskog i slovenskog PRIPREMILI: STJEPAN MESARI NEVENKA ŠARDI

Na jednom stru nom predavanju održanom u Toplicama Sveti Martin (Restoran Vu kovec) najpriznatiji stru ni ljudi iz oblasti uljarstva rekli su kako je me imursko bu ino ulje po kvaliteti ispred austrijskog i slovenskog, za koja se smatra da su vrh kvalitete jer su tako rekli EU potroša i, ali i hrvatski, kojima je sve što je strano najbolje.

S tim tvrdnjama vrlo se lako složiti jer, kušaju i i austrijska i slovenska bu ina ulja, uvjerili smo se da su me imurska, pa ve inom i hrvatska, bu ina ulja zdravija, ukusnija i mirisnija.

Samo da nije toga nesretnog naziva ‘’bu ino’’, koji je davno preuzet od slovenskog naziva ‘’bu no olje“ i nije nam jasno zašto se u Hrvatskoj tako vrsto držimo toga naziva koji nam je velika zapreka u

- Mnoge stru ne analize pokazale su kako je me imursko koš i no tikvino ulje kvalitetnije i od austrijskog i od slovenskog, za koje se smatra da su europska domovina tikvi i ulja, što nije baš najto nije priznavanju izvornosti proizvoda, ali i plasmana na EU i druga tržišta.

Da to riješi, pla en je netko drugi, a mi po imo u svijet ‘’me imurskoga rnog zlata“, doma ih tikvi i njihovog ulja. Samo se predmnijeva da se tikvino ulje prvo po elo proizvoditi u južnoj Njema koj, donjoj Austriji, zapadnoj Ma arskoj i slovenskom Prekmurju, a legenda kazuje kako su Me imurci i Prekmurci idu i trbuhom za kruhom tikvine koštice, koje su u naše krajeve dospjele iz Male Azije, prenijeli u sjeverne države, kao, na primjer, kolovrate koji nisu austrijsko nacionalno blago, ali ima ih skoro svaka ku a jer su

im ih poklonili me imurski ‘’gastarbajteri“ ili izradili naši tišlari.

U svijetu postoji više vrsta tikvi ili bu a, a kod nas je najrasprostranjenija tikva za rno koš i no ulje, koja je, kada je zrela, okrugla, teška oko 2 kilograma, za sjemenke ima koštice golice ili u ljusci iz kojih se proizvodi jestivo ulje.

Koštice su, kao i meso tikve, dobre za jelo, spremljene na više na ina. Zanimljivo je da tikve i nakon što su ubrane nastavljaju disati, stoga ih je potrebno pažljivo ubirati, kao i uskladištiti, ako im se odmah nakon berbe ne izvade koštice.

U Me imurju su tikve po zastupljenosti etvrta ratar-

ska kultura iza kukuruza, pšenice i krumpira.

O sjemenkama i sadnji ovisi ho emo li na kraju uskliknuti ‘’Vrijedilo je!”

Prije nego se krene u uzgoj koštica, treba za to imati zemljište, koje mora biti dobro pripremljeno, uzorano u jesen, a u prolje e usitnjeno i pognojeno. Nakon toga na redu je odabir sjemenki koje mogu biti iz vlastitog uzgoja ili deklarirane, kupljene u sjemenarnici za koje postoji ve a sigurnost da e izniknuti. Sade li se koštice za vlastite potrebe ili za prodaju, ovisi koliko se sjemenki kupuje, odnosno sadi. Uglavnom, na dobro pripremljeno tlo na razmaku izme u 2 i 3 metra, kako bi u kasnijoj fazi imale prostor za širenje stabljika (tikvina), na dubinu od desetak centimetara posade se 3 do 4 sjemenke koje e izniknuti za desetak dana. Da bi se to ostvarilo, saditi treba u toplo tlo i u vrijeme kada više

Proizvo a i ulja od koštica u Me imurju Proizvo a a ulja od koštica tikve ili bu e u Me imurju ima dvadesetak, prema podacima Poljoprivredno - savjetodavne službe. To su: akove ki mlinovi d.d. akovec, koji u svojoj uljari proizvode toplo prešano ulje koje je nadaleko poznato uz stoljetnu tradiciju, tvrtka ‘’Bister’’ d.o.o. Domašinec koja proizvodi toplo i hladno prešano ulje od bu inih koštica, OPG Dragutin Mesari iz Nedeliš a proizvodi toplo prešano ulje, OPG Zvonimir Lepoglavec iz Gori ana tako er toplo prešano ulje, OPG Stanislav Bistrovi iz Strahoninca tako er toplo prešano ulje, Uljara ‘’Tkalec’’ iz Šenkovca toplo i hladno prešano ulje, Uslužna uljara ‘’Ivanuša’’ iz Gornjeg Hraš ana toplo prešano ulje, OPGF Krunoslav Balog iz Donjeg Kraljevca toplo prešano ulje, OPG Medvar Vinko iz Murskog Središ a, OPG Mirjana Biber iz Podturna toplo prešano ulje, OPG Zdravko Šegovi iz Ivanovca hladno prešano ulje, OPG Dragica Gal iz Puš ina toplo prešano ulje, tvrtka ‘’Siladi’’ d.o.o. iz Kotoribe toplo prešano ulje, OPG Zlatko ura iz Strahoninca toplo prešano ulje, Uljara ‘’Just’’ iz Vularije toplo i hladno prešano ulje, OPG Josip Cerovec iz Podturna toplo prešano ulje i

OPG Miroslav Mar etko iz Gori ana hladno prešano ulje.

Kako se vidi, ve ina proizvo a a u Me imurju prera uje koštice uljne tikve. Ve i proizvo a i, mahom tvrtke, imaju oko sebe okupljene manje proizvo a e tikvi putem dogovora ili kooperacije, a neki proizvo a i ulja to su samo na papiru jer uslugu prešanja dobivaju u aktivnim uljarama.

Sve diktira interes tržišta i cijena, a zna se da se znatan dio koštica izvozi i u Austriju ili Sloveniju.

Prema broju uljara i prera iva a, može se slobodno re i da se tikve golice sade na nekoliko stotina hektara u Me imurju, a sigurno na oko pet stotina hektara, što ovisi i o plodoredu. U prosjeku, jedan proizvo a ulja u našem kraju prera uje i okuplja od dvadeset do pedeset hektara pod tikvom golicom, osim tvrtki koje okupljaju i više proizvo a a i hektara.

Za sada proizvo a i proizvode samo ulje od tikvi, a tek rijetki, poput “Bernarde” koja se bavi biološko - dinami kom proizvodnjom, i druge proizvode od tikvi.

Po tome se može re i da smo tek u po etku korištenja tikve kao kraljice jeseni koja, ve smo vidjeli, ima izuzetno mnogo na ina na koje potpomaže zdravlje.

(J. Šimunko)

ne postoji opasnost od mrazeva (nakon ‘’zmržjenih svetaca’’, nakon 16. svibnja), kada su temperature zraka više od 15 Celzijevih stupnjeva. Kada tikve niknu, treba tlo oko njih zaštititi od korova, što se kod ekološke proizvodnje ini okapanjem i upanjem, a kod integrirane proizvodne tretiranjem ekološki prihvatljivim pesticidima.

Nakon što dobiju pove e listove, javljaju se pupoljci, a potom iznimno lijepi žuti zvjezdasti cvjetovi i to je vrijeme kada za uzgajiva a zapo inje vrijeme uživanja. Plodovi su ljeti jako dobri kao nadjev za poga e, te za spremanje juhe ili umaka, a zreli su krajem listopada, kada dobiju žutu boju. Beru se ru no ili strojno, a isto tako se vade koštice koje se potom osuše na suncu i vjetru ili u sušari. Nakon sušenja spremne su za prešanje i preradu u ulje koje se odlikuje iznimnom aromom, ugodnim okusom i arobnom crno - zelenom bojom.

Jedan od recepata Vindije

Juha od tikve sa sirom

Izrezanu ili naribanu tikvu kratko popržite na maslacu i zalijte povrtnim temeljcom. Za inite muškatnim oraš i em, solju i paprom. Kuhajte dok tikva posve ne omekša, smiksajte štapnim mikserom te maknite juhu s vatre i oprezno zgusnite vrhnjem u koje ste umiješali žumanjak. U juhu dodajte pola koli ine ribanog sira. Poslužuje se posuto krutonima i ostatkom sira.

Sezona bu a i bu inog ulja

Poseban prilog

3 11

AKOVE KI MLINOVI proizvode bu ino ulje ve 120 godina

Tradicija i kvaliteta prepoznaju se i u Europi

V

e 120 godina “ akove ki mlinovi” proizvode tikvino odnosno bu ino ulje visoke kvalitete te su daleko najstariji proizvo a te delicije i prehrambenog proizvoda u našem kraju, ali i me u najstarijima u Hrvatskoj. U zadnje vrijeme u zaštitu porijekla i promociju uklju ila se i Udruga za zaštitu me imurskih prehrambenih autohtonih proizvoda, koja promovira doma e autohtone proizvode.

Tikva ili bundeva, bu a, potje e iz srednje Amerike.

Nakon otkri a Amerike uvezena je u Europu kao što je jabuka iz Europe uvezena u Ameriku. U 18. stolje u otkrivaju se ljekovita svojstva tikve, kojom se koristi za izradu hladnih obloga, emulzija i mlijeka, juhe i druge napitke te proizvodi ulje prešanjem koštica. Carica Marija Terezija proglašava bu ino ulje 1773. godine sredstvom za ljekarni ke radnje za izradu krema i obloga.

U po etku se bu ino ulje prešalo drvenim prešama za

vlastite potrebe, a danas se koriste hidrauli ne preše po visokim tlakom. Ipak, vrhunsko ulje ne može se proizvesti bez znanja i tradicionalne recepture koje ulju daju završni okus i kvalitetu.

Godišnja svjetska proizvodnja bu inog ulja iznosi svega 4.000 tona, a hrvatska oko 600.000 litara, uz godišnju proizvodnju oko 2000 tona suhe koštice. Bu ino ulje može postati jedan od cijenjenih izvoznih proizvoda Hrvatske, no potrebno je standardizirati kvalitetu i urediti proizvodnju. Nakon ulaska u EU vrata za izvoz su sasvim otvorena u Europu, a posebno zainteresirane za izvoz su su i arapske zemlje.

Bu ino ulje je izuzetno zdravo, te sadrži brojne tvari važne za funkcioniranje organizma. Sadrži esencijalne masne kiseline, vitaimne A, B1, B2,B6, D i E, natrij, isfor, magnezij, kalcij, željezo, bakar, mangan, selen, cink.

Ispitivanjima je utvr eno da bu ino ulje regulira krvni tlak, poboljšava imunitet,

snižava razinu spojeva amonijaka u organizmu te spre ava probleme s prostatom, pa ga danas koriste mnogi kao preventivu. Bu ino ulje poboljšava vitalnost i op e stanje organizma, smanjuje kolesterol te ima blagotvorno djelovanje u lije enju ateroskleroze.

Doma ice bu ino ulje koriste najviše za salate, za juhe, te kao dodatak glavnim jelima i svježem kravljem siru. Ono je obavezni sastojak svake moderne kuhinje, a pogotovo je tako u Me imurju.

Ve jedna ili dvije kapljice bu ina ulja svaki obrok zbog svojeg speci i kog okusa i mirisa pretvaraju u gastronomski doživljaj.

Doma e bu ino ulje akove kih mlinova koji spadaju u najve e hrvatske proizvo a e bu inog ulja, proizvodi se od autohtonih sorti bu e s podru ja sjeverozapadne Hrvatske te je danas sastavni dio gotovo svake kuhinje u Me imurju i sjevernoj Hrvatskoj. (J)

ULJARA ‘’Bister’’ iz Domašinca

Sto posto doma e koš i no ulje Desetak se godina tvrtka ‘’Bister’’ iz Domašinca bavi proizvodnjom doma ega koš i nog ulja proizvedenog iz tikvi ili bu a koje rastu na vlastitim njivama te kod kooperanata.

Proizvodnju zasnivaju na tradiciji nastaloj u obitelji koja je poput velikog broja me imurskih obitelji iz najkvalitetnijih koštica stvarala ‘’ rno zlato“ koje se koristilo u prehrani kao za in u raznim salatama od zelene vrtne, preko graha, bijelog i crvenog zelja te mahuna do krumpira.

Starinski na in prešanja u ulju zadržava sve odlike jer samo prirodni postupci uz kvalitetne koštice jamstvo su vrhunske kakvo e, što svaka kap Bisterovog ulja sadrži.

Bez konz er v a n s a i drugih dodataka, sto posto isto, prirodno i doma e!

Svoje ulje Bisterovi

Njihova proizvodnja u kojoj vrhunski majstori prešaju koštice i stvaraju jedinstven proizvod nalazi se u Domašincu, ulica Vladimira Nazora 25, što je glavna prometnica koja povezuje Mursko Središ e na zapadu i Hodošan na istoku ‘’najlepšega fala ka zemlje na svetu’’.

Kako bi se što više promoviralo me imursko ulje, Bisterovi su osmislili ukrasnu bocu u obliku bundeve, punjenu visoko kvalitetnim bu inim uljem. Bister kolekcija poslovnih poklona sastoji se od više artikala, te je odli an prikaz vlastite vizije autohtonoga me imurskog poklona.

prodaju u vlastitom prodajnom prostoru, na ku nom pragu, diljem Hrvatske, a ve su otvorili i EU vrata. Svaki dan osmišljavaju na ine kako doprijeti do

potroša a koji e istinski uživati u njihovom koš i nom ulju koje pakiraju u staklenu i plasti nu ambalažu i po dogovoru dostavljaju na ku nu adresu.

Bister d.o.o. možete posjetiti u Domašincu, kontaktirati na tel.

040/633-321, 091/7276-721

ili pak na e-mail: ivica@bister. hrivica@bister.hr. (sm, NŠ)

Ukrasna boca u obliku bundeve punjena visoko kvalitetnim bu inim uljem

12 4

Sezona bu a i bu inog ulja

Poseban prilog

Provjereno najbolja bu ina ulja u Hrvatskoj ra aju se u Šenkovcu U središnjem dijelu Me imurske županije, u Šenkovcu, izrasla je ponajbolja uljara za proizvodnju bu ina ulja u Republici Hrvatskoj. Uslužna uljara “Tkalec”, osim što proizvodi vlastita ulja za prodaju, nudi i uslugu prešanja bundevinih koštica svima koji se bave njihovim uzgojem.

O kvaliteti ulja proivedenih u novoizgra enom i potpuno opremljenom pogonu Uljare “Tkalec” svjedo i ponajprije sve ve i broj mušterija koje dolaze iz cijelog podru ja Lijepe naše, ali i osvojena priznanja za kvalitetu.

- 23. ožujka 2012. u akovcu osvojili smo zlatnu medalju za naše ulje (Me imurska, Krapinsko - zagorska i Varaždinska županija), a ove 2013. u Zaboku nova priznanja i medalje za bu ino ulje, što potvr uje našu kvalitetu, ispri ao nam je Darko Tkalec, dodaju i kako su ga upravo ta priznanja potaknula da investira u nove strojeve te se sada u Uljari “Tkalec” mogu pohvaliti potpuno novim strojim parkom, najmodernijim u Hrvatskoj.

Uljara “Tkalec” prva je u Hrvatskoj koja nudi uslugu i toplog

se naru uje i s Jadranske obale.

Zbog malo više cijene stopostotnog ulja, u novootvorenom kiosku najviše se prodaju manja pakiranja od 2,5 dcl, otkrili su nam u Uljari ‘’Tkalec’’.

Bu ino ulje: vitaminsko mineralna bomba

Uljara “Tkalec” svojim kvalitetnim uljima osvojila je brojne nagrade osušene na 6 - 8 posto. Koštice trebaju biti i dobro provjetrene, naglasili su u Uljari “Tkalec”.

Tako pripremljene koštice najprije idu u stroj za usitnjavanje.

Nakon što su usitnjene, idu u miješalicu, gdje im se dodaje voda i sol, koji je svojevrsni konzervans i produljuje vijek trajanja ulja. Upravo zbog dodavanja soli toplo prešano ulje ima rok

Uljara “Tkalec” na akove kom placu

i hladnog prešanja bundevinih koštica. lanovi su Udruge “Me imurska ulja”, koja promovira proizvodnju me imurskog ulja od me imurskih koštica.

Tako er, svi znatiželjnici koje zanima proces nastajanja ulja na oba na ina kod njih mogu prisustvovati tom magi nom procesu, kao što je to u inila i ekipa Me imurskih novina.

U etiri koraka do “crnog zlata” Da bismo dobili kvalitetno bu ino ulje, koštice prije svega moraju biti dobro o iš ene, te

Uljara Tkalec d.o.o. Šenkovec, Josipa Bedekovi a 31 Tel. 040 343 191, mob. 099 5160 129 E-mail: uljara.tkalec@gmail.com

i kvalitetno crno zlato - bu ino ulje. Kod dobivanja ulja ‘’hladnim prešanjem’’, preska e se proces miješanja s vodom i soli, te tzv. pe enje. itav proces ‘’od koštice do ulja’’ traje oko sat do sat i pol vremena. Ukoliko se radi hladno prešanje, za 1 litru stopostotnog ulja potrebno je 8 kg koštica. Kod procesa toplog prešanja potrebno je 2,5 kilograma koštica za jednu litru ulja.

U Uljari “Tkalec” dnevno prerade oko 250 kilograma bu inih koštica. Uslugu prešanja ulja napla uju po 6 kuna za kilogram toplo prešanom metodom, te 10 kuna po kilogramu koštica za hladno prešani postupak proizvodnje ulja.

Sve više posla

trajanja godinu dana. U hladno prešana ulja sol se ne dodaje i zbog toga mu je rok trajanja 6 mjeseci, pod uvjetom da se ono skladišti u hladnjaku ili u prostorijama s niskim temperaturama. Koli ina dodavanja soli i vode ovisi o željama samih naru itelja ulja. Slijedi proces pe enja, koji traje oko 45 minuta, a izvodi se na temperaturi od 120 do 130°C. Kad smjesa dosegne odgovaraju u temperaturu, odlazi u završnu fazu, tj. pod prešu. Prešanje se izvodi pod pritiskom od 300 bara, a rezultat je ukusno, aromati no

Svaki poduzetnik, kojim god da se poslom bavi, zna da je najbolji i dugoro no najisplativiji oblik marketinga tzv. reklama ‘’od usta do usta’’, a to su na svojoj koži iskusili i u Uljari “Tkalec’’. Kako jedini u Hrvatskoj nude uslugu izrade 100-postotnoga bu inog ulja, kao i hladno prešanje, za njihovim uslugama postoji sve ve a potražnja. Sa sjemenkama bu e svakodnevno im dolaze proizvo a i iz cijelog Me imurja, Varaždinske županije, Podravine te iz krajeva oko Virovitice, Požege, Bjelovara…, jer znaju da

e u Uljari “Tkalec” iz svojih koštica dobiti najkvalitetnije ulje.

Telefon im stalno zvoni, potražnja je sve ve a, a samo u idu ih tjedan dana imaju konstantne narudžbe, te e Uljara raditi od jutra do mraka kako bi se ispunile sve narudžbe.

- Ako se ovako nastavi, morat emo zaposliti još ljudi, otkrio nam je u razgovoru Darko Tkalec, koji se proizvodnjom bu ina ulja po eo baviti 2002. godine.

Svaki naru itelj ulja može biti siguran kako e u Uljariji “Tkalec” dobiti ulje od vlastitih koštica koje je sam donio, a prednost je i ta što itavom procesu stvaranja ulja može i sam nazo iti.

Najbolje bu ino ulje odnedavno dostupno i u centru akovca Prije desetak dana Uljara ‘’Tkalec’’ svoja ulja, za koje bu u uzgajaju na vlastitih 3 ha poljoprivrednog zemljišta, prodaju i putem trgovinice na akove kom placu. Bitno je napomenuti kako Uljara jedina u RH na svoje bo ice stavlja deklaraciju o stvarnom sastavu ulja. Tako možete biti sigurni da kupujete 100-postotno ulje, ono miješano, kao i ono dobiveno postupnom hladnog prešanja, kao što i stoji na etiketi.

Naravno, kvaliteta ulja utje e i na njegovu cijenu.

- Stopostotno ulje naj eš e kupuju stranci, manje Me imurci. Po njega dolaze obitelji i trgovci iz Zagreba, a dobar dio

1

Bu ino ulje je naro ito bogato vitaminima A, E, C i K. Svježe ulje sadrži više od 60% nezasi enih masnih kiselina. Tako er sadrži vitamine B grupe, nezasi ene masne kiseline, minerale (fosfor, kalcij, magnezij, kalij) te elemente u tragovima (željezo, cink, mangan). Sadrži i lecitin, bjelan evine i salicilnu kiselinu. Tako er je najbolji izvor omega 3 i omega 6 masnih kiselina, prepoznatih kao potrebnih za poboljšanje op eg stanja krvožilnog sustava. Bu ino ulje, u odnosu na maslinovo, sadrži raznovrsnije masne kiseline koje znatno variraju u svom rasponu. Od zasi enih su tu palmitinska (16:0) u koli ini od 12,6 do 18,4 % i stearinska (18:0) od 5,1 do 8,5%. Palmitinske masne kiseline nema u maslinovom ulju, a stearinska je zastupljena u duplo ve oj koli ini od 16%.

Ljekovita svojstva i eliksir za pomla ivanje Prema mnogim medicinskim saznanjima, bu ino ulje ima i mnoga ljekovita svojstva.

Pozitivno djeluje na prostatu muškaraca – što potvr uje i nekolicina studija u tretmanu benigne hiperplazije prostate.

Ublažava poteško e u upalnim procesima urinarnog trakta, poboljšava pro il kolesterola u krvi, djeluje kao prevencija ateroskleroze, poboljšava

3 U etiri koraka do “crnog zlata”

Delicije od bu inih sjemenki Gospo a Tkalec našu je ekipu obradovala ukusnim delicijama spravljenima od bu inih sjemenki. Pripremila je kola i e koji izgledom podsje aju na vanilin - ki lice, a iznenadilo nas je kako se harmoni no spaja okus bu inih sjemenki i okolade. Iako detalje recepta ne želi otkriti, jer se radi o svojevrsnoj obiteljskoj tajni i baštini, sastojci koji idu u kola i e jesu sljede i: brašno, jaja, vanilin še er, bu ino ulje, mljevene bu ine koštice, še-

Delicije od bu inih sjemenki

4

2

imunološki sustav, pozitivno utje e na vid i raspoloženje, olakšava u enje i koncentraciju. Tako er, povoljno djeluje na crijevnu loru, esto se koristi za tretman sindroma iritabilnog kolona, povoljno djeluje na ten kod djece, povoljno djeluje na plodnost kod odraslih.

Bu ino ulje puno je i antioksidanata, koji su glavni sastojci mnogih krema koje se reklamiraju doslovce kao eliksiri za pomla ivanje.

Ulje dobiveno hladnim postupkom koristi se kao lijek, dnevno se uzima jedna žli ica, odnosno 2,5 dcl mjese no. Zbog procesa prešanja, gdje temperatura ne prelazi više od 40 stupnjeva Celzijevih, ulje sadrži sve vitamine (A, A1, B6, C, D, E) i minerale (K , Mg, P, Ca, Fe, Mn, Se i Zn).

Ulje je lako probavljivo, ne iritira sluz želuca, smanjuje žgaravicu, tako da se posebno preporu uje onima koji imaju želu anih problema.

er, maslac i margarin. Rubovi oblikovanih ki lica obavezno se moraju umo iti u okoladu.

Uspijete li napraviti ovakvu poslasticu, pozitivno ete iznenaditi mnoga nepca.

Kao izvrsno predjelo g a Tkalec predlaže namaz od bu inih sjemenki. S dodatkom ešnjaka, vode, ulja, soli i papra namaz isprobano obara s nogu, a odli an je i kao premaz za pe eno meso.

Oni koji koriste bu ino ulje znaju da je dobro kao zamjena za “obi no“ suncokretovo ulje na obi noj zelenoj salati, a nezamjenjivo je kod grah salate. S bu inim uljem može se spremati i sladoled, razni ukusni umaci, te slastice poput poznatoga An eoskog kola a. (az)

4. listopada 2013.

13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Oživite modnu jesen bojama Poznajete li žensku osobu koja nikad nije izrekla uvenu re enicu: ‘’Nemam ništa za odjenuti’’? Ako poznajete, onda ste pravi sretnik (ili sretnica).

Prema nekim aktualnim procjenama, prosje na ženska osoba danas u svom ormaru ima, uva, skriva... barem 120 komada odjevnih predmeta.

Minimalno. Ali, naravno, naj eš e nema što odjenuti kad treba izi i u društvo, na kakav mondeni doga aj i druga za nju zna ajna mjesta na kojima želi

biti zapažena. Dakako, odje e ima dovoljno, ali možda ona ne odgovara trenutnom raspoloženju. I onda se naj eš e odabire crna, koja je najzahvalnija za sve situacije. Razmotrite svoju odje u u ormaru. Suvišak otklonite, pa e biti i dovoljno mjesta za pokoji novi modni detalj. Priroda u jesen postaje živopisni slikar: sve pršti od zla anih, bakrenih i naran astih boja.

Uklopite se u taj nijanser. Oživite i vi svoju modnu jesen živahnim bojama.

ESPRESSO by

Skupljamo zbog radovanja ili preživljavanja?

O

vih je dana zadatak mnogobrojnih roditelja, baka i djedova, teta i stri eva bio usmjeren na potjeru i nabavku albuma za sli ice. Vjerojtno poga ate, radi se o aktualnoj pomami za štrumfasti nim sli icama i pripadaju im albumima.

Mnoge od nas takve marketinške akcije s nostalgijom vra aju u djetinjstvo kad smo i sami skupljali raznolike sli ice, suvenire, salvete... Upravo mnoga djeca u prvim školskim danima po inju otkrivati svoje sklonosti i zanimanja ne samo za odre ena podru ja nauke, ve i hobije. Upravo u toj

dobi znaju se roditi prave sakuplja ke strasti prema poštanskim markama, starim nov anicama i razglednicama, zna kicama i privjescima. Ti mali kolekcionari, skuplja i rijetkosti, iskreno se vesele svojim zbirkama koje su ponekad smjernica i putokaz budu ih profesija i zanimanja.

Tradicija skupljanja svega i sva ega održala se sve do današnjih dana. A što danas skupljamo? ogledajmo police svojih domova. Možda e nam “upasti” u o i mnogobrojna ku anska pomagla koja smo ne mogavši odoljeti rekla-

P

mnim mamcima, sniženjima i akcijama kupili po vrlo povoljnoj cijeni kako bi brže sjeckali, miješali, miksali, pekli kruh, radili tjesteninu i još kojekakva druga uda.

I pri tome dakako uštedjeli.

Realnost upotrebe tih strojeva je naj eš e takva da ih koristimo svega nekoliko puta i onda nekako zaboravimo na njih. I oni po inju skupljati prašinu. U tu kategoriju mogu se i uvrstiti i raznorazni masažeri, koji su “hit” u obiteljskom domu dva - tri tjedna i onda slijedi silazna putanja njihove karijere: postanu zaboravljeni predmeti u nekom za-

ba enom kutku i dobivaju, dakako, i oni po asnu titulu - skuplja a prašine. raznoraznih putovanja donosimo i brojne suvenire koji e nas podsjetiti na trenutke kad nam je bilo lijepo, ugodno i veselo. S godinama se i toga skupi, pa ponekad do emo u situaciju da ih više nemamo kamo odlagati. Osje aji koji nas vežu uz te predmete jednostavno nam ne daju da ih odbacimo. I tako oni postaju “nostalgi ni skuplja i prašine”. uvremeni na in življenja donio nam je i trend skupljanja bodova koji nam

S

S

donose kojekakve prednosti i uštede pri kupovini. Barem tako tvrde marketinški znalci i stru njaci. Postajemo tako pravi kolekcionari jer imamo na desetke raznoraznih kartica. Postajemo pridruženi lanovi isto toliko marketinških brendova koji nas potom podsje aju kako kod njih možemo kupiti odre eni proizvod jeftinije, udobnije i brže. A sve vjeruju i kako emo i na taj na in uštedjeti koju kunu do koje se ionako sve teže dolazi. Barem ve ina nas. a žalost, iako se tehnologija iz sata u sat razvija, odre eni broj ljudi

N

zbog nesmiljenih životnih tijekova i nesretnih sudbina postaje i skuplja plasti ne ambalaže koja im donosi kakav - takav nov ani priljev za golo preživljavanje.

Pojedinci su primorani i skupljati otpalo granje po šumama kako bi priskrbili ogrjev za zimu. I tako se razvijamo u strastvene skuplja e. Skupljamo zbog radovanja, ali i preživljavanja. A ovjek je genetski prilago en tom inu još iz vremena kamenog doba jer ljudi su tada bili sakuplja i hrane. Nekako izgleda da ni nismo mnogo napredovali!

14

4. listopada 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Savjeti o zdravlju Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Febrilne konvulzije PI TANJE: Moja k erka ima 5 mjeseci. Kada je dobila povišenu temperaturu dobila je gr eve. To se dogodilo ve dva puta. Bila je na pregledu kod specijaliste i re eno je da su to febrilne konvulzije.

Htjela bih, iako sam dobila neke podatke o tome, da mi odgovorite što su to febrilne konvulzije i kako se lije e?

ODGOVOR: Febrilne konvulzije spadaju u povremene konvulzije koje se susre u u dje joj dobi.

Sama rije febrilne konvulzije zna i konvulzije (gr evi) koji se javljaju u vrijeme povišene tjelesne temperature. Zna i, febrilne konvulzije pojavljuju se u male djece, u dobi od tri mjeseca do pete godine života a posljedica su naglog rasta tjelesne temperature dok drugi uzrok nije utvr en. Sma-

tra se da e se kod 4% djece pojav it i takva vrsta napadaja, kod jednog od troje djece takvi napadaji e se u nekoliko navrata ponavljati a koji se kasnije više ne ponavljaju, a negdje oko 5 posto djece s febrilnim konvuzijama razvit e epilepsiju u kasnijoj dobi. Što se ti e lije enja febrilnih konvulzija uglavnom se daju antipiretici (sredstva za snižavanje temperature). Ukoliko bi se napadaji ponavljali uza svako povišenje tjelesne temperature preporu a se pro ilaksa, zna i davanje antiepileptika (sredstva za spre avanje konvulzija – napadaja) u preventivne svrhe. Me utim ako su napadaji rijetki, jednostavni i kra i onda se u ve ine bolesnika ne preporu aju davati antiepilepti ki lijekovi.

Izrazite svoje osje aje Osje aji sami po sebi nisu neg at iv n i ni pozitivni, oni su dobri i potrebni t ak v i k akvi jesu, a pr vobit na im je svrha o uvanje život a. To što su naši strahovi, srdžba ili tuga postali teški kamen koji nam je vezan oko vrata možemo zahvaliti vlastitom nepravilnom postupanju s tim osje ajima. Zadržane ili potisnute negativne emocije otrov su za naše tijelo i mogu narušiti naše zdravlje.

Zašto? Osje aje treba doživjeti i izraziti. Ipak, kad doživljavamo tugu, ili bijes, ili strah, esto slijedimo stara i štetna emotivna pravila koja smo davno nau ili kroz proces socijalizacije: Ne pla i! Ne znoji se! Ne drhti! Ne vi i! Ne smij se tako glasno! Nikad ne pokazuj svoju slabost!

Tko je jak, taj šuti! Sakrij svoje osje aje! O osje ajima ne govori! Poznate su vam ove poruke, duboko su ukorijenjene i odre uju vaše ponašanje. Osje ati

smijemo samo još ono što nam dopuste ova pravila.

Negativni osje aji djeluju u našem tijelu, oni imaju svoj prirodni biokemijski tijek, koji mobilizira energiju i pokre e nas na djelovanje. Ako se na tjelesnoj razini zapo ne s odgovaraju im na inom ponašanja, organizam može slijediti svoj prirodni biokemijski tijek, a to ima pozitivan u inak na zdravlje. Pri ispravnom, zdravom emocionalnom ponašanju reduciraju se negativni osje aji. U tom bi se smislu mogle postaviti preporuke za «emotivno lije enje»: 1. izrazite svoje osje aje kad god je to mogu e, a ako socijalni kontekst pre esto nalaže potiskivanje emocija nau ite se re i «NE» i povucite se iz nekih ugrožavaju ih situacija 2. aktivirajte što je mogu e više pozitivnih osje aja – svakodnevno!

Oftamološka ordinacija

dr. spec. oft. Spomenka Muha

Stručnost koju podupire vrhunska tehnologija vam je osigurana.

Sve najave i pitanja na tel: 040/391-240.

Radno vrijeme: PONEDJELJAK i SRIJEDA 14:00 - 19:00 UTORAK, ČETVRTAK i PETAK 09:00 - 14:00 Ruđera Boškovića 1, 40 000 Čakovec (iznad Briljanta)

t SVǏOB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"Ǝ*/0.

t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"

t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPǏFOKB t TLFMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162 ZADAR, Dr. Fr. Tuđmana 17, tel/fax. 023/311-535

Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni ko lije enje ovisnosti

I. G. Kova i 1E akovec 099 222 1 888

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • etvrtak: 9.00 - 12.00

Piše dr. med. Diana Uvodi - uri , specijalist školske medicine

Epilepsija (padavica) i alkoholizam Epilepsija ili padavica jedna je od naj eš ih bolesti središnjeg živ anog sustava, a pojavljuje se u otprilike 1% ljudi. Radi se o povremenom poreme aju živ anog sustava koji nastaje zbog prekomjernog izbijanja živ anih impulsa u mozgu oboljele osobe. Obi no se dijagnosticira elektroencefalografski (EEG-om).

Postoji puno tipova epilepsije, a me u laicima je uvriježeno koristiti taj naziv kako bi opisali tzv. veliki napadaj (grand mal) pri kojem se osoba sruši, izgubi svijest, stisne zube, trza rukama i nogama, uz pjenu na ustima, a esto se i pomokri. Jedan ili nekoliko napadaja ne zna i odmah dijagnozu epilepsije, zapravo 8% ljudi dožive bar jedan napadaj konvulzija u životu. Kod pojave napadaja potrebno je bolesniku staviti pod glavu nešto mekano, da se ne ozlijedi trzaju i se, te odmaknuti od njega predmete o koje bi se mogao ozlijediti, osloboditi ovratnik i pozvati HMP. Nepotrebno je gurati išta u usta, kao i pokušavati zaustaviti trzajeve i gr eve.

Za neke epilepsije (primarne, genuine) nije mogu e utvrditi to an uzrok.

Zna se jedino da naslje e igra odre enu ulogu i da je epilepsija u nekim obiteljima eš a pojava.

Alkoholna epilepsija spada u grupu sekundarnih epilepsija i javlja se zbog zlouporabe alkohola. Obzirom da je alkohol psihoaktivno sredstvo koje dovodi do ošte enja mozga, epilepti ki napadaji su kod alkoholi ara tri puta eš e zastupljeni nego u op oj populaciji.

Epilepti ki napadaji javljaju se esto u alkoholnom deliriju, u teškom akutnom pijanstvu, a mogu i su i u bilo kojoj drugoj fazi alkoholizma. Tzv. „rum its“ ili „whisky its“ znaju se javljati u akutnom pijanstvu kao rezultat toksi nog djelovanja alkohola na mozak i još uvijek ne zna e da osoba boluje od alkoholne epilepsije.

Prava alkoholna epilepsija razvija se kod dugogodišnjih alkoholi ara, a

naj eš e se manifestira toni kok lon i k i m gr evima uz potpuni gubitak svijesti. Bolesnik se obi no ne sje a ni ega nakon napadaja, a napadaji su naju estaliji u fazama jakog opijanja i u fazi zapo injanja apstinencije, obi no od prvog do tre eg dana nakon posljednjeg pijenja alkohola. Bolesnik se onesvijesti uz gr (spazam) svih miši a, a nakon toga zapo inje faza toni ko-kloni kih gr eva (trzajeva). Nije neobi na u ovoj fazi pojava ugriza za jezik, osoba prestane disati, poplavi u licu i esto se nekontrolirano pomokri. Sve ovo izgleda prili no dramati no i svi se, uklju uju i i bolesnika, jako preplaše. Mnoge upravo epilepti ki napadaji potaknu da potraže pomo i prestanu piti, jer imaju osje aj da umiru kad napadaj zapo ne.

Prava alkoholna epilepsija nestat e, ili e se napadaji izuzetno prorijediti, nakon što bolesnik prestane piti i uspostavi stabilnu apstinenciju.

Osim što može dovesti do razvoja alkoholne epilepsije, konzumiranje alkohola pogoršava ve razvijenu, postoje u epilepsiju pa je osobi koja boluje od epilepsije strogo zabranjeno piti alkohol.

Alkoholna epilepsija se lije i lijekovima (antiepilepticima) po principima koji se koriste i za lije enje drugih vrsta te bolesti. Nužan je, naravno, potpuni prestanak pijenja alkoholnih pi a za koji je u takvim uznapredovalim slu ajevima, gotovo redovito, potrebno bolni ko lije enje i zatim nastavak psihosocijalnog tretmana u klubu lije enih alkoholi ara. Poteško e se javljaju kod onih bolesnika kod kojih su ošte enja toliko uznapredovala, da se napadaji nastavljaju još jedno vrijeme i nakon uspostave apstinencije.

Tada je prili no teško motivirati bolesnika na daljnju apstinenciju, ali drugog puta, bez potpune apstinencije od alkohola, za lije enje alkoholizma i alkoholne padavice doista nema.

4. listopada 2013.

15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PUT AJA

Šipak – visoki “C “ za zdravi organizam Biblijska legenda kaže da je ruža rasla u Edenskom vrtu bez trnja no nakon što su ljudi pokazali svoju grešnu narav punu egoizma i nezahvalnos taj predivan grm opojnog mirisnog i nježnog cvijeta dobio je trnje koje je do današnjih dana ostalo podsjetnik na ovjekovu grešnu i nesavršenu narav.

Botani ki gledano prete a kul virane ruže koja se uzgaja ve više od 3000 godina je divlja ruža, u narodu poznata još pod imenom šipak, pasja ruža, divlji šipak i drugim sinonimima. Divlja ruža raste na tresetnom, ne prebogatom tlu, uz rubove šuma, livada, živicama, ali i vrtovima. Stanište joj je u Europi, sjeverozapadnoj Africi i zapadnoj Aziji. Naraste u grm od 2 do 3 metra visine, a proljetni bijeli i blijedo ruži as cvjetovi ujesen poklanjaju blagodat za zdravlje u naran astom i crvenkastom plodu koji stanuje u aju, pekmezu i vinu.

Arheološka istraživanja u švicarskim sojenicama pokazuju da je šipak kao pekmez ve u kamenom dobu bio veoma omiljen. Ljekovitost šipka spominje se tako er u djelima staroislandske književnos i mitologije iz ega je vidljivo da je divlja ruža ve u davnim vremenima imala ulogu kao pu ka ljekovita biljka. Srednjovjekovna heraldika divlju ružu esto uzima kao simbol grbovlja plemi kih obitelji, a u doba vladanja Henrika VIII. u Engleskoj je proglašena simbolom monarhije.

Roskas cvjetovi divlje ruže predstavljaju jednostavnost i povezuju ih s Djevicom Marijom.

Botani kog naziva Rosa canina, šipak, od sredine rujna daje plod jajastog oblika punog tvrdih sjemenki. Plodove je najbolje sušiti na umjetnoj temperaturi do 50 stupnjeva Celzijevih ime zadržavaju svoju prirodnu boju. Šipak se ubraja u plodove najbogatije vitaminom C koji se kuhanjem ne smanjuje, a neka znanstvena istraživanja pokazala su da se kuhanjem oko 10 minuta razina vitamina C u šipku pove ava. Ipak, koli ina vitamina C ne ostaje dugo stalna, nego se nakon jednogodišnjeg stajanja šipkove marmelade ili šipkova vina, pa i najbolje uvanih plodova, smanjuje na samo jed-

nu etvrtinu od prvotne koli ine, stoga nije uzaludno pra i rokove proizvodnje i trajanja proizvoda sa šipkom. aj od sjemenki šipka preporu uje se kod stvaranja kamenaca i pijeska, kod oboljenja bubrega i mjehura, vodene bolesti i dr. jer se djelovanjem na iš enje krvi iz jela izbacuju sva mokra no-kisela taloženja, tako da kod svih teško a izazvanih gihtom i reumatizmom nastupa poboljšanje i ozdravljenje. aj od šipka ja a imunološki sustav, po e prirodnu obranu organizma te ja a otpornost organizma na mnoge boles . Posebno ga je korisno pi u zimskim mjesecima, kada djeluje preven vno u borbi pro v gripe, ali tako er olakšava prehladu i gripozna stanja.

Uvarak od šipkovih šiški koje se znaju prona i na grmu, a prouzrokuje ih ubod ose šiškarice, smatra se u pu koj medicini vrlo ljekovi m protiv zlo udnih otvrdnu a u želucu i nekih boles maternice, što znanstvena medicina ne priznaje u cijelosti. Od šišarki se sprema i nktura koja pomaže i kod zastoja mokra nih puteva. Cvjetne la ce šipka (Flores Cynosbati) upotrebljavaju se kao ajni uvarak kod krvarenja iz želuca, crijeva, plu a i hemeroida, kao i pro v proljeva i želu anih gr eva. Nezasla en aj od šipka preporu a se i oboljelima od dijabetesa.

Ljekovi šipak osim navedenog pomaže i kod otklanjanja proljetnog umora, malaksalos , depresije i melankolije, gihta, reume, osteoartri sa, bubrežnog pijeska i kamenaca, uspješno snižava povišenu temperaturu, otklanja prehladu u kombinaciji s lipom kao aj, umanjuje bol i upalu, pove ava pokretljivost kod osoba oboljelih od degenera vnih boles zglobova, po e izlu ivanje vode iz organizma, otklanja zubo-

bolju i pro iš uje krv. Nekoliko novijih studija pokazalo je kako šipak š stanice hrskavice, ija je glavna uloga podupira kos pri gibanju.

Vitamin C, u kombinaciji s ostalim mnogim korisnim tvarima u šipku, lako se apsorbira u probavnom traktu. Kod dojilja, vitamin C prelazi u mlijeko i dobro utje e na razvoj dojen eta.

Neka ispi vanja su pokazala da šipak ima veliki potencijal i u lije enju erek lne disfunkcije, jer nakon svakodnevnog konzumiranja soka i aja od šipka ispitanici su imali manje problema s erekcijom.

Nakon branja šipak treba odmah osušiti da ležanjem ne bi omekšao i po eo se kvari . S ubranih plodova potrebno je skinuti ostatke cvijeta na vrhu. Šipak se suši u pe nici pri temperaturi od 40-50°C dok plodovi postanu krhki.

Od 2 - 2,5 kg svježeg šipka dobije se oko 1 kg suhog.

Od šipka je mogu e napravi vino, pekmez, a raširen je i kao aj.

Za šipkovo vino potrebno je 3 kg ploda, 4 l prekuhane vode i 2 kg še era. Plodovi šipka se operu, o iste od peteljki, po duljini razrežu i stave u posudu sa širokim otvorom.

Iz vode i še era pripremi se še erna otopina, i im se izbistri, nalije se na plodove. Posuda se zatvori epom

Piše: Krešimir Šoštarko, vlasnik du ana “ oko aj” akovec

za vrenje ili lanenom krpom te se sadržaj prepus vrenju na toplom mjestu. Nakon potpunog vrenja, tako dobiveno vino se procijedi i napuni u boce te uva dobro za epljeno, najbolje u hladnom podrumu.

Za marmeladu od šipka potrebno je o is ubrane plodove, koje potom sameljemo i propasiramo kako bismo odstranili dla ice i sjemenke. Na dobivenu koli inu kaše dodajemo istu koli inu še era te kuhamo do guste mase.

Spomenimo da se osim ploda u gastronomiji mogu koris i la ce cvijeta u pripravljanju salata, jedu se sa jogurtom i sl., a mogu se napravi i u pekmez koji je izuzetno dobar za plu ne bolesnike.

Listovi divlje ruže bogat su izvor vitamina C pa se, dok su mladi, sabiru i suše za pripremu vitaminskih ajeva.

Svakako isprobajte i ljekovite pripravke od šipka Kod prehlade potrebno je 1 žlicu usitnjenog šipka preli s 2,5 dl hladne vode te lagano zakuha desetak minuta. aj malo ohladimo, procijedimo i za inimo sa žlicom meda. Ovakav aj uzimamo 3 – 5 puta dnevno. Osim za ublažavanje prehlade šipkov aj savršen je i za osvježenje i utaživanje že i.

Za anemiju 2 žlice usitnjenog suhog šipka i 2 žlice suhih boba crnog ribiza kuhamo u 2,5 dl vode oko 10 minuta te pijemo kao aj.

Pro v kamenca u bubrezima i mokra nom mjehuru koris aj spravljen od 2 žlice šipka koje prelijemo s litrom vrele vode, ostavimo 8 do 10 sa da odstoji, ocijedimo te dodamo etiri žlice pravog meda i soka od pola limuna. Ovaj aj se preporu a pi tri puta dnevno po šalicu prije jela.

Gripu i hunjavicu otjerat emo ajem sa injenim od 30 g šipka, 20 g cvjetova lipe, 20 g cvjetova bazge i 10 g pelina uvarenih u 2,5 dl kipu e vode.

Jesenski dani pokazuju nam svoje savršenstvo tonalitetom jarkih rumenih i zla anih boja, a kad nastupi bijela i siva hladna zima šipak e sigurno bi od velike koris u vašem toplom domu.

16

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

Renault i Dacia uvode novu politiku cijena karoserijskih dijelova za starija vozila Tvrtka Renault Nissan Hrvatska odlu ila je svojim vjernim kupcima olakšati popravak njihovih vozila starijih od 5 godina znatnim smanjenjem cijene karoserijskih dijelova. To konkretno zna i da svi vlasnici Renaultovih i Dacijinih vozila koji do sada nisu popravljali svoje automobile u ovlaštenoj mrež i sada mogu do i u Renault i Dacia karoserijske radionice i po vrlo niskim cijenama popraviti vozila pri emu ostvaruju pravo i na jamstvo na rad. Strategija smanjenja cijena uklju uje

sve vitalne, velike i do danas skuplje dijelove koje je potrebno zamijeniti pri sudaru. U osiguranje popravka starijih vozila uklju eni su i neki mehani ki dijelovi kao npr. hladnjak vode koji esto strada pri frontalnom sudaru. Cijene dijelova snižene su od 30 do 65%. Nadalje, za svaki popravak stranka dobiva certi ikat o karoserijskom popravku kojim mu se jam i ugradnja originalnih dijelova, stru nost i kvaliteta rada te sigurnost vozila kao novog, ime cjelokupna vrijednost vozila ostaje sa uvana.

Vindino s mališanima proslavio Svjetski dan školskog mlijeka • Dan posve en edukaciji djece o pravilnoj i zdravoj prehrani Vindija je provela u društvu djece iz Zagreba i okolice koje je na zagreba kom Bundeku zabavljao mlije ni dinosaur Vindino Me unarodna manifestacija posve ena promicanju zdravog na ina života kod djece školske dobi održana je 25. rujna na Bundeku. etrnaesto izdanje Svjetskog dana školskog mlijeka, utemeljenog 2000. godine od strane UN-ove organizacije za poljoprivredu, Vindija je obilježila podjelom svojih noviteta iz mlije nog asor mana.

Tako je školarce koji su posljednje srijede u rujnu bili prisutni na doga aju posve enom njihovoj zdravoj prehrani varaždinska prehrambena industrija po as la Vivis svježim krem sirom te sirnim i mlije nim deser ma Vindino.

Zabavni program Svjetskog dana školskog mlijeka bogat

4. listopada 2013.

Održan Grobnik Track Day U nedjelju 22. rujna zapo eo je drugi dio sezone ovogodišnjih Track Day doga anja na Grobniku. Glavna ideja je, kao i uvijek, promoviranje sigurne brze vožnje u uvjetima koji to dopuštaju, a ne besmislena jurnjava javnim prometnicama. Nakon ljetne pauze, brojni entuzijasti jedva su do ekali da ponovno „propušu“ svoje jurilice. Osim svojim automobilima, mogli su se provozati i u brojnim natjecateljskim automobilima koji su se mogli iznajmiti, ali najve e zanimanje bilo je za Taxi vožnje u vrlo atraktivnom i rijetkom (1 od 600) Porscheu 911 GT3 RS

4.0, koji je bio prisutan zahvaljuju i Porsche Clubu Croatia i njihovom Racing Teamu, What Car magazinu te Michelinu koji se pobrinuo za gume. O ito je dolazak najekstremnijeg 911 bio dovoljan okida da su brojni interesenti iz Slovenije, BiH i Hrvatske ekali u redu na vožnju u 500 KS snažnom bolidu pa ne udi da je isti bio „u pogonu“ za sve zainteresirane od samog po etka do kraja cjelokupnog doga anja. Ako ste propustili ovaj Track Day, uskoro vas o ekuje jedan još ve i, cjelodnevni, o kojem ete pravodobno biti obaviješteni.

Nova Toyota Corolla dobila 5 zvjezdica za sigurnost

Honda servisna akcija

igrom, pjesmom i plesom Vindija je upotpunila Vindino maskotom, zaš tnim znakom svoje nove mlije ne poslas ce koji se družio sa brojnim mališanima školske i predškolske dobi.

Jedan od najve ih hrvatskih mljekarskih proizvo a a uklju io se i u humanitarni aspekt ove manifestacije koji u vidu akcije „Hrvatske mljekare daruju djecu s posebnim potrebama“ podrazumijeva donaciju mlije nih proizvoda Osnovnoj školi Nad lipom, specijaliziranoj za rad s djecom smanjenih intelektualnih sposobnos .

Prigodan program koji se povodom Svjetskog dana školskog mlijeka odvijao na Bundeku organizirala je Hrvatska mljekarska udruga zajedno sa zagreba kim gradskim uredima za poljoprivredu i obrazovanje i Hrvatskom poljoprivrednom agencijom.

Nova Toyota Corolla može se pohvaliti izvrsnim rezultatom sigurnosti oki enim sa prestižnih 5 zvjezdica Euro NCAPa. Nedavno predstavljena limuzina upotpunjuje Toyotinu bogatu ponudu vozila u C segmentu te svojim voza ima pruža vrhunsku sigurnost dokazanu sa ak 94% bodova za zaštitu odraslih putnika, 82% za dijete putnika, 67% za zaštitu pješaka i 66% za sigurnosne tehnologije. Nova Corolla postigla impresivne rezultate oslanjaju i se na Toyotine visoke standarde aktivne i pasivne

sigurnosti. Na prednju stranu vozila te bo no, ugra ena je struktura koja podnosi višestruka optere enja.

Corolla, legendarna limuzina u proteklih je 47 godina prodana u preko 40 milijuna primjeraka širom svijeta. Svoju popularnost i poželjnost bazira na visokoj kvaliteti, pouzdanosti i visokim standardima sigurnosti. Najprodavaniji automobil na svijetu sada krasi dinami an dizajn te izvrsna vozna svojstva koja donosi uz veliku udobnost i ekonomi nost. Prodaja 11. ge-

neracije u Hrvatskim Toyota salonima zapo ela je proteklog mjeseca. Cijena Nove Corolle sa 1,33 benzinskim motorom od 99 KSi paketom opreme Terra iznosi 121.200 kn. Serijski svi su modeli opremljeni kompletnim sigurnosnim paketom, klima ure ajem, 6 brzinskim mjenja em,LED dnevnim svjetlima, elektri nim prozorima,audio komandama na upravlja u, elektri no podesivim grijanim zrcalima, brojnim drugim elementima te 5 godina jamstva bez ograni enja kilometara.

Zapo ela je još jedna servisna akcija u ovlaštenoj, Hondinoj servisnoj mreži koja donosi niz atraktivnih pogodnosti za voza e i njihove automobile. U sklopu ove akcije vlasnicima Honda automobila kojima je isteklo standardno tvorni ko jamstvo nudi se sljede e: popust do 30% na sve originalne Honda rezervne dijelove podložne trošenju pri normalnoj uporabi (komponente motora, sustav goriva, ispušni sustav, prijenos, sustav upravljanja, sustav ko enja, sustav ovjesa, sustav grijanja i elektrika); 20% popusta na sve artikle vezane uz navigaciju (SD, SSD, HDD i tvorni ka ugra ena navigacija te 20% popusta na Honda boutique artikle.

Posjetite svoj najbliži ovlašteni Honda servis i iskoristite navedene pogodnosti do 30.11.2013.

4. listopada 2013.

17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VELIKA AKCIJA ZIMSKIH GUMA

DIO IZ VELIKE PONUDE: 155/70 R13

HANKOOK - WINTER WIN i cept RS 75T mpc 325,00 kn

175/65 R15

BFGOODRICH - WINTER G-FORCE mpc 461,49 kn

185/65 R15

HANKOOK - KINERGY ECO

195/65 R15

HANKOOK - WINTER i cept RS 91T mpc 500,84 kn

225/45 R17

HANKOOK - WINTER i cept EVO 91H mpc 1.098,00 kn

mpc 460,00 kn

B kategorija

ve od 5 699,00 kn

SVE KATEGORIJE NA JEDNOM MJESTU AM, A1, A2, A, B, B+E, C1, C1+E, C, C+E, D1 i D kategorija

225/70 R15C HANKOOK - RW06 WINTER M+S KOMBI mpc 816,25 kn Sve informacije na telefon 040/365-303

tel/fax: 040/645-355 mob: 091/416-2084, 091/211-2442 PRELOG, Glavna 5

d.o.o.

Preloška 92

tel: 040/365-300 fax: 040/364-799

* slike su informativnog karaktera

OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA d.o.o.

Zagreb, Ulica grada Vukovara 37

www.hep.hr/ods

RIJE O NAMA Dulje od jednog stolje a HEP izgra uje svoje elektroprivredno znanje i iskustvo.

Mi poznajemo svaki dio sustava, svaki dio Hrvatske, uvjereni smo i kako poznajemo potrebe naših kupaca. Vjerujemo i kako kupci prepoznaju nas kao sigurnog i pouz-

danog, ne varljivog partnera, kao njihovog opskrbljiva a elektri nom energijom po prihvatljivim cijenama, kako do ju er, tako danas i sutra, u tržišnim uvje ma.

Vaš opskrbljiva HEP – Operator distribucijskog sustava d.o.o.

NIŽA CIJENA OD 1. LISTOPADA 2013.

UTVR IVANJE STVARNE POTROŠNJE

Poštovani kupci!

U skladu sa Zakonom o tržištu elektri ne energije (NN 22/2013), Hrvatska energetska regulatorna agencija, donijela je 13. rujna 2013. Metodologiju za odre ivanje iznosa tarifnih stavki za opskrbu elektri nom energijom u okviru univerzalne usluge* (NN 116/2013).

Na temelju Metodologije, Vaš opskrbljiva , HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. (HEP ODS), odredio je iznose tarifnih stavki (cijene) za opskrbu elektri nom energijom kupaca u okviru univerzalne usluge, odnosno kupaca kategorije ku anstvo.

Tarifne stavke za kupce kategorije ku anstvo - u primjeni od 1. listopada 2013. godine Radna energija Tarifni model

JT

VT

NT

Naknada za opskrbu

[kn/kWh]

[kn/kWh]

[kn/kWh]

[kn/mj]

S obzirom da se obra un elektri ne energije za kupce kategorije ku anstvo obavlja jednom u šest mjeseci, za razgrani enje potrošnje na dan primjene novih cijena koris t e se dostavljena o itanja brojila ili procjena stanja brojila na dan primjene novih cijena, koju HEP ODS provodi na na in propisan Op im uvje ma za opskrbu.

Kako bismo nove cijene primijenili na Vašu stvarnu potrošnju, poslije 1. listopada 2013. godine, HEP ODS Vas pozivamo Vas da o itate i dostavite nam stanje Vašeg brojila. Stanje možete dostavi putem: • besplatnog telefona 0800-0555 • web stranice: www.hep.hr, odnosno putem aplikacije „Moj ra un“ ili • besplatnog potroša kog telefona: Elektra akovec - 0800 300 404

ROK ZA DOSTAVU O ITANJA O itanja brojila za potrebe razgrani enja potrošnje na dan 1. listopada mogu se dostavlja do 10. listopada 2013. Svim kupcima e, uz sljede i redovni obra un, bi odvojeno iskazana potrošnja u razdoblju do i nakon 1. listopada 2013.

Plavi

0,47 (0,59)

-

-

7,40 (9,25)

Bijeli

-

0,50 (0,63)

0,25 (0,31)

7,40 (9,25)

TKO DOBIVA ZAMJENSKE UPLATNICE?

Naran as

0,54 (0,68)

-

-

-

Crni

0,20 (0,25)

-

-

0,40 (0,50)

S ciljem smanjenja troškova poslovanja, što je u obostranom interesu kupaca i opskrbljiva a, HEP ODS, kao opskrbljiva kupaca u okviru univerzalne usluge, ne e sla zamjenske uplatnice kupcima kojima je razlika iznosa mjese ne nov ane obveze (iznos na uplatnici) uslijed primjene novih tarifnih stavki, manja od 10 kn.

Tako er, ne emo sla zamjenske uplatnice kupcima kojima je redovni obra un jekom mjeseca listopada ili studenog. Svim kupcima e razlika nastala uslijed primjene novih tarifnih stavki bi obra unata prilikom slijede eg redovnog obra una.

Kupci koji jekom mjeseca listopada, uslijed primjene navedenih kriterija, ne dobiju zamjenske uplatnice na svoju adresu, mogu od svog distribucijskog podru ja zatraži izdavanje zamjenskih uplatnica.

U zagradama su iznosi s PDV-om.

Prosje na cijena za radnu energiju kupcima kategorije ku anstvo smanjuje se za 10,7 posto. Prosje no smanjenje mjese ne nov ane obveze za kupce kategorije ku anstvo (ukupno, za elektri nu energiju i za naknadu za korištenje mreže) iznosit e 6 do 7 posto, ovisno o tarifnom modelu koji kupac koris .

Novi, niži iznosi tarifnih stavki primjenjivat e se za obra un Vaše potrošnje od 1. listopada 2013. godine.

*Univerzalna usluga je jedinstveni na in prodaje elektri ne energije u okviru opskrbe elektri nom energijom koja se obavlja kao javna usluga, kojom se osigurava pravo kupca iz kategorije ku anstvo na javnu uslugu opskrbe elektri nom energijom propisane kvalitete na cijelom podru ju Republike Hrvatske po realnim, jasno usporedivim i razvidnim cijenama.

KUPCI HEP ODS-a I DALJE DOBIVAJU JEDAN RA UN Kupci kojima je HEP ODS opskrbljiva , i nadalje e dobiva jedinstveni ra un, koji uklju uje sastavnicu koja se odnosi na opskrbu (elektri na energija) te sastavnicu koja se odnosi na korištenje mreže, a prema zbirnim tarifnim stavkama u slijede oj tabeli: Radna energija Naknada za mjernu uslugu i opskrbu JT VT NT [kn/kWh] [kn/kWh] [kn/kWh] [kn/mj] Plavi 0,78 (0,98) 17,40 (21,75) Bijeli 0,85 (1,06) 0,42 (0,53) 17,40 (21,75) Naran as 1,09 (1,36) Crni 0,38 (0,48) 6,20 (7,75) • U zagradama su iznosi s PDV-om.

• Uz tarifne stavke svi kupci pla aju i posebnu naknadu za po canje proizvodnje elektri ne energije iz obnovljivih izvora u iznosu od 0,005 kn/kWh. Tarifni model

KUPCI DRUGIH OPSKRBLJIVA A DOBIVAJU DVA RA UNA Kupci koji su izabrali ili e izabra drugog opskrbljiva a na tržištu elektri ne energije, dobivat e dva ra una i to: — ra un od izabranog opskrbljiva a - za potrošenu elektri nu energiju, prema ugovoru o opskrbi s cijenama koje e ugovori i — ra un od HEP ODS-a - za korištenje mreže, na temelju ugovora o korištenju mreže s iznosima tarifnih stavki u tabeli.

Tarifni model Plavi Bijeli Naran as Crni

JT [kn/kWh] 0,31 0,55 0,18

Radna energija VT NT [kn/kWh] [kn/kWh] 0,35 0,17 -

Naknada za mjernu uslugu [kn/mj] 10,00 10,00 5,80

18

4. listopada 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Tehnologija Umjetnost od elektroni kih sklopova

WEB PREPORUKA

Bioteka - portal za sve generacije Portal Bioteka.hr edukacijsko je online štivo za tebe, tvoje prijatelje i kolege iz školske klupe.

Ako imaš izme u deset i osamnaest godina i zanimaju te teme iz podru ja prirode, biologije, evolucije, zaštite okoliša, energije te zdravlja i prehrane, ovaj e ti portal do i kao oaza u pustinji, višnja na šlag, kec na desetku, budali šamar, melem na

ranu i sjekira u med. I to sve u paketu! Ako imaš malo manje ili malo više godina od navedenih, ne brini, i za tebe smo pripremili mnoštvo sadržaja koje možeš prou avati.

Naposljetku, Bioteka je namijenjena i svima vama roditeljima, edukatorima i slu ajnim prolaznicima koji u ovome vidite viši smisao i nadahnu e za lakši dan.

Elektroni ki sklopovi kao materijal za umjetni ke radove i skulpture? I to je mogu e. Iako nam na prvi pogled elektroni ki sklopovi izgledaju nezanimljivo, “suhoparno” i totalno neupotrjebljivi u svijetu kreative, uz malo mašte može se mnogo toga u initi. Pa tako kad odrade svoju funkciju kao elektroni ki sklopovi ne moraju završiti u odjelu za recikliranje ili na otpadu, ve ih se domišljatoš u može preoblikovati u prave male umjetni ke sklupture. Steven Rodrig elektromehani ar je

od 399 kn

popusta

ci odje e, obu e, uporabnih predmeta i dr. Zanimljivo i nadasve domišljato.

Veliki izbor tablet ra unala

Uska 1, akovec, 396-606

Radno vrijeme:

ÈAVLEK

njem skulptura od odba enih elektroni kih sklopova.

Tako nastaju zanimljivi obli-

TABLETI

Štrigova

KLUB

po struci, ali je uz tu svoju profesiju razvio i poseban umjetni ki izri aj oblikova-

svaki dan od 7 do 23 petkom i subotom (i dan prije praznika) od 7 do 2

ME IMURJE PLIN INFO Popravak plinskog uređaja ili preinaku na plinskoj instalaciji

NIKADA ne izvodite sami Pozivom ovlaštenog servisera otklonit ćete mogućnost eksplozije ili trovanja.

DAN SVAKI TJEDAN PARTY JE

Sprije it ete nesre u i život u initi bezbrižnim!

DEŽURNA SLUŽBA 040 395 199

AKOVEC, Obrtni ka 4 FAMILIJA RANTEŠ RADUJE SE VAŠOJ POSJETI

CIJENA PRIRODNOG PLINA ZA KUĆANSTVO - RUJAN 2013. GODINE

0,306672 kn/kWh uvećano za PDV + TS2 16,50 kn uvećano za PDV

4. listopada 2013.

19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Regionalni TV program PETAK, 04.10.

08:00 Dje ja TV 09:00 Hrana i vino 09:30 Dom 2

10:15 Videostranice 14:00 Hrana i vino 14:45 Podravina i Prigorje (r) 15:15 Privredeni.hr 15:50 Ju er, danas, sutra 16:00 Dje ja TV 16:30 Zoom 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 Ju er, danas, sutra 20:30 Iz Ninine škrinjice 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 01:00 Erotski program (18) 02:00 Videostranice

PETAK, 04.10.

07:13 Najava programa 07:15 VTV Dnevnik (R) 07:40 Mali oglasi 07:45 Ku onica (R) 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Dom 2 12:30 Privredni.hr 13:00 24 sata vijes 13:30 Zlatna dolina 14:00 Moja Istra 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:50 Mali oglasi 18:00 Glazbeni in 18:40 VTV Dnevnik 19:00 Vremenska prognoza 19:05 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:50 TV razglednica 20:00 VTV Vijes 20:05 Popevke i š kleci

21:15 Eurobox 21:45 Glazbeni izazov (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:50 Vremenska prognoza 22:51 Iz prošlos 22:57 Mali oglasi 23:00 Arka (18) 01:00 Odjava programa 01:01 Videostranice

SUBOTA, 05.10.

NEDJELJA, 06.10.

08:00 Dje ja TV 11:15 Sportske igre mladih 11:30 Auto – moto nau ca (r) 12:15 Privredni.hr (r) 12:45 Dom 2 13:30 akove ki kutak (r) 13:55 An eoska kuhinja 14:20 Zagrljaj ljepote 15:05 G.E.T.Report 15:45 Obzori 16:15 Veliko platno 16:50 Ju er, danas, sutra 17:00 Poljoprivredni savjetnik 17:40 TOP des nacija 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 Baš na 20:40 Ju er, danas, sutra 21:50 Planet Croa a 21:40 Lifestyle 22:25 Vijes dana 22:40 TV Jukebox 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 01:00 Erotski program (18) 02:00 Videostranice

08:00 Dje ja TV 11:20 Poljoprivredni savjetnik (r) 12:00 Oko umjetnos (r) 12:45 Baš na (r) 13:30 Sport nedjeljom 15:00 Podravina i Prigorje (r) 16:00 Hrana i vino

SUBOTA, 05.10.

NEDJELJA, 06.10.

PONEDJELJAK, 07.10.

07:58 Najava programa 08:00 VTV Dnevnik (R) 08:25 Mali oglasi 08:30 TV prodaja 08:45 Mužikaši i pajdaši (R) 09:30 TV prodaja 09:45 Iz prošlos 09:52 Mali oglasi 10:00 Okrutna ljubav 12:20 Mali oglasi 12:30 Glazbeni in (R) 13:00 24 sata vijes 13:30 Budu nost danas (R) 14:00 TV prodaja 14:15 Tajne uspjeha 14:45 Glazbeni izazov (R) 15:15 TV prodaja 15:30 Ku onica (R) 16:20 Popevke i š kleci (R) 17:30 Mali oglasi 17:40 TV Oblo ec 18:10 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe 18:40 VTV Dnevnik 19:00 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 TV razglednica 20:00 Kult zona: Varaždinske barokne ve eri, 7. emisija 20:45 S koncertnih pozornica 22:30 VTV Dnevnik (R) 22:55 Iz prošlos 23:00 Arka (18) 01:00 Odjava programa 01:01 Videostranice

08:13 Najava programa 08:15 Iz prošlos 08:25 VTV Dnevnik (R) 08:50 Mali oglasi 09:00 Velike tajne malog vrta (R) 09:45 TV prodaja 10:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe 12:25 Mali oglasi 12:30 Zlatna dolina 13:00 TV prodaja 13:15 Moja Istra (R) 13:45 Mali oglasi 14:00 Glazbeni izazov (R) 14:45 Shi 15:00 Kult zona: Varaždinske barokne ve eri 15:50 Popevke i š kleci (R) 17:00 U svjetlu vjere (R) 18:00 Hrvatsko srce (R) 19:00 Otvoreno nebo (R) 19:30 VTV Tjednik 19:57 Mali oglasi 20:00 Kulturni magazin, emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe

07:23 Najava programa 07:25 VTV Tjednik, informa vna emisija uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 08:00 Mali oglasi 08:10 Manjinski mozaik (R) 08:45 Iz prošlos 08:55 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Mužikaši i pajdaši 12:45 TV prodaja 13:00 24 sata vijes 13:30 TV Oblo ec (R) 14:00 Kulturni magazin, emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 14:35 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 14:55 Mali oglasi 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 Sportski zoom 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:45 TV razglednica 20:00 VTV Vijes 20:05 Koktel 21:10 Sportski zoom (R) 22:00 Eurobox (R) 22:30 VTV Dnevnik (R) 22:50 Vremenska prognoza 22:51 Iz prošlos 22:56 Mali oglasi 23:00 Arka (18) 01:00 Odjava programa 01:01 Videostranice

17:10 Tjedna kronika 17:40 Katoli ka duhovna obnova 19:00 Tjedna kronika (r) 19:40 TOP des nacija (r) 20:00 Fio show 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 01:00 Erotski program (18) 02:00 Videostranice

20:30 Iz naših središta (R) 21:00 Ve er uz lm: TKO JE Cle s Tout? (12) 22:30 VTV Tjednik 23:00 Arka (18) 01:00 Odjava programa 01:01 Videostranice

PONEDJELJAK, 07.10.

07:58 08:00 09:00 09:30 10:30 10:30 11:00 14:00 14:45 15:15 15:50 16:00 16:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:05 21:15 21:50 22:20 22:35 23:00

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Lifestyle Glas manjina (r) Videostranice Videostranice Hrana i vino Tjedna kronika (r) Veliko platno (r) Ju er, danas, sutra Dje ja TV Zoom 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Sport ponedjeljkom Ju er, danas, sutra Auto – moto nau ca Planet Croa a (r) Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) 00:30 Erotski program (18) 01:30 Videostranice

UTORAK, 08.10.

07:58 08:00 09:00 09:30

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Auto – moto nau ca

10:15 14:00 14:45 15:50 16:00 16:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 20:35 21:00 21:15 22:45 23:00

Videostranice Hrana i vino Sport ponedjeljkom (r) Ju er, dans, sutra Dje ja TV Zoom 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Od Mure do Drave Prilo ki kutak Ju er, danas, sutra Igrani lm Vijes dana Zapisano u zvijezdama (18) 00:30 Erotski program (18) 01:30 Videostranice

UTORAK, 08.10.

06:58 07:00 07:25 07:30 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 10:45 11:00

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi Koktel (R) TV prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Mužikaši i pajdašI (R) 11:45 Glazbeni in (R) 12:10 Mali oglasi 12:15 Velike tajne malog vrta 13:00 24 sata vijes 13:30 TV prodaja 13:45 Kajkavci (R) 14:15 Sportski zoom (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 18:00 Zastupni ki klub 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 TV razglednica 20:00 VTV Vijes 20:05 TV Ordinacija 21:00 Glazbeni izazov (R) 21:40 Putem EU fondova 21:55 Mali oglasi 22:00 Zastupni ki klub (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:50 Vremenska prognoza 22:51 Iz prošlos 23:00 Arka (18) 01:00 Odjava programa 01:01 Videostranice

SRIJEDA, 09.10.

07:58 08:00 09:00 09:30 10:30 14:00 14:45 15:15 15:50 16:00 16:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:15 21:50 22:15 22:30 23:00 00:30 01:30

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Zagrljaj ljepote (r) Videostranice Hrana i vino Od Mure do Drave (r) Prilo ki kutak (r) Ju er, danas, sutra Dje ja TV Zoom 24 sata TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino Pove alo Ju er, danas, sutra Mladi govore Dom 2 Vijes dana Veliko platno Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice

SRIJEDA, 09.10.

07:13 07:15 07:40 07:45

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi Velike tajne malog vrta (R) 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:50 Mali oglasi 12:00 Iz prošlos 12:05 Koktel (R) 13:00 24 sata vijes 13:30 Dokuteka (R) 14:25 Zastupni ki klub (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 TV prodaja 18:00 Iz naših središta 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 TV razglednica 20:00 VTV Vijes 20:05 Dokumentarni program 21:00 Kajkavci 21:30 Otvoreno nebo 22:00 Iz naših središta (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:50 Vremenska prognoza 22:51 Iz prošlos 22:56 Mali oglasi 23:00 Arka (18) 01:00 Odjava programa 01:01 Videostranice

ETVRTAK, 10.10.

07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:30 14:00 14:45 15:50 16:00 16:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 20:45 21:30 22:00 22:20 22:40 23:00

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Mala školska liga TOP des nacija Videostranice Hrana i vino Pove alo (r) Ju er, danas, sutra Dje ja TV Zoom 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Podravina i Prigorje Ju er, danas, sutra Privredni.hr Vijes dana Obzori TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) 00:45 Erotski program (18) 01:30 Videostranice

ETVRTAK, 10.10.

06:58 Najava programa 07:00 VTV Dnevnik (R) 07:25 Mali oglasi 07:30 Ljubav koja nema kraj, snimka predstave (R) 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Mužikaši i pajdaši (R) 12:45 TV prodaja 13:00 24 sata vijes 13:30 Dokumentarni program (R) 14:30 Kajkavci (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica 17:00 Okrutna ljubav 17:45 Ku onica 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 TV razglednica 20:00 VTV Vijes 20:05 Dokumentarni program 21:00 Druga strana 21:50 Sutrašnjica danas 22:20 Mali oglasi 22:30 VTV Dnevnik 22:50 Vremenska prognoza 22:51 Iz prošlos 22:57 Mali oglasi 23:00 Arka (18) 01:00 Odjava programa 01:01 Videostranice

MEF 2013.

Rekordan broj prijava, odabrana 23 izvo a a za završnu ve er Za ovogodišnji 11. po redu Me imurski festival zabavne glazbe (MEF) pristigao je do sad rekordan broj prijava pa je stru na komisija pod predsjedanjem Josipa Turka imala težak zadatak odabira skladbi koje e se natjecati za Grand Prix frestivala 24. studenoga 2013. godine.

Na završnoj ve eri organizator je odlu io da e biti izvedene ukupno 23 skladbe, me u kojima se nalazi i devet me imurskih i sastava.

9. BORIS BABAROVI "NEKAD SMO BILI MI" (B.GLAVAN-B. GLAVAN.-B.PUSTAJEC) 10. MARINA TOMAŠEVI "NOVA ŽENA" (MAJA MARIAMAJA MARIA-D.DEV I ) 11. SUPERMARKET "JELICA" (T.KOVA -T.KOVA -T.KOVA ) 12. IGOR BAKSA "TVOJE SU USNE UKUSNE" (I.BAKSA-I.BAKSA-M.LAJTMAN) 13. JERKO FABI "ME IMURSKI DE KO" (G.ŠAFARI -G. ŠAFARI -G.ŠAFARI ) 14. MARTINA & MARKO "NOVA RANA LJUBAVI" (D.KALO ERAZ. . IŽMEŠIJA-D.KALO ERA) 15. GLOBUS "KAD TE POLJUBIM" (M.TOMASOVI -R. PILEPI -A.VALEN I ) 16. DORA BA I "PREBOLI ME" (D.BA I -D.BA I -B. DRAGOJEVI )

17. ANITA KRALJ "NI TRNJA BREZ GREHA" (RAAY-I.PIRKOVI -RAAY) 18. ANGELLO&MIRJANA BAJZEC "PREKMURKA" (B. ULINOVI -B. ULINOVI ANGELLO) 19. JUTARNJA ZVIJEZDA "POŠTAR" (D.KOVA -V.JANKOVI -D.DOVA ) 20. VLADIMIR KORIŠ-TONKA "RUŽA BELA IL RLENA" (S. URKIN-S. URKIN-I. MIKULI ) 21. BERNARD KUMI BERNY "PRIJATELJU" (Z.KUTNJAK/B.KUMI -B. KUMI -Z.KUTNJAK/TS RINGIŠPIL) 22. JOSIP SANJKOVI -MITRICA "RECI JEDINA" (LADISLAV VARGA) 23. MIRKO ŠVENDA-ŽIGA "PROSJAK LJUBAVI" (M.TOMASOVI Ž.PAVI I -T.ETEROVI )

Morcheeba 8. prosinca u zagreba koj Tvornici kulture

u dvorištu zagreba kog Studentskog centra te na InMusic i Špancir Festivalu u Varaždinu.

Nastup u Tvornici kulture njihov je etvrti kod nas, ali prvi u klupskom okruženju.Od 1. listopada do 7. prosinca cijena ulaznice iznosi 150 kuna, a na dan koncerta 170 kuna. Ulaznice potražite na prodajnim mjestima i u sustavima Eventima i Entria.

4. BUMERANG "DAJ MI MRVU LJUBAVI" (Ž.PAVI I -Ž.

PAVI I -BUMERANG) 5. ZDRAVKO ŠKENDER "TVOJE SUZE MIRA NEDAJU" (S.IGI -S.IGI -B.ANDRA I ) 6. MLADEN BURNA "NEMA ŠANSE DA TE OPET ZAVOLIM"

Donosimo popis pjesama i izvo a a: 1. IGOR BREŠAN "SJE AŠ SE" (I. BREŠAN-I.BREŠAN-R. KAZINOTI) 2. JURICA PA EN & AERODROM "DOVELA SI ME U RED" (J.PA EN-J.PA EN-AERODROM) 3. MILA ELEGOVI "KOKA" (Z.DUSPER-M.ELEGOVI -L. ZUZI )

Poznati britanski pop sastav Morcheeba nastupit e u Velikom pogonu Tvornice kulture u Zagrebu u nedjelju 8. prosinca. Nakon otkaza nekih koncerata u Zagrebu zbog problema u poslovanju Adrija Entertaimenta, bit e to prvo veliko strano gostovanje u zadnjem kvartu ove godine. Tvornica kulture tako nastavlja s nizom odli nih manjih koncerata u prosincu, kao što je to, primjerice, bio prije nekoliko godina koncert jednog od aktualnih najzanimljivijih britanskih rock bendova – White Lies. Morcheeba dolazi u sklopu turneje kojom

(M.BURNA -M.BURNA T.PRERADOVI ) 7. NANO PRŠA "O I ZELENE" (V.LEKI -V.LEKI -J.POKUPEC) 8. NENAD KUMRI - ARLI & BANDISTI "ŠAPNUT U TI SLATKE TAJNE" (CHARLIE-M.BARI -CHARLIE)

e promovirati novi studijski album ‘’Head Up High’’, sedmi po redu. Najavni singl s albuma, ‘’Gimme Your Love’’, ve polako zauzima najviše pozicije na radijskim top listama i bez sumnje publika e ga do zagreba kog koncerta ve dobro znati, kao i ostale hitove iz gotovo 18 godina duge karijere.

Podsjetimo, Morcheeba se na sceni pojavila sredinom 90-ih u vrijeme proboja trip hopa na svjetsku glazbenu scenu. Ve prvi album ‘’Who Can You Trust’’ i singl ‘’Trigger Hippie’’, u kojem smo upoznali fascinantnu voka-

listicu Skye Edwards (koja uz bra u Paula i Rossa Godfreya ini bend), priskrbili su im podršku medija i vojsku fanova, što se dodatno u vrstilo drugim albumom ‘’Big Calm’’. Izdanje iz 1998. ostalo je upam eno kao jedan je od najpopularnijih albuma tog desetlje a nošeno ogromnim hitovima ‘’Blindfold’’, ‘’Shoulder Holster’’ i ‘’The Sea’’. I sljede i je album – ‘’Fragments Of Freedom’’ – s glavnim singlom ‘’Rome Wasn’t Built In A Day’’ polu io ogroman uspjeh, mada je grupu više okrenuo u pop vode. ‘’Charango’’ iz 2002. predstavlja na neki na in kraj prvog perioda rada grupe jer nakon njega Skye odlazi i na sljede a dva izdanja bra a Godfrey sura uju s brojnim pjeva icama. Sre om, nakon gotovo osam godina izbivanja, Skye se vra a u postavu na albumu ‘’Blood Like Lemonade’’, a njezin osebujan vokal slušat emo i na ‘’Head Up High’’. Morcheeba je jedan od bendova koji imaju dugu povijest s Hrvatskom. Dosad su nastupali

FORMULA 13 1 Atlas

COLDPLAY

2 Wait For Me KINGS OF LEON 3 Completely CARO EMERALD 4 Lose Yourself To Dance DAFT PUNK ft. PHARRELL 5 Roar KATY PERRY 6 Same Love MACKLEMORE & RYAN LEWIS 7 New PAUL McCARTNEY 8 Things We Lost In The Fire BASTILLE

Top Hit List

9 Sonnentanz KLANGKARUSSELL ft. WILL HEARD 10 Wrecking Ball MILEY CYRUS

TOP LISTA DOMA IH 1 VANNA - 1000 milja 2 MEJAŠI - Bolji nego ikad 3 ŽELJKO BEBEK - Gdje sam bio 4 BOJAN JAMBROŠI - Hajdemo zajedno 5 MASSIMO - Suze nam stale na put 6 IVAN ZAK - Jedna no 7 OLIVER DRAGOJEVI - U mom zagrljaju 8 BARUNI - Dobro došla mi u sje anje 9 Kumovi, Lete i odred i Željko Bebek - ini mi se brate 10 PARNI VALJAK - Tanki živci

11 Moving TRAVIS 12 Hold On, We’re Going Home DRAKE ft. MAJID JORDAN 13 Come With Me RICKY MARTIN

Varaždin 107.1 Novi Marof 103.1 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4

VAŠ NAJBOLJI RADIO VARAŽDIN www.radio-varazdin.hr

4. listopada 2013.

Dobro je znati 43

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

ovaj tjedan jadranka preporučuje

faks

juicy

deterdžent

sok multivitamin

6,99 kn

44,99 kn 3 kg (1kg=15 kn)

1,5 l (1l =4,66 kn)

tojeto

dodatak jelima

2,99 kn 250 g (1 kg= 11,96 kn)

mikado

čokolada s rižom

4,89 kn 75 g (1kg=65,20 kn)

podravka

čajna kobasica maxi

69,99 kn 1kg

akcija vrijedi od 01.–14.10.2013.

sport@mnovine.hr

GIMNASTIKA

TENIS

Ude kiksao na Svjetskom prvenstvu u Belgiji i nije uspio u i u finale ITF TOUR turnir vrijedan 25.000 $

Iva Mekovec nije uspjela pro i prvo kolo turnira u Budimpešti Prelazak na višu razinu turnira – challenger s najnižim nagradnim ondom (25.000 $), na žalost, nije bio do kraja uspješan za akove ku tenisa icu Ivu Mekovec. Nakon što je bez problema prošla tri kola kvalifikacija, u glavnom turniru ITF-a u Budimpešti savladala ju je 3. nositeljica, Poljakinja Paula Kania, ina e 198. igra ica svijeta.

Bio je to jedan od najtežih izazova u pro esionalnoj karijeri 18-godišnje akov anke, koja se nedavno uspješno vratila na teniske terene, ali u napetom me u u kojem je bilo puno breakova na kraju je ipak pobjedu odnijela iskusnija Poljakinja.

Mekovec je svojoj protivnici ponudila previše break lopti na svoj servis, koje su na kraju ipak bile kobne za izgubljeni me .

Od ak 27 ponu enih break

prilika Poljakinja je iskoristila tek 8. S druge strane, na svoj servis je poljska igra ica ponudila 12 break lopti, a naša igra ica iskoristila je ak 7. Ipak, na kraju me a Mekovec nije uspjela sa uvati svoj servis i pobjeda je rezultatom 4:6, 7:5, 4:6 otišla u korist Kanije.

U borbi za glavni turnir Mekovec je dobila Terezu Klocovu iz eške 6:2, 6:1, zatim je svladala Ruskinju Nataliju Orlovu sa 6:2, 6:2, a u glavni turnir Iva je ušla pobjedom nad 5. nositeljicom kvalifikacija, Austrijankom Nicole Rottman 2:6, 6:4 i 6:4.

Iva Mekovec trenuta no drži 640. mjesto WTA liste, ali na ovom turniru je ponovno zaradila ponešto bodova, pa se o ekuje njezin daljnji uspon na ljestvici najboljih tenisa ica svijeta.

ŠAH

Tajana Turk na polovi nom uspjehu

U Budvi je u tijeku Europsko prvenstvo u šahu za mlade. U konkurenciji djevojaka do 18 godina

hrvatska predstavnica je Me imurka Tajana Turk.

Tajana je u 1. kolu pobijedila Crnogorku Nevenu Radoševi , u 2. je bila bolja od Gruzijke Ane Kuchave, dok je u 3. kolu slavila protiv Azerbejdžanke Zamanove Bikakharim. U 4. kolu Tajana Turk izgubila je od Izraelke Marsel Efroimski. Drugim porazom u etvrtom susretu Tajana je ostala na polovi nom u inku. Do kraja prvenstva igra se još pet kola. Danas ( petak) je dan odmora, a sama završnica na rasporedu je od subote do utorka.

Ništa od finala na prvom velikom natjecanju nakon Olimpijskih igara u Londonu za Filipa Udea. U kvalifikacijama SP-a u belgijskom Anwerpenu pogriješio je na kraju vježbe na konju s hvataljkama i dobio ocjenu 13.766. Naravno, to je daleko od ocjene koja je potrebna za finale konja. Iako je na SK-u u Osijeku prije desetak dana uspješno izveo novu vježbu koja garantira borbu za medalje na najvišem svjetskom nivou, ovaj put nije bio uspješan, iako je sve do saskoka napravio gotovo pa savršeno: - Razo aran sam. Imao sam snage za završiti vježbu, ali ruka mi je klecnula na saskoku. Ništa, idemo dalje, kazao je nakon neuspješnog pokušaja u Belgiji na SP-u.

Robert Seligman jedini je hrvatski gimnasti ar koji je izborio finale po spravama

na Svjetskom prvenstvu u belgijskom Antwerpenu. On je u kvalifikacijama vježbe

na konju s hvataljkama osvojio etvrto mjesto s ocjenom 15.500.

ODBOJKA

Centrometal u etvrtfinalu kupa Centrometal je laganom pobjedom u uzvratnom susretu osmine finala kupa Hrvatske protiv Zadra od 3:0 prošao me u najboljih osam sastava. Bila je to utakmica bez natjecateljskog naboja jer su gosti nakon doma eg poraza od 3:1 u Nedeliš e stigli bez nekoliko bitnih igra a. Tako je ovo bila prilika treneru Jadranku Kiri u dati šansu za igru svima od 12 igra a koji su bili u zapisniku. Po setovima je bilo 25:17, 25:18 i 25:20. U sljede oj azi u studenom Centrometal eka jedan od etiri mogu a protivnika. To su zagreba ka Mladost, Mladost Marina Kaštela, osje ka Mursa ili Sisak. Me imurski klub sada se okre e prvenstvu koje po inje u subotu 5. listopada.

U prvom kolu u Nedeliš e dolazi Rovinj U prvenstvu pak je došlo do bitne promjene. Naime, u prošlogodišnjem prvenstvu liga je bila podijeljena u dvije kvalitetne skupine

od po osam ekipa, tako da je ukupno brojila 16 klubova. Nakon dvokružnog bod sustava liga se dijelila na 4 grupe po 4 ekipe, a najboljih 8 je izborilo doigravanje. Iz 1. kvalitetne skupine u kojoj je bio i Centrometal ispale su dvije mom adi (Rijeka i Vukovar), a na njihovo mjesto su se plasirali Zagreb i Daruvar.

No ni Zagreb ni Daruvar ove sezone ne e nastupiti u ligi jer su oba kluba odustala zbog financijskih razloga. Ta-

ko e sada kvalitetnija skupina imati šest klubova, a donja planiranih osam. Upravni odbor HOU-a odlu io je da se gornja skupina ne e popunjavati, ve e klubovi igrati etverokružno 20 kola. Oni e se boriti za pozicije od 1 do 6 prije doigravanja.

Donja grupa se igra, kako je i predvi eno, prvo 14 kola dvokružno i zatim još 6 kola u dvije grupe po etiri. Najbolja dva iz donje grupe ulaze u doigravanje s brojevima 7 i 8, te sljede e sezone ulaze u kvalitetniju grupu. Protivnici Centrometala bit e prvak Mladost Marina Kaštela iz Kaštel Lukši a, zagreba ka Mladost, Rovinj, osje ka Mursa i Sisak. Prvi protivnik Centrometala je tako Rovinj u susretu koji se igra u subotu s po etkom u 19 sati u dvorani NGC-a ‘’Aton’’.

4. listopada 2013.

KOŠARKA

RUKOMET

I. HRL

KUP “KREŠIMIR OSI ”

Prelog iz Zadra bez bodova U finalu o ekivano Me imurje i akovec!

Utakmicama etvrtfinala i polufinala Kupa za našu županiju dobili smo (o ekivane) finaliste. To su akove ki drugoligaši Me imurje i akovec. U prošlom smo broju Me imurskih novina pisali o odigranim utakmicama Me imurja protiv Globetke i Donjeg Kraljevca, a u proteklih je nekoliko dana i akovec odigrao svoje polufinale. akove ki je klub, naime, morao sa ekati ishod utakmice u Donjoj Dubravi izme u doma eg C ligaša i drugoligaša Rudar Cimpera, gdje se i dogodilo jedino iznena enje ovogodišnjega Kup natjecanja.

No, bacivši pogled na roster gostiju (nedostaje im cijela petorka

od prolje a ove godine), jasno je da bolje od asnoga poraza Rudar nije ni mogao. Doduše, imali su na pola koša minusa zadnji napad, ali nisu realizirali..., dakle, poraz na zadnju loptu. Dubrav an se ovom pobjedom plasirao u polufinale, gdje je ugostio renomirani, ali tako er oslabljeni akovec, ali dva iznena enja za redom bi ipak bila malo previše za “de ke z Dobrave”. Kontrolu rezultata od po etka ovoga susreta preuzeli su gosti i uredno održavali 15-ak koševa prednosti sve do samoga kraja.

U finalu u etvrtak 10. listopada u I. osnovnoj školi tako e se prvi put ove sezone su eliti dva gradska rivala. (bh)

JUNIORSKA LIGA REGIJE SJEVER, SKUPINA A

akovec izgubio nakon dva produžetka!

Sjajnu juniorsku utakmicu odigrali su ve u prvom kolu juniori (ro eni 1996. i mla i) akovca i ludbreškoga Grafi ara. U rezultatski vrlo neizvjesnoj utakmici nekoliko je detalja ostalo upam eno. U posljednjem napadu doma ega sastava pri rezultatu od minus tri doma i je bek Luka Mom ilovi na trici fintom "poslao po evape" ak trojicu gostuju ih igra a, pa mirno zabio tricu za produžetak. Drugi bitan detalj bio je izlazak jedinoga doma eg skaka a Ranteša iz igre zbog pet penala ve po-

etkom etvrte etvrtine. No, najbitniji aktor za pobjedu Grafi ara preziva se Dijanuši , koji je zatrpao koš doma ina s ak 49 koševa! Ako smo dobro vidjeli, ovaj de ko je bio najniži na terenu (?!). (bh) akovec - Gra ar 78:84 (10:12, 18:22, 21:17, 14:12, 10:10, 5:11) AKOVEC: Mom ilovi 27, Ranteš 15, Keresteš 9, Vrus 27 Prelog - Ivan ica 29:63 PRELOG: Filipi 5, Podvezanec 13, Balent 3, Soka 6, Vuk 2

KADETSKA LIGA REGIJE SJEVER, SKUPINA A

Kotoriba nadja ala Vindiju!

Odli an rezultat ostvarili su kadeti (ro eni 1998. i mla i) Kotoribe koji su avoriziranu varaždinsku Vindiju u drugoj etvrtini naprosto pregazili i s tom razlikom dokopali se prvih bodova u novoj sezoni Kadetske lige. Donji Kraljevec je tako er odli nom igrom ostvario pobjedu nad drugoligaškom Ivan icom, dok je Rudar Cimper na gostovanju u Lepoglavi doživio težak poraz.

U akove ko - ludbreškim susretima protekli je vikend Grafi ar pobijedio akovec s 2:0, jer osim juniora i kadeti Grafi ara su s II. osnovne škole odnijeli bodove tako er minimalnom razlikom. (bh)

Lepoglava - Rudar Cimper 101:46 RUDAR CIMPER: Sobo an 16, Rihtarec 7, Klujber 5, Vrbani 2, Antolovi 12, Nerer 4 Kotoriba - Vindija 63:51 KOTORIBA: Zvošec A. 19, Žini 2, Valpati 8, Andrlon N. 4, Fuš P. 23, Andrlon M. 7

Donji Kraljevec - Ivan ica 60:50 DONJI KRALJEVEC: Me imurec 6, Setnik 7, Srpak 3, Šupljika 17, Švenda 20, Ivanovi N. 7

Dubrav an - Rudar Cimper 57:56 (14:14, 18:14, 12:16, 13:12) DUBRAV AN: Varga 7, Rai 13, Lukša D. 4, Me imurec 6, Blažeka 5, Ribi 14, Štefi 8. Trener Me imurec B. RUDAR CIMPER: Radikovi 19, Bedi 8, Novak 4, Dodlek 15, Sobo an 2, Varga 8. Trener Damjanovi B.

Dubrav av an - akovec 75:93 (16:29, 25:23, 11:15, 23:26) DUBRAV AN:Varga23,Rai 6,Lukša D. 13, Me imurec 10, Blažeka 3, Ribi 10, Štefi 10. Trener Me imurec B. AKOVEC: Kranj ec 20, Juras 2, Mom ilovi 2, Drk 6, Vrus 18, Kolovrat 27, Horvat 9, Terek 7, Vehtersbah 2. Trener Bošnjak M.

Memorijalni turnir “Mirela Štefe” Po prvi put odigrat e se košarkaški turnir u spomen na nedavno preminulu omiljenu "Rudarovu doktoricu Mirelu". Sudjelovat e 6 mom adi - Pula 1981, Me imurje, Varaždin, Ivan ica, akovec i Rudar Cimper. Utakmice e se igrati u petak u Toplicama Sv. Martin (u 18 Pula - Me imurje, a u 20 Rudar Cimper - Varaždin), a u subotu u dvorani u Murskom Središ u od 10, 12, 18 i 20 sati, te u nedjelju razigravanje za plasman od 10, 12 i 14 sati. (bh)

U drugom kolu Prve hrvatske rukometne lige rukometaši Preloga izgubili su od Zadra 31:25. Poluvrijeme je bilo 15:11. Prema rije ima predstavnika preloških rukometaša, igra ni nije bila toliko loša koliko se zapravo nije moglo protiv ‘’devetorice’’ na suprotnoj strani. Naime, uz sedam igra a Zadra,

rukometaši Preloga morali su voditi i boj (koji su na kraju, na žalost, izgubili) i protiv suda kog dvojca. Kada bi se Prelog rezultatski približio Zadru, bile su im oduzimane lopte, tolerirala se grublja igra doma ina, a uz sve to igra i Preloga su promašili neke zicere koji se moraju realizirati. U sljede em kolu

III. HRL Sjever

akovec protiv Daruvara želi nastaviti pobjedni ki niz Nakon dva kola i upisane dvije pobjede, rukometaši akovca su u subotu 5. listopada doma in mom-

adi Daruvara. Susret se igra u dvorani GŠ-a u akovcu s po etkom u 19 sati. Drugi me imurski

I. HRL rukometašica

“Zrinski” spreman za novo prvenstvo

Drugoligaši po inju 12. listopada!

akovec - Gra ar 45:48

KOŠARKAŠKI VIKEND VODI

AKOVEC: Be 6, Sa er 13, Sobo an 6, Barani 2, Barlovi 4, Vugrinec 3, Kranj ec 10, in 2

KUP "KREŠIMIR OSI " - županijsko finale Me imurje - akovec, etvrtak 10. listopada u 21 sat, I. OŠ akovec

JUNIORSKA LIGA REGIJE SJEVER, SKUPINA A Rudar Cimper - Gra ar, srijeda 9. listopada u 19.30 sa , M. Središ e Donji Kraljevec - Prelog, subota 5. listopada u 11 sa , D. Kraljevec Dubrav an -Me imurje, subota 5. listopada u 16 sa , D. Dubrava

KADETSKA LIGA REGIJE SJEVER, SKUPINA A Me imurje - Lepoglava, petak 4. listopada u 20.45 sa , I. OŠ akovec

Rukometašice Zrinskog odigrale su i posljednji prirpemni susret uo i po etka novog prvenstva. Protivnik im je bila slovenska ekipa Ra e. U utakmici koja se igrala dva puta po dvadeset minuta i 1x30 minuta sve igra ice dobile su priliku za igrati, a

predstavniku tre oj ligi nakon teškog poraza u Ludbregu doma in je ekipi Velikog Trojstva.

ŽRK Zrinski - ŽRK Ra e 41:31

KOŠARKAŠKI SAVEZ VARAŽDINSKE ŽUPANIJE

Na sastanku u Varaždinu utana en je po etak i sastav ovogodišnjeg izdanja A 2 lige Sjever. Dakle, igra 12 klubova: Ivan ica, Podravac iz Virja, Bjelovar, Grafi ar iz Ludbrega, Koprivnica, Me imurje iz akovca, Vindija iz Varaždina, Mladost iz ur evca, Radnik iz Križevaca, Rudar Cimper iz Murskoga Središ a, Vrbovec i akovec. Prvo kolo na rasporedu je 12. listopada. (bh)

koje je na rasporedu u subotu u 19 sati u dvorani DG Sporta Prelog je doma in ekipi Splita. Susret je to u kojem e vjerujemo doma i rukometaši od prve sekunde krenuti po pobjedu kako bi se u po etna tri kola osvojila etiri boda za što bolji prvenstveni start.

kona ni rezultat je bio 41:31 za Zrinski. Utakmica je treneru Željku Goliku prije svega poslužila za uigravanje za prvenstva gdje njegove rukometašice ve u prvom kolu eka derbi susret. Treba spomenuti i to da je ekipa Zrinskog ove sezone nažalost osla-

Iva i , Markovi 1, Laptoš 2, Posavec S. 3, Posavec P. 3, Resman 4, Zadravec 8, Horvat T. 4, Car 6, Ladi 2, Sinanovi , Androi 3, Ben ik 1, Glad 3 i Bali 1.

bljena za dvije igra ice, Anju Žvorc i Lanu Posavec (studij i školske obaveze), ali ambicije ‘’Zrinskica’’ za osvajanje prvog mjesta i ponovnog pokušaja plasmana u I. HRL i dalje ostaje. U klubu se nadaju i pomo i Grada i Županije, ali i svih onih ostalih, prije svega gospodarskih aktora koji bi im u tom naumu željeli financijski pomo i. Ekipa je sastavljena od igra ica kadetkinja i mla ih kadetkinja (ro ene od 1996. do 1999. godišta) i ravnopravno igra seniorsku ligu. Susret protiv Bjelovara na rasporedu je u subotu 5. listopada s po etkom u 17 sati u dvorani Graditeljske škole, a pozvani su svi ljubitelji rukometa da svojim navijenjem pomognu akov ankama u osvajanju prva dva prvenstvena boda.

KUGLANJE

II. HKL sjever , 1. kolo

Željezni ar do pobjede teže od o ekivanog Duga dva mjeseca priprema stigla su na naplatu otvaranjem ligaške sezone u subotu. Na papiru neusporedivo zvu niji Željezni ar mu io se tijekom cijelog susreta prije svega sa vlastitom igrom, a onda posljedi no samim time i visio do posljednjeg trena u ogledu sa Obrtnikom iz Krapinskih Toplica, od kojeg je na kraju bio bolji za svega 10 unjeva, što je donijelo pobjedu od 5-3. Pokazatelj ne osobito blistave predstave je i ukupna mom adska brojka od 3299, a koliko je Željo živio na rubu do arava podatak da je pobjedio utakmicu u kojoj je zaostao u setovima sa

9-15 što je slu aj koji se dešava jednom u sto susreta.

U nekoliko je navrata Željezni ar imao priliku prelomiti tijek utakmice, dolazio do viška od 50-60 unjeva, me utim

Obrtnik se svaki put uspjevao vratiti u egal.

U subotu Željezni ar na rasporedu ima doma u premijeru u derbiju kola u kojem se sastaju sa Novskom. Pred po etak prvenstva Novska je ozna ena kao glavna prijetnja, a nakon što su u uvodu šokantno kod ku e izgubili od varaždinskog Željezni ara, na ogled u akovec dolazi ranjena, a takvi su protivnici najopasniji. Dvoboj je na rasporedu od 16 sati na kuglani Mladosti.

4. listopada 2013.

III. HNL SJEVER - odigrano kolo prepuno iznena enja

Stara nogometna glasi: kada ne zabiješ, dobiješ, sada to znaju i u Me imurju Me imurje se na doma em terenu pošteno ispromašivalo u susretu protiv Virovitice koja je priredila jedno od iznena enja ovog kola. Prvo poluvrijeme završilo je bez pogodaka, a nije mnogo nedostajalo da do e do podjele bodova, no put do mreže ipak je pronašla lopta gostuju eg Vanje Dežmari a u drugoj minuti suda ke nadoknade za pobjedu 0:1 i vrijedna tri boda kojima se rijetko tko nadao u viroviti kom taboru.

Treba spomenuti da su prije toga doma i nogometaši promašivali i gotovo nemogu e za promašiti.Da je samo nekolika prilika Golika, Kokota, Puclina, Menzila završilo u mreži gostuju eg vratara doma a je mom ad mogla uvjerljivo slaviti. Ovako su gosti nakon jednog nepotrebnog prekršaja Novka na samom kraju susreta došli do vodstva i neo ekivane pobjede u akovcu.

Grani ar, na žalost, pokisnuo na grabrovni koj kiši Po kišnom vremenu i natopljenim travnjakom odigrala se utakmica Croatije i Grani ara u Grabrovnici u kojoj je doma in ostvario minimalnu pobjedu.

Pobjedni ki pogodak postigao je Renato Julari u 50. minuti, a Kotorip ani mogu žaliti za propuštenom prilikom u 86. minuti Vilima Kosa kojemu je udarac izvanredno obranio doma i vratar Hrvoje Zdelar. Ono što treba primijetiti je da je na klupi grani ara ponovno bilo puno mjesta, jer su je “zauzela” tek dva pri uvna igra a.

Polet preokretom do pobjede Polet je u Sv. Martinu na Muri bio doma in Mladosti iz Ždralova. Gosti su utakmicu zapo eli bolje od doma ina. Ve u 2. minuti je Tomislav Plei doveo Mladostaše u vodstvo, a doma ima u namjeri da izjedna e nije pomogao ni kazneni udarac kojeg je obranio vratar gostiju.

No, doma i su se ipak probudili u drugom poluvremenu i stigli do proekreta, rezultat je u 52. minuti izjedna io Nikola Barat, a pobjedni ki pogodak postigao je Andrej Gori anec u 78. minuti.

Nesretni i nespretni poraz Rudara u Virju Rudar iz Murskog Središ a upisao je nažalost poraz protiv ove sezone iznena uju e dobrog Podravca. Jedini pogodak na utakmici pao je u 37. minuti, a Virjanima je pobjedu donio Matija Majeti . Gosti nisu bili bezopasni, CROATIA- GRANI AR 1:0 Grabrovnica - igralište Croatie. Gledatelja:100 Sudac: Hruškar (Bjelovar). Strijelac: Julari (50).

Grani ar: Jambres. Gorupi , Beliga, Mikulan (69. Matotek), Cecelja, Lon ar (79. Paveli), Kos, Na , Andri , Ku an. Hertelendi. Trener: Dragutin Naran a

POLET- MLADOST (Ž) 2:1 Sv. Martin na Muri - igralište NK Polet.

Gledatelja 350. Sudac: Stani . Strijelci: 0:1 Plei (3), 1:1 Barat (52), 2:1 A. Gori anec (78).

Polet: urkin, Sobo an, N. Novak, Vinko, M. Novak (17. Vrši ), Horvat, Škvorc 7, Cvetkovi , Gori anec (89. Vincek), Barat, Radikovi (75. Jelen). Trener: Krešimir Šenji

no nisu uspjeli ugroziti doma eg vratara koji je svoju mrežu sa uvao praznom. Tijekom cijelog susreta obje su ekipe stvorile nekoliko izglednih prilika, no gledatelji su vidjeli tek jedan pogodak.

Porazu Rudara treba pripisati ipak malo previše doma insko su enje glavnog arbitra Ga e.

Mladost iz Preloga i dalje na bodovnoj nuli Samo jedan pogodak vidjeli su i gledatelji u Bjelovaru, gdje je istoimeni doma in do ekao Mladost iz Preloga. Gostuju oj mom adi presudio je pogodak Marija Paveca u 20. minuti, a Preložani su prije posljednjeg su evog zvižduka imali i šansu za izjedna enje, no nisu je iskoristili.

Prvi bod akov ana u ne baš previše nogometnom susretu u Nedeliš u Prvenstveni,ali nimalo prijateljski i nogometni susjedni derbi odigrao se u Nedeliš u, gdje je gostovala mom ad akovca.Previše nervoze s obje strane se osjetilo i na terenu i oko njega, da bi na poluvremenu sve to eskaliralo me usobnim naguravanjem u tunelu ispod tribina. Tako uzapisniku utakmice kojeg je napisao delegat utamice Stpani izme u ostalog stoji: “U poluvremenu je, a po izjavi sudaca, došlo do incidentne situacije u tunelu ispod tribina prilikom ulaska u svla ionice kada je meni nepoznata osoba, a po pri anju radi se o g.

Bratuši koji je tijekom 1. poluvremena svojim ponašanjem iritirao doma e navija e i prigovarao na gotovo sve odluke sudaca, došlo do naguravanja izme u redara

TABLICA

PODRAVAC- RUDAR 1:0 Virje - igralište Podravca. Gledatelja: 250.

Sudac: Ga o (Bjelovar). Strijelac: Majeti (37).

Rudar: Raj , S. Vuruši (67. R. Kova i ), Šprajc, Vuri (73. Rožman), B. Vuruši , Županec, D. Šolti , Novak (60. A. Kova i ), Zadravec, N. Šolti , M. Šolti . Trener: Anton Srša

BJELOVAR- MLADOST (P) 1:0 Bjelovar - gradski stadion. Gledatelja 100. Sudac: Babi . Strijelac: Pavec (20).

Mladost/P: Bendelja, Habuš, Sraka (56.

Miši ), Lon ari , Balent, Vuk, Hladnik (72. Vlah), Sabol, Mihoci (69. Hreš ), Caban, Jambrovi . Trener: Damir Pata ta

i imenovanog kada je istom prisko io u pomo gostuju i igra br. 9 koji je tako er naguravan sve do svla ionice. Kada su suci vidjeli takvu situaciju oni su se zbog vlastite sigurnosti vratili na teren. Kada sam došao ispod tribina gostuju a mom ad se žalila na udaranje i naguravanje pojedinih igra a te se zbog vlastite sigurnosti nisu htjeli vratiti na teren sve dok ne do e policija. U toj situaciji ja sam pozvao policiju i uspio nagovoriti gostuju u mom ad da iza e na 2. poluvrijeme, dok su gostuju a dva igra a odbila nastaviti utakmicu boje i se za vlastitu sigurnost. Nakon 20-ak minuta utakmica je nastavljena”. U takvom okruženju Nedeliš e je u vodstvo doveo Manuel Mar ec u 83. minuti, a na 1:1 je u 88. minuti izjedna io Stjepan Korenika za prvi bod akovca u ovoj sezoni.

1 Bjelovar

7 6

1

2 Croa a Grabrovnica 7 6

1

0 +25 19 0 +18 19

3 Podravac

7 5

0

2

4 Koprivnica

7 4

2

1 +19 14

+6 15

5 Me imurje

7 4

2

1

6 Podravina

7 4

1

2 +11 13

7 Polet Sve Mar n

7 3

2

2

8 Virovi ca

7 3

1

3

-6 10

9 Mladost Ždralovi

7 2

2

3

+4

8

10 Rudar M. Središ e

7 2

2

3

-4

8

11 Varaždin

7 2

1

4

-1

7

12 Grani ar

7 2

1

4

-3

7

13 Sla na

7 2

1

4

-4

7

14 Nedeliš e

7 1

1

5

-12 4

15 akovec

7 0

1

6

-45 1

16 Mladost Prelog (-1) 7 0

1

6

-16 0

+6 14

+2 11

NEDELIŠ E - AKOVEC 1:1 Nedeliš e - stadion Trate. Gledatelja 300. Sutkinja: Martin i . Strijelci: 1:0 Mar ec (83), 1:1 S. Korenika (88).

Nedeliš e: D. Novak, Leva i , Posavec, Cindri , Mar ec, Mihalic, M. Novak, Vizinger (72. Pintari ), Bujani , Jari , Gavranovi akovec: Cingulin (46. Boži kovi ), Oreškovi , Dibena, God roid, Puclin, Hadži , A. Korenika, Puclin, Renduli , Trivanovi , S. Korenika. Trener: Dušan Mikolaj

ME IMURJE- VIROVITICA 0:1 akovec - SRC Mladosti. Gledatelja: 150.

Sudac: Pavli (Varaždin). Strijelac: Dežmari (90).

Me imurje: Ša ari , Pintari , Dodlek (57. Vuk, 77. Baksa), Kuzmi , Vru ina, Menzil (73. Skoliber), Vukovi , Kokot, Golik, Novko, Puclin. Trener: Damir Biškup

Sun ana Glavak nova predsjednica ŽNK-a “Katarina Zrinski” akovec U prostorijama akove kih Gradskih bazena “Marija Ruži ” u nedjelju prijepodne održana je izvanredna godišnja skupština Ženskog nogometnog kluba “Katarina Zrinski”. Željko Bacinger sve je nazo ne prije samog po etka izvijestio da je primio SMS u kojem ostavku podnosi dosadašnji predsjednik Dragutin Kataleni , zbog drugih obaveza. U izboru novog vodstva kluba Bacinger je za novu predsjednicu predložio saborsku zastupnicu Sun anu Glavak, a za dopredsjednike zamjenicu me imurskog župana Sandru Herman te Dinu Posavca. Prijedlog je jednoglasno prihva en, nakon ega je Glavak zahvalila na podršci i istaknula dobru suradnju sa županom i gradona elnikom te dodala da to tako nije bilo prije godinu dana. Kazala je i da bez politi ke volje (!!??) ne može djelovati

ni jedan klub. Doma i teren Katarine Zrinski u ovom e prvenstvu biti u Mihovljanu s ijim je predstavnicima ve i potpisan ugocvor o “najmu” igrališta.

U predstoje em razdoblju plan je, isti u, u novom vodstvu napraviti mla u ekipu te riješiti financijsku konstrukciju u kojoj je potrebno oko 30.000 kuna za polusezonu. Glavak je tako er dodala da se traži angažman svih i da je svaka pomo dobro došla. Nabrajaju i svoja iskustva vezana uz sport, spomenula je da je kratko vrijeme trenirala rukomet te da je kao novinarka pratila sport na Hrvatskom radiju akovec, prvom i drugom programu Hrvatskog radija, na VTV-u i HRT-u.

Zahvalila je i dosadašnjem predsjedniku na njegovom angažmanu. Miljenko Dove er, donedavni trener, kazao je da pod novim vodstvom kluba o e-

kuje novi iskorak, a želja i dalje ostaje osvajanje prvog mjesta i ulazak u prvu ligu. Nakon Dove ereva odlaska u Novo Selo Rok klupu je prije nešto više od mjesec dana preuzeo Mladen Ku ek. Kao novi lanovi skupštine u Ženskom nogometnom klubu “Katarina Zrinski” od nedjelje su Miljenko Dove er, Marijan Blažon, Mario Kova , Dino Posavec, Sandra Herman, Stjepan Križari , Željko Bacinger, Ivo Vuruši , Envir Muminovi , Dejan Pani , Hrvoje Gori anec, Sun ana Glavak, Lidija Berkopi , Željko Bacinger, Zlatko Korbelj, Bojan Modlic i Dragutin Kataleni , dok pak su u Izvršnom odboru Sun ana Glavak, Dino Pavlic, Ivo Vuruši , Kristijan Srpak, Envir Muminovi , Sandra Herman i Lidija Berkopi . U Nadzornom odboru su Marijan Blažon, Zlatko Korbelj i Mario Novak.

4. listopada 2013.

7. kolo I. ŽNL MNS UKOVEC 77 - ŠENKOVEC 4-1 (2-1) UKOVEC. Igralište: NK ukovec. Suci: Dario Srnec, Bruno Brljak, Tomislav urila. Delegat: Darko Jambrovi Strijelci: 1-0 Belovi (18), 2-0 Teki (25), 2-1 Fu ko (34-11m), 3-1 Kranjec (78), 4-1 Kranjec (89) UKOVEC: Lehki, Mesari (84. Poljak), Vukovi (58. Mesari ), Kaniški, Mihoci, Fran i , Belovi , Mavri ek (82. Anderlin), Kranjec, Teki (74.

Lipi ), Bradari , trener: Antun Juki ŠENKOVEC: Horvat, Kanski, Koren B, Kova evi (86. Domunkoš), Koren D, Radikovi , Fu ko, Leskovec, Korent (12. Zemlji ), Leško, Novak, trener: Ivan Zobec Žu kartoni: Mesari , Mihoci, Kaniški ( ukovec); Koren D (Šenkovec)

BSK - OMLADINAC (NSR) 2-4 (1-1) BELICA. Igralište. Mos š e. Suci: Igor Križari , Boris Jakovljev, Dragu n Novak. Delegat: Ivan Mezga.

Strijelci: 0-1 Škvorc (2), 1-1 Hajdarovi (28), 1-2 Varga (52), 1-3 Varga (57), 1-4 Krpan (60), 2-4 Škvorc (72) BSK: Sternad, Grbavec (65. Strniš ak), Antolaši (57. Makar), Mihalic, Hajdarovi , Šari , Škvorc, Bašek, Paler, Makar, Mlinari , trener: Vladimir Pavlekovi OMLADINAC: Križai , Lesjak, Reich, Oreš anin, Toplek, Vugrinec (78. Drk), Vodopija, Krpan, Škrilac, Varga, Jurinec, trener: Miljenko Dove er Žu kartoni: Bašek, Makar (BSK); Lesjak, Vugrinec, Toplek (Omladinac) Crveni karton: Škvorc (BSK)

SOKOL - MLADOST (I) 0-2 (0-0) VRATIŠINEC. Igralište: NK Sokol. Suci: Dražen Jur ec, Damir Fodor, Ivan Žganec. Delegat: Željko Bacinger Strijelci: 0-1 Murkovi (50), 0-2 Novak (59-11m) SOKOL: Šimuni , Lebar M, Puh, Farkaš (46. Dunjko), Boži , Hertari (82. Lebar P), Lisjak, Mun ar, Leško (46. Kova i ), Ruklja (66. Leško), Horvat A., trener: Leonardo Novak MLADOST: Novak E., Bujan, Žvorc, Kamenar (63. Krišto ), Horvat, Leva i , Murkovi , Miki , Novak J., Gugi , Fu ko, trener: Branko Janžek Žu kartoni: Lisjak (Sokol); Horvat N., Leva i (Mladost)

SPARTAK - MLADOST (P) 1-1 (0-1) M.SUBOTICA. Igralište: Jagodiš e. Suci: Ma ja Horvat, Zoran Novak, Saša Mihalic. Delegat: Stjepan uranec Strijelci: 0-1 Hali (42), 1-1 Lackovi E (72-11m) SPARTAK: Tizaj, Lackovi , Rogina (80. Sušec), Lovren i , Šegovi E., Ružman, Fažon, Lackovi E., Šte ar, Juras, Živkovi , trener: Josip Fažon MLADOST: Mar ec, Podgorelec, Baksa (76. Jaluši ), Kova i , Križai , Cirkven i (89. Fileš), Možek, Pasler, Mlinarec, Vadlja, Hali (82. Talan), trener: Josip Šegovi Žu kartoni: Lackovi S., Živkovi , Fažon, Šte ar (Spartak); Mlinarec, Kova i , Baksa (Mladost) Crveni karton: Denis Tkalec, predstavnik kluba Mladost

SLOGA - CENTROMETAL 3-2 (2-0) AKOVEC. Igralište: NK Sloga. Suci: Božidar Kolari , Borut Križari , Ivica Horvat. Delegat: Franjo Fais Strijelci: 1-0 Obadi (12), 2-0 Kosalec (32), 2-1 Vibovec (46), 2-2 Dove ar (70), 3-2 Vugrinec (90) SLOGA: or evi , Malovi (67. Vrbanec), Dokleja, Obadi , Se an, Kosalec, Carlos, Hernandez, Jambroši , Vugrinec, Zoka (90. Šari ), trener: Dino Vrbanec CENTROMETAL: Petkovi , Dove ar, Novak, Pani , Gunc, Bratkovi , Duman i (88. Slokan), Buhanec, Ba an, Rodrigue (85. Vinceti ), Vibovec, trener: Marko Zavrtnik Žuti kartoni: Hernandez (Sloga); Ba an, Majsen, Novak, Rodrigue (Centrometal)

PUŠ INE - DINAMO (P) 1-3 (0-1) PUŠ INE. Igralište: NK Puš ine. Suci: Dario Bubek, Toni Fažon, Ivica Felker. Delegat: Dragu n Borko Strijelci: 0-1 Dodlek (33), 0-2 Novak D (60), 1-2 Mikulec (65), 1-3 Novak D (76) PUŠ INE: Mar e (85. Mohari ), Mošmondor (46. Lesar), Zanjko, Pozder, Pintari , Celinger, Fegeš (76. Martan D), Martan I., Mikulec, Levani , Štefulj, trener: Dejan Car DINAMO: Vibovec, Šmit (80. Na ), Jan ec, Mihalec, Dodlek (64. Hali ), Jankovi (87. Štampar V), Vutek, Štampar M., Križai , Na (86. Kralji ), Novak D (78. Novak I), trener: Zoran Kralji Žu kartoni: Zanjko, Fegeš, Celinger, Štefulj (Puš ine); Šmit, Vutek (Dinamo)

NAPRIJED - SLOBODA (S) 1-1 (1-0) CIRKOVLJAN. Igralište. Zdenci. Suci: Željko Turk, Tihomir Kralji , Dražen Sukanec. Delegat: Dragu n Hozjak Strijelci: 1-0 Žvorc (27), 1-1 Vrbanec (70) NAPRIJED: onkaš, Horvat F., Režek, Kemec, Novak, Hižman J., Žvorc (76. Horvat M), Mar nec, Furundžija (20. Fleten), Glavina, Hižman F (90. Židov), trener: Zlatko Vugrinec SLOBODA: Kolar, Podvez (71. Fegeš), Branilovi , Novak D., Cvetkovi , Katanec, Srnec, Goricaj, Hergo (84. Petek), Pintari (33. Vrbanec), Petek (82. Krnjak), trener: Stjepan Petek Žu kartoni: Hižman J., Režek (Naprijed); Petek (Sloboda)

PODTUREN - DINAMO (D) 0-2 (0-0) PODTUREN. Igralište: Trnoc. Suci: Bojan Juras, Dragan Hrustek, Josip Kedmenec. Delegat: Željko Podgorelec Strijelci: 0-1 Domini (56), 0-2 Debelec (66) PODTUREN: Kolar, Sklepi V (75. Telebuh), Radovan K (88. Horvat), Radovan Z., Balenovi , Mravljek, Sermek, Mu i (70. Jurovi ), Kolari (82. Skleipi F), Lepen, Ka (63. Škvorc), trener: Ivan Hamunajec DINAMO: Mlinarec, Silaj, Domini , Obadi , Mihalec (76. Furdi), Krznar, Debelec (85. Baranaši V), Bunc, Jakši , Trstenjak (88. Baranaši D), Bihar, trener: Ivan Domini

I. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA MLADOST I UKOVEC vode i dvojac

ukovec 77 uvjerljivo nadigrao Šenkovec Prava viktorija igrala se na vrata Mišela Horvata vratara Šenkovca. Gos su rano ve u 12. minu nakon jednog dosta žestokog starta Danijela Mesari a ostali bez Dejana Korenta koji više nije mogao zbog ozljede noge nastavi igru. Naravno sudac utakmice Dario Srnec kaznio je Mesari a opomenom. Doma i su poveli u 18. minu zgoditkom Mihaela Belovi a. Malo mu je pomogao sklizak teren jer je lopta dobila ubrzanje i prevarila vratara Šenkovca Horvata. Danijel Teki je glavom pove ao doma e vodstvo na 2-0 u 25. minu . Od gos ju treba spomenu u prvom dijelu dvije situacije Saše Fu ka. Jednu kad je pogodio vratnicu i drugu u 34. minu kada je realizirao opravdano dosu eni kazneni udarac i me smanjio doma e vodstvo na 2-1. U drugom dijelu sa dva zgoditka u 78. i 89. minu Mario Kranjec postavio je kona nih 4-1 za ukovec 77. Tri doma a, a jedan gostuju i opomenu igra .

Mladosti pobjeda u Vratišincu za put prema vrhu .Nakon prvog dijela zgoditaka nije bilo. Samo što je po elo drugo poluvrijeme u 50. minu gos iz Ivanovca su zgoditkom Filipa Murkovi a poveli s 1-0. Devet minuta kasnije ve je 2-0 za Mladost, a strijelac je bio Jurica Novak iz kaznenog udarca. Dok su gosti svoj kazneni udarac realizirani doma i Sokol ni sa 11 metara nije uspio svlada vrlo dobrog gostuju eg vratara Emila Novaka koji je doma inu obranio kazneni udarac. Promrzlih oko 120 gledatelja više zgoditak nije vidjelo. Jedan doma i, a dva gostuju a opomenuta igra a.

Dinamo kona no stigao do pobjede Nakon malog posta de ki iz Domašinca se iz Podturna ku i vra aju sa tri boda. Nakon 45 minuta igre mreže su ostale netaknute. Prigoda je bilo naro ito od strane gostuju eg Dinama. Gos su do vodstva došli u 56. minuti lijepim zgoditkom glavom Benjamina Domini a.

Deset minuta kasnije kona nih 2-0 za Dinamo postavio je svojim zgoditkom San no Debelec. Za pohvalu je što

OPOMENUTI IGRA I SLOBODA (S) – Dražen Petek (1706) DINAMO (P) – Dario Šmit (633), Simon Vutek (1635) BSK – Dino Makar (624), Nenad Bašek (660) CENTROMETAL – Bojan Ba an (8515), Davor Majsen (2560), Leon Novak (2592), Casimir Rodrigue (5447) PUŠ INE – Nikola Zanjko (382), Mihael Fegeš (2956), Tomica Celinger (360), Robert Štefulj (1568) SPARTAK – Renato Šte ar (5834), Nebojša Živkovi (2075), Sandro Lackovi (240), Josip Fažon (2139) UKOVEC 77 – Nikola Kaniški (9745), Dominik Mihoci (1781), Danijel Mesari (3) SOKOL – Tomislav Lisjak (2303) ŠENKOVEC – Dino Koren (1489) NAPRIJED – Nenad Režek (1001), Josip Hižman (2208) OMLADINAC (NSR) – Mišel Lesjak (339), Vanja Vugrinec (6331), Mihael Toplek (682) SLOGA ( ) – Mauricio Curiel Hernandez (10072) MLADOST (I) – Dominik Leva i (2990), Nikola Horvat (2992) MLADOST (Pal.) – Tomica Mlinarec (518), Deni Kova i (114), Tomica Baksa (103)

DISCIPLINSKI KUTAK BSK – Bojan Škvorc (631) po l. 50. DP HNS 1 (jedna) utakmica Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: PUŠ INE – Mihael Fegeš (2956), Robert Štefulj (1568) SPARTAK – Renato Šte ar (5834) BSK – Nenad Bašek (660) UKOVEC 77 – Nikola Kaniški (9745) CENTROMETAL – Davor Majsen (2560) MLADOST (I) – Nikola Horvat (2992), Dominik Leva i (2990) NOV ANA KAZNA NK MLADOST Palinovec se po l. 53/a DP HNS-a kažnjava nov anom kaznom u iznosu od 500 kuna zbog prijave predstavnika kluba da je vrije ao suca utakmice po završetku utakmice odigrane u Maloj Subo ci dana 29.09.2013.

U SUBOTU na stadionu Varteksa u Varaždinu

Bron ani 98 protiv veterana 7. GBR “Puma” U subotu, 54. listopada s po etkom u 15.30 sati na stadionu “Varteksa” u Varaždinu biti e odigrana humanitarna nogometna utakmica izme u veterana 7. GBR “Puma” i reprezentacije Hrvatske - bron ani 98.

Prihod od humanitarne utakmice ide za izgradnju spomenika poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima 7. gardijske brigade. U Domo-

vinskom ratu poginulo je u ratnim operacijama 90 pripadnika “Puma”, a 25 gardista u 5. bojni 1.

GBR “Tigrovi” iz koje je formirana 7. GBR. Jedan pripadnik brigade se i danas vodi kao nestali.

Ulaznice za ovu humanitarnu priredbu stoje od 10 do 40 kuna, a o ekuje se više tisu a gledatelja koji e ponovno navijati za Šukera, Bobana i naše reprezentativce. (J)

TABLICA

Najava 8. kola

ukovec odlazi na gostovanje do sad neporaženoj Mladosti u Palinovec, dok pak ivanove ka Mladost kod ku e eka Naprijed ukovec 77 nakon dobre pobjedni ke serije ide u subotu u Palinovec još uvijek neporaženoj doma oj Mladosti. I druga Mladost ona iz Ivanovca je u ovom kolu doma in. Njima u goste dolazi Naprijed. U Domašincu doma ini protiv Sloge moraju potvrditi da se vra aju u formu nakon pobjede u Podturnu. U Slakovcu doma ini do ekuju Spartaka sa novim ve tre im trenerom urom Koloni em. Centrometal nakon gostovanja u akovcu ide i na drugo gostovanje i to u Palovec Dinamu, koji je osokoljen pobjedom u Puš inama. Šenkovec e pobjedom protiv Podturna ponovno pokušati uhvatiti priklju ak ka vrhu ljestvice. Dva derbija iz donjeg dijela ljestvice igraju se u Novom Selu Rok gdje dolazi Sokol i u Puš inama gdje dolazi BSK. Omladincu bi trebalo biti nešto lakše jer mu gostuju a pobjeda daje psihološku prednost. Da li Puš ine žele nekome drugome prepustiti fenjer pokazat e ve u nedjelju.

1. UKOVEC 77

7

5

1

1

17 – 7 16

2. MLADOST (I)

7

5

1

1

20 – 12 16

3. DINAMO (D)

7

5

0

2

15 – 11 15

4. SLOBODA (S)

7

4

2

1

19 – 7 14

5. SLOGA ( )

7

4

2

1

15 – 7 14

6. MLADOST (Pal.)

7

3

4

0

17 – 6 13

7. CENTROMETAL

7

3

3

1

16 – 10 12

8. ŠENKOVEC

7

3

2

2

15 – 13 11

9. DINAMO (P)

7

3

2

2

12 – 12 11

10. NAPRIJED

7

2

4

1

10 – 6 10

11. SPARTAK

7

1

3

3

6 – 11 6

12. OMLADINAC (NSR)

7

1

2

4

8 – 18 5

13. PODTUREN

7

1

1

5

6 – 15 4

14. BSK

7

0

3

4

7 – 14 3

15. SOKOL

7

0

1

6

5 – 19 1

16. PUŠ INE

7

0

1

6

11 – 31 1

LISTA STRIJELACA

PAROVI I SUCI 8. KOLA : Dinamo(P) Centrometal ( Srnec, ižmešija, Brljak), Dinamo (D)- Sloga ( ) (Aldi , Fodor, Fažon), Šenkovec- Podturen (Jur ec, Felker,Novak), Mladost (P)- ukovec 77 - igra se u subotu 5.listopada (Juras , Sukanec,Horvat), Sloboda (S) - Spartak - igra se u subotu 5.listopada (Kolari ,Fegeš, Horvat), Mladost (I)- Naprijed (Bubek,Kukovec,Hrustek), Puš ine-BSK (Škrobar, Kedmenec,Luka i ) i susret u nedjelju je Omladinac (NSR) - Sokol (I. Križari , B. Križari ,Kralji )

7 zgoditaka – Patrik Hergo (Sloboda S), Jurica Novak (Mladost I) 6 zgoditaka – San no Debelec (Dinamo D) 5 zgoditka – Dario Vadlja, Denis Hali (Mladost Pal.), Ivan Fu ko (Mladost I), Boris Vrbanec (Sloboda S), Saša Fu ko (Šenkovec), Mario Kranjec ( ukovec 77) 4 zgoditaka – Tomica Mlinarec (Mladost Pal.), Dejan Korent (Šenkovec), Marijan Duman i , Nenad Vibovec (Centrometal), Robert Štefulj (Puš ine), Filip Murkovi (Mladost I), Damjan Novak (Dinamo P) 3 zgoditka – Nino Mar ec (Dinamo P), Gregor Bunc (Dinamo D), Mauricio Hernandez (Sloga ), Željko Mar nec (Naprijed), Dražen Petek (Sloboda S), Bruno Varga (Omladinac NSR)

se igralo fer i korektno pa sudac utakmice Bojan Juras nije morao poseza u svoj džep kako bi izrekao nekome od igra a opomenu.

No, svojim drugim zgoditkom na utakmici Damjan Novak u 76. minuti postavlja kona nih 3-1 za Dinamo. etiri doma a, dva gostuju a opomenuta igra a.

Slobodi bod iz Cirkovljana

U Belici derbi za elja pripao Omladincu

Naprijed je poveo prekrasnim udarcem iz igre Ante Žvorca u 27. minu . Gos iz Slakovca u drugom su dijelu gospodarili terenom i bili puno bolji od svog doma ina.

Takva igra ispla la im se tek u 70. minu kada je na kona nih 1-1 poravnao Boris Vrbanec koji je u igru ušao u 33. minu umjesto Lucijana Pintari a. Trojica opomenu h igra a i to svi u drugom poluvremenu. Dva doma a, a jedan gostuju i.

Derbi na Slogi pripao doma inu pogotkom u 90. minuti Za pola sata igre Sloga je stekla vodstvo od 2-0 zgodicima Pere Obadi a i Saše Kosaleca. Samo što je po elo drugo poluvrijeme u 46. minu Centrometal zgoditkom Nenada Vibovca smanjuje na 2-1. Denis Dove ar uspio je u 70. minu poravnati na 2-2. Bilo je dosta prigoda na jednoj i drugoj strani, a doma i su još jednu uspjeli preko Ivice Vugrinca realizira u 90. minu za pobjedu od 3-2. Samo jedan doma i opomenu igra , a gos iz Macinca imali su ak etvoricu.

Bio je susret dviju mom adi koje još nisu osje le slast pobjede. Da doma em BSK-u ne e bi lako dalo se naslu ve u 2. minu kada su gos iz Novog Sela Rok zgoditkom Mihaela Jurinca poveli. Do poluvremena doma i su uspjeli zgoditkom Nikole Hajdarovi a poravna na 1-1.

Po etkom drugog dijela u samo 15 minuta Omladinac sa tri zgoditka rješava pitanja pobjednika. Prva dva zgoditka pos gao je Bruno Varga, a etvr Krešimir Krpan. Bojan Škvorc uspio je doma i poraz u 72. minu ublaži na 4-2, ali i deset minuta kasnije zbog druge opomene bi isklju en. Dva doma a, a tri gostuju a opomenuta igra a.

VETERANI SJEVEROZAPAD D.KONCOV AK - VENERA PMP 2-3 (1-2) D.KONCOV AK. Igralište: NK D.Koncov ak. Sudac: Željko Kova i Strijelci: 0-1 Horvat (12), 0-2 Kos (16), 1-2 Havadar (30), 2-2 Hrženjak M (62), 2-3 Novak (82) D.KONCOV AK: Saka , Hrženjak M., Dabi , Ole D., Ole M., Vukovi , Sklepi , Koprivec, Bogdan, Havadar, Šardi VENERA: Posavec, Bistrovi , Kerman, Kameni , Koruni , Novak, Doležaj, Kos, Mezga, Horvat, Zadravec

Mladosti bod iz Male Subotice Mada su gos iz Palinovca tri minute prije kraja prvog poluvremena poveli zgoditkom Denisa Hali a na kraju su ku i o šli sa bodom. Is na ostali su i dalje jedina neporažena mom ad u ovoj ligi, ali sa ak e ri remija.

Spartak je poravnao za doma i bod iz kaznenog udarca u 72. minu kojeg je izveo Edi Lackovi . Po završetku utakmice gostuju i predstavnik kluba Denis Tkalec nešto je imao za re i o su enju sucu utakmice Ma ji Horvata, na ne baš primjeren na in, a ovaj ga prijavio delegatu. Prvi dio pripao je doma inu, a drugi gos ma pa možemo re i da je podjela bodova i najpravedniji ishod ovog susreta. I spartakovci su nešto prigovarali sucu utakmice Horvatu da je u 12. minu mogao pokaza na bijelu to ku za njih kada je jedan igra gos ju u svom kaznenom prostoru pao na loptu i odigrao rukom po njoj. I delegat utakmice uranec smatra odluku Horvata ispravnom. U jednoj dosta vrstoj utakmici bilo je ak sedam opomenu h igra a. e ri su imali doma i, a tri gos .

Dinamo slavio u Puš inama Doma i su i nakon sedam kola ostali na mršavom jednom bodom i drže za elje ljestvice. Antonio Dodlek je svojim zgoditkom u 33. minu nakon prvog dijela gos ma iz Palovca donio minimalnu prednost. U 60. minu gostuju e vodstva na 2-0 povisuje Damjan Novak. Doma i su u 65. minu zgoditkom Roberta Mikuleca smanjili na 2-1.

MURA - POLET (SMNM) 4-4 (1-1) HLAPI INA. Igralište: SRC Ole Radovan Ratko. Sudac: Franjo Horvat Strijelci: 0-1 Colar (27), 1-1 Sobo an N (44-11m), 2-1 Sobo an N (54), 3-1 Sobo an (64), 3-2 Kralj (67-11m), 3-3 Kralj (72), 3-4 Sever (74), 4-4 Sobo an N (83) MURA: Ole , Sobo an M, Ole Dejan, Vrhar, Sobo an D., Vrbani , Žerjav, Ole Dražen, Belovi , Kataleni POLET: Flac, Breznik, Heric, Kamerlin, Kralj, Šardi, Kutnjak, Polman, Padari , Colar, Sever

DUBRAV AN - BRATSTVO (J) 3-1 (0-0) G.MIHALJEVEC. Igralište: Pod borom. Sudac: Elvir Bašek Strijelci: 1-0 Borko (65), 2-0 Posedi (75), 3-0 Novak (79), 3-1 Per i (84) DUBRAV AN: Jambrovi , Kiri , Doni ar, Posedi, Novak, Borko, Posedi, Hunjadi, Vizinger, Golub, Ladi (45. Bistrovi ) BRATSTVO: Hanz, Vinko, Sobo an, Flac, Gori anec, Horvat, Per i , Kutnjak, Mesari , Novinš ak, Karlov ec

MLADOST - ZEBANEC 0-2 (0-2) SELNICA. Igralište: NK Mladost. Sudac: Dražen Šajnovi Strijelci: 0-1 Kova i (7), 0-2 Novak (27) MLADOST: Žganec, Na , Kelenc, Premeš, Jaluši , Heren i , Kocijan, Novak, Lajtman, Šardi, Jambrovi ZEBANEC: Jambrovi , Molnar, Tomašek, Bodulica, Kova i , Novak, Petkovi , Turk, Mlinari , urin

TABLICA 1. ZEBANEC

4

3

1

0

7–1

2. DUBRAV AN

4

2

2

0

11 – 3

10 8

3. MURA

4

2

1

1

13 – 10

7

4. VENERA PMP

4

2

1

1

5–4

7

5. POLET (SMNM)

4

1

3

0

9–7

6

6. D. KONCOV AK

4

1

1

2

5–9

4

7. BRATSTVO (J)

4

0

1

3

3–8

1

8. MLADOST (S)

4

0

0

4

2 – 13

0

U sljede em kolu sastaju se: Zebanec – Donji Koncov ak, Polet (SMnM) – Mladost (S), Bratstvo (J) – Mura odgo eno, Venera PMP – Dubrav an odgo eno. Utakmice se igraju u nedjelju s po etkom u 13 sa

4. listopada 2013.

7. kolo II. ŽL MNS - istok SK - POLET 1-3 (0-1) EHOVEC. Igraliťte: Makovica. Suci: Damir Mesari , Filip Hrustek, Edvin Zobec. Delegat: Vlado Soka Strijelci: 0-1 Gajnik (5), 0-2 Vukovi (62), 1-2 Viťnji R (63), 1-3 Pal (85) SK: Grabant D., BoŞek, Horvat, Viťnji R., Baťnec, Lon ari (84. Vugrinec), Smrk, Lisjak (56. Viťnji N), Begovi , Vidovi , Grabant Z (46. Mihaljac), trener: Marko Vidovi POLET: Vať, BoŞi (77. Juri an), Baťek, Magdaleni , Posavec, Vibovec, Halabarec (52. Ujlaki), Lisjak (88.

Ba i ), Gajnik (89. Kriťto ), Pal , Vukovi , trener: Franjo Mihalovi Žu kartoni: Vidovi , Lon ari ( SK)

MLADOST - DUBRAV AN 3-3 (2-1) SVETA MARIJA. IgraliĹĄte: Stadion NK Mladost. Suci: Radovan Posedi, BoĹžidar Kolari , Robert Novak.

Delegat: Dejan Kova Strijelci: 0-1 Lovrek (12), 1-1 Hobor (23), 2-1 Štrok (30-11m), 2-2 Brljak (87), 2-3 Horvat (89-ag), 3-3 Hoťnjak (90) MLADOST: Gaťpari , Hobor, Orehovec (76. Pavlic), Horvat, Posavec, Papak J., BlaŞin i , Matulin, Hoťnjak, Markovi (67. Papak F), Štrok (72. Bogdan), trener: Dejan Kova DUBRAV AN: Fabi , Me imurec D (46. Švenda), Jakupak, Jadan, Horvat, Šte , Lukťa, BalaŞinec, Brljak, Lovrek, iŞmeťija (49. Nes ), trener: Tihomir Nes Žu kartoni: Horvat, Matulin, Papak J (Mladost); Horvat, Jadan D., Nes , Brljak (Dubrav an)

BORAC PMP - GRANI AR (N) 0-5 (0-4) TUR IŠE. Igraliťte: NK Borac. Suci: Mihael Belovi , Josip Jurinec, Renato Vuk. Delegat: Antun Vlahek Strijelci: 0-1 Lovrek (10), 0-2 Lovrek (22), 0-3 Mun ar (30), 0-4 Mun ar (33), 0-5 Mun ar (60) BORAC: Cika , Puri (46. Lon ari ), Jan ec, Klari (75. Mihalec), Zrna, Gavez, Brumen, Baksa, Hu nec, Ko evar (83. Baranaťi ), Ruťanec, trener: Ivan Zrna GRANI AR: Magdaleni , Krznar, BoŞi K., BlaŞon, Mun ar (73. Turk), Buhin (46. Šopar), Drvoderi D., Drvoderi A., BoŞi R., Novak, Lovrek (85. Petak), trener: Zoran Graťi Žu karton: Gavez (Borac) Crveni karton: BoŞi K (Grani ar)

VIDOV AN - OMLADINAC (DS) 2-1 (1-0) D.VIDOVEC. IgraliĹĄte: NK Vidov an. Suci: BoĹžidar Jura i , Danijel Ko ila, Mladen eke. Delegat: Nikola Toplek Strijelci: 1-0 Nemet (13), 2-0 Matulin (53), 2-1 Taradi (78) VIDOV AN: Kranjec, Petri (74. Nes ), Horvat, Hujs, LukĹĄa, Varga, FriĹĄ i M, Matulin, Nemet (67. Herman Ma ja), Kvakan, FriĹĄ i D., trener: Ivan Vidovi OMLADINAC: Apostolovski, Korpar (21. BraniĹĄa), Posavec, Tizaj, Novak, Domjani , Debelec, Sabolec (46.

Toplek), Škvorc, Taradi, Vlaťi , trener: Stjepan Makar Žu kartoni: Friť i M. (Vidov an); Škvorc, Toplek (Omladinac) Crveni kartoni: Hujs (Vidov an); Toplek (Omladinac)

CROATIA - BUDU NOST (P) 1-1 (0-1) OREHOVICA. Igraliťte: NK Croa a. Suci: Nino Škrobar, Mladen Puklavec, Nino Grgi . Delegat: Ivan Kova Strijelci: 0-1 Novak (40), 1-1 Poljanec (81) CROATIA: Patar ec, avlek, Kosi, Hunjadi, Varga (75. PoŞgaj), Bali, Šafari (74. Domini ), Poljanec, Kr mar, RuŞi , urila (46. HanŞekovi ), trener: Vladimir Bartoli BUDU NOST: Pancer, Pala i , Novak, Klobu ari , Domini , Hali T., Ciglar, Mar nec (89. Lon ari ), Dodlek (73. Hali G), Bukal, Novosel, trener: Ivan Gajnik Žu kartoni: urila, HanŞekovi , Varga, Bali (Croa a); Hali , Pala i (Budu nost)

GALEB - KRALJEV AN 38 2-4 (0-0) OPOROVEC. IgraliĹĄte. Sportski park. Suci: Jadran Kukovec, Ivan Vlahek, Morano Vlah. Delegat: Mijo Horvat Strijelci: 1-0 Pigac (47), 1-1 Balent N (48), 1-2 Vlah (53), 1-3 Ĺ tefok (59), 2-3 Pigac (72), 2-4 Ĺ tefok (87) GALEB: Pantaler, Balent N., Turk, Soka (65. Hertelendi), Pigac, Slavi ek (71. Repalust), Balent D (87.

Jan ec), Mesari , Grana r (46. Fran i ), Balent R., Fleten, trener: Damir Pigac KRALJEV AN: Lacko, Pigac, Vlah, Štefok, Cvek S., Filipaťi , Tisaj (89. ekunec), Marka , Baksa (82. BlaŞeka), Piťpek (80. Šamarija), Lipi (71. Cvek V), trener: Stefan Srpak Žu kartoni: Fleten, Balent (Galeb); Baksa, Cvek S (Kraljev an) Crveni karton: Filipaťi (Kraljev an)

DRAVA - HODOŠAN 2-5 (1-4) D.MIHALJEVEC. Igraliťte: Prek druma. Suci: Željko Novak, Vlado BlaŞi , Nenad Štrek. Delegat: Željko Štefanac Strijelci: 0-1 Strahija Z (8), 0-2 Strahija Z (11), 0-3 Kova (14), 1-3 Igrec J (20), 1-4 Kova (27), 2-4 Igrec D (65), 2-5 Strahija Z (87) DRAVA: Ko iť, Ivaci, Igrec Z., Gorupi , Kos, Igrec F., Klari , Igrec D., Igrec J., Orehovec, Herc (88. Bartoli ) HODOŠAN: Rebernik (80. Vuk), Habuť, Sinkovi , Vlah, blagus, Vadlja, Puri , Vugrinec, Kova , Strahija G (56. Biber), Strahija Z (85. Koťak), trener: Goran Strahija Žu kartoni: Herc, Ko iť, Gorupi (Drava); Strahija Z (Hodoťan) Crveni karton: Gorupi (Drava)

DUBRAVA - TRNAVA 2-1 (1-0) SIVICA. Igraliťte: Berek. Suci: Ivica KriŞai , Valen no Kantoci, Denis Fic. Delegat: Antun Mesari Strijelci: 1-0 Sabol (42), 1-1 Magdaleni (50), 2-1 Sabol (81) DUBRAVA: uranec, Gori anec, Tkalec (80. Murkovi ), Paler (67. Ma ari ), Bobi anec Ma ja, Kerovec, Horvat, Bobi anec S., Drk (85. Bobi anec Mihael), Varga (55. Mu i ), Sabol (87. Palir), trener: Vladimir Sabol TRNAVA: Dolenec, Jakťi , Gudlin, Repalust (46. Gotal), Malek, Jakťi A., Jakťi S., Magdaleni , Baksa, Markan, BlaŞek (88. Varoťanec), trener: Petar Medvar Žu kartoni: Bobi anec S., Sabol, Palir (Dubrava); Jakťi I, Malek, Gotal, Jakťi A (Trnava) Crveni karton: Gori anec (Dubrava)

7. kolo II. ŽNL MNS - zapad BRATSTVO - JEDINSTVO (GM) 3-2 (2-1) SAVSKA VES. Igraliťte: NK Bratstvo. Suci: Damir Klari , Zdravko Topliťnjak, Marko Tur in.

Delegat: Stjepan KriŞari Strijelci: 1-0 Novak (4-11m), 1-1 Tr njak (26), 2-1 Vidovi (37), 3-1 Vidovi (63), 3-2 Ladi (86) BRATSTVO: Lajtman, Kocijan (46. Zorkovi ), Srnec, Horvat N., Novak, Kriťto , Vlahov, Ri ko (84. Bacinger), Horvat F., Vidovi M (74. Fu ko), Vuruťi (51. Vidovi S), trener: Daniel Novak JEDINSTVO: Ter, Krumpi S (63. Krumpi M), Novak M (70. Novak D), Fujs, Plantak, Kocen, Golub, Mikulan, Ladi M., Tr njak, Horvat (21. Borko), trener: Roman Tr njak Žu kartoni: Horvat, Ri ko, Vlahov (Bratstvo); Mikulan, Krumpi M., Golub (Jedinstvo) Crveni karton: Fujs (Jedinstvo)

MURA - NAPREDAK (GK) 3-0 (0-0) HLAPI INA. IgraliĹĄte: SRC Ole Radovan Ratko. Suci: Mar n Begovi , Mario Pintari , Franjo Horvat. Delegat: Josip Lesjak Strijelci: 1-0 Lipovi (61), 2-0 BaĹĄnec (70), 3-0 Lipovi (85) MURA: Tkalec, Lipovi , Novak, Jurovi , BraniĹĄa, Stojko, Vinko M (65. Ĺ ardi), BaĹĄnec (75.

Horvat), Stojko (80. Jeki ), Telebuh (83. Vinko D), Varga (87. Vrťi ), trener: DraŞen Novak NAPREDAK: Žagar Davor, Matoťa, Žganec S, Drvoderi (65. Hu nec), Jambroťi , Varga, Lepen, Bistrovi , Škvorc, isar, Tkalec (46. Žagar Dalibor), trener: Ivan Šardi Žu kartoni: Baťnec (Mura); Bistrovi , Lepen (Napredak)

HAJDUK-VINDIJA - PLAVI 0-3 (0-1) Ĺ TRUKOVEC. IgraliĹĄte: NK Hajduk. Suci: Tomislav Herman, Davor Ĺ upljika, Luka Tizaj.

Delegat: Ma ja Poredoť Strijelci: 0-1 Mikuli (9), 0-2 Škvorc S (48), 0-3 Škvorc J (67-11m) HAJDUK: Jurovi , Žganec, HrŞenjak D, Jambroťi (59. HrŞenjak K), Ma ari M., Mesari , Mikulaj, Debelec M., Debelec G. (81. Rob), Šardi (78. Strah), Ma ari J (78. Hoblaj), trener: Darko Rob PLAVI: Kuzma, Ratajec (86. Srnec M), Škvorc S., Trupkovi , Škvorc J (83. Antokovi ), Žganec, Drk, Nerer, Zadravec, Cilar (67. Vugrinec), Mikuli (82. Novak), trener: Robert Glavina Žu kartoni: HrŞenjak K (Hajduk)

VENERA PMP - JEDINSTVO (NSND) 0-5 (0-3) SV. JURAJ NA BREGU. IgraliĹĄte: NK Venera. Suci: Damir Aldi , SiniĹĄa Luka i , Filip Aldi .

Delegat: Slavko Vodopija Strijelci: 0-1 KapeĹĄ (2), 0-2 Popovi (5), 0-3 Piska (20), 0-4 Popovi (56), 0-5 Popovi (86) VENERA: Srnec, Ciglari , uran (63. urin), alopek, Celinger, Marodi, Gori anec (63.

Perho ), Ĺ kvorc, Kerman, Dove er, Pintari , trener: Ivan David JEDINSTVO: Habek, JaluĹĄi (71. Ĺ kvorc), Ĺ tajerec, Tkal ec, JambroĹĄi , Filipovi , Fras, Piska (71. or evi ), Novak, Popovi , KapeĹĄ, trener: Mladen ReĹĄetar

ZEBANEC - STRAHONINEC 0-3 (0-3) ZEBANEC. Igraliťte: NK Zebanec. Suci: Petar RuŞi , Lana Vidovi , Mar na Koprivec. Delegat: Slavko Novak Strijelci: 0-1 Drabi (9), 0-2 Kopjar (20-11m), 0-3 Žnidari (44) ZEBANEC: Kocijan (46. Zadravec), Debelec, Sabol, Grabar, Puri (80. Bani ), Kralj, Horvat (25. Žuni ), Tkal ec, Kodba, Lackovi , Kojter, trener: Neven Horvat STRAHONINEC: BoŞek, Zobec T., Kolar, Jaluťi , Vrbanec, Kopjar (83. Lehkec), Drabi (67.

Radek), Vuruťi (58. Zlatarek), Mar ec, Žnidari (84. Ku i), Kova i (40. Radek), trener: Dragu n Vabec Žu kartoni. Fu ko, Kolar (Strahoninec)

SLOBODA - M. MIHALJEVEC 3-3 (2-1) MIHOVLJAN. Igraliťte: Ciglena. Suci: Dominik Mihoci, Darko Lehki, Mario Horvat. Delegat: Petar Krha Strijelci: 1-0 Srnec (14), 1-1 Kova i (29), 2-1 Mu i (33), 3-1 Mu i (77-11m), 3-2 Mesari B (80), 3-3 Mesari P (90) SLOBODA: Horvat, Belťe, Tisaj, Srnec, alopa, Novak T., Mu i (78. ŽeleŞnjak), Tremski, Sovar, Culjak (19. Lukman), Posavec (89. Bubek), trener: Damir Vrbanec MM: Magdaleni , anadi, Hamer, Trupkovi , Šol , Mesari P., Vrťi , Mesari D., Mesari B., Kova i , Varga, trener: Bruno Mesari Žu kartoni: Belťe, ŽeleŞnjak (Sloboda); Mesari , Trupkovi , anadi, Kova i (MM)

DRAVA - BRATSTVO (J) 1-1 (0-1) KURĹ ANEC. IgraliĹĄte: Gmajna. Suci: Marijan Duman i , DraĹžen Ĺ ajnovi , Marko Smr .

Delegat: Zvonko Novakovi Strijelci: 0-1 Na (39), 1-1 Jaluťi (56) DRAVA: Ivkovi , Škvorc, Šol, Zanjko, Bajkovec, Carevi M, Dombaj, Carevi B. (83. Bezek), Mar n evi (90. PostruŞin), Gori anec, Jaluťi (87. Zanjko M), trener: Kris jan Varga BRATSTVO: Per i M., Gori anec, Jambrovi , Leva i , Antoli , Trstenjak, Rihtarec, Leva i , Vinko, Jurovi , Na , trener: Boris or evi Žu kartoni: Jaluťi , Bajkovec, Mar n evi , Šol (Drava); Leva i , Trstenjak (Bratstvo)

II. ME IMURSKA LIGA – ISTOK

Kraljev an 38 pove ava bodovnu prednost Novom pobjedom u Oporovcu ve je na ĹĄest bodova prednos . Nakon prvog dijela zgoditaka nije bilo, ali ih zato u drugom dijelu bilo ak ĹĄest. Iz prvog dijela valja izdvoji isklju enje zioterapeuta Kraljev ana 38 Ivana GaĹĄpari a koji je drsko vrije ao suca utakmice Jadrana Kukovca i zato je naravno udaljen sa klupe gos ju. Prvi su doma i u 47. minu poveli zgoditkom Miroslava Pigaca. Samo minutu kasnije ve je 1-1, a strijelac Petar Vlah. Is je igra pet minuta kasnije svojim drugim zgoditkom doveo goste u vodstvo od 2-1. U 59. minu na 3-1 povisuje Stanko Ĺ tefok. JoĹĄ jedno isklju enje kod gos ju, ali ovaj puta igra a Dominika FilipaĹĄi a u 70. minu zbog druge opomene. Broj anu prednost Galeb je odmah dvije minute kasnije iskoris o i drugim zgoditkom Miroslava Pigaca smanjio vodstvo gos ju na 3-2. Gos iz Donjeg Kraljevca su tri minute prije kraja utakmice drugim zgoditkom Stanka Ĺ tefoka potvrdili i svoju sedmu pobjedu .Polet pobjedom u ehovcu na drugom mjestu.

Ve u 5. minu gos iz Pribislavca zgoditkom Krunoslava Gajnika dolaze u vodstvo koje uvaju do kraja prvog dijela. U 62. minu Polet povisuje svoje vodstvo na 2-0 zgoditkom Davora Vukovi a.

Uspio je SK minutu kasnije zgoditkom Roberta ViĹĄnji a smanji na 2-1. Nakon toga doma i u 77. minu poga aju gredu i prigoda za barem doma i bod odlazi u nepovrat. Polet je imao joĹĄ svojih nekoliko prigoda i jednu je pet minuta prije kraja utakmice realizirao MiĹĄo Pal za gostuju u pobjedu od 3-1. U Orehovici op inski derbi zavrĹĄio podjelom bodova. Po prikazanoj igri za pobjedom mogu doma i Ĺžali , a po rezultatu gos iz Podbresta bili su blizu osvajanju sva tri boda. Budu nost je povela pet minuta prije odlaska na odmor zgoditkom Danijela Novaka. Denis Poljanec uspio je u 81. minu pos i zgoditak i tako doma inu osigura bod. LoĹĄe vrijeme pokvarilo je bolju posjetu utakmici isto kao i prijepodnevno proĹĄtenje. e ri doma a, a dva gostuju a opomenuta igra a. Vidov an

TABLICA 1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14 15.

16.

KRALJEV AN 38 POLET (P) BUDU NOST (P) OMLADINAC (DS) TRNAVA CROATIA GRANI AR (N) DUBRAVA HODOĹ AN MLADOST (SM) GALEB VIDOV AN DUBRAV AN SK BORAC PMP DRAVA (DM)

7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7

7 5 4 4 3 3 3 3 3 2 2 2 1 1 1 1

0 0 2 1 3 2 1 1 0 2 1 1 3 2 2 1

0 2 1 2 1 2 3 3 4 3 4 4 3 4 4 5

27 – 7 19 – 13 16 – 8 20 – 16 16 – 8 13 – 10 16 – 11 14 – 17 20 – 16 15 – 18 10 – 20 9 – 20 10 – 17 12 – 17 9 – 21 16 – 23

21 15 14 13 12 11 10 10 9 8 7 7 6 5 5 4

bolji od Omladinca. Dino Nemet je u 13. minu doveo doma e u vodstvo. Problem je za goste iz DrĹžimurec-Strelca nastao u 53. minu kada je njihov igra Jurica Toplek koji je u 46. minu uĹĄao u igru rukom sprije io zgoditak doma ina. Naravno sudac utakmice BoĹžidar Jura i pokazao je na bijelu to ku i Topleka isklju io. Loptu je bijelu to ku namjes o Marko Matulin i pogodio za vodstvo Vidov ana od 2-0. Uspio je Omladinac u 78. minuti zgoditkom Marija Taradija ublaĹži poraz na 2-1. I doma i su imali u 86. minu isklju enog igra a Dalibora Hujsa zbog druge opomene. Dubrava sa igra em manje pobijedila Trnavu. O ito broj ana prednost de kima iz Gori ana niĹĄta ne zna i. Za doma u pobjedu Dubrave zasluĹžni su Tino Sabol sa svoja dva zgoditka u 42. i 81. minu i vratar Ivica uranec koji je u 47. minu obranio gotovo nemogu e. Imala je Trnava joĹĄ pogo enu vratnicu u 60. minu . Jedini zgoditak gos iz Gori ana pos gli su u 50. minu preko Sandija Magdaleni a. U 53. minu zbog druge opomene Dubravi je isklju en Bruno Gori anec.

Glatka pobjeda Grani ara u Tur iĹĄ u. Prak ki je za pola sata igre sve rijeĹĄeno kada gos iz Novakovca imaju vodstvo od 3-0. JoĹĄ su jedan pos gli u prvom dijelu za odlazak na odmor sa vodstvom od 4-0. Uz to su u 4. minu uzdrmali doma u vratnicu. RaspoloĹženi, puca ki bili su Ivica Mun ar sa tri zgoditka i to dva je pos gao u prvom dijelu i jedan i jedini u drugom za na kraju kona nih visokih 5-0. Prva dva zgoditka Grani ara djelo su Danijela Lovreka. KiĹĄa, mokar i sklizak teren onemogu avali su joĹĄ bolju igru. Borac je imao u 65. minu pogo enu gredu i niĹĄta viĹĄe spomena vrijedno.

Grani ar je ak od 67. minute igrao sa igra em manje. Kris jan BoĹži neĹĄto se bunio kod pomo nog suca Josipa Jurinca oko toga za koga je ubacivanje i neĹĄto ÂŤlijepogaÂť spomenuo sucu, pa je zaradio isklju enje.HodoĹĄanu pobjeda u Donjem Mihaljevcu. Briljirao Zoran Strahija sa tri zgoditka. On je zapo eo seriju zgoditaka u 8. minu i zavrĹĄio je tri minute prije kraja utakmice. JoĹĄ je jedan zgoditak pos gao u 11. minu za gostuju e vodstvo od 2-0. Kada je KreĹĄo Kova u 14. minu svojim zgoditkom s gao do vodstva od 3-0 bilo je jasno tko e bi pobjednik u ovom susretu. Drava je uspjela u 20. minu zgoditkom Josipa Igreca smanji na 3-1. Doma i su slijede i zgoditak pos gli u 65. minu , a poĹĄlo je to za nogom Davidu Igrecu.

Svoj drugi zgoditak na utakmici Kreťo Kova je pos gao u 27. minu . Drava je tri minute prije kraja utakmice kod rezultata 5-2 za Hodoťan ostala bez Ivana Gorupi a koji je opsovao suca utakmice Željka Novaka. Tri doma a opomenuta igra a, a jedan gostuju i. U Svetoj Mariji bez pobjednika u burnoj zavrťnici utakmice. Prvi je Dubrav an u 12. minu zgoditkom Miroslava Lovreka s gao u vodstvo. Nakon toga doma a Mladost u sedam minuta od 23. do 30. minute preokre e rezultat u svoju korist. Prvo je na 1-1 poravnao Nikola Hobor, a iz opravdano dosu enog kaznenog udarca u vodstvo doveo Davor Štrok. Prvi dio pripao je tako doma inu, a drugi su gos iz Donje Dubrave dominirali, ali i simulirali u doma em kaznenom prostoru pokuťavaju iznudi kazneni udarac, ali vrlo dobri sudac Radovan Posedi nije tome nasjeo. Posljednje tri minute utakmice kao u nekom napetom akcijskom lmu. Benjamin Brljak je u 87. minu poravnao na 2-2. U 89. minu Dubrav an autogolom Dine Horvata dolazi u vodstvo od 3-2. U suda koj nadoknadi od tri minute, opravdanoj bile su e ri zamjene doma i zgoditkom Josipa Hoťnjaka dolaze do izjedna enja od 3-3.

OPOMENUTI IGRA I VIDOV AN – Marko Friť i (2817) BUDU NOST (P) – Neven Pala i (496), Tihomir Hali (1655) DUBRAV AN – Ivan Horvat (536), Dominik Jadan (1817), Tihomir Nes (1011), Benjamin Brljak (1815) DRAVA (DM) – Emil Herc (2939), Danijel Ko iť (2928), Ivan Gorupi (3589) DUBRAVA – Stevica Bobi anec (3641), Tino Sabol (3637), Filip Palir (6296) BORAC PMP – Rajko Gavez (4943) SK – Marko Vidovi (3280), Josip Lon ari (1546) GALEB – Marko Fleten (469), Nikola Balent (1015) HODOŠAN – Zoran Strahija (3104) MLADOST (SM) – Dino Horvat (8681), Marko Matulin (2246), Jurica Papak (1299) OMLADINAC (DS) – Valen no Škvorc (2140), Jurica Toplek (2778) TRNAVA – Ilija Jakťi (3231), Luka Malek (3244), Marko Gotal (69), Antonio Jakťi (784) CROATIA – Dino Varga (3400), Nino HanŞekovi (5522), Damir urila (3421), Dario Bali (3393) KRALJEV AN 38 – Siniťa Baksa (42), Silvestar Cvek (45)

DISCIPLINSKI KUTAK GRANI AR (N) – Kris jan BoŞi (977) po l. 53/a DP HNS-a 2 (dvije) utakmice OMLADINAC (DS) – Jurica Toplek (2778) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica DRAVA (DM) – Ivan Gorupi (3589) po l. 53/b DP HNS-a 2 (dvije) utakmice VIDOV AN – Dalibor Hujs (2232) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica KRALJEV AN 38 – Dominik Filipaťi (1936) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica DUBRAVA – Bruno Gori anec (4624) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: CROATIA – Dino Varga (3400) MLADOST (SM) – Marko Matulin (2246), Jurica Papak (1299) BUDU NOST (P) – Tihomir Hali (1655) VIDOV AN – Marko Friť i (2817) NOV ANA KAZNA NK KRALJEV AN 38 Donji Kraljevec se po l. 53/a DP HNS-a kaŞnjava nov anom kaznom u iznosu od 500 kuna zbog isklju enja zioterapeuta na utakmici odigranoj u Oporovcu dana 29.09.2013.

LISTA STRIJELACA 10 zgoditaka – Jurica Tizaj (Omladinac DS), Ivica Mun ar (Grani ar N) 9 zgoditaka – Zoran Strahija (Hodoťan) 8 zgoditaka – Josip Igrec (Drava DM), Miťo Pal (Polet P) 7 zgoditaka – Filip Piťpek (Kraljev an 38), Simon Jakťi (Trnava) 6 zgoditaka – Bruno Gori anec (Dubrava), Siniťa Baksa (Kraljev an 38), Goran Strahija (Hodoťan) 5 zgoditaka – Tomislav Debelec (Omladinac DS), Bruno Dodlek, Nikola Bukal (Budu nost P), Kreťo Kova (Hodoťan), Denis Poljanec (Croa a), Miroslav Pigac (Galeb) 4 zgoditka – Rajko Gavez, Sandro Jan ec (Borac PMP), Sandi Magdaleni (Trnava), Benjamin Brljak (Dubrav an) 3 zgoditka – Luka Lipi (Kraljev an 38), Niko Pahek (Dubrav an), Nikola Štrok, David Igrec (Drava DM), Nikola BlaŞin i (Mladost SM), Roberto Viťnji ( SK), Krunoslav Gajnik (Polet P)

PAROVI I SUCI 8.KOLA: Omladinac(DS) -Polet(P) (FegeĹĄ, KriĹžari ,Vlahek), Trnava- SK (Radek, Mihali , Puklavec), HodoĹĄan -Dubrava (Horvat, BlaĹži , Marks), Kraljev an 38- Drava Donji Mihaljevec (Posedi ,Novak,Kantoci), Budu nost (P) - Galeb (Belovi ,Ĺ upljika,Smer ), Grani ar (N)- Croa a (Mihoci,Koruni ,Lehki), Dubrav an-BoracPMP (TopliĹĄnjak,Grgi ,Vel i), Vidov an-Mladost (SM).

II. ME IMURSKA LIGA – ZAPAD

Jedinstvu visoka pobjeda u Svetom Jurju na Bregu Ve je u prvom poluvremenu bilo 3-0 za goste iz Novog Sela na Dravi. MiĹĄel Popovi pos gao je jedan zgoditak u prvom poluvremenu i preostala dva gostuju a u drugom poluvremenu za kona nih visokih 5-0. Prvi je za goste ve u 2. minuti zabio DraĹžen KapeĹĄ. Tre i gostuju i zgoditak pos gao je u 20. minu Bruno Piska . Doma a Venera PMP nije uspjela ni jednom zatres mreĹžu gos ju, a doma im porazom i vrlo loĹĄom gol razlikom zasjela na za elje ljestvice.

U fer i korektnoj igri jedne i druge mom adi opomenu h igra a nije bilo.Me imurec osmicom ku i ispra o Trnovec.

Novi trener doma ih Željko Novak krenuo vrlo dobro. Dobro su doma i napunili mreŞu gos ju. Na poluvremenu je to joť i dobro izgledalo kada je bilo 1-1. U drugom poluvremenu doma ini razigrani i puca ki izuzetno raspoloŞeni. Bojan Kregar prvi je u 7. minu pos gao zgoditak, a poslije je pos gao joť dva. Nikola Petri je za goste pos gao oba zgoditka.

Prvim je u 31. minu poravnao rezultat na 1-1. Darijan Treska je bio dvostruki doma i strijelac, a po jednom su se u strijelce upisali SaĹĄa Treska, Jurica Bajzek i Nino Bes jani za na kraju ukupnih 8-2 za Me imurec. Jedan doma i, a dva gostuju a opomenuta igra a.U Mihovljanu gos do boda s gli u zavrĹĄnici utakmice. Imali su doma i u 77. minu lijepu prednost od 3-1 koju je Mali Mihaljevec zgodicima u 80. i 90. minu s gao. Darko Srnec je prvi pos gao zgoditak za Slobodu u 14. minu . Gos su pokazali da se ne predaju tek tako u 29. minu kada su zgoditkom Vedrana Kova i a poravnali na 1-1. No, doma i do poluvremena u 33. minu zgoditkom Davora Mu i a ponovno dolaze u vodstvo. U ve spomenutoj 77. minu Sloboda ima kazneni udarac kojeg Davor Mu i realizira za svoj drugi zgoditak na utakmici. Doma i jedan kazneni udarac u 64. minu nisu realizirali, ali zato ovaj drugi jesu. Kada je Bruno Mesari u 80. minu doma e vodstvo smanjio na 3-2 nastala je mala panika koju gos koriste u 90. minu zgoditkom Patrika Mesari a za kona nih 3-3. U KurĹĄancu bez pobjednika. Prvi su gos iz Jurovca u 39. minu zgoditkom Dejana Na a poveli, a doma a Drava u 56. minu

OPOMENUTI IGRA I BRATSTVO (J) – Denis Leva i (3526), Goran Trstenjak (3785) TRNOVEC – Zlatko Novak (9153), Nikola Petri (8706) JEDINSTVO (GM) – Goran Mikulan (1679), Miťo Krumpi (4666), Dejan Golub (4301) BRATSTVO (SV) – Filip Horvat (1361), Ivan Ri ko (1352), Nikola Vlahov (1314) DRAVA (K) – Mario Jaluťi (1021), Tomislav Bajkovec (1396), Mario Martin evi (7943), Zvonimir Šol (7942) ME IMUREC – Saťa Fu ek (2479) HAJDUK VINDIJA – Karlo HrŞenjak (2898) NAPREDAK – Miťel Bistrovi (5314), Damir Lepen Jurak (74) STRAHONINEC – S ven Fu ko (1161), Renato Kolar (4531) MALI MIHALJEVEC – Patrik Mesari (2365), Nenad Trupkovi (2340), Davor anadi (2336), Vedran Kova i (5225) SLOBODA (M) – Patrik Belťe (2812), Vedran ŽeleŞnjak (1150) MURA – Ivica Baťnec (3451)

zgoditkom Marija JaluĹĄi a poravnala na kona nih 1-1. e ri su doma a igra a bila opomenuta, a dva gostuju a.

Strahonincu bodovi iz Zebanca. U prvih 45 minuta gos iz Strahoninca sve su rijeťili. Poveli su vrlo rano u 9. minu zgoditkom Nevena Drabi a. U 20. minu imaju kazneni udarac kojeg za 2-0 realizira Nino Kopjar. Minutu prije kraja prvog dijela kona nih 3-0 postavlja Ivan Žnidari . Bratstvu doma a pobjeda. Ve u 4. minu doma i imaju opravdano dosu en kazneni udarac kojeg ve tradicionalno puca i poga a Daniel Novak. Gos iz Gornjeg Mihaljevca u 26. minu uspijevaju zgoditkom Romana Tr njaka poravna na 1-1. Mario Vidovi nakon toga dva puta u 37. i 63. minu trese mreŞu Mihaela Tera. Jedinstvo u 66. minu ostaje bez isklju enog Marija Fujsa jer je udario doma eg igra a nogom po nozi kada viťe ovaj nije bio u posjedu lopte. Gos ma broj ana oslabljenost niťta nije smetala dapa e e ri minute prije kraja utakmice uspjeli su zgoditkom Mihaela Ladi a ublaŞi poraz na 3-2. Po trojica opomenu h igra a u svakoj mom adi.Plavima tri boda iz Štrukovca. Nenad Mikuli bio je prvi strijelac za goste iz Peklenice u 9. minu . Minimalnim gostuju im vodstvom o ťlo se na odmor. Samo ťto je po elo drugo poluvrijeme u 48. minu Siniťa Škvorc povisuje vodstvo Plavih na 2-0. Plavi imaju u 67. minu opravdano dosu en kazneni udarac kojeg je za kona nih 3-0 za Plave realizirao Jurica Škvorc. Hajduk je jedino imao jednog i jedinog na utakmici opomenutog igra a. Mura doma om pobjedom

TABLICA 1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

JEDINSTVO (NSD) ME IMUREC SLOBODA (M) BRATSTVO (J) STRAHONINEC DRAVA (K) BRATSTVO (SV) PLAVI HAJDUK (Ĺ ) JEDINSTVO (GM) M. MIHALJEVEC MURA ZEBANEC NAPREDAK TRNOVEC VENERA PMP

7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7

6 5 5 4 4 3 3 3 3 3 2 2 2 1 1 1

1 1 1 1 1 2 2 2 1 0 1 0 0 1 1 1

0 1 1 2 2 2 2 2 3 4 4 5 5 5 5 5

29 – 6 24 – 9 19 – 8 18 – 9 14 – 9 13 – 8 14 – 13 14 – 17 11 – 19 11 – 15 7 – 10 7 – 10 6 – 16 6 – 15 9 – 23 6 – 21

19 16 16 13 13 11 11 11 10 9 7 6 6 4 4 4

ME IMUREC - TRNOVEC 8-2 (1-1) DUNJKOVEC-PRETETINEC. Igraliťte: Hrať ica. Suci: Vjeran Tuksar, Branko Martan, Boťko Martan. Delegat: Tomislav Šol Strijelci: 1-0 Kregar (7), 1-1 Petri (31), 2-1 Kregar (52), 3-1 Treska D (55), 4-1 Kregar (57), 5-1 Treska S (58), 6-1 Bajzek (64), 6-2 Petri (65), 7-2 Treska D (69), 8-2 Bes jani (84) ME IMUREC: Prekupec, Bes jani , Kozina, Koťir (33. Hruťoci), Fu ek, Horvat (75. Thes), Bali , Bajzek, Treska S., Kregar (62. Primorac), Treska D (85. Grudi ), trener: Željko Novak TRNOVEC: Koťak, Novak, Periťi , Kova i (60. Pintari ), Flac, Petri , Miko, Jurman, Govedi , Liber, Kos, trener: Kris jan Kiri Žu kartoni: Fu ek (Me imurec); Novak, Petri (Trnovec)

LISTA STRIJELACA 9 zgoditaka – Bojan Kregar, Darijan Treska (Me imurec) 8 zgoditaka – Samuel Novak, DraŞen Kapeť (Jedinstvo NSD), Dejan Na (Bratstvo J) 6 zgoditaka – Denis Vuruťi (Strahoninec) 5 zgoditka – Bruno Piska , Miťel Popovi (Jedinstvo NSD), Davor Mu i (Sloboda M), Mario Vidovi (Bratstvo SV) 4 zgoditka – Josip Ma ari (Hajduk Š), Nikola Gori anec (Drava K), Daniel Novak (Bratstvo SV), Goran Lipovi (Mura), Nikola Petri (Trnovec), Jurica Škvorc (Plavi Pek.) 3 zgoditka – Kris jan Culjak, Saťa Sovar (Sloboda M), Tomica Nerer, Nikola Drk (Plavi Pek.), David Gori anec (Bratstvo J), Nino Kopjar (Strahoninec), Mario Jaluťi (Drava K)

DISCIPLINSKI KUTAK JEDINSTVO (GM) – Mario Fujs (3178) po l. 57 DP HNS-a 3 (tri) utakmice Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: NAPREDAK – Damir Lepen-Jurak (74) DRAVA (K) – Tomislav Bajkovec (1396) MALI MIHALJEVEC – Patrik Mesari (2365), Nenad Trupkovi (2340), Vedran Kova i (5225) TRNOVEC – Nikola Petri (8706)

pobjegla sa dna ljestvice. Derbi za elja igran u Hlapi ini pripao je doma inu i to glatko. Napredak kojeg je vodio novi trener Ivan Ĺ ardi se dobro drĹžao u prvom poluvremenu.

No, o ito im je u posljednjih pola sata igre ponestalo snage kada Mura pos Ĺže tri zgoditka i to redom u 61. minu Goran Lipovi , pa u 70. minu Ivica BaĹĄnec i pet minuta prije kraja utakmice po drugi puta Goran Lipovi . Jedan doma i, a dva gostuju a opomenuta igra a.

PAROVI ISUCI 8. KOLA : Jedinstvo(NSD) - Napredak (Kolari , L. Kralji ,Ko ila), Plavi(Pek)- Mura ( Zadravec,Jakovljev,Šajnovi ) , Jedinstvo (GM) -Hajduk (Š) (KriŞai ,Vidovi ;koprivec), Bratstvo(J)- Bratstvo(SV) (Lozi ,pintari ,Kukovec), Strahoninec- Drava(K) (Hergoti ;Vuk,Martan), Mali Mihaljevec- Zebanec (Jura i ,Jurinec,Aldi ), Trnovec-Sloboda (M) (Žerdin, Žganec,Novak), VeneraPMP- Me imurec (Horvat, Duman i , RuŞi )

4. listopada 2013.

7. kolo III. ŽNL MNS - istok TRNJE - MLADOST (D) 3-2 (2-1) SVETI JURAJ U TRNJU. Igralište: NK Trnje. Suci: Franjo Hergoti , Mario Sukanec, Nina Marks. Delegat: Dino Jambrovi Strijelci: 1-0 Radi (17), 1-1 Pandur (22-ag), 2-1 Radi (25), 2-2 Zrna (68), 3-2 Kozar (80) TRNJE: Baranaši , Habuš, Tišljari (46. Hrži ), Mihocek, Stankov, Pandur, Bistrovi (46. Strahija), Kolari , Vargec, Vadlja (57. Kozar), Radi (66. Matkovi od 82. Grana r), trener: Franjo Jan ec MLADOST: Ciceli J., Majeri (57. Brez), Kolari , eh (81. Ciceli Antun), Leva i , Jakši , Kova i , Špilek, Hajdarovi (46. Ciceli Ante), Zrna, Hajdarovi , trener: Renato Ciceli Žu kartoni: Tišljari (Trnje); eh (Mladost)

BORAC - JADRAN (Š) 3-1 (1-1) D.HRAŠ AN. Igralište: Opletere. Suci: Rudolf ižmešija, Bruno Brljak, Dražen Horvat. Delegat: Dejan Habula Strijelci: 0-1 Mlinari (6), 1-1 Branilovi (7), 2-1 Branilovi (47), 3-1 Pozderec M (55) BORAC: Harmicar, Vadlja, Farkaš, Kolari , Košak (40. Jur ec), Baksa (55.

Harmicar), Branilovi (78. Vargek), Ivkovi , Horvat, Pozderec M, Pintari (46. Majeri ), trener: Mario Mesari JADRAN: Kameni , Kapelari (46. Jan ec), Kresinger, Zagorec, Štampar, Korent, Halabarec (52. Lehkec), Lon ari (78. Antonovi ), Makar, Novak M., Mlinari (85. Zadravec), trener: Matotek Bruno Žu kartoni: Farkaš, Majeri (Borac); Štampar (Jadran) Crveni karton: Vargek (Borac)

RADNI KI - OTOK 2-3 (0-1) GARDINOVEC. Igralište: NK Radni ki. Suci: Zdravko Toplišnjak, Ante Begovi , Robert Kolari . Delegat: Antun Horvat Strijelci: 0-1 Blažin i (20), 0-2 Šimec (47), 0-3 Blažin i (49), 1-3 Jalšovec (57-11m), 2-3 Mavrin (75) RADNI KI: Horvat, Habuš (46. Jalšovec), Horvat (84. Vlaši ), Kocijan, Novak, Paler, Gelo, Pal , Fažon, Horvat, Mavrin, trener: Vladimir Križai OTOK: Vlah, Novak J (46. Kalša), Novak Z., Jankulija, Karambojev (74. Gorupi ), Malek, Božek (55. Kalšan), Blažin i (85. Grabant), Šimec, Ko iš, Blažin i , trener: Ivica Kalšan Žu karton: Božek (Otok) Crveni kartoni: Mavrin (Radni ki); Malek (Otok)

DRAŠKOVEC - BUDU NOST (M) 2-1 (1-0) DRAŠKOVEC. Igralište: NK Draškovec. Suci: Jasmin Lozi , Ivan Sermek, Casimir Rodrigue. Delegat: Josip Baksa Strijelci: 1-0 Kocijan (34), 1-1 Berdin T (63), 2-1 Kocijan (64) DRAŠKOVEC: Taradi, Ribi , Bermanec, Turk, Matja i , Jambrovi , Mlinari , Matja i , Vujasinovi , Slavi ek (90. Kvakan), Kocijan, trener: Dario Kova BUDU NOST: Varga, Babi (67. Antolovi L), Jurši , Lisjak (75. Radikovi ), Zadravec, Berdin T, Antolovi M, Fažon (52. David), Berdin V., Drk, Okreša, trener: Boris Radikovi Žu kartoni: Turk, Slavi ek, Mlinari , Kocijan (Draškovec); Antolovi , Drk, Varga, Bedrin, David, Radikovi , Antolovi L (Budu nost)

OPOMENUTI IGRA I TRNJE – Chris an Tišljari (1976) BORAC (DH) – Mario Majeri (3099), Kris jan Farkaš (5065) MLADOST (D) – Tomislav eh (889) OTOK – Dino Božek (491) JADRAN – Danijel Štampar (1046) DRAŠKOVEC – Nikola Turk (3164), Goran Slavi ek (812), Marko Mlinari (820), Milan Kocijan (9693) BUDU NOST (M) – Matejas Antolovi (3663), Dragu n Drk (2370), David Varga (3660), Toni Bedrin (4238), Rod David (5110), Boris Radikovi (3717), Luka Antolovi (4237)

7. kolo III. ŽNL MNS - zapad VU ETINEC - DINAMO (Ž) 4-1 (2-0) BREZJE. Igralište: Hrastje. Suci: Mario Buhin, Dino Horvat, Alen Pancer. Delegat: Stjepan Perko.

Strijelci: 1-0 Novak (28), 2-0 Vabec (32), 2-1 Maje (64), 3-1 Levec (74), 4-1 Vabec (89) VU ETINEC: Mohari , Ambruš T., Karni nik (5. Petri evi David od 60. Petri evi Damjan), Ambruš I., Vabec I, Levec, Škvorc, Krnjak (70. Mohari ), Rešetar, Vabec R., Novak, trener: Slavko or evi DINAMO: Novak, Hunjadi, Thes, Murk, Radek, Balog ., Buhin (57. Podvezanec), Maje , Brdar, Fric (62. Bistrovi ), Hu nec (46. Sabolek), trener: Tomislav Šari Žu kartoni: Škvorc, Ambruš I., Petri evi (Vu e nec); Brdar, Radek (Dinamo)

BRATSTVO - DONJI KONCOV AK 0-2 (0-1) PRESEKA. Igralište. Zelena. Suci: Patrik Kolari , Stjepan Novak, Želimir Bertovich.

Delegat: Davor Drvenkar Strijelci: 0-1 Stanjko (16), 0-2 Vukovi (62) BRATSTVO: Jambrovi , ekunec, Kova i , Trupkovi , Kelneri (67. Kova i ), Novak M., Novak B., Kelner, Bajs, trener: Bojan Novak DK: Novak, Saka (46. Gori anec), Flac D, Sklepi M, Turk (76. Špilak), Koraj (65.

Pintari ), Stanjko, Horvat, Vukovi (82. Flac Marko), Sklepi A. (60. Flac Mihael), Brezni ar, trener: Tine Špilak Žu kartoni: Novak, Bajs, ekunec (Bratstvo)

SLOGA - MLADOST (S) 6-0 (5-0) ŠTRIGOVA. Igralište: NK Sloga. Suci: Erik Žerdin, Ivica Horvat, Željko Kova i .

Delegat: Rajko Zadravec Strijelci: 1-0 Šoštari (6), 2-0 Sen ar (10), 3-0 Žižek E (22), 4-0 Sen ar (34), 5-0 Mlinari (36), 6-0 Kamerlin (85) SLOGA: Rojko, Žižek K (58. Raus), Novak (74. Krišto ), Jambrovi , Nemec, Smolkovi (58. Bogdan), Sen ar, Mlinari , Gori anec (46. Lesjak), Šoštari , Žižek E (46.

Bogdan), trener: Smiljan Jambrovi MLADOST: Rajf, Bogdan, Vran i , Hren (46. Ko ila), Žerjav, Stojko, Š avni ar, Leva i , Živ ec (28. Polanec), Radikovi , Hošpel (46. Horva ), trener: Marijan Mohari Crveni karton: Žerjav (Mladost)

PLAVI 1975 - ZASADBREG 77 1-3 (0-2) PREKOPA. Igralište: NK Plavi. Suci: Darijan Zadravec, Dario Vel i, Dino Vel i. Delegat: Stjepan Fic Strijelci: 0-1 Rodinger Filip (26-11m), 0-2 Horvat (43), 0-3 Rodinger Florijan (48), 1-3 Bistrovi (55) PLAVI: Janež, Korošec, Vinkovi (73. Škvorc M), Fic (60. Francki), Boži , Škvorc N, Gre , Kova (46. Novak M), Bistrovi (70. Škvorc D), Vukovi , Novak S., trener: Jerko Petran ZASADBREG: Novak, Šajnovi (73. Perho Ma ja), Dunjko (56. Hatlak), Kozjak, Galovi , Rodinger Florijan, Šela, Horvat Dino, Rožman (17. Horvat Dominik), Rodinger Filip, Lukman, trener: Dominik Horvat Žu kartoni: Rodinger Filip, Šela (Zasadbreg) Crveni karton: Boži (Plavi)

POBJEDA - HAJDUK (B) 2-0 (0-0) G.HRAŠ AN. Igralište: Polenke. Suci: Zoran Hajdinjak, Antun Murkovi , Elvir Bašek. Delegat: Alojz Kopasi Strijelci: 1-0 Horvat (50-ag), 2-0 Domini (68-ag) POBJEDA: Mikulan, Tkal ec (84. Gavez), Hanžekovi , Kova , Florjani T, Borko, Kresinger (62. Balog), Bistrovi (86. Florjani D), Vabec (37. Herceg), Golub (86.

Lon ari ), Ladi , trener: Krešo Žnidari HAJDUK: Horvat I, Domini , Marciuš (33. Šego), Cirkven i , Gregorin i Z (80.

Ciglari ), Gregorin i N., Perko (62. Kolar), Horvat M, Sen ar, Novak, Cirkven i , trener: Mario Zaspan Žu kartoni: Kova (Pobjeda); Cirkven i (Hajduk)

PARAG - OMLADINAC (M) 2-18 (0-10) PRESEKA. Igralište: Zelena. Sudac: Robert Radek. Delegat: Drago Koruni Strijelci: 0-4 Šafari T. (10, 11, 12, 14), 0-5 Šafari N (19), 0-6 Šafari T (20), 0-7 Dragovi (23-11m), 0-12 Šafari T. (41, 42, 43, 48, 53), 0-14 Dodlek (55, 67), 0-16 Šafari T. (70, 72), 1-16 Oršoš Zlatko (75), 1-17 Dodlek (78), 2-17 Oršoš Zlatko (85), 2-18 Dodlek (89) PARAG: Horvat, Oršoš Z., Oršoš V (62. Oršuš S), Ignac S (53. Oršoš M), Oršoš M., Oršuš D (46. Horvat B), Še i (58. Oršoš M), Oršoš D (46. Horvat S) OMLADINAC: Murk (46. Koren), Januši , Vrbanec, Posavec (62. Leva i ), Lukman, alopa (46. Povodnja), Rudni ki (46. Mikac), Dragovi , Vrbanec, Šafari N (46.

Dodlek), Šafari T., trener: Branko Zebec

III. ME IMURSKA LIGA – ISTOK

VETERANI – ISTOK – 10. KOLO

Otok slavio i u Gardinovcu I dalje su de ki iz Otoka bez poraza. Miljenko Blažin i doveo je goste u vodstvo u 20. minu koje su uspjeli sa uva do poluvremena. Radni ki je u 35. minu imao kazneni udarac, ali ga nisu iskoris li. Samo što je po elo drugo poluvrijeme Otok je u dvije minute 47. do 49. sve riješio kada je zgodicima Velimira Šimeca i drugim na utakmici Miljenka Blažin i a s gao do visokog vodstva od 3-0. Novi kazneni udarac doma i imaju u 57. minu , ali ovaj puta ga za smanjenje rezultata na 3-1 realizira Marko Jalšovec. Stjepan Mavrin je u 75. minu svojim zgoditkom za 3-2 utakmicu u inio zanimljivijom, ali i nervoznijom. Upravo je on pet minuta kasnije zajedno sa Nikolom Malekom iz gostuju e mom adi isklju en zbog druge opomene. Minutu prije kraja utakmice sudac utakmice Zdravko Toplišnjak dosu uje novi kazneni udarac za doma e, ali na intervenciju svog pomo nika Ante Begovi a is poništava i dosu uje zale e. Na kraju su gos o šli ku i sa tri boda. Uz dva isklju enja jedan je i to gostuju i igra bio opomenut. Draškovec bolji od Budu nos . Milan Kocijan bio je taj koji je gos ma iz Miklavca pos gao dva zgoditka za doma u pobjedu Draškovca. Po jedan je zgoditak pos gao u svakom poluvremenu. Prvi za vodstvo u 34. minu i drugi za pobjedu u 64. minu . Minutu prije toga gos su zgoditkom Tonija Berdina uspjeli poravna na 1-1, ali im je radost kratko trajala. Pune ruke posla imao je sudac utakmice Jasmin Lozi jer je ak 11 igra a opomenuo. Gostuju e sedam, a doma a etiri. Istina ak je petoricu igra a opomenuo zbog prigovora. Nije baš blistao u su enju, ali po delegatu Josipu Baksi nije utjecao na pobjedu doma ina koji je bio na kraju spretniji. Trnje nakon dužeg vremena upisalo pobjedu. Gotovo su ve njihovi navija i zaboravili kad su zadnji put slavili tri boda. Ovaj puta Mladost im je bila pro vnik po mjeri. Gos iz Dekanovca stalno su s zali doma e vodstvo, ali je Trnje deset minuta prije kraja utakmice zgoditkom Ma je Kozara s glo do pobjede od 3-2. Ivan Radi prvi je na eo gostuju u mrežu u 17. minu . Još je jedan zgoditak pet minuta kasnije pos glo Trnje, ali na njihovu žalost u vlas tu mrežu za izjedna enje. Nesretnik je bio Leon Pandur. No, Ivan Radi svojim drugim zgoditkom u 25. minu ispravlja njegovu grešku i Trnje ponovno vodi. U drugom dijelu Mladost je preko Nikole Zrna uspjelo u 68. minu izjedna i na 2-2 i nada se barem bodu, ali su na kraju teren napus li pognute glave. Po jedan opomenu igra u svakoj mom adi. Delegat Dino Jambrovi doma inima zamjera što nisu osigurali ve i broj lop jer se dugo ekalo na lopte koje su odlazile preko ograde. Eh, da je to samo u Svetom Jurju u Trnju ima još nažalost dosta klubova koji ne organiziraju dovoljno dobro ili nikako sakuplja e lop .Prva jesenska pobjeda

PAROVI I SUCI 8.KOLA: Mladost (D)- Draškovec (Novak,Štrek,Vlah), Torpedo - Trnje (Kolari ,Horvat,Kolari ), Jadran-Radni ki ( ur rk,Fic,Mesari ), EKO- Borac (DH) ( urila Bari , Rodrigue)

TABLICA 1. OTOK

6

6

0

0

20 – 7

18

JADRAN - TRNAVA 1-4 (1-3)

2. BUDU NOST (M)

6

5

0

1

24 – 9

15

3. DRAŠKOVEC

5

4

0

1

16 – 9

12

4. RADNI KI

6

3

0

3 19 – 13

9

5. TRNJE

5

3

0

2 11 – 19

9

ŠTEFANEC. Igralište: NK Jadran. Sudac: Željko Kova i Strijelci: 0-1 Vlahek (7), 1-1 Jan ec (10), 1-2 Vugrinec (29), 1-3 Vlahek (34), 1-4 Sabol (62) JADRAN: Kova ec, Juras, Podvezanec, Hrasti , Klju ari , Pavlekovi , Jan ec, Hajdinjak, Podgorelec, Pintari , Novak TRNAVA: Zorko, Veselin, Malek, Vugrinec Z, Blagus, Jan ec, Domini , Katanec, Vlahek (46. Sabol), Vugrinec I., Blagus

6. EKO (-3)

6

3

0

3 17 – 14

6

7. BORAC (DH)

7

1

2

4 11 – 21

5

MLADOST - BORAC 5-0 (0-0)

8. TORPEDO

5

1

1

3 12 – 15

4

9. MLADOST (D)

6

1

1

4

8 – 20

4

6

0

0

6

6 – 17

0

OPOROVEC. Igralište: NK Galeb. Sudac: Darko Lehki Strijelci: 1-0 Marcijuš (50), 2-0 Slavi ek (53), 3-0 Slavi ek (58), 4-0 Švenda (82), 5-0 Slavi ek (84) MLADOST: Domini , Kalšan, Kos (46. Švenda), Mesarek (46. Ivaci), Bauer, Ke keš, Gorupi (46. Slavi ek), Švenda, Marcijuš, Zvonarek, Radikovi BORAC: Vlah, Tot, Juras, Furdi (62. Mezga), Pintar, Novak, Drvoderi , Hliš , Mezga, Leva i , Rodinger

10. JADRAN

LISTA STRIJELACA 8 zgoditaka – Milan Kocijan (Draškovec) 7 zgoditaka – Dino Rudni ki (Eko), Mihael Fažon (Budu nost M) 5 zgoditaka – Vinko Berdin (Budu nost M), Ivan Radi (Trnje), Velimir Šimec (Otok) 4 zgoditaka – Dragu n Drk (Budu nost M), Marko Mlinari (Draškovec), Dragan Tuksar (Torpedo), Stjepan Mavrin, Marko Jalšovec (Radni ki), Leon Branilovi (Borac DH) 3 zgoditka – Mijo Paler (Radni ki), San no Jankovi (Jadran), Ivica Okreša (Budu nost M), Dejan Ko iš, Denis Blažin i , Miljenko Blažin i (Otok), Nikola Zrna (Mladost D), Matej Pozderec (Borac DH)

DISCIPLINSKI KUTAK RADNI KI – Stjepan Mavrin (840) po l. 50. DP HNS-a 1 (jedna) utakmica BORAC (DH) – Vladimir Vargek (8392) po l. 58 DP HNS-a 4 ( etiri) utakmice OTOK – Nikola Malek (2865) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica

DISCIPLINSKI KUTAK Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: BRATSTVO (P) – Miro Novak (3171) DINAMO (Ž) – Stevica Radek (2625) POBJEDA – Deni Kova (3990)

OPOMENUTI IGRA I DINAMO (Ž) – Marko Brdar (8063), Stevica Radek (2625) HAJDUK (B) – Davor Cirkven i (2399) BRATSTVO (P) – Tomislav Bajs (3199), Miro Novak (3171), Dajan ekunec (205) VU ETINEC – Zlatko Škvorc (142), Ilija Ambruš (100), Damjan Petri evi (96) ZASADBERG 77 – Filip Rodinger (2618), Dino Šela (3021) PARAG – Marko Ignac (8713) POBJEDA – Deni Kova (3990)

LISTA STRIJELACA 15 zgoditaka – Tomislav Šafari (Omladinac M) 14 zgoditaka – David Šoštari (Sloga Š) 11 zgoditaka – Miroslav Horvat (Donji Koncov ak) 9 zgoditaka – Bojan Cirkven i (Hajduk B), Nino Mlinari (Sloga Š) 7 zgoditaka – Marko Koroši (Zasadbreg 77), Nikola Vukovi (Donji Koncov ak) 6 zgoditaka – Miljenko Bistrovi (Pobjeda), Rajko Dragovi (Omladinac M), Filip Rodinger (Zasadbreg 77), Matej Sen ar (Sloga ) 5 zgoditaka – Gabrijel Hošpel (Mladost S) 4 zgoditka – Marko Januši , Vlado Dodlek (Omladinac M), Goran Krišto (Sloga ), Deni Kova (Pobjeda), Vedran Novak (Vu e nec) 3 zgoditka – Samo Smodiš, Aleksandar Sklepi , Robert Stajnko (Donji Koncov ak), Bojan Novak, Dario Balog (Bratstvo P), Sandro Novak (Hajduk B), Davor Rožman, Dino Šela, Nikola Šimunkovi , Florijan Rodinger (Zasadbreg 77), Robert Vabec (Vu e nec), Zlatko Oršoš (Parag)

9

8

1

0

9

8

0

1 40 – 14 24

3. RADNI KI

10

6

0

4 31 – 21 18

4. BSK

10

2. BUDU NOST (P)

6

0

31 – 4

25

4 20 – 13 18

5. TRNAVA

9

6

0

3 18 – 16 18

6. HODOŠAN

9

5

2

2 34 – 22 17

7. MLADOST (Pr.)

9

5

0

4 23 – 24 15

8. PODTUREN

9

5 29 – 22 12

9. SPARTAK

4

0

9

3

2

10. BORAC PMP

9

3

1

5 18 – 27 10

11. POLET (P)

9

3

0

6 19 – 28

9

12. KRALJEV AN 38

9

0

0

9 12 – 40

0

10

0

0

13. JADRAN

4 18 – 16 11

10

8 – 54

0

VETERANI – ZAPAD – 10. KOLO

Borca. Bio je to derbi za elja u kojem su doma ini bili bolji od Jadrana. Gos iz Štefanca dobro su krenuli. Poveli su ve u 6. minu zgoditkom Mihaela Mlinari a i stali. Odmah samo što su doma i krenuli s centra ve je zgoditkom Leona Branilovi a bilo 1-1. Tim se rezultatom o šlo na odmor. U prvih po etnih deset minuta doma i pos žu dva zgoditka, drugi na utakmici Leon Branilovi i Matej Pozderec za kona nu pobjedu od 3-1.

Igra Borca Vladimir Vargek kod takvog pozi vnog rezultata pet minuta prije kraja utakmice radi nepromišljeni potez i rukom u glavu u prekidu igre udara igra a Jadrana. Naravno isklju enje mu nije izbjeglo. Kad smo kod kartona dva su doma a igra a opomenuta, a gostuju i jedan.

AKOVEC - OMLADINAC (M) 2-1 (1-1) AKOVEC. Igralište: SRC Mladost. Sudac: Casimir Rodrigue Strijelci: 1-0 Vukoja (25-11m), 1-1 Kutnjak (41-11m), 2-1 Ga al (80) AKOVEC: Tropša, Koleni , Hamonajec, Ga al, Vukoja, Dobri , Sa er, Pintari , Damjan, Srpak, Kneževi OMLADINAC: Šari , Zadravec, Kova i , Vukovi , Kutnjak, Kukovec, Dodlek, Blažon, Bister, Hranjec, Vrbanec

POBJEDA - MLADOST (I) 2-3 (1-3) G.HRAŠ AN. Igralište: NK Pobjeda. Sudac: Franjo Hergo Strijelci: 0-1 Fu ko (14), 0-2 Domini (33), 1-2 Zamuda (41), 1-3 Križari (70), 2-3 Trbovi (77) POBJEDA: Marciuš, Treska, Kova , Horvat, Trbovi , Zamuda, Furdi, Boštijan, Topolnjak, Germek, Cvetkovi MLADOST: Ruži , Križari , Jambrovi , Varga, Plevnjak, Domini , Fu ko, Tkalec, Pojer, Kozjak, Bašek

NEDELIŠ E - SLOBODA (MIH) 5-2 (1-0)

Donji Koncov ak prošao i Preseku

MLADOST (S) – Saša Žerjav (3554) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica PLAVI 1975 – Jasmin Boži (5284) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica

TABLICA 1. VIDOV AN

U sljede em kolu sastaju se: Radni ki – Vidov an, Borac PMP – Hodošan, Podturen – Mladost (Pr.), Polet (P) – Spartak, Trnava – Budu nost (P), Kraljev an 38 – Jadran. BSK je slobodan. Utakmice se igraju u ponedjeljak s po etkom u 15,30 sa .

Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: EKO – Ivan Ivanuši (5419) MLADOST (D) – Tomislav eh (889) BORAC (DH) – Kris jan Farkaš (5065) JADRAN – Danijel Štampar (1046) DRAŠKOVEC – Nikola Turk (3164)

III. ME IMURSKA LIGA – ZAPAD

S po jednim zgoditkom u svakom poluvremenu gos su s gli do nova tri boda. Prvi je u 16. minu pos gao Robert Stajnko, a drugi u 62. minuti Nikola Vukovi . Bratstvo je u 45. minuti propustilo realizirati kazneni udarac. Emanuel Škvorc umjesto mreže poga a vratnicu. Gos bez opomene, a doma i su imali trojicu opomenutih igra a.Zasadbregu pobjeda kod Plavih 1975. Ve su u prvom poluvremenu gos imali prednost od 2-0 zgodicima Filipa Rodingera i Dominika Horvata. Samo što je po elo drugo poluvrijeme u 48. minu novi zgoditak u doma oj mreži, a strijelac Florijan Rodinger.

Plavi 1975 ipak su u 55. minu zgoditkom Tomislava Bistrovi a uspjeli ublaži doma i poraz na 3-1. Kad su pak u 78. minu ostali bez isklju enog Jasmina Boži a, koji je napada a Zasadbrega 77 sprije io u izglednoj prigodi za pos i zgoditak, bilo je jasno da e gos slavi . Dok su doma i imali isklju enog igra a, gos su imali dvojicu opomenu h igra a.Sloga dobro napunila mrežu Mlados . Is na doma i su imali broj anu prednost ve od 4. minute kada je Mlados isklju en Saša Žerjav zbog spre avanja suparni kog igra a u izglednoj prigodi za pos i zgoditak. Slogaši su se potrudili da broj anu prednost što brže iskoriste pa su u prvom dijelu imali vodstvo od 5-0. Strijelci u prvom dijelu bili su dva puta Matej Sen ar i po jednom David Šoštari , Emanuel Žižek i Nino Mlinari .

HODOŠAN - RADNI KI 3-1 (1-1) HODOŠAN. Igralište: NK Hodošan. Sudac: Željko Novak.

Strijelci: 1-0 Krznar Lj (27), 1-1 Medved (34), 2-1 Krznar Lj (57), 3-1 Krznar Lj (69) HODOŠAN: Krznar F, Domini , Grkavac, Bihar, Dolen i , Kova , Vuk, Krznar Lj., Štefok, Bari , Vlahek RADNI KI: Paler, Poto njak, Hajdarovi , Baksa, Bacinger, Vodopija, Medved, Novak, Carovi , Horvat, Kolari

Njima se još u drugom poluvremenu za pobjedu od 6-0 svojim zgoditkom pridružio Leon Kamerlin. Opomenu h igra a nije bilo.U Gornjem Hraš anu gos si zabili dva autogola. U prvom dijelu mreže nisu bile taknute. U drugom dijelu ne baš svakidašnja situacija da jedna mom ad zabije dva autogola.

Prvi je u 50. minu zabio Ma ja Horvat, a drugi za poraz od 2-0 Denis Domini u 68. minu . Uz to je Hajduk u 76. minu imao kazneni udarac kojeg nije realizirao Sandro Novak jer je njegov udarac Dejan Mikulan obranio. Po jedan opomenu igra u svakoj mom adi.Vu e ncu nova doma a pobjeda.

Ve na samom po etku utakmice u 5. minu teže se ozlijedio doma i igra Tihomir Karni nik koji je prevezen u županijsku bolnicu akovec zbog ozljede glave. Za pola sata igre zgodicima Vedrana Novaka i Ivana Vabeca Vu e nec ima vodstvo od 2-0. Krešimir Maje uspio je u 64. minu smanji doma e vodstvo na 2-1. Pokušavao je Dinamo do i do poravnanja rezultata, ali su doma i do kraja pos gli još dva zgoditka i upisali pobjedu od 4-1. Strijelci h dvaju zgoditaka bili su Vjeran Levec i Robert Vabec. Tri doma a opomenuta igra a i dva iz redova gos ju iz Žiškovca. Uz kišu i kiša zgoditaka u Preseki. Parag je ve nakon prvih 45. minuta igre imao u svojoj mreži primljenih 10 zgoditaka. Do kraja su ih primili još osam, ali su i dva uspjeli pos i mom adi Omladinca. Oba je pos gao Zlatko Oršoš.

Kod gos ju iz Ma kovca puca ki je bio izuzetno raspoložen Tomislav Šafari koji je pos gao ak 12 zgoditaka. Uz njega preostalih šest zgoditaka pos gli su Vlado Dodlek e ri, a po jedan Rajko Dragovi i Nikola Šafari . Jedan opomenu igra i to iz mom adi Paraga.

PAROVI I SUCI 8.KOLA: DonjiKoncov ak- Mladost (S) (Buhin,Klari ,Hajdarovi ), Zasadbreg 77- Sloga (Š) (M.Horvat,Hrušoci,F. Horvat), Omladionac (M)- Plavi 1975 (Begovi ,Begovi ,Zobec), Dinamo(Ž)- Parag ( sudac ZoranNovak)

NEDELIŠ E. Igralište: Trate. Sudac: Božo Jura i Strijelci: 1-0 Oreški (41), 2-0 Fegeš (56), 2-1 Mesari (58), 3-1 Fegeš (72), 4-1 Fegeš (73), 4-2 Dokleja (74), 5-2 Ma ek (87) NEDELIŠ E: Borko, Vizinger M., Vizinger D., Dokleja, Kova i , Knez, Vizinger I., u ek, Fegeš, Žnidari , Vizinger D. SLOBODA: Kova ec, Vibovec, Mihoci, Dokleja, Pintari , Hren, Plevnjak, Mezga, Mesari , Vince , Varga

OMLADINAC - SLOBODA (S) 8-0 (2-0) NOVO SELO ROK. Igralište: N. Selo Rok. Sudac: Dragu n Novak Strijelci: 1-0 Januši (32), 2-0 Jambroši (35), 3-0 Vlahek (60), 4-0 Januši (65), 5-0 Jambroši (70), 6-0 Vrbanec (74), 7-0 Jambroši (80), 8-0 Jambroši (82) OMLADINAC: Tomaši , Skoliber, Jambroši , Fric (46. Vrbanec), Bel, Jaklin, Januši , Vlahek, Vinko, Kova evi , Medved SLOBODA: Mar ec, Tomši , Platuži , Kiri , Sen ar (46. Srnec), He a G, Koruni , Lesinger, He a, D., Novak, Krišto

SLOGA - STRAHONINEC 8-1 (5-0) AKOVEC. Igralište: NK Sloga. Sudac: Ivan Žganec Strijelci: 1-0 Vraži (11), 2-0 Kolari (20), 3-0 Srnec (25), 4-0 Šte ar (41), 5-0 Kolari (43), 5-1 Bali (55), 6-1 Kolari (65), 7-1 Mikuli (67), 8-1 Kolari (75) SLOGA: Grkavac, Vraži , Kolari , Colev, Novak (46. Mikuli ), Šari , Srnec, Vincek, Šte ar, Leva i , Strahija STRAHONINEC: Jagec, Štefulj, Hadži , Pintari , Bali , Makovec, Kolar, Sen ar, Oreški, Pata a, Topolnjak

HAJDUK - BRATSTVO (SV) 1-5 (0-1) BREZJE. Igralište: Hrastje. Sudac: Radovan Posedi Strijelci: 0-1 Šol (24), 0-2 Kolari (52), 0-3 Kolari (70), 1-3 Grabrovi (61), 1-4 Boži T (80), 1-5 Makari (85) HAJDUK: Kralji , Sutnjak, Posedi, Grabrovi , Šprajc, Horvat, Slunjski, Škrobar, Radikovi , Kozar, Preložnjak BRATSTVO: Žnidari , Horvat, Makari , Kolari , Šol , Boži J., Boži T., Zemlji , Boži S., Zeli

SOKOL - ŠENKOVEC 6-1 (3-0) VRATIŠINEC. Igralište: NK Sokol. Sudac: Mladen eke Strijelci: 1-0 Jambreši (8), 2-0 Jambreši (17), 3-0 Mun ar (25), 4-0 Leško (65-11m), 4-1 Toplek (68-11m), 5-1 Mun ar (81), 6-1 Srnec (89) SOKOL: Tarandek, Jambreši , Srnec, Mun ar, Novak, Leško, Trstenjak, Kova i , Tomaši , Filipovi , Mavrek ŠENKOVEC: Pala nuš, Farkaš, Baranaši , Tkal ec, Polak, Saboli , Zanjko, Toplek, Ratajec, Pušar, Horvat

TABLICA 1. SLOGA ( )

10

0

0

47 – 13

30

9

8

0

1

33 – 5

24

10

6

0

4

27 – 19

18

4. SLOBODA (S)

9

5

2

2

33 – 22

17

5. MLADOST (I)

10

5

1

4

26 – 27

16

6. NEDELIŠ E

9

5

0

4

31 – 14

15

7. SOKOL

9

5

0

4

38 – 24

15

8. POBJEDA

10

5

0

5

26 – 22

15

9. AKOVEC

10

4

1

5

22 – 25

13

25 – 33

12

2. OMLADINAC (NSR) 3. OMLADINAC (M)

TABLICA 1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

D. KONCOV AK ZASADBREG 77 SLOGA (Š) POBJEDA MLADOST (S) VU ETINEC OMLADINAC (M) HAJDUK (B) PLAVI 1975 BRATSTVO (P) DINAMO (Ž) PARAG

7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7

6 6 5 5 5 4 2 2 1 1 0 0

1 0 1 1 0 1 2 2 1 1 0 0

0 1 1 1 2 2 3 3 5 5 7 7

31 – 2 31 – 8 41 – 7 19 – 10 14 – 14 14 – 11 36 – 13 22 – 13 11 – 21 9 – 35 6 – 44 6 – 62

19 18 16 16 15 13 8 8 4 4 0 0

10. SLOBODA (M)

10

10

4

0

6

11. STRAHONINEC

10

2

3

5

22 – 33

9

12. BRATSTVO (SV)

10

2

1

7

18 – 53

7

13. ŠENKOVEC

10

2

0

8

12 – 31

6

14. HAJDUK (B)

10

1

0

9

16 – 55

3

U sljede em kolu sastaju se: Šenkovec – Hajduk (B), Mladost (I) – Sokol, Strahoninec – Pobjeda, Sloboda (S) – Sloga ( ), Sloboda (M) – Omladinac (NSR), Omladinac (M) – Nedeliš e, Bratstvo (SV) – akovec. Utakmice se igraju u ponedjeljak s po etkom u 15,30 sa .

4. listopada 2013.

SPORTOVI O KOJIMA SE MALO ZNA - powerlifting i bencpress

Me imurski diza i utega malobrojni, ali svjetski snažni!

Piše: Roberta Radovi

K

ad Janica Kosteli sa svjetskog prvenstva ku i donese dvije medalje, o tome bruji ne samo cijeli svijet, nego i svemir. U slu aju kad Anja Kolari osvoji dvije zlatne medalje u sportu koji ve samim svojim nazivom izaziva nedoumice i u enje u svijetu, onda se za taj uspjeh zna u krugovima sportaša koji i sami prakticiraju taj sport, nekolicina sportskih znalaca i medijskih djelatnika.

Ali i o tzv. tre im sportovima treba govoriti jer i oni nam promoviraju domovinu i naš kraj te zdrav na in življenja na najljepši mogu i na in.

Na nedavno održanom Svjetskom prvenstvu u powerliftingu i bencpressu, koje je održano u Ma arskoj, mala, ali snažna ekipa osvojila je tri medalje.

Anja Kolari (21) iz Savske Vesi osvojila je dvije zlatne medalje u powerliftingu i bencpressu u kategoriji natjecateljica juniorki do 72,5 kg. akov anin Goran Karamarkovi (34) u kategoriji seniora do 67,5 kg osvojio je tre e mjesto u bencpressu (potisku s klupe). Na natjecanje su krenuli, kako je kazao Ivan Me imurec, predsjednik Powerlifting kluba ‘’Me imurje” zbog blizine održavanja prvenstva, jer idu e e biti u Argentini, a za taj put e teško prikupiti inancijska sredstva. Najbolji diza i utega u svi-

Anja Kolari osvojila je dva zlata na Svjetskom prvenstvu u Ma arskoj Najljepše iskustvo u Ma arskoj mi je bilo kad sam vidio raznolikost pristiglih natjecatelja. Juniori, kadetkinje, muškarci svih dobi, osobe s invaliditetom. Natjecala se i jedna gospo a od 60 godina koja je vukla 140 kg. To je stvarno sport za sve. Tko god ima volje i snage, može se time baviti. Kažu kako se prijavljuje i sve više natjecateljica.

Iako se radi o sportu snage, ženska lanica Anja Kolari ku i se vratila s dva zlata. A kako je krenula u taj “muški” sport, kaže: - Nekim de kima izgleda udno ta moja volja za bavljenje

ovim sportom. Me u lanovima našeg kluba sjajno se osje am jer svi ‘paze’ na mene. Prvo sam po ela trenirati zbog sebe i zdravlja, a onda je to nekako u društvu samo krenulo. Ponekad treniram 3 puta tjedno, a ponekad i svaki dan. Prehrana je prilago ena tom sportu. Ne treba se bojati viška kilograma, iako treba dosta unositi hrane.

Ivan Me imurec: Želim povu i avion Kako kažu ovi me imurski “snagatori”, ovjek u tom sportu na dan pojede minimalno 100 kuna. Treba unositi malo više

Hrvatska reprezentacija diza a utega jetu dolaze iz Ma arske, Rusije i Armenije, a evo i mi se po rezultatima tu pridružujemo. Anja je i europska rekorderka u svojoj kategoriji, ali i najbolja diza ica u Hrvatskoj, a akov anin Petar Francki (25), koji se u Ma arskoj natjecao u kategoriji do 125 kg, ina e je najbolji ben er u Hrvatskoj. Put u Ma arsku omogu en je uz potporu Grada akovca, Me imurske županije i Zajednice sportskih udruga i saveza MŽa. Kombi za prijevoz osigurao je Karate klub “Nedeliš e”.

Što je to zapravo powerlifting?

Powerlifting je sport koji uklju uje tri “lifta“: bench press, u anj i mrtvo dizanje. Pobjednik u svakoj težinskoj kategoriji je onaj s najve om podignutom težinom. A kako to u praksi za-

Juniori, kadetkinje, muškarci svih doba, osobe s invaliditetom. U Ma arskoj se natjecala i jedna gospo a od 60 godina koja je vukla 140 kg. To je stvarno sport za sve pravo izgleda, Ivan Me imurec pojašnjava: - Bencpress ili po doma em je postisak s klupe. Ležite na klupi, stopala su vam na podu, nekih 40 - 50 cm od poda. Uteg držite na rukama i onda taj uteg, šipku, spuštate na prsa. Kada sudac kaže ‘press’, onda se taj uteg podiže gore i stavlja se na stalak.

Squat ili u anj je to isto, s tom razlikom što natjecatelji šipku s utezima drže na le ima, a to mogu biti težine od ak 300 ili 200 kila, ovisi o tome koliko se može dignuti iz u nja. To je jedna od najtežih vježbi za tijelo. Dead lift, po našem ‘mrtvo dizanje’, je podizanje s poda. Utezi su položeni na šipci, šipka miruje na podu i s te ‘mrtve to ke’ se uteg mora podi i prema gore. Prakti no to zna i da je natjecatelj savinut, prima šipku, podiže je i kad se tijelo izravna, sudac daje znak da se šipka može spustiti na pod.

Sport za sve. Sve više i ženskih natjecateljica Iz Finske tako er dolaze mo ne natjecateljice

Goran Karamarkovi iz Ma arske je osim bron ane medalje donio i pregršt dobrih vibracija:

- Profesor sam tjelesnog odgoja i u sportu sam cijeli niz godina. To je moj život. Oduvijek su me zanimali sportovi snage i powerliftingom se bavim manje od godinu dana. Želja mi je di i duplo od svoje kilaže u benc pressu. Svima preporu ujem da se krenu baviti tim sportom.

Goran Karamarkovi i Ivan Me imurec u Egeru

Želja da ovaj sport jednog dana postane i olimpijski sport lanove Powerlifting klub “Me imurje” možete na i u Fitness studiju 2000 na Gradskim bazenima u akovcu, gdje treniraju od 17 do 20 sati. Iako ih je u klubu tek desetak, netko od lanova uvijek je tamo i može svakome da informacije o ovom sportu, kako krenu i po e s treningom. Nadaju se da e se i broj lanova u klubu uskoro pove a , a posebice nakon osvajanja ove tri vrijedne medalje. U Hrvatskoj djeluje dvadesetak sli nih klubova od Virovi ce i Vukovara, preko Splita, Zagreba, Osijeka, Rijeke, do Zapreši a, Pitoma e, Gradeca...

Taj su sport u Hrvatskoj pokrenuli

Ivan Me imurec iz akovca, Danijel Škopec iz Virovi ce i Siniša Knezevi iz Vrbovca. Svi koji se bave powerli ingom žele da ovaj sport jednog dana postane i olimpijski sport, a Ivan Me imurec kaže: - Osnovan je i Powerlifting savez koji e uskoro pristupi HR Olimpijskom odobru. Tako emo dobi na neki na in priznanje za rad i zalaganje. Ne emo više bi ‘tre i sport’ jer emo kao lanica HROO-a mo i dobiva naknade za pos gnute rezultate i drugu vrstu potpore. Sljede e ve e natjecanje koje o ekuje ove sportaše je državno natjecanje u ožujku 2014. godine u Vrbovcu.

proteina, a ostalo je sve individualno. Ivan Me imurec isti e kako u periodu kad se sprema za natjecanja u Strongmenu, koja je kategorija odmjeravanja snage u dizanju automobila, vu i kamiona i sl., dnevno treba unositi hrane u vrijednosti od 200 kuna.

U tome su mu do sada pomogli i brojni sponzori, od Euroherza Podružnice akovec, Vuplasta, Pomor tiska i mnogih drugih: - Evo, i restoran ‘Barok’ nas je po povratku u Me imurje ugostio i po astio u ast postignutih rezultata i on nam je najnoviji sponzor. Bez pomo i pojedinaca, tvrtke i lokalne zajednice esto bi nam bilo teško inancirati prehranu, rekvizite, odlaske na putovanja. A mi imamo visoke ciljeve. U Strongmen natjecanju želja mi je povu i avion.

ME IMURJE OPEN 2013.

Me unarodni policijski sportski susreti Nastavljaju i tradiciju održavanja me unarodnog policijskog natjecanja pod nazivom “Me imurje open“, regionalni klub IPA Me imurje povodom Dana policije održao je i ove godine iznimno uspješan i posje en turnir na kojem su odmjerili pripadnici policijskih snaga iz Hrvatske, Slovenije i Ma arske. U prostorijama Lova kog doma u Nedeliš u policajcima sportašima su uo i

samog natjecanja pozdravne rije i uputili su predsjednik IPA-e Me imurje Darko Dragi evi i akove ki gradona elnik Stjepan Kova . Snage i vještine lanovi IPA-e su odmjerili kroz pet disciplina: paintballu, sportskom ribolovu udicom na plovak, tenisu – parovi, nogometu i kartaškoj igri belotu, dok je odgo eno natjecanje u odbojci na pijesku.Treba spomenuti da je to bilo do sad

najbrojnije natjecanje s više od dvjesto natjecatelja i gostiju.

Paintball natjecanje odvijalo se na poligonu u Strahonincu, natjecanje u ribolovu na ribnjaku u mjestu re an, igranje bele u prostoru lova kog doma u Nedeliš u, a teniski i nogometni susreti odigrani su na sportskim terenima “Kerman“ u Nedeliš u.

U tenisu je najbolji bio par po asnih lanova Alojz Šestan

i Mario Matja i , u nogometu je najbolja bila ekipa IPA Osijek, u kartaškoj igri beli par umirovljenika Dragutin Bajsi i Stjepan Petkovi , u paintballu ekipa IPA Me imurje I, dok je u sportskom ribolovu pobijedila IPA Zabok II. Kako je i obi aj, nakon proglašenja pobjednika uslijedilo je druženje lanovu u duhu IPA krilatice SERVO PER AMIKECO! (dd)

Najbolji paintballaši

4. listopada 2013.

KARATE

Karatisti Globusa osvojili 11 medalja na karate turniru

“Darfest Croatia’’

BICIKLIZAM

Dva srebra za Tina Pavlica U subotu se vozio 1.

Kriterij Pregrade 2013., cestovna biciklisti ka utrka u organizaciji BK-a Stubaki. Utrka je organizirana u svim kategorijama, od po etnika do veterana. akove ki BK PULS predstavljala su tri natjecatelja, od kojih je najuspješniji bio Tin Pavlic s osvojena dva

mjesta. Tin je prvo srebro osvojio u kategoriji Kriterija na ispadanje, dok mu je drugo pripalo u Kriterijskoj utrci na kona an cilj. U juniorskoj konkurenciji nastupio je Dino Pavlic i osvojio 4. mjesto, dok je u kategoriji veterana B vozio Darko Pavlic te osvojio 2. mjesto.

åHOLWH QHäWR YLäH" U subotu 28. rujna u Daruvaru je održan 13. karate turnir ‘’Darfest Croatia 2013.’’. Na turniru su nastupila 42 kluba s 392 natjecatelja iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Karatisti Globusa iz akovca osvojili su 11 medalja: 1. mjesto i zlatnu medalju osvojili su: Inga Grgi – ml. u enice kate, Filip Balent – ml. u enici borbe -30 kg, Lucija Ružaj – kadetkinje borbe +54 kg. 2.mjesto i srebrnu medalju osvojili su: Teo Ke keš – ml. u enici kate /6,5 kyu/, Lovro Balent – ml. u enici borbe +38 kg, Elena Ke keš – u enice borbe -40 kg, Lucija Ružaj – juniorke borbe -59 kg. 3.mjesto i bron anu medalju osvojili su: Filip Balent - ml. u enici kate, Stela Horvat – ml. u enice kate /7,8 kyu/, Josip Sluki – ml. u enici borbe -38 kg, Kristian Topli anec – ml. u enici borbe -30 kg. Za KK Glo-

bus nastupio je još i Nikola Topli anec osvojivši 5. mjesto. S ovim rezultatima Karate klub Globus osvojio je visoko 5. mjesto u ukupnom poretku klubova, što je još vrjedniji rezultat ako se istakne da je klub nastupio s tek pola ekipe. Isto tako posebno treba istaknuti novi odli an rezultat Lucije Ružaj, koja je u svojoj kategoriji (kadetkinje +54 kg) premo no osvojila zlatnu medalju u jakoj konkurenciji. Lucija je tom uspjehu dodala i srebrnu medalju u starijoj kategoriji (juniorke -59 kg) te tako samo potvrdila odli nu formu i nastavak odli nih rezultata pred Svjetsko prvenstvo u Španjolskoj u studenom, na kojem s pravom od Lucije možemo o ekivati veliki rezultat. Natjecatelje su na natjecanju vodili treneri Mladen Vizinger, Dejan Sluki i Tihomir Grgi .

Karatisti iz Male Subotice iz Daruvara se vratili s pregršt medalja

Karate klub Mala Subotica nastupio je na Darfestu, natjecanju na kojem je nastupilo 363 natjecatelja iz 40 klubova. U toj konkurenciji karatisti Male Subotice bili su odli ni. Nikola Jankaš osvojio je zlato u kategoriji juniora do 55 kilograma, Maria Murkovi tako er zlato u kategoriji mla ih kadetkinja do 50 kilograma. Zlato je osvojio i Mihael Sirc u kategoriji u enika do 42 kilograma te u mla im u enicama Sara Novak do 26 kilograma. Srebra su osvojili Dominik Murkovi u kategoriji u enika do 30 kilograma i Nika Žerjav u mla im u enicama do

26 kilograma, gdje smo imali doma i inale (Nika - Sara). Filip Novak je u kategoriji kadeta do 57 kilograma osvojio broncu nakon vodstva u polu inalu inalu od 5:4, gdje je izgubio zbog prejakog kontakta. Na natjecanju je nastupio i Luka Soka koji se unato odli nim borbama nije uspio izboriti za broncu u repasažu kategorije u enika do 30 kilograma. Bio je ovo još jedan uspješan vikend za natjecatelje Male Subotice, a iz kluba zahvaljuju roditeljima i sponzorima koji su omogu ili postizanje ovako dobrih rezultata.

www.djurkin.hr

ĉXUNLQ L .ROSD 9DP VDYMHWXMX 1DUXÿLWH EHVSODWQX ' VLPXODFLMX XUHĀHQMD NXSDRQLFH R NRMRM VWH RGXYLMHN VDQMDOL L LVNRULVWLWH GRGDWQH SRSXVWH

52

Rekreacija

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ME IMURSKA organizacija dragovoljaca i branitelja

Jedanaesti na Državnom sportskom natjecanju veterana Domovinskog rata Podružnica UDVDR-a Viroviti ko - podravske županije proteklu subotu u Virovitici ugostila je tisu u dvjesto natjecatelja dragovoljaca i veterana Domovinskog rata iz 21 županije na 18. Sportskom natjecanju DVDR-a RH. Sudionici samog natjecanja bili su i natjecatelji iz Me imurske županije koji su svoje nastupe izborili na županijskom natjecanju održanom u Zasadbregu.

Dragovoljci i veterani svoju su snagu i vještine odmjerili u sedam sportskih disciplina.

Ekipe naše podružnice postigle su sljede e rezultate: Mali nogomet 12. mjesto, Potezanje konopca 11 mjesto, Streljaštvo 10. mjesto, Kuglanje 6. mjesto, Šah 10. mjesto, Bo anje 12. mjesto, Stolni tenis 13. mjesto. Zbrojem osvojenih bodova po sportskim disciplinama Me imurci su u ukupnom plasmanu osvojili

11. mjesto u zlatnoj sredini.

Posebno je potrebno izdvojiti osvaja e medalja u kuglanju Ivan Ro ak iz akovca (bron ana medalja), dok je i u šahu na tre oj plo i Miroslav Nagrajsalovi iz Brezja osvojio broncu. Na etvrtoj plo i Tihomir Želježnjak iz Strahoninca bio je još uspješniji i osvojio srebrnu medalju.

Uz malu više sportske sre e, pa i bolje pripreme, rezultati su mogli biti i bolji.

Ina e, dan ranije u Višnjici održan je izvještajni sabor UDVDR-a RH, na kojem su usvojena izvješ a za proteklo razdoblje i donesen program rada za 2014. godinu. Na saboru, kao i na otvaranju sportskog natjecanja, predsjednik udruge uro De ak istaknuo je: - Kao udruga se ne bavimo politikom, ali ukoliko se budu i dalje radile ‘gluposti’ znat emo se uklju iti i reagirati.

MOVE WEEK projekt od 7. do 10. listopada

Prona imo svoj pokret i postanimo aktivniji

Zavod za javno zdravstvo koordinator je Tjedna kretanja, u koji e se uklju iti brojni partneri

Move Week, odnosno Tjedan kretanja 2013. godine ove se godine obilježava od 7. do 10. listopada. Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije kao organizator programa održao je konferenciju za medije uz predstavljanje aktivnosti, uz nazo nost predstavnika partnera u provedbi obilježavanja Tjedna kretanja u Me imurju. Marina Payerl - Pal, dr. med., ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Me imurske županije, Renata Kutnjak Kiš, dr. med., rukovoditeljica Djelatnosti za javno zdravstvo, i Marija Prekupec, dipl. med. sestra, glavna sestra Djelatnosti za javno zdravstvo, predstavile su MOVE Week 2013. kao središnji doga aj NowWeMove kampanje kojoj je cilj posti i 100 milijuna više Europljana aktivnih u sportu i tjelesnoj aktivnosti do 2020. godine.

Proteklu godinu Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije s velikim se veseljem uklju io u obilježavanje prvoga Europskog tjedna kretanja uz sudjelo-

vanje 1.800 osoba, a ove se godine o ekuje u 30 programa više od 2.400 sudionika.

U aktivnosti e biti uklju eni brojni partneri: Županijska liga protiv raka akovec sa svojim klubovima, Udruga gra ana ‘’Gardruža“ Gardinovec, Udruga za promicanje kvalitete života ‘’Turen’’ iz Podturna, Fitness klub ‘’ATOM ANT “ Podturen, Atletski klub ‘’Me imurje“ akovec, Me imurski savez sportske rekreacije “Sport za sve’’, Dje ji vrti ‘’Poto nica“ Mala Subotica, Osnovna škola Tomaša Gori anca Mala Subotica, Udruga Sportske rekreacije ‘’Sport za sve“ Mala Subotica, Centar za odgoj i obrazovanje akovec, Dje ji vrti ‘’Vrap i “ Šenkovec, Dje ji vrti ‘’Fijolica“ Prelog, Grad Mursko Središ e, Turisti ka zajednica Grada Mursko Središ e, USR ‘’Sport za sve“ Mursko Središ e, Dje ji vrti ‘’Dje ja mašta“ akovec, Srednja škola akovec u enici zdravstvenog usmjerenja med. sestra/tehni ar i Dom za starije i nemo ne akovec. (rr)

4. listopada 2013.

4. listopada 2013.

Rekreacija 53

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VJEŽBAJMO cijelu godinu!

Trideset minuta dnevno do savršenih nogu Iako nam je ljeto tek prošlo, a zimskom odje om vješto prikrivamo nedostatke, ne zna i da moramo zaboraviti na vježbanje do prolje a. Da bismo održali ili stekli kondiciju i snagu, moramo vježbati kroz cijelu godinu.

Ovaj tjedan moja su misija noge, a za lijepe i zategnute noge potrebno nam je malo više

vremena i truda. Poznato je da noge, odnosno bedra spadaju u kriti ne zone (trbuh, bedra i stražnjica), pa sam iz tog razloga za ovaj tjedan pripremila vježbe za noge. Potkožno masno tkivo koje se skuplja na nogama, to nije, na bedrima, izgubit ete ako uz pravilnu prehranu uskladite i vježbanje. Cilj su nam lijepo

oblikovane, lagano miši ave i zategnute noge. Ovim ete vježbama upravo to i dobiti, možete ih izvoditi ujutro, popodne ili nave er, i to u udobnosti vlastitog doma, u društvu sestre, mame ili sami. Predlažem vam da svaki dan odvježbate sve vježbe u 3 serije i da ako ete imati dovoljno snage i želje uklju ite do-

datnu aktivnost kao što je brzo hodanje ili tr anje.

Ako ste zadovoljni svojim nogama, to ne zna i da ovaj tjedan možete presko iti zadani trening jer ovim vježbama pove at ete snagu, miši nu izdržljivost, fleksibilnost i dobiti balans.

Za kraj bih još napomenula, za sve vas koji ne znate, da od

ovog tjedna možete vježbati s nama i na Internet portalu Me imurske novine, s kojima smo u suradnji kreirali kratke videofilmi e s vježbama za cijelo tijelo.

Sve vas lijepo pozdravljam i šaljem puno pozitivne energije.

Vaša trenerica Ivana Posavec!

Stanite u širinu kukova, dlanove postavite na struk, ramena daleko od ušiju i na izdah izvadite jednu nogu bo no i ispružite stopalo. Krenite na izdah bo no prema stropu malim kikevima. Pazite da se u gornjem dijelu jela ne mi ete, samo noga radi. Napravite 15 ponavljanja s jednom i drugom nogom. Smisao vježbe je da ak vira bo ni, vanjski dio bedara i bo ne trbušne miši e.

Još uvijek je vaša po etna pozicija da stojite u širini kukova. Udahnite i na izdah dignite nogu gore prema naprijed, stopalo ispruženo. Kralježnica je ravna, ruke još uvijek na struku i ramena daleko od ušiju, a brada paralelno s podom.

Malim kikevima krenite na izdah prema stropu, bez da se pritom izvijate u le ima.

Trbuh držite s snut. Napravite vježbu u 15 ponavljanja s jedno i drugom nogom.

Smisao vježbe je da ak vira bedrene i trbušne miši e, fokus na kvadriceps.

Po etna pozicija ista kao i kod prethodnih vježbi, samo što ovdje ak virate nogu daleko prema iza. Ne zaboravite da je brada paralelno s podom, ramena daleko od ušiju, dlanovi na struku i le a ravna. Krenite cijelom dužinom noge malim kikevima prema stropu od iza. Napravite vježbu u 15 ponavljanja svakom nogom. Smisao vježbe je da aktivira stražnjicu i stražnju stranu noge.

Ovaj put nogu postavite naprijed i okrenite prema drugoj nozi bo no i malim kikevima, cijelom dužinom noge prema drugoj nozi. Ponovno ponavljam da ne zaboravite da je brada paralelno s podom, stopalo ispruženo, ramena daleko od ušiju i dlanovi na struku. Ponovite i ovu vježbu u 15 ponavljanja svakom nogom. Smisao vježbe je da ak vira unutarnju stranu bedara.

Sve isto kao i kod prethodnih vježbi, ramena, dlanovi, brada, le a ravna, samo što ete sada skvr i nogu daleko prema iza, kao da stopalom želite udari stražnjicu. Udahnite i spus te nogu, ali ne do kraja, pa ponovno kao da želite udara stražnjicu. Ponovite vježbu u 15 ponavljanja na svaku nogu, pritom pazite da su vam koljena u ravnini. Smisao vježbe je da ak virate stražnjicu i stražnju stranu noge.

Držite le a ravna i pazite na bradu, prsa i dlanove kao i kod prethodnih vježbi. Udahnite i na izdah krenite skvr i nogu, koljenom prema bradi. Napravite brzu izmjenu noge, prvo jedna noga pa skok, odmah druga noga. Noge mijenjate kroz skokove. Kad je noga gore i koljeno prema bradi, zadrži dvije sekunde pa brza izmjena kroz skok. Napravite na svaku nogu 10 ponavljanja.

Smisao vježbe je da ak vira trbušne miši e i cijelu dužinu noge.

Za kraj istezanje. Stavite jednu nogu skvr enu na drugu, iznad koljena. Dlanove spojite ili ih možete držati sa strane bo no kao u slovo “T“ (ako nemate balans i ako se ljuljate, predlažem da ruke stavite u poziciju “T“), zamislite da želite sjesti i spustite stražnjicu daleko prema iza, najviše što možete koljenom noge koja je u podu ne prelazite liniju palca na stopalu. Ramena daleko od ušiju, a le a ravna. Držite ovu poziciju 30 sekundi pa promijenite nogu. Tijekom držanja pozicije duboko dišite. Smisao vježbe je da istegnete stražnjicu i noge.

Woman art-centar za rekreaciju, sport i ples Facebook: Woman Art – rekreacija i sport za žene Info tel. 098/989 67 82 Adresa: PC Aurora, Franje Pun eca 2, akovec

GRATIS TJEDAN PO VLASTITOM IZBORU

Me imurske Novine i Woman Art vas daruju s treningom po vlastitoj želji

54

Dobro je znati

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čes tamo

AutoCentar Kos Mihovljanska 89, Čakovec, Tel: 040 493 030

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

4. listopada 2013.

4. listopada 2013.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 55

56

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

4. listopada 2013.

4. listopada 2013.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 57

58

Informacije

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA ŽUPANIJA OP INA DEKANOVEC OP INSKI NA ELNIK Klasa: 021-05/13-01/36 Urbroj: 2109/20-13-01 Dekanovec, 03. listopad 2013.

Na temelju lanka 28. i 29. Zakon o sluĹžbenicima i namjeĹĄtenicima u lokalnoj i podru noj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 86/08, 61/11), Op inski na elnik Op ine Dekanovec raspisuje

OGLAS za prijam u sluĹžbu na odre eno vrijeme radi zamjene duĹže odsutnog sluĹžbenika za radno mjesto Referent za op e i upravne poslove, poslove vije a, te nancije i prora un u Jedinstvenom upravnom odjelu Op ine Dekanovec na odre eno vrijeme do povratka s bolovanja/rodiljnog dopusta - 1 izvrĹĄitelj/izvrĹĄiteljica, na odre eno puno radno vrijeme, - srednja stru na sprema ekonomskog ili upravnog smjera - najmanje 1 godina radnog iskustva na odgovaraju im poslovima - poloĹžen drĹžavni stru ni ispit, - poznavanje rada na ra unalu (MS O ce, Outlook)

OTVORENI NATJE AJI ZA ZAPOĹ LJAVANJE U ME IMUR

1. Patent projekt d.o.o. akovec, J.B. Jela i a 22, traĹži 2 bravara/ bravarice u metalskoj proizvodnji na odre eno vrijeme, mjesto rada D.Kraljevec, posla zamolbu na gornju adresu 2. Trans-kukovec d.o.o., Strahoninec, Dravska bb, traĹži radnik/radnica na odrĹžavanju transportnih vozila i strojeva na neodre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu do 05.10.

3. Poseidon d.o.o. akovec, traĹži konobar/konobarica na odre eno vrijeme, mjesto rada Therapia, javi se na mob. 091 241 3388, do 05.10.

4. Mega metal d.o.o. NedeliĹĄ e, VaraĹždinska 45, traĹži 2 bravar/bravarica; 1 cnc operater na plazmi i 1 god.radnog iskustva, znanje rada u ACAD-u - na odre eno vrijeme, javi se pismenom zamolbom na adresu ili email: megametal@ck.tcom.hr do 10.10.

Na oglas se na temelju l. 13. st. 2. Zakona o ravnopravnos spolova mogu javi osobe oba spola.

Osoba koja ima potrebno radno iskustvo na odgovaraju im poslovima, a nema poloĹžen drĹžavni stru ni ispit, moĹže se primi u sluĹžbu i rasporedi na radno mjesto, uz obvezu da is poloĹži u roku od godine dana od dan prijma u sluĹžbu.

Kandida koji ostvaruju pravo prednos pri zapoĹĄljavanju sukladno Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina obvezni su u prijavi na oglas pozva se na to pravo i imaju prednost pod jednakim uvje ma.

SluĹžba se zasniva uz obvezni probni rad od dva (2) mjeseca.

Za kandidate prijavljene na oglas, a koji ispunjavaju formalne uvjete i imaju urednu prijavu proves e se prethodna provjera znanja i sposobnos .

Urednom prijavom smatra se ona prijava koja je potpuna, odnosno koja sadrĹži sve podatke i priloge.

Kandida koji ispunjavaju formalne uvjete oglasa bi e obavijeĹĄteni o vremenu odrĹžavanja prethodne provjere znanja i sposobnos kandidata, najmanje pet dana prije odrĹžavanja provjere. Ukoliko kandidat ne pristupi prethodnoj provjeri znanja i sposobnos , smatra e se da je povukao prijavu za oglas.

Uz pismenu prijavu, s naznakom za koje radno mjesto se podnosi prijava, treba obavezno priloŞi : • Şivotopis, • dokaz o stru noj spremi ( preslika svjedodŞbe ili diplome), • dokaz o hrvatskom drŞavljanstvu (preslika domovnice), • izvornik uvjerenja nadleŞnog suda da se pro v kandidata ne vodi kazneni postupak za kaznena djela iz l. 15. Zakona o sluŞbenicima i namjeťtenicima u lokalnoj i podru noj (regionalnoj) samoupravi – ne starije od 6 mjeseci, • dokaz o radnom staŞu • dokaz o poloŞenom drŞavnom stru nom ispitu, ako postoji, • izvornik vlastoru no potpisane izjave da za prijam u sluŞbu ne postoje zapreke iz lanka 16. Zakona o sluŞbenicima i namjeťtenicima u lokalnoj i podru noj (regionalnoj) samoupravi.

Kandida su duĹžni u Ĺživotopisu detaljno opisa poslove koje su do sada radili kako bi se usporedbom s opisom poslova radnog mjesta na koje su se javili moglo utvrdi ispunjavaju li propisani uvjet radnog iskustva na odgovaraju im poslovima.

Preslike traĹženih priloga ne moraju bi ovjerene, a osobe su duĹžne prije sklapanja pisanog ugovora dostavi na uvid originalne dokumente.

Prijave na oglas sa dokazima o ispunjavanju uvjeta podnose se u roku od 8 dana od objave oglasa kod Hrvatskog zavoda za zapoĹĄljavanje i objave u novinama, na adresu: Op ina Dekanovec, F. AndraĹĄeca 41, 40 318 Dekanovec, obavezno s naznakom: „Za oglas za prijem u sluĹžbu“.

O rezulta ma oglasa kandida e bi obavijeĹĄteni u zakonskom roku.

Nepotpune i nepravodobne prijave ne e se razmatra .

OP INA DEKANOVEC OP INSKI NA ELNIK

5. Ugostiteljstvo Mirjana j.d.o.o.

HodoĹĄan, B. Radi a bb, traĹži konobara/icu na neodre eno vrijeme, najava na tel. 040 679 492 ili mob.

099 753 5823, do 10.10.

6. M Vadlja j.d.o.o., Gori an, Trnavska 40, traĹži konobara/icu na neodre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili email: mvadlja97@ gmail.com do 06.10.

7. Ca e bar Axy, akovec, traĹži konobar/konobarica na odre eno vrijeme, javi se na mob. 091 510 6901, do 12.10.

8. Herman Josip d.o.o. Gori an, traĹži pom. kuhara/icu i kuhara/icu na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 461 196 do 17.10.

9. RotoVllux d.o.o. NedeliĹĄ e, Prvomajska 43, traĹži automehani ar/ automehani arka i autoelektri ar/ autoelektri arka za stru no osposob. za rad bez zas.r.o., posla pismenu zamolbu na adresu, do

Temeljem Odluke Upravnog vije a Ljekarne akovec od 30.09.2013. godine, Ljekarna akovec raspisuje

Kandida moraju ispunjava i op e uvjete za prijem u sluĹžbu propisane u lanku 12. Zakona o sluĹžbenicima i namjeĹĄtenicima u lokalnoj i podru noj (regionalnoj) samoupravi.

U sluĹžbu ne moĹže bi primljena osoba za iji prijem postoje zapreke iz l.

15. I 16. Zakona o sluĹžbenicima i namjeĹĄtenicima u lokalnoj i podru noj (regionalnoj) samoupravi (NN 86/08, 61/11).

4. listopada 2013.

NATJE AJ ZA DODJELU STIPENDIJA STUDENTIMA FARMACEUTSKO-BIOKEMIJSKOG FAKULTETA SMJER FARMACIJA I.

Ljekarna akovec odobrava 3 s pendije studen ma Farmaceutskogbiokemijskog fakulteta, smjer farmacije II. Na ovaj Natje aj mogu se javi redovi studen 2.,3.,4.i 5. godine studija FBF-a smjer farmacija.

III. S pendija se dodjeljuje pod uvjetom da e korisnici s pendije nakon zavrĹĄetka studija, sukladno ugovoru koje e potpisa , zaklju i radni odnos u Ljekarni akovec. Nakon obavljenog pripravni kog staĹža u Ljekarni akovec i poloĹženog stru nog ispita u obvezi su proves na radu u Ljekarni akovec dvostruko duĹže vrijeme od onog vremena za koje su dobivali s pendiju.

IV. Pravo na sudjelovanje na ovom Natje aju imaju studen sukladno uglavku I. i II. ovog Natje aja uz uvjet da su drĹžavljani Republike Hrvatske.

V. Mjese ni iznos s pendije iznosi 1.600,00 Kn. S pendija se ne prima za vrijeme ljetnih mjeseci odnosno za vrijeme srpnja i kolovoza.

VI. Dokumen potrebni za dodjelu s pendije : - molba za dodjelu s pendije - domovnica - preslika osobne iskaznice - potvrda fakulteta o redovnom upisu u akademsku godinu 2013./2014. u svrhu ostvarivanja prava na s pendiju - prijepis ocjena poloĹženih ispita jekom studija VII. Ako se na Natje aj javi ve i broj studenata od broja odobrenih s pendija ,odabir kandidata provest e se u skladu s Pravilnikom o s pendiranju Ljekarne akovec VIII. Student kojem bude dodijeljena s pendija duĹžan je prilikom sklapanja posebnog ugovora preda jednu bjanko zaduĹžnicu na iznos ukupnog iznosa s pendije kao osiguranje povrata sredstava u slijede im slu ajevima odnosno u slu ajevima kada je duĹžan vra cjelokupno primljen iznos s pendije uve an sukladno odredbama posebnog ugovora : - ako prekine studij - ako prestane ima status redovnog studenta - ako odbije zaposlenje u Ljekarni akovec - ako mu prestane radni odnos u Ljekarni akovec prije okon anja roka iz uglavka III. ovog Natje aja IX. Nepotpune i nepravodobne ponude ne e se razmatra .

X. Molbe kandidata se dostavljaju na adresu Ljekarna akovec, akovec, Valenta Morandinija 1, s naznakom za ÂŤNatje aj za dodjelu s pendijaÂť.

XI. Ljekarna akovec e na osnovi zaprimljenih molbi utvrdi listu reda prvenstva za dodjelu s pendija te e podnositelje molbi obavijes o rezulta ma natje aja u roku 30 dana od proteka roka za dostavu molbi.

XII. Rok za dostavu molbi je 23.10.2013. godine.

XIII. Na temelju kona ne odluke o dodjeli s pendija student sklapa poseban ugovor o koriĹĄtenju s pendije kojim se pobliĹže reguliraju prava i obveze korisnika i davatelja s pendija sukladno Odluci Upravnog vije a Ljekarne akovec.

XIV. Sve dodatne upute i obrazloĹženja ovog natje aja moĹžete dobi jekom redovnog radnog vremena Uprave Ljekarne akovec, na adresi akovec, Valenta Morandinija 1., ili na telefon 310-651.

03.10.

10. Rus ca d.o.o. akovec, traĹži konobara/icu za rad u restoranu na neodre eno vrijeme, javi se na tel.

040 311 207 do 19.10.

11. Ugost. obrt "Ilonka" Mursko SrediĹĄ e, M.Gupca 17, traĹži kuhara/icu na neodre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 3g., javi se na mob.

091 505 2872 ili tel. 543 076, do 30.10.

12. Kroja ki obrt 4M, PleĹĄivica 23b, traĹži kroja /kroja ica na odre eno vrijeme uz mog. stalnog zaposlenja, javi se osobno na adresu ili na tel.

040 524 012, do 15.10.

13. Frizerski studio Danica, akovec, Trg E. Kvaternika 4, traĹži frizera/frizerku na odre eno vrijeme, osobni dolazak na navedenu adresu , najava na tel. 040 311 860 ili 098 911 7343 do 30.10.

14. Zanatsko-trg.obrt i posudionica vjen anica Lidija, BlaĹžekova 5,VaraĹždin, traĹži ĹĄiva /ĹĄiva ica za popravak i doradu odje e na odre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 1g., javi se na mob. 091 890 2067 ili na email: vlidija@gmail.com 15. alopek strojarstvo d.o.o.

PuĹĄ ine, akove ka 136, traĹži strojobravar/strojobravarica ili cnc reza ; cnc operater/operaterica na neodre eno vrijeme, javi se osobno na adresu ili email: info@strojarstvo-calopek.hr, do 07.10.

16. Paminis j.do.o. M. Subo ca, traĹži konobar/konobaricananeodre eno vrijeme, radno mjesto Music pub, M. Subo ca, javi se na mob. 092 236 8902, do 19.10.

17. Transpor Turk, Savska Ves, Radni ka 151, traĹži voza a/icu teretnog vozila c kat. na odre eno vrijeme uz mog. stalnog zaposlenja, javi se na adresu do 03.10.

18. Nostro d.o.o. Slemenice, traĹži 10 ĹĄiva a/ĹĄiva ica trikotaĹže na odre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 1g., javi se na mob. 098 290 366, do 25.10.

19. Servis Varga, V. Nazora 17, NedeliĹĄ e, traĹži automehani ara/automehani arka na odre eno vrijeme uz mog. stalnog zaposlenja, poĹželjno radno iskustvo 1g., javi se na mob.

098 807 843 do 15.10.

20. Dabla d.o.o. Prelog, traĹži voza /voza icateretnog vozila naneodre eno vrijeme, javi se na mob.

099 6989 597, do 10.10.

21. Dj. vr Ribica, Žabnik, Žabni ka 42,traŞiodgojitelj/odgojiteljicananeodre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 5g., poloŞen stru ni ispit,

javi se na mob. 099 788 2147 ili 040 868 236, do 30.10.

22. Frizerski studio Ljepote, Donji Kraljevec, traĹži frizera/frizerku na odre eno vrijeme, javi se na mob.

098 814 161, do 09.10.

23. Klasika d.o.o. DomaĹĄinec, traĹži m/Ĺž soboslikara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 900 2692, do 31.10.

24. Polj. gospodarstvo Domini Ivan, M. Subo ca, traĹži 2 radnika/radnice za ĹĄurenje i klanje pataka na neodre eno vrijeme, javi se na mob.

040 631 143 ili mob. 098 242 571, do 11.10.

25. Vina-Brki d.o.o. Zagreb, traĹži konobara/icu; 2 ĹĄankista/ĹĄankis cu; pomo ni kuhar/kuharica ; 2 kuhar/kuharica, uvje : potrebno radno iskustvo, mjesto rada Zagreb, Me imurska hiĹža, javi se na mob.

0992221338ili0994037536,posla na email: konoba.maslina@gmail. com do 15.11.

26. Panoex d.o.o. akovec, dr. I. Novaka 46, traĹži 2 telefonista/telefonistice na odre eno vrijeme. Poslati email: m.borak@panomed.com.hr ili osobno do i na adresu do 16.10.

27. Dje ji vrti Grlica, M. Tita 34, Ĺ enkovec, traĹži odgojitelja/odgojiteljicu za stru no osposob. za rad bez zas.r.o.; kuhara/icu s poloĹženim higijenskim min. javi se osobno na adresu do 10.10.

28. Tekom d.o.o., Strahoninec, akove ka 61, traĹži referenta/referen cu ekon.-komercijalnihposlovazastru no osposobljavanje za rad bez zasnivanja r.o., posla pismenu zamolbu na adresu ili na email:tekom1@ck.tcom.hr do 08.10.

29. Aluel-pvc d.o.o. Pribislavec, dr.

A.Star evi a bb, traĹži 5 sastavlja a/ sastavlja ica stolarije i montera na odre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 2g., posla pismenu zamolbu na adresu ili na email: hanita@ net.hr do 11.10.

30. Auto-optika VarĹĄi , Ĺ enkovec, traĹži vulkanizera/vulkanizerku na odre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 1g., javi se na tel. 040 343 011 ili na mob. 091 950 2068 do 15.10.

SlobodnaradnamjestaVaraĹždinska Ĺžupanija 1. WĂźstenrot stambena ĹĄtedionica d.d., Mjesto rada: VaraĹždin, traĹži m/Ĺž FINANCIJSKOG SAVJETNIKA - savjetnik/ica u prodaji stambene ĹĄtednje, prodaji polica Ĺživotnog osiguranja, posredovanje u prodaji stambenih kredita, prodaja srodnih bankarskih

OBAVIJEST O O ITAVANJU VODOMJERA Od 20. rujna do 14. listopada 2013. godine Me imurske vode e obavlja godiĹĄnje o itavanje svih vodomjera.

Mole se potroĹĄa i da omogu e pristup vodomjerima.

PotroĹĄa i mogu i sami o ita vodomjer, a stanje javi na besplatan telefon 0800/31-31-11 ili 373-700, 373-735, ili putem interneta popunom obrasca na stranici www.medjimurske-vode.hr

4. listopada 2013.

IZ MATI NOG UREDA

SKOJ I VARAŽDINSKOJ ŽUPANIJI

proizvoda - mog. stalnog zaposlenja na puno radno vrijeme i mog. rada u nepunom radnom vremenu (4 sata dnevno); uvjeti: SSS, B kategorija, komunikacijske vještine, poželjno radno iskustvo u prodaji stambene štednje, osiguranja ili drugih nancijskih proizvoda, ali nije uvjet. Pismena zamolba na adresu Zagreba ka 46, Varaždin ili e-mailom: magdalena.jozic@wuestenrot.hr;kontaktnamob: 099 255 4588, do 17.10.

B. Posla životopis na e-mail: info@ altruist.hr, kontakt mobitel: 097 6555 888 ili 099 505 8651, do 24.10.

6. ELUSS d.o.o. za elektro-usluge, servisiranje i prodaju, Mjesto rada: VARAŽDIN, traži KONOBARA/ICU U RESTORANU “EL” na odre eno vrijeme, uvjeti: KV, SSS bez obzira na zvanje za rad u restoranu - posluživanje pi a i hrane, osobni dolazak ili pismena zamolba na adresu TRG IVANA PERKOVCA 39, VARAŽDIN ili e-mailom: info@eluss.hr, najava na tel: 042 242 100, do 10.10.

OTERAPEUTA za masaže i programe vježbanja obzirom na deformitete ili povredenaodre enovrijeme,nepuno radno vrijeme (20 sa /tjedno), uvje : SSS,VŠS-završenomin.srednjoškolsko etverogodišnje obrazovanje ( zioterapija, kineziterapija...), potrebno dobro poznavanje anatomije, prednost osobi s dodatnim znanjima s podru ja ‘kinezitapinga’ ili znanja o osteopa jama (nije uvjet), voza ka dozvola B kategorije, poželjna mogu nost korištenja vlastitog vozila, poznavanje osnova rada na ra unalu (word, excel, internet), služenje engleskim ili njema kim jezikom u osnovama. Radno vrijeme sukladnopotrebamaklijenata.kontakt e-mailom: andrijacenic@gmail.com do 31.10.

2. HANJES d.o.o. za proizvodnju i trgovinu, mjesto rada: TRNOVEC; Poduze e Hanjes d.o.o. nalazi se u 7. AD SISTEMI d.o.o. za ozvu enja i Slobodnoj zoni Trnovec Bartolove ki. alarme, Mjesto rada: Hanjes d.o.o.

VARAŽDIN,tražiMONje uslužno TAŽERA/MONTAŽERpoduze e KU SATELITSKIH AN10. AGILITAS GRUPA d.o.o. za trgona podru ju TENA na odre eno vinu i usluge, VARAŽDIN, Mjesto obrade metala vrijeme uz mog. stalrada: zemlje zapadne Europe, traži i specijalizirano nog radnog odnosa, VOZA A/ICU KAMIONA SA PRIKOLIjesamonaobrauvje : škola i obraCOM na neodre eno vrijeme nakon du limova, proD zovanje nisu bitni, VO ZA HRVATSKI probnog rada, uvje : kvali kacija za la od aluminija, ANJE važno poznavanje ZA ZAPOŠLJAV 396-819 navedeno radno mjesto, posjedooplemenjenog KOVEC: ISPOSTAVA A 40 rada na montaži ELOG: 646-7 vanje voza ke dozvole C i E kateg., elika i elika. NjiISPOSTAVA PR SREDIŠ E: satelitskih antena ISPOSTAVA M. iskustvo na navedenim poslovima hovi klijen su po543-200 te iskustvo u m min 2g., Molbu sa kratkim životopiduze a iz podru ja poslovima, B kasom, kopijom svjedodžbe i voza ke proizvodnjetra nih tegorija, vlas automobil poželjno, dozvole posla isklju ivo na sljede u vozila, farmaceutske, kemijske i preali nije uvjet, rad na visini, informa adresu: Agilitas grupa d.o.o., Aleja k. hrambene industrije te tehnologije ka znanja. Zamolbu i životopis posla Zvonimira 2/I, 42000 Varaždin ili puodvodnje. Proizvodnja je izvozno orina e-mail adresu: posao@adsistemi. tem e-maila: agilitas@agilitas-grupa. jen rana, 99% proizvoda izvoze u EU. hr do 10.10. hr, do 31.10.

Tražimo 3 m/ž TEHNOLOGA na odre eno uz mog. na stalnog r.o., uvje : 8. Bona Consilio j.d.o.o. za telekomuni11.PROMEDIA,agencijazamarke ng SSS, VŠS, VSS strojarskog smjera, kacije i usluge, Mjesto rada: VARAŽDIN, vl. Dražen Kreš, Mjesto rada: VARAŽVARAŽDINSKA ŽUPANIJA, traži 2 VODIobavezno ak vno služenje njema DIN, VARAŽDINSKA ŽUPANIJA, traži kim jezikom, poželjno položen IWE TELJA/VODITELJICU TIMA na Ugovor VODITELJA/ICU MARKETINGA ZA te aj, informa ka znanja, iskustvo o djelu uz mog. Ug. na odre eno/neoVARAŽDINSKU I ME IMURSKU ŽU3g, B kateg., Molbe sla isklju ivo na dre eno, uvje : OŠ, KV, SSS bez obzira PANIJU na odre eno vrijeme, uvje : adresu poštom GOSPODARSKA 10, na zvanje za vo enje ma koji obavlja SSS, VŠS, VSS, poželjno informa ar/ TRNOVECBARTOLOVE KIilimailom: telekomunikacijske usluge - prodaja ka ili komercijalist/ica, poželjna inforn.marjancic@hanjes.com do 13.10. usluga internet, telefon, TV - H1 TELEmati ka znanja: photoshop, flash, KOM, iskustvo 3 godine, B kategorija, izrada animacija, izuzetne komuni3. ELUSS d.o.o. za elektro-usluge, mogu nost korištenja vlas tog vozila. kacijske sposobnos , ambicioznost, servisiranje i prodaju, Mjesto rada: Osobni dolazak: BRA E RADI A 20, Kategorija B, vlas automobil - poVARAŽDIN, traži m/ž SERVISERA VARAŽDIN ili prijavu posla e-mailom: željno osobni dolazak na adresu MAUGOSTITELJSKE OPREME - servis bona.consilio@gmail.com, kontakt LI GORENEC 26 B, MALI GORENEC ili caffe aparata, ledomata i ostale mobitel: 095 790 6381, do 30.11. prijavu posla e-mailom: promedia. ugos teljske opreme na odre eno vrijeme, uvje : KV, SSS, iskustvo 2g., 9. FITNESS CENTAR KINEZIS d.o.o. marke ng@gmail.com, kontakt moB kateg., poznavanje osnova infor- VARAŽDIN; traži m/ž MASERA - FIZI- bitel: 099 4222 000 do 15.10. ma ke. Osobni dolazak: TRG IVANA PERKOVCA 39, VARAŽDIN ili prijavu MEDIA NOVINE d.o.o. poslati e-mailom: info@eluss.hr, akovec, Kralja Tomislava 2 najava na telefon: 042 242 100, do 7.10.

4. TRANSPORTI KRETI vl. Damir Kre , Varaždin, traži VOZA A/ICU TEGLJA A SA POLUPRIKOLICOM U DOMA EM PRIJEVOZU na neodre eno vrijeme, uvjeti: obavezno KV voza , kategorija C, E, iskustvo 1g. (potrebno obavezno iskustvo na šleperu). kontakt 098 160 2020, do 15.10.

5. ALTRUIST j.d.o.o. za trgovinu i usluge, Mjesto rada: VARAŽDIN, traži VODITELJA/ VODITELJICU TIMA (TEAM LIDER) - promocija telekomunikacijskih usluga krajnim korisnicima za xnu i mobilnu telefoniju, upravljanje mom na neodre eno vrijeme (20 sa /tjedno), uvje : SSS do VSS ekonomskog smjera, komunika vnost, samoinicijativnost, spremnost na u enje na velikoj razini s obzirom da je predvi ena edukacija, kategorija

Informacije 59

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

Traži se osoba za stru no usavršavanje:

- Marke nški stru ni suradnik ( sak i Internet) Opis posla: - Osmišljavanje i provo enje marke nških kampanja na Internetu i u sku.

Stru na sprema: - Stru ni prvostupnik, Sveu ilišni prvostupnik, Visoka stru na sprema Poželjne vješ ne: - Ak vno korištenje MS O ce (Word, Excel, Power Point, Outlook) i srodnih uredskih paketa te programa za obradu fotogra ja - Ak vno korištenje Internet usluga, s naglaskom na društvenim mrežama - Poznavanje Communitymanagementa i osnova SEO op mizacije - Poznavanje rada u projektnoj organizaciji - Ak vno korištenje stranog jezika - Voza ka dozvola B kategorije Zamolbe sa životopisom sla na posao@mnovine.hr.

IMENDANI I BLAGDANI

RO ENI MARTA BORIS, K I SIMONE I BORISA, MILA ŠARI , K I NEDE I JURE, FRANKA SOBO AN, K I NATAŠE I FRANJE, ARIA ŽIŽEK, K I DAMIRE I RADIVOJA, VINKO NOVAK, SIN DARINKE I IVANA, TIA SABLJAK, K I NATALIJE I STEFANA, MIA HORVAT, K I IRENE I ZORANA, ROKO DOBRANI , SIN MARTINE I DANIJELA, ARIAN LOVREC, SIN KRISTINE I SAMIRA, MATIJA IGREC, SIN VANJE I RADOVANA, JAKOV TOPLEK, SIN GORANKE I ALENA, LOVRO PIGAC, SIN MATEJE I NENADA, PETAR GORI ANEC, SIN MAJE I STJEPANA, LARISA CVEK, K I TANJE I VJEKOSLAVA, LUKAS KOS, SIN SANDRE I DENISA, SAŠA AVDOVI , SIN HELENE I EROLA, LAURA SMILOVI , K I MELANI I MARINA, PATRIK JANEŽ, SIN IVANE I ANDREJASA, EMINA TOMAŠKOVI , K I ROMANE I TOMISLAVA ( akovec)

petak, 4. listopada Franjo Asiški, Franka subota, 5. listopada Miodrag, Flavijan nedjelja, 6. listopada Verica, Bruno, Vera ponedjeljak, 7. listopada BDM od KRUNICE utorak, 8. listopada Šimun, Dan neovisnosti srijeda, 9. listopada Dionizije, Ivan etvrtak, 10. listopada Danijel, Danko

(poštanske pošiljke i fax poruke) Molimo Vas da sve poštanske pošiljke (pozivi, pozivnice, razne obavijes i drugo) za uredništvo i novinare tjednika Me imurske novine šaljete na adresu MEDIA NOVINE (za Me imurske novine), Kralja Tomislava 2, 40.000 akovec.

Tako er sve fax poruke (pozivi, pozivnice, razne obavijest i drugo) za uredništvo i novinare tjednika Me imurske novine šaljite na telefax broj: 040-493-305.

Zahvaljujemo!

DUHOVNI VELIKAN

Franjo Asiški, 4. listopada Utemeljitelj je franjeva kog reda ili Reda male bra e.Ro en je u Asizu 1181.,a preminuo je 1226. godine.

Franjeva ki red vrlo se brzo širio Europom i svijetom, a rano je dospio i u Hrvatsku, gdje danas ima puno samostana i crkava kojima uzorno i revno upravljaju franjevci. U a-

kovcu su dvije župe i crkve te jedan samostan, koji vrlo predano i uzorno vode franjevci, a ogroman doprinos daju i asne sestre franjevke ili klarise, iji suosniva je Franjo Asiški. Svecem je proglašen 1228. godine i pokopan je u bazilici Svetog Franje u Asizu. (sm)

OBAVIJESTI O SMRTI

VJEN ANI

Marija Zagorec - Micika st.89 iz akovca Datum sprovoda: Petak, 04.10.2013.

Groblje: akovec

MATEJA HORVAT I ZORAN NOVAK ( akovec); VALENTINA NOVAK I STJEPAN KANIŽAJ (Dekanovec); RAJKO SABOLI I MARIJA DODLEK, LUKA NOVAK I ANJA MARTAN (M. Subotica); SANJA STROJKO I MARIJAN FR ANJI EVI (M. Središ e); MATEJA SLAVI EK I MATIJA HAMUNAJEC (Kotoriba); ANITA GLOGOVEC I MIRAN MA EK, IRENA KOCIJAN I SAŠA VIDA, MAJA BALI I SIMON GAVEZ, VIDA BORKO I MIROSLAV ŠVENDA (Nedeliš e)

Dragutin Lešnjak st.53 iz akovca Datum sprovoda: Petak, 04.10.2013.

Groblje: akovec Agata Novak ro . Varga st.63 iz Ljubljane Datum sprovoda: Petak, 04.10.2013.

Groblje: akovec Agata Fu ko ro .Sabol st.92 iz Pribislavca Datum sprovoda: Ponedjeljak, 30.09.2013.

Groblje: akovec Marija Toplek ro . Vrtari st.88 iz Ivanovca Datum sprovoda: Ponedjeljak, 30.09.2013.

Groblje: Ivanovec Marija Klinec ro .Talan st.92 iz Ivanovca Datum sprovoda: Subota, 28.09.2013.

Groblje: Ivanovec

UMRLI JOSIP SENI, RO . 1932., MIRJANA KRUŠI , RO .

1969., BOŽICA NOVAK, RO . 1964., MARIJA HOZJAN, R. HOZJAN, RO .

1940., GENOVEVA LUKŠA R. BAJOK, RO . 1930., MIJO DOLEK, RO . 1936. ( akovec); KATARINA DRAGI EVI R. SILAJ R. 1934. (M. Središ e); MARIJA MAR EC R. TU I 1933., FRANCISKA BROZOVI R. JAMBROŠI 1920., JOSIP VESELI 1932. (Nedeliš e); TOMO ŠVENDA RO . 1913., STJEPAN DOMINI RO .

1922., IVAN IGREC RO .

1938., TEREZA ZVONAREK R.HORVAT RO .

1924. (Prelog)

OBAVIJEST REDAKCIJE

Josip Veseli st. 81 iz Šenkovca Datum sprovoda: Petak, 27.09.2013.

Groblje: akovec Josip Škvorc st.83.iz akovca Datum sprovoda: Petak, 27.09.2013.

Groblje: akovec

KUPON broj

942

Ivana Mažuranića 2/II.kat, Čakovec

Sje anja, posljednji pozdravi i zahvale do 20 rije i sa slikom

kuna % * Akcija traje do kraja sije nja 2013.

* Akcija traje do kraja 2012. godine.

popust

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

60

Oglasnik

4. listopada 2013.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

VAŽNA OBAVIJEST

POTREBNI DODATNI PODACI ZA OBJAVLJIVANJE OGLASA U RUBRICI USLUGE I IZNAJMLJIVANJE APARTMANA Obavještavamo naše cijenjene oglašiva e da ubudu e u rubrikama “Usluge” i “Iznajmljivanje apartmana” moraju ostaviti dodatne podatke, sukladno sa zakonskim propisima.

Zakon o zabrani i spre avanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, kojeg je donio Hrvatski sabor 20. svibnja 2011.g., propisuje da se sudionikom u obavljanju neregistrirane

djelatnosti smatra i fizi ka i pravna osoba koja naru uje, posreduje ili objavljuje oglas, odnosno nedopuštenu reklamu u tisku, putem televizije, radija i drugih medija.

Naru itelj oglasa zato je dužan prilikom naru ivanja navesti podatke o svom identitetu: tvrtku, sjedište tvrtke, OIB, ime i prezime odgovorne osobe ili

ime i prezime naru itelja, OIB i njegovo prebivalište/boravište. Ukoliko to naru itelj ne dostavi, zakonom je zabranjeno objaviti oglas. Stoga, molimo

naše itatelje i oglašiva e za razumijevanje, te dostavu traženih podataka, jer u suprotnom, oglas ne emo biti u mogu nosti objaviti.

Obavijest oglašiva ima koji prodaju nekretnine: Prema novom Zakonu obavezno trebaju navesti energetski razred gra evine!

MOTORNA VOZILA MIJENJAM GOLF II 1991.g. za skuter. Upita na tel. 098/600-281 RENAULT MEGANE grandtour sport 1.6 16V 01/08, reg. do 01/14., prvi vlasnik, 85tkm, servisna knjiga, u izvrsnom stanju. Puno dodatne serijske opreme. cijena 7.300 EUR. Tel: 098/494- 008.

PRODAJEM AUDI A4 S4 1.8 20V 1995.g., ates ran plin, napravljen veliki servis, cijena 3.000 eur. mob.

098/920-5620 PEUGEOT 306 1.6 cabrio, el. krov, 1997.god., 149tkm, servo, centralno, ABS, zra ni jastuci, alu, dobro o uvan, 1.900 EUR, mogu kredit, zamjena, mob 098/242 283 PRODAJEM SKUTER Peugeot 50cm 2007.g., tel. 091 5404 944 MA ZDA XEDOS 6 160 0 ccm3, 1996.g., 79kW, redovito servisiran u Mazda servisu, jako uš uvan, povoljno. mob. 091/505-2724 FIAT UNO 1.0 33KW fire motor 1998.g., 5vr., metalik, odli an, može sa registracijom za godinu dana ili bez. mob. 098/136-1712 BMW 116i 26tkm, reg do 4/2014., cijena 14.500 eur. tel. 040/615-061 BMW 324 dizel kockica, reg do 4/2014., vlasnik 10g., sa uvan. mob. 098/190-3753 PRODAJE SE PRIKOLICA za rastepanje stajskog gnoja (5.000kn), elevator 6m (50kn), tanjura a 20 diska (1.500kn), plug 2-brazdni (2.000kn) i sijeno. mob. 098/190-3753

POLJOPRIVREDA KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus i Zetor i pripadaju e priklju ke, može i neispravne. Tel: 092/110-7110 ili 01/2067-370 PRODAJEM NOVE BA VE za vino od hrasta i agacije do 400 lit., dostava, vrlo povoljna cijena, tel.

858-362 PRODAJEM traktor universal forte 1995.g., 64 konja, duplak (8.500 eur); pocin anu cisternu za gnojnicu 6000 lit., fali pumpa (1.200 eur); plugove marka Lemken opal 120 (3.600 eur); roto brana šir. 3m sa kardanom (3.000 eur); traktor Zetor 7211 1991.g. (6.500 eur) i traktor Hurlimann XT 910.6 1995.g.

(15.500 eur). Sve mašine se nalaze u Ljutomeru. tel 00386/41-885-875 PRODAJEM tanjura e 20 diska s dodatnim valjkom (2.500 kn), sjetvosprema Rau 2m šir. (3.000 kn), prikolicu Kikinda, nije kiper (6.500 kn), te luš aru i elevator za kukuruz (2.000 kn). Tel: 098 355 207 PRODAJE SE VINO ranjski rizling i janjci. tel. 868-086 PRODAJU SE traktorske brane, levator i trebilica za kukuruz. tel.

333-581 PRODAJE SE el eki ar i ruž ar, komplet za kolinje sa velikim stolom i drvenim koritom, tel 040/363-903 PRODAJEM TRAKTOR Torpedo Deutz 4006 s kabinom, 1.vl., sa uvan, te autom. kuku za mali Ursus, mob.

098/190-3753 PRODAJEM bale slame 100-150 kom i bukova drva kalana, 4-5 m3 prostornih. Cijena na upit. Nazva na tel 040 343 162 ili 098 1867 189

VIL JUŠK AR Litostroj 4T, pro dužene vilice, prodajem. tel.

092/254-7256 PRODAJEM CISTERNU 2200 lit., plug okreta , prskalicu 200lit.

A gromehanika, motokultivator s roto kosom, motocikl Jawa 350 1979.g., te kupujem stolarski banzek bez motora. info: 091/563-2125

NEKRETNINE – PRODAJA

VINO I GROŽ E PRODAJE SE JEFTINO GROŽ E klinton na brajdama u Nedeliš u. mob.

098/693-400 MOŠT od bijelog grož a, kvalitetni, rajnski rizling, muškat žu , vrlo povoljno, Tel. 098/632-494 PRODAJEM GROŽ E na brajdama, crno i bijelo. mob. 099/7448-408

USLUGE ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJE VI s posebnim strojem - stru no i povoljno. T ino, 098/931-7570 INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VO D OVO D, PL I N, REN OV I R A N J E K U PAO N I C A . M o b .

091/55-49-323 SAMI STE i teško se nosite životom današnjice? Godine, bolest, teško se kre ete? Ako imate svoj dom u kojem bi rado ostali ramišljate li o dohrani i skrbi? mob.

098/370-610 BRA NI PAR sa troje ženske djece staros 11g., 7g. i 8mj. skrbio bi o starijoj osobi u zamjenu za nekretninu na podru ju Me imurja odnosno bližoj okolici k. mob.

092/1465-972

POSAO TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz RA UNOVODSTVA za srednju školu. Mob: 098 546 069 NJEGOVATELJICA starijih osoba i maserka s radnim iskustvom, traži posao. Samo ozbiljne ponude na 099/832-9474 TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz MATEMATIKE. Tel. 091/ 528-66-71

KREDITI

KREDITI za umirovljenike i mlade po nevjerojatnim uvje ma.

Za zaposlene do 2/3 pla e. Deblokiramo teku e ra une i zatvaramo OVRHE kao i stara i nepovoljna zaduženja. Pozajmice ODMAH. Radno vrijeme od 08:00 do 17:00 h. Ovlaštena kreditna agencija. Info: 040/386-970, 091/925-5601, 099/244-5775, www.arges.hr

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. Boškovi a 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

akovec, Uska bb (tržnica) tel: 040/390-770, mob:098/331-535, 099/331-5350 www.nekretnine-maras.hr

PRODA JE SE JEDNOSOBNI STAN od 42,5 m2 u Prelogu Jug III, prizemlje, u stambenoj zgradi. Stan je dizajnerski ure en, opremljen, namješten i odmah useljiv. Telefon: 091-561-57-93.

PRODA JE SE NOVOURE ENI TROSOBAN STAN u potkrovlju od 68m2, u k kod želj. kolodvora.

Cijena 43.000 eura. Hitno! Tel. 091 194 6549 PRODAJE SE KU A U PRELOGU, u Sajmišnoj ulici. Info na: tel. 098 493 288.

POSLOVNI PROSTOR u centru grada od 24m2, novi pasage, ure en (struja, voda, grijanje), povoljno se iznajmljuje za 750 kn (mogu nost prodaje-zamjena za vozilo ili manji stan), mob 098/242 283 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Žiškovcu površine 1600 m2, uredno vlasništvo, vrlo povoljno, mob.

098/652-292.

PRODAJEMO VIKENDICU, vinograd i nešto vo njaka površine 3500m2, papiri uredni, cijena po dogovoru, mob: 095 900 65 39.

NOVI STAN 4-SOBNI (etaža) s garažom, ispod Šafrana (Mihovljan), visoki roh-bau, kredit, prodajem. mob. 098/241-559 PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE u Ludbregu, Sajmišna ulica (kod ambulante), 1326 m2. Mogu nost izgradnje objekta mješovite namjene. Upita na 098/1828-670 ili ili 098/980-5511 PRODAJE SE KU A, info: 098 297 210 PRODAJEM VE E IMANJE u gornjem dijelu Me imurja, imanje se nalazi pored gl. ceste, površine 2.3h sve jedna parcela. Mogu e ga je podijeliti u više gra . parcela.

Hitno!!! mob 099 752 8800 VIKENDICU S VELIKIM ZEMLJIŠTEM, šumom i lijepim pogledom mijenjam za nekretninu na moru, prednost Rijeka. Tel: 098 355 207.

PRODAJEM ILI IZNAJML JUJEM 3-SOBNI STAN u prizemlju, 84m2, I.pl. Zajca (crvene zgrade), info: 091/159-3575

PRODAJE SE TROSOBNI dvoetažni stan od 86m2, sa velikom terasom u prizemlju, akovec-Jug. mob.

098/163-6488 PRODAJE SE KU A od 123 m2 s dvorištem od 700 m2 u Strahonincu.

Može i zamjena za stan u akovcu.

Sve informacije na 091 580 5977 PRODAJE SE ILI MIJENJA ku a u Selnici za stan u akovcu, te se prodaje gradilište u Selnici. Info na broj: 099/516-62-42 PRODAJU SE DVA STANA U NEDELIŠ U s parkiralištem. Tel: 098/516-530 VIKENDICA “posavski p”, pogled akovec (6km), 131m2/103m2 + garaža i spremište 35m2, struja, voda, kanalizacija, telefon, plincentralno, oku nica 1000m2, 6 0 . 0 0 0 EU R (d o go vo r). Te l: 099-77-11-723.

PRODAJE SE DVOSOBNI STAN u centra grada ili se mijenja za vikendicu ili manju ku u u gornjem dijelu Me imurja. tel. 091/559-8656 KU A U AKOVCU 140 m2, oku nica 600 m2, u blizini centra grada, papiri uredni, POVOLJNO - zbog potrebe preseljenja radi posla. Tel. 097 767 28 11 i 098 241 848 PRODAJE SE KU A, visoka prizemnica na akove kom Jugu s ure enom oku nicom. Vrlo povoljno.

Tel: 098 9432 795.

PRODAJEM ZEMLJIŠTE od 1706m2 u gra . zoni u Nedeliš u-Glava š e. mob. 091/561-2052 PRODAJE SE KU A u užem centru akovca, Mažurani eva ulica, površine oko 120 m2 i 770 m2 oku nice. Pogodno za individualno stanovanje ili poslovnu dogradnju. Tel. 098-1950-999 ili 098-1643-997 KUPUJEM GRADILIŠTE U PRELOGU ZA IZGRADNJU OBITELJSKE KU E, nazva na 098/331-535 ili 390-770.

PRODAJE SE 2-SOBNI STAN U ZAGREBU (Volov ica), pl. grijanje, lift, sun ani dnevni boravak s izlazom na balkon, 2min do tramvaja, zva poslije 16 sa na mob.

091/897-4727 AKOVEC - PRODAJEM GRADILIŠTE na vojnim vrtovima. tel.

099/879-7736 PRODAJEM KU U u Lopa ncu od 100m2, svi priklju ci, centr. grijanje, podrum, garaža, šupa, ogra eni vrt i vo njak, vel. 1306 hv, legalizirano. mob. 098/908-2302

MIJENJAM 3-SOBAN STAN od 72m2 u blizini škola, vrti a, centra, za ku u uz nadoplatu. Može i samo prodaja - povoljno. mob.

095/507-5782 TRAŽIM GRUNT s manjom ku om blizu Toplica Sv. Martin ili Varaždinskih toplica. Ponude na mob.

095/859-5067 PRODAJEM STAN u akovcu od 40m2, zva na mob. 098/535-719 PRODAJE SE 2-SOBAN STAN od 58m2 u centru grada k. mob.

099/6560-710 PRODAJE SE KU A u D. Dubravi u dobrom stanju, sa velikim dvorištem. Info: 040/688-198 PRODAJEM NOVI FRIZERSKI SALON, namješten, u k, Lj. Gaja (kod Lova kih dvora), mob.

098/241-559

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR od 45m2 u blizini centra, (300m od centra), uli na strana, prizemlje, tel 099 212 5193 ZAPOSLENA OSOBA TRAŽI U NAJAM JEDNOSOBNI STAN U AKOVCU. mob: 091/572-01-36 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI NAMJEŠTENI stan u donjem dijelu ku e s posebnim ulazom, u akovcu, za info nazva 098/938-7532 IZNAJMLJUJE SE POLUNAMJEŠTEN 2-SOBNI STAN od 80 m2, blizina škole, pedagoške akademije, trgovina i želj. stanice. Cijena 130 eur, mob: 091 362 4485 IZNAJMLJUJE SE UHODANI RESTORAN u Savskoj Vesi (Gurman), mob.

091-14-11-721 IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTEN JEDNOSOBNI STAN od 30m2, dvorište, vrt, 1km od centra akovca. Tel. 091 505 2 707 IZNAJMLJUJE SE namještena i ure ena ku a u Ivanovcu, cijena 1.200 kn + režije. Tel: 098 355 207 IZNA JML JUJEM NAMJEŠTENI 3-SOBNI STAN u Ante Star evi a 16 (iznad picerije “Porto”), studen ma ili kao poslovni prostor zbog lokacije. Kontakt: davorin.beck@ gmail.com ZAGREB, IZNAJMLJUJE SE 2.5-sobni namješteni stan isklju ivo studen cama ili zaposlenim ženama. tel. 099/683-6831

ME IMURSKE NOVINE IZNAJMLJUJEM STAN U KU I u Murskom Središ u, nenamješteno, pla anje samo režija, za najam usluga održavanja oku nice. Info: 00386/70-687-842 HITNO I POVOLJNO SE PRODAJE ILI IZNAJMLJUJE samostoje a obiteljska ku a u M. Subo ci od 100 m2 stambenog prostora, sa garažom i dvorištem te priklju cima za vodu, telefon, struju, plin. Blizina škole i vr a, autobusne i željezni ke stanice. Kontakt mob. 098 971 33 23 AKOVEC - blizina centra grada i škola: iznajmljujem studen cama 2 sobe s kuhinjom u ku i s centralnim grijanjem. tel. 091 603 28 83 IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR SA IZLOGOM od 60m2, Uska bb, akovec, za 1.000 eur/mj. + režijski troškovi ili pola prostora 30 m2 za 500 eur/mj. + režijski troškovi, prilika, odli na lokacija! info na mob: 098/331-535 ZAGREB: IZNAJMLJUJE SE 2,5-SOBNI STAN studenticama, sve namješteno, novogradnja, info: 091/5549-323 IZNAJMLJUJE SE 3-SOBNI STAN od 110m2 u centru k, namješten, odvojen ulaz i sva brojila, zva poslije 16 sa na mob. 091/933-8468 IZNAJMLJUJEM DVIJE NAMJEŠTENE SOBE s centralnim grijanjem, s kuhinjom i kupaonicom, u privatnoj ku i u centru akovca, prednost zaposlenim samcima. mob.

091/561-2052 IZNAJMLJUJU SE DVIJE SOBE (dvosobni stan u prizemlju) s korištenjem zajed. kuhinje i kupaone, 150m od Me . veleu ilišta, idealno za studente, odvojena brojila za struju i vodu, mog. korištenja interneta, zajed. perilice za rublje, kabelske televizije...

Povoljno. Tel. 095 8080 116.

IZNA JML JUJE SE NAMJEŠTENI 1-sobni stan, poseban ulaz i brojila, blizina stanice Buzovec. mob.

091/150-1837 IZNAJMLJUJU SE STANOVI i garsonijera - sve nenamješteno, te garsonijera s kuhinjom, tel. 384-515 ili 098/545-526 IZNAJMLJUJE SE POSL. PROSTOR u k, A. Star evi a, veliki vlastiti parking u dvorištu, alarm, klima. mob. 098/9166-492 IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI namješteni stan u ku i, poseban ulaz, studen cama ili zaposlenim osobama, info: 099/677-4304

4. listopada 2013.

IZNAJMLJUJE SE JEDNOSOBNI namjeĹĄteni stan s balkonom zaposlenim osobama ili dvoje studenata. info na tel. 095/8148-715 IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI STAN od 75m2, Ul. Bana Josipa Jela i a 51a. tel. 396-212 AKOVEC - IZNAJMLJUJEM garsonijeru, jednosobni i dvosobni stan. tel. 099/879-7736

ŽIVOTINJE DOSTA VA

,

,

POKLANJAM MALU CRNU MA KICU, staru oko mjesec i pol, umiljata i razigrana. Jede samostalno, koris ku ju za pijesak. Info. na tel.

098/879-311 PRODA JEM PREKRASNE SHITZU Ĺ TENCE, stare 2 mj., Mob: 099/64-111-90 KUNI I ZA MESO, kriĹžanci pannon i kalifornija, Ĺživi 35kn/kg,o iĹĄ eni 40 kn/kg, mogu a dostava kc, k, vĹž, zg (samo smrznuti), mob.

098/956-3862 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA K-9 i Brit za pse i ma ke. Trgovina PRIMA akovec, tel. 363-445 PRODAJU SE PAPIGE TIGRICE I NIMFE. Tel: 829-230, 098/944-3339 POKLANJAJU SE MLADI PSI I mjeĹĄanci, bit e malog rasta, mob.

099/418-2538 PRODAJU SE Ĺ TENCI SHI-TZU-a stari 2mj., cijena vrlo povoljna. mob.

091/505-2724

RAZNO BOJLER JUNKERS 24 kw, plinski, za centralno sa manjom greĹĄkom, povoljno, sef visoke sigurnos , ĹĄifra klju , cijena po dogovoru, Tel. 098/632-494 PRODAJEM klavir (pianino) veoma o uvani i malo sviran, ca e aparat DeLonhi odli na espresso kava, perilica su a - povoljno. mob. 091 5404 944.

PRODAJEM NOVU PEDALU za el. gitaru BOSS METAL ZONE MT2 za 450 kn, stalak za gitaru za 40 kn, el. ĹĄ mer za gitaru za 140 kn. Mob: 099/4010-142.

PRODAJEM prof. alat za metalnu industriju, CNC maĹĄine, te dva jaka industrijska elektromotora, mob: 091/541-8810 PRIMAMO NA DEPONIJU staru ciglu i crijep i sve lomove cigle i crijepa. mob: 091/541-8810, 095/801-3853 PRODAJEM nove Levis traperice u plavoj boji vel. 31/32 za 290 kn, crne traperice vel. 32 i 34 za 240 kn. Mob: 099/4010-142

Oglasnik 61

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

PRODAJE SE UGLJEN LIGNIT, DRVENI, SUHI, SEPARIRANI, KOMAD I KOCKA, UZ MOGU NOST DOSTAVE. TELEFON: Donji Kraljevec: 040/655-444, Podturen: 040/847-159

PRODAJEM STOLOVE za dnevni boravak i slike, unikat, ru ni rad, cijena po dogovoru. Mob: 099/64-111-90 LG T385 pod garancijom, prodajem. Tel. 092/197-8283 PRODAJEM ZRA NU PUĹ KU Cometa 300 Kalibar: 5,5mm kao nova, pucano svega oko 30-35 metaka. Mob: 099/25-96-444 KLAVIR odli an i o uvani, i caffe aparat u pola cijene. tel. 040 384 562 ili 099 791 6853 PRODA JEM dva madraca Hespo, stol i stolice, plinska pe za kuhanje i grijanje. tel.

040/363-903 PRODA JU SE radijatori dim.

90x200cm, crni kancelarijski stol, dj. pisa i stol, limena vrata, motokultivator Honda F360, pe za centr. grijanje Centrometal 35KW (plin/ulje), kabel 42m (5x6mm2) i rezervoar od 1.500 lit. za loĹž ulje (2kom). Tel. 858-424 KUPUJE SE VE A KOLI INA ORAHA. mob. 099/2141-789 PRODAJEM HARMONIKU Royal Standard Montana 120 basova, 11+4 registra, s koferom, o uvana, Tel: 098/944-3339 PRODAJEM dje ji bijeli kinderbet s madracem (650kn), kao nov, i bebi nosiljku (200kn). Tel. 098/390-692 PRODA JE SE IPH O NE 4, r a bljeni, za 1.000 kn i novi Iphone 5 za 3.50 0 kuna. info: 099/3300-122 PRODAJEM elektri ni udarni odvija -zavija marke Faus prihvat 1/2, kilo klju -moment klju max sila zatezanja 49kg, pigericu za armira e - mogu nost zamjena. mob. 099/6544-944 PRODA JEM JUNKERS zidni plinski kombinirani bojler za na dimnjak Eurostar ZWE 24 4 MFK 23, starost: 5 godina, s papirima, u odli nom stanju, akovec, tel: 040/363-264.

APAR AT Z A VAREN JE Gore nje Varex 120, rabljeno, jako o uvano, cijena 350 kn, mob.

098/951-8990 LESONIT PLO E 8-valne sme e (150kom), cijena 10kn/kom. mob. 098/190-3753 PRODAJEM SINGER 478, rabljeno, jako malo sati rada, cijena 500 kn i aparat za varenje Gorenje Varex 120, rabljeno, jako o uvano, cijena 350 kn. Kontakt tel. 098/951-8990 PRODA JEM dva plinska plam e n i k a 3 0 - 3 5 K W, m e t a l n i tank 1000lit. za loĹž ulje, pumpu za ispitivanje traktorskih dizni s manometrom, mob.

098/907-5967

PRODAJE SE plinska pe za centr. grijanje Plamen snage 30KW sa pl. bojlerom Junkers, vrlo povoljno, tel. 821-510, NedeliĹĄ e PRODAJE SE BIJELA KUHINJA sa sudoperom i slavinom, te ĹĄtednjakom (2str.+2pl), povoljno, mob 098 63 11 66 PRODA JE SE JEDNO GROBNO MJESTO na groblju u k, tel.

390-574 PRODAJE SE ĹĄtednjak sa dvije plo e na struju i 4 na plin (zemni ili boca) za 1.300 kn; manju preĹĄu za groĹž e na vijak za 1.400 kn; novi bijeli pisa i stol za 40 kn i kompjutor komplet za 600 kn. Info: 099/674-2919 PRODAJEM dvije pl. pe i, sobni bijeli regal ili mijenjam za drva za loĹženje, akovec, mob.

095/859-5067 PRODA JEM MAĹ INU za mljevenje jabuka, dvije ba ve od 200 i 400 lit., te starinski crijep 800kom. Cijene po dogovoru. mob. 098/1868-111 PRODA JEM SONY receiver STDG 500, srebrtni, za 650kn i samostoje e zvu nike Superior LS-190 za 350kn. mob.

095/884-1939 PRODAJE SE Ĺ TEDNJAK na centr. grijanje, malo koriĹĄten, cijena po dogovoru. mob. 095/865-7163 PRODA JEM KOMBINIR ANI HLADNJAK Kon ar od 150+40 lit., koriĹĄten. tel. 314-070

SkloniĹĄte za Ĺživotinje “Prijateljiâ€? ÄŒakovec

Udruga "SkloniĹĄte dobrote" Pribislavec, Dragu na Lehkeca 17 kontakt osoba Barbara Jagec, mob: 095 614 5976 udrugasklonistedobrote@gmail.com

Žiro-ra un za uplatu donacija: 2402006-1100648383 Liv - stara oko 2 mjeseca, o iť ena od nametnika, cijepljena pro v zaraznih boles , nau ena na pijesak, umiljata i zaigrana traŞi svoju obitelj. Potpisuje se ugovor o udomljavanju.Lily - najumilja je ma e, o iť ena od nametnika, cijepljena prvi put pro v zaraznih boles , stara 2 mjeseca, nau ena na pijesak, jako mila i predobra. Udomljava se uz ugovor i obaveznu sterilizaciju, u stan ili ku u koja nije blizu jako prometne ceste.

Lily - stara oko 2 mjeseca, o iĹĄ ena od nametnika, cijepljena pro v zaraznih bolesti, nau ena na pijesak, umiljata i zaigrana traĹži svoju obitelj. Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

telefon: 091-8988-004 Radno vrijeme od 8 do 18 sati, subotom i nedjeljom od 9 do 17 sati Radno vrijeme za posjetitelje od 13 do 15 sati radnim danom ili prema dogovoru, vikendom takoÄ‘er prema dogovoru Ĺ˝iro raÄ?un skloniĹĄta za uplatu donacija: 2340009-1116025375

U PuĹĄ inama svoj novi dom ekaju tri mace, dvije crne i jedna crno bijela. Kontakt: 097-7727-785

Ginny i Keena su ostavljene u dvoriĹĄtu na milost i nemilost same sebi kad su se ljudi odselili izvan zemlje.

One su predivne mace, stare 4,5 mjeseca i nadamo se da e ih netko utopliti prije zime.

Kontakt: 091-8988-004.

Andrea je predivna mjeĹĄanka ĹĄpanijela, stara oko 3,5 mjeseca.

Bit e niĹžeg rasta, idealna za mirnije ljude i za stan ili ku u s pristupom unutra. Kontakt: 098-241-060.

Smiley OBAVIJEST ITATELJIMA

Male oglase moĹžete predati u Kotoribi i Murskom SrediĹĄ u Kako bi ĹĄto lakĹĄe predali svoj mali oglas i izbjegli troĹĄak putovanja u akovec, omogu ili smo Vam prijem malih oglasa u mjestu Mursko SrediĹĄ e i Kotoriba.

Od danas moĹžete ostaviti svoj mali oglas na besplatnom kuponu u: Foto studio SiniĹĄa, Mursko SrediĹĄ e Caffe bar GANI, Kotoriba Rock caffe, Kotoriba Caffe bar DONJI, Kotoriba NAPOMENA: Kupon mora biti iz zadnjih izdanih novina, a da bi oglas bio objavljen u petak, mora biti predan do utorka pred izlazak novog broja.

Me imurske novine ne odgovaraju za sadrĹžaj objavljenih oglasa i propagandnih poruka.

Lora - stara oko 8 mjeseci, stara oko 2 mjeseca, o iĹĄ ena od nametnika, cijepljena pro v zaraznih boles , sterilizirana, nau ena na pijesak, jako voli pri a , umiljata i zaigrana traĹži svoju obitelj. Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

je mali de ki star 4 mjeseca, izuzetno mirno ĹĄtene koje svoj novi dom eka u dvoriĹĄtu azila.

Dani su sve hladniji i njemu je sve hladnije. Ho e li zima za njega biti topla ovisi samo o vama... udomite ga... Kontakt: 091-8988-004.

Mika - stara oko 8 mjeseci, sterilizirana, o iĹĄ ena od nametnika i bit e cijepljena i ipirana, puna energije, umiljata, idealna za stan, visine ispod koljena. Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se U SRIJEDU DO 13 SATI Kupone ĹĄaljite na novu adresu K. Tomislava 2, 40 000 akovec

942

62

Kuharica

Kuharica

PIŠE: STJEPAN MESARI FOTOGRAFIJE: ZLATKO VRZAN

ME IMURSKA KUHARICA

Sastojci: - 400 g pile eg filea - 400 g je mene kaše - 100 g ribanog parmezana - 50 g maslaca - povrtni temeljac - ve a glavica luka - 1 svježa paprika - žli ica curryja - žlica ulja

Rižoto na me imurski na in Sla ana Herman ponajbolja je hrvatska kuharica, lanica Hrvatske kuharske reprezentacije, višestruka pobjednica i najbolja kuharica u Hrvatskom kuharskom kupu te vrsna kuharica u vlastitom restoranu “Herman” na starom Grani nom prijelazu Gori an.

Za nas i naše itatelje pripremila je rižoto na me imurski na in s pile im fileom i je menom kašom. Upravo

4. listopada 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

je mena kaša ovo jelo ini ‘’doma im“ a žli ica curryja daje mu egzoti nost koja se sljubljuje s doma om piletinom.

Uz ovo jelo Sla ana predlaže salatu od svježeg paradajza i svježe crvene paprike, za injenu tikvinim koš i nim uljem i jabu nim octom.

Rajnski rizling idealan je uz ovaj rižoto, koji bi se eš e trebao nalaziti u našim jelovnicima.

Priprema Je menu kašu skuhati u slanoj vodi, ocijediti i isprati pod mlazom vode. Sitno nasjeckani luk pržiti na malo ulja dok ne požuti.

Na luk staviti na rezance narezani pile i

Namaz od bu inih koštica

IZ PE NICE akove kih mlinova

Belina pita

Sastojci: - 100 g svježeg krem sira - 80 g bu inih koštica - 80 g maslaca - 1 manji luk - 1 ešanj ešnjaka - 2 žlice bu inog ulja - 1 žlica octa, sol, papar - malo sjeckanog vlasca - 2 žlice kiselog vrhnja Maslac (sobna temp.) pjenasto izmiksati s krem sirom i malo posoliti. Na tavi bez ulja prepe i bu ine ko-

TIJESTO 25 dag oštrog brašna akove kih mlinova 10 dag še era 17 dag margarina 4 žumanjka 2 žlice vrhnja 1 prašak za pecivo 1 vanilin še er PRVI NADJEV 15 dag mljevenih oraha 15 dag še era DRUGI NADJEV 50 dag svježeg sira 25 dag še era 4 bjelanjka 2 žlice griza akove kih mlinova

file i pržiti uz esto miješanje.

Dok file porumeni, dodati na kockice narezanu svježu papriku i pržiti zajedno nekoliko minuta. Dodati 300 ml juhe ili povrtnog temeljca i pirjati desetak minuta sve dok teku ina ne ispari. Na kraju dodati kuhanu je menu kašu, curry te još malo juhe ili temeljca.

Sve zajedno pirjati nekoliko minuta, na kraju dodati maslac i parmezan, promiješati i ostaviti poklopljeno nekoliko minuta da se sastojci dobro sljube i vru e poslužiti.

Priprema Tijesto zamijesite i podijelite na 2 dijela. Prvi nadjev pomiješajte, dok kod drugog nadjeva prvo istucite bjelanjke u koje postepeno dodajete še er, svježi sir i griz.

U namaš eni lim stavite dio razvaljenog tijesta. Na tijesto posložite prvi nadjev kojeg poškropite rumom, zatim stavite drugi nadjev, te na kraju sve zajedno prekrijte drugom dijelom razvaljenog tijesta. Kola pecite oko 50 minuta na 180 C . Ispe eni kola posipajte še erom u prahu.

štice, posoliti i malo ogladiti.

Dvije tre ine koštica sameljite, a ostatak sitno nasjeckajte. Luk i ešnjak najsitnije što možete isjeckajte. Pomiještajte sve sastojke, dodajte bu ino ulje, žlicu bijelog octa ili balsamica te sjeckani vlasac. Sve dobro sjediniti i za initi. Ostaviti u hladnjaku dva sata. Prije serviranja izvaditi iz hladnjaka i ostaviti da maslac malo popusti.

Ako želite, namazu dodajte malo kiselog vrhnja.

Cmre njakov rajnski rizling Rajnski rizling je vrhunsko i kvalitetno bijelo suho do polusuho vino me imurskog vinogorja.

Odlike su mu žuto - zelenkasta boja, bogata i izražajna sortna aroma te prijatan i osvježavaju i okus.

Nakupi od 10,5 do 13,5 vol. postotaka alkohola i od 6 do 9,5 g/l ukupnih kiselina. Ovo otmjeno vino traži druženje s najboljim jelima od bijelog mesa i plemenitih vrsta ribe, a polusuhi tip dobro e i i i uz desert. Upravo takav je i Cmre njakov rajnski rizling, jedna od njegovih vode ih sorti me u deset koje nudi u svojem asortimanu, u kojemu je i rajnski rizling (izborna berba 2009.), koji je na izložbi vina u Londonu osvojio bron ano odli je.

4. listopada 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vremenska prognoza i razbibriga 63

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDE IH 7 DANA

tura bit e barem malo ugodnija nego ovih dana.

Za precizniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060555-555. Cijena 3,49 KN/min.iz iksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234. (prognoza izra ena 3.10.)

MOGU JE SLAB MRAZ

VREMENSKA SLIKA: Prvih nekoliko dana prošlog tjedna vrijeme je bilo više nego povoljno.

Dani su bili suhi i ugodno topli, a ak ni jutra nisu bila strašno hladna. Uz puno sun anog vremena dnevna je temperatura od ponedjeljka do etvrtka bila ugodnih 20 do 25 Celzijevih stupnjeva. Ovakvo vrijeme pogodovalo je svim vinogradarima jer se još malo popravila kvaliteta grož a nakon nedavnih kiša.

U petak je nastupila promjena vremena s oblacima i kišom. U subotu je vrijeme bilo tmurno i prohladno, ali ipak je prošlo bez kiše pa su berbe i drugi radovi na otvorenom ipak mogli pro i bez ve ih problema. Ve u no i na nedjelju došla je nova ciklona s kišnim oblacima. Tako je zadnji dan prošlog tjedna bio

tmuran, hladan i kišovit. Puhao je hladan sjeveroisto ni vjetar pa se temperatura spustila na samo 7 Celzijevih stupnjeva.

Palo je i dosta kiše, uglavnom na podru ju županije izme u 35 i 50 litara po kvadratnom metru.

Još je lu e vrijeme bilo u Rijeci gdje je postavljen i novi kišni rekord – naime u jednom je danu palo 249 litara kiše po metru kvadratnom. To je uzrokovalo poplave i probleme. Sre om, ovog tjedna kiše je bilo puno manje, ali je mjestimice bilo i još e danas i sutra biti slabog mraza!

Za vikend dolazi naobla enje uz mogu u vrlo slabu kišu, a sljede i tjedan još nije sasvim siguran.

Opširnije u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: U petak i subotu ujutro postoji mogu nost slabog mraza! Pripazite

na to ako imate neke osjetljive biljke. Danju e biti suho uz dosta sunca, ali e temperatura zraka ostati niska. Ukoliko no bude vedra upozoravamo ne samo na mraz, nego i na mogu u maglu ili nisku naoblaku, osobito uz vodene površine.

U subotu, ali osobito u nedjelju bi moglo biti više oblaka, a u subotu poslijepodne i tijekom nedjelje mogu a je i vrlo slaba kiša. Bit e i stupanj-dva toplije, osobito ujutro u nedjelju. Ako i bude kiše radilo bi se o zaista malim koli i-

nama u odnosu na prošli vikend.

Tek tu i tamo koja kap ili litra po kvadratnom metru. Uglavnom bi se kiša držala Jadrana, a ne kopnenih krajeva. Zbog obla nijeg vremena barem više ne bi bilo opasnosti od jutarnjeg mraza.

Ali za neke radove na otvorenom povoljniji petak i prvi dio subote.

Ponedjeljak bi bio pretežno obla an, mogu a su kra a sun ana razdoblja, a samo ponegdje koja kišna kap. Ostaje svježe, ali ne onako hladno kao prije vikenda.

Izgleda da je s pravim toplim danima ipak gotovo, a ve ina e nas ovih dana imati i dodatne troškove zbog po etka sezone grijanja. Svježe vrijeme uz dosta oblaka ostaje i u nastavku tjedna, ali prognosti ki modeli nisu još sasvim uskla eni oko mogu e kiše. Ako i bude oborina, bit e ih malo.

Nekako je op a slika da bi u ponedjeljak ipak prošlo ve inom suho, onda je ve a mogu nost za kišu tijekom utorka i srijede. U etvrtak bi opet moglo biti suho.

Mraza u sljede em tjednu ne bi trebalo biti, a i dnevna tempera-

PELUDNA PROGNOZA ZA GRAD AKOVEC I OKOLICU

Petak 4.9.

Subota 5.10.

Nedjelja 6.10.

Ponedjeljak 7.10.

Utorak 8.10.

Srijeda 9.10. etvrtak 10.10.

NEMA PELUDI NISKA KONCENTRACIJA UMJERENA KONCENTRACIJA VISOKA KONCENTRACIJA

DRVE E

TRAVE

KOROVI

Alergijski simptomi javljaju se samo kod izrazito osjetljivih osoba Simptomi se javljaju kod osjetljivijih alergi nih osoba Simptomi se javljaju kod svih alergi nih osoba

Obilne padaline krajem prethodnog i po etkom ovog tjedna doprinijele su poboljšanju peludne slike me imurskog podru ja. Zbog ispiranja peludnih zrnaca padalinama, kao i nastupa jesenskih vremenskih uvjeta s hladnijim no ima i kra im danima, koncentracija peludi korova smanjena je na nisku razinu što podrazumijeva manje od 10 peludnih zrnaca po kubnom metru zraka. U zraku nalazimo is-

klju ivo peludna zrnca ambrozije dok je ostatak biljaka završilo vegetacijsku sezonu cvatnje.

Kako je pred nama period relativno sun anog vremena, bez padalina, ambrozija e još neko vrijeme pomalo otpuštati peludna zrnca u zrak, u niskim koncentracijama sve do pojave mraza ili duljeg perioda niskih temperatura, koji e potpuno obustaviti cvatnju ove biljke.

VICOTEKA

Pijanac je na pregledu kod doktora.

- Zbilja ne mogu ustvrditi što vam je.

Mislim da je to zbog alkohola, kaže doktor, a pijanac odgovara: - Dobro, gospon doktor, bum došel kad se otreznite!

----------------------------Ulazi ovjek u teretanu i pita trenera: - Na koju spravu trebam i i da bih privukao žene?

- Na bankomat, on je tu ispred.

----------------------------- Što se podrazumijeva pod korištenjem snage vode?, pita u iteljica.

- Kad mama pla e sve dok joj tata ne kupi novu haljinu, odgovara Perica.

----------------------------Zvoni telefon u policijskoj stanici i javi se dežurni: - Dobar dan, izvolite.

- Brzo, pomozite! Ušla mi je ma ka u ku u!

- Nema razloga za paniku, gospo o.

- Ma, kakva gospo a - ovdje papagaj!

SVJETSKO PRVENSTVO U GIMNASTICI

PO ELA NOVA ODBOJKAŠKA SEZONA

POZNATI FINALISTI KOŠARKAŠKOG KUPA

Ude na saskoku zaribao savršeno izvedenu vježbu

Centrometal sigurno u etvrtfinale Kupa

U finalu o ekivano Me imurje i akovec

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Rafongi pok puš ajo D

oktori štrajkajo ili ne štrajkajo, o em re i, jedni i dale delajo kak da je ne štrajk, drugi delajo kak da je vsaki den nedela, a tretji nikaj ne delajo kak so i do ve. Vsi oni doktori, šteri štrajkajo, so došli vum pred bolnico kaj jiv bodemo vidli, sam so nam ne rekli gda to bode, tak da smo mi ne došli. Morem vam re i gda jiv je bilo istam lejpo videti. Bilo jiv je vej nek na igrališ o dok igrajo labodoritaši Me imorja. No, morem vam re i gda ja morem dopelati petpot vej betežnikov (kakših-takših) šteri so protiv štrajka. Vse se ja slažem gda se doktori i sestrice morajo boriti za svoja prava i svoje peneze, ali zakaj to vse mora iti prek grba e nas betežnikov? Kaj smo jim mi krivi kaj je minister škrti?

Pak je on isto doktor, pak bi trebal znati kaj jiv vse muo i.

Nebrem razmeti kaj to zna i dok velijo da oni ne štrajkajo zbogradi penez? Vsi se spo-

minajo kak so jim zeli ovo ili pak ono i kak ve dobavlajo uda meje penez nek predi, a velijo gda so nej penezi v pitanjo. Prosim vas lejpo, dejte denite na paper kaj bodemo i mi betežniki znali kuliko to penez naši doktori dobavljajo i kuliko jim, od lani, fali.

Makar se ne razmem preve vu medicino, ali v peneze se razmem i znam jiv brojiti, a pogotovo unda dok jiv imam.

Isto tak ne razmem, kak so jedni doktori zadovoljni z penezima štere dobavljajo (to so oni Spomenkini), a oni drugi se furt bunijo (to so oni Babi ovi) i furt jim nekaj fali?

Još mi je nekaj ne jasno: kak doktori, i za vreme štrajka, idejo z posla zmo eni? A što mi je kriv kaj se ne razmem v medicino? o je još ne vse. Medicinske sestrice so prestale štrajkati i po ele so dale normalno delati. Nej znati kak jiv je minister uspel zeti v dobro voljo i nagovoriti jiv kaj završijo z

T

POD VUROM

Posao života samo u inozemstvu Sve eš e i više do nas dopiru vijesti kako su naši znanci, prijatelji ili mnogobrojni neznani pojedinci krenuli trbuhom za kruhom u inozemstvo i sada rade posao iz snova, priskrbljuju i kvalitetnu egzistenciju za sebe i svoje obitelji. Kada se posao više ne može na i u Hrvatskoj, mnogima ne preostaje drugo nego sre u potražiti izvan granica domovine. Kako na tu poražavaju u stvarnost i problematiku gledaju Me imurci, saznajemo iz ankete “Pod vurom”. (rr, zv)

Ivan Vlahek, Gori an - I ja sam sada u sli noj situaciji kao mladi ljudi. Nakon dvadeset godina rada na špediciji ostao sam bez posla. A posao je danas teško na i. Svi ponovno idu trbuhom za kruhom u inozemstvo. Nisam još o tome konkretno razmišljao, ali, ako ovdje u Hrvatskoj ne e biti posla za mene i ne u imati drugo rješenje, potražit u posao u inozemstvu.

štrajkom? A z doktorima mo to nikak nejde od roke. Žilavi so te doktori, žilavi, a posebno doktorice. Što bi rekel? nak prek no i je precednik gor anskoga Op inskoga ve a podnesel ostavko.

Zazvedil je da ve skorom leto dni dela hižo v Priloko i da se bode drugo leto odselil z Gor ana. Tak je bar rekel. Ak je to istina, zakaj je to unda napravil tak naglo i zakaj je to skrival pred drugim ve nikima? Brz as mo je bilo teško zdi i roko za kompostaro, a ne se štel zameriti na elniko, pak se rajši odselil v Prilok.

Nek se vsi ovi šteri ostajajo v Gor ano borijo za bolše zutra. Neje ruon lejpo navek biti politi ar, a pred dve leti mo je to tak lepo zgledalo!!? vek Perho ov se, na vse zadje, ipak vrnul v akom otkod je i odišel za župana pred nekaj vej od štiri leti. Kam bo suza nek na oko. Predi nek je postal župan bil je direktor akoma, a posebno se brigal za smetje,

O

I

a ve je ve stareši i premazani vsim (ne sam politi kim) maš ama, pak so mo dali nek se briga za grobje. Tak mi je to vse spripovedal sosed Pišta. Posle sam zazvedil gda je ne vse ruon tak kak je Pišta rekel jerbo je Ivek na leta bil javna osoba, pak so mo dali kaj se bode brigal i za javne površine (parki, cvetje, trava i parkingplaci).

Kaj se ne bode zapustil i kaj skoristi ono kaj se nav il. iti komarci so ve ne kaj so negda bili, ve so niti oni ne brez vraga. Najme kaj, oni vseposot le ejo i nama ejo svoje noge i gopce sikam kaj jim se najde na poto i zato se je pripetilo kaj je jeden komarec tijam s Zapadnoga Nila dotepel k nam v Me imorje. Vsa je sre a kaj je te virus skraheral v Donji Dobravi i kaj se nikaj hudoga ne pripetilo. Najte komarce puš ati blizo sebe, ali ak vam se milijo unda pustite one la ne, prepoznali bodete jiv tak kaj se jim vse kosti vidijo.

N

Paula Borko, akovec - Vani su sigurno bolje pla e i vjerojatno bolji uvjeti zapošljavanja.

Studentica sam i povremeno honorarnim poslovima nadopunjujem džeparac. Ako na em posao u inozemstvu, de initivno sam spremna oti i van. Ne znam je li odlazak u inozemstvo me u mojim vršnjacima prioritet, ali ako tamo prona u posao svi e oti i.

Zašto ne?

Milivoj Risek, Cirkovljan Kaj pak drugo nego da mladi moraju i i van? Nemaju budu nost ovdje doma. Sve više ih ide van, kao što su Me imurci odlazili nekad masovno raditi u Njema ku. Tako je i danas.

Gospodarstvo nam je u katastrofalnom stanju i mladim ljudima ne može ponuditi nikakav život ni posao.

mi prodiremo dublje Međimurje www.medimurje.info/agm www.AdriaGUIDE.hr

N

aši policaji so na južnoj akoskoj zaobilaznici zastajli zagrebe koga kombija i v njemo so našli bron ane kipe šteri so zginuli z Dekanoskoga grobi a. Šofer je, kak je to i nejve pot je, ne mel pojma otkod to v jegovomo kombijo.

Prepovedal je policajima kak je bil na pija i v kr mi v Strelco i kak je tam ne zaklenol kombija, pak mo je to, najbrž, neš i tam del nutri. Šofer je lagal i to dosta prozirno, pak so ga policaji otpelali na “spoved” v stanico. afongi na akoskaj Zgradaj solidarnosti so ne vredo jerbo pak dim ide vum rez fuge. Pred sedem let je bilo isto tak. Meštri so se prijeli posla, penezi so bili pošteni, a posel fuš, tak da se ve pak dimi na vse spehe. Stanorad je unda, kak se ve vidi, potrošil, o em re i, zdimil velike peneze, a dima je ne del pod kontrolo. Vsako malo neš i te naše stanare prepela žedne prek vode.

R

Kristijan Ov ari , akovec Trenutno imam posao i teško se mogu usporediti s nekim tko ga nema. U moje vrijeme je tako er bilo teško prona i posao, ali sad kad gledam mlade ljude koji završavaju srednju školu baš ne vidim za njih neku veliku budu nost u Hrvatskoj, ali sve manje i u inozemstvu. I tamo vlada velika nezaposlenost. Mladom ovjeku treba posao i radno mjesto. A danas je arolija u Hrvatskoj do toga do i.

N

aši me imorski novinari so skupa z županom i jegovom levom i desnom rokom bil v Me ugorjo. Žnjimi so bili i akoski gracki oci. Župan se je pofalil kak je on veliki Mariji in štovatelj, a i dužnik jerbo mo je ona pomogla kaj je dobil zadje izbore. Kuliko sam mel za uti, župan je zadji molil pred kipom Majkice Božje Kraljice mira, a drugi den je te kip po el svetiti. uda se retko doga ajo, ali se ipak doga ajo.

V -

ESTI IZ 2040. leta:

hmrl je i zadji partizan iz II sveckoga rata, u Vukovaro so postavleni dvojezi ni natpisi v 3D tehniki, štere niš i ne jemle doli - saki šteri ita vidi svoje pismo, tunel Sveti Rok aka na farbanje prvipot posle 2009. leta, apšisala je i zadja od 16 farbi.

-

Marko Bartolu i, Zagreb Sve više mladi nemaju više izbora i na ina kako do i do posla u Hrvatskoj. Jedna opcija je da zatraže zaposlenje vani, jer ako nemaju neku vezu da dobe posao u nekoj državnoj irmi ili radno mjesto koje je vezano za državni prora un teško e, na žalost, prona i posao u doma em realnom sektoru. Tu nema neke velike sre e.