Međimurske novine 939

Godina XVII.

Broj 939.

^akovec, PETAK, 13. rujna 2013.

Cijena 7 kuna

U ZAUSTAVLJANJE i sprje avanje daljnje eskalacije kriminaliteta u Me imurju uklju ena i posebna jedinica MUP-a

POLOVI NA REFORMA zdravstva

Najjeftinijih str. 4 lijekova nema u svim ljekarnama KOMARCI više nisu bezopasni

ZORAN PAZMAN, ravnatelj Graditeljske škole

Župan Posavec stvara pritisak za moju smjenu

str. 8

ANDREJA ANTUNOVI iz Nedeliš a

str. 16

str. 2-3

Zašto su KOBRE došle napraviti red u Me imurju?

Prva Me imurka zaražena groznicom Zapadnog Nila str. 3

Od bazge Berba grož a napravila Obrazovanje odraslih unosan posao

Posebni prilog

Kako se dobro pripremiti za berbu

Tema:

Ostanite fit u borbi za radna mjesta

UMETAK

Dom nudi smještaj za 82 pokretne i 96 nepokretnih osoba

Dijete na Internetu Vodi za djecu i roditelje

PO NO VN O!

Zaposlenje za pedeset osoba raznih struka

str. 7

NOVI DOM ZA STARIJE I NEMO NE osobe u akovcu pred otvorenjem

MJESEC M JE ESE DANA BESPLATNE STRUJE za kućanstva kuća k i male poduzetnike.

Potpišite ugovor do 31. listopada 2013.

Potpiššite u bezz troškova troš promjene ǩ be bez ugo ugovorne obveze ǩ be pro infrastrukture ǩ bez promjene

Bilo kada možete ponovno promijeniti opskrbljivača, a ušteda će vam ostati!

WWW.JEFTINASTRUJA.HR 0800 2558

GEN-I Zagreb d.o.o., Radnička cesta 47, 10000 Zagreb

str. 15 media

2

Aktualno

UREDNI KI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

Medijski lin i(li) istjerivanje novinarske pravde N

arušena sigurnost gra ana drskim ponašanjem nesavjesnog dijela romske nacionalne manjine o ito je zazvonila na uzbunu u policiji koja mora štititi red i mir, kao što sam zazvao i u našem prošlom broju. I zaista od ovog tjedna krenula je intezivna policijska kontrola i ešljanje terena tijekom cijelog dana u Me imurskoj županiji, kako bi se stalo na kraj onima koji kra ama upropaštavaju ogroman trud poljoprivrednika ili pak u no nim satima krijum are ukradenu robu, odnosno konstantno krše pravila u prometu, poput vožnje automobila bez voza ke dozvole i sli no. sim što je naša policija dobila dodatnu opremu s kojom je krenula na teren, stigla je i mobilna jedinica “Kobri“ MUP-a RH koja ne djeluje samo represivno po pitanju prometa, ve se bavi i spre avanjem i otkrivanjem puno ozbiljnijih kriminalnim djelatnostima, poput krijum arenja robe i sli no. Jedinica ima posebna vozila s prikrivenom signalizacijom i oznakama, ali u trenutku stupanja u kontakt s po initeljima prekršaja i kaznenih djela i oznake i signalizacija i te kako su vidljivi, što su uo ili gra ani koji su nam javili o postupanju ove jedinice tijekom proteklog tjedna u našem kraju. omentari itatelja ove akcije, koju smo dijelom najavili i na našem portalu, a sada tematski obra ujemo i na stupcima pored, sugeriraju da je to trebalo u initi i prije.

Me utim, treba re i da o ito za tako sveobuhvatnu akciju još nisu bili, kako je popularno izraziti se politi kom rje nikom, “sazrijeli uvjeti“. Uglavnom, bilo je krajnje vrijeme da se krene u akciju i to se sada o ito doga a. Bolje ikad nego nikad. aravno, nadamo se da e policijsku akciju pratiti i druge mjere poput onih s (pre) prodajom sekundarnih sirovina, jer su po initelji ostajali bez socijalne pomo i. Naravno da bi sustav u kojem se inancijski kažnjavaju, primjerice, oduzimanje socijalne pomo i, odnosno drugih socijalnih prava, po initelji kaznenih djela, kao i drugih nedjela zasigurno ih dodatno “stimulirali“ da više ne krenu samo tako lako u kra e i sli no. Sigurnost bi zasigurno vrlo brzo došla na višu razinu, a policija ne bi imala tako puno posla. tjednu smo kad tako er naslove pune ravnatelji me imurskih srednjih škola, ali ne zbog lijepih, ve ružnih stvari. S obzirom na senzacionalisti ke naslove, nadamo se da nije u pitanju politi ko - medijski lin potkrijepljen policijskim prijavama. Takav “vjetar u le a“ nije dobar, pa ni potreban, posebice ne novim,

O

K

N

U

13. rujna 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

VIJEST(I) TJEDNA

U ZAUSTAVLJANJE i daljnje sprje avanje kriminaliteta, u kojem prednja e Me imurju uklju ena i posebna jedinica MUP-a

Kaznena prijava protiv Zorana Pazmana

Specijalna jedinica M stigla u pomo PU me

Ravnatelj Graditeljske škole Zoran Pazman osumnji en je za pronevjeru novca, priop ila je policija. U javnosti se špekulira da je školu oštetio za više stotina tisu a kuna, no konkretne iznose policija ne navodi, kao ni DORH. Jer još nije ni podignulo optužnicu, ve dalje provodi istražne radnje, pa tako Pazman nije optuženik ve osumnji enik!

- Preporu eno mi je da dadem ostavku i vratim se u nastavu. Nije sporno da sam spreman snositi posljedice ako se utvrdi da sam zaista za nešto kriv i nije mi se teško vratiti u nastavu. No, želim znati za što sam stvarno osumnji en. Smatram neprimjerenim da župan sa mnom komunicira putem medija i postavlja uvjete. O ito se ne poštuju pravila i pravne norme. Sve je to obijesno, kaže Pazman. Cijela

tema na str. 8.

(NE) SVI A NAM SE mladim politi kim snagama i strukturama, jer se ne bi željeli vratiti u vremena kada se nekoga treba “odstrijeliti“ na taj na in, jer je kao nedodirljiv. Zasigurno postoje puno legitimniji mehanizmi za promjenu onih koji ne rade dobro, odnosno, ako ne rade posao u zakonskim okvirima. e utim, lin , posebice onaj medijski, uvijek dobro zvu i u javnosti, posebice kad je rije o kampanji medija protiv javnih službenika. Za rije lin piše prema Rje niku stranih rije i da je nastala u 17. stolje u po imenu ameri kog farmera Johna Lyncha, kojem su sugra ani dali pravo da najstrože kažnjava prijestupnike, osobito robove, crnce. Lin je, dakle, samovoljni sud, mla enje, umorstvo, sud gomile, zvjerska likvidacija bez istrage i presude. edijski lin na koji se žali ravnatelj Graditeljske škole Zoran Pazman dogodio se jer je “osu en“ na ostavku bez da je optužen, odnosno da su njemu i javnosti predo eni “grijesi“ za koji se tereti, jer o ito isti najprije moraju pro i provjeru DORH-a i jesu li zaista takve prihode da zahtijevaju optužnicu. Isto vrijedi i za slu aj Gospodarske škole u akovcu, gdje se nešto “petljalo“ oko upisa u 1. razred. ilj opravdava sredstvo, prevedeno kad su tiskovine u pitanju, senzacionalizam bez pokri a uvijek je dobrodošao za podizanje novinskih tiraža, posebice u ovo vrijeme krize kada je teško prodati nešto što je dobro. Me utim, ne treba medijski lin brkati s novinarskim istjerivanjem pravde. esto se doga a da se upravo na medijski lin pozivaju oni koji su i te kako zgriješili i imaju želju da pod svaku cijenu sprije e novinare u njihovu poslu, koji, primjerice, podrazumijeva otkrivanje negativnosti, propitkivanje što je i gdje je zapravo istina i tko je i je li zaista odgovoran. Upravo je to na in na koji mi radimo i obavljamo ovaj odgovorni javni posao, bez obzira na druge, pa nas onda nerijetko sve trpaju u isti koš, i bez obzira na težinu vremena u kojem živimo i radimo.

M

M

C

Znanje koje ste stekli u školi brzo zastarijeva i, želite li biti u toku, morate ga obnavljati Možda ste polaskom u srednju školu donijeli pogrešnu odluku, tako da ste završili srednju školu koja vas je umjesto na posao odvela na Zavod na zapošljavanje. No, ne morate o ajavati, jer se imate priliku prekvali icirati i ste i znanja koja e vam omogu iti lakše zapošljavanje. Znanja koja ste stekli ranije mogu vam kasnije biti dragocjena u nekom budu em poslu. Naime, danas se više ne može sa sigurnoš u predvidjeti koja e zanimanja biti potrebna na tržištu rada za pet ili više godina. Jedino što se sa sigurnoš u može re i jest to da neprestano moramo biti spremni na promjene i stjecanje dodatnih znanja. Poseban prilog na str. 52 - 54.

Pojedini komarci više nisu bezopasni U dvije hrvatske županije, u Zagreba koj, ali, na žalost, i u Me imurskoj, otkriven je virus groznice Zapadnog Nila. Stigla je nova bolest koju prenose ina e kod nas “dosadni“ komarci, odnosno to no odre ene vrste komaraca. Sre om, oboljela u našoj županiji u me uvremenu je ozdravila, re eno nam je. Dr. Marina Payerl - Pal, ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Me imurske županije, koja nam je potvrdila ovaj slu aj zaraze, kazala je tako er da su pravodobno dane upute i lije nicima obiteljske medicine i cijeloj struci da se posebno obrati pozornost na pacijente s klini kom slikom, koja bi mogla upu ivati na bolest izazvanu virusom Zapadnog Nila, kako bi se ta bolest pravodobno prepoznala.

Opširnije na str. 3.

Me imurska policija postrožila je tako er dodatno nadzor i na me imurskim poljima, a izme u ostalog policija u poja anim ophodnjama poljskim i drugim putovima koristi IC dalekozore i termovizijske kamere, rekao nam je glasnogovornik PU me imurske Zdravko Kolari PIŠU: VANJA HA EK, ANTONIA ZBILJSKI Voda je izgleda zaista došla "do grla“, a o ito su to shvatili i u Zagrebu, u ministarstvima i Vladi RH. Više gra ana javilo nam je o bliskom susretu s policijskim presreta ima tipa BMW-a i mercedesa koji ovih dana patroliraju me imurskim cestama. Kako PU me imurska ima samo jedan presreta tipa mercedes, postalo je odmah jasno da se doga a nešto više od poja ane policijske aktivnosti na cestama.

Policijski izvori šute i ne može se to no saznati o emu se radi. Me utim, o ito je u tijeku velika i koordinirana policijska akcija u našem kraju, a PU me imurska je, po svemu sude i, dobila ovih dana "poja anje“ u specijalnoj jedinici MUP-a, tzv. Kobrama, koje posjeduje upravo takve automobile koji su vi eni da odra uju posao u našem kraju.

Eskalacija drskog i bahatog ponašanja kako na me imurskim cestama, tako i u "pustošenju“ povrtlarskih kultura na poljoprivrednim zemljištima, u emu prednja e nesavjesni dijelovi romske zajednice u Me imurju, prevršili su svaku mjeru i izgleda da je stiglo "zeleno svjetlo“ i od vrha državnog aparata za akciju kojom se situacija želi staviti pod kontrolu, te da bi se trenutno zaustavilo kriminalno ponašanje koje je na djelu.

Naravno da ve insko stanovništvo pozdravlja ovu akciju, komentari su da je ona trebala uslijediti i ranije. Na žalost, i obi ni gra ani ponovno trpe, jer "Kobre“ kada su na cesti, a to je gotovo svaki dan od jutra do mraka, naravno da sprje avaju svako neprimjereno ponašanje voza a i drugih sudionika u prometu.

Stoga pljušte kazne i za nesavjesne voza e.

Ina e, osnovna zada a najmla eg roda policije, "Kobri“, jest prevencija kriminaliteta na cestama, no, kako se može uti ovih dana i tijekom odra ivanja posla u Me imurju, sudjeluju i u drugim operacijama sprje avanja kriminaliteta, te na taj na in pružaju potporu snagama pojedinih PU diljem zemlje kada je to neophodno potrebno, a to je o ito sada slu aj u Me imurskoj županiji.

Policija postrožila nadzor i na poljima Me imurska policija postrožila je nadzor i na me imurskim poljima, a izme u ostalog policija u poja anim ophodnjama poljskim i drugim putovima koristi IC dalekozore i termovizijske kamere, rekao je za naš portal i novine glasnogovornik PU me imurske Zdravko Kolari .

Od po etka lipnja pa do danas zabilježeno je ukupno 37 kra a, što onih s nanesenom materijalnom štetom ispod cenzusa od 2.000 kuna, što onih koji dosežu materijalnu štetu od nekoliko desetaka i stotina tisu a kuna.

Krumpir, mrkva i luk najtraženija su roba ovih dana na tržištu povrtlarskih kultura.

U Europi je ove godine razdoblje poplava zamijenilo sušno razdoblje, pa su cijene tih namirnica na rekordnim razinama. Masovne kra e povr a na me imurskim njivama natjerale su i policiju na akciju. Me imurski plavci svakodnevno patroliraju oranicama, u lov na kradljivce odlaze i no u i pri tome koriste IC dalekozore i termovizijske kamere. No, cijela PU me imurska nema

dovoljno policajaca da sprije i sve kra e.

Glasnogovornik PU me imurske Zdravko Kolari potvrdio nam je tako er da su naši policajci od po etka tjedna opremljeni s još više spomenute opreme, ali i kako su se povezali s lokalnim vlastima, uklju ili komunalne redare, te su pozvali u pomo kolege iz susjednih policijskih uprava. Ve to samo po sebi dovoljno govori o ozbiljnosti situacije.

Iz policije tvrde kako do samo neznatnog broja kra a dolazi zbog osobnih potreba te kako je ve ina namijenjena ili stvaranju zaliha ili preprodaji. Zbog toga se sumnja na organizirani kriminal. I dok poljoprivrednici u hrvatskim medijima tvrde kako se najviše kra a doga a oko romskih naselja ije stanovnike i krive za lopovluk, policija još nije uhitila organizatore ovoga ne asnog posla. Me utim, s poja anjima koja su stigla o ito više nema popuštanja i stavljanja "stvari pod tepih“.

Kako se ve ina ukradene robe izvozi iz Me imurja, jer je svrha kra e plijen preprodati,

“Kobre” su sp Kojim se djelokrugom policijskog posla “Kobre“ zapravo bave, te do kuda sežu granice njihovih ovlasti? Istog dana kada je osnovana mobilna jedinica prometne policije u ožujku 2007. godine, tadašnji ravnatelj Marijan Benko naglasioje kako e uz nadzor prometa “Kobre” suzbijati i svaki drugi oblik kriminala. Benko je tada ustvrdio kako su pripadnici “Kobri”, koji funkcioniraju uglavnom u “trojkama”, obu eni ak i za takve vrste operacija, te da je Kusani bio sto posto spreman.

Osnovna zada a najmla eg roda hrvatske policije prevencija je kriminaliteta na cestama,

Vozni park Kobri MUP-a RH zaista je impr mercedesa koji ordiniraju i u Me

što uklju uje i razbojništva na benzinskim postajama, razbojni ke prepade uz ceste, kao i suzbijanje krijum arenja. No, najspeci i niji posao “Kobri” jest sprje avanje najtežih prekršaja na cestama,

13. rujna 2013.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

e nesavjesni dijelovi romske nacionalne manjine, u

3

VIRUS ZAPADNOG NILA ljetos stigao i u Me imurje i upozorava na novu ljetnu pošast koja može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme

MUP-a “Kobre” KOMARCI VIŠE NISU BEZOPASNI Me imurka koja je prva iskusila e imurskoj

PU me imurska posebno e se angažirati oko izlaza iz županije kako bi sprije ila "izvoz".

U tome e im pomo i i kolege iz Varaždinske županije, poseb-

no "pri straži“ oko Dravskog mosta. Naravno, ovih dana u tome pomažu i "Kobre“.

Iz policije tvrde kako naredni kišni dani ne e i i na ruku lopovima, ali da e i njima otežati posao. Ipak, nadaju se da e poja anim angažmanom te uz pomo kolega iz drugih županija, kao i lokalnih vlasti uspješno stati na kraj bandama koje kradu povr e s me imurskih oranica.

Nije poznato do kada e ova akcija trajati, ali, s obzirom na to da su "Kobre“ tu, treba o ekivati da e i ovaj vikend biti u znaku policijske represije, kako na cestama, tako i posvuda drugdje, posebice na kriti nim mjestima, tj. u blizini romskih naselja.

U svojem radu policija je dobila dodatnu opremu koju koristi u aktualnoj akciji

bolest sre om je ozdravila PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI Me imurka kojoj je prvoj potvr en virus Zapadnog Nila koji prenose tigrasti komarci ve je ozdravila, dobili smo informaciju nakon što je u srijedu objavljeno i službeno da je jedanaest osoba s tom dijagnozom lije eno ili se još uvijek lije i u Hrvatskoj, to nije, u Gradu Zagrebu i Me imurskoj županiji. U Zavodu za javno zdravstvo Me imurske županije nisu nam mogli zbog lije ni ke etike re i o kojoj je to no osobi rije , koliko joj je godina i otkuda dolazi. Potvr eno nam je samo da je žena iz Me imurske županije bila lije ena u Županijskoj bolnici zbog groznice sli ne simptomima meningonecefalitisa.

Vjerojatno je bio u pitanju mjesec kolovoz, odnosno da je u pitanju žena starije životne dobi. Epilog ovog slu aja ipak je povoljan, jer je žena otpuštena iz bolnice i sada je njezino zdravstveno stanje, kad je u pitanju izlje enje od virusa Zapadnog Nila - dobro.

Potvrda zaraze virusom stigla iz Zagreba u Županijsku bolnicu akovec

Poja ane su policijske ophodnje na svim kriti nim mjestima u poljima

posobne za sve

resivan. Uglavnom se sastoji od BMW-a i imurju – od jutra do kasno u no

sulude jurnjave s primjesom alkohola, ali, s druge strane, kako je re eno tada u Ravnateljstvu policije, pripadnici tog odjela izabrani su prema vrlo visokim kriterijima, te je normalno da sudjeluju i u ak-

cijama diljem zemlje. Kada bi se moralo uspore ivati, na in postupanja kojim se služe “Kobre” najsli niji je pripadnicima interventne policije, poznatima po strogo i i nemilosrdnosti.

Kako smo ve spomenuli, “Kobre” su osnovane 2007. godine, a mjesec dana prije toga MUP je izabrao 50 kandidata koji su krenuli na obuku. Mobilna jedinica radi na podru ju cijele Hrvatske, a koristi se mercedesima, BMW-ima” i škodama snažnih motora, te je tako er opremljena komunikacijskim sustavom Tetra, koji nije mogu e prisluškivati. U jedinici su pripadnici svih rodova policije.

Naime, upravo ta bolest je nešto kasnije utvr ena kod te osobe. Da bi se utvrdilo o emu se to no radilo, serum iz kojeg se utvr uje uzro nik bolesti poslan je u Zagreb na obradu, gdje je potvr eno da je oboljela od groznice Zapadnog Nila izazvane virusom koji prenose tigrasti komarci. Do zaraze dolazi tako što komarac koji je najprije piknuo neku životinju koja je zaražena prenese bolest na ovjeka.

Bolest ne prelazi s ovjeka na ovjeka.

Me imurka koja je ljetos zaražena virusom Zapadnog Nila je dobro i nema posljedica. No, preboljeti groznicu nije nimalo ugodno. Sre om da su vru ine kakve su vladale ljetos iza nas, tako da ove godine više nema opasnosti od komaraca.

Dr. Marina Payerl - Pal, ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Me imurske županije, koja nam je potvrdila ovaj slu aj zaraze, kazala je da su stajališta zdravstvene struke pravodobno dane upute i lije nicima obiteljske medicine i cijeloj struci da se posebno obrati pozornost na pacijente s klini kom slikom koja bi mogla upu ivati na bolest izazvanu virusom Zapadnog Nila, ka-

Do zaraze dolazi tako što komarac koji je najprije piknuo neku životinju koja je zaražena prenese bolest na ovjeka. Bolest ne prelazi s ovjeka na ovjeka ko bi se ta bolest pravodobno prepoznala. Da bi se utvrdilo kretanje te bolesti na našem podru ju iz seruma koji nisu ozna eni, a na raspolaganju su mikrobiološkoj službi, poslani su na analizu u Zagreb, kako bi se utvrdila prisutnost ovog virusa na našem podru ju. Naime, nisu svi koji su zaraženi virusom Zapadnog Nila morali osjetiti i njegove posljedice, ve su je neki preboljeli u hodu, ali je to ipak ostalo zapisano u njihovoj krvi. Iz neozna enih anonimnih seruma tako je mogu e utvrditi prisutnost ovog virusa na našem podru ju.

padnog Nila shva ao ozbiljno.

Sada kada se infekcija pojavila o najvažnijim naglascima s te tribine izvijestio nas je dr. sc.

Predrag Ko ila, koji je bio na toj tribini i koji je ve lani u travnju na županijskoj Skupštini upozoravao na probleme ukoliko se ne pri e sustavnom tretiranju komaraca. Nitko ga nije uzeo za ozbiljno. No, tako je to kod nas, ništa nije ozbiljno dok se zlo ne dogodi.

Infekcija virusom Zapadnog Nila je zoonoza, bolest koja je zajedni ka i ljudima i životinjama kralježnjacima, a Opasnost o infekciji u ovom su slu aju prijenosnici virusom Zapadnog te virusne bolesti više vrsta Tigrasti komarac, Nila treba shvatiti komaraca. Veterinari i epidenova vrsta komarca ozbiljno miolozi, kaže dr. sc. Hajsig, gokoji se pojavio i u U organizaciji Hrvatsko- dinama prate ovu problematiMe imurju, prenosi ga mikrobiološkog društva, ku. Konj je vrlo osjetljiva životizarazu nja i esto je Upr ave z a indikator da Ljeto koje je iz nas bilo je veter inarje virus priViše vrsta koznatno toplije nego ranijih go- stvo i Minisutan na nedina i pogodno za širenje tigra- starstva pomaraca, me u kom terenu. stih komaraca koji prenose ovu ljoprivrede, kojima i tigrasti, Simptomi zarazu. Slu aj Me imurke koja u k o prijenosnici su kod konja su je preboljela speci i ni za bolesti izazvane groznicu izaencefalitis, zvanu virusom virusom Zapaddok se kod Zapadnog Nila nog Nila oboljelog oje upozorenje da vjeka može je potrebno pujaviti virono ozbiljnije pri i za, povišena temperatura uništavanju kosa sitnim osipom po tijelu, maraca. Zavod za ali postoji i soj virusa koji javno zdravstvo može prouzrokovati neusvake godine radi roinvazivnu klini ku sliku plan mjera koje je koja je teška i neki put sa potrebno provesmrtnim ishodom. sti kao podlogu za Sve su vrste ptica pouništavanje komatencijalni nositelji virusa, raca lokalnoj samood obi nog vrapca do upravi. Tretiranje ptica grabežljivaca i ptikomaraca trebale ca selica koje virus mobi provesti županije, gu prenijeti po cijelom op ine i gradovi. U lovozu je u hotelu svijetu, napomenuvši kako je praksi to radi akovec, a provodi Bioinstitut. Dru- “Park” u akovcu održana osnovni na in prijenosa viruge op ine i gradovi kako koje javna tribina pod nazivom “In- sa Zapadnog Nila ugriz zaragodine, a bolest ne bira. Premda fekcija virusom Zapadnog Nila ženog komarca koji se zarazio su ljudi s kroni nim bolestima i u ljudi i životinja”. Na tribini su virusom prilikom sisanja krvi oslabljenog imuniteta lakše žr- govorili eminentni stru njaci zaraženih ptica ili zaraženih tve ove bolesti, ipak ona se može iz podru ja javnog zdravstva sisavaca (npr. konja).

Virus Zapadnog Nila je do dogoditi svakome, ali posljedice i veterinarstva.

Nakon što je lani u osje koj sad izoliran u 111 vrsta ptica ne moraju biti vidljive odmah.

Teško je razlikovati tigrastog bolnici zbog zaraze virusom i nekoliko sisavaca, kao i kod od obi nog komarca, a njegov Zapadnog Nila hospitalizi- 43 vrste komaraca, a naj eš e r a no p e t kod roda Culex (ali i kod Aedes ubod ili trag osoba te s aegypti, Aedes albopictus, n a kon t og a o b z i r o m Anophelesa i drugih). Ve ina nije druga iji Samo ubod jedna pojavu slu ajeva infekcije virusom nego kad vas ne vrste - tigrapove anja Zapadnog Nila doga a se tijeubode obi an stog komarca broja ko- kom vru ih ljetnih mjeseci, od komarac. može izazvati vimaraca, cilj svibnja do listopada.

Ono što Sezona uboda komaraca tribine bio možemo u irusnu groznicu je da stru - ove godine ide kraju, ali s obziniti je zaštititi njaci daju rom na ovu novonastalu situase od komainformaci- ciju kada je u pitanju prevencija raca nanošenjem sredstava na kožu koje je o tome kako se širi virus, tko u borbi protiv najezde komaraodbijaju komarce, pokriva- ga prenosi, kakvi su simptomi ca, o ito e trebati biti još ve a njem tijela odje om dugih ru- bolesti i sl. Nitko tada još nije i kvalitetnija dogodine, kako kava i nogavica. Ljeti je to jako ni znao da je virus ve bio i u se ne bi virus Zapadnog Nila teško primijeniti kad nam je našoj županiji, niti je opasno- sljede e godine pojavio u više sti od infekcije virusom Za- slu ajeva nego je to bilo ljetos. vru e, ali nema druge.

No, trebamo voditi ra una da u ku i i oko ku e imamo što manje prikladnih mjesta za stvaranje legla komaraca.

Omiljena mjesta su im stare gume, stari lavori i posude po dvorištu, gdje se mogu skupljati ostaci stare vode, vaze u kojima dugo stoji voda. Tako da su groblja posebna ležišta komaraca, gdje cvije e u vazi s vodom stoji danima. Najbolja zaštita od komaraca je prevencija u najve oj mogu i mjeri, budu i da je komarce u potpunosti nemogu e iskorijeniti.

4

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

13. rujna 2013.

LIJE NICI OBITELJSKE medicine od 1. rujna propisuju lijekove, odre uju bolovanja i šalju specijalistima

Više posla obiteljskim lije nicima, a pacijentima manje odlazaka specijalistima i jeftiniji lijekovi esto se pacijenti boje da najjeftiniji lijek nije dovoljno u inkovit. Dr. Biserka Gori anec je naglasila da ne stoji da je najjeftiniji lijek s medicinskog stajališta i najslabije potentan.

Lijekovi odre ene kemijske strukture, od kojih je jedan original, a drugi su generik, trebali bi biti istog razreda u inkovitosti i mogu se zamijeniti jedan s drugim PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI

Od 1. rujna ove godine i pacijente i lije nike primarne zdravstvene zaštite do ekala je još jedna novina u nizu vezana uz reforma zdravstva. Lije nici obiteljske medicine od 1. rujna jesu ti koji odre uju lijekove, s terapijom koju je propisao specijalist se mogu, ali i ne moraju složiti. Dužni su propisivati najjeftinije lijekove, bave se kroni nim bolesnicima, ali i utvr uju radnu sposobnost. Što ta najnovija reforma zdravstva donosi lije nicima obiteljske medicine, a što pacijentima s prvim danima primjene novih mjera u reformi zdravstva, razgovarali smo s lije nicima u ambulanti u Murskom Središ u.

- Najnovija reforma lije nicima donosi drasti no pove anje posla, a pacijentima manje odlazaka specijalistima, u najkra im crtama je sublimirao suštinu reforme dr. Slobodan Olui iz ambulante u Murskom Središ u. - Specijalisti više ne e smjeti pacijente naru ivati na redovne kontrole, nego e te kontrole odre ivati lije nici obiteljske medicine. No nisu sve ambulante jednako opremeljene niti sve ambulante imaju EKG, ultrazvuk. Ne mogu govoriti za sve lije nike, ali pretpostavlajma da ni svi lije nici obiteljske medicine nisu jednako educirani oko

dijagnosti kih pretraga kao specijalisti. emu bi služila specijalizacija ako smo mi jednaki specijalistima, razmišlja dr. Olui . Vrijeme e pokazati kako e to funkcionirati.

Dr. Biserka Gor anec kazala je da u upu ivanju k specijalisti ili u bolnicu po novom modelu ne vidi nikakav problem. Kazala je: - Malo je druga iji tehni ki na in ispisivanja uputnica na koje se moramo naviknuti, a do sada smo se ve navikli na niz promjena. Nismo, doduše, sudjelovali u izradi programa niti nas se išta pitalo, ali na in na koji pacijente šaljemo k specijalistu nije uop e problem za lije nika obiteljske medicine. Lije nik, ako pošteno radi svoj posao, pacijenta pogleda, obradi i uputi na pretrage da bi došao do dijagnoze ili šalje u bolnicu na nekakvu konzultaciju ili pomo pri ordiniranju terapije, to je nešto što smo mi trebali raditi i do sada.

Ono u emu vidi problem je puno ve i pritisak na lije nike obiteljske medicine i od strane Zavoda za zdravstveno osiguranje i od strane pacijenata. - U dosadašnjoj praksi specijalisti su upu ivali pacijente na redovite kontrole i davali im datume. Pacijenti su se toga strogo držali i lije nici obiteljske medicine su s tim imali problem.

Mnogo puta na zajedni kim sastancima sa specijalistima upozoravali smo ih: ‘Nemojte pisati kontrola za tri mjese-

HRVATSKI ZAVOD za mirovinsko osiguranje organizira savjetodavne dane za austrijske osiguranike

U akovcu savjetovanje 19. rujna Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i nositelj mirovinskog i invalidskog osiguranja u Republici Austriji tradicionalno održavaju razgovore - savjetodavne dane s osiguranicima radi rješavanja pojedina nih problema vezanih uz provedbu uredbi Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti.

Hrvatski osiguranici koji su zaposleni i osigurani kod nositelja mirovinskog i invalidskog osiguranja u Republici Austriji na tim razgovorima

mo i e dobiti detaljne obavijesti o ostvarivanju svojih prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja u toj državi. Razgovori e se održati 18. rujna u Varaždinu u prostorijama HZMO-a, Podru ne službe u Varaždinu, Kolodvorska 20 c, s po etkom u 9 sati, te 19. rujna u akovcu u prostorijama HZMO-a, Podru nog ureda u akovcu, I. Mažurani a 3, s po etkom u 9 sati. Razgovori - savjetodavni dani e se tako er održati i 24. rujna u Be u i 25. rujna u Klagenfurtu. (BMO)

Pacijente sada na kontrole specijalistima šalju njihovi obiteljski lije nici, moraju im propisivati najjeftinije lijekove i odre ivati bolovanje

Reforma po ela, ali svi najjeftiniji lijekovi koje lije nici moraju propisati nisu na tržištu Prvi dani reforme zdravstva u domeni propisivanja najje itnijih lijekova mnogim pacijentima su donijeli šetanje od lije nika obiteljske medicine do ljekarne i natrag, jer svih jeftinih lijekova koje moraju propisivati lije nici u ljekarnama nema, jer ih nema na tržištu. - Evo slu aja koji nam je opisao pacijent koji je iskusio prve dane reforme s lijekovima na svojim le ima.

Do 1. rujna trošio je jedan lijek protiv povišenih masno a. U skladu s preporukama njegova mu je lije nica nakon 1. rujca...’, jer kad mi vidimo da je pacijent dobro nema potrebe da pacijent ide specijalistu svaka tri mjeseca, kazala je dr.

Gori anec. - Lije nik obiteljske medicine, ukoliko vodi lije enje kroni nog bolesnika, npr. dijabeti ara ili hipertoni ara, gleda parametre po kojima se kontrolira odre ena kroni na bolest i nema potrebe da pacijent ide specijalistu svaka tri mjeseca, ako je stabilan i ako su nalazi dobri. U slu aju pogoršanja stanja i nadalje emo pacijenta upu ivati specijalistu.

I po mojemu je to ak bolje nego je bilo do sada, kazala je dr.

Gori anec.

Druga je stvar što e pacijenti lije nike obiteljske medicine pritiskati zbog bolovanja, koje sada više nitko ne preporu uje ni ne skida, jer nema ni komisija ni preporuke specijalista, zbog ega e lije nici obiteljske medicine imati veliki presing. Zbog situacije u društvu ljudi su i ina e agresivniji i skloni stvarati pritisak na bolovanje. Zbog toga e se lije nici obiteljske medicine strahovito psihi ki iscrpljivati i izgorjevati na poslu.

Ho e li najjeftiniji lijek biti i najdjelotvorniji?

Obiteljski lije nici sada propisuju najjeftiniji lijek na trži-

na propisala drugi, najje iniji lijek koji, uzgred budi re eno, proizvodi doma a farmaceutska ku a. No u ljekarni su ga vratili ponovno k njegovoj lije nici, jer propisanog lijeka još nema ni na tržištu. Bit e ga za mjesec dana. U ljekarni mu nisu mogli izdati sljede i dostupni najje iniji lijek, jer im to ne omogu ava informati ka podrška. Sje ate se, svi recepti iz ambulante idu u ljekarnu kompjutorski, onako kako dozvoljava program. Morao se ponovno vratiti svojoj lije nici, ona štu. Kad specijalist preporu i odre eni lijek, na obiteljskim lije nicima je da odlu e ho e li ga ili ne e propisati. Preporuka je ministra da lije nici obiteljske medicine propisuju najjeftiniji lijek iste u inkovitosti koji postoji na tržištu.

- Budu i da nas prate, kontroliraju, kažnjavaju po potrošnji lijekova, trudit emo se birati najjeftinije lijekove i u tom kontekstu emo biti u sukobu s pacijentima jer oni žele svoje lijekove, svoje kutije crvene ili plave, svoje nazive lijekova.

Dr. Gori anec je kazala da je u praksi i do sada s pacijentima imala problema.

U praksi je lako mogu e da lije nik mora propisati lijek koji u ljekarni iz odre enog razloga nema. Dr. Slobodan Olui je naveo slu aj da su njegova pacijenta dva puta vra ali iz ljekarne jer nije bilo jednog lijeka, pa onda nije bilo idu eg lijeka.

Nakon toga je zvao farmaceutsku ku u da bi pitao što je s tim lijekom koji bi morao propisivati jer je najje itniji na tržištu, da bi mu iz te faramaceutske ku e iji bi lijek trebao propisivati rekli da e tek za mjesec dana biti na tržištu.

Ako se pacijentu propisuje skuplji lijek, u tom slu aju lije nik se mora o itovati zašto ga propisuje, a razlog mora biti

mu je morala ispisati recept za drugi dostupan lijek. S druge strane pak ni lije nik koji propisuju lijek, ovisno o informati koj podrški kakvu ima, ne vidi što je od preporu enih lijekova dostupno na tržištu. Tu vrstu problema koji su zatekli pacijente po etkom rujna u kabinetu, gdje su krojili reformu, nisu predvidjeli. Možda su reformu radili samo zdravi za bolesne. Ubudu e bi bilo dobro da prvo simuliraju životne situacije i po njima kroje reformske korake.

Dr. Slobodan Olui : - Ve e probleme vidim u vo enju kroz lije enje psihijatrijskih pacijenata, koji su navikli na svoje lijekove i koji vrlo burno reagiraju kad im se mijenja terapija

Dr. Biserka Gor anec kazala je da u upu ivanju k specijalistu ili u bolnicu po novom modelu ne vidi nikakav problem

medicinski (ukoliko ga pacijent ne podnosi dobro ili je na njega alergi an).

Mnoge pacijente zanima mogu li onda skuplji lijek dobi-

ti uz nadoplatu. Lije nici jedino na zahtjev pacijenta mogu ispisati obi ni crni recept na koji on onda kupuje lijek (u punoj cijeni). No nakon našeg razgovora s lije nicima javnosti se obratio ravnatelj HZZO-a koji je najavio mogu nost nadoplate skupljeg lijeka, kao i podešavanje cijelog sustava tijekom ovog i idu eg mjeseca. Kao i mnoge reforme do sada, i ova se rješava u hodu. Žrtve su i pacijenti i lije nici za ono što je zamišljeno i nedovoljno razra eno prije provedbe u ne ijem kabinetu. esto se pacijenti boje da najjeftiniji lijek nije dovoljno u inkovit. Dr. Biserka Gori anec je naglasila da ne stoji da je najjeftiniji lijek s medicinskog stajališta i najslabije potentan.

Lijekovi odre ene kemijske strukture, od kojih je jedan original, a drugi generik, trebali bi biti istog razreda u inkovitosti i mogu se zamijeniti jedan s drugim. Ali ona razumije da je to ljudima teško prihvatljivo, ako su godinama uzimali jednu vrstu lijeka i ako osje aju sigurnost uz tu svoju tabletu, a sada su dobivaju tabletu drugog naziva. - To mi je ljudski i sa stajališta pacijenta razumljivo, kaže dr. Gori anec. Me utim, takav je naputak Ministarstva i lije nici ga se moraju pridržavati i propisivati najjeftinije lijekove.

Dr. Slobodan Olui problem vidi u kontaktu novih ovlasti koje padaju na obiteljske lije nike, ve e probleme u vo enju kroz lije enja psihijatrijskih pacijenata, koji su navikli na svoje lijekove i koji vrlo burno reagiraju kad im se mijenja terapija samo tako. Psihijatrijskom pacijentu ti ne možeš samo tako objasniti zašto mu se samo tako mijenjaju lijekovi. Ako psihijatar više ne može predložiti bolovanje, ja baš nisam siguran koliko e lije nici obiteljske medicine biti sposobni psihijatrijske pacijente voditi na bolovanju i odgovarati za sve posljedice.

Obiteljski lije nici bi teoretski trebali puno, puno više znati nego su do sada bili educirani, kad je, primjerice, psihijatar vodio pacijenta kroz depresiju, bolovanje i kad je procjenjivao njegovu radnu (ne)sposobnost. Psihijatrijski pacijenti su prili no speci i ni. Možemo mi kontrolirati dijabeti are, tlak, ali za psihijatrijskog bolesnika treba imati jako dobru procjenu ho e li on biti suicidalan ili ne, a lije nici obiteljske medicine e u svakom slu aju biti odgovorni, ukazao je i na tu dimenziju problema, na koju bi tako er trebalo sagledati u okviru ispravljanja uo enih problema u okviru ove reforme zdravstva.

13. rujna 2013.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ŽUPANIJSKI POVJERENIK SSSH postaje tehnološki višak u sindikatu

Franjo Veble izgubio lanstvo u Me imurju i ostaje bez posla Svojedobno su u ovim krajevima imali petnaestak tisu a lanova, a danas ih je oko šest tisu a

Franjo Veble: - Vijest o mojem otkazu nije istinita, niti je želim komentirati.

Ne u je ni potvrditi ni demantirati jer još nikakvo rješenje nisam dobio od svoje sindikalne središnjice

Regionalni povjerenik Saveza samostalnih sindikata hrvatske (SSSH) Franjo Veble navodno je dobio otkaz. Vijest da je Veble dobio otkaz (za sad) nije istinita. Me utim, uskoro bi se mogao odigrati upravo taj scenarij, jer je upoznat da je na sindikalnom spisku tehnološkog viška koji sadrži i njegovo ime.

Upitali smo ga za komentar, no rekao je kako konkretno ne može ništa re i. Ipak, na naše inzistiranje odlu io nam je diplomatski odgovoriti na pitanje oko trenuta ne situacije.

- Vijest o mojemu otkazu nije istinita, niti je želim komentirati.

Ne u je ni potvrditi ni demantirati jer još nikakvo rješenje nisam dobio

si a… Možda je pozadina "upitnosti“ njegove vjerodostojnosti i djelovanja i u politi koj mesnici. Ili pak o nedovoljnoj aktivnosti zbog kojeg je SSSH u našem kraju o ito izgubio veliki broj lanova. O tome se nije želio o itovati.

Veble kaže da ima saznanja kako je na spisku za tehnološki višak.

To zna i da može dobiti poslovno uvjetovani otkaz, pri emu mu pripadaju otpremnina i ostala prava iz Zakona o radu. Ukoliko e mu ta prava biti osporena? Može tražiti zaštitu drugog sindikata! SSSH je do nedavno imao oko 150 ljudi na platnoj listi, a sada je ta brojka pala na njih etrdesetak. (vh)

od svoje sindikalne središnjice. Odluku predsjedništva SSSH ne mogu prejudicirati i ne pada mi na pamet komentirati razne pri e koje nemaju temelj, rekao nam je Veble.

Istina je da zbog smanjenja lanstva SSSH radi na umanjenju troškova. Svojedobno su u ovim krajevima imali petnaestak tisu a lanova, a danas ih je oko šest tisu a, ako ne i puno manje. Velike irme u kojima je bilo više tisu a radnika završile su u ste aju. Franjo Veble poznat je po izravnome prozivanju nemarnih poslodavaca koji su djelatnicima ukidali temeljna prava po Zakonu o radu. Žestoko je prozivao bivši GK Me imurje, Ingru, Union, bivšeg predsjednika Stjepana Me-

OD 1. SRPNJA, ulaskom Hrvatske u EU, radne knjižice otišle su u povijest, a zamijenila ih je elektroni ka evidencija zaposlenih

Ne bacajte radne knjige, trebat e vam za dokazivanje staža Od 1. srpnja, ulaskom Hrvatske u EU, radne knjižice su otišle su u povijest, a zamijenila ih je elektroni ka evidencija zaposlenih. Mnogima su ve poslodavci vratili stare knjižice, a da ih ipak valja sa uvati, poru uju iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

- Stara, papirnata radna knjižica i dalje je javna isprava kojom se dokazuje radni status do 30. lipnja 2013.

Svakako treba upozoriti gra ane da ne bacaju radnu knjižicu i da je ne

uništavaju, ve sa uvaju kako bi u kona nici, u nekoj budu nosti, temeljem nje mogli ostvariti neko pravo, pojašnjava glasnogovornik HZMO-a Filip Dujmovi .

Kao zamjena za radnu knjižicu od 1. srpnja uvedena je elektroni ka evidencija. Zavod na taj na in osigurava razmjenu podataka o radnopravnom statusu i o istom izdaje potvrde. Podaci su dostupni preko stranica Zavoda www.mirovinsko.hr uz korisni ko ime i lozinku koje je mogu e dobiti

osobno u svim podru nim službama i uredima HZMO-a uz predo enje osobne iskaznice. To je važno, jer na taj na in korisnik ima pristup vlastitim podacima, a tako er može sam napraviti potvrdu o ranijem i aktualnom radnom statusu. Radne knjižice, dakle, valja spremiti na sigurno te u Zavodu izvaditi korisni ko ime i lozinku. Nakon 24 sata od izdavanja, preko službenih stranica može se u i u evidenciju i vidjeti svoje podatke.

(BMO)

5

SKUPŠTINA Me imurje plina

Izabrana tri nova lana NO-a koja nisu u sukobu interesa U Me imurje plinu održana je skupština društva radi izbora lanova Nadzornog odbora zbog okolnosti koje su se dogodile tijekom lokalnih izbora. Skupštinom je predsjedavao Stjepan Kova , gradona elnik akovca. Pojedini kandidati koji su bili kandidirani za lanove Nadzornog odbora na prijašnjoj Skupštini ušli su u izvršnu vlast i zbog sukoba interesa ne mogu biti lanovi Nadzornog odbora Me imurje plina. Tako su na prošlotjednoj Skupštini izabrana tri nova lana Nadzornog odbora: Ivan Barlek, koji u Nadzornom odboru

predstavlja op ine Nedeliš e, Sveti Juraj na Bregu i Strahoninec, zatim Tomica Strahija koji zastupa op ine Gori an, Donji Kraljevec, Malu Suboticu i Orehovicu te Tibor Rodiger koji zastupa Grad akovec. (BMO)

U SUBOTU 14. RUJNA na Trgu Republike u akovcu

Akcije “Kupujmo hrvatsko” i “Vrijedne ruke” U još jednoj tradicionalnoj promotivnoj akciji Hrvatske gospodarske komore “Kupujmo hrvatsko“ i “Vrijedne ruke“ oko 30 izlaga a iz Me imurske županije i 130 izlaga a iz ostalih krajeva Hrvatske predstavit e svoje proizvode u akovcu u subotu, dana 14. rujna 2013. godine, na Trgu Republike od 10 do 14 sati.

Akcija “Kupujmo hrvatsko“ 2013. zapo ela je sredinom travnja u Zagrebu, a završna ovogodišnja akcija održat e se na sjeveru Hrvatske, u središtu akovca.

Promocija hrvatskih proizvoda kroz akciju “Kupujmo hrvatsko” zapo ela je još 1997. godine kao ideja da se prepoznaju, ozna e i izdvoje kvalitetni hrvatski proizvodi te im se od tada dodjeljuju znakovi “Izvorno hrvatsko” i “Hrvatska kvaliteta”. Ova manifestacija zapo ela je u sklopu projekta vizualnog ozna avanja proizvoda, a do danas je dobila razmjere sveobuhvatne nacionalne akcije s velikim gospodarskim i društvenim zna enjem.

Njezin najširi cilj je nacionalna homogenizacija strateških gospodarskih interesa zemlje i podizanje nacionalne svijesti o vlastitim vrijednostima. U sklopu akcije “Vrijedne ruke“ Komora nastoji promovi-

rati i sve one tvrtke, obrte, zadruge, udruge, OPG-e te pojedince koji svojim radom, znanjem i umije em pridonose razvoju razli itosti hrvatskoga gospodarstva, a istodobno ostvaruju dobrobit za sebe i svoju obitelj.

Akcije “Kupujmo hrvatsko” i “Vrijedne ruke“ prepoznate su i prihva ene kod svih naših gra ana. Tome u prilog govore brojne ankete ra ene na reprezentativnom uzorku, od kojih je posljednja pokazala kako je ak 96,5% gra ana ulo za akciju, a 92% ih podupire kupovinu hrvatskih proizvoda. Na jednak na in akciju su prepoznali i poduprli naši vrijedni proizvo a i koji se svake godine u sve ve em broju odazivaju i sudjeluju u njoj, poru uju iz Hrvatske gospodarske komore. (BMO)

POGLED ODOZDO

Reagiramo kad se zlo dogodi M

ora se dogoditi da se netko teško razboli da shvatimo kako je komarce potrebno uništavati. Vikati na sva zvona da je reforma po ela, a da najjeftinijih lijekova koji su bit najnovije reforme nema u ljekarnama. Nikad ne reagiramo prije nego se zlo dogodi.

U ovoj zemlji nitko nikoga ne uje kad upozorava unaprijed, nego kad bude krvi, izrodi se kakva nesre a, bolest, štrajk, nezadovoljstvo. Tek tada se kod nas prilazi rješavanju problema. Kao da imamo neki nacionalni genetski defekt da ne možemo unaprijed planirati, predvidjeti posljedice ili probleme, nego živimo od danas do sutra, od jednog do drugog doga aja, pa kako nas koje zlo lupi po glavi tako ga rješavamo. U kolovozu ove godine u hotelu “Park” održavala se tribina na kojoj su bili eminentni stru njaci s podru ja medicine i veterine kako bi upozo-

rili relevantne imbenike na opasnosti od virusa zapadnog nila koji prenose komarci. Ali koji bi naš na elnik ozbiljno shvatio opasnost za gra ane od komaraca, izuzev Grada akovca, koji je i ove godine prišao uništavanju komaraca kako bi zaštitio svoje gra ane.

Premda komarci ne znaju gdje su administrativne granice akovca, a gdje po inju druge op ine. Dr. sc. Predrag Ko ila u travnju prošle godine upozoravao je da se poduzme uništavanje komaraca, prije nego se zlo dogodi, ali do ekan je s podsmijehom. Kao da ne prili i županijskom vije niku baviti se komarcima. To je, da tako kažemo, iz hrvatske politi ke perspektive tipi ni slu aj. Od politi ara do administracije na državnim razinama nitko se ne bavi malim ljudskim temama. Samo što male ljudske teme ne postoje. Postoje samo problemi koje treba rješavati

da bi ljudi lakše živjeli i ugodnije se osje ali u svojoj zemlji. vako smo stalno izloženi nekim promjenama, koje nas zbog polovi ne pripremljenosti, nedora enosti, aljkavosti i prakse da e se stvari rješavati u hodu ubijaju u pojam. vo, od 1. rujna uvedena je još jedna reforma zdravstva. Lije nici op e prakse dobili su niz novih ovlasti: propisivati najjeftinije lijekove, ne glede na to što je preporu io specijalist. Oni su ti koji odre uju vašu radnu sposobnost kada ste za bolovanje, a kada ga trebate prekinuti. Oni vas prema vašem zdravstvenom stanju upu uju specijalistima i nema više da vam specijalist odre uje datume kontrole.

Sve te mjere trebale bi donijeti uštede u zdravstvu i racionalnije korištenje usluga.

Ali te dobre namjere kod nas se uvijek spopiknu u praksi na prvom koraku. Kod nas se

O E

planiranje nikada ne provede temeljito niti se do kraja simulira situacija koju donosi reforma. Pa zato i imamo situacije da lije nici moraju propisivati najjeftinije lijekove, samo što ih nema na tržištu. Netko u kabinetu nije koordinirao sa svim imbenicima u praksi i zapitao se što e biti s pacijentom koji e drugog, tre eg, desetog ili sedamnaestog rujna do i u ljekarnu i tamo ne e na i lijek koji mu je prema uputama ministra propisao lije nik? I zašto ga ne e biti? Kome je to u interesu?

Zar bi svaki takav pacijent koji ne na e traženi lijek trebao nazvati ministra da mu o ita bukvicu jer nije posložio sve u lancu da reforma funkcionira besprijekorno. Ne, nego e pacijenta vratiti iz ljekarne jer kompjutor ne dopušta izdavanje drugog po cijeni najjeftinijeg, ali dostupnog lijeka. Lije nik e ponovno trošiti vrijeme na pacijenta kojeg je ve riješio

da bi mu ponovno propisao recept. Pacijent mora ponovno do ljekarne da bi dobio lijek. Nitko od onih koji su u kabinetu slagali reformu nije se stavio u kožu pacijenta i barem virtualno prošao taj put pacijenta od lije nika do ljekarne preko skladišta farmaceutskih ku a, njihovih linija proizvodnje, skladišta veledrogerija i malih ljekarni u koje zalaze pacijenti ljekarni kako bi se upoznao sa stanjem može li pacijent na kraju krajeva dobiti taj lijek koji bi trebao donijeti toliko željenu uštedu u zdravstvu. Neka pacijent šeta, to mu je korisno za zdravlje. Tko njega šiša, njega nitko ne doživljava, kao ni one komarce s po etka pri e, tako dugo dok se zlo ne dogodi. Kad se zlo dogodi, svi e imati debelo spremljene alibije zašto nešto nisu u inili, zašto to nije bila njihova odgovornosti, zašto je to netko drugi trebao u initi. Odgovornost u ovoj zemlji nitko, ama baš nitko ne e prihvatiti. Mi smo odgojeni na mentalitetu: svi smo mi krivi, i kad se nalazi u toj toploj hrpi dreka da smo svi krivi podjed-

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

nako, s jedne strane imamo osje aj grižnje savjesti što smo napravili grijeh propusta, a s druge strane u toj sveop oj krivici teško je prstom pokazati baš na našu osobnu krivicu. Ona je isprepletena i zamršena s krivicama drugih i tko e sad klupko rasplesti i stvari poredati kako bi sve te krivice jedna po jedna po jedna izašle na vidjelo i postale jasne. Ali želimo li mi napokon po eti živjeti kao ure ena zemlja u kojoj ljudi to no znaju koja su im prava, koje obveze i što mogu o ekivati kod uvo enja bilo koje promjene?

6

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

13. rujna 2013.

KONA NO dobre vijesti za poljoprivrednike – od 2014. godine puno više novca nego iz dosadašnjih EU fondova

REDEA Tri dana posve ena stjecanju vještina za pokretanje vlastitog posla

Me imurska dizajnerica budu im poduzetnicima predstavila svoje iskustvo U nedostatku prilika za zapošljavanje, jedna od mogu nosti je orijentiranje na vlastitu inovativnost, kreativnost i upornost te propitivanje poduzetni kog duha, pri emu se pojedinci na u pred inicijalnom odlukom o tome ulaziti li u pothvat pokretanja posla ili ipak odustati. Oni koji se približe odluci o tome da postanu poduzetnici postavljaju si pitanje kako svoju ideju komercijalizirati i s kojim e se sve izazovima usput susretati. Ne postoji jedinstven recept koji se može primijeniti na svaku ideju, ve postoje brojne tehnike i alati koje svaki poduzetnik mora prilagoditi zna ajkama svoje ciljne skupine i konkretnom okruženju. Na polaznicima je da ste ena znanja i vještine iskoriste na naju inkovitiji na in u skladu sa zahtjevima tržišta. Prakti nu primjenjivost predstavljenih principa poduprla je goš a predava ica, me imurska modna dizajnerica Ana Golubi Brozovi , svojim iskustvom u razvoju vlastite marke ženskih torbica BAGGIZ. Upravo je to bio motiv za organizaciju edukacije pod nazivom “Kako pokrenuti vlastiti posao?“, koju su od 3. do 5. rujna održali stru njaci iz Znanstveno - tehnologijskog parka Sveu ilišta u Rijeci i REDEA-e. Za nekoga bez prethodnog znanja o poduzetništvu i poslovnom upravljanju ova je tema vrlo složena i zahtjevna.

Prvi je dan bio posve en inicijalnim koracima koje treba poduzeti kako bi se ideja pretvorila u poduzetni ki pothvat, a koji kre u od sagledavanja vlastitih motiva, znanja i vještina. Predstavljeni su pravni oblici registriranja poduzetni ke djelatnosti, zatim hodogram i postupci pri registriranju, kao i institucije koje pri tome mogu pružiti podršku. Drugi dan edukacije polaznicima je prikazan proces izrade poslovnog plana, zatim temeljna inancijska izvješ a i na in prezentacije poslovnog plana potencijalnim ulaga ima. Tema posljednjeg dana bio je marketing za poduzetnike po etnike, kada su polaznici upoznati s osnovnim marketinškim pojmovima i trendovima te sastavnicama marketinškog plana, a dobili su odgovore na pitanja o tome koji alati su naju inkovitiji kod pokretanja poslovanja i lansiranja proizvoda.

Ova je edukacija bila organizirana u okviru projekta “EU Compass 2 – Zajedni kim snagama za zajedni ku uspješnu EU regiju”, inanciranog sredstvima iz programa IPA Prekograni na suradnja Ma arska - Hrvatska, na kojem je Regionalna razvojna agencija Me imurje REDEA partner. (BMO)

Stiže prvih 342 milijuna eura, tko e ih uzeti?

Kristijan Mavrek, vlasnik tvrtke “Kaja Conzalting” iz akovca, koja je do sada ostvarila 71 projekt u poljoprivredi, od ega 15 u Belici: - Stižu ogromna sredstva u poljoprivredu, a ve svi skupa, pa i država, kasnimo s pripremama natje aja. Moramo požuriti ako ta ogromna sredstva želimo iskoristiti PIŠE: JOSIP ŠIMUNKO

Zadnji natje aji iz pretpristupnih fondova SAPARD i noviji IPARD privode se kraju, zapravo su za ve inu mjera za koja su se davala sredstva ve završeni, do kraja listopada završit e i zadnji natje aj. No, kako je od 1. srpnja Hrvatska u Europskoj uniji, od po etka idu e 2014. godine mo i e dobivati sredstva iz takozvanih strukturnih fondova, koji su znatno izdašniji. Rije je ponajprije o dva fonda vezana za zelenu i plavu poljoprivredu, to su EAFRD – Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj i EMFF – Europski pomorski i ribarski fond. Što se nau ilo iz IPARD I SAPARD iskustva? Ponajprije to da naše Ministarstvo poljoprivrede nije imalo mogu nosti pratiti kapitalne projekte iz SAPARD fondova koji su donosili 50 posto gratis sredstava, pa je iskorišteno manje od 50 posto sredstava koja je nudila Europska unija, što zna i da je postignut samo dobar uspjeh. S IPARD fondom e biti nešto bolje, a to ni rezultati o ekuju se u tek krajem 2016. godine, kad se sve zbroji.

Najve a korist od korištenja pretpristupnih fondova bila je ta što se ipak nau ilo koristiti europske fondove u nešto ve oj mjeri, što e sada dobro do i.

Kako do 684 milijuna eura investicija u poljoprivredu svake godine?

Daleko najuspješnija tvrtka za privla enje sredstava iz fondova u Hrvatskoj do sada je bila akove ka “Kaja Consalting” Kristijana Mavreka, koji je na ovogodišnjem Festivalu krumpira u subotu u Belici održao predavanje na tu temu. Ta je tvrtka do sada izradila 71 projekt, od ega su 23 projekta ve završena, a investitori su dobili ukupno 40 milijuna kuna. ak 15 projekata ostvareno je u op ini Belica. Kristijan Mavrek je uz ostalo rekao: - Ulaskom u EU, iz strukturnih fondova za poljoprivredu imamo mogu nost povu i 342 milijuna eura godišnje, što zna i da bi trebalo ukupno 684 milijuna eura investicija u poljoprivredu. Ozbiljno se pitam možemo li mi imati toliko investicija u Hrvatskoj. Ako to ne emo mo i, sredstva e ostati neiskorištena.

Ministarstvo poljoprivrede kasni s operativnim programom - Najprije nam je potreban operativni program na razini države,

Kristijan Mavrek, “Kaja Conzalting”: - U Me imurju su potencijalni investitori mnogo bolje pripremljeni za projekte nego drugdje, ovdje svi znaju što je to gra evinska i lokacijska dozvola i drugo

što mora izraditi Ministarstvo poljoprivrede, te taj program zatim uskladiti s programom EU. Sad se eka da se to napravi, a bojim se da se sve ne e sti i do kraja godine, tako da prve natje aje za sredstva o ekujem sredinom 2014. godine, a ne na po etku godine. No, svaki

nam je sat važan. Trebali bi svi skupa u Hrvatskoj prema mojoj ra unici ostvariti oko 700 projekata godišnje, ako se uzmu u obzir sadašnje veli ine projekata, ne znam je li to mogu e.

Program iz poljoprivrednog fonda podijeljen je u 16 mjera, a ima bitnih novosti. Ulaganjima u materijalnu imovinu prije se mogao kupiti samo traktor, a sad se može kupiti i kamion, ali i poljoprivredno zemljište u vrijednosti do 10 posto investicije. No, klju na je novost da radovi mogu po eti odmah po prijavi projekta, što donosi veliku uštedu u vremenu.

Postoje i ograni enja, do sada je program mogao težiti 900.000 eura, a sad se potpora diže na 1,5 milijuna eura, što zna i investiciju od 3 milijuna eura. U ovom trenutku pritiš emo nadležne službe u Ministarstvu da dogovore da se mogu graditi ve e hladnja e te da se limit za koli inu zemljišta pove a s maksimalnih 30 hektara za povr are, odnosno 50 hektara za vo are.

U mjerama ruralnog razvoja svaka op ina može dobiti 3 puta po 5 milijuna eura, no treba odmah po eti s pripremama projekata, ve se kasni. Dakako, mora imati i svoj dio sredstava.

Kontrola utrošenih sredstava trajat e pet godina od završetka programa, a to zna i da e svake godine netko do i u kontrolu, a ako tko nenamjenski potroši sredstva, vratit e ih odmah.

Velike novosti poljoprivrednog fonda EAFRD Kad je rije o strukturnim fondovima za poljoprivredu EAFRD i srodnog EMFF za ribarstvo, sve se znatno ubrzava i nema više tako dugih ekanja. Naime, svaki investitor mo i e zapo eti s projektom od trenutka prijave projekta i ne treba više ekati. Osim toga, iz strukturnih poljoprivrednih fondova o ekuje se barem deset puta sredstava.

Upravo, zbog ograni enja IPARD fondova iz mjere 101, maksimalni kapacitet farmi, ili pak maksimalni kapaciteti proizvodnje povr a od 30 hektara, mnogi se nisu javljali.

Zadnjim mjerama IPARD programa bilo je mogu e nabaviti i traktore, doduše, manjih snaga.

Ulaskom u EU i korištenjem strukturnih fondova mnogo se stvari mijenja na bolje. Doma oj poljoprivredi na raspolaganju e biti ak 342 milijuna eura svake godine do 2020. godine. Ta sredstva, me utim, ne e mo i dobivati velike poljoprivredne tvrtke s više do 250 zaposlenih i velikim koli inama zemlje, jer su te mjere skrojene za razvoj malih i srednjih poljoprivrednih tvrtki i gospodarstava.

Marija Hrgarek, stru njakinja za ekološke studije za projekte, Kristijan Mavrek, voditelj projekata, i Milorad Šubi , šef regionalne Poljoprivredne savjetodavne službe, na Festivalu krumpira u Belici

Završen IPARD, zadnji natje aj u tijeku Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo ruralnog razvoja zajedni ki su priop ili da je završen IPARD program u Hrvatskoj. U priop enju se uz ostalo kaže: - Izvještavamo potencijalne korisnike i LAG-ove da e za petnaestak dana, to nije, 16. rujna 2013. godine, biti raspisan IPARD natje aj za Mjeru 202 ‘Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja’ (LEADER mjera).

Isti e biti otvoren do 18. listopada

2013. godine.Ujedno, obavještavamo ostale potencijalne IPARD korisnike kako nakon ovog natje aja, do kraja 2013. godine, NE E BITI raspisivanja novih natje aja za tu ili druge IPARD mjere. Time završava višegodišnji IPARD program u okviru kojeg je, nakon 18 provedenih natje aja, zaprimljeno 1.142 projekta s ukupnim iznosom tražene potpore od 2,1 milijarde kuna.Nastavno na IPARD program, slijedom ulaska Hrvatske

u Europsku uniju, Ministarstvo poljoprivrede intenzivno radi na kreiranju mjera koje e se uvrstiti u Program ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014. - 2020. kao temelj za korištenje Europskoga poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj te drugih fondova i programa u predstoje em razdoblju.

Program ruralnog razvoja pružat e mnogo više mogu nosti od IPARD programa za ulaganja u razvoj ruralnih podru ja.

13. rujna 2013.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

7

PRED OTVORENJEM novoizgra eni Dom za starije i nemo ne osobe u akovcu privatnog investitora, koji nudi smještaj za 82 pokretne i 96 nepokretnih osoba

Otvorenjem Doma na i e zaposlenje pedeset zaposlenika raznih struka S

ve smo starija populacija, a na in života unatrag nekoliko desetlje a toliko se promijenio da sve više starijih osoba traži organiziranu brigu i njegu u ustanovama, izvan svojih obitelji, pogotovo kada je rije o nepokretnim osobama koje zahtijevaju cjelodnevnu skrb i njegu. Pritisak za smještaj u domove je velik. Na smještaj u dom je potrebno ekati i dulje vremena. Uskoro bi se taj problem mogao znatno ublažiti jer u akovcu svoja vrata otvara novi Dom za starije i nemo ne osobe, koji e mo i primiti na brigu i smještaj 82 pokretne i 96 nepokretnih osoba.

Osniva Doma je Mihalj Novinš ak, a njegovu izgradnju i opremanje financiralo je poduze e PROMMING d.o.o., iji je on vlasnik. Novi dom se nalazi u akovcu, u Mihovljanskoj ulici 46 c (stambeno naselje). To je impozantna gra evina koja izvana i iznutra odaje dojam da e se ovdje pružati vrhunska usluga.

Ravnateljica Doma za starije i nemo ne osobe je Kristina Furdi, dipl. socijalna radnica i apsolventica postdiplomskog studija Ekonomije, smjer Menadžmenta.

Otvorenje Doma s nestrpljenjem se o ekuje kako od budu ih korisnika, tako i od onih koji vape za željenim zaposlenjem na novootvorenim radnim mjestima. Ovdje e biti potreba za zaposlenjem radnika razli itih struka: medicinske sestre, njegovateljice, osobe za rad u praonici i na gla anju rublja, kuhari, servirke, administrativno osoblje, ista ice...

Unutar Doma smještena je ambulanta ugovorne primarne zdravstvene zaštite, te zub-

Uskoro otvorenje novog Doma

na ordinacija. Korisnici Doma e imati mogu nost da svoje zdravstvene kartone prenesu lije nicima koji e ovdje raditi.

U objektu je smještena i kapelica za potrebe vjernika. Postoji rizerski salon, zatim welness i fitness prostor prilago en starosnoj dobi korisnika.

Mihalj Novinš ak vlasnik je ve jednog Doma za starije i

nemo ne u Štrigovi, koji putem zakupa vodi druga osoba.

Dom u mirnom stambenom naselju Na ovoj adresi gdje je sada niknuo Dom Promming d.o.o. je svojevremeno imao svoje poslovno - proizvodne prostore. Kako se radi o stambenoj zoni, postojala su i negodo-

Mihalj Novinš ak, vlasnik Doma

vanja stanara okolnih zgrada zbog buke koja je povremeno dolazila iz pogona. Prije jedanaest godina, na zadovoljstvo vlasnika Promminga i susjeda, poduze e je preselilo na novu lokaciju u akovcu, Dr. Ivana Novaka 48, što je za vlasnika zna ilo dvostruki dobitak.

Poduze e je nakon preseljenja iz sku enih prostora doživjelo svoj nagli uspon. I danas u ovim teškim vremenima ulažu se znatna sredstva u tehnologiju, što rezultira ostvarenom proizvodnjom i prometom robe.

Dom za starije i nemo ne smješten je u blizini samog centra grada, a opet u mirnom stambenom naselju. Prilikom izgradnje objekta vodila se briga o o uvanju i zaštiti okoliša.

Tako e se cijeli objekt grijati na pe na biomasu. Kako je ve spomenuto, Dom je spreman prihvatiti 178 korisnika, i to 82 pokretne i 96 nepokretnih oso-

ba. Ovisno o stanju samostalnosti u podmirivanju potreba za kretanjem, obla enjem, hranjenjem, održavanjem osobne higijene i drugim potrebama, korisnicima se nudi stambeni dio i odjel poja ane njege. Stambeni dio zgrade ini 18 jednokrevetnih soba i 29 dvokrevetnih soba.

Odjel poja ane brige i njege ine 2 jednokrevetne, 26 trokrevetnih i 4 etverokrevetne sobe. U stambenom dijelu postoji odre eni broj jednokrevetnih i dvokrevetnih soba s balkonom. Tu su i 3 sobe za bra ne supružnike. Prema potrebi i željama korisnika, postoji mogu nost preinake postoje ih soba.

Korisnicima e se pružati usluga prehrane prema utvr enim normativima za starije osobe. Vodit e se briga o zdravlju, njezi i održavanju osobne higijene. Vršit e se usluge socijalnog rada, pranje i gla anje

Kristina Furdi, ravnateljica Doma za starije i nemo ne osobe, socijalna je radnica i apsolventica postdiplomskog studija Ekonomije, smjer Menadžmenta

rublja, održavati prostor i obavljati druge usluge za dobrobit budu ih korisnika.

Na odjelu poja ane njege bit e smješteni pokretni, nepokretni i inkontinentni korisnici i ostale osobe sa specifi nim potrebama. Takvim osobama pružat e se pomo pri odijevanju i svla enju, pomo pri hranjenju, pri obavljanju osobne higijene i fizioloških potreba. Tu još spada fizikalna terapija, održavanje higijene kreveta, briga o osobnim stvarima, pratnja prilikom odlaska lije niku.

Korisnicima e biti ponu eni razni sadržaji: sportsko - rekreativne aktivnosti i programi, savjetovališta u koja e biti uklju en neuropsihijatar, fizioterapeut i socijalni radnik.

Pružat e se korisicima radno - kreativni i kulturno zabavni programi: kreativno - likovne radionice, plesne radionice, posjete kinu, kazalištima i muzejima, razni izleti, vjerski život te druge akcije i mani estacije.

Prema svemu navedenom i onome što e se pružati korisnicima ovaj Dom e biti razvrstan u višu kategoriju.

Vlasnik Doma Mihalj Novinš ak te ravnateljica Kristina Furdi nude svojim budu im korisnicima dobrodošlicu punu poštovanja. Želja je da se unutar Doma stvori atmos era i toplina mirnog i ugodnog okruženja u kojem e svi korisnici biti kvalitetno zbrinuti, zadovoljni i sretni.

Svi zainteresirani mogurazgledati Dom za starije i nemo ne osobe u razdoblju od 18. do 20. rujna u terminu od 9 do 12 sati. Kontakt osoba je ravnateljica Doma Kristina Furdi, mob.

099/3930-500. (BMO, Z. V.)

8

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

13. rujna 2013.

SLU AJ KAZNENE PRIJAVE ravnatelja Graditeljske škole, koji se vu e unatrag nekoliko godina, nastavljen ovih dana kaznenom prijavom koju je policija uputila DORH-u - Preporu eno mi je da dadem ostavku i vratim se u nastavu. Nije sporno da sam spreman snositi posljedice i nije mi se teško vratiti u nastavu.

No, želim znati za što sam stvarno osumnji en. Smatram neprimjerenim da župan sa mnom komunicira putem medija i postavlja uvjete

Zoran Pazman: Župan Matija Posavec dobio je vjetar u le a kako bi sve završilo mojom smjenom PIŠE: VANJA HA EK

Policijska uprava me imurska je temeljem zahtjeva op inskoga državnog odvjetnika u akovcu i nakon nalaza državne revizije u Graditeljskoj školi u akovcu provela kriminalisti ko istraživanje. - Utvr ena je sumnja da je 62-godišnjak iz akovca od 1. prosinca 2009. godine do 31. prosinca 2012. godine po inio pet kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti.

Protiv njega je zbog po injenja kaznenih djela Op inskom državnom odvjetništvu u akovcu podnesena kaznena prijava, kazao je glasnogovornik Policijske uprave me imurske Zdravko Kolari u vezi s ovim slu ajem, ne navode i, naravno, o kojoj je osobi konkretno rije .

Pazman još nije optužen, za sad ima status osumnji enika No, kao što je poznato, osumnji eni je ravnatelj Zoran

Pazman. Sumnja se da je Graditeljsku školu oštetio za više stotina tisu a kuna, no konkretne iznose policija ne navodi, kao ni Odvjetništvo. Jer još nije ni podignulo optužnicu, ve dalje provodi istražne radnje, pa tako Pazman nije optuženik, ve osumnji enik! Slu aj je tako er izva en iz naftalina, jer smo o utvr enim nepravilnostima ve u nekoliko navrata pisali.

Navodno se radi o putnim nalozima i isplatama honorara, pri emu je i sam ravnatelj dobivao naknadu za održavanje nastave, iako je to protupropisno.

- Istina je, istraga je obavljena. Nakon što sam 2012. godine izabran za ravnatelja, tadašnji župan Ivan Perho tražio je reviziju postupka i prijavio me prosvjetnoj inspekciji. U me uvremenu je policija u travnju, svibnju i lipnju provodila istražne radnje u školi, no ja nemam uvid o tome za što se sumnji im niti pak smatram da sam se neza-

konito okoristio kroz dužnost ravnatelja. Naime, sve se vrti oko nalaza iz 2010., na kojemu je inzistirao Perho . No, nakon ovogodišnjih izbora novi župan Matija Posavec kao da je dobio vjetar u jedra tako dugo dok se sve ne završi mojom smjenom.

Nedavno je bio nakratko u školi kako bi se uvjerio u intenzitet radova koji su obavljani, no ni sekunde nije pokazao interes da porazgovara sa mnom. Tu sam shvatio da nešto ne štima, kaže ravnatelj Graditeljske škole Zoran Pazman.

Pazman je potvrdio da je kriminalisti ka obrada odra ena kasno na prolje e, te da je prije desetak dana još jednom "jedan policijski inspektor“ svratio do njega. Nakon toga "u tišini“, kao što je to obi aj kad policija obra uje neke vi enije osobe, a nije odre en pritvor, podignuta je kaznena prijava za pet kaznenih djela koja je proslije ena DORH-u koji e odlu iti ho e li na osnovu istih

podignuti i optužnicu koja se upu uje na sud. Ravnatelj škole je tako er pojedine medijske naslove i napise minulih dana o ovoj temi ocijenio senzacionalisti kim i sadisti kim. Tvrdi da oduvijek radi u interesu škole.

Župan Posavec traži ostavku ravnatelja Pazman komunikaciju i poteze vlasti ocjenjuje obijesnim U srijedu nave er zasjedao je Školski odbor Graditeljske škole kojim predsjedava Zdravko Jankovi . On nije želio podrobnije komentirati slu aj, samo je potvrdio da je slu aj ravnatelja bio tema te da je županijska pro elnica za školstvo Sonja Toši - Grla na sjednici prenijela županovu poruku da o ekuje Pazmanovu ostavku. I nakon sjednice smo kontaktirali ravnatelja.

- Preporu eno mi je da dadem ostavku i vratim se u nastavu. Nije sporno da sam

spreman snositi posljedice ako se utvrdi da sam zaista za nešto kriv i nije mi se teško vratiti u nastavu. No, želim znati za što sam stvarno osumnji en. Smatram neprimjerenim da župan sa mnom komunicira putem medija i postavlja uvjete. O ito se ne poštuju pravila i pravne norme. Sve je to obijesno, kaže Pazman.

Sarkasti no, ali istinito – kako se mijenjaju župani, tako je Pazman na naslovnicama.

Me utim, da ne ponavljamo sve ono što se ponovno piše ovih dana, a odnosi se na revizije i inspekcijske nalaze koji se ovih dana u nedostatku bilo kakvih službenih informacija izronili iz "novinskih arhiva“, o ito je bilo nepravilnosti u poslovanju škole i nije jasno zašto to nije do sad akceptirano. Nejasno je tako er zašto prošle godine nije izabran neki drugi ravnatelj Graditeljske škole. Prije samo godinu dana

CRNA KRONIKA

PIŠE: VANJA HA EK

Teško ozlije en u padu s motocikla

Nedozvoljena trgovina duhanom U Koprivni koj ulici u Donjoj Dubravi policajci su u srijedu ujutro zatekli 48-godišnjaka iz Ivanca i 45-godišnjaka iz Kloštra Podravskog kako u osobni automobil zagreba kih registracijskih oznaka kojim se služio 48-godišnjak stavljaju dvije ve e vre e s duhanom.

Pretragom vozila temeljem naloga Županijskog suda u Varaždinu potvr eno je da se u vre ama nalazilo nekoliko desetaka kilograma duhana, a dovršenim kriminalisti kim istraživanjem utvr eno je da je 45-godišnjak duhan prodao 48-godišnjaku za nekoliko tisu a kuna. S obzirom na to da je duhan roba iji je promet ograni en, protiv njih e se op inskom državnom odvjetniku u akovcu podnijeti kaznena prijava zbog kaznenog djela nedozvoljene trgovine.

Zoran Pazman dobio je novi mandat, bez obziran na loš revizijski i inspekcijski nalaz koji se ti e upravo onoga što je tek sad obradila policija i podnijela kaznenu prijavu. Ispada da se nekoga može smijeniti tek nakon policijskih prijava i medijskog lin a, kao da smo došli u neka vremena koja su iza nas. Ako netko dobro ne radi posao, onda se trebaju aktivirati demokratski mehanizmi koji e iznjedriti promjene. Ovako ostaje gorak okus pritisaka pomo u kojih se nekoga treba maknuti s njegove pozicije.

U nekoliko navrata pokušali smo dobiti županijsku "ministricu“ za školstvo Toši - Grla , kako bi nam odgovorila na neka otvorena pitanja - no bezuspješno. Bila je navodno dan poslije sjednice Školskog odbora na sastanku u policiji. Je li bio vezan uz aktualnu temu kaznene prijave, nismo uspjeli doznati.

Autobusom na zebri udario pješakinju Na raskrižju ulica Bana Josipa Jela i a i Vjekoslava Špin i a u srijedu oko 15.15 sati dogodila se prometna nesre a u kojoj je voza autobusa akove kih registracijskih oznaka, 47-godišnjak iz Delova, skretao u sporednu ulicu.

Nije propustio 53-godišnju pješakinju iz akovca koja se kretala biciklisti ko pješa kom stazom i prelazila kolnik Špin i eve ulice preko obilježenoga pješa -

kog prijelaza. Autobusom je udario u bicikl koji je pješakinja gurala, a ona je oborena na kolnik. Vozilom Zavoda za hitnu medicinu ozlije ena pješakinja je prevezena Županijsku bolnicu akovec, gdje je utvr eno da je teško ozlije ena te je zadržana na lije enju. 47-godišnji voza bit e kazneno prijavljen op inskom državnom odvjetniku u akovcu. (foto: Z. Vrzan)

U petak 6. rujna oko 19.40 sati u Nedeliš u, u akove koj ulici, dogodila se prometna nesre a u kojoj voza motocikla akove kih registracijskih oznaka, 56-godišnjak iz akovca, brzinu kretanja nije prilagodio vidljivosti i gusto i prometa.

Zbog toga je u ko enju izgubio nadzor nad upravljanjem motociklom, te se prevrnuo i pao na kolnik. Vozilom Zavoda za hitnu medicinu Me imurske županije ozlije eni voza prevezen je u Županijsku bolnicu akovec, gdje je utvr eno da je teško ozlije en pa je zadržan na lije enju. O doga aju e se podnijeti posebno izvješ e op inskom državnom odvjetniku u akovcu.

Marija Mijor prona ena mrtva u Dravi u Podravini Još 7. kolovoza u rijeci Dravi na podru ju op ine Novo Virje prona eno je mrtvo tijelo nepoznate osobe. U utorak je DNK analizom potvr eno da se radi o Mariji Mor iz Do-

nje Dubrave, iji je nestanak prijavljen 3. kolovoza ove godine. Obavljenim pregledom i obdukcijom mrtvog tijela nisu utvr eni tragovi nasilja.

Okolnosti tragedije su nepoznate. O doga aju e se županijskom državnom odvjetniku u Varaždinu dostaviti posebno izvješ e.

Policija prodaje bicikle nepoznatih vlasnika U subotu 14. rujna s po etkom u 9 sati u Policijskoj upravi me imurskoj, u ulici Jakova Gotovca u akovcu, održat e se prodaja na enih bicikla nepoznatih vlasnika. Prodaja e se odvijati javnim nadmetanjem, a bicikli se mogu razgledati isti dan od 8 do 9 sati. Iskustvo govori da se bicikli mogu kupiti po povoljnim cijenama, a ima i slu ajeva da gra ani prona u i svoj vlastiti bicikl koji im je ranije ukraden.

Hrabra žena oduprijela se drskom kradljivcu U nedjelju 8. rujna oko 11.28 sati u akovcu, u Ulici dr. Ivana

Novaka, nepoznati po initelj na biciklu se mimoilazio s pješakinjom i djetetom i pokušao joj s ramena strgnuti torbicu. U tome nije uspio jer ju je vlasnica vrsto držala, uslijed ega je po initelj izgubio ravnotežu i pao s bicikla, a ona je pobjegla. Po initelj je muška osoba starosti oko 20 godina, obu en je u žutu majicu kratkih rukava, kratke hla e tamne boje i sme e natika e, a koristio se muškim biciklom.

Uhva en kradljivac tehnike, posu a i odje e Dovršenim kriminalisti kim istraživanjem utvr eno je da je 32-godišnjak iz Kotoribe, u razdoblju od 18. do 27. kolovoza, u Kotoribi, u Dugoj ulici, po inio tešku kra u iz obiteljske ku e. Ukrao je mobitel, DVD player, digitalni i satelitski resiver, gla alo, dje ji sat te više komada kerami kog posu a i odjevnih predmeta, a iz nezaklju anog štaglja PVC stolice.

Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisu a kuna.

Kradljivac je kazneno prijavljen nadležnom Državnom odvjetništvu.

13. rujna 2013.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

9

IZGRADNJA solarnih elektri nih centrala se isplati, što dokazuje primjer iz Donjeg Kraljevca

Gradnju solarne centrale ubrzalo to što je supruga ostala bez posla - Ukupno sam za izgradnju solarne elektri ne centrale potrošio 23.000 eura, odnosno to no 177.000 kuna, i jako puno živaca dok sam nabavio sve papire, kaže Vladimir Vidovi , zaljubljenik u prirodu i ekološku proizvodnju, uz napomenu da je gradnju ubrzalo to što mu je supruga ostala bez posla Proizvodnja elektri ne energije uz pomo sunca sve je prisutnija u našem kraju, a Me imurje se može pohvaliti da ima i prvog proizvo a a putem solarnih panela u Hrvatskoj, to je, kako je poznato, Rok Vinceti iz akovca. U me uvremenu je stasalo više tvrtki koje montiraju solarne elektri ne centrale, najve a je akove ka “Solektra”, koju su osnovala dva mlada doma a stru njaka i kojoj dobro ide, te više desetaka solarnih elektri nih centrala, dijelom na krovovima ku a, a dijelom i samostalne na tlu.

Ipak, za sada se samo rijetki, ili oni koji imaju nešto slobodnog novca, odlu uju za gradnju i inanciranje solarne elektri ne centrale, usprkos poticajima, država pla a više kilovata proizvedene putem solara zbog razvoja te vrste industrije.

U me uvremenu je došlo do svjetskog preslagivanja, zbog prevelike proizvodnje solarnih panela i prevelikih zalogaja pojedinih država, koje su davale velike poticaje pa ih je to skupo stajalo, došlo je do velike konkurencije me u proizvo a ima te pada cijena, najviše zbog kineskih proizvo a a. To ove godine rezultira nizom gašenja i preuzimanja svjetskih tvrtki te krizom zbog nemogu nosti plasmana. Najviše stradaju mali proizvo a i solarnih panela. Tako je prije samo dvije godine hrvatska tvrtka “Solaris” bila predvodnik na doma em tržištu u proizvodnji solarnih panela i 90 posto izvoza te pola milijarde kuna prihoda, da bi danas ta tvrtka bila pred zatvaranjem.

Drugim rije ima, opet smo u Hrvatskoj djelomice zakasnili uklju iti se u glavnu svjetsku liniju proizvo a a solarne opreme.

Navodno je dio linija prodan varaždinskoj tvrtki “Solvis”, koja je tako izgleda preostala kao jedini proizvo a fotonaponskih panela u Hrvatskoj. To je važno stoga što država daje dodatne po-

Vladimir Vidovi : - Put do solarne centrale bio je dug i trnovit, no danas razmišljam o proširenju jer sam izra unao da mi se to isplati

ticaje onima koji ugra uju doma u opremu.

Primjer solarne centrale “Vidovi ” Posebno je zanimljiv primjer zaljubljenika u ekološku proizvodnju i prirodu Vladimira Vidovi a iz Donjeg Kraljevca, Murska 34, po struci elektri ara, koji je uspio izgraditi solarnu fotoaponsku centralu snage do 10 kW bez pomo i stru njaka, osim gdje je to neophodno trebalo. Kako bi izgradio solarnu elektri nu centralu, najprije je tome prilagodio gradnju pomo nih prostora za potrebe gospodarstva, s time da je izgradio kosi krov prema jugu s nagibom od 30 stupnjeva, što je idealan položaj za solarnu elektranu. Na taj je kosi krov namjeravao instalirati elektri nu centralu, no nije bilo sve tako jednostavno.

Zapo eo je gradnju u velja i 2011. godine, no odmah je došlo do prvog zastoja, Op ina Donji Kraljevec imala je regulu prema kojoj je za solarne centrale bilo mogu e izdvojiti samo 40 kvadrata na krovu. Zbog toga je ekao da se izmijeni zakon, kako bi mogao dobiti lokacijsku do-

zvolu. Objekt je ipak izgradio bez obzira ho e li na njemu biti elektri na centrala ili ne, a kao pomo ni objekt za svoje gospodarstvo.

U studenom 2012. godine napokon je od agencije HROTE dobio rješenje da može po eti gradnju elektri ne centrale, nakon što je priložio prethodnu energetsku suglasnost i druge potrebne papire te sve ono što se tražilo, glavni projekt i drugo. No, onda je pao dubok snijeg, pa je tek u velja i 2012. godine solarna elektrana puštena u probni rad, a od 10. ožujka ove godine u redovni rad.

Do danas je solarna elektrana “Vidovi ” proizvela preko 8000 kW elektri ne energije, a rekord je bio u srpnju kad je proizvedeno 1845 kW. O ekuje se da e elektrana godišnje proizvoditi do 11.000 kW, a do sada je pokazala veoma dobre tehni ke rezultate. Dakako, u zimskim mjesecima proizvodnja je manja.

Ugradio je (ne sam, ve uz pomo ovlaštene tvrtke) solarne fotonaponske elije od polikristalnog silicija doma e tvrtke “Solvis” te dobiva, zajedno s poticajima za

doma i ugra eni proizvod, 2,98 kuna za kW proizvedene energije. Elektri na solarna centrala godišnje e tako “zaraditi” preko 30.000 kuna u narednih 14 godina, na koliko glasi ugovor.

- Ukupno sam za izgradnju solarne elektri ne centrale potrošio 23.000 eura, odnosno to no 177.000 kuna, i jako puno živaca dok sam nabavio sve papire. Ovdje ne ra unam cijenu gradnje pomo nog objekta, ve samo troškove izgradnje solarne centrale na krovu, zajedno sa svim pla anjima više tvrtki koje su sudjelovale u tome i troškovima izgradnje te potrebna pla anja Elektri akovec. No zadovoljan sam, izra unao sam da mi se to još uvijek isplati, tako da danas razmišljam o proširenju, kaže Vladimir Vidovi , te napominje da se za investiciju odlu io zbog toga što mu je supruga ostala bez posla na grani nom prijelazu Gori an zbog ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Za novac se, kaže, snašao, a nešto su pomogli i roditelji.

Vladimir Vidovi posjeduje i certi ikat za ekološku proizvodnju, a njegovo gospodarstvo proizvodi orahe, šljive i drugo. Želio je pod ekološku proizvodnju staviti i kokoši hrvatice, no to za sada nije mogu e. Razlog je taj što nitko ne proizvodi ekološki kukuruz za hranu kokošima, a on sam ne može i to. (J. Šimunko)

SAVJETI

STRU NJAKA Piše: Nevenka Vukovi Varga, dipl. ing. arh.

Ovlašteni arhitekt i energetski certifikator Princon d.o.o., M. Krleže 44, akovec nena.varga@gmail.com

Povijest grijanja Prošli tjedan zapo eli smo razmatrati sveprisutnu i aktualnu temu: kako i ime grijati stanove i ku e, koje su mogu nosti i mogu e alternative i što se u nekim realnim okvirima može u initi da se kratkoro no ili dugoro no ostvare uštede i smanje troškovi na energentima prvenstveno za grijanje.

Istu temu nastavljamo i dalje jer je ovo podru je tako široko da se ne može ukratko obrazložiti, pogotovo širokom krugu ljudi koji nema dovoljno tehni kih znanja.

Za po etak malo povijesti, tek da se podsjetimo kakav smo razvoj sistema grijanja imali u zadnjih cca 40 - 45 g.

Nadam se da e se mnogi stariji sjetiti ovih slika iz (ne tako davne) prošlosti, a mla ima bi ovo trebalo pomo i da se jasnije pozicioniraju u vremenu i prostoru u kojem žive.

Našu djecu, one za koje volimo re i da "na njima svijet ostaje“, na žalost, ovakve teme ne zanimaju, a sumnjam i da uop e itaju novine... oni se školuju (navodno za budu nost), a izme u toga uhva eni su u mrežu bezvrijedne ili virtualne zabave, dokonog života i lažne stvarnosti, a mi ih, u najboljoj namjeri naravno, uvamo od svih pa i od ovakvih briga, što je sigurno pogrešno, ali to nije tema...

Povratak unatrag Vratimo se malo unatrag.

Slika koju nosim iz ranog djetinjstva iz svoje stare II. osnovne škole akovec (kasnije Pedagoška akademija, danas U iteljski fakultet): U razred ulazi podvornik s kantom ugljena i loži kaljevu pe u uglu. Mi u enici sjedimo uz prozore u kaputima, smrzavamo se, prozori su ujutro zale eni, led stvara zanimljive šare koje stružemo prstima, ali sve nam je to bilo normalno... To možda zvu i kao prizor iz Bajke o snježnoj kraljici H. C. Andersena, ali nije to bilo baš tako davno, a toliko se toga promijenilo do danas.

Upravo su ove naše generacije bile svjedokom nevi enog napretka tehnologije i porasta standarda života, doživjevši vjerojatno vrhunac civilizacije s kojeg se zadnjih nekoliko godina o ito strmoglavljujemo.

Ali u ve ini ku a i stanova do po etka 70-ih grijali smo se lokalno, na drva i ugljen naj eš e u kuhinji, u ku ama su to bili štednjaci, a u sobama je bilo hladno ili su se samo

povremeno ložile (kod imu nijih koji su imali zidane pe i i u sobama). Svaka stambena zgrada imala je itavu šumu dimnjaka, a u podrumu spremišta za drva i ugljen. U jesen, ispred svake od njih, hrpe drva i ugljena koji se bacao u podrum.Postojao je "pilar“ ili "piljar“ - ovjek koji je dolazio sa svojim pokretnim strojem - pilom i pilio ve e klade na komade. Svatko je imao doma sjekiru, cijepanje drva i nošenje iz podruma te iznošenje pepela bio je normalni svakodnevni radni zadatak za djecu.

Uvo enje lož ulja i plina Zamjena krutih goriva s lož uljem zbiva se približno sredinom 70-ih i nije dugo potrajala, jer ga postepeno zamjenjuje gradski plin. Ove pe i su bile jednostavnije za uporabu, upravljalo se jednostavno kad nam je bilo potrebno, spremnik u pe i je dulje trajao. Lož ulje u kanistrima se punilo na benzinskim stanicama (bile su povremeno i nestašice, pa se stajalo u repovima), nalijevalo se i prolijevalo, a miris je bio neugodan.

Mnogi su zatim postavili male plinske pe i, a drugi zadržali kaljeve pe i koje su i danas jedna od najboljih alternativa zbog svojstva da dugo zadržavaju toplinu nakon prestanka loženja, samo što se danas pojavljuju u redizajniranoj i poboljšanoj varijanti.

Krajem 70-ih pa nadalje proširuje se plinska mreža diljem Me imurja. Jeftin i po mnogo emu, ini se, savršen na in grijanja i pripreme tople vode. Nema spremnika, plin jednostavno "te e“, tople vode na pretek, radijatori u svim prostorijama osiguravaju ravnomjernu temperaturu.

Plin je omogu io nevi enu "demokraciju“ i visoki komfor grijanja - bio je dostupan gotovo svima. I zadržao se do danas kao gotovo idealan na in grijanja. Nova naselja velikih blokova stambenih zgrada i soliteri koji su utrli put urbanizaciji Globetke imali su prvotno zajedni ke plinske kotlovnice, ali su ubrzo zamijenjene etažnim bojlerima da bi se preciznije mogli kontrolirati troškovi. Zajedni kih kotlovnica nema više nigdje u Me imurju i po tome smo jedinstveni, a možemo se pohvaliti - i napredni.

Nastavak o povijesti grijanja u Me imurju u sljede em broju.

10

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

13. rujna 2013.

KOLEGIJ GRADONA ELNIKA i op inskih na elnika prvi put održan izvan akovca

Lokalna samouprava još aktivnije u smanjenje broja nezaposlenih - Najviše se govorilo o zapošljavanju kroz javne radove, kroz samozapošljavanje i o stru nom osposobljavanju kroz rad bez zasnivanja radnog odnosa, te o sufinanciranju boravka u vrti ima djece iz udomiteljskih obitelji PIŠE: STJEPAN MESARI

Pod predsjedanjem svojeg predsjednika Franje Makovca, Kolegij gradona elnika

i op inskih na elnika Me imurske županije u etvrtak je u kongresnoj dvorani op ine Sveti Martin na Muri održao svoju redovitu sjednicu, na

kojoj se raspravljalo o aktualnostima u našoj županiji.

Ovo je bio prvi Kolegij izvan Grada akovca i, prema rije ima Franje Makovca

Radno predsjedništvo Kolegija koji prvi put nije održan u akovcu

Ugodno i radno u Svetom Martinu na Muri

U ETVRTAK 19. rujna u akovcu

Slavi se Spomendan oslobo enja Me imurja od tzv. JNA U et v r t a k 19. r ujna 2013. godine održat e se obilježavanje Spomendana oslobo enja Me imurja 1991. Pozivaju se sv i gra ani, posebice hrvatski branitelji, da svojim prisustvom uveli aju obilježavanje ovog za Me imurje izuzetno zna ajnog datuma.

Program e se održati prema sljede em rasporedu: 9 sati sveta misa povodom Spomendana poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima (crkva Sv. Nikole Biskupa akovec); 10 sati postavljanje vijenca ispred Spomenika poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima (Perivoj Zrinskih akovec); 10.05 paljenje svije a podno Spomen zida poginulim i nestalim hrvatskih braniteljima (Knjižnica "Nikola Zrinski" akovec); 10.15 razgledavanje izložbe Me imurje u Domovinskom ratu (Centar za kulturu akovec); 11.30 otvaranje spomen - plo e na objektu bivše karaule u Gori anu (Grani ni prijelaz Gori an); 17.30 sve ana akademija povodom 22. obljetnice oslobo enja Me imurja od JNA (Centar za kulturu akovec) - na Akademiju dolazi predsjednik RH dr. Ivo Josipovi .

i župana Matije Posavca, ovo bi trebala postati praksa, kojoj je cilj bolje upoznavanje svake od op ina i gradova.

Najve u pozornost i raspravu nazo nih pobudio je Nacionalni plan za poticanje zapošljavanja, koji predvi a velik broj mogu nosti za nezaposlene putem javnih radova i samozapošljavanja, o emu je govorila Marina Kodba iz HZZ-a, Podru ni ured akovec.

- Javni radovi su ono privremeno rješenje za nezaposlene, u koje je uklju eno 500 ljudi i potreba još uvijek ima.

Druga mogu nost je stru no osposobljavanje za rad bez radnog odnosa, za što se dobiva naknada od 1.600 kuna plus putni troškovi. Od 1. srpnja imamo i mini javne radove, dajemo veliku potporu samozapošljavanju, poglavito mladim ljudima. Pozivam gradona elnike, na elnike

i poslodavce da do u u naš ured u akovcu, kako bismo u dogovoru riješili barem dio problema vezanih uz nezaposlenost, rekla je Kodba.

Ljubomir Kolarek iz Preloga zatražio je za dva do tri mjeseca produženje radova na javnim radovima, dok je Vladimir Domjani iz Male Subotice ukazao na velike troškove koje op ine imaju zbog polaganja ispita iz zaštite na radu i drugoga.

SVE ANO obilježena 447. godišnjica pogibije Nikole Zrinskog Sigetskog

Me imurje se ponosi Zrinskima i njihovim herojstvom Sedmog rujna 1566. godine, prilikom proboja iz sigetske tvr ave, zajedno sa suborcima poginuo je Nikola Zrinski. Tim povodom ispred Mauzoleja obitelji Zrinskih u Šenkovcu, u organizaciji Zrinske garde akovec, održan je prigodni program. Okupljenima su se obratili predsjednik Zrinske garde akovec, zamjenik na elnika op ine Šenkovec Vladimir Novak i župan Me imurske županije Matija Posavec. U prigodnom govoru prisjetio se uloge sigetske bitke za hrvatsku i europsku povijest, te naglasio zna aj svih Zrinskih za nacionalnu povijest.

- Ne treba, naravno, posebno govoriti što za Me imurje zna e Zrinski. Nikola Zrinski Sigetski predstavlja simbol naše želje i stoljetne borbe za slobodu i samostalnost. ini mi se da cijela povijest obitelji Zrinski, od njihove herojske

smo pored županije prirodnih ljepota, vrijednih ljudi, vina, bogate povijesti ujedno i županija Zrinskih, rekao je Posavec.

Ispred šenkove ke kapele Sv. Helene položeni su i vijenci. I ove godine obilježavanju obljetnice smrti nazo ili su i gosti iz ma arskog Szigetvara. U prigodnom programu nastupili su u enici OŠ "Petar Zrinski" iz Šenkovca.

I u Szigetvaru odana po ast

obrane srednje Europe, preko kulture i gospodarskog razvoja, zalaganja za hrvatsku samostalnost, pa sve do njihovog silaska s politi ke

scene u vrtlogu politike ve ih i ja ih sila, ustvari je kratko ispisana povijest Hrvatske.

Upravo zato mi Me imurci stalno moramo isticati da

I ove godine izaslanstvo iz Me imurja uveli alo je obilježavanje pogibije Nikole Zrinskog Sigetskog. Ono se svakog po etka rujna dvodnevnom manifestacijom održava u ma arskom gradu Szigetvaru. U ime Me imurske županije i Grada akovca vijenac su u Parku tursko - ma arskog prijateljstva položili zamjenik župana Me imurske županije Zoran Vidovi i pro elnik UO-a za komunalno gospodarstvo Grada akovca Dražen Bari . Osim njih, u Szigetvaru su tradicionalno bili i predstavnici Zrinske garde akovec, Družbe “Bra a hrvatskog zmaja”, Zmajski stol akovec, kao i brojni Me imurci štovatelji Zrinskih.

Zrinska garda sudjelovala je u dvodnevnom programu koji se u ovom ma arskom gradi u održava svake godine na datum pogibije Nikole Zrinskog Sigetskog.

Naime, prije 447 godina, 7. rujna 1566. godine prilikom pokušaja proboja iz sigetske tvr ave koju su opsjedali Turci pogiba Nikola Zrinski.

Njegova herojska smrt protekom vremena uzdignuta je na razinu mita, a on sam me u najve e hrvatske i ma arske povijesne li nosti. Iako su Turci osvojili Siget, njihovo napredovanje je zaustavljeno, jer dva dana ranije umire bolesni sultan Sulejman Veli anstveni koji je predvodio osmanlijsku vojsku.

13. rujna 2013.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ZAPO EO remont dionice pruge akovec - Mursko Središ e

Povremeno e putnike umjesto vlaka prevoziti autobusi U sklopu investicijskog ciklusa HŽ Infrastrukture te osuvremenjivanja pružne mreže, 11. rujna po inju radovi na remontu dionice akovec - Mursko Središ e – državna granica u duljini od 6 km. Ti radovi obuhva aju kompletnu zamjenu kolosije ne rešetke (pragovi, tra nice) te rešetanje zastorne prizme.

Zadnji remont izveden je 1970. godine. Nakon zahvata

maksimalna brzina vlakova na toj dionici bit e 60 km/h, dok je sada zbog dotrajalosti pruge brzina ve im dijelom dionice ograni ena na 20 km/h.

Vrijednost radova koju izvode Pružne gra evine d.o.o. iz Zagreba je 16 milijuna kuna.

Radovi bi trebali biti završeni do 1. prosinca 2013., odnosno do stupanja na snagu novoga voznog reda. U sklopu radova sanirat e se i etiri željezni -

ko - cestovna prijelaza. Na prijelazima Vratišinec, Brodec i Brezje bit e izvedena asfaltna podloga, a na prijelazu Gornji Kraljevec bit e stavljeno drveno popo e. Razina osiguranja prijelaza ostaje ista.

Za trajanja radova putnici e izme u akovca i Murskog Središ a umjesto vlakovima povremeno biti prevoženi autobusima. Više informacija možete dobiti na kolodvori-

Kod Vratišinca je ve sanirana željezni ka stanica, dok slijede radovi na sanaciji asfaltne podloge preko prijelaza

KOTORIBA u znaku Dana op ine i dvadesete godišnjice op ine

Trodnevna doga anja po inju u petak 13. i završavaju u nedjelju 15. rujna PIŠE: ALEN FUŠ

Mještani op ine Kotoriba za vikend slave Dane op ine uz blagdan Uznesenja svetog Križa – Jesensko Križevo.

Trodnevni program zapo inje u petak 13. rujna, kada e se s po etkom u 19 sati u Domu kulture održati sve ana sjednica Op inskog vije a. Od 20 sati ispod šatora kod škole organizira se rock ve er uz svirku nadaleko poznatog Zodiac benda.

Na prostoru kod škole u subotu od 14 u organizaciji DVD-a Kotoriba zapo-

inju Op inske igre bez granica i kuhanje gulaša, koji e pripremati ekipe mjesnih udruga. Od 16 sati slijedi zabava uz tamburaški sastav Frikovi. Nedjeljni program zapo inje u 11 sati sve anim misnim slavljem u župnoj crkvi, nastavlja se od 14 sati mimohodom sudionika programa od centra do šatora uz pratnju Puha kog orkestra op ine Donja Dubrava.

Za 15 sati najavljen je kolažni program u kojem e nastupiti Mažoretkinje Kotoribe i KUD Kotoriba, KUD Maruševec, a tom

e se prigodom podijeliti prigodne nagrade za najljepše ure eni balkon, prozor i dvorište u akciji "Kotoriba – me imurski cvjetnjak“. Ljubitelji nogometa do i e na svoje od 16.30 sati kada Grani ar igra prvenstvu utakmicu protiv ekipe iz Virovitice. Zabava i druženje nastavlja se ispod šatora uz grupu Max pet i goste Adama Kon i a, Vida Baloga i Dreleta.

Poznati ovogodišnji dobitnici priznanja op ine Kotoriba

Op insko vije e Kotoriba na svojoj je posljednjoj sjednici donijelo odluku o ovogodišnjim dobitnicima op inskih priznanja. Tako e zahvalnicu primiti Darko Matoš za predan rad u UDVDR-u – ogranak Kotoriba, op inske medalje dobit e Alojz Horvat za dugogodišnji uspješan rad u ŠRD-u "Som", Udruga "Žuži ka" za 15 godina uspješnog rada i tvrtka "Mura – metal" za doprinos gospodarskom razvoja. Vije nici su odlu ili i o posebnim priznanjima koja e se

dodijeliti zaslužnim pojedincima povodom 20 godina djelovanja op ine. Posebna priznanja primit e Ladislav Fuš za svoj doprinos prilikom osnivanja op ine te svi dosadašnji op inski na elnici: Vinko Ujlaki, Zoran Radmani , Blaženka Zvošec i Ljubomir Grgec.

Op inska i posebna priznanja dobitnicima e biti uru ena uz Dane op ine, to nije, na sve anoj sjednici Op inskog vije a koja e se u petak 13. rujna održati u Domu kulture s po etkom u 19 sati.

Proslava zapo ela sportsko - rekreativnim natjecanjima Uli nim malonogometnim turnirom i natjecanjem u ga anju zra nom puškom uz obljetnicu predaje kotoripske karaule u subotu 7. rujna zapo elo je ovogodišnje obilježavanje Dana op ine Kotoribe. Doma in sportskih susreta na igralištu kod stare škole bio je MNK Klub 75, a pokrovitelj Op ina Kotoriba. U ga anju zra nom puškom natjecalo se 8 ekipa.

Prvo mjesto osvojili su lanovi UDVDR-a – ogranak Kotoriba (Josip Horvat, Drago Rajher, Miljenko Fuš i Stanislav Trstenjak) s 572 kruga. Druga je bila ekipa Ru era Boškovi a s 354 kruga, a tre e mjesto pripalo je ekipi Bereka s 299 krugova. U pojedina noj konkurenciji najbolji je bio Drago Rajher sa 154, dok su se iza njega plasirali Josip Horvat (153) i Miljenko Fuš (135).

Kotoripski dragovoljci bili su najbolji u streljaštvu

Pobjednik uli nog turnira bila je ekipa Ulice Nikole i Katarine Zrinski

Njima je op inski na elnik Ljubomir Grgec uru io kao nagrade uru io medalje.

Mali nogomet igralo je pet ekipa kotoripskih ulica. Nakon odigravanja utakmica po sistemu svaki sa svakim, pobjednik turnira postala je ekipa Nikole i Katarine Zrinski. Na drugo mjesto plasirala se ekipa Ru era Boškovi a 1, tre a je bila Školska ulica, etvr-

ta Ru era Boškovi a 2, dok je peto mjesto osvojila Ulica kralja Tomislava. Tri najbolje ekipe od strane na elnika Grgeca dobile su na poklon majice.

Sve utakmice sudio je dvojac Stjepan Geri i Mario Paveli. Grgec je svim sudionicima susreta zahvalio na sudjelovanju i pozvao da svi zajedno 13., 14. i 15. rujna proslave Dane op ine.

ma te na internetskoj stranici http://www.hzinfra.hr/radovi-na-pruzi02.

Uprava HŽ Infrastrukture ispri ava se putnicima zbog eventualnih poteško a koje e imati na putovanjima zbog posebne regulacije prometa tijekom remonta te moli sve korisnike željezni kih usluga za razumijevanje jer radovi se izvode da biste putovali udobnije, brže i sigurnije.

NAJZANIMLJIVIJI dio Op inskog vije a Orehovica – aktualni sat

Za nesavjesne gra ane strože primjene komunalnih mjera U sklopu aktualnog sata Op inskog vije a Orehovica u žiži interesa bile su komunalne teme, a posebno zanimljiva rasprava razvila se nakon što je Marko Ignac pitao je kad e se kona no dovršiti sanacija deponije u romskom naselju.

Op inski na elnik je odgovorio kako se radi o jako poznatoj temi za sve vije nike i o stadiju njenog rješavanja. Op ina Orehovica poduzela je sve potrebne i mogu e radnje da osigura cca 1,405.000 kn za sanaciju, budu i da prihodi Op ine ne dozvoljavaju da Op ina sama inancira ili pak su inancira navedenu investiciju. Naime, Fond može inancirati 60%, a Op ina bi morala osigurati 40% - 562.000 kn.

- Obratili smo se svim institucijama, me utim, odgovor unatrag godinu i pol dana nismo dobili. S problematikom je upoznat i saborski zastupnik Veljko Kajtazi, kao i Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, no bez rezultata. Ve mjesec dana Op ina eka dostavu termina sastanka s direktorom Fonda za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost.

Samo prošle godine Op ina je morala sanirati divlja odlagališta uz derivacijski kanal temeljem naloga inspektora zaštite okoliša. Tako er, do 22. rujna moramo sanirati i deponiju gra evinskog otpada, tako er nalogom inspektora zaštite okoliša koji je izdan temeljem anonimne prijave, kazao je na elnik bukal.

Branko Sušec pitao je kamo e se mo i voziti taj otpad nakon zatva-

ranja deponija. Bukal je odgovorio da ovu vrstu otpada prima deponija akoma u Totovcu te deponija ZAO Miši u Ivanovcu, po njihovim cijenama koje su kudikamo više od one koju su gra ani pla ali za odvoz na ovu deponiju.

Najavio je da e se krenuti u strože kontrole, budu i da ljudi i dalje bezobzirno krše odredbe o komunalnom redu: ne iste nogostupe zimi, preoravaju poljske putove, odbacuju otpad u okoliš... Najvjerojatnije e se zaposliti komunalni redar koji e se svakako isplatiti zbog provo enja nadzora i naplate kazni za prekršitelje.

Marko Hunjadi pitao pak je u kojoj je fazi rješavanje problematike uzurpacije op inskog zemljišta u ulici A. G. Matoša u Orehovici, odnosno jesu li ljudi koji su bespravno proširili svoje vrtove otkupili ono što su koristili.

Na elnik Franjo Bukal odgovorio je da je prva faza bila provo enje ankete me u tim ljudima, pri emu su se isti izjasnili (njih oko 70%) da žele otkupiti zemljište. Nakon što je obavljena parcelacija te je Op insko vije e donijelo odluku o otkupnoj cijeni od 100 kn/ hv, skoro su svi odustali. Otkupljena su samo dva zemljišta, i to jedno od strane osobe koja je proširila vrt i jedno od strane susjeda.

S obzirom na to da je aktualna prodaja gradilišta u zoni Križopotje, mogu e je da se neotkupljeni dijelovi prodaju novim vlasnicima parcela u budu em nastavku Frankopanske ulice. (so)

12

Kroz Međimurje

13. rujna 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

AKTUALNI SAT Gradskog vije a Mursko Središ e prošao u znaku velikog broja pitanja svih vije nika

VMO HLAPI INA

Skuplja voda iz mjesnog vodovoda Vije e Mjesnog odbora Hlapi ine odlu ilo je povisiti cijenu paušalnog iznosa pla anja korištenja mjesnog vodovoda.

S dosadašnjih 96 kuna iznos se povisuje na 110 kuna po doma instvu za dva mjeseca. VMO Hlap ina obrazlaže kako do pove anja dolazi nakon dvije godine te zbog troškova održavanja sustava.

VMO e onima koji redovito ne pla aju naknadu poslati opomene i zamoliti ih da podmire svoje obveze. Isto tako VMO e od sada ovlaštenoj ustanovi tri puta godišnje slati na ispitivanje vode iz mjesnog vodovoda, a do sada se to inilo jedanput do dvaput godišnje.

Naselje Hlapi ina ima i javni vodovod, koji koristi manji broj žitelja, navodno zbog više cijene od mjesnog vodovoda.

Odbornici su donijeli i odluku o donaciji 5.000 kuna NK Muri iz Hlapi ine, koje bi se trebale isplatiti iz gradskog prora una, te odluku o šljun anju puta “Uremovi ” i ure enju okoliša kod crkve. (S. Mesari )

VMO KRIŽOVEC

Kafi u Društvenom domu Vije e Mjesnog odbora Križovec na svojoj 23. sjednici odlu ilo je da se dio prostorija Društvenog doma daje u najam za otvorenje kafi a, s obzirom na to da ovog trenutka u Križovcu nema nikakvoga ugostiteljskog lokala.

Mjesni odbor e za potrebe skele kupiti drvenu gra u ( osline), kako bi se zamijenili dotrajali elementi te ona osnažila za prijevoz ne samo putnika, nego i robe. Na groblju e se postaviti nove vodne pipe, popraviti bojler u prostorijama mrtva nice te popraviti dotrajali dijelovi na zgradi mrtva nice. (sm)

I vladaju i ukazivali na probleme i tražili odgovore “svog” gradona elnika PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI Nakon ljetne stanke u radu Gradskog vije a, prvo jesensko zasjedanje Gradskog vije a Mursko Središ e vrvilo je pitanjima vije nika vezanim uz život na podru ju Grada i pripadaju im naseljima.

Jurica Mesari (HDS) je u ime koalicije stranaka (HDZ, HDS, HSLS, HNS) pitao gradona elnika tri pitanja. Prvo koliko se daleko odmaknulo s obnovom derutne parkirne površine u strogom centru Murskog Središ a, ispred stare željezare, a koja se nalazi u privatnom vlasništvu.

Gradona elnik Srpak kazao je da e razgovarati s vlasnikom parkirališta da se to riješi. Mesari je tako er u ime vije nika vladaju e koalicije predložio gradona elniku da se na e rješenje za organizirani autobusni prijevoz izme u gradskih naselja: Hlapi ine, Štrukovca, Murskog Središ a, Peklenice, Križovca kojim bi se mještanima omogu ilo putovanje u gradsko središte radi opskrbe, odlaska doktoru, u ljekarnu, banku, Zavod za zapošljavanje. Sve to potaknulo bi živost u Gradu. - Nisam siguran koliko bi taj me ugradski prijevoz bio komercijalno isplativ, kazao je gradona elnik Srpak, ali nije odbacio inicijativu. Tre e pitanje, tako er prijedlog, odnosilo se na postavljanje metalnih stupi a na rubne dijelove pješa kih površina u strogom centu Grada, zbog sve eš eg i bezobzirnijeg parkiranja na tim površinama, a što stvara kolaps u Gradu i dovodi u opasnost i voza e i pješake.

Gradona elnik Srpak je odgovorio da je razgovarao s Hrvatskim cestama, prije etiri godine kupljeni su i stupi i, ali problem je što Hrvatske ceste traže postavljanje stupi a 70 centimetara od ruba ceste, što ne rješava problem, jer opet ostavlja voza ima prostor za parkiranje.

Gradona elnik Srpak kazao je da je još ve i problem tendencija rasta teretnog prometa kroz Mursko Središ e. S ulaskom u EU teretni promet porastao je za 74 posto. Kazao je da je uputio pismo i županu i Ministarstvu za hitno iznalaženje rješavanje, jer e u protivnom tako jak promet uništiti prometnicu, pove ati zaga enje i ugroziti sigurnost ljudi.

Jurica Mesari (HDS)

Miladin Mati (SDP)

Dokle se stiglo u pripremi projekata za EU Miladin Mati (SDP) pitao je gradona elnika dokle je stigao Grad u pripremi projekta za EU, osim šetnice, s obzirom na to da pojedine op ine i gradovi imaju spremne projekte i o ekuju novac iz EU ondova.

Gradona elnik Srpak kazao je da se o ekuje nastavak financiranja šetnice iz EU projekta za mlin na Muri, planinarskog doma za Bundek, rudarskog okna, ali e najve i i najskuplji projekt biti aglomeracija, odnosno kanalizacija podru ja Mursko Središ e, koje obuhva a i Selnicu i Vrtišinec, ali bez naselja Hlapi ina, koje e i i u sustav Svetog Martina na Muri i Križovca, koje e u i u sustav kanalizacije Podturna. - To je naš ‘stogodišnji projekt’ kazao je Srpak, vrijedan oko 30 milijuna eura.

Projekt bi trebao biti dovršen do 2018. ili najkasnije

do 2020. godine. Me utim, kako EU financira izgradnju samo ekalne kanalizacije, Grad Mursko Središ e paralelno treba raditi na odvo enju oborinskih voda. Uz to je potrebno sve nerazvrstane ceste prenijeti na Grad, budu i da je za EU projekte potrebno imati iste i jasne vlasni ke odnose.

Projekt kinodvorane je apliciran prema Ministarstvu kulture, premda probleme stvara suvlasnik zgrade koji ne želi potpisati suglasnost kako bi se riješilo pitanje gra evinske dozvole.

Srpak je naveo i niz pješa ko - biciklisti kih staza kroz naselja Peklenicu, Križovec, Hlapi inu te projektiranje Selske ulice i rekonstrukciju prostora oko bivšeg kolodvora, kako bi se sve što bude mogu e apliciralo prema ondovima.

Mario Nerer (SDP) nadovezao se na govor svog kolege vije nika i kazao gradona elniku Srpaku da je u ranijem mandatu bio zamjenik gradona elnika i da je imao utjecaj da se neki projekti spreme ranijih godina. Srpak je odgovorio da je projekt kanalizacije ranije propao zbog nekih proceduralnih pogrešaka sa slovenske strane. Lendava je bila partner u projektu Me imurskim vodama, a kako on nije bio zamjenik gradona elnika Lendave ve Murskog Središ a, kako je mogao utjecati?

Traži se kontrola sanacije prometnica Roberta Barat (SDP) apelirala je da komunalni redari kontroliraju kvalitetu izvedenih sanacija na g radsk im prometnicama u ingerenciji ŽUC-a. Izrazila je nezadovoljstvo izvedenom sanacijom u ulici Marka Kova a, i to na spojevima koji nisu dobro napravljeni. Premda Grad nema ingerenciju nad kontrolom izvedenih radova na županijskim prometnicama, pogledat

e o emu se radi, kazao je Srpak.

Robertu Barat zanimalo je koliko je gradilišta prodano u Brezju s obzirom na pisma namjere koja su pristigla u Grad.

Gradona elnik Srpak kazao je da je do sada do pruge prodano 6 parcela, s time da su sva pisma namjere realizirana, postoji interes i za parcele preko pruge, tako se priprema prodaja još osam parcela.

Prokop kanala oborinskih voda To m i s l a v Korbelj (HL) pitao je kada e biti prokopan kanal za oborinske vode u ulici Kralja Zvonimira u Murskom Središ u.

- Stiže jesen i kiše, da opet ne bi bilo problema s poplavljivanjem po-

druma, upozorio je Korbelj.

Gradona elnik Srpak kazao je da se izvo enje radova otegnulo zbog godišnjih odmora od strane izvo a a radova, ali da bi radovi trebali zapo eti idu i tjedan.

Ima li projekata za Štrukovec?

Mihael Ma ari (MDS) pitao je ima li Grad kakve projekte za Štrukovec.

Gradona elnik Srpak je odgovorio da e se za po etak as altirati jedna od dvije ulica u najgorem stanju, tzv. Gornja. Društvenom

domu potrebna je asada, ali i ja i angažman Vije a Mjesnog odbora te osmišljavanje i odvijanje sadržaja u Domu. Što se ti e šturkovskog majura, Grad bi ga vrlo rado dao u korištenje, ali nema interes za njegovo korištenje.

Na pomolu rješenje za va enje krvi?

Mario Nerer (SDP)

Skladište metala pri groblju Ivan Gori anec (HDS) dao je na aktualnom satu gradona elniku preporuku da se na neki na in pokuša ukloniti nagomilano skladište starog

Dražen Srpak, gradona elnik

željeza (u vlasništvu privatnog poduzetnika na privatnoj parceli) preko puta groblja, koje kvari vizuru toga dostojanstvenog mjesta.

Ivana Maltari (HNS) pitala je gradona elnika dokle su stigli razgovori oko ponovnog va enja krvi u ambulanti u Murskom Središ u. Gradona elnik Srpak kazao je da ima na elni pristanak ravnatelja Bolnice, Doma zdravlja i razumijevanje šefice laboratorija. Naime, mogu e je rješenje da se u prostor nekadašnjeg laboratorija u ambulanti u Murskom Središ u uredi va aonica krvi svaki dan barem dva sata. Dva laboranta iz Murskog Središ a sada na posao odlaze u akovec, pa

bi mogli ujutro vaditi krv u Murskom Središ u i potom transportirati krv u laboratorij u akovec. I ina e se krv koju sada vade medicinske sestre obiteljskih lije nika transportira u laboratorij u akovec. Me utim, one ne smiju vaditi krv maloj djeci, ve samo laboranti.

Gradona elnik Srpak kazao je da je Grad spreman uložiti i u ure enje prostora va aonice krvi, pa ak ako je potrebno i snositi putne troškove za laboranta, kako bi gra ani dobili primjereniju uslugu.

13. rujna 2013.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OP INSKO vije e Štrigova proteklo u znaku rješavanja komunalnih aktualnosti

OP INSKO vije e Gornji Mihaljevec

360.000 kuna državne pomo i Vije nici se za zaštitu ku a na klizištima odrekli naknada Na svojoj drugoj sjednici Op inskog vije a Štrigova re eno je kako su u tijeku poslovi oko kandidiranja projekta ure enja ceste Sveti Urban - Železna Gora prema EU fondovima. Isto tako re eno je kako štete od elementarne nepogode klizišta i odron zemljišta iznose 1,640.320 kuna, a dobivene su 500.402 kune, od ega je 360.000 kuna namijenjeno za zaštitu ku a na klizištima, a 140.402 kune podijeljene su 59 krajnje ošte enim osobama. Do sada je sanirano više klizišta, a na drugima su u tijeku radovi.

Op inski na elnik Stanislav Rebernik vije nike

Od države za pomo u saniranju klizišta dobivene su 500.402 kune, od ega je 360.000 kuna namijenjeno za zaštitu ku a na klizištima, a 140.402 kune podijeljene su 59 krajnje ošte enim osobama

je izvijestio da je za izbore potrošena 101 tisu a kuna

Vije nici su raspravljali i o komunalnoj infrastrukturi, uvijek aktualnom pitanju u Štrigovi

te da je op ina za modernizaciju ceste Ban i - Jalšovec platila asfaltiranje u iznosu od 198.113 kuna, dok su mještani platili sve ostale radove i troškove.

Vije nik Ivan Kolmani predložio je izgradnju odgovaraju e trafostanice u Vrbovici, dijelu naselja Sveti Urban, jer smatra kako rekonstrukcija niskonaponske mreže u tom dijelu op ine i naselja ne e doprinijeti kvaliteti i snazi struje u doma instvima i

radionicama. Vije nicima je predstavljen zajedni ki projekt op ina Štrigove i slovenskog Ormoža, regulacija potoka Šantavec, koji e se od hrvatske strane rješavati s Hrvatskim vodama. Jednoglasno su vije nici Mladena Novaka (HNS) izabrali za potpredsjednika Op inskog vije a, imenovali su odbore Op inskog vije a te ukinuli odredbu o pla anju naknade za priklju enje na komunalne vodne gra evine. (S. Mesari )

OP INA Sveti Juraj na Bregu

Za dovršenje sportske dvorane i u ionica još 3,5 milijuna kuna Izgra eni su troškovnici za nastavak radova na dogradnji Osnovne škole Ivana Gorana Kova i a u Pleškovcu i izgradnji školske sportske dvorane uz školu, a u tijeku je izrada kona ne situacije.

Priprema se postupak javne nabave u vrijednosti od 3,5 milijuna kuna, koliko bi prema procjenama stajalo potpuno dovršenje obiju gra evina.

Novac osigurava Ministarstvo regionalnog razvoja, a radovi bi trebali biti nastavljeni krajem rujna, odnosno po etkom listopada, i okon ani za pedesetak radnih dana.

Kada je rije o Osnovnoj školi Ivana Gorana Kova i a u Pleškovcu, novost je da je dosadašnja dugogodišnja i vrlo uspješna ravnateljica Jelena Ha ek otišla u mirovinu,

a na njezino mjesto došao je Mladen Beuk, te da je na Podru noj školi u Zasadbregu postavljeno novo krovište.

U Zasadbregu e uskoro biti izgra ena autobusna ugibališta, za što se upravo izra uju projekti, kao i za kanalizaciju Zasadbreg - Žiškovec - Slemenice. U Malom Mihaljevcu nastavlja se izgradnja kanalizacije.

U naselju Dragoslavec izgra en je vodospremnik, uz Županijsku cestu 2011 ure en je pojas te je iskopana jarak za odvodnju oborinskih voda.

Od Državnog povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda stiglo je 16.432 kune, koje e se iskoristiti za sanaciju klizišta.

Op ina je naru ila izradu izmjena Prostornog plana, u postupku je izmjena Prostornog plana op ine, kao i legalizacija objekata u op inskom vlasništvu. (S. Mesari )

Na svojoj tre oj sjednici, održanoj u utorak, Op insko vije e Gornji Mihaljevec usvojilo je izvršenje op inskog prora una za prvih šest ovogodišnjih mjeseci.

Prihodi su ostvareni u iznosu od 942.380 kuna, što je svega 27 posto od planiranih 2,667.000 kuna godišnjeg prora una u 2013. godini.

Najzanimljivija i pohvalna je odluka Vije a da se svi vije nici do kraja ove godine odri u naknada za sudjelovanje u radu Vije a. Predsjednik Op inskog vije a Josip Petkovi pak se svojih naknada odri e za dvije godine.

Tako vije nici s puno razumijevanja žele pomo i op ini u što normalnijem funkcioniranju, s obzirom na to da su prihodi skromni zbog op eg stanja u gospodarstvu, a izostale su i kapitalne potpore. Op inski na elnik Goran Lovrec vjeruje kako e se stanje ipak popraviti te da e na kraju godine rezul-

tati poslovanja i prora un biti korektniji. Uštede se o ekuju i u “vlastitoj ku i”, jer je Vije e umanjilo koe icijent za obra un pla e za djelatnicu Upravnog odjela, te on iznosi 1:60 u odnosu na prosjek pla e u Hrvatskoj. Na aktualnom satu vije nik Robert Kos iz Dragoslavec Sela zamolio je Vije e i na elnika da pomognu u ure enju Društvenog doma u Dragoslavec Selu.

I na elnik i svi vije nici rekli su kako je rije o vrlo dobrom VMO-u i da zaslužuje pomo u ostvarenju svojih programa, a ure enje doma je na prvom mjestu. im se ukaže i najmanja mogu nost, Op ina e prisko iti u pomo kako bi se dom koji je jedino mjesto okupljanja mještana i vije nika što prije dovršio.

Na “aktualcu” je ukazano na pse lutalice te na odre ene probleme s lokalnim prometnicama pred skorašnju berbu grož a, kukuruza i vo a. (S. Mesari )

SVETI Martin na Muri

Zadovoljavaju e punjenje prora una Op insko vije e Sveti Martin na Muri prihvatilo je polugodišnji obra un prora una za 2013. godinu i punjenje prora una ocijenilo zadovoljavaju im s obzirom na stanje u gospodarstvu.

Op inski na elnik Franjo Makovec rekao je kako e se sigurno prora un u drugom polugodištu kvalitetnije popuniti te da e prora unska godina biti na razini prethodnih.

Prihodi su ostvareni u iznosu od 1,689.037 kuna ili s 45 posto od 3,767.600 planiranih kuna za cijelu go-

dinu. Rashodi su ostvareni u iznosu od 1,794.155 kuna ili s 52,24 posto. Vije e se pozitivno izjasnilo o prijedlogu nekoliko mještana vlasnika parcela da im se u ini izvlaštenje estica zbog odre enih propusta kod katastarske izmjere u katastarskoj op ini Gradiš ak. U injene su izmjene i dopune Plana zaštite i ugroženosti od požara, te je obavljena analiza davanja koncesije i procjena vrijednosti koncesije za obavljajnje poslova održavanja groblja i prijevoza pokojnika na podru ju op ine. (sm)

ŠTEFOVA ISPOVJEDAONICA lijepih stvari vidjeh i doživjeh. A sve ovo dogodilo se u jutarnjim urama, kada ipak ve ina ljudi spava ili ostaje u ku ama uz kavu ili neku jutarnju sapunicu na TV ekranima. vim napisom želim re i kako je jutro, barem meni, najljepši dio dana i smatram da ovjek koji jutrom rano ne ustaje i ne iza e izvan ku e ne zna što je ljepota dana i života.

Jer jutrom se trava kosi, krave pasu i hrane, kokoši drbaju po gruntu, mlijeko se skuplja, doru ak sprema. ona no, po jutro se i dan poznaje. Još ako su to bukovska, prekoska ili mihalovska jutra, doživljaj svitanja dana je radosniji, premda je jutro lijepo u svakom dijelu kraja med dvemi vodami u cijeloj Hrvatskoj, a meni neka ne bude zamjereno što su mi me u bregovima najljepša. Poglavito sada u jesen

Me imurska lijepa jutra s okusom pe enih jaja i mirisom šljivovice O M

inulih jutara i dana u više sam navrata prošao bregovima, vinogradima i vo njacima od Murskog Središ a, preko Bukovca i Prekope, do Dragoslavca i Gornjeg Mihaljevca i, naravno, cijeloga štrigovskog kraja. usreo sam mnoge ljude s kojima se dulje vrijeme nisam vidio i svaki susret ispunio me radoš u i vra anjem u neke lijepe i sretnije dane, kada se na ovim prostorima živjelo druga ije, teže, ali sretnije. Stoga radosti susreta i druženja nije bilo kraja i posvuda sam ostao dulje nego sam kanio i planirao.

Dulje, mnogo, mnogo dulje.

S

U

Bukovcu sam dugo razgovarao s ovjekom kojeg su “nepoznati po initelji” (kako to otrcano zvu i, ali tako ih je policija ozna ila) prije nekoliko godina bacili u 52 metra duboki zdenac. itam Martina Stojka, koji je nekim velikim gotovo nezamislivim udom preživio “slobodan pad” u dubinu zdenca u kojem je voda toliko hladna da se u njoj ledi pivo u gajbi spuštenoj na hla enje za ljetnih vru ina, tko je za sve to kriv. eli dobro udni Martin, kojeg sam dodirnuo kako bi se uvjerio da je stvarno to on, jer

P

V

ni dan - danas ne mogu vjerovati da je mogao ostati živ i pri normalnoj pameti, kako nitko za njegovu nesre u nije proglašen krivim. od obitelji Vuruši bilo mi je prelijepo jer sam razgovarao s ljudima koji su morali oti i u svijet, gdje su poslovno uspjeli, a ušte evinu donose u Hrvatsku, u svoj Bukovec, gdje su podigli dvorac i lijepi vinograd.

Konradom Koruni em susret je bio više od srda nog, a tako i s mnogim drugim ljudima u najljepšem dijelu Me imurja. U Prekopi ugledah

K S

kosca kako brusi kosu, a potom kosi rosnu travu koju na selu nazivamo otava. a ovom putovanju naišao sam na prizore kojih je sve manje, pa tako u Dragoslavcu nai oh na jato kokoši kako predvo ene ponosnim kokotom prelaze cestu, u Gornjem Mihaljevcu, odnosno Bogdanovcu krave su pasle rosnu travu, a u Dragoslavec Selu pas i ma ak plesali su kolo podno velike kruške. U Dragoslavec Bregu žena zavidnih dimenzija na priru nim kolicima vozila je mlijeko na sabirnu stanicu i veselo pjevušila. I još mnogih

N

K

PIŠE: STJEPAN MESARI kada grož e zrije, kukuruz se savija pod težinom klipova, a jabuke i kruške se zlate. A iz stare bukovske hiže dopiru bajkoviti mirisi pe enih jaja sa špekom i lanjske šljivovice koju treba popiti kako bi bilo mjesta za ovogodišnju.

14

Bjelovarski sajam

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

13. rujna 2013.

U GUDOVCU održan 21. Me unarodni bjelovarski sajam

Me imurska županija i njezini predstavnici partnerstvo sajma digli na još višu razinu Na 21. me unarodnom bjelovarskom sajmu, kao županija partner, bila je Me imurska županija, predstavljaju i se uglednim izlaga kim prostorom koji je zra io toplinom dobrodošlice, toplinom, vedrinom te mirisom vina i hrane hrvatskog sjevera. U okolnim prostorima bilo je i tridesetak izlaga a iz Me imurja. Na županijskom štandu predstavljeni su i turisti ki aduti najsjevernije hrvatske županije.

Ukupno se predstavilo više od 400 izlaga a.

Predstavili su se proi z vo a i me i mu r sk i h tradicionalnih i ekoloških prehrambenih proizvoda, vinari, proizvo a i vo nih rakija, tradicijskih suvenira…

Tamburaški sastav Kumovi i Ksenija Kramar iz Belice pobrinuli su se za dobar ugo aj.

Posebna atrakcija bio je cooking show proslavljenog masterchefa Marka Pal ija. On je posjetiteljima sajma predstavio me imursku tradicijsku kuhinju u modernom izdanju.

Marko Pal i pripremio je kako za uvažene goste, tako i sve posjetitelje probrana jela od sastojaka poput: gela od paradajza, žli njaka od skute i kozjeg sira, keks od ešnjaka, umak od bosiljka i cvijet dra-

europska obitelj. Sajam u Gudovcu regionalni je lider i ima sve ve i zna aj. Manifestacija treba biti uporište zajedni kim projektima i gospodarskome razvitku, naglasio je Bajs.

- Upravo suradnja izme u regija i zajedni ki nastup prema Zagrebu i Bruxellesu

goljuba, koji je jestiv i nije služio kao dekoracija, ve su ga oba župana probala, vjeruju i provjerenome kuharskome stru njaku.

Regijska sinergija put prema uspjehu - Naš prostor odiše toplinom, vedrinom, mirisom

vina i hrane. Možemo se pohvaliti da je Me imurje kraj koji može poslužiti kao primjer drugima. U Me imurju žive marljivi, radišni i vrijedni ljudi koji ve odavno imaju u svom mentalitetu duboko u korijenima europske vrijednosti.

Suradnja europskih regija i me užupanijska suradnja veliki su potencijal, rekao je najmla i hrvatski župan Matija Posavec.

Njegov kolega i doma in Damir Bajs, bivši ministar turizma, isti e da se “sajam izrodio kao me užupanijska manifestacija”. - Prije 21 godinu upravo prva potpora došla je iz Me imurke županje. Speci i no je da opet prva potpora od ulaska Hrvatske u EU kao partnera dolazi iz Me imurja, u duhu organizacije koju podupire

mogu rezultirati novim i ve im projektima, rekao je župan Posavec. Dogovorena je daljnja suradnja dviju županija, kako bi zajedni ki gajile regijsku suradnju koja je temelj “plodnog tla“ europske budu nosti. Uzvratni posjet o ekuje se uskoro. (vh)

MAG – COMMERCE ŠENKOVEC

Od rješenja do održavanja

Tvrtka MAG-COMMERCE d.o.o. kao ve dugogodišnji izlaga na Bjelovarskom sajmu u Gudovcu i ovog jesenskog sajma tako er je bila prisutna sa svojim asortimanom robe. Kao jedan od vode i distributera kompresora za zrak i generatora za proizvodnju elektri ne energije u Hrvatskoj, tvrtka MAG-COMMERCE d.o.o. Izlagala je pumpe za vodu, s kojima su prisutni ve 5-6 godina na tržištu. Od ove godine novost su 3” potopne pumpe po izrazito povoljnim cijenama, a vrlo dobre kvalitete. Tako er, tu su ve standardno u ponudi centrifugalne, drenažne i muljne pumpe za doma instava ili

industriju, te iz asortimana vili ara; ru ni paletni ili elektro vili ari (nisko ili visokopodizni) proizvodnje EU, te garancijama i do 5 godina (model PREMIUM).

Od ostalog asortimana robe; pneumatike, spojnog materijala priklju aka i spojki, zra nih pištolja za lakiranje svih tipova i vrsta, te opreme za iste, pneumatske cijevi i sl., tvrtka MAG-COMMERCE d.o.o. poznata i priznata kao kvalitetan partner koji navedenu robu ima uvijek dostupnu na skladištu po povoljnim cijenama.

Prisutna na tržištu od 1991. godine, tvrtka MAGCOMMERCE d.o.o. dokazala

je da je podrška rezervnim dijelovima i uslugom servisa iznimno važna komponenta poslovanja, jer je upravo takva dugogodišnja tradicija nagra ena povjerenjem kupaca. Tvrtka MAG-COMMERCE d.o.o. nije obi an du an koji prodaje samo proizvod, ve je tvrtka koja nudi rješenje, te pruža kompletnu uslugu dobave, ugradnje i montaže te kasnijeg održavanja.

Osigurajte se kvalitetom...

MAG-COMMERCE d.o.o.

Više informacija možete dobiti u Šenkovcu na adresi Maršala Tita 6, na telefon (040) 343 700 i 343 667, ili posjetite njihovu web stranicu www. mag-commerce.com

13. rujna 2013.

Bjelovarski sajam 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

TRSNICA ŽIHER BRESNICA

BISTER D.O.O. DOMAŠINEC

Koncentrat životne energije

Pravo doma e me imursko tikvino koš i no ulje nadaleko je poznato, pa je tako svoje kupce pronašlo i na sajmu u Bjelovaru. Ivica Bister, vlasnik tvrtke, nam je rekao: - Držimo se starog na ina

prešanja sjemenki bundeve da bi dobili i zadržali vrhunsku kvalitetu ulja. Naše ulje proizvedeno je prirodnim postupkom, a najvažnije je da ne sadrži nikakve dodatke kao npr. konzervanse ili boje.

Preko sto godina iskustva

Ulje ve inom prodajemo na doma em tržištu, ali i van granica Lijepe naše. esto kažu da je bu ino ulje koncentrat životne energije jer sadrži nezasi ene masne kiseline, obilje minerala (osobito kalija i cinka), visoki postotak karotina i vitamina A, E i B, licitin ( kao prevencija ateroskleroze), os ora ( koji smanjuje kolesterol u krvi), pomaže pri problemima s prostatom i pove ava potenciju.

Osim što proizvode vlastito ulje, vrše i uslugu prešanja.

Više in ormacija možete dobiti u Domašincu, na adresi Vladimira Nazora 25, na tele on 040/633-321 ili na njihovoj web stranici www. bister.hr (SZ)

Trsnica Žiher nalazi se 13 kilometara udaljena od Ormuža u pravcu Ptuja. Kao obiteljsko poduze e imaju tradiciju dužu od 100 godina, a u ovom obliku posluju od 1999. pod vodstvom Stanislava Žihra. Moderna tehnologija, vlastiti uzgoj loznih podloga i cijepova omogu avaju im visoko kvalitetne certificirane lozne sa sadnice razli itih vrsta.

Ponuditi vam mogu dvadesetak razl zli itih bijelih vinskih sorti, osam crnih v vinskih sorti, šestnaest stolnih sorti i p petnaestak bio sorti. U tako širokoj pale proizvoda, bilo da ste vinogradar ili leti sa trebate nekoliko loznih cijepova za samo d doma (a koje ne treba posebno špricati, n nego se mogu jesti i s trsa), obratite im se s povjerenjem, na adresi Trsnica Žiher, B Bresnica 22, na tel.: 00386-2-719-22-43 il gsm 00386-41-836-480. Više in orili m macija možete dobiti i na web stranici w www.trsnica-ziher.com ili e-mail sandi. zi ziher@siol.net (SZ)

KERAMIKA FAJGL ZASADBREG

ELEKTRO NOVAK GORNJI HRAŠ AN

Obrt s tradicijom

Proizvodnja rashladnih ure aja

Imate ideju? Želite pokloniti nešto posebno? Nešto što e se još dugo pamtiti? Keramika Fajgl je obrt s dugodišnjom tradicijom u izradireklamne, uporabne, ukrasne i unikatne keramike i suvenira, pa tako i pravo mjesto za vas i Vaše ideje. Ili možda nemate ideju, a želite nešto posebno. I tu Vam mogu pomo i.

Ukoliko ste banka ili nekakva nov arska institucija, izradit e vam kasicu po vašoj želji. Prema rije ima vlasnice obrta Sandre Fajgl - Herman, doznali smo da rade za mnoge suvenirnice, turisti ke zajednice i galerije. Posebanu pažnju polažu i proizvodnji nadgrobnih lampiona. Gospo a Sandra

nam je rekla: - Keramika je, slobodni smo to izre i, naš život. 24 sata mislimo,kreiramo, radimo ili sanjamo o njoj, o ne emu novom, boljem, još ljepšem i tako ve 25 godina.

Naime prije ve toliko godina

krenuli smo na put kojem, nadamo se, nema kraja.

Posjetite njihovu web stranicu www.keramika ajgl.com, ili ih nazovite na 040/865-357, Zasadbreg 130a. (SZ)

Tvrtka Elektro Novak iz Gornjeg Hraš ana ve duže vrijeme bavi se proizvodnjom rashladne opreme za vinarstvo, ugostiteljstvo i trgovinu. Na sajmu smo popri ali s vlasnikom tvrtke Željkom Novakom, koji nam je rekao: U našoj proizvodnji izra ujemo male tankove s vlastitim rashladnim ure ajem zapremine od 30 do 1100 litara za ermentaciju i uvanje vina, rashladne ure aje i sustave za kontroliranu ermentaciju mošta te ostalu opremu za uvanje i hladnu stabilizaciju vina.

Izra ujemo rashladne ure aje za degoržiranje pjenušaca te drvene rashladne vitrine kojima možete uljepšati interijer vinoteke, restorana ili nekog drugog mjesta na kojem uvate vino.

Vitrine mogu biti izra ene po mjeri, u

boji drveta po želji i opremljene led rasvjetom.

Za sve ostale in ormacije možete im se obratiti na tel.: 040/ 858-200, ili u Gornjem Hraš anu, na adresi akove ka 36.

(SZ)

ISM VAGE-BUKOVI

VINARIJA KERMAN

10-godišnja tradicija

Vina sa stoljetnom tradicijom

N Bj Na Bjelovarskom l k sajmu j izlagao il je j i obrt bt ISM VAGE-BUKOVI , koji ove godine slavi deset godina postojanja. Osnovna djelatnost obrta je proizvodnja, prodaja, servis i ovjera (baždarenje) svih vrsta vaga te prodaja i servis salamoreznica. Specijalizirani su za servis i ovjeru svih vrsta vaga, trgova kih, laboratorijskih, industrijskih, mosnih, kranskih, vage na betonskim i as altnim bazama te mnogih drugih. Naravno, vage kod njih možete i kupiti. Njihov stru ni tim otklonit e svaki kvar u najkra em mogu em roku, pomo i besplatnim savjetom i odgovoriti na sva vaša pitanja.

Novost u ponudi su izrada i montaža komarnika – zaštita od insekata i uzgajiva ki paketi hrane za pse po povoljnim cijenama.

Možete ih na i u akovcu na adresi Josipa Bedekovi a 8, ili in ormacije dobiti na tele one 040/660-562 i 098/195-7407 ili posjetiti njihovu web stranicu www. vagebukovic.hr (SZ)

NOVO!!!

FISKALNE VAGE

Vinogradarska se tradiVino Kerman precija u obitelji ob nosila s koljena na koljeno nizom generacija. Na jednoj staroj ba vi davnog pretka Franje Kermana upisana je 1909. godina, što predstavlja prvi pisani trag o obiteljskoj vinariji. Godine 1992. Zvonko Kerman zapo inje ponovo ja ati svoju vezu s obiteljskim korijenima te se po inje intenzivno baviti vinogradarstvom. Ispo etka samo kao hobi, no ubrzo se ljubav prema vinovoj lozi pretvara u ozbiljan posao, a mjesto na kojem je obitelj provodila samo trenutke odmora sada se širi na 5 hektara pokrivenih vinogradima u Svetom Urbanu te na Martinovskom vrhu u prekrasnom brdovitom dijelu zelenog Me imurja.

Okolna priroda, prekrasan vidik, tišina i mirisi loze koja okružuje vinski podrum Kerman dodatno upotpunjuju jedinstveni ugo aj kušanja kvalitetnih sorti vina.

Kvalitetu Kermanovih vina prepoznali su mnogi, a trud i ljubav prema vinu nagra eni

su brojnim medaljama i priznanjima na izložbama vina diljem Hrvatske.

Više in ormacija možete dobit i na tele on 040/823-023, ili na adresi Varaždinska 12 u Nedeliš u, te na njihovom portalu www. vino-kerman.hr (SZ)

16

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

13. rujna 2013.

ANDREJA ANTUNOVI iz Nedeliš a poduzetni ki duh primijenila je preradom bazge, te otkrila njezina ljekovita, ali i gurmanska svojstva

Samostanski liker za još snažniji proboj na tržištu PIŠE: STJEPAN MESARI

Nekadašnja bankarska službenica Andreja Antunovi iz Nedeliš a, nakon što je otišla iz banke, posao i zadovoljstvo pronašla je u prirodi prema kojoj ljubav gaji iz ranog djetinjstva, a posao i prihode u skupljanju i preradi bazge. Danas je jedina stvarateljica sokova i marmelade u Me imurju koja svoje proizvode prodaje na sajmovima,

u trgovinama i ugostiteljskim objektima. Zašto baš bazga, pitamo Andreju u njezinom domu u Nedeliš u, gdje sprema sok od bazginih bobica.

- Jednostavno bazga raste svuda oko nas i zaintrigirala me cvijetom i plodovima, te sam tako po ela s njezinom obradom i pripremanjem proizvoda od njezinog cvijeta i bobica.

Osim što lijepo cvijeta i širi intenzivan miris, bazga

Bazga spada u najstarije i najljekovitije biljke u Europi. Postoji 30-ak vrsta bazge, koja cvate u prolje e, a u jesen daje bobice iz kojih se može napraviti mnogo vrsta napitaka i namaza

Sok iz bobica bazge izvanrednih je svojstava i prelijepe purpurne boje

AKOVE KI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

Kraljevstvo paprike babure i roge Druga rujanska srijeda na akove kom placu i sajmu definitivno je bila u znaku paprike, babure, crvene roge i nešto manje paradajzaste. Ponuda je jako dobra, a prodana je u velikim koli inama i kilogramima. Razlog tome je dobra kakvo a, ali i vrlo pristupa ne cijene, poglavito ako se kupovala u vre ama.

Ako je paprika kraljica, onda je šljiva definitivno princeza jer i ona je našla svoje kupce koji e je osušiti ili pretvoriti u pekmez.

Narudžbe su se uzimale za bistricu koja e završiti kao rakija. Solidna je ponuda paradajza, krastavaca, luka, krumpira, žitarica, drva za ogrjev, stare krame, te razne

odje e i obu e. Kod pe enjara je ponovno živo i veselo, jer velike su vru ine prestale i sada je pod šatorom uz kobasice i gemište ugodno. (S. Mesari , Z. Vrzan) CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - paprika 4 do 6 kn/kg - feferoni 10 kn/kg - luk 5 kn/kg - krumpir 2 kn/kg - breskve 8 kn/kg - šljive 10 kn/kg - jabuke 6 kn/kg - zelje 5 kn/kg - grož e 4 kn/kg - kvice 3 kn/kom

ima širok spektar ljekovitih svojstava, a to ljudi traže i žele.

Vrlo brzo sam se sprijateljila s bazgom, stvorila sokove i namaze i krenula na tržište, zapo inje pri u o svom putu u poduzetni ke vode posredstvom, kako bi mnogi rekli, bazge koja raste posvuda.

Bazga mora biti zdrava i ista - Istina, bazge ima posvuda oko nas, no nije sva za ubiranje, odnosno uporabu, ve ona treba biti zdrava i ista.

Dakle, ne dolazi u obzir bazga koja raste uz prometnice ili njive i vinograde koji se tretiraju raznim kemijskim zaštitnim sredstvima, naglašava Andreja, i to i mi sok od bazge koji je osvojio velik broj konzumenata. U nastavku kaže: - Zapravo rije je o sirupu od bazge iz kojeg se dodatkom vode dobije ukusan sok, koji mnogi vole pomiješati s ajem, vinom ili nekim drugim pi em. Sirup je zapakiran u plasti nu ambalažu, vrlo prikladnu i izdržljivu, a sadržaj je dostatan za pola litre soka. Osim što okrjepljuje, sirup, odnosno sok od bazge je i ljekovit te pomaže kod astme, alergije, gripe, prehlade, dijabetesa, ireva, kod probavnih tegoba, vodenih bolesti, naglašava ova poduzetna Nedeliš anka.

- Da bi se dobio zdravi i vrhunski sirup, potrebno je ubrati mlade i zdrave cvjetove, a treba znati kako su i

listovi poput cvjetova upotrjebljivi u pripremanju sokova, džemova, likera, ali i ajeva, otkriva Andreja, te dodaje kako je uvijek važno ubrati zdrave i mlade izboje, listove i cvjetove.

Vrijeme crnih ili zrelih bobica Rujan je mjesec kada dozrijevaju bazgine bobice i ovog trenutka Andreja ih ubire skoro po cijele dane, a potom od

njih stvara ukusne sokove i marmelade.

- Kao što vinogradari sada ubiru grož e, a vo ari jabuke, tako ja ubirem bobice bazge, koje sušim i pretvaram u sokove i namaze. Crne bobice bazge pune su antioksidanata i sadrže supstance koje uništavaju enzime gripe da nam ne prodiru u stanice, odnosno tijelo, kaže Andreja, i dodaje: - Treba ubirati samo svježe i zdrave bobice, koje se operu,

Sušene bobice bazge koriste se i kao dodaci hrani

a potom ih osušiti i iscijediti u sokovniku. Dobije se sirup kojem se potom dodaje še er i limunska kiselina. Tako dobro zasla en sirup ili sok se pasterizira i ostavi nekoliko tjedana da odstoji, nakon ega se konzumira. Zrele bobice bazge mogu se i jesti, ali najviše 14 bobica tijekom dana, nikako više jer pretjerano konzumiranje može izazvati neugodne pojave, ak i trovanje organizma, napominje Andreja, i najavljuje skorašnje otvaranje “samostanskog aperitiva”, jedinstvenog napitka od bobica bazge, votke, cimeta, limuna, vanilije i sme eg še era.

Liker je ina e napravljen na tradicijskom zapisu i oboga en Andrejinim dodacima koji ga ine a rodizijskim i okrjepljuju im. Liker u posebnoj staklenci zrije izme u 6 i 8 tjedana, nakon ega se s užitkom konzumira. Kada bude za uporabu, napisat emo recept po kojem je pripreman. Ovaj napis, osim što predstavlja ovu mladu poduzetnicu koja i dalje razvija svoju poduzetni ku ideju, ima cilj druge ljude potaknuti na ubiranje cvjetova i bobica bazge te njezino spremanje u sokove, likere, sirupe i ajeve.

Oni pak poduzetni ki hrabriji, a nezaposleni su, mogli bi izraditi neki sli an poduzetni ki plan temeljen na branju bazge, te tako sami sebi pokušati osigurati prihode, odnosno u i u program samozapošljavanja.

13. rujna 2013.

Jesen stiže Dunjo moja! Krute ograde ili zatvorene zi-

Živice III U ovo bogato predjesenje vrijeme mi smo razmotali pri u o živicama kao vrtnim i ‘inim’ ogradama. Evo ve tre i tjedan raspredamo o tome gdje i kakve živice saditi.

Tko živi u vjetrovitom podru ju zna kako može biti teško stvoriti vlastitu vrtnu mikroklimu koja e odgovarati biljkama i životinjama.

Ve i nedostatak zaklona za biljke osjetljive na mraz može opravdati oblikovanje živice za zaštitu od vjetra. Naj eš e štete od zime na vrijednim drvenastim biljkama poput ruža ili trajno zelenih grmova poput rododendrona i lovorvišnje štete su od isušivanja izazvane hladnim vjetrovima s istoka koji isušuju zemlju. Živica za zaštitu od vjetra otvara posve nove perspektive vlasnicima zemljišta koje ugrožavaju hladni vjetrovi.

Poljodjelstvo 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

dane konstrukcije imaju velik nedostatak jer posve blokiraju vjetar. Stoga na stražnjoj strani zida nastaju vrtložni vjetrovi koji na biljkama uzrokuju štete od isušivanja. Djelovanje tog vrtloga može se dobro prepoznati na polegnutim, kosim biljkama, koje su esto izravno iza zida. Propusne živice za zaštitu od vjetra, npr. crvenolisne bukve ili graba, djeluju poput iltra za vjetar: oduzimaju vjetru snagu, ali ga puštaju da pro e. Doduše, tu zada u živica za zaštitu od vjetra može ispuniti samo ako stoji pod pravim kutom prema glavnom

smjeru vjetra. Formalne živice ne služe samo za ogra ivanje zemljišta ve mogu poslužiti i za podjelu prostora u vrtu. Kao niski okviri tako er su iznimno pogodne za uvo enje reda i u malom vrtu. Zgodne mini bordure od šimšira koji ostaje malen unose svojim ornamentalnim obilježjem nagovještaj baroka u privatno zelenilo.

Pritom su i najmanje živice više od iste estetike jer one baš kao i velike preuzimaju mnoge ekološki važne funkcije. Za oblikovanje okvira prije svega je pogodan šimšir, uobi ajen za mini živice. Osim toga pogodne su sorte Pachysandra, Cotone-

aster i Euonymus fortunei.

Kod grmova i polugrmova posebnu ulogu mirisnih i cvjetnih okvira imaju primjerice macina trava i lavanda.

Obje se sorte šire u nebeskoplave površine koje pružaju mnogo veselja i zahtrjevaju malo rada. I za ure enje vrta ispred ku e zbog nedostatka prostora u uži izbor ulaze samo niske varijante živice. Ali one tada trebaju biti guste i trnovite da sprije e ulaz nepoželjnih posjetitelja. Za to se dokazala crvenolisna niska žutika (Berberis thunbergii ‘Atropurpurea Nana’) Ta e žilava, neuništiva biljka ak izdržati ako kosilica nenamjerno skrene s pravog puta, a posljedice takve male „afere“ ponovo e zarasti za nekoliko tjedana.

Posljedice ljudskih životnih pogrešaka, na žalost, ne prolaze tako brzo.

Vole Vas u Vrtnom centru Iva!

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob.

098/463-464. Specijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9.

Veterinarska ambulanta Jug d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1, radno vrijeme: svaki dan dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa , subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa , po-

ziv za hitne slu ajeve 363-801. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male živo nje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-

470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarskosanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, dera zaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa , subotom od 7,00 do 10,00 sa . DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

Meso hrvatskih farmi Neposredno pred ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju, Hrvatska poljoprivredna agencija (HPA) promovira marketinške projekte koje provodi u cilju zašite i daljnjeg razvoja doma e poljoprivredne proizvodnje. Unazad dvije godine, HPA provodi marketinške projekte dobrovoljnog ozna avanja svježeg s v i njskog mesa putem Znakova Meso hrvatskih farmi i Svinjsko meso dokazano podrijetlo, a zadnju godinu i projekt dobrovoljnog ozna avanja svježe junetine Znakom Meso hrvatskih farmi.

To zna i da se u ponudi na tržištu nalaze ozna eni proizvodi od svježeg svinjskog mesa koji su proizvedeni od svinja koje su ro ene, utovljene i zaklane u Republici Hrvatskoj, te od svinja

ro enih u drugoj zemlji, a koje su utovljene na hrvatskim farmama minimalno 60 dana i zaklane u Republici Hrvatskoj, ali i proizvodi od junadi koje su ro ene u Hrvatskoj ili nekoj drugoj zemlji, utovljene u Republici Hrvatskoj minimalno 210 dana te zaklanih

u Republici Hrvatskoj. Kod ozna avanja svježeg svinjskog mesa – korištenje ovog Znaka dozvoljava se za ozna avanje svježeg svinjskog mesa od svinja ro enih, utovljenih i zaklanih u Republici Hrvatskoj te svinja ro enih u Republici Hrvatskoj ili nekoj drugoj zemlji ali utovljenih

minimalno 60 dana u Republici Hrvatskoj i zaklanih u Republici Hrvatskoj. Kod ozna avanja svježe junetine – korištenje ovog Znaka dozvoljava se za ozna avanje svježe junetine od životinja koje su ro ene u Republici Hrvatskoj ili nekoj drugoj zemlji, utovljene minimalno 210 dana u Republici Hrvatskoj te zaklane u Republici Hrvatskoj. Ukoliko je životinja r o en a u nekoj dr ugoj zemlji, a utovljena minimalno 210 dana u Republici Hrvatskoj, korisnik se obavezuje pored Znaka navesti i tekstualnu oznaku Tovljeno najmanje 210 dana u Hrvatskoj.

Ciljevi uvo enja ovih Znakova na tržištu u Hrvatskoj jesu informiranje potroša a o podrijetlu svinjskog i june eg mesa koje se sustavno kontro-

lira ali i potpomaganje daljnjeg razvoja svinjogojske i govedarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj. Proces ozna avanja svježeg svinjskog i june eg mesa zapo inje na na in da zainteresirani subjekt u poslovanju s hranom podnosi zahtjev u HPA za odobrenje korištenja Znaka, zajedno sa svim potrebnim dokumentima kao i listom proizvoda na kojima e koristiti Znak. HPA na temelju dokaza o upisu u Upisnik odobrenih objekata za klanje, rasijecanje i preradu mesa, podataka kojima se ozna ava proizvod te mjera koje klaonice i ostali subjekti u sustavu ozna avanja poduzimaju glede jam enja to nosti podataka, donosi odluku o prihva anju ili odbijanju zahtjeva za korištenje Znaka.

Upravo je iz tog razloga i HPA odlu ila slijediti uspješan primjer zemalja EU s ciljem zaštite doma e poljoprivredne proizvodnje te na taj na in omogu iti potroša ima da kupuju kvalitetan, prepoznatljiv i cijenom konkurentan proizvod proizveden u RH. mr.sc. Bojan Božovi dr.vet.med.

AKCIJA!!!

Popust na koli inu DACONIL 1/1 LUMAX 1/1, 5/1 AKCIJSKA CIJENA

18

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

GASTROPATROLA Me imurskih novina - 2. sezona

13. rujna 2013.

Pod pokroviteljstvom:

RESTORAN “Barok” u akovcu

Ukusno i fino jelo, konobar se trebao malo više “baviti” s nama Ve sam naziv restorana kod gosta i posjetitelja izaziva veliko zanimanje, jer se o ekuje ugodan i zanimljiv ambijent, hrana iz razdoblja baroka u 18. stolje u, nakon ega dolazi klasicizam.

Tako je i našu Gastropatrolu zaintrigirao naziv i, premda smo mnogo puta bili u ovom restoranu, ušli smo znatiželjno, jer znamo kako vlasnici esto puta prire uju ugodna gastronomska iznena enja.

I zaista unutrašnjost restorana “Barok” je u pravom smislu barokna, s malo naginjanja na renesansu koja je u povijesti prethodila baroku. Razigranost prostorija i interijer daju gostu dojam kako se nalazi u prošlosti od prije dvjestotinjak godina.

Zaista ugodan ambijent.

Me utim, susret s konobarom nije bio barokni, rekli bismo više “klasi ni“, jer problemati na konobarska usluga bila je gotovo pa konstanta ovogodišnje naše Gastropatrole. Konobar je ina e bio ljubazan, komunikativan i simpati an, me utim, nekako mu je “teško“ bilo malo više biti uz nas goste i stol, nego se zadržavao kod šanka i dolazio samo n a

OCJENE: OD 1 DO 10 BODOVA (3 osobe OCJENE b u Gastropatroli) Osoblje – propisna radna odje a i obu a Radni prostor ( ist, uredan, osvijetljen, prozra an) Sanitarni vor Preporuka konobara (uz jelovnik) Posluživanje jela – stru nost Diskretnost Ljubaznost Vrijeme od narudžbe do posluživanja Izgled jela Okus jela Jelovnik – zastupljenost regionalne i nacionalne kuhinje Vinska karta – zastupljenost me imurskih vina Izbor vina u Vinskoj kar od suhih do slatkih UKUPNO BODOVA

preporu iti vlasniku restorana da se konobar zamijeni nekim drugim, nego da ga se potakne da se malo oslobodi i bude više uz goste. Naime, ljubaznost i srda nost bile su na nivou kroz cijelo vrijeme našeg boravka u restoranu, koji je ina e bio ugodan i zanimljiv.

I z u z e tno širok a i raznovrsna jelo, ponuda jela Naru eno stvorila nam , svježe i kvalitetno uženo je odre ene sl o p , o ukusn o rz “poteško e“ vrlo b kod našeg izbora, no uz pomo Posluživanje os konobara rednje s dosta grešaka, izabrali smo ono pogotovo kod što nas je preporuke vina prema opi-

pozive. To za naše stru njake nije bilo dovoljno, jer gost dok eka naru eno jelo i pi e želi saznati i nešto više o restoranu i njegovoj ponudi.

Ukusno i fino jelo Ni u primislima Gastropatroli nije ako možemo nešto

344 boda

su najviše osvojilo.

Odabrali smo medaljone na me imurski, njoke od krumpira u gorgonzoli, lungi di Bosco, a za Vesnu vegetarijansku gr ku salatu.

Medaljoni su bili zaista dobro spremljeni, kao i lungi di Bosco. Vesna pak je bila najzadovoljnija i pohvalila gr ku salatu.

Što se ti e samih ocjena ponu enoga i isprobanoga, bogatstvo jelovnika ipak nam se ini preveliko, jer svaki restoran bi trebao biti prepoznatljiv po dvadesetak jela, od što svježijih namirnica. Tako er, “dekoracija“ jela na tanjuru nije bila najsretnija, tako da je to razlog što nisu

padale kad su jelo i jelovnik u pitanju iste desetke, ve osmice i devetke.

O ekivali smo kvalitetnije posluživanje vina U Baroku su ipak uglavnom zadovoljena sva naša osjetila, jer hrana je bila na

PONUDA VINA

Od sjevera do juga Premda vinska karta nije po Bajsi evom i Vesninom ukusu, jer redoslijed nije pravilan, ponuda vina je vrlo dobra.

Barok nudi dva vina kao vina ku e: Novakovo i Belovi evo, dok butelja ima i od drugih najboljih me imurskih vinara. Od vina s hrvatskog sjeve-

ra prema jugu nailazimo na vina iz zelinskog i jastrebarskog kraja, te primorskog, istarskog i dalmatinskog juga. Solidna je ponuda vina iz Južne Amerike, Portugala, Španjolske i drugih zemalja. U Baroku nije teško prona i vino po vlastitom okusu i ukusu.

POKROVITELJJ GASTROPATROLE

nivou, ambijent ugodan i zanimljiv, jedinstven u našem kraju, a vina izvrsna.

Smatramo kako vino u Baroku ipak ne uživa do kraja status kakav treba i zaslužuje, što smo zaklju ili u trenutku naru ivanja vina, zatim i kod posluživanja. Zamjerka je naših stru njaka i to što u vinskoj karti vina nisu posložena kako to pravila zahtijevaju.

Ina e, u ponudi su vina gotovo svih me imurskih vinara, od Borisa Novaka, preko Lovreca, Belovi a, Štampara, Kojtera do Cmre njaka, Kocijana i drugih, što je zaista plus kad je u pitanju me imurski štih ovoga akove kog restorana.

S obzirom na tip lokala, urednost, isto u i vrhunsku ponudu jela, Barok preporu ujemo gostima koji žele blagovati u posebnom, baroknom ambijentu, uživati u vrhunskom jelu, kvalitetnim vinima, ne samo iz Me imurja, nego i drugih krajeva Hrvatske i svijeta.

A ko kojim slu ajem konobar bude zaokupljen drugim poslom, slobodno razgledajte prostorije u prizemlju i na katu i vidjet ete stvari kojih drugdje nema. A kada do ete sljede i put, zasigurno ete nai i na neku novost jer vlasnik Dražen Fodor ini stalne promjene na bolje, što je jako dobro i pohvalno, dok ambijent ostaje uvijek isti, barokni.

26 30 30 24 23 25 30 30 26 26 24 25 25 344

Gastropatrola Glavni cilj ovog projekta je da ponajbolji me imurski gastrostru njaci daju ocjenu i nezavisno mišljenje o tome što su “zatekli“ u posje enom restoranu. Me u m, to je samo jedan od više ciljeva ovog projekta.

Ima ih puno više, od ukazivanja da se pohvali ono što je dobro, ali i poboljša ono što nije dobro u posje enim restoranima, da se potakne njihova me usobna kompe vnost u težnji prema što ve oj izvrsnos itd. Najvažniji pak je cilj da se u danima, mjesecima i godinama koje slijede u Me imurju profilira zbog zadovoljstva gastrodoživljajem što više sjajnih restorana, da danas - sutra k nama dolaze gos i turis ne samo zbog isto turis kog posjeta našem kraju, nego baš ciljano, nekom od restorana, pa da ostanu zbog toga još koji dan dulje.

Projekt je napravljen u dobroj vjeri, a stvar smo prepustili stru njacima Žiri naše “patrole“ radio je u sastavu: Josip Bajsi , stru ni u itelj i mentor u Srednjoj školi Prelog, vrsni ugos teljski djelatnik s preko 30 godina radnog iskustva, profesor koji je osposobio sto ne konobara i ugos teljskih djelatnika te osoba koja je prošla mnoge restorane u Hrvatskoj i svijetu, Vesna Stunkovi , ugledna profesorica i mentorica u Gospodarskoj školi akovec, enologinja i vrhunska poznavateljica vina i vinske kulture, i Stjepan Mesari , novinar Me imurskih novina, koji dvadesetak godina pra zbivanja u ugos teljstvu i turizmu, a po mnogima spada u sam vrh poznavatelja vina, o kojima je kao o posebno prepoznatljivom gospodarskom proizvodu, pa ak kao i kultnom proizvodu, prvi pisao ne samo u županiji, nego i regiji, a u ovom projektu bio je moderator.

Tako er se nadamo da e drugi restorani, vo eni ovim primjerom, pokušati još više poradi na izvrsnos , te da e se još više pokrenu me imurska gastronomska scena.

13. rujna 2013.

Mozaik 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

DOBITNA kombinacija jela kuhara Ljubomira Matulina iz Donjeg Vidovca na natjecanju u Rumunjskoj

Jetreni ravioli, Pig with fig i Tuna trio oduševili me unarodni žiri Jetreni ravioli, Pig with fig i Tuna trio bili su dobitna kombinacija donjovidovskog masterche a Ljubomira Matulina na natjecanju u Rumunjskoj, gdje je kao hrvatski predstavnik osvojio s prije navedenim jelima tri srebrne medalje.

Me imurje tako sve više postaje poznato po vrhunskim kuharima koji diljem zemlje i svijeta ostvaruju odli ne rezultate pripremaju i jela “za prste polizati“. Jedan od njih je i Ljubo Matulin iz Donjeg Vidovca, koji je svima poznat po sudjelovanju u prvom hrvatskom Masterche u 2011. godine, gdje je sa svojim kulinarskim znanjem i vještinama izborio plasman me u najboljih deset, to nije, show je napustio kao osmoplasirani.

Zasigurno mu je Masterche bio odsko na daska, a

Piše: Roberta Radovi

Z

adatak na devetom po redu tradicionalnom druženju planinara, prepoznatljivom pod nazivom ‘’Planinarski kotli ’’, bio je kuhanje gulaša. Kuharske amaterske ekipe iz Varaždina, Zagorja i Me imurja “nabrusile su noževe, zglancale kuha e” i pojurile u smjeru Fili evog doma na Ravnoj gori, gdje je proteklu nedjelju održano ogledavanje u kuharskim vještinama.

Komisija u sastavu Dragutin Drabi (predsjednik komisije) te lanovi Zdenka Zorkovi i dr. Damir Zajec nije imala nimalo lak zadatak. U obilju okusa, boja i mirisa trebalo je proglasiti najbolje. A tko je bio najspretniji i najumješniji, saznalo se nakon trosatnog kuhanja najgulaša. Ove godine sve kao da je bilo u znaku broja devet. Pobjednik u konkurenciji desetak prijavljenih ekipa 9. Planinarskog kotli a je 9-godišnji Damjan Gašparac iz Varaždina. Uz pomo i suradnju s ocem, on je, iako je bio najmla i sudionik natjecanja, sasvim zasluženo osvojio prvo mjesto. Kao nagradu u vidu planinarske literature Damjan je ku i odnio i prigodan poklon

Damjan Gašparac (9 godina) u suradnji s ocem zavrijedio je 1. mjesto

njegove neodoljive gastronomske delicije prepoznali su mnogi vrhunski stru nja-

ci, pa rezultate koje postiže rezultat su njegovoga predanog rada.

Ina e, me unarodni kuharski kup održan je u rumunjskom mjestu Cluj-Napoca pod nazivom “Polus coup Cluj-Napoca”. U jakoj i kvalitetnoj konkurenciji 140 timova poznatih kuhara iz Njema ke, Italije, Albanije, Rumunjske, Bugarske, Turske, Srbije, Azerbejdžana i Južne Koreje bio je i tim iz Hrvatske, koji su inili kuhar Ljubo Matulin iz Donjeg Vidovca i sudac Ivan Buzoli iz Hvara. Na tom prestižnom natjecanju Ljubo se okitio s tri srebrne medalje, i to u kategorijama peradi, svinjetine i ribe.

Jela koja je pripremio oduševila su zahtjevan žiri. estitamo donjovidovskom masterche u na ovim odli nim jelima i rezultatima u Rumunjskoj. (al )

U jakoj i kvalitetnoj konkurenciji 140 timova poznatih kuhara iz Njema ke, Italije, Albanije, Rumunjske, Bugarske, Turske, Srbije, Azerbejdžana i Južne Koreje sve traženiji donjovidovski majstor kuhanja osvojio je tri srebra

DEVETOGODIŠNJI DAMJAN GAŠPARAC iz Varaždina

Najmla i, a najuspješniji u pripremanju planinarskog kotli a!

Ivana Maltar, direktorica Tutisti kog ureda Grada akovca (druga lijevo), tako er je dala potporu akove kim planinarima

- veliku kuharsku kuha u koja je zamalo bila ve a od njega.

Jubilarni deseti Planinarski kotli još raskošniji Drugo mjesto pripalo je planinarskom dvojcu koji je kuhao za PD “Dugi vrh“. Jadranka oklica i Pero Tišljar vrh Ravne gore zamirisali su gulašem od svinjskog mesa. “Šumski gulaš“ vesele družine “Amaro“ osvojio je tre e mjesto, a kao tajne sastojke svog jela izdvojili su, osim mesa i povr a, pivo i crno vino. I Me imurje je imalo svoje predstavnike, lanove Planinarskog kluba “Extrem“ iz akovca. Lidija Jur ec i Zvonimir Jembrih za ravnogorski planinarski gulaš pripremili

su recepturu za vegeterijanski gulaš koji je mirisom i okusom privukao mnogobrojna poznata imena iz svijeta pla-

Kreativnost u pripremanju hrane nema granica

ninarstva, kao što su Zlatko Smerke, Dubravko Šincek, Nikola Šebrek, a “extremnu“ deliciju degustirala je i Ivana

Najvrsnije kuha e u spremanju planinarskog gulaša

Maltar, predsjednica Turisti kog ureda Grada akovca.

Sadržaji iz planinarskih kotli a su kao okrjepa do-

brodošli i za sudionike te aja za vodi e Hrvatskoga planinarskog saveza A standarda (Vodi e društvenih izleta), koji su taj vikend na Ravnoj gori imali završnu edukaciju.

Izme u ostalog, polaznici te aja su i lanovi me imurskih planinarskih društva Bundek, Me imurje i Prelog. Naposljetku, uz dobro jelo, nije izostala ni pokoja kapljica vina, pa je druženje završilo u ugodnoj, veseloj i rasplesanoj atmos eri. U ime organizatora Marijan Fabeta iz PD-a “Ravna gora“ za jubilarni 10. Planinarski kotli najavljuje bogatije nagrade i još ve i broj sudionika koji su, kako je kazao, ove godine pomalo izostali i zbog po etka aktualnih berbi grož a.

Legenda hrvatskog planinarstva Zlatko Smerke u društvu s me imurskim timom

20

Mozaik

Martin Vinko s 85 godina najstariji je sudionik susreta, a njegov IMT je prvi proizveden u bivšoj državi

13. rujna 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Bojan Štampar, ponajbolji hrvatski vinar, sa svojim muzikašem vozi MAN iz 1956. godine

Eicher iz 1964. godine u vlasništvu Ivana Šoštari a iz Hlapi ine

U SELNICI I BUKOVCU održan 7. susret oldtimer traktora Hrvatske i regije

Traktori su vrijedni kao i njihovi vlasnici selu, a sada bi moglo i s turizmom.

Naime, Ignac Šardi je pokazao kako se bez velikog administriranja, programiranja i nagovaranja može prirediti lijep i zanimljiv doga aj koji je ove godine pogledalo 400-tinjak ljudi, od kojih je 200 na cilju kod Guma a razgledalo izloške, razgovaralo s Kraljicom susreta, uživalo u specijalitetima doma e kuhinje i odli noj glazbi i pjesmi Oldtimer benda. (Stjepan Mesari )

U organizaciji Oldtimer kluba “Me imurje” i Muzeja oldtimera “Šardi” iz Selnice, u subotu je održan 7. susret oldtimer traktora, tradicionalno druženje vlasnika starih traktora te panoramska vožnja starim traktorima selni kim krajolikom.

Kod Poslovnog centra “Šardi” u Selnici, gdje je bio po etak ove lijepe priredbe, okupilo se 26 vlasnika starih traktora iz Me imurja i regije, koji su za ovu prigodu svoje ljubimce, fergusone, steyere, greife, MAN-e, porscheje i druge svjetske marke posebno lijepo pri-

Svi sudionici susreta oldtimer traktora

Mladen Tuksar iz Krištanovca za upravlja em 36 godina starog zetora

Steyer iz 1958. godine u vlasništvu Marijana Stojka iz Bukovca

premili i uredili, što je bio užitak za brojne posjetitelje samog okupljanja na startu te na samom cilju u Bukovcu na imanju Sršan Guma , gdje je održana veselica na kojoj su podijeljena priznanja svim sudionicima, te je izabrana kraljica 7. susreta oldtimer traktora. Jednoglasno su oldtimeristi za kraljicu izabrali Željku Fer ek, studenticu ekonomike

iz Donjeg Makojiš a, koja je u panoramskoj vožnji sudjelovala s traktorom greif, starim 62 godine, koji je bio najljepše ure eni traktor na ovom susretu.

Za sljede i susret najavljene novosti u programu Ignac Šardi, utemeljitelj ovih susreta, sve je sudionike pozvao na susret

Ignac Šardi, “alfa i omega” ove priredbe, ponosno sjedi na deutzu iz 1951. godine, starijim od njega

u 2014. godini te najavio novosti u programu, što se i o ekuje jer ovakva priredba zaslužuje da je upozna šira javnost te da privu e što ve i broj prijatelja starih traktora, ali i da upozna selni ko vinogorje, vo njake i pašnjake na kojima još uvijek ima krava, konja, svinja i peradi, što je u uskoj povezanosti s traktorima, životom na

Prva kraljica susreta je Željka Fer ak iz Donjeg Makojiš a

Fendt iz 1961. godine, u vlasništvu Franje Bistrovi a iz Frkanovca, najsnažniji je traktor

13. rujna 2013.

Mozaik 21

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PUTOPIS iz Austrije

Župljani Draškovca u posjetu grofovima Althan gro ica bili obu eni u njihovu tradicionalnu nošnju. U veoma ljubaznom razgovoru i druženju u perivoju oko oba dvorca obitelji Althan, poželjeli smo se i slikati ispred dvorca. Grof nam je pokazao i jedan dio gospodarstva i gospodarskih zgrada. Požalio se na nevolju koja ih je zadesila, jer ovo prolje e bila je i velika poplava Dunava, pa im je bilo i poplavljeno preko 1.000 ha zemlje. Oprostili smo se veoma srda no s grofovskom obitelji Althan i krenuli put Badena. Obe ali su nam, ako bude mogu e, da nas posjete u Draškovcu i za Rokovo 2014. Althani smatraju Zwentendorf svojim domom te se svake godine oko Velike Gospe sastaju i dolaze iz cijelog svijeta na druženje.

PIŠE: Matija Voni , župnik draškove ke župe

Mat ija Voni , župnik draškove ke župe, donosi putopisnu pri u s ovoljetnog putovanja župljana Draškovca u Austriju, za koje je vladao izniman interes. Kako kaže, razlog takve zainteresiranosti je bio, izme u ostalog, i posjet grofu Michaelu Alexandru von Althanu, te nastavlja: - Grofovska obitelj Althan bila je u prošlosti najmo nija aristokratska obitelj u carstvu odmah iza samoga cara.

Zauzimali su veoma visoke i odgovorne dužnosti i po asti u carstvu. U jednom trenutku povijesti obitelj Althan je bila i gospodar Me imurja. Nakon prošlogodišnjeg posjeta grofa i gro ice Althan našem Draškovcu i nakon poziva da ih posjetimo u ovoj godini realizirali smo to naše putovanje.

Krenuli smo u etiri sata put Austrije. Nakon manjih prometnih poteško a ipak smo došli do prvog našeg odredišta, a to je Gradiš ansko mjesto Trausdorf (Trajštof). Župnikovi prijatelji, obitelj Cvitkovich (Cvitkovi ), poslužili su nas laganim

doru kom. U Trausdorfu je u prošlosti živjelo samo hrvatsko stanovništvo, ali sada se taj broj smanjio pa ih u selu živi oko 800 stanovnika, a oko 900 je Austrijanaca.

Put nas je doveo do mjesta Murstetten. U Murstettenu su nas do ekali župnik Josef Resch i grof Alexandar te gro ica Maria von Althan. U veoma prijateljskom i ugodnom ozra ju pogledali smo prekrsanu župnu crkvu Preobraženja Kristova. Crkva je i zadužbina obitelji Althan, a i mjesto po ivališta posmrtnih ostataka te plemenitaške obitelji.

Grof i grofica Althan do ekali su nas u tradicionalnoj nošnji - Poslije razgledavanja crkve, poželjeli smo vidjeti i mauzolej obitelji Althan koji se nalazi malo poviše samog sela. Mauzolej se ure uje i restaurira. Naša želja je bila zajedni ka slika s grofovskom obitelji Althan i župnikom.

Imali smo posebno lijepu priliku vidjeti mnogo starih traktora na tzv. Oktoberfestu u Murstettenu. Put nas je odveo u župu Wurmla. Župnik Resch upravlja s dvije župe, i to s Wurmlom i Murstettenom koje zajedno broje oko

2.000 vjernika. Nakon svih tih utisaka došlo je vrijeme ru ka. Ru ali smo u jednom seoskom gospodarstvu u Miclheldorfu. Nahranjeni dobrom hranom, uputili smo se put Zwentendorfa. Do ekali su nas grof Alexandar i gro ica Maria. Ono što treba istaknuti je i to da su i grof i

Neraskidivo prijateljstvo draškove ke župe i grofovske obitelji - Baden je poznato turisti ko mjesto s više od 50 hotela, poznato i po svome najve em Casinu u Europi. Zaustavili smo se pred hotelom ‘Sacher’ i razgledali izvana sam hotel i

JESTE LI PROVJERILI

SVOJ VID?

ku u obiteljin Sacher, gdje je ispe ena ve nadaleko poznata torta sacher. Iznad hotela vidjeli smo i ruševine nekadašnjeg grada - tvr ave iz 12 stolje a.Vidjeli smo i prvi be ki vodovod na kojem se održava festival piva, i to na 14 km dugom štandu nude se razne vrste piva i proizvoda. Nismo uspjeli vidjeti Rosarium u kojemu se nalazi preko 30.000 stabljika ruža, preko 860 razli itih vrsta. Zadnjih godina uzgajiva ruža upotrjebljavaju samo biološka sredstva u borbi protiv šteto ina. Svake godine u lipnju održavaju se dani ruža ‘Rosentage’. Zbog kratko e vremena nismo uspjeli vidjeti veliki i poznati samostan Cistercita u Heligenkreuzu, kao i još mnogo toga, ali nadamo se nekom drugom prilikom. Zahvaljujemo g. uri i g i Katici Slavi ek koji su nam bili od velike pomo i u ovom našem putovanju. Ve je no bila kada smo se našli u Trausdorfu (Trajštofu) i uz kratko druženje uz ‘špricer’ kod obitelji Cvitkovi krenuli smo put Draškovca. Umorni od puta, ali ispunjeni prekrsnim utiscima i veoma zadovoljni vratili smo se u svakodnevnicu, ali u mislima e nam ostati ovi prekrasni doživljaji i druženja. ‘Lijepo je imati posvuda prijatelje!’, rekao je naš župnik, a grof Alexandar je dodao: ‘Da, gospodine župni e, a vi zaista puno inite na tome povezivanju. Zahvalan sam Vam na ovome prijateljstvu’. Neka ova re enica bude kao prekrasna slika i poziv za u vrš ivanje prijateljstva.

10%A

POPUST za sve školarce i studente do 01.10.

Briljant optika i satovi, ČAKOVEC, Ruđera Boškovića 1, tel./fax. l f 040 390 644 Briljant ekspres, ČAKOVEC, Kralja Tomislava 24, tel./fax. 040 311 877 Ordinacija za oftalmologiju dr. Spomenka Muha - najava pregleda na tel: 040 391 240

22

Mozaik

13. rujna 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NE MOGU MI(je)NJAT BOJU NEBA - humanitarna akcija za pomo djeci s posebnim potrebama

Malonogometni turnir zvijezda 22. rujna u varaždinskoj Areni PIŠE: Roberta Radovi

Nastavak projekta “Ne mogu mi(je)njat boju neba”, koji je osmišljen s ciljem da se osnuje i sagradi Regionalni centar za djecu s posebnim potrebama, uslijedit e krajem rujna. Malonogometni turnir zvijezda održat e se u nedjelju 22. rujna u varaždinskoj Areni s po etkom u 17 sati.

Kako doznajemo iz razgovora s Tamarom Peras, organizatoricom akcije i volonterkom Udruge, timove e predstavljati poznati hrvatski glazbenici (Toni Cetinski, Boris Novkovi , Gusta i, Hladno pivo), glumci (Duško Modri , Ivica Pucar, Ozren Opa i ), sportaši (rukometni reprezentativac Zlatko Horvat, vaterpolski reprezentativac Dubravko Šimenc, nogometaš Dario Šimi ) i medijski djelatnici (HRT, RTL, Nova TV). Akciju medijski podržava HRT.

Prihod u korist izgradnje Regionalnog centra za djecu s posebnim potrebama Sav prihod od ulaznica koje e se prodavati po simboli noj cijeni od 10 kuna ide u humanitarne svrhe, za izgradnju Regionalnog centra za djecu s posebnim potrebama. Zaštitni znak i vizualni identitet akcije oblikovao je Saša Bel iz akovca. Za posjetitelje e biti organizirana i nagradna igra, gdje e mo i osvojiti besplatan

Vjeran Žganec Rogulja, Neno Belan i Tamara Peras tek su dio velikog tima ljudi dobre volje koji imaju samo jedan cilj: pomo i potrebitima

vikend u Toplicama Spa & Sport Resort Sveti Martin, a partner projekta, ku a “Auto Zubak”, dobitniku e za vikend dati na raspolaganje vozilo s punim rezervoarom. Partneri projekta jesu još i Udruga za sindrom Down Me imurske županije, Varaždinska i Me imurska županija, Grad Varaždin, Hrvatska radiotelevizija - HRT, Rukometni klub Zagreb Croatia osiguranje, HNK Varaždin, Hrvatska glazbena unija, Auto Zubak i Bernarda d.o.o. Puš ine.

U najavi i veliki humanitarni koncert na HTV-u 19. listopada Nakon Malonogometnog turnira zvijezda uslijedit e još niz akcija s ciljem prikupljanja 750.000 kuna za izgradnju prvoga Regionalnog centra za djecu s posebnim potrebama koji se namjerava otvoriti u Me imurju, a bit e namijenjen djeci Me imurske, Varaždinske i Koprivni ko - križeva ke županije.

U sklopu centra planira

se izgradnja otvorenog i zatvorenog jahališta, senzori ke sobe i prostora za izvo enje raznih rehabilitacijskih postupaka. Projekt je tako er uvršten u Humanitarni projekt Hrvatske radiotelevizije “Uz nas niste sami”. Tako e se 19. listopada organizirati veliki humanitarni koncert, gdje e u call centru pozive gra ana primati mnogo-

brojne hrvatske estradne zvijezde, sportaši, glumci i druge javne osobe.

Podsjetimo se kako je ve i krajem prošle godine ostvarena uspješna akcija snimanja humanitarnog kalendara “Velike i male zvijezde” za pomo djeci sa sindromom Down, u koju su se uklju ile tako er mnoge osobe iz javnog života, od Gibonnija, sestara

CRVENI KRIŽ - Gradsko društvo akovec

Husar, Pere Kvrgi a i Lele Margiti , Leone Paraminski, Zorana Šprajca, Zorana Vakule i dr. Osim Tamare Peras, ovaj projekt je inicirao i dao svekoliku potporu u realizaciji i poznati me imurski fotograf Vjeran Žganec Rogulja.

Cijeli projekt prati pjesma “Boja neba” u izvedbi Nene Belana, za koju je tekst i glazbu napisao Matko Ši-

mac, a produkciju i aranžaman potpisuje Eduard Botri . Tamara Peras u ime organiziratora naposljetku poru uje svima: - Želimo napraviti zajedni ko mjesto onih koji imaju i onih koji traže: pomo , potporu i ljubav. Jer, ondje gdje zdrav prilazi bolesnom, jak slabom, mo an nemo nom, ondje nastaje bolji i pravedniji svijet.

PREVENTIVA ZA PRVAŠI E

Ljetovanje za 25 djece O ponašanju u prometu u i se od dje je dobi

DESETI RO ENDAN UDRUGE “ZORA”

Kreatori promjena - novi projekt Krajem ovog mjeseca Udruga “Zora” e proslaviti svoj deseti ro endan. Povodom toga e se u etvrtak 26. rujna u dvorani “Scheier” u akovcu prezentirati 10godišnji rad Udruge te e se najaviti i kampanja ‘’Kreatori promjena’’. Na proslavu ro endana pozvani su do i

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. akovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073

svi korisnici, donatori, lanovi, simpatizeri, volonteri i svi ljudi dobre volje. Udruga pri tome zahvaljuje svima na dosadašnjoj suradnji: - Hvala vam što pratite naš rad i što, zajedno s nama, vjerujete da su promjene mogu e i što aktivno sudjelujete u njihovom stvaranju. (rr)

Gradsko društvo Crvenog križa akovec, unato krizi i svim problemima koje ona donosi, i ovo je ljeto izdvojilo inancijska sredstva za besplatno osmodnevno ljetovanje djece. Na ljetovanje je upu eno dvadeset i petero djece iz naše županije, iz trinaest me imurskih osnovnih škola. Ljetovanje je organizirano na Rabu, u odmaralištu društva “Naša djeca” Varaždin. Sadržaj organiziranog ljetovanja obuhva ao je razli ite aktivnosti koje su se provodile od ustajanja do spavanja. Osim svakodnevnog kupanja, škole plivanja za nepliva e i

zabavnih ve eri, na kojima su mogli pokazati sve svoje skrivene talente, u enicima je ponu ena i radionica u enja sviranja gitare uz stru nu pomo u itelja gitare. U enici su upoznali biljni i životinjski svijet otoka Raba, povijest i kulturno - povijesne spomenike grada Raba, te su sudjelovali u kvizu. Sedmero najuspješnijih sudionika kviza dobilo je i prigodne nagrade koje e ih još dugo podsje ati na ljetovanje. Djeca su uživala, upoznala nove prijatelje i poželjela još jedno ovakvo ljetovanje – idu e godine.

(BMO)

Povodom po etka školske godine i programa “Poštujte naše znakove”, koji tradicionalno provodi Policijska uprava me imurska, za sve u enike Podru ne škole Dunjkovec održano je predavanje kako se sigurno ponašati u prometu.

Predavanje su održali djelatnici policije, koji su djeci govorili o važnosti pozornog i odgovornog kretanja u prometu. U ime Me imurske županije okupljenoj djeci obratila se zamjenica župa-

na Me imurske županije Sandra Herman, koje je djecu pozvala da pažljivo slušaju i pitaju sve što ih zanima, jer su svi oni sudionici u prometu, a poznavanjem i poštivanjem prometnih propisa izbjegavaju se nesre e.

Akciju u suradnji s me imurskim osnovnim školama i policijom provodi Hrvatski autoklub.

Nakon predavanja djeca su dobila prigodne poklone, poput bojanki i slikovnica, koje imaju i edukativni karakter. (BMO)

Prodaja i oglašavanje: tel: 00385 40 323 600, fax: 00385 40 493 305; Redakcija: tel: 00385 40 323 601; GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna; NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci - Oleti , Josip Šimunko, Stjepan Mesari , Roberta Radovi , Siniša Obadi , Alen Fuš; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan; VODITELJ GRAFI KE PRIPREME: Jurica Hoblaj; LEKTORICA: Monika Zor ec E-MAIL KONTAKTI: marketing@mnovine.hr, redakcija@mnovine.hr; media.novine@gmail.com TISAK: Novi list d.d., Rijeka, Zvonimirova 20A

Žirora un: 2340009-1110556216, Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke 1.935 kn (pretplata+ poštarina)

DEKANOVEC

ENA PONGRAC GLAZBENI I GLUMA KI TALENT! Mlada mezzosopranistica Ena Pongrac iz akovca nekoliko je sati prije najavljenog po etka programa, zbog problema s glasovjem, htjela otkazati koncert, ali sve je na kraju završilo uspješno. Predvi eni program diplomskog koncerta skra en je za tri izvedbe, ali publika nije bila nimalo zakinuta za užitak. Naprotiv! Emocije i izvedbe svih tema mnogima su izazvale od ponosa, veselja te uživanja u kvaliteti i bojama glasa suze radosnice. Teško je izdvojiti što je više oduševilo publiku, izvedba teme Franza Schuberta ‘’Gretchen am Spinnrade’’, duet s Tamarom Korunek u temi Lea Delibesa “Lakme – The Flower duett”, ili Enina izvedba “Ich lade gern mir Gäste ein”, gdje su došli do izražaja njezina vrckavost i gluma ki talent.

Glazbena ve er posve ena Florijanu Andrašecu KUD Žiškovec

Na Vinkova kim jesenima DONJA DUBRAVA

Puha ki orkestar proslavio peti ro endan VU ETINEC

Tisu u posjetitelja na Forestlandu AKOVEC

Novi singl i videospot benda Genova

2

13. rujna 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Kultura

PONEDJELJAK - PETAK, 16. - 20. rujna, 17 - 18 sati AKOVEC, Centar za kulturu

RUJAN, 11. - 22. rujna AKOVEC, Muzej Me imurja akovec

Ro eni ste glumac? Upišite Školu glume! Dobro došli – dovi enja: video Dramski studio “Dada” Kazališne družine “Pinklec” tijekom ljetnih praznika organizirao je dramske radionice za djecu od 6 do 12 godina, kroz koje je prošlo stotinjak djece. Ljetne dramske radionice bile su uvertira za po etak svojevrsne Škole glume. Do sada je Dramski studio “Dada” okupljao samo starije osnovnoškolce i srednjoškolce, a od ove jeseni u planu su dramske i lutkarske grupe za niže

i više razrede osnovne škole, dramske grupe za srednjoškolce i dramske grupe za seniore (studenti i odrasli, stariji od 30 godina). Upisi u dramske grupe za djecu i mlade od 6 do 18 godina te za studente i odrasle bit e od 16. do 20. rujna od 17 do 18 sati u Centru za kulturu akovec.

Radionice po inju 1. listopada 2013. i trajat e do 13. lipnja 2014. (jednom tjedno po dva sata). Mjese na cije-

na po u eniku bit e 100 kn, a grupe e se sastajati jednom tjedno po dva sata.

Dramska grupa za srednjoškolce i starije osnovnoškolce (7. i 8. razred) bit e besplatne. Voditelji grupa sustavno e raditi na dramskom odgoju djece, mladih i odraslih kroz cijelu školsku godinu te dva puta godišnje imati prezentaciju (predstava ili skupna igra) svog rada.

Voditelji grupa bit e Jelena Dokleja, Bruno Kontrec i Davor Dokleja.

Kristine Horvat Blažinovi Umjetnica Kristina Horvat Blažinovi predstavlja recentnu interaktivnu videoinstalaciju ‘’Dobro došli – dovi enja’’ u galerijskom prostoru Muzeja Me imurja akovec od 11. do 22. rujna. Zbog specifi nosti rada, izložba e biti otvorena radnim danom od 10 do 12 sati te od 16 do 18 sati, a u subotu od 10 do 12 sati. Ulaz je slobodan.

Autorica je ro ena 1970. godine u akovcu. Do kraja srednje škole poha a Školu animiranog filma

PUHA KI ORKESTAR op ine Donja Dubrava proslavio peti ro endan

Ro endanska torta za odra ena 72 nastupa KAZALIŠNA DRUŽINA “PINKLEC”

Ljetni festivali i jesenska me unarodna gostovanja Ovo je ljeto Kazališna družina ‘’Pinklec’’ dobila ast u Šibeniku na 53. Me unarodnom estivalu djeteta predstavljati akovec s dvije kazališne predstave.

U pro esionalnoj produkciji nastupila je s predstavom “A tko si ti?”, a u dramsko - pedagoškoj produkciji s predstavom “Vjetropljus” Dramskog studija “Dada”.

Tako er, ve tradicionalno drugu godinu za redom Pinkleci su pozvani na Kotar est u Delnice, gdje su odigrali dvije predstave: “Snjeguljica mora umrijeti” i “A tko si ti?”. Pohod na ljetne estivale zaokružili su ‘’Poletnim lutkovnim pristanom’’ u Mariboru, gdje su odigrali predstvu “A tko si ti?”.

Festivali na kojima e Pinkleci gostovati do kra-

ja godine jesu PIF, ZKL u Zagrebu, gdje e 12. rujna odigrati predstavu “Ku ni duhovi ili nevidljivi recept za sre u”. Potom po etkom desetog mjeseca Pinkleci odlaze u Tursku, gdje e gostovati u Istanbulu od 3. do 9. listopada na me unarodnom estivalu ‘’SMALL LETTERS BIG DREAMS’’ s izvedbom dje je lutkarske predstave “Pti ica”. Na ovogodišnjem ASSITEJ-u u akovcu predstavit e dvije predstave, i to “Snjeguljica mora umrijeti” i “Ku ni duhovi ili nevidljivi recept za sre u”. A krajem listopada nastupit e još u Sisku, dok e studeni biti obilježen izvedbama predstave “A tko si ti?” u Rijeci na 18.

Reviji lutkarskih kazališta i u Washingtonu na EURO KIDS estivalu. (rr)

DONJI KRALJEVEC

Godišnja priredba i revija mažoretkinja Mažoretkinje i Twirling klub Donji Kraljevec organizirali su godišnju priredbu u mažoret plesu i twirlingu te reviju mažoretkinja Donjim Kraljevcom.

Nakon paradnog mimohoda od Osnovne škole do središta mjesta, u Donjem Kraljevcu je održana priredba na kojoj su nastupile mažoretkinje iz više mjesta naše županije. Mažoretkinje je pratio Puha ki orkestar op ine Donji Kraljevec.

Uz doma e mažoretkinje iz op ine Donji Kraljevec, sudjelovale su i mažoretkinje Gori ana, Kotoribe i Ludbrega sa svojim novo uvježbanim koreografijama, koje su izvodile uz pljesak publike u dvorani.

Zvijezda programa bio je Tihomir Bendelja, višestruki europski i svjetski prvak u twirlingu i trener Donjeg Kraljevca, a za publiku je organizirana i tombola s vrijednim nagradama. (J)

Prije nešto više od pet godina, to nije, 9. srpnja 2008. godine, centrom Donje Dubrave odzvanjali su zvuci prve probe novoo ormljenoga Puha kog orkestra op ine Donja Dubrava. Petu obljetnicu osnutka glazbenici, vodstvo, roditelji te prijatelji orkestra nedavno su proslavili u Ribi kom domu SRD-a “Štuka”. Presjek doga anja u prvih pet godina rada iznio je predsjednik orkestra Vedran Klari . U tom razdoblju imali su 72 nastupa. Kroz orkestar je prošlo

67 glazbenika, a na današnji dan u orkestru ih svira 43, na 30 instrumenata koji su u vlasništvu orkestra te nekoliko privatnih. Veliku potporu radu puha a dalo je ak 188 sponzora. Veliko iznena enje puha ima priredili su lanovi tamošnjeg DVD-a koji su im, kao zahvalu što sviraju na njihovim mani estacijama, poklonili ro endansku tortu.

Mnogi su pomogli oko ro endanskog slavlja, no posebno treba istaknuti Marka Karlocija, ija dva unuka sviraju u orkestru, koji im je donirao te osobno pripremio 1005 ribica koje je upecao na Dravi tijekom ribolovne sezone.

Ro endan su orkestru prigodnim poklonima estitali i na elnik op ine Dražen Miser te njegov prethodnik Marijan Varga. lanovi i vodstvo orkestra zahvaljuju sponzorima koji su pomogli proslavu pete godišnjice rada. (A.Fuš)

KUD ŽIŠKOVEC na Vinkova kim jesenima

Dje jim igrama i vedrim plesovima zadivili publiku Dje ja vokalna skupina KUD-a Žiškovec nastupila je na 48. Vinkova kim jesenima, jednoj od najve ih kulturno umjetni kih i zabavnih priredbi u ovom dijelu Europe.

Mladi Žiškov ani, koji su u Vinkovcima predstavljali Me imursku županiju, na estivalskoj pozornici pred brojnom publikom izveli su splet dje jih igara i plesova te zadivili sve koji su se našli na priredbi.

Tijekom boravka u Vinkovcima sklopljena su brojna poznanstva i prijateljstva te su dogovoreni novi susreti u Slavoniji i Žiškovcu. Svoje doma ine iz KUD-a “Nijemci”, kod kojih su bili smješteni, pozvali su

Nastup na glavnoj pozornici

kao goste na jednu od priredbi koje se održavaju u Žiškovcu.

Mladi iz KUD-a Žiškovec, kao i njihovi mentori i roditelji, posjetili su hrvatski herojski Grad Vukovar i razgledali nje-

Sa svojim doma inima iz KUD-a “Nijemci”

gove znamenitosti. Putovanje i sudjelovanje KUD-a Žiškovec na Vinkova kim jesenima pomogli su Grad akovec i obitelj Pokriva , kojima društvo od srca zahvaljuje. Na priredbi je

sudjelovalo 66 dje jih olklornih skupina iz cijele Hrvatske, koje su u mimohodu prodefilirale vinkova kim ulicama i trgovima.

(S. Mesari )

Nakon nastupa osvježenje dobro do e

13. rujna 2013.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ETVRTAK - NEDJELJA, 19. - 22. rujna LEPOGLAVA,povijesne lokacije grada

oinstalacija (ŠAF) akovec. Diplomirala je slikarstvo, a zatim magistrirala video na Akademiji za likovno umetnost in oblikovanje u Ljubljani. Radi kao docentica na U iteljskom fakultetu Sveu ilišta u Zagrebu, te na Fakultetu organizacije i informatike (FOI) u Varaždinu. Sveu ilišni poslijediplomski doktorski studij slikarstva na ALU Zagreb upisuje 2011. godine.

Njeni radovi obuhva aju slike, trodimenzionalne objekte, multimedijalne instalacije, ra unalne gra ike, fotogra iju, video, animirani ilm i performans. lanica je Hrvatskog udruženja likovnih umjetnika i aktualna predsjednica HDLU-a Me imurja.

I svetomarska ipka na me unarodnom festivalu u Lepoglavi!

Pod visokim pokroviteljstvom predsjednika RH Ive Josipovi a, od 19. do 22. rujna održavat e se u Lepoglavi 17. me unarodni festival ipke posve en ipkarstvu i djeci. Posjetitelji e kroz festivalske dane u povijesnim lepoglavskim prostorima mo i razgledati niz zanimljivih izložbi, sudjelovati u radionicama, predavanjima, uživati u

koncertima. I nakon zatvaranja Festivala dio festivalskih izložbi mo i e se razgledati do kraja mjeseca rujna.

U središte pozornosti ovogodišnjeg Festivala stavljene su stare i nove europske ipkarske tradicije.

Izložba suvremenoga europskog ipkarstva s odabranim radovima vrsnih umjetnica, a u izboru dviju

vrsnih stru njakinja, Marianne Stang (Njema ka) i Lydie Mertens (Belgija), prvorazredan je doga aj ovoga festivala.

Prvi put na festivalu sudjeluje i Bobowa, Centrum Kultury i Promocji Gminy, iz Poljske, sa svojim poznatim ipkama. Ponovno e biti prisutne ipkarice iz razli itih udruga s raznolikim ipkarskim tradicijama i tehnikama iz Lepoglave, Paga, Svete Marije, Hvara, Splita, iz Sikirevaca u Slavoniji te iz Trga kraj Ozlja.

U Dekanovcu održana glazbena ve er posve ena Florijanu Andrašecu

Uspjeh glazbene ve eri iznad svih o ekivanja Piše: Josip Šimunko U Dekanovcu je u nedjelju održana izuzetno uspješna glazbena ve er Florijana Andrašeca, u organizaciji Limene glazbe Dekanovec, uz pokrovitelje: Op inu Dekanovec i Me imursku županiju te Zajednicu HKUU-a Me imurske županije. Nije rije o obi noj glazbenoj priredbi kakvih u Me imurju ima podosta, ve o kulturnom doga aju koji je ekan desetlje ima. Godinama se samo govorilo o nedvojbenoj ulozi Florijana Andrašeca u uvanju narodne glazbene baštine našeg kraja, te o tome da su mnoge danas narodne pjesme zapravo njegove. Kako je poznato, Florijan Andrašec je bio svestran, on je pu ki pjesnik, skladatelj, glazbenik i prvi kapelnik nekadašnje Limene glazbe Dekanovec, koreograf, kipar, zborovo a i crkveni orguljaš. No, trebalo je ekati više desetlje a da se glazbena ve er njemu u ast i ostvari. Umro je 9. srpnja 1962. godine, ostavivši dubok trag u Dekanovcu, ali i me imurskoj narodnoj glazbi.

Njegov doprinos glazbi do danas nije valoriziran, zapravo može se re i da su drugi uzimali njegove zasluge.

Organizatori su zamislili glazbenu ve er u kojoj su izvo ene pjesme Florijana Andrašeca, a cijelu umjetni ku stranu tog projekta ostvario je svojim za ovu prigodu sastavljenim Me imurskim simfonijskim orkestrom “Florijan Andrašec” od glazbenika iz Dekanovca i Belice, s puha ima, tamburašima, violinistima, odnosno guda ima prof. Danijel Požgaj, uz klavirista Tomislava Perasa i udaraljkaša Filipa Krznara. Velika je zasluga prof. Danijela Požgaja, koji je i sam izuzetan skladatelj koji gradi svoje kompozicije na me imurskoj narodnoj baštini, što nam je

Gusti Dragsar i “Šest let mi je minulo” donio izvornog Andrašeca koliko je to god bilo uop e mogu e. Orkestar i pjeva i vratili su nas za stolje e unatrag, ali na koji osobit na in! Svaka pjesma bila je toliko emotivno nabijena da su se i pojedini pjeva i prilikom izvo ena rasplakali, ne mogavši sakriti suze, tako Gusti Draksar i drugi.

No, ono što na glazbenoj ve eri zaslužuje epitet da je možda prekretna u shva anju me imurske pjesme jesu aranžmani voditelja orkestra Danijela Požgaja, koji je ostavio izvornog Andrašeca, a danas ve kao dio me imurske narodne glazbe, beskompromisno slijede i “spori” ritam i pentatoniku autora, no daju i melodijama novim i svježim aranžmanima posve druga iji moderni zna aj kakav danas poštujemo, a usu ujemo se re i pomalo na tragu velikoga

Nastup Ksenije Kramar

Na okruglom stolu nakon koncerta najviše estitki primio je prof. Danijel Požgaj za modernu obradu i aranžmane pjesama Florijana Andrašeca, koji je uspio beskompromisno sa uvati i donijeti oblik kako se pjevalo prije stotinjak godina.

Orkestar i pjeva i vratili su za stolje e unatrag vrijeme, ali na koji osobit na in! Svaka pjesma bila je toliko emotivno nabijena da su se i pojedini pjeva i prilikom izvo ena rasplakali, ne mogavši sakriti suze, tako Gusti Draksar i drugi

Mladi Igor Baksa izvodi pjesmu “Mura, Mura” me imurskog skladatelja Josipa Štolcera Slavenskog. No, obrada skladbi toliko je nova da se može govoriti o prof. Danijelu Požgaju kao najve em skladatelju kojeg Me imurje danas ima. Drugim rije ima, Me imurski sinfonijski orkestar ‘’Florijan Andrašrec’’ e u narednim godinama biti instrument svega onoga što nam ima na me imurske teme glazbeno izre i prof. Danijel Požgaj.

Ovo o emu govorimo došlo do izri aja u pjesmama Florijana Andrašeca “Oj ti siva megla” u izvo enju pjeva ice Ksenije Kramar te posebno pjesmi “Mura, Mura” u izvo enju mladog Igora Bakse.

Sama je ve er zapo ela recitalom “Šest let mi je minulo” u izvo enju Marijana Bel i a i Gustija Draksara, koji je rasplakao Draksara zbog mnogobrojnih glazbenih veza s Andrašecom i uspomena na njih, ali je rasplakao i mnoge u publici. Treba re i da je dvorana u Dekanovcu bila premala, publika je dijelom cijelo vrijeme stajala, a mnogi su ekali izvan dvorane.

Mladi Josip Mezga otpjevao je pjesmu Florijana Andrašeca “Da sam išel v no i dimo” na svoj mladena ki na in, a najpoznatije stihove pripjeva ove ve narodne pjesme “zvezdice su mi igrale, kaj sam tožen nesu znale” sigurno zna gotovo svaki Me imurec.

Pjesmu “Zakaj si grlica smrt želiš” otpjevali su u duetu Šte ica Kolari i Stjepan Krha , a Gordana Lach iz Varaždina u emotivnom tonu pjesmu “Me imurski zdenci”. Možda jedina “veselija” pjesma cijelog koncerta bila je pjesma “Dekle, dekle” koju je odli no otpjevao Josip Sanjkovi Mitrica, a koja e se zbog veselog tona dopasti i mla oj publici.

Pjeva ica Božena Taradi otpjevala je ve pomalo zaboravljenu pjesmu Florijana Andrašeca “Oj vulica”, pravu me imursku popevku sporog ritma, no time ništa manje lijepu. Mladi Marin Juriša iz Podravine sr ano je pak otpjevao Andrašecovu “Da su de ki s vizite dohajali”. Željko Grahovec završio je odli nom izvedbom koncert Andrašecovom pjesmom “Vu pšenici bele ruže cveteju”, na koju se i pleše.

Gosti programa bili su tamburaški sastav “Štimung” iz Koprivnice te Ženska vokalna skupina “Golubice” iz Dekanovca s pjesmama Florijana Andrašeca te pjeva i kipar Stjepan Krnjak iz Dekanovca koji je samostalno, bez glazbene pratnje, izveo svoju pjesmu posve enu Florijanu Andrašecu.

Na kraju koncerta predsjednik Limene glazbe Belica Antun Peras podijelio je u ime organizatora priznanja s likom Andrašeca, a primili su iz dožupanica Sandra Herman u ime Me imurske županije, koja je estitala izvo a ima na izvedbi, Dejan Buva u ime Zajednice HKUU-a Me imurske županije, koji je naglasio da se samo izvo enjem naše baštine ona može prenijeti na mlade, te Ivanu Hajdarovi u, na elniku op ine Dekanovec. Treba re i da je program ve eri uživo prenosio Radio “Studio M” iz Donjeg Kraljevca, uz odli nu voditeljicu Mirjanu Švenda.

Pjeva ka skupina “Golubice” iz Dekanovca (s jednim “golubom”)

Josip Sanjkovi Mitrica izvodi veselu pjesmu “Dekle, dekle”

Željko Grahovec u svojem elementu

OKRUGLI STOL o Florijanu Andrašecu

Zahvala svim izvo a ima, ideja o zna aju Andrašeca dobiva svoj oblik U sklopu ve eri održan je i okrugli stol koji je otvorio na elnik Ivan Hajdarovi . Izre eno je mnogo lijepih rije i o samom koncertu, a donosimo naglaske.

On je zahvalio svim izvo a ima koji su nastupili, naime, ni jedna izvo a nije bio pla en, ve je to bio njihov doprinos priredbi. Rekao je i ponovio da je Florijan Andrašec bio veliki glazbenik i ovjek, a zahvaljuju i i njemu danas svaka ku a u Dekanovcu ima ili glazbenika ili pjeva a.

Dožupanica Sandra Herman naglasila je da je dugo planirana ideja kona no dobila svoj oblik, a ima jako puno prostora za napredak i stvaranje svojevrsnoga me imurskog brenda, te je pohvalila glazbeni pristup Danijela Požgaja. Predsjednik Limene glazbe Dekanovec Antun Peras naglasio je da su pripreme za priredbu bile duge i trajale nekoliko godina, te da su pjeva i došli i iz Podravine i Hrvatskog zagorja, a ne samo iz Me imurja. Ovo je prvi koncert, u narednim godinama o ekuje se razvoj cijelog “projekta Andrašec”.

Prof. Danijel Požgaj, dirigent orkestra, rekao je da je ideja o simfonijskom orkestru postojala jako dugo, a ovo je bila jedinstvena prilika da se to ostvari. Idu e godine planirano je orkestar upotpuni cimbalama. On je uz ostalo rekao: - Me imurske pjesme su jako komplicirane, svaka ima više verzija, ne znaš koja je zapravo prava. Zbog toga sam najviše koristio Andrašecovu pjesmaricu.

Danas se ve druga ije pjeva.

Stjepan Taradi Utek pohvalio je Danijela Požgaja rekavši: - Ovo nije mala stvar, bilo je prekrasno, a Me imurje je dobilo jednoga vrhunskog skladatelja i dirigenta, uz estitke glazbenicima koji su pokazali kako treba izves pjesme stare sto nu godina.

Stjepan Krnjak, autor spomenika Andrašecu, zahvalio je na podršci koju je svih ovih godina dala

Op ina Dekanovec. Saborska zastupnica Sun ana Glavak es tala je na elniku Ivanu Hajdarovi u i Danijelu Požgaju koji je, kako je rekla, napravio glazbeni pomak i pravi korak u o uvanju narodne baš ne kraja.

Dejan Buva istaknuo je da je koncertom i glazbenom ve eri pos gnut cilj, ostvareno je ono o emu se dugo samo govorilo, a sad treba na i na ine da se glazbena baš na prenese na mlade, kako bi se sa uvala od zaborava.

Povjesni ar Branimir Bunjac rekao je da je usprkos dosadašnjim istraživa ima Andrašeca ve pronašao i neke nove injenice. Kako se sam predstavio, nezakoni nasljednik djela Andrašeca Franjo Boži koji živi na Krku naglasio je da je on kao u enik Andrašeca, Žganca, Miroslava Vuka, dr. Zvonimira Bartoli a i drugih u io od njih kako bi što više saznao o Andrašecu te o svojem trošku objavljivao knjige da ga se ne zaboravi. On ima i gotovo cjelokupnu ostavštinu Andrašeca i rukopise te zapise koje nitko nema, a idu e godine iza i e knjiga s oko 200 napjeva koje je Andrašec otpjevao etnomuzikologu dr. Vinku Žgancu.

On je ispri ao i kako je, na žalost, znatan dio rukopisa izgubljen, naime, odvezen je na gmajnu nakon smr Andrašeca. Marijan Bel i je naglasio da su kao po caj mladoj generaciji nužni glazbeni zapisi na modernim medijima, sama pisana rije nije dovoljna da bi se o uvala baš na.

Okruglom stolu bila je nazo na i obitelj Sklepi iz Dekanovca, Florijan Andrašec bio je i pradjed i djed. lanovi obitelji zahvalili su na svemu što je u injeno da se ne zaboravi njegovo ime.

U zaklju ku skupa na elnik op ine Ivan Hajdarovi je rekao da e se o svemu izre enom poves ra una, kako bi idu e godine sve bilo još bolje, uz veliku zahvalu izvo a ima.

(JŠ)

4

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Scena

ETVRTAK - UTORAK, 12. - 17. rujna AKOVEC, Centar za kulturu

PETAK - SUBOTA, 13. - 14. rujna VARAŽDIN, Kino ‘’Galerija’’, Kapucinski trg

Mala Pula donosi najbolje kratke europske filmove Ovogodišnji filmski program Pule nastavlja svoj život u kinodvoranama diljem Hrvatske, s ciljem da što više filmske publike vidi nove filmove. Doma in “Maloj Puli” bit e i Grad akovec od etvrtka 12. rujna pa sve do utorka 17. rujna, tijekom kojeg e filmofili mo i pogledati 30-ak najboljih kratkih

13. rujna 2013.

Iz Me imurja za Trash Film Festivala niti jedan film!

europskih filmova te film ceste “Jacki” u trajanju od 96 minuta i humornu dramu “Zlatne godine” u trajanju od 118 minuta. Sve Projekcije zapo inju u 20 sati u Centru za kulturu akovec, osim filma ‘’Jacki’’, koji e se prikazati u 16 sati. Program sufinancira Hrvatski audiovizualni centar (HAVC) Zagreb.

Ukupno 23 od 37 filmova prijavljenih za Trash Film Festival, koji e se 13. i 14. rujna održati u Varaždinu, natjecat e se za jednu od pet Zlatnih motorki u kategoriji horor, SF, akcijskog i borila kog filma te za nagradu publike. Osim

ONA JE RIJEKA Novi singl i videospot benda Genova

Rijeka kao simbol nade i ljubavi Nakon što je protekli tjedan, u petak 6. rujna, u Podroom Drink&Music Clubu u akovcu premijerno prikazan videospot za pjesmu i singl ‘’Ona je rijeka’’, poklonici ovog sve popularnijega akove kog banda mogli su spot premijerno vidjeti i po etkom ovog tjedna na CMC Televiziji. ‘’Ona je rijeka’’ je pjevna glazbena tema koju e anovi benda Genova vrlo brzo prihvatiti kao novi hit. Novi videouradak na vedar i kreativan na in predstavlja i prirodne vrijednosti Me imurja jer se u njemu prepoznaju kadrovi starog mlina u Sv. Martinu na Muri, krajolici Dravskoga akumulacijskog jezera u Kuršancu, labirinti u Badli anu. Režiju i montažu spota potpisuje Marko Dimi , a kameru akov anin Žan Novosel.

Genova o temi ‘’Ona je rijeka” kaže:

- Ova pjesma govori o tome kako malo razumijemo.

Mislim, da se razumijemo, pjesma govori koliko se mi

ljudi premalo me usobno razumijemo. Poglavito mi ‘muški ljudi’ s onim ‘ženskim ljudima’. Mi s Marsa - s njima

s Venere. I baš zato pre esto ono što ne razumijemo uspore ujemo s ne im drugim – što tako er ne razumi-

jemo. S rijekom, jer rijeke su nepredvidive, udesne, silne, tajanstvene, nemirne, a opet tako meke... S nebom, jer se uvijek pitamo ima li možda još nešto, nešto tamo iza... S lastavicom kojoj su, u svojoj tradiciji, slavenski narodi uvijek dodjeljivali žensku simboliku... Ili je, možda, ‘ona’ ipak ovdje samo simbolika za nešto više... nešto što nam

U VU ETINCU FORESTLAND 2013.

Tisu u posjetitelja plesalo do ranih jutarnjih sati Petak 30. kolovoza 2013. mnogi e pamtiti po prvom open air partyju po uzoru na najve e svjetske festivale elektronske glazbe u samom srcu Me imurja, to nije, u Vu e ncu, koji je okružen prirodnim ljepotama i zelenilom, što stvara pozi vne emocije na svakom tko posje ovaj mali, ali veoma lijepi krajolik. Tisu u i više posje telja plesalo je do ranih jutarnjih sati uz ak osam doma ih DJ-a (Nikica, Minich, Stanko, Cobra, Mario, Sasha Mikac, Z`Spin & Nixou), koji su dali svoj maksimum i zabavili sve prisutne uz pratnju vrhunske produkcije zvuka i rasvjete.

Organizatori Forestlanda 2013. jesu Udruga mladih Vu e nec i širi krug mladeži dobre volje, koji su uz zahvalnu i rasplesanu publiku pokrenuli novu

svima ispire suze s lica, nešto što nam svima daje nadu i ono najvažnije – ljubav!

Nakon premijere videospota u Podroomu Genova je održala koncert predstavljaju i i svoje druge autorske teme, kao što su ‘’Biti ništa’’, ‘’Otporan na metke’’, ‘’Baš sam lud’’ i obrade popularnih pop i rock hitova.

(Roberta Radovi )

party tradiciju u Me imurju, koja ni jednog posjetitelja nije ostavila ravnodušnim.

Udruga mladih Vu etinec zahvalna je svima koji su dio sebe ugradili na bilo koji na in te podržali projekt. Pozi vna energija, spoj dobre ekipe, glazbe, za aranog krajolika samo su neki od sinonima za dobru zabavu na Forestland fes valu u Vu e ncu. Sve to, pa i mnogo više, o ekuje se u Vu e ncu i dogodine, na koji su pozvani svi osje za arani duh Forestlanda. Organizatori poru uju: - Welcome to Forestland 2014.!

13. rujna 2013.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PETAK, 13. rujna AKOVEC, Podroom Drink and Music Club

m

iz Hrvatske, koja ima tri ilma u konkurenciji, najve i broj prijavljenih ilmova pristigao je iz Španjolske, njih deset. Srpski “trasheri” zastupljeni su s tri ilma, Slovenija s dva, a po jedan ilm dolazi iz Njema ke, Poljske, Engleske, Škotske i SAD-a.

Slobodan Runjak iz Udruge ‘’Trash’’ na konferenciji za medije istaknuo je kako je zadovoljan kvalitetom i kvantitetom prijavljenih ilmova, uz primjedbu da su razo arani što iz Me imurja nije pristigao ni jedan ilm, budu i da je, kako je rekao, “Me imurje poznato kao ‘kolijevka’ trash kulture”. Ove je godine tema

Koncert rije ka ‘’Tri kralja”

Festivala znanstvena fantastika. Nezaobilazni dio Trash Film Festivala jesu i koncerti. Prvi dan Festivala, u petak, rezerviran je za varaždinske bendove, dok e koncert u subotu održati Red Hot Chili Peppers Tribute band iz Brazila.

Projekcije ilmova bit e u centru grada u Kinu “Galerija”, dok e se ve ina popratnog programa održavati na novoure enom Kapucinskom trgu. Po etak projekcije ilmova je u petak 13. rujna u 13.30 sati, a proglašenje najboljih je u subotu u ve ernjim satima. O najboljim ilmovima ove e godine odlu ivati Sergej Trifunovi , Almir Šahinovi i Bernarda Toli .

Što se dobije kada se spoje dva ponajbolja rije ka metal vokala i gitaristi kog virtuoza iz Cavtatske? Jednostavno - Tri kralja. Mihael Prosen (Father), Karlo Horvat (Kryn) i Marko Radoševi (Cavtatska 13a) udružili su snage kako bi poznatim svjetskim uspješnicama dali jedno no-

AKOV ANKA ENA PONGRAC, mezzosopran - održala diplomski koncert prepun emocija

RAZGOVOR

Želim raditi, biti na sceni, pjevati i putovati!

S POVODOM

PIŠE: ROBERTA RADOVI

K

’o šipak pun koštica vrvjela je zgrada “Scheier” u akovcu protekli petak 6. rujna. Prostor dvorane “Zrinski” jednostavno je bio premalen za prihvat iznimno velikog broja poklonika glazbe, koji su došli zapljeskati i uti diplomski koncert Ene Pongrac.

Ova 22-godišnjakinja stekla je ovo ljeto diplomu mezzosopranistice u klasi prof. Agate Kania - Knobloch, nakon etverogodišnjeg studiranja solo pjevanja u Grazu na Kunstuniversitätu.

Koncert je održan uz klavirsku pratnju Nadije Varga Modri .

Goš a koncerta bila je još jedna mlada talentirana akov anka, sopranistica Tamara Korunek, koja tako er nastavlja glazbeno školovanje u inozemstvu, odnosno na Universität für

Moji roditelji ispo etka nisu bili oduševljeni idejom da studiram glazbu jer, kak’ su rekli, od glazbe kruha nema, pa sam se pripremala za ekonomski fakultet. Me utim, profesorica Hreljanovi iz Varaždinske glazbene škole ipak me nagovorila da odem na prijamni ispit na Kunstuniversität u Grazu, gdje sam bila i primljena. Tak’ je moja ekonomija propala!

dine pjevala ponajviše upravo u zborovima.

- Poha ala sam i satove klavira kod Nada Varge, prof., a tako er i privatne satove solo pjevanja kod Darje Hreljanovi , prof. Moji roditelji ispo etka nisu bili oduševljeni idejom da studiram glazbu jer, kak’ su rekli, od glazbe kruha nema, pa sam se pripremala za ekonomski fakultet. Me utim, profesorica Hreljanovi iz Varaždinske glazbene škole ipak me nagovorila da odem na prijamni ispit na Kunstuniversität u Grazu, gdje sam bila i primljena. Tak’ je moja ekonomija propala. (smijeh) U Eninoj obitelji nitko nije izravno bio profesionalno vezan uz glazbu, ali:

vo ruho! Dvije akusti ne gitare i prepoznatljivi vokali je sve što je potrebno ovim momcima da od hitova bendova poput Foo Fightersa, Incubusa, Red Hot Chilli Peppersaa, Nirvane, Manu Chaoa, Pink Floyda, R.E.M-a... izvedu vlastite verzije, u atmosferi koja nikog ne e ostaviti ravnodušnim.

- Moja baka je uvijek slušala operu, i to posebice uz emisiju op ‘Opera nedeljom’ na HRT3, pa se ‘Op kroz igru s bakom operna glazba kro polako uvla ila pod moju kožu i po nekako se sve to podsvjesno rane alo. Deda je pak sviral gitaru, ali a onako, za svoju dušu. on

Školovanje u inozemstvu Nakon studija u Grazu, Ena nastavlja glazbeno usavršavanje u Berlinu, gdje tako er želi biti uspješna: - Tijekom školovanja u Grazu puno toga sam nau ila, od teorije, preko zajedni ke suradnje i na ina rada s klaviristima, o držanju na sceni.

U mojoj generaciji pjeva a bila sam jedina iz Hrvatske.

U lipnju je održan diplomski koncert i tu sam do sada imala najve u tremu od svih nastupa jer pred tobom su svi profesori, svi znaju što pjevaš, kaj fulaš, kaj govoriš i kak se ponašaš na pozornici. Ali bilo je na kraju super, prošla sam s odli nim.

Sada se pripremam za Berlin, jer sam položila prijamni ispit za Master Ooper na Universität der Künste Berlin, u klasi prof.

Elisabeth Werres. U Berlinu želim još više nau iti i napredovati. Želim raditi, biti na sceni, pjevati, putovati.

akov anka Nadia Varga Modri bila je sjajna klavirska pratnja Musik und darstellende Kunst u Be u.

Glazbeni, ali i gluma ki talent

Goš a koncerta Tamara Korunek sjajno se uklopila u izvedbe dueta

Ena je gotovo nekoliko sati prije najavljenog po etka programa, zbog problema s glasovjem, htjela otkazati koncert, ali sve je na kraju završilo uspješno. Predvi eni program diplomskog koncerta skra en je za tri izvedbe, ali publika nije bila nimalo zakinuta za užitak.

Naprotiv! Emocije i izvedbe

Posljednje pripreme prije nastupa

Imamo novu Ružu Pospiš Baldani?!

Kao u enica Gimnazije Ena Pongrac paralelno je bila i lanica zbora i vokalne grupe “Josip Štolcer Slavenski”, pod vodstvom dirigentice Senke Bašek Šamec, prof., koja je tako er bila i više nego impresionirana koncertom.

- Nakon dugo vremena ula sam jedan pjeva ki koncert kompletno toliko snažan, toliko emotivan, toliko dobro koncipiran da to može izvesti samo izniman talenat na kojem svih tema mnogima su izazvale od ponosa, veselja te uživanja u kvaliteti i bojama glasa suze radosnice. Teško je izdvojiti što je više oduševilo publiku, izvedba teme Franza Schuberta ‘’Gretchen am Spinnrade’’, duet s Tamarom Korunek u temi Lea Delibesa “Lakme – The Flower duett”, ili Enina izvedba “Ich la-

se puno i marljivo radi. Ena je odraslo dijete, mlada pjeva ica i mlada žena i mislim da je pred njom izvanredna karijera. I onda još dok je gledam i slušam kao prekrasan duet s mladom tako er talentiranom Tamarom Korunek, srce mi se ispunjava ponosom. Sve moje bivše zborašice kao da su moja nova djeca. Iskreno se veselim njihovim uspjesima.

Možda emo u Eni imati novu Ružu Pospiš Baldani! de gern mir Gäste ein”, gdje je došla do izražaja njezina vrckavost i gluma ki talent.

Prije samog po etka koncerta zavirili smo u garderobu, gdje je bilo u tijeku popravljanje frizura pred izlazak na scenu.

Ena nam je kazala kako je pjevati zapo ela sa 6 godina u crkvenom zboru te je sve do svoje 16. go-

Cvije e za tri me imurske glazbene “rožice”

Pljesak i ovacije publike tijekom i nakon završetka koncerta

6

13. rujna 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Knjige KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” akovec preporu uje

MOZAIK KNJIGA br. 939

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona.

Dobitnica iz broja 938 Me imurskih novina je Maja alopek iz Ivanovca.

NAGRADNA KNJIGA

Umni izazovi Dje ja zbirka sjajnih zadataka “Dr. Genijalac” donosi zabavne logi ke i umne igre koje e ti omogu iti da poboljšaš pam enje, razviješ oštroumnost i istreniraš sabranost. Uz pomo priložene elektroni ke olovke mo i eš odmah otkriti koji su ispravni odgovori. A kako bi doznao je li pojedini odgovor to an, samo upri olovkom o crne to ke. Ako ti se upali zelena lampica, zna i da si u pravu. Bravo!

A u slu aju da ti se pojavi crveno svjetlo, naprosto pokušaj ponovno i prona i rješenje! Ova e knjiga nahraniti tvoje sive stanice “hranom” za mozgove pravih genijalaca! Uz nju ti baš nikada ne e biti dosadno, a i druženje

Kao djevoj ica od etiri godine Daphne Sheldrick pomogla je othraniti jedno siro e antilope i ve je tada znala što bi željela raditi u životu. U to vrijeme u Keniji je živjelo etiri milijuna ljudi. Danas je Kenija na prekretnici s brzo rastu om populacijom od etrdeset milijuna ljudi, a odnosi sa zajednicom divljih životinja napetiji su nego ikada prije.

Ova knjiga je pri a o ženi koja se itav život borila za o uvanje divljih životinja Kenije za budu e naraštaje. To je pri a o životinjama poput slonice Eleanor, koja je bila me u prvim životinjama koje je Daphne

s obitelji i najdražim prijateljima postat e zabavnije.

Testirajte tko je najve i genijalac u društvu! I ne zaboravi, uz knjigu je priložena cool elektroni ka olovka koja zna sve to ne odgovore!

1. Daphne Sheldrick: Afri ka ljubavna pri a 2. Federico Moccia: Želim te 3. Joydeep Roy - Bhattacharya: Straža

PUBLICISTIKA 1. Gina Ford: Sretna beba 2. Tatjana Divjak: Male ideje za sretniji život 3. Dr. Pamela Haag: Brak

Wildlife Trust”, koja djeluje na temelju njegovih postignu a i mudrosti. Ovo je pri a koja e vam izmamiti suze na o i, ali i osmijeh na lice, i nadahnuti vas na pothvate o kojima možda nikad niste razmišljali da biste ih mogli poduzeti.

nosnom i mladom Heaven Travis. Hardy je ve u inio previše stvari s kojima se baš i ne ponosi, ali, kako se pokušava riješiti svoje prosta ke prošlosti, ne može si priuštiti da se zaljubi u svoju protivnicu – bez obzira na to koliko je lijepa. Heaven tako er nastoji odoljeti Hardyju, ali ne e to i i baš tako lako.

Slomljenog srca nakon propale veze odlu ila je zauvijek prekrižiti muški rod. Ili barem dok ne shvati da ne može odoljeti nježnom plavookom vragu. Me utim, kada se stare rane po nu otvarati, Hardy je možda jedini koji je može spasiti.

Virginia Morell - “Unutarnji svijet životinja” Nakon višegodišnjeg istraživanja životinjske kognicije i emocija, tijekom kojega je pratila rad brojnih znanstvenika diljem svijeta, novinarka i spisateljica Virginia Morell donosi temeljit uvid u srca i umove životinja. Stav da životinje ne misle i ne osje aju još je vrlo raširen, ali Morell nam dokazuje suprotno. Ona ne

bi spasila tu i život, svojom strijelom ubija nepoznatog ovjeka. Njezino ubojstvo pokre e rat, a njezina ljepota i pri a o izgubljenom blagu St. Biela uzrokom je intrige koja princezu Gabrielle odvodi u tvr avu tajanstvenog gorštaka, poglavara Colma McHugha. Muškarca uz kojeg se, unato njegovoj goršta koj asti, ni Gabriellino srce ni tijelo ne e osje ati sigurnim.

naga a, ve se drži rezultata najnovijih istraživanja, istovremeno iskazuju i ljubav i suosje anje za životinje o kojima piše. Njeni dirljivi, ali i vrlo zabavni eseji govore o životinjama koje su svjesne sebe, koje donose odluke, suosje aju i sva aju se, sklapaju saveze i prijateljstva, pomažu drugima u nevolji, tuguju, prisje-

aju se prošlosti i planiraju budu nost. Upoznajemo zaljubljene dupine, spretne vrane, škakljive štakore, mudre slonove, papige sva alice i mnoga druga bi a s kojima dijelimo ovaj svijet. Životinje imaju nevjerojatne umove, a zahvaljuju i ovoj knjizi sada imaju i glas.

Poslušajte što vam imaju re i.

Alberto Villoldo - “Sanjati odvažno” Bez obzira na to jesmo li toga svjesni ili nismo, svi sanjanjem stvaramo svoj svijet.

Pritom se ne upuštamo u dobro poznati in spavanja, nego sanjamo otvorenih o iju. Ako nismo svjesni da mo stvaranja dijelimo s univerzumom, ta mo nam izmi e i naš san postaje mora. Po injemo se osje ati kao žrtve nepoznatog i zastrašuju eg svijeta na koji ne možemo utjecati, a doga aji naizgled upravljaju nama i drže nas u zamci. Jedini na-

Julie Garwood “Glazbe sjene” Princeza Gabrielle od St. Biela k i je jednog od najutjecajnijih britanskih baruna, a njezina je ljepota poznata i izvan granica Britanije. Kralj Ivan dogovorio je njezino vjen anje sa škotskim poglavarom Monroeom, kako bi osigurao mir u Viso ju. Škotska je za Gabrielle tajnovita zemlja puna divlje ljepote koja je odmah osvoji. Putuju i na vlastito vjen anje, uspijeva vidjeti visoravan kojom kralj Ivan, kao njezinim mirazom, želi osigurati savezništvo grubih i divljih Škota, ali i sprje ava ubojstvo. Ipak, dogovoreno vjen anje ne e se dogoditi. Sudbina princeze Gabrielle krene u novom i uzbudljivom smjeru u trenutku kada, da

Sheldrick othranila i koja je u odrasloj dobi postala vo a

vlastitog krda sa injenog od siro adi slonova. To je i pri a o borbi protiv krivolova, o borbi protiv masovnog odstrjela slonova i neumornom lobiranju Daphne Sheldrick za zabranu trgovine slonova om. Kona no, to je sjetna pripovijed o njezinom pokojnom suprugu Davidu Sheldricku koji je upravljao Nacionalnim parkom Tsavo 1950-ih i 1960-ih godina. On se bavio pionirskim radom kojim je pokazao da su slonovi inteligentna i društvena bi a. Njegovo naslije e i dalje živi u obliku dobrotvorne organizacije “David Sheldrick

BELETRISTIKA

KNJIŽARA LJEVAK

Lisa Kleypas “Vrag plavih o iju”

Hardy Cates bogataš je koji je sam stekao sve što ima, a zanima ga samo jedno: osveta suparni koj obitelji Travis. Kad nepozvan do e na vjen anje jednog od njihovih lanova, ne e mu biti ni na kraj pameti da e se u mra nom kutu ljubiti s lanicom mrske mu obitelji, za-

Daphne Sheldrick “Afri ka ljubavna pri a”

in da toj strašnoj stvarnosti stanemo nakraj jest uvidjeti da je i ta stvarnost san - a potom shvatiti da posjedujemo sposobnost pisanja bolje pri e, na ijem e ostvarenju univerzum sura ivati s nama. Priroda svemira takva je da vaša vizija sebe i svijeta, kakva god bila, postaje stvarnost. im uvidite mo koju posjedujete, po injete koristiti miši e hrabrosti i tada možete hrabro sanjati, otpustiti svoja ograni avaju a vjerovanja i

Marcus Chown - “Trebali bismo razgovarati o Kelvinu” Marcus Chown, nagra ivani astro izi ar i hvaljeni autor na podru ju popularne znanosti, pokazuje kako nam svakodnevni svijet otkriva duboke istine o krajnjoj prirodi stvarnosti.

Odraz vašeg lica na prozoru pokazuje vam da

svemirom na najdubljoj razini upravlja slu aj. Smetnje zbog lošeg prijama signala na televizijskom ekranu govore nam da je svemir nastao u “velikom prasku”. Štoviše, vaše samo postojanje pokazuje da ovo možda nije jedini svemir, nego tek

jedan me u bezbroj drugih svemira… Najbolji komentar knjige izišao je u asopisu New Scientist: “Idealna knjiga za osobu željnu uvoda u suvremenu iziku koji je ne e zastrašiti, ali i za naprednog tinejdžera koji ne prestaje pitati ‘zašto’”.

probiti se kroz svoje strahove. Možete po eti osmišljavati uistinu izvoran san koji klija u vašoj duši te donosi plodove u vašemu životu. Dr. Alberto Villoldo, autor brojnih bestselera, psiholog i medicinski antropolog više od dvadeset i pet godina, prou ava duhovnu praksu podru ja Amazone i Anda. Danas predvodi društvo “The Four Winds”, u sklopu kojeg pou ava energetsku medicinu i vra anje odvojenih dijelova duše.

13. rujna 2013.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Film, glazba ...

GRU NA SUPERTAJNOM ZADATKU

ONE DIRECTION: THIS IS US

animirana krimikomedija SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik režija: Chris Renaud, Pierre Co fin uloge/glasovi: Rene Bitorajac, Hana Hegeduši , Goran Pirš – Piro

dokumentarno - glazbeni spektakl režija: Morgan Spurlock uloge: Niall Horan, Zayn Malik, Liam Payne, Harry Styles, Louis Tomlinson

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

petak, 13.9.

16.45 GRU NA SUPERTAJNOM ZADATKU, 3D animirana krimikomedija SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik

18.45 ONE DIRECTION: THIS IS US 3D dokumentarno - glazbeni spektakl

20.45 ZLATNE GODINE MALA PULA eška humorna drama

subota, 14.9.

16.45 GRU NA SUPERTAJNOM ZADATKU 3D animirana krimikomedija SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik

Pripremite se za Malce i njihovo ludilo! Novi nastavak animiranog hita studija “Universal”, sinkroniziran na hrvatski. Fantasti ni Rene Bitorajac još jednom kao Gru! Ovaj

put odlazi na tajni zadatak u borbu protiv novog superzlikovca. Spremni? Animirana krimikomedija u trajanju od 98 minuta preporu uje se starijima od 6 godina.

Redatelj Morgan Spurlock predstavlja film “ONE DIRECTION: THIS IS US”, istovremeno dokumentarni prikaz i koncertni spektakl u kojem ete saznati sve o podrijetlu petorice lanova ovoga superpopularnog glazbenog benda – od njihovih sa-

mih po etaka i organizacije sa Simonom Cowellom nakon njihovog nastupa na britanskom X-Factoru, me usobnog upoznavanja obitelji, istraživanja vlastitih snova pa sve do megalomanskog uspona do samog vrha glazbene estrade.

PINGVINI GOSPODINA POPPERA

dokumentarno - glazbeni spektakl

20.45 MALA PULA – NAJBOLJI KRATKI EUROPSKI FILMOVI a, 6’

nedjelja, 15.9.

16.00 GRU NA SUPERTAJNOM ZADATKU 3D

DVD, BLUE RAY IZLOG X-MEN: PRVA GENERACIJA

Jim Carrey i šest pingvina. Urnebesna kombinacija. Život poslovnog ovjeka Toma Poppera iz temelja se mijenja u trenutku kad naslijedi šest pingvina i mora se brinuti o njima.

Posao nije nimalo lak jer pingvini i nisu baš uobi ajeni ku ni ljubimci, kao ni njihovi životni uvjeti i potrebe.

Kako bi udovoljio novim prijateljima, Popper e svoj stan pretvoriti u zimsko mjesto iz snova, stavljaju i svoj pro esionalni život sa strane.

18.45 ONE DIRECTION: THIS IS US 3D

animirana krimikomedija SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik

18.00 ONE DIRECTION: THIS IS US 3D

Prije nego što su Charles Xavier i Erik Lensherr postali Pro essor X i Magneto, obojica su bila mladi i koji su se upoznavali sa svojim mo ima po prvi put.

Prije nego su postali smrtni neprijatelji, bili su najbliži prijatelji, rade i zajedno s ostalim mutantima (nekim poznatim, nekim novim) kako bi zaustavili najve u prijetnju s kojom se svijet ikada suo io.

“X-Men: First Class” ispri at e nam njihovu zajedni ku pri u o tome kako su u isti trenutak spasili svijet i postali neprijatelji...

dokumentarno - glazbeni spektakl

20.00 MALA PULA – NAJBOLJI KRATKI EUROPSKI FILMOVI

ponedjeljak, 16.9.

16.45 GRU NA SUPERTAJNOM ZADATKU 3D animirana krimikomedija SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik

18.45 ONE DIRECTION: THIS IS US 3D

ALBUM TJEDNA

dokumentarno - glazbeni spektakl

Scale the Summit - “Migration” Ima svakojakog metala, a ona dva koji po inju na slovo “P” esto znaju udaviti obi nog i nestrpljivog slušatelja. Post-metal je umoran, atmos eri an, duga ak i spor, a prog-metal je pak ispipavanje granica sposobnosti ne ijih ruku, nogu i prstiju koja nerijetko završi u ne emu što zlobnici esto nazivaju – izdrkavanje. Scale The Summit sigurno pripadaju u ovaj drugi žanr, ali velikom sre om – bez navedenog opisa. im sam uo "Whales" s prošlog albuma, znao sam da je to bend koji u sebi odjednom krije i jednostavnost i originalnost. Pazite sad ovo – instrumentalni prog-metal koji nije naporan. Halo, još jednom – instrumentalni!

I kada ujete "Odyssey", odmah vam je jasno da instrumentalni prog-metal zbilja ne mora biti davljenje i nekakve udne neslušljive stvari bez reda i veze. Naravno da pomaže injenica da jazzisti ki bas (6-ži ani, a ponekad možda i retless) boja to u ugodnu sliku, a genijalni um mladog gita-

rista Chrisa Letch orda od toga stvara ono što su sami nazvali – adventure metal. Iako sumnjam da su ozbiljno htjeli smisliti žanr samo za sebe, nekako mu paše.

Stvari od pet, šest minuta pobjegle su od uobi ajenih zamki, pa esto znamo uti neku simpati nu space jazz melodijicu, a Scale The Summit uspjeli su me i nau iti nešto o samom sebi – kod ovakvih virtuoznih bendova radije ujem trenutak kad se opuste i odsviraju nešto jednostavno i mo no, nego kada uspiju složiti dio još teži i još zahtjevniji od ostalih.

Baš zato mi zahtjevna zajedni ka dionica na "Narrow Salient" djeluje kao nešto reda radi, dok dušu ga aju s odli nim ri ovima i žestinom na "The Olive Tree" i "Oracle". Njima uz bok ide i najagresivnija pjesma albuma – "The Dark Horse". E da, onako usput – budu i da nemaju rije i, pjesme su nazivali tek kada su ih snimili i zajedni ki preslušavali.

Budu i da mi se rastrojena duša ionako ve godinama bori s vokalima u prog-metal bendovima, bilo je i za o ekivati da e upravo

Popis pjesama 1. Hangover 2. Goodbye 3. Dirty Old Mind 4. Follow You 5. Girl In Leather 6. Edge O The Blade 7. Purgatory 8. Wipe My Tears 9. Riders 10. Stevie, Annie And Me

instrumentalni bend uspjeti staviti melem na ranu. No, ima i takvih ve nebrojeno, a tek mlada garda u Scale the Summit uspjela je posložiti nešto što je ni krivo ni dužno pogodilo tih nekoliko nedefiniranih internih kriterija.

Iako definicijom nekakav metal bend, žestok i agresivan album ispao je ugodan, jako bezopasan i bezbrižan. Ako se tako nešto uop e može re i, a da netko to automatski ne prekriži pod dojmom da je jako pop ili mainstream. Ni najmanje!

Dream Theater ima svojih instrumentalnih trenutaka, ali i 20-ak godina debelu ostavštinu. Tu je ušao jedan moderni Between the Buried and Me, ili Animals As Leaders i podario ovim Amerikancima kombinaciju s kojom e sigurno zauzdati hordu anova kojima je u istraživanju prog svijeta trebalo nešto novo, ali i nešto što ne mora nužno biti nakaradno i napadno. (Domagoj 'Domination' Puzak, preuzeto s portala Muzika.hr)

20.45 MALA PULA – NAJBOLJI KRATKI HRVATSKI FILMOVI

utorak, 17.9.

16.45 GRU NA SUPERTAJNOM ZADATKU 3D animirana krimikomedija SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik

18.45 ONE DIRECTION: THIS IS US 3D dokumentarno - glazbeni spektakl

20.45 MALA PULA – NAJBOLJI KRATKI HRVATSKI FILMOVI

DOM KULTURE PRELOG 14. (subota) i 15. (nedjelja) rujna

20. 00 Despicable me 2 animirani film

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa .

Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

8

13. rujna 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Lifestyle našajte se onako kako o ekujete da se i vaš partner ponaša. Iz veze ete dobiti samo onoliko koliko uložite u nju.

LJUBAV I SEKS

PARFEM ZA NJEGA Azzaro Chrome - “Summer Edition”

Mediteran kao inspiracija Muški miris ku e Azzaro Chrome - Summer Edition inspiriran je Mediteranom.

Osmišljen je i kao svjež i blagorodan miris za muškarce, mješavina vode i neba. Ovaj svježi i drvenasti miris predstavlja kompleksnost i istinske osje aje. Kako bi proslavio ljeto, muževni Chrome nudi svježinu oboga enu tipi nim mediteranskim notama kao što su talijanski limun, španjolski empres i markokanski cedar. Staklena bo ica ima geometrijske pravilne linije i predstavlja platno za krajolik u plavi astim nijansama.

Parfem je dio citrusne drvene vodene obitelji i dostupan je u koli ini od 100 ml EDT.

Sedam pravila kako oja ati vezu ili brak

Uložite sedamdeset posto truda Stalno slušamo o tome kako ljudi trebaju preuzeti svoj teret, no u vezama to ne mora uvijek biti podijeljeno 50:50. Inicijativa samo jedne osobe može promijeniti tijek veze ili braka. Možda to zna i da mu ne “kvocate” kad odlu i oti i na pivo s prijateljima ili da ne nasjednete i date se uvu i u sva u kada mu je loš dan. To može i zna iti da ete vi sami oti i porazgovarati s bra nim psihologom, ako on smatra da to nije dobra ideja, pa ete pokušati primijeniti ono što ste nau ili u razgovoru sa stru njakom. Budite vi ti koji ete se više potruditi nekoliko puta, i vaš e vam partner vjerojatno uzvratiti istom mjerom.

Klju uspješne veze d

l nije u jednoj ve eri ili kupovanju cvije a. Klju je u napuštanju tradicionalnih mudrosti i, povremeno, u prevladavanju vlastitih instinkata.

Parovi koji se oslanjaju na desetlje ima stare savjete o braku i vezi esto sami sebe izlažu frustracijama i na kraju sami upropaštavaju vezu.

Veze i brakovi trebali bi biti luidni i dinami ni jer danas živimo u takvom svijetu. Slijedi sedam na ina kako prekršiti pravila i oja ati vezu ili brak.

Budite sebi ni u krevetu

Prekrižite ideju o bezuvjetnoj ljubavi Prava ljubav ne poznaje granice, zar ne? To zvu i veoma romanti no, ali nije realisti no.

Bezuvjetna ljubav postoji jedino prema vlastitom djetetu, u vezama – to je samo bajka koju žene u e od najranije mladosti iz crti a i ilmova. Me utim, ta teorija ne drži vodu u odraslim odnosima jer postavlja veoma niski standard za vezu. Ni jedan partner ne smije misliti da se smije ponašati i raditi

što god poželi jer e mu uvijek biti oprošteno. Naravno, to ne zna i da biste trebali odustati i di i ruke svaki puta kada zaškripi u vezi ili nai ete na neki problem (što je u današnje vrijeme naj eš i problem raspada veza i brakova), me utim, uspješni parovi ne uzimaju jedno drugog zdravo za gotovo – oni se drže me u-

sobnih pravila i dogovora i poštuju te granice. Isto tako, bez postavljanja granica u vezi – vi sebe ustvari samo “trenirate” kako previdjeti važne znakove upozorenja – neodgovorno inancijsko ponašanje, emocionalno zlostavljanje, seksualno zanemarivanje – koji mogu oštetiti i, s vremenom, uništiti vezu.

Ne vjerujte u maštariju o “onom pravom” Kad nastupe problemi u vezi (a to se doga a kod svih prije ili kasnije), lako je pitati se: “Jesam li se udala za pravu osobu?”... No, uspješni brakovi ne doga aju se kada prona ete “pravu” osobu, ve onda kada volite i stalno radite na vezi u

kojoj se nalazite. Šanse da ete upoznati osobu koja vam sto posto odgovara i kod koje vam ništa ne smeta jednake su nuli.

Uvijek e tu biti nešto što vam pomalo (ili malo više) smeta, i zato je važno imati realisti na o ekivanja i puno razumijevanja. Ljubav nije misterija i pronalaženje ljubavi nije pitanje sre e. Ako želite pravu osobu, i sami budite prava osoba. Po-

Seksualno zadovoljni parovi fokusirani su na vlastito zadovoljstvo, a ne na zadovoljstvo partnera, pokazalo je istraživanje provedeno na Politehni kom sveu ilištu Kwantlen u Britanskoj Kolumbiji. Zato ga zamolite da vam priušti oralni seks kad to poželite, sami si pomognite rukom za vrijeme seksa, i sve to inite bez brige o tome kako izgledate ili mirišete “tamo dolje”. Njemu ne e smetati, brojna istraživanja su pokazala da muškarci imaju puno pozitivniji stav prema ženskim genitalijama negoli same žene. Žena nikad ne bi trebala biti sramežljiva po pitanju zadovoljenja vlastitih izi kih potreba. Nemojte ekati da vas on po ne nagovarati na seks ili da vam se “zalomi”.

Sami se pobrinite za to.

HOROSKOP OVAN (21.3.-20.4.)

Slijedi jedan od boljih poslovnih perioda, u kojemu možete mnogo posti i, a posebice ako se radi o projek ma koje ostvarujete sa strancima.

Zbog mnogo poslovnih obveza, emotivni život vam je u drugom planu. Ali, ako ste slobodni, prona ite slobodno vrijeme jer e se dogodi nekoliko izvrsnih prilika za upoznavanje vrlo zanimljivih potencijalnih partnera. Veza koju ete ostvari mogla bi bi vrlo kvalitetna i dugoro na. Pripazite se mogu ih ozljeda na radu.

VAGA (24.9.-23.10.)

Nove ideje donijet e vam i nove, unosne poslovne ponude. Ako treba i pomalo riskirati, riskirajte. Isplatit e vam se.

Mogu i su i neo ekivani nov ani dobici i pomo od osobe koja dolazi iz inozemstva. U emotivnim odnosima u vama e se probudi želja za obnovom starog prijateljstva ili in mne veze. Ako ste pak slobodni, upozna ete osobu koja se bavi privatnim poslom ili pak radi u predstavništvu neke inozemne rme. Željet e u i s vama u vezu.

Nemojte se dvoumi i prihva te ponudu. Dobro ste raspoloženi i zdravi.

BIK (21.4.-20.5.)

Svi napori i vrijeme koje ulažete u poslovne projekte višestruko e se isplatiti.

Znate vrlo dobro što želite i svi poslovni zadaci koje ste zapo eli bit e financijski vrlo isplativi. U ljubavnom životu mogu e su ljubomorne scene. Ovo se osobito odnosi na mla e pripadnike ovog znaka, i to muškarce. Žene e bi roman nije i sklone da se emo vno vežu za partnera koji im možda previše ni ne odgovara. Pripazite na kvalitetu i koli inu namirnica koje konzumirate.

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

Kreativnost i dobra organizacija za sve one koji trenutno rade nekoliko paralelnih poslova klju su uspjeha. Ne samo u ovom periodu, ve i u idu ih nekoliko tjedana. Najbolji izvor prihoda bit e djelatnos vezane uz trgovinu. Mogli biste ste i dobar poslovni ugled. Dobici su mogu i i u radu sa strancima. Na vidiku su nova i zanimljiva poznanstva te roman na druženja s osobom iz susjednog grada. Mogu i su manji želu ani problemi.

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Postoji mogu nost uve anja prihoda preko suradnje s inozemnim tvrtkama, posebice s njema koga govornog podru ja.

Ipak, pripazite pri potpisivanju ugovora. Netko bi mogao izi i pred vas s nerealnim zahtjevima.

U razgovorima nemojte pristupa agresivno ve autorita vno. U danima vikenda družite se s obitelji.

Ako ste samac, trebat ete uloži više truda oko partnera koji vam na neki odre eni na in izmi e. Oni koji su u dužoj vezi ili braku mogu o ekivati manje sva e na temu novca. Zdravije se hranite.

S dolaskom jesenjih dana sve više e do i do izražaja vaša poja ana ambicija za ostvarivanjem novih unosnih poslova.

Vjerojatno e do i i do razgovora o novom mogu em projektu i poslu za koji e vam bi potrebno izvrsno poznavanje stranih jezika. Mla i pripadnici vašeg znaka do i e u priliku upozna iznimno zanimljivoga ljubavnog partnera. Stoga u danima vikenda ne sjedite kod ku e, ve iza ite s društvom van. Ako ste u braku, tjedan e bi obilježen skladnim odnosima. Sa zdravljem je sve u redu.

RAK (22.6.-22.7.)

Vaša tvrdoglavnost može do i do izražaja u poslovnoj suradnji. Sredinom tjedna primit ete ponudu koju ste ekali duže vrijeme. Nov posao, nova prilika za zaradu ili novo radno mjesto. Iskoristite ove povoljne prilike i izaberite ono što vam najviše odgovara. U prvom planu e vam bi obitelj. Eventualna veza s osobom pod znakom jarca mogla bi bi vrlo komplicirana. Više vremena posvetite tjelovježbi i kretanju.

JARAC (22.12.-20.1.)

Nekoliko poslovnih partnera ponudit e vam suradnju u poslu koji e vam se ispla i koji e vam donije zna ajan prihod. Iako ste umorni, prona ite dovoljno vremena za potpuni angažman u tom projektu. Iako privatan život držite u tajnos , ako ste slobodni, pokušat ete privu i pozornost osoba do kojih vam je stalo. Mogu e je, ako ste slobodni, da ete ima više potencijalnih udvara a. Stoga budite maštovi ji pri udvaranju.

Mogu a je manja ozljeda pri sportskim ak vnos ma.

LAV (23.7.-23.8.)

Nemojte propus priliku koja se odnosi na suradnju s jednim lavom, djevicom ili rakom. Razgovori koji ete vodi ovaj tjedan bit e uvod u nove i znatno ve e poslovne projekte.

U nancijskom pogledu o ekuju vas znatno ve i dobici. Jedno lijepo prijateljstvo može preras u kvalitetnu ljubavnu vezu. Ali nemojte bi nestrpljivi i nemojte forsira doga aje. S vremenom e sve do i na svoje mjesto. Pripazite prigodom kretanja na prometnicama.

Mogu e su ozljede.

VODENJAK (21.1.-19.2.)

Astrološki položaj zvijezda ovih e dana vrlo inspirativno djelovati na vas.

Bit ete u poziciji zapo eti posao s kolegama koji su isto kao i vi krea vni. Tako er ete imati više samopouzdanja, a posebice nakon saznanja da ste u periodu u kojem možete ostvari uve anje prihoda.

Nekome ste veoma dragi i ta e osoba pokušati na svaki na in privu i vašu pozornost.

Dobro otvorite o i i uši. Dane vikenda iskoris te za odmor i relaksaciju.

DJEVICA (24.8.-23.9.)

Do kraja mjeseca možete dobiti neo ekivane poslovne ponude od nekoga na koga niste ra unali ili ste ak zaboravili. Vaša e kasnost na poslu ne e bi upitna, ali pitanje je ho e li vas vaš poslovni m mo i pra . Trenutni raspored zvijezda u ljubavnom životu e vam donije obilje mogu nos , stras i roman ke. Iskoris te punim jedrima ove povoljne prilike. Više spavajte, smanjite unos kofeina i alkohola.

RIBE (20.2.-20.3.)

O ekuju vas novi poslovni izazovi koji e poticati vašu ambiciju u svakom pogledu.

Izgledne su i nove mogu nosti na profesionalnom planu, ali u sportu i u nekim drugim natjecateljskim aktivnostima. Bit ete i više nego zadovoljni pos gnu m rezulta ma. U ljubavnom životu doživjet ete vrlo uzbudljiv susret, najvjerojatnije negdje na javnom mjestu. Ukoliko vam je stalo do neke osobe, dobro promislite i razradite tak ku. Manje glavobolje riješit ete boravkom na svježem zraku.

9

Da Vam berba

bude lijepa

POSEBAN PRILOG

ME IMURSKIH NOVINA UREDILA: Nevenka Šardi

DAN VINOGRADA NOGRADA u Železnoj Gori kod vinara Tomši a donio najave n o neizvjesnoj ovogodišnjoj berbi grož a

Vru i srpanj i kišni kolovoz grož u stvaraju probleme, bera i u vinograde tek krajem mjeseca PIŠE: STJEPAN MESARI

aimanjuVinogradarstva i vinarstva Tomši u Železnoj Gori prvog utorka u rujnu održan je tradicionalni Dan vinograda, na kojem se okupilo stotinjak vinogradara i vinara iz Me imurja, Podravine, Moslavine i Prekmurja.

O stanju u vinogradima pred skorašnju berbu govorili su mr. sc. Milorad Šubi , rukovoditelj Savjetodavne poljoprivredne službe sjeverozapadne Hrvatske, i dipl. ing. Marijan ižmešija, rukovoditelj Savjetodavne poljoprivredne službe u Me imurskoj županiji.

N

Vinogradari sa zabrinutoš u razgledavaju trsove i grož e, berba je još daleko

Šubi je, prate i kretanje bolesti u vinogradima te kontrolom i mjerenjima vremenskih promjena i padavina, ustvrdio kako situacija nije ni malo blistava, te da se o ekuje neizvjesna i vjerojatno puno slabija berba od prošlogodišnje. ižmešija je obavio mjerenja še era i kiselina u grož ima na više lokacija, koje pokazuju kako su še eri još uvijek vrlo niski, a kiseline visoke, pa stoga još nije vrijeme za berbu grož a.

Vinogradari su rekli kako e prve ozbiljnije berbe grož a krenuti krajem rujna i po etkom listopada, što je za

Meteorološki gledano, ova je godina za vinograde vrlo nepovoljna. Procesi kasne etrnaest dana, emu su doprinijeli vru i srpanj i kišovit kolovoz. Berba grož a kasni i bog zna kakva e ona biti rekao je okupljenim vinogradarima mr. sc.

Milorad Šubi iz hrvatske Savjetodavne poljoprivredne službe oko dva tjedna kasnije nego prošle godine.

Nije bilo grož anog moljca, ali bilo je grinja - Ovu godinu gotovo i nije bilo grož anog moljca,

što zna i da dobro obavljamo tretiranja protiv njega. Me utim, grinja je bilo previše, unato tome što smo ih suzbijali u tri navrata, i još ih uvijek ima u vinogradima. Posebno se osnažila šiškarica, vr-

10 2

Da Vam berba bude lijepa

sta grinje koja napada sve sorte grož a.

Srpanj bez kiše i kolovoz s kišom, kao i vrlo visoke temperature utjecali su na stanje grož a koje nije ni malo sjajno.

- Visoke temperature uzro ile su toplinski stres, še eri i kiseline nisu onakvi kakve želimo. Na šiponima koji nisu tretirani štete od pepelnice su ponegdje i do sto posto. Od 1997. godine ovo je najlošija godina i bogzna kakva e berba biti, naglasio je magistar Šubi .

Osim što je predo io rezultate mjerenja še era i kiselina u grož u iz kojih je vidljivo kako se še eri kre u

od 41 do 76 Oechsla, a kiseline od 13,8 do 5,8 grama na litru, inženjer ižmešija je vinogradare upozorio kako su dužni u Agenciji za pla anje ishoditi dokument potreban kod prometa grož a, mošta i vina.

Isto tako rekao je kako su obvezni berbu predikata prijaviti Savjetodavnoj poljoprivrednoj službi.

Unato ne baš optimisti kim najavama nove berbe, okupljeni vinogradari, stru njaci, organizatori skupa Hortus Croatiae i HZPS te doma in Alojz Tomši ostatak vremena proveli su u ugodnom druženju uz doma e delicije i vrsna Tomši eva vina.

Poseban prilog

Rekordan broj vinogradara na skupu

Doma in Alojz Tomši s agronomima koji su održali predavanja

POLJOPRIVREDNA LJEKARNA AgroMARTIN u Vrhovljanu Tel. 040/866-336 Fax: 040/867-321 Mob 098/242-336 all-var@ck.t-com.hr www.allvar.hr

Mjesto dobre kupovine i korisnih stru nih savjeta Od 1993. godine u Vrhovljanu djeluje obiteljska tvrtka AgroMARTIN, iji vlasnik je Martin Srša, poduzetan, sposoban i stru an agronom koji sa suprugom i sa stru nim i educiranim zaposlenicima pruža brojne savjete i prodaje robu namijenjenu poljoprivrednoj proizvodnji. U vrlo kratkom vremenu AgroMARTIN je postao vode i subjekt u trgovini i pružanju savjeta i drugih usluga u ovom dijelu županije i regije.

Njihovi kupci i korisnici savjeta i usluga su prvenstveno vo ari i ratari koji obra uju najve e poljopri-

INOX POSUDE t QMJWBKVİJ QPLMPQBD t [BUWPSFOF QPTVEF t WJOJmLBUPSJ t QPTVEF [B VMKF

t QPTVEF [B NFE t JOPY PQSFNB [B WJOBSTUWP t EP MJUBSB t QSPJ[WPEOKB J QSPEBKB

Peklenica, dr. A. Starčevića 40, 40315 Mursko Središće

vredne površine, a potom slijede vinogradari, sto ari, peradari, povrtlari ali i hobisti te vlasnici ku nih ljubimaca.

Sve što je navezano uz zaštitu bilja kao i mineralna gnojiva, sadnu i sjemensku robu, oprema za vinarstvo, vo arstvo od trimera, kosilica, prskalica i atomizera preko folija, mreža za baliranje, vre a za krumpir do hobi alata, sitne mehanizacije i sto ne hrane i mnogo svega drugoga u AgroMARTINU se može kupiti po vrlo povoljnim uvjetima i cijenama. Ukratko ponuda je na europskoj razini, a možda i najve a vrijednost AgroMARTINA su stru ni savjeti koje daju i koji su poglavi-

- Prednost pred konkurencijom su stru ni savjeti, ljubaznost osoblja i veliki izbor artikala visoke kakvo e i povoljnih cijena. AgroMARTIN je jednostavno mjesto ugodne kupovinegdje je kupac uvijek na dobtku

AgroMARTIN d.o.o., Vrhovljan, akove ka bb 40313, Sve Mar n na Muri tel/fax 040/868-397

to dobro došli tako zvannim vikend vinogradarima i vo arima. Ovog trenutka u prodavaonici drže sve što je potrebno kod berbe grož a i jabuka, od raznih posuda, ba ava i puta, preko sumpora do pipa i pilki, kao i preša i drobilica grož a.

Ukratko, sve što je potrebno ovih dana u vinogradima, podrumima i vo njacima može se kupiti u AgroMartinu uz stru ne savjete i po uvjetima kakvih u okolici nema.

Euroska kunja, je kupnja u AgroMARTINU u Vrhovljanu, pokraj Svetog Martina na Muri, prijestolnici sjevernog i europskog Me imurja. (sm)

Poseban prilog

Da Vam berba bude lijepa

3 11

BA VARIJA POZVEK Dunjkovec

Umjetnost stvaranja opreme za podrume Skoro pola stolje a Stjepan Pozvek iz Dunjkovca živi s drvom hrasta, agacije, jasena, kruške, trešnje i duda, iz kojeg vrijednim majstorskim rukama stvara opremu za podrumarstvo i vinarstvo. Ba ve su najpoznatiji proizvod ove ugledne tvrtke koja je do pred nekoliko godina djelovala kao obrtni ka radionica u kojoj se izradilo stotine i stotine ba ava svih veli ina i oblika, ali i drugih predmeta koji su potrebni na doma instvima, prvenstveno su to tiblice u kojima dozrijeva i uva se meso sa slaninama.

Izrada ba ava i druge opreme u radionicama Pozvekovih u u Dunjkovcu, zapravo je umjetnost stvaranja opreme za podrumarstvo, a takva vrijednost kao što su mošt i vino zaista su potrebni osim vještine i umjetni -

kog stvaranja od oblikovanja preko izrade do slanja ba ava kupcima.

A Pozvekove ba ve kupce imaju po svuda u Hrvatskoj, ali i u Europi, koja nakon ulaska Hrvatske u lanstvo europske unije pokazuje ogroman interes za Pozvekove ba ve, što se najbolje o itovala na nedavnom Poljoprivrednom sajmu u Gornjoj Radgoni, gdje su vinogradari

i vinari njihov štand oblijetali kao p ele oko zrelog grož a i meda.

U Pozvekovoj radionici izra uju se okrugle hrastvove ba ve od 10 do 5000 litara, a u dogovoru s kupcem izra uju i ba ve ve ih zapremnina.

Ovalne ba ve hit su na tržištu a Pozvekovi ih izra uju od hrastovine u svim veli inama s inox vratima i pipama za isti i totalni ispust.

Ba ve spremne za tržište

- Pozvekovi u izradu ba ava ugra uju znanje, iskustvo i ljubav i tako stvaraju opremu za podrumarenje koja je više od proizvoda, ona je prava umjetnost, jer osim što je potreba ona je i ukras svakog podruma U ponudi su drveni vinifikatori kapaciteta od 1000 do 10 000 litara za vinifikaciju crnog i bijelog grož a, te ermentaciju i uvanje vina inox priklju cima, vrelcem i termo blokom za hla enje vina.

Barrrique program posebno je zanimljiv, a izra uju ga u veli inama ili zapremninama od 225, 300 i 550 litara od slavonske hrastovine (hrasta kitnjaka), najpoznatije u svijetu. Barrique ba ve izra uju od

Oblikovanje ba ve iz hrastovine za ino tržište

kalanih dogi (dužica) koje su skuplje kao i od piljenih koje su je tinije. Paljenost ba vi je u 3 kategorije, slaba, srednja i jaka.

Osim ba ava Pozvek izra uje šankove u obliku ba ve, te zidne ormari e za aše u obliku ba ve, te razne garniture. U sve je ugra ena ljubav prema drvetu, osje aj za vino i znanje ste eno dugogodišnjim radom majstora Stjepana i njegovih zaposlenika. Ba varija ili bolje re eno stva-

raonica ba ava Pozvek nalazi se u Dunjkovcu u ulici Ivana Gorana Kova i a broj 2. Podrobnije in ormacije mogu se dobiti na tele on i ax: 00385 40 829 232 i 829 541, kao i na mobilni broj 091 282 92 32.

Mogu e ih je potražiti na e-mail: pozvek-225@net.hr, a još više toga vidjeti i doznati na web adresi:www.bacvarija-pozvek.hr.

Od berbe grož a do pretakanja vina s vama je Pozvek ba avarija. (sm)

Takvi proizvodi bez problema pronalaze tržište od Slavonije do Mediterana, a odnedavno i Njema ke kao i drugih zemalja.

Ba varija Srnec ponos je i povijest Nedeliš a kao i ci-

jelog Me imurja, a obiteljska tradicija i sloga su vrednote o kojima zapadno europski kupci razgovaraju, poštuju ih i kod kupnje ba ava o njima vode ra una. (sm)

BA VARIJA SRNEC iz Nedeliš a

Stoljetna tradicija jamstvo kvalitete Uskoro e Ba varija Srnec iz Nedeliš a obiliježiti i proslaviti 100 godina izrade i proizvodnje ba vi i drugih naprava potrebnih kod podrumarenja i vinarstva. Matija Srnec zapo eo se baviti poslom koji su nastavili sinovi i unuci, a danas je potpuno jasno kako e tradicija biti nastavljena jer se za ba variju zanimaju najmla i lanovi obitelji koji su još pu ko školci.

Minulih dvadesetak godina obrtom je upravljao Dragutin Srnec koji je pronašao i nova tržišta na koja se danas njihove ba ve plasiraju bez problema, što više pojam su kvalitete, a J.Š.Slavenskog 5 40305 Nedeliš e tel. 040/821-602 mob: 099/517-16-17 e-mail: info@bacvarijasrnec.hr bacvarijasrnec@gmail.com web: www.bacvarijasrnec.hr

sada posao vodi njegov sin Siniša koji proširuje asortiman ali ostaje vjeran tradiciji i kvaliteti koju obitelj njeguje skoro sto godina.

Siniša je izgradio novu radionicu, modernizirao proizvodnju i tako dospio u sam vrh kvalitete za kojom vapi cijela regija. Tradicija, kvaliteta i trajnost proizvoda odlike su Ba varije Srnec o emu su prepoznati u domovini i Europi.

Drvo iz kojeg se izra uju ba ve prirodno se suši 24-30 mjeseci pod utjecajem svih klimatskih promjena: kiša, sunce, vjetar, snijeg. Drvo mora biti isto bez kvrga i kvržica, zbog savijanja i kvalitete dužica.

Dužice se moraju zagrijavati zbog savijanja i daljnje obrade drveta. Na vatri se obra uju sve vrste i veli ine ba vi, od najmanjih 10 litara do 1000 litara pa i ve ih.

Proizvodi Ba varije Srnec • ba ve za vino, ocat i rakiju – ovalnih i okruglih oblika • barrique ba ve • ukrasne ba ve • drvene kace • blice

Zapremnine: • od 15 litara do 5000 litara, mogu nost i ve ih barrique ba ve od slavonskog hrasta 225 lit. i 500 lit.

12 4

Poseban prilog

Da Vam berba bude lijepa

19,90kn

KANTA +

+

TOP

ENA J I C

%

149,00 kn

KACA $%

399,00 kn

U PONUDI

/%

39,90kn

& U PONUDI RAZNE '( ) )*(

0,60kn

VINOBRAN % +

5,99kn

VINSKI KVASAC % +

14,00kn

PLUTO BR 2

,

,

109,90kkn

0 259,00 kkn

SUMPOVIN

! " #

%-.& +

SVE ZA MOJ DOM

Rudolfa Steinera 2

18,20kn

KRISTALNA SODA

#"

13,90kn

19,99kn

3,90kn

13. rujna 2013.

13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Jesen uop e nije sramežljiva Stiže. Na velika vrata kroz maglovita jutra, kra e dane i sve niže temperature. Ona, kraljica godišnjih doba - jesen. Kod nekih osoba izaziva potištenost, tugu, neraspoloženje.

Jer, kako kažu opadanje liš a ih asocira na prolaznost života, nebo je pre esto prekriveno tmurnim oblacima, a i vlaga se esto "uvla i pod kosti". Drugi pak uživaju u bojama

i obilju darova prirode koje donosi jesen. Šume obla e ugodne bakrene, žute i zlatne boje. Sve miriše na jabuke, grož e i kruške. I akove ki špiceri prilago avaju se, polako, ali sigurno tom jesenskom mekom i baršunastom ugo aju jeseni. Sve više se zapažaju tople marame, ugodni kaputi, jakne...I boje neka budu upravo takve, u koloritu nadolaze e jeseni.

ESPRESSO by

Blagotvorni pou ak magare eg mlijeka i pri e J

esenski kra i i hladniji dani ko stvoreni su da se ve er provede uz lijepu književnost ili pokoju pri u koje mogu biti i nadasve pou ne. Nerijetko se u njima pojavljuju i životinjski likovi kao glavni glumci i simboli pojedinih ljudskih karakteristika. Vuk je uvijek zlo est, janje umiljato, lav mudar, a lisica lukava. A siroti magarac?! On je naj eš e sinonim za glupost. Ali s obzirom na sve ve u potražnju magare eg mlijeka koje zbog svoje blagotvornosti dosiže cijenu za jedan dcl ak 20 kuna,

magaraca bi se uskoro mogao riješiti tog svoj “priljepka” za glupost. Postoji i jedna pou na pri a koja kroz koju se zapravo može vidjeti tko i kako može pogrešno, glupo ili nerazumno razmišljati. ažetak pri e glasi. Živio jednom davno bra ni par koji je imao dvanaestogodišnjeg sina i magarca. Ova se obitelj odlu ila na pradavni oblik turizma: malo putovati i pri tome upoznati svijet. Krenuše na put, njih troje, i magarac. Tako do oše u prvo selo, a ljudi ko ljudi.

Odmah po nu komentirati

S

ovu neobi nu trojku: - Ma vidite vi ovog neodgojenog dje aka. Sjedi na magarcu dok njegovi stari roditelji vuku magaraca.” uvši to, majka odmah predloži mužu zamjenu mjesta, jer nije željela da svijet tako loše govori o njezinom sinu. už je skinuo dijete s magarca i sam sjeo na njega. Kad su došli u drugo selo, ljudi su odmah po eli mrmljati: - Sram nek bude ovog ovjeka kad dozvoljava da mu žena i dijete vuku magarca, dok on sjedi.” Nakon toga naša povorka odlu i da

M

e žena sjesti na magarca, a muž i sin e držati uzde. ošli su tako u tre e selo.

I ovi seljani su graknuli: - Jadan ovjek! Cijeli dan je radio, a žena mu je sjela na magarca. I jadan sin! Tko zna što ga sve eka s takvom majkom.” Nakon toga naša obitelj odlu i u punom sastavu sjesti na magarca i nastave putovati svi troje jašu i na magarcu. Kad su došli do sljede eg sela ponovo su uli komentare kako e jadnom magarcu puknuti le a zbog prevelike težine tereta koji nosi. I tada oni svi troje si u

D

s magarca i odlu iše hodati pored njega. Kad su prolazili kroz sljede e selo, nisu mogli vjerovati što su njihove uši ule i silne komentare ljudi koji su se grohotom smijali: - Pogledatje ove tri budale. Hodaju, a imaju magarca koji bi ih mogao nositi!” to zaklju iti nakon ove “magare e” pri e? Ma što god mi inili, uvijek e biti nekog tko e nas kritizirati i pri ati negativno o nama ili našem ponašanju. Teško je uvijek i svima ugoditi, a teško je i prona i

Š

osobu kojoj eš biti dobar takav kakav jesi i kojoj eš se svidjeti upravo takav kakav jesi. Ako te ne voli i poštuje takvog kakav jesi, onda to i nije prava ljubav. Stoga treba živjeti onako kako vjeruješ da je dobro i raditi što ti srce kaže. Pjevaj, smij se, pleši, ljubi i uživaj u svakom trenutku svog života. I pri tome nikad ne zaboravi misao Dostojevskog: - Ako na svom putu do cilja budeš zastajkivao da kamenom ga aš svakog psa koji ne tebe zalaje, nikad ne eš sti i do cilja.”

14

13. rujna 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Savjeti o zdravlju Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Povratne glavobolje Povratne g lavobolje ili kako ih još nazivamo „rebound“ glavobolje su dost a este. Uzok pojavljivanja ovih glavobolja je esto i prekomjerno uzimanje analgetika (sredstva protiv bolova). One su tre i, naj eš i uzrok glavobolja odmah iza tenzijskih i migrenskih glavobolja. eš e se pojavljuju kod puša a, kod ljudi koji pate od nesanice, kod onih koji uzimaju ve e koli ine kave ili kod onih koji imaju slabije socio-ekonomsko stanje.

Povratne glavobolje nastaju kod osoba koje boluju od kroni iciranih oblika tenzijske glavobolje i migrene, kada se glavobolje javljaju više od 15 puta mjese no. Bolesnici zbog toga uzimaju svakodnevno analgetike iz bojazni da im se glavobolja ponovno ne pojavi. Ukoliko uzimaju svakodnevno analgetike u vremenskom intervalu više od 3 mjeseca onda, unato uzimanju analgetika, glavobolja se ne e smanjiti, nego naprotiv poja ati. Problem je time ve i jer ovi bolesnici se kod uzimanja analgetika ne konzultiraju niti sa svojim obiteljskim lije nikom niti sa specijalistom neurologom.

Prilikom prekida uzimanja analgetika kod nekih bolesnika dolazi do pogoršanja glavobolja uz

pojavu raznih apstinencijskih simptoma kao što su mu nine, nagon na pov ra anje pa i povra anje, lupanje srca, poteško e kod disanja, nemir, napetost, smetnje spavanja. Kod nekih bolesnika može se javiti povremena glavobolja onakvoga oblika kakva je bila prije uzimanja ve ih koli ina analgetika, ali isto tako imamo i takvih vrsta bolesnika kojima prestankom uzimanja analgetika dolazi do prestanka glavobolja. Što se ti e prognoze na lije ni ki savjet ve ina bolesnika prestane uzimati analgetike i osje aju se bolje, dok manji broj bolesnika ponovno po inje prekomjerno uzimati analgetike. Me utim pravilo je da kod glavobolja u vrijeme bolova najbolje je uzeti odgovaraju i analgetik kada se pojave bolovi dakle u po etku i to najviše dva puta tjedno.

Svi bolesnici koji boluju od povratne glavobolje imaju znatno smanjenu kvalitetu života, zbog ega je potrebno da se kod lije enja ove vrste glavobolje uklju e osim obiteljskog lije nika, neurolog i psihijatar radi toga jer ti bolesnici esto imaju anksioznodepresivne poreme aje pa trebaju psihoterapijski tretman.

t SVǏOB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"Ǝ*/0.

t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"

t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPǏFOKB t TLFMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162 ZADAR, Dr. Fr. Tuđmana 17, tel/fax. 023/311-535

Uvjerenje da na nešto imam pravo Opsjednutost pravom da nam nešto pr ipada može biti uzrokom pretjeranog razmišljanja, smatra ameri ka psihologinja S. N. Hoeksema. Kako je svijet danas tek jedno globalno selo to se uvjerenje da na nešto imamo pravo rasprostrlo po itavoj planeti i jedna je od tekovina modernog na ina života. Danas je najnormalnije misliti: «Zaslužujem ono što želim».

Takva je misao u ranijim stolje ima bila najintimniji sadržaj ne ijih stremljenja u životu, a smatralo se neskromnim i u ve ini slu ajeva neprihvatljivim javno inzistiranje na vlastitim željama i interesima. Danas svatko misli da ima pravo na posao iz snova, gomilu novca, dobar auto, da ne nabrajam sve te materijalne blagodati, ali isto tako ve ina misli da ima pravo da ga drugi ljudi slušaju i poštuju njegovo mišljenje, pravo na sretnu vezu, pravo da se ve inu vremena osje a dobro i zadovoljno u životu. Tako ljudi nisu mislili u prošlosti. Znali su da je živjeti teško i mukotrpno, prihva ali su uspone i padove. Kad su današnjem ovjeku iznevjerena o ekivanja o vlastitoj dobrobiti, a to se neminovno doga a, poraz se teško prihva a kao sastavni dio života, što on zapravo jest. Prepuštamo se pretjeranom razmišljanju i analiziranju svojih ili tu ih grešaka zbog kojih nismo dobili ono što mislimo da zaslužujemo.

Možda su nam drugi nešto uskratili ili onemogu ili, a oni to nemaju pravo. «Nitko mi nema pravo nauditi» jedan je od slogana našeg vremena, a on se u prirodnom i u društvenom poretku zapravo ne može ostvariti. Svakom se od

nas dogodi da nam net ko nanese štetu i nepravdu.

A onda je tu ideja: ako mi netko naudi, mora biti kažnjen, po mog u nosti javno, da svatko vidi da sam u pravu. Naravno da postoje pravne institucije i ukupna socijalna organiziranost kojom se od nereda i kriminala štiti i pojedinac i društvo, ali ovdje se radi o sasvim druk ijem unutarnjem problemu pojedinca koji istjeruje neku svoju istinu i pravdu. Danas na svim razinama imamo eskalaciju okrivljavanja, sukoba i istjerivanja medijske ili zakonske satisfakcije za nekakvu štetu koju netko misli da ima pravo nadoknaditi. Mislimo da zaslužujemo pravdu, uspjeh i sre u. Borimo se da nam uvijek bude dobro, ne prihva amo da to nije mogu e.

Tako zapadamo u stanje nezadovoljstva sobom i životom koji nas ne mazi dovoljno, a mi to zaslužujemo, patimo zbog svakojakih problema zato jer ih vidimo kao problem. Naravno, iz neke druge perspektive mnogi su naši problemi zapravo vrlo upitni. Sve pri e o pravima i kvaliteti življenja uvijek su djelomi no to ne, o tome možemo beskrajno dugo prekomjerno razmišljati.

Problem na koji ovdje ukazujem je u tome da smo pretjeranim razvijanjem osje aja prava na nešto usredoto eni na pomisao da nismo dobili ono što zaslužujemo i traženje naknade za propušteno, ime ponekad ostajemo duboko zarobljeni i opsjednuti.

Na taj smo na in zale eni u nekoj to ki života. Život treba i i naprijed, treba tražiti uspješne ishode u budu nosti, a ne robovati nepravdama iz prošlosti.

Oftamološka ordinacija

dr. spec. oft. Spomenka Muha

Stručnost koju podupire vrhunska tehnologija vam je osigurana.

Sve najave i pitanja na tel: 040/391-240.

Radno vrijeme: PONEDJELJAK i SRIJEDA 14:00 - 19:00 UTORAK, ČETVRTAK i PETAK 09:00 - 14:00 Ruđera Boškovića 1, 40 000 Čakovec (iznad Briljanta)

Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni ko lije enje ovisnosti

I. G. Kova i 1E akovec 099 222 1 888

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • etvrtak: 9.00 - 12.00

Piše prof. psihologije Berta Bacinger Klobu ari

Piju, a neupadljivi Alkoholizam je bolest ovisnosti koju, ukratko, možemo opisati kao dugotrajno, nekontrolirano pijenje a lkoholnih pi a pra eno problemima.

Problemi podrazumijevaju zdravstvene posljedice (tjelesne, psihi ke) i socijalne posljedice (obiteljske, profesionalne, u društvu, u zajednici). Po etak pijenja esto je bezazlen, na primjer može biti vezan uz ritualno pijenje u obitelji, ili za eksperimentiranje alkoholom u grupi vršnjaka, pijenje na raznim proslavama, ili u stresnim situacijama. U toj fazi pijenje je neupadljivo za okolinu i ima oblik socijalno prihvatljivog.

Radi se o povremenom pijenju, sa željom “da se tog dana olakša svakidašnja napetost”, “ da se proveseli”….

Alkohol u po etnom pijenju i u malim koli inama donosi subjektivno stanje olakšanja, opuštanja ili veselja. Osoba s vremenom osjeti povezanost izme u pijenja i takvog subjektivnog stanja, te stvara poseban stav o pijenju. Tu se uspostavlja prva karika psihi ke ovisnosti (“Pijem da bih se dobro osje ao / osje ala”.). Pa tako povremeno pijenje neprimjetno prije e u sve u estalije. Osobu se tada još uvijek procjenjuje samo kao “nekog tko voli popiti”. Prema svijetu takva osoba naj eš e odaje dojam prpošne, zabavne i možda nekonvencionalne osobe. I godinama može sasvim dobro funkcionirati - i radno, i obiteljski, i društveno. Okolina ih ne zapaža kao alkoholi are na na in osobe koja životari, ve su oni dio zdravog svijeta koji se voli zabaviti. Njih okolina ne percipira kao pijance. A i same osobe koje piju, za sebe drže da nisu alkoholi ari zato što nemaju ispade u ponašanju, ne propadaju socijalno i nemaju izgled propalice.

Dakle, ono što tu zavarava jest uobi ajena predodžba ve ine ljudi o tipi nom alkoholi aru - izgled propalice, besku nika, prljavog, koji tetura. Zbog takvih predrasuda, osoba koja ne potpada pod stereotip alkoholi ara, smatra sebe neovisnikom.

Niti okolina ne smatra da se trebaju lije iti. No mnogi koji piju su sasvim neupadljivi jer rade, podižu obitelj, pristojno se ponašaju…a itekako su skloni virenju u

ašicu. Iako je njihovo pijenje prekomjerno, donekle ulazi u okvire socijalnih normi koje itekako blagonaklono gledaju na pijenje alkohola.

Naša kultura ak i zagovara pijenje, pa je neobi no kad netko ne pije.

U društvu postoji pozitivan odnos prema pijenju, toleriranje povremenog opijanja. To proizvodi velik broj pilaca, a iz kruga povremenih pilaca regrutiraju se ovisnici. Naime, ovisnost se razvija šuljaju im korakom. Maska zdravlja i uspješnog življenja polako pada. Proturje je zbog s jedne strane ve razvijene ovisnosti, a s druge strane prikazivanja sebe zdravim, iziskuje stalna “prekap anja”, što ne može biti vje no. I tako osoba po inje poprimati prve odlike ovisnosti: stalna želja za pijenjem, tendencija za pove anjem doze... Svaki ja i životni stres dovodi do destabilizacije koju razrješava alkoholom. Pijenje se kao navika u vrš uje. Pojedinac ne prepoznaje još uvijek svoju ovisnost. Sebi postavlja test, da u odre enoj prilici ne pije, ili popije manje nego ina e, kako bi sebe ili druge uvjerio da se ne radi o ovisnosti. Naravno, ovo je zamka, jer se radi o saznanju da e sljede i put piti bez ograni enja.

Socijalno neupadljivi konzumenti alkohola naj eš e e se opravdavati da umjereno piju. No ak i umjereno konzumiranje nosi neke rizike. I mala koli ina alkohola dovoljna je da pomuti rasu ivanje i koncentraciju.

Alkohol remeti san. Alkohol je izuzetno opasan u kombinaciji s razli itim lijekovima, a kod pijenja ljudi su skloni zaboraviti da uzimaju neki lijek. Ako je ve er obilježena alkoholnim pi ima, kako e osoba funkcionirati idu i dan? Mamurluk prigušuje svaku motivaciju i volju.

Nemojmo se zavaravati, neupadno pijenje nije bezopasno. Takozvano društveno pijenje nije lišeno problema.

Osoba koja nije pila u mogu nosti je da se posveti svojim svakodnevnim aktivnostima bez ikakvih problema; u suprotnom, snaga tijela je umanjena, i organizam kad razgra uje alkohol - on se bori…

Stoga prepoznajmo problem na vrijeme, nikad nije prerano da se intervenira, a vrlo lako može biti prekasno.

13. rujna 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

15

16

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

Prva tematska izložba povodom 65 ro endana Citroena 2CV (1948. -2013.) popularnog Spa eka otvorila se 1.rujna u Muzeju automobila Ferdinand Budicki i traje do 1. studenog.

Kroz šest izloženih Spa eka prikazat emo fenomen jednog od najutjecajnijih automobila u povijesti autoindustrije.

Na izložbi e biti izložen najstariji Spa ek u Hrvatskoj koji datira iz 1958. godine, najmla i proizvedeni model iz 1990. godine, Spa ek iz 1964. godine s kontra vratima, Charleston dizajn, off road izvedba i jedna ku na preinaka tzv. „home made“ verzija. Uz Citroene posjetitelji e mo i razgledati 250 fotogra ija nastalih u periodu od 1939. -1990. godine koje e obuhvatiti razne svjetove ko-

je je stvorio ovaj „kišobran na kota ima“ kako su ga zvali u njegovim po ecima, a to su: originalne press fotogra ije koje su se koristile u promociji i marketingu, fotogra ije francuske tvornice Levallois, fotogra ije jugoslavenske tvornice Cimos, fotogra ije YU-AS (Ami-Spa ek) kluba 1965. -1990. fotogra ije s Prvog svjetskog susreta Citroena u Pore u 1973. godine, fotogra ije sa susreta u Krapinskim toplicama 1971. godine, fotogra ije 2CV avantura Pariz – Kabul 1970. godine, Pariz – Perzepolis 1971. godine, Afrika raid 1973. godine i 2CV Cross natjecanja te fotogra ije Citroen kluba Croatia. Spomenute fotogra ije i dokumentarni ilmovi prikazivat e se ujedno i na 2 Led panela, dok e u muzejskoj kino dvora-

13. rujna 2013.

Život kako ga piše Spa ek – 65 godina ljubavi ni svakodnevno biti prikazivan sinhronizirani dokumentarni ilm o povijesti Spa ek u trajanju od 50 minuta.

U sklopu izložbe bit e izložena literatura, memorabilije, modeli u raznim mjerilima, artefakti i igra ke na temu Spa eka. Svaku subotu u 11:00 sati posjetitelji mogu sudjelovati na jednosatnim predavanjima vezanim uz razne teme 2CV svijeta, mehani arskom kutku u muzejskoj radionici, a nakon svega i provozati se u Spa ekima kako bi upotpunili vlastiti doživljaj ovog „valovitog kokošinjca na kota ima“.

U sklopu izložbe 5. listopada u 11:00 h Citroen klub Croatia organizirat e svoj 19. tradicionalni susret kada e kolona Citroena prolaziti centrom Zagreba.

Honda Civic za samo 1.341 kn mjese no Honda je pokrenula novu prodajnu akciju za model Civic koji se ove jeseni može dobiti po fantasti nim uvjetima kupnje. Naime, uz beskompromisnu kvalitetu i pouzdanost modela Civic, Honda je u suradnji s leasing ku om odlu ila obradovati sve kupce navedenog modela.

Tako se Civic 1.4 Comfort može dobiti po ultimativnoj mjese noj rati od samo 1.341 kn. Rije je o modelu koji je serijski

bogato opremljen: automatski klima ure aj s ilterom peludi, elektri ni podiza i svih stakala, servo upravlja podesiv po visini i dubini, Inteligentni Multi informacijski ekran (i-MID), indikator preporuke promjene brzina (SIL), LED dnevna svjetla, radio CD, MP3 s RDS-om, sustav elektronskog nadzora stabilnosti vozila – VSA, zra ni jastuk za voza a i suvoza a, zra ne zavjese za prednja i stražnja bo na stakla..

Isto tako, u svim hondinim ovlaštenim prodajnim centrima, Honda e za Vas napraviti besplatnu, profesionalnu i brzu procjenu vašeg rabljenog vozila bilo koje marke i godišta.

Prilikom otkupa vašeg vozila i kupnje nove Honde Civic za isti e se iznos umanjiti cijena vašeg novog Civica. Navedena prodajna akcija traje do 31.listopada 2013. ili do isteka zaliha.

Hyundai – posebna jesenska ponuda Najatrak tivniji dio ponude je posebna edicija modela i30 – ograni ena koli ina vozila i30 sa 3 i 5 vrata, te 1.4 DOHC i 1.4 CRDi motorom, izvrsno opremljena po vrlo povoljnoj cijeni. Edicija posjeduje slijede u dodatnu opremu: ISG sustav (Start/Stop), 6 zra nih jastuka, dvozonski automatski klima ure aj, 15“aluminijske naplatke, Continental gume, bluetooth sustav za telefoniranje, lex steering wheel (sustav podešavanja rada upravlja a), središnji naslon za ruke, USB+AUX ulazi, prednje krovno svjetlo+spremnik za nao ale. Cijena i30 edicije je ve od 105.990 kn.

Sa svojim standardnim paketima opreme, model i30 dostupan je ve od 91.990 kn.

Od mjeseca rujna najprodavaniji SUV na hrvatskom tržištu, ix35 , dolazi u svom redizajniranom izdanju, s tehnološkim poboljšanjima i boljim voznim osobinama. Dostupan je sa tri motora, (benzinskim 1.6 GDI snage 135 KS, te dizelskim 1.7 CRDi snage 115 KS i 2.0 CRDi sa 184 KS i pogonom na sva etiri kota a), te etiri paketa opreme (iStart. iLike, iThink i iLove). Novi ix35 je zadržao svoju dosadašnju cjenovnu konkurentnost i dostupan je po atraktivnoj cijeni ve od 144.990 kn.

U ovoj posebnoj jesenskoj ponudi gradski model i20 dostupan je po cijeni ve od 69.990 kn, a obiteljska Elantra dostupna je po cijeni ve od 109.990 kn.

13. rujna 2013.

17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

B kategorija

ve od 5 699,00 kn

Nissan Patrol oborio Guinnessov svjetski rekord Nissan Patrol Challenge imao je veliki finale: nezaustavljivi „heroj svih terena” postavio je novi svjetski rekord. U nazo nosti Njegove Ekscelencije dr. Ganema Al-Hadžirija, generalnog direktora me unarodne zra ne luke Sharjah, Nissan Patrol postao je vlasnikom Guinnessova svjetskog rekorda za „serijsko vozilo koje je vuklo najteži teret”, ozna ivši tako još jedan povijesni doga aj u slavnoj baštini. Na doga aju održanom u zra noj luci Sharjah u Dubaiju nepreina eni serijski Nissan Patrol vukao je teretni avion mase od 170,9 tona, uklju uju i masu aviona, gorivo i teret, više od 50 metara, nadmašivši dosadašnji rekord za petnaest tona. Napad na rekord održan je uz pomo zra ne luke Sharjah i pod pokroviteljstvom Njegove Ekscelencije šeika Abdula Bin Muhameda Al Tanija, generalnog direktora civilnog zrakoplovstva Sharjaha.

SVE KATEGORIJE NA JEDNOM MJESTU AM, A1, A2, A, B, B+E, C1, C1+E, C, C+E, D1 i D kategorija

tel/fax: 040/645-355 mob: 091/416-2084, 091/211-2442 PRELOG, Glavna 5

18

13. rujna 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Tehnologija

Sprej za vodootpornost Sr ani udar za po etnike gotovo svih proizvoda

WEB PREPORUKA

Proizvod nazvan “NeverWet” temelji se na silikonu. Karakteristika ovog materijala je da odbija gotovo sve vrste teku ina i ulja, pa ima u inak izrazito kvalitetnoga vodootpornog materijala. Istraživanja ukazuju na to kako materijali koji su presvu eni slojem NeverWeta zadržavaju svojstvo vodootpornosti pod snažnim pritiscima, u raznolikim vremenskim uvjetima

Korisni savjeti kako poboljšati svoje zdravlje, korisni savjeti o zdravlju vašega krvožilnog sustava, stranice raznih sveu ilišta koje nude savjete o kardiovaskularnom zdravlju, lista korisnih zdravstvenih institucija u Hrvatskoj te još mnogo drugih preporuka može se na i na jednom mjestu: Internet adresi www.mojesrce.com,

koja je posve ena zdravlju, preventivi i zaštiti kardiovaskularnog sustava. Prosurfajte i saznat ete kako prepoznati simptome sr anog udara, koji su znakoci upozorenja, kada je potrebno oti i na preventivni pregled i sl.

Obilje informacija koje vam mogu biti dobrodošle, kako biste pravovremeno mogli pomo i sebi i drugima.

ME IMURJE PLIN INFO Ugradite li u stan novu plastičnu stolariju ili montirate novu kuhinjsku napu

SVAKAKO OBAVIJESTITE

DISTRIBUTERA PLINA kako bi vam se izvršila provjera dozrake i povrata dimnih plinova

Sprije it ete nesre u i život u initi bezbrižnim!

DEŽURNA SLUŽBA 040 395 199

AKOVEC, Obrtni ka 4 CIJENA PRIRODNOG PLINA ZA KUĆANSTVO - KOLOVOZ 2013. GODINE

0,306672 kn/kWh uvećano za PDV + TS2 16,50 kn uvećano za PDV

i dulje vremensko razdoblje.

Pojedini predmeti premazani NeverWetom ostaju suhi i nakon što su godinu dana proverli, primjerice, pod morem. Tako er, iPhone poprskan NeverWetom možete držati potopljen u posudi s vodom punih pola sata, a on e i dalje bez problema raditi. ini se da bi se novi materijal mogao primjenjivati kao zaštitno sredstvo na cijelom nizu razli itih objekata

– od cipela i tkanina, preko elektri ne opreme, do sanitarnih i bolni kih ure aja i površina. Tako bi ovaj na-

nomaterijal u spreju mogao na i funkcionalnu primjenu zaštite u mnogim granama djelatnosti.

TONERI I TINTE Veliki izbor originalnih i zamjenskih i i za sve vrste pisa a i tonera i tinti

popusta Uska 1, akovec, 396-606

13. rujna 2013.

19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Regionalni TV program PETAK, 13.09.

SUBOTA, 14.09.

NEDJELJA, 15.09.

8:00 Dje ja TV 11:20 Poljoprivredni savjetnik (r) 12:00 Mladi govore (r) 12:45 Kajkanje 13:30 Sport nedjeljom 15:00 Podravina i Prigorje (r) 16:00 Hrana i vino

10:15 Videostranice 14:00 Hrana i vino 14:45 Izbor najuzornije žene Koprivni kokriževa ke županije (r) 15:50 Ju er, danas, sutra 16:00 Dje ja TV 16:30 Zoom 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 Veliko platno 20:30 Iz Ninine škrinjice 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 01:00 Erotski program (18) 02:00 Videostranice

08:00 Dje ja TV 11:15 Sportske igre mladih 11:45 Auto – moto nau ca (r) 11:50 An eoska kuhinja 12:35 Vrijeme je za gospodarstvo (r) 13:05 Dom 2 14:00 Zaljubljene živo nje, doukemtarni lm 15:40 G.E.T.Report 16:15 Glas manjina 16:50 Ju er, danas, sutra 17:00 Poljoprivredni savjetnik 17:40 TOP des nacija 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 Kajkanje 20:45 Ju er, danas, sutra 21:00 Planet Croa a 21:40 Lifestyle 22:25 Vijes dana 22:40 TV Jukebox 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 01:00 Erotski program (18) 02:00 Videostranice

PETAK, 13.09.

SUBOTA, 14.09.

NEDJELJA, 15.09.

06:58 Najava programa 07:00 VTV Dnevnik (R) 07:25 Mali oglasi 07:30 Orlando kids 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Iz VTV arhive: Igrajte nam mužikaši (R) 12:00 Dom 2 (R) 12:30 Vrijeme je za gospodarstvo 13:00 24 sata vijes 13:30 Zlatna dolina 14:00 Moja Istra 15:00 Kult zona: Špancirfest (R) 15:50 Mali oglasi 16:00 Vekerica (R) 17:00 VTV Vijes 17:05 Vekerica 17:45 TV prodaja 18:00 Glazbeni in 18:40 VTV Dnevnik 19:00 Vremenska prognoza 19:05 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:50 TV razglednica 20:00 VTV Vijes 20:05 Che – posljednji sa 21:10 Putem EU fondova 21:30 Eurobox (R) 22:00 Kajkavci (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:50 Vremenska prognoza 22:51 Iz prošlos 22:57 Mali oglasi 23:00 Arka (18) 01:00 Odjava programa 01:01 Videostranice

07:58 Najava programa 08:00 VTV Dnevnik (R) 08:25 Mali oglasi 08:30 Orlando kids 09:30 TV prodaja 09:45 Iz prošlos 09:52 Mali oglasi 10:00 Orlando kids 11:00 Mali oglasi 11:10 Iz VTV arhive: VIP 12:10 Moja Istra 13:00 24 sata vijes 13:30 TV prodaja 13:45 Gala ve er plesa (R) 15:15 TV prodaja 15:30 Druga strana (R) 16:20 Sve ani koncert Obrtni kog glazbenog društva 17:35 Mali oglasi 17:40 TV Oblo ec 18:10 Vjera i nada 18:40 VTV Dnevnik 19:00 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 TV razglednica 20:00 Iz VTV arhive: VIcovizija

08:00 Dje ja TV 09:00 Hrana i vino 09:30 Dom 2

20:30 VTV Dnevnik (R) 20:55 Iz prošlos 21:05 Ve er uz lm: Opušteni grad (12) 22:45 Mali oglasi 23:00 Arka (18) 01:00 Odjava programa 01:01 Videostranice

17:10 Tjedna kronika 18:00 24 sata 18:30 Ktoli ka duhovna obnova 19:40 TOP des nacija (r) 20:00 Fio show 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 01:00 Erotski program (18) 02:00 Videostranice

08:03 Najava programa 08:05 Iz prošlos 08:15 VTV Dnevnik (R) 08:40 Mali oglasi 08:45 Orlando kids

10:45 TV prodaja 11:00 Velike tajne malog vrta (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe 12:25 Mali oglasi 12:30 Zlatna dolina 13:00 Moja Istra 13:45 Mali oglasi 14:00 Druga strana (R) 14:45 S koncertnih pozornica 17:00 Dokumentarni program 18:00 Filmske najave (R) 18:30 Glazbeni in (R) 19:00 Otvoreno nebo (R) 19:30 VTV Tjednik 19:57 Mali oglasi 20:00 TV Oblo ec (R) 20:30 Iz naših središta (R) 21:00 Mužikaši i pajdaši 21:45 KAM 2012: Kanalizacija 21:20 Mali oglasi 22:30 VTV Tjednik (R) 23:00 Arka (18) 01:00 Odjava programa 01:01 Videostranice

PONEDJELJAK, 16.09.

07:58 08:00 09:00 09:30 10:30 11:00 14:00 14:45 15:15 15:50 16:00 16:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:05 21:15 21:50 22:20 22:35 23:00 00:30 01:30

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Lifestyle Glas manjina (r) Videostranice Hrana i vino Tjedna kronika (r) Sportske igre mladih (r) Ju er, danas, sutra Dje ja TV Zoom 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Sport ponedjeljkom Ju er, danas, sutra Auto – moto nau ca Planet Croa a (r) Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice

PONEDJELJAK, 16.09.

06:58 Najava programa 07:00 VTV Tjednik, informa vna emisija uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 07:30 Orlando kids 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 S koncertnih pozornica (R) 13:00 24 sata vijes 13:30 TV prodaja 13:45 Glazbeni in (R) 14:15 TV Oblo ec (R) 14:45 Mali oglasi 15:00 Kulturni magazin, emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 15:30 Mali oglasi 15:35 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 16:00 Vekerica (R) 17:00 VTV Vijes 17:05 Vekerica (R) 17:45 Sportski zoom 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:45 TV razglednica 20:00 VTV Vijes 20:05 Koktel 21:00 Sportski zoom (R) 21:45 Mužikaši i pajdaši (R) 22:30 VTV Dnevnik (R) 22:50 Vremenska prognoza 22:51 Iz prošlos 22:56 Mali oglasi 23:00 Arka (18) 01:00 Odjava programa 01:01 Videostranice

UTORAK, 17.09.

07:58 08:00 09:00 09:30 10:15 14:00 14:45 15:50 16:00 16:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 20:35 21:00 21:15 22:45 23:00 00:30 01:30

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Auto – moto nau ca Videostranice Hrana i vino Sport ponedjeljkom (r) Ju er, dans, sutra Dje ja TV Zoom 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino akove ki kutak Iz op ine Šenkovec Ju er, danas, sutra Igrani lm Vijes dana Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice

UTORAK, 17.09.

06:43 06:45 07:10 07:20 07.30 08:45 09:00 10:00 10:05 10:45 11:00

Najava programa VTV Dnevnik (R) Iz prošlos Mali oglasi Koktel (R) TV prodaja Vekerica VTV Vijes Vekerica TV prodaja Mužikaši i pajdaši (R) 11:45 Glazbeni in (R) 12:10 Mali oglasi 12:15 Velike tajne malog vrta 13:00 24 sata vijes 13:30 TV prodaja 13:45 Kajkavci (R) 14:15 Sportski zoom (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 18:00 Zastupni ki klub 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 TV razglednica 20:00 VTV Vijes 20:05 TV Ordinacija 21:00 Kult zona, Varaždinske barokne ve eri, 1. emisija 21:40 Putem EU fondova 22:00 Zastupni ki klub (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:50 Vremenska prognoza 22:51 Iz prošlos 23:00 Arka (18) 01:00 Odjava programa 01:01 Videostranice

SRIJEDA, 18.09.

07:58 08:00 09:00 09:30 10:30 14:00 14:45 15:15 15:50 16:00 16:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:15 21:50 22:15 22:30 23:00 00:30 01:30

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Vrijeme je za gospodarstvo (r) Videostranice Hrana i vino akove ki kutak (r) Iz op ine Šenkovec (r) Ju er, danas, sutra Dje ja TV Zoom 24 sata TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino Pove alo Ju er, danas, sutra Oko um jetnos Dom 2 Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice

SRIJEDA, 18.09.

07:58 08:00 08:25 08:30 08:45 09:00 10:00 10:05 10:45 11:00

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi Iz prošlos TV prodaja Vekerica VTV Vijes Vekerica TV prodaja Okrutna ljubav (R) 12:00 Mali oglasi 12:07 Iz prošlos 12:15 Kult zona, Varaždinske barokne ve eri, 1. emisija (R) 12:45 TV razglednic 13:00 24 sata vijes 13:30 TV Ordinacija (R) 14:25 Zastupni ki klub (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 18:00 Iz naših središta 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 TV razglednica 20:00 VTV Vijes 20:05 Dokumentarni program (R) 21:00 Manjinski mozaik 21:30 Otvoreno nebo 22:00 Iz naših središta (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:50 Vremenska prognoza 22:51 Iz prošlos 22:56 Mali oglasi 23:00 Arka (18) 01:00 Odjava programa 01:01 Videostranice

ETVRTAK, 19.09.

07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:30 14:00 14:45 15:50 16:00 16:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00

22:00 22:30 23:00 00:45 01:30

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Mala školska liga TOP des nacija Videostranice Hrana i vino Pove alo (r) Ju er, danas, sutra Dje ja TV Zoom 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Izbor najuzornije seoske žene Koprivni ko – križeva ke županije Vijes dana Vrijeme je za gospodarstvo (r) Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice

ETVRTAK, 19.09.

07:58 Najava programa 08:00 VTV Dnevnik (R) 08:25 Mali oglasi 08:30 Iz prošlos 08:45 TV prodaja 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:50 Mali oglasi 12:00 Mužikaši i pajdaši 12:45 TV prodaja 13:00 24 sata vijes 13:30 Emisija VTV Televizije (R) 14:30 Manjinski mozaik (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica 17:00 Okrutna ljubav 17:45 Ku onica 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 TV razglednica 20:00 VTV Vijes 20:05 Kult zona, Varaždinske barokne ve eri, 2. emisija 21:00 Glazbeni izazov 21:50 Budu nost danas 22:20 Mali oglasi 22:30 VTV Dnevnik 22:50 Vremenska prognoza 22:51 Iz prošlos 22:57 Mali oglasi 23:00 Arka (18) 01:00 Odjava programa 01:01 Videostranice

LJUBAV, PRIJATELJSTVO I OSVETA u novom serijalu RTL televizije koji starta od 16. rujna

Odaziv publike u akovcu nije bio efori no velik. Sapunice se gledaju ‘’poskrive ki’’ doma ili?

Atraktivna makedonska glumica Jelena Jovanovu u akovcu promovirala seriju “Tajne” piše: Roberta Radovi

Žitelji akovca, Gospi a, Slavonskog Broda, Vinkovaca, Virovitice i Knina mogli su proteklu subotu 7. rujna na središnjim trgovima svojih gradova odgledati premijeru prve epizode nove dramske serije ''Tajne'' RTL televizije. U akovcu se epizoda na velikom platnu gledala na Trgu Republike ispred Centra za kulturu, uz gostovanje glavne glumice serije, Makedonke Jelene Jovanov, i Aleksandra Cvjetkovi a.

Osim njih dvoje, u seriji glume još i Filip Juri i , Ksenija Paji , Jasna Biluši i Mladen utura.

Program u akovcu vodila je Antonija Stupar Jurkin, voditeljica RTL televizije. Sve posjetitelje no noga otvorenog kina do ekale su kokice, promotivni bloki i olovka kojom se nakon

Glumci oduševljeni akovcem

Antonija Stupar Jurkin, voditeljica RTL televizije, gluma ki par Jelena Jovanov i Aleksandar Cvjetkovi odgledane epizode ispunjavao upitnik.

Pozivnicu za casting Jeleni osigurala uloga u filmu Angeline Jolie U Tajnama Jelena glumi lik Marine Frani , za koji je izvrsno savladala hrvatski jezik jer, kako

Cijela serija vrti se oko blaga zakopanog 1943. godine Premijerna epizoda na ela je neke tajne koje su se po ele otkrivati, odnosno burnih odnosa dviju obitelji kroz tri generacije.

U pozadini svih pri a u koje su upletene obitelji Frani i Šeper nalazi se blago koje je 1943. zakopano u šumi u blizini kurije.

Ono je uzrok svih zala koja su se nadvila nad likove serije koja postavlja pitanje – može li ljubav dvoje mladih ljudi nadvladati prošlost optere enu sukobima i njihove živote usmjeriti u vedru budu nost.

Odgovor donosi dramska serija ‘’Tajne’’, ije emitiranje zapo inje u ponedjeljak 16. rujna na RTL televiziji. Iako odaziv me imurske publike na zajedni ko gledanje ‘’sapunice’’ nije bio eufori no velik, zasigurno e velik dio gledatelja malih ekrana ‘’poskrive ki’’ uživati u arima zgodne makedonske glumice, kojoj, kako se šuška u gluma kim kuloarima, nije odolio ni glavni glumac serije Filip Juri i .

kaže, cijela joj ekipa u tome daje potporu: - Nije lako igrati na jeziku koji nije tvoj jer se zna ponekad ubiti prirodnost. Trudim se na sve mogu e na ine što više mobilizirati i fokusirati te uraditi posao najbolje što mogu. A i svi mi pomažu. Mislim da mi dobro ide. Seriju smo zapo eli snimati u lipnju, a kad završimo znat u i hrvatski, obe ajem.

Jelena Jovanov ina e ve pet godina radi u Makedonskom narodnom kazalištu i do sada je odigrala mnoge kazališne predstave s preko 25 uloga te je do sada glumila u etiri ilma. A kako je dobila ulogu u novoj RTL-ovoj telenoveli, uz osmijeh kaže: - Zahvalju i redateljskom prvijencu Angeline Jolie ‘U zemlji krvi i meda’ u kojem sam glumila lik nesretne Esme, produkcijska ku a ‘Fremantle Media’ pozvala me na casting i probno snimanje.

Nisam se nadala, ali, eto, dobila sam ulogu. Drago mi je da mi se otvorila ova prilika. Radim prvi put u ovom formatu, što mi je iznimno iskustvo, mnogo u im i dajem sve od sebe.

Jelena Jovanov prvi je put posjetila akovec, koji joj se jako svidio: - Bilo mi je divno prošetati vašim gradom. Sladak grad, jako ist i uredan. Kad u imati slobodan vikend, do i u sigurno opet u Me imurje. Aleksandru Cvjetkovi u ovo nije bio prvi dolazak u naš grad, ali je naglasio kako uvijek ponese fantasti ne dojmove: - Imate grad samo za poželjeti živjeti u njemu. ispred stare kurije okružene vinogradima, gdje se serija i snima.

U projekcijiprve epizode gra anima su se pridružili i lanovi Gradskog poglavarstva Slobodan Veinovi , pro elnik za kulturu, i gradona elnik Stjepan Kova . Na kraju ve eri glumci su dijelili autograme, kojima su se ponajviše veselila djeca i teen generacija.

FORMULA 13 1 Proud Mary JOHN FOGERTY FT. JENNIFER HUDSON 2 Love Me Again JOHN NEWMAN 3 Everything Has Changed TAYLOR SWIFT & ED SHEERAN 4 Home Again ELTON JOHN 5 Till Your Well Runs Dry ERIC CLAPTON 6 Do I Wanna Know ARCTIC MONKEYS 7 Love Illumination FRANZ FERDINAND 8 Another Love TOM ODELL 9 True Love P!NK FT. LILY ROSE COOPER 10 I Got You JACK JOHNSON 11 We Can’t Stop MILEY CYRUS 12 #Beautiful MARIAH CAREY FT. MIGUEL 13 Liquid Lunch CARO EMERALD

Massimo izvodi naslovnu pjesmu serije Zanimljivo je spomenuti kako je ''Vrijeme'', naslovnu pjesmu serije koju izvodi Massimo, okupljena publika, njih stotinjak, imala tako er prigodu uti. Spot za pjesmu je snimljen u Nespešu,

Top Hit List 1. VATRA - BiloDOMA IH je dobro dok TOP LISTA je trajalo 2. MASSIMO - Suze nam stale na pu 3. TONY CETINSKI - Jednom u životu 4. BEGINI & Ivan Zak - Obriši suze 5. CRVENA JABUKA - Imam neke fore 6. NINA BADRI - ežnja 7. DETOUR - Srce veliko 8. D LEGENDE - Hej 9. OP A OPASNOST - Nenapisana stranica 10. ŽANAMARI - Kao da nema sutra

Varaždin 107.1 Novi Marof 103.1 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4

VAŠ NAJBOLJI RADIO VARAŽDIN www.radio-varazdin.hr

13. rujna 2013.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 43

23. kolovoza 2013.

sport@mnovine.hr

SPEEDWAY

ODBOJKA PRIPREMNA UTAKMICA

Milenium spreman za OdbojkaĹĄi Centrometala krenuli speedway Europsko prvenstvo s pripremama za novu sezonu

Speedway stadion “Mileniumâ€? priprema se za ovogodiĹĄnju najve u utrku koja se odrĹžava sutra, 14. rujna, i na kojoj emo imati priliku vidjeti sjajna imena iz svijeta speedwaya u borbi za titulu prvaka Europe. Jurica Pavlic nastupio je u dva finala osvojivĹĄi 14. mjesto u Gdansku te 11. mjesto u Togliattiju u Rusiji. Trenutno je na jedanaestom mjestu, ali do kraja prvenstva joĹĄ su dvije utrke, gdje e zasigurno nadoknaditi izgubljene bodove. Trenutno je u poretku vode i Rus Emil Say utdinov, koji je pobijedio na oba finala, osvojivĹĄi ukupno 27 bodova.

Iza njega Nicki Pedersen s 24 boda te tre e mjesto zauzima Tai Wo finden s 23 boda.

Tomasz Gollob prati ih u stopu, te su tu joĹĄ velika imena speedway svijeta: Martin Vaculik, Hans Andersen, Maciej Janowski, Freddie Lindgren, Artem i Grigorij Laguta, Roman Povazhny, AleĹĄ Dryml. Prva rezerva je Lukasz Sowka, voza iz kluba Marma Rzeszow, kolega Ju-

rice Pavlica, a druga rezerva Renato Cvetko.

Sistem utrke veoma je zanimljiv. Tako nakon 20 voĹžnji najbolja dvojica izravno ulaze u finale, dok se voza i rangirani od tre eg do ĹĄestog mjesta susre u u 21. voĹžnji “Last chance“, iz koje najbolja dvojica ulaze u 22. voĹžnju – finale.

Jurica Pavlic je trenutno na jedanaestom mjestu, ali zadnja dva finala voze se na njegovim doma im stazama, u Poljskoj gdje vozi za klub “Marma Rzeszow“, ĹĄto mu daje velike ĹĄanse popraviti rezultat. Pavlic je titulu europskog prvaka osvojio 2007. godine, kada se vozila

jedna finalna utrka u austrijskom Wiener Neustadtu.

Ulaznice su u pretprodaji u sustavu Eventima po cijeni od 60 do 500 kuna, stadion se u subotu otvara u 16 sati, dok je sluĹžbeni trening u 11 sati otvoren za sve posjetitelje.

Startna lista za utrku Europskog prvenstva SluĹžbeni Ĺždrijeb obavila je Europska motociklisti ka ederacija te pod brojem jedan vozi trenutno vode i u prvenstvu, Emil Say utdinov. Za njega je ovo najbolja sezona do sad jer se s Taijem Wo findenom bori za titulu prvaka svijeta u GP-u, a Tai je trenutno tre eplasirani u ovom natjecanju. Prva voĹžnja nam donosi okrĹĄaj Tomasza Golloba i Kryzszto a Kasprzaka, Grand Prix voza a i reprezentativaca Poljske.

Jurica nastupa s brojem 14, ĹĄto mu donosi dvije plave pozicije tijekom utrke, a u prvoj voĹžnji susrest e se s Lagutom, Ulamekom i Lindgrenom, koji nam je poznat ĹĄto joĹĄ uvijek drĹži rekord staze na Mileniumu iz Grand Prixa 2010. godine.

U pr voj pripremnoj utakmici odbojkaĹĄi Centrometala pobijedili su nove prvoligaĹĄe iz susjednog VaraĹždina u utakmici koja je unaprijed ugovorena u etiri seta.

Prva dva seta obje mom adi igrale su u najja im postavama. Centrometal je krenuo u postavi tehni ar Gotal, prima i KurteĹĄ i Posavec, korektor Vincek, libero Petran, te srednjaci i kovi i mladi Novak. Kasnije su joĹĄ

uĹĄli Vabec, David, Vuk, Pu a, Kopa evi i Kocijan.

Prvi set donio je izjedna enu igru. Tek oko 18. poena Me imurci rade prednost od nekoliko poena koje koriste za kona nih 25:21. Po etkom drugog seta po etnih 8:1 za Centrometal. Ostatak seta VaraĹždinci love i smanjuju prednost, u jednom trenu su doĹĄli na svega poen zaostatka. Ipak opet zavrĹĄava 25:21.

U tre em setu prve promjene u ekipama donose ogromnu

prednost Centrometala, na kraju je 25:9. U zadnjem setu ĹĄansu za igru su dobili i preostali igra i. Neizvjestan set sad ide na stranu gostiju s 25:23.

Trener Kiri je izjavio: - Nama je ovo bila prva utakmica, za razliku od VaraĹždina koji je ranije po eo s pripremama. JoĹĄ se vidi umor na naĹĄim igra ima. No vidi se da imamo kvalitetnu ekipu i da moĹžemo opet o ekivati dobru sezonu.

KOĹ ARKA POVODOM 50 GODINA igranja koĹĄarke u akovcu – koĹĄarkaĹĄka poslastica pod imenom “SVE NAĹ E GODINEâ€?

U srijedu dolazi Cibona!

Povodom 50 godina igranja koĹĄarke u akovcu, a ujedno i na 41. ro endan KK-a Me imurje, nova Uprava kluba na elu s Rokom Sori em (umjesto dosadaĹĄnjeg or a Ga eĹĄe) organizirat e jedno lijepo doga anje pod radnim nazivom - Sve

naĹĄe godine! FeĹĄta e zapo eti u srijedu 18. rujna od 10.30 sati u Graditeljskoj dvorani u akovcu utakmicama najmla ih uzrasta, a od 18 sati slijedi srediĹĄnji doga aj svih doga anja - utakmica seniorskih mom adi Me imurja i Cibone. Tekmu e

KOŠARKAŠKI SAVEZ ME IMURSKE ŽUPANIJE

Kre e sezona!

Ve ovaj vikend mati ni KoĹĄarkaĹĄki savez pokre e natjecanja iz svoje ingerencije.

Kup KreĹĄimira osi a tradicionalno je prvo natjecanje koje se igra na prostoru izme u Mure i Drave, pa e tako u pretkolu u NedeliĹĄ u snage odmjeriti C ligaĹĄ NedeliĹĄ e i A 2 ligaĹĄ Rudar Cimper, dok u nedjelju dvorana u Prelogu otvara svoja vrata

doma im koĹĄarkaĹĄima i KK-u akovec u okviru prvog kola Kupa. U srijedu 18. rujna igra se donjome imurski derbi izme u Kotoribe i Donjega Kraljevca.

Svoga protivnika iz pretkola eka KK Dubrav an, a Me imurje Globetka i Me imurje joĹĄ ne znaju termin svoje utakmice do zaklju enja ovog broja Me imurskih novina. (bh)

upotpuniti razne plesne to ke, te igra za gledatelje.

OdrĹžat e se i sve ana sjednica u dvorani Srednje ĹĄkole akovec, Jakova Gotovca 2, s po etkom od 16 sati, na kojoj e se dijeliti priznanja i zahvalnice. (bh)

KOĹ ARKAĹ KI VIKEND VODI KUP KreĹĄimir osi NedeliĹĄ e - Rudar Cimper, subota 14. rujna u 18.30 sati, Aton Prelog - akovec, nedjelja 15. rujna u 20 sati, Prelog Kotoriba - D. Kraljevec, srijeda 18. rujna u 20.30 sati, Kotoriba

13. rujna 2013.

III. HNL Sjever - 4. kolo

TABLICA

Me imurje jedino do bodova od me imurskih predstavnika

1 Koprivnica

Me imurje je igralo derbi kola na gostovanju kod Mladosti iz Ždralova. Na uvijek neugodnom terenu protiv mom adi koja brani naslov prvaka lige nije bilo nimalo lako prema o ekivanjima, ali ostvarena je pobjeda i tri boda, što je vrlo važno u nastojanju da se ne izgubi korak s vode om Koprivnicom koja ima sve pobjede.

Me imurje je stiglo do sva tri boda golom u nastavku susreta, kada je zabio Dodlek koji ina e igra odli no na po etku nove sezone.

Doma in je bio bolji u prvom dijelu, ali sre om nije uspio zabiti iz nekoliko izglednih situacija, dok je Me imurje puno bolje odigralo u drugih 45 minuta, što je rezultiralo zasluženim vodstvom i na kraju pobjedom. Poslije pobjede u Ždralovima trener Me imurja Biškup ve je mislima bio okrenut sljede em kolu: - Nakon susreta sa Ždralovima o ekuje nas još jedan pravi derbi. Prošle godine Podravina je pobijedila u akovcu, a mi u Ludbregu. eka nas pravi spektakl za koji emo biti maksimalno spremni. Treninzima se vratio i Skoliber, igra i su maksimalno motivirani i želimo nastaviti niz neporaženosti. Respektiramo ekipu Podravine, no mi smo doma ini i više nemamo pravo na kiks, kazao je trener akove kog tre eligaša Me imurja.

Nedeliš e opet razo aralo kod ku e Povratkom na vlastiti stadion u Nedeliš u i u promijenjenim okolnostima (puno slabija ekipa nego u prethodnim sezonama), doma i koji su teško ispuštali bodove u dosadašnjim sezonama u

VARAŽDIN – POLET 3:0 Varaždin - stadion NK Varaždin. Gledatelja 300. Sudac: Hruškar. Strijelci: 1:0 Vuk (59, 11m), 2:0 Matejaš (86), 3:0 Rog (88).

Polet: urkin, Gori anec, Karlov ec, Sabol, Hren, Horvat, Škvorc (46. Turk), Cvetkovi (70. Novak), Gori anec, Barat, Radikovi (63. Jelen). Trener: Krešimir Šenji.

MLADOST (P) – KOPRIVNICA 0:6 Draškovec - gledatelja 200. Sudac: Sablji .

Strijelci: 1:0 Horva novi (43), 0:2 Tucakovi (54), 0:3 Tucakovi (59, 11m), 0:4 Skrivanich (67), 0:5 Taka (72), 0:6 Skrivanich (81).

Mladost/P: Kranjec, Habuš, Erdelji (46.

Miši ), Lon ari , Hali , Balent, Vuk, Hladnik, Sabol, Caban, Jambrovi (77. Hreš ).

MLADOST (Ž)- ME IMURJE 0:1 Ždralovi - igralište Mlados . Gledatelja: 200.

Sudac: Komerš i (Otromanec). Strijelac Dodlek (58).

Me imurje: Šafari , Pintari , Dodlek (85.

Novko), Kuzmi , Vabec (46. Vuk), Vukovi (55. Baksa), Menzil, Vru ina, Golik, Kokot, Petak. Trener Damir Biškup.

NEDELIŠ E- BJELOVAR 1:4 Nedeliš e - stadion Trate. Gledatelja 300.

Sudac: Pajtak. Strijelci: 0:1 Ljubi (21), 0:2 Pavec (58), 0:3 Krupešak (59), 1:3 Me umurac (63), 1:4 Krupešak (87).

Nedeliš e: Košir, Pintari , ukec (46. Gavranovi ), Leva i , Posavec, Mar ec (70.v Pintari ), Mihalic, Novak, Bujani , Me imurec, Jari

AKOVEC- PODRAVAC 0:6 akovec - SRC Mladost. Gledatelja 40. Sudac: Vugrinec (Sv. ur ). Strijelci: 0:1 Hrženjak (10), 0:2 Karan (59), 0:3 Njega (63), 0:4 Njega (66), 0:5 Hrženjak (86), 0:6 Hrženjak (90). akovec: K. Cingulin, Oreškovi , Sunteši , Hadži , Balent, Boži kovi , Bažuli , Trivanovi , Carlos Ferreira, Moreira (69. Ma jaš ), N. Cingulin.

Dunjkovec - Pretetincu sada predstavljaju ekipu protiv koje se može slaviti na gostovanju. Stadionski uvjeti o ito puno bolje odgovaraju klubovima poput Bjelovara koji su naviknuti igrati upravo na takvim terenima, što im je ovaj put u Nedeliš u donijelo visoku pobjedu od ak 4:1. Jedini doma i strijelac bio je Goran Me imurac. Doma i su imali priliku izvu i i puno bolji rezultat, ali promašivali su kod 0:1 i 0:2, a gosti su sve promašaje ovaj put kaznili i pretvorili na kraju u visoku pobjedu.

akovec i dalje “topovska hrana“ U nedjeljnom prijepodnevnom terminu akovec je ugostio mom ad Podravca iz Virja i upisao još jedan uvjerljiv poraz. Nakon prvih 45 minuta doma i su mogli biti zadovoljni rezultatom jer su gosti imali samo 0:1 iz 10. minute kad je strijelac bio Hrvoje Hrženjak.

U nastavku se igra doma ih ipak

2. HRVATSKA LIGA - ŽENE

Startna pobjeda akove ke nogometašice sezonu su otvorile teško ostvarenom, ali potpuno zasluženom pobjedom. Osim protiv doma e ekipe, ve i dio susreta morale su se “boriti“ i protiv izrazito doma inskog su enja. No, unato svemu, stigle su do tri boda i to golovima odli ne Frani . Sljede u utakmicu, u kojoj se naravno nadaju novom trobodu, akove ke nogometašice igraju sutra (subota) u Mihovljanu na igralištu NK Slobode, a u goste im dolazi ekipa Lepoglave.

Rezultati : Agram – Pregrada 4-4, Trnava – Rijeka Jack pot 0-1, Marjan – Split 0-5, Osijek – Dinamo Maksimir odgo eno.

raspala, Jurica Karan u 60. minuti zabija za 0:2, a u sljede ih pet minuta Tomislav Njega postiže dva pogotka za 0:4. Zatim je u 69. minuti doma i Karlo Balent isklju en, a Hrženjak je u posljednjih pet minuta dovršio svoj hat-trick za visokih 0:6.

Varteks prvu pobjedu ostvario protiv Poleta S velikom željom povratka u viši rang Varaždinci su prvu pobjedu iskrojili tek u etvrtoj utakmici, kad je na stadion Varteksa stigao Polet iz Svetog Martina na Muri. Gosti su se jako dobro držali sve do 59. minute, kad je Gordan Vuk iz kaznenog udarca zabio za vodstvo Varaždina. Do samoga kraja doma in je držao minimalnu prednost, da bi Matija Matejaš i Marko Rog u 86. i 88. minuti postigli pogotke za 3:0. No, moglo je biti i druk ije da je u Cvetkovi u 2. minuti, kada je izašao sam pred vratra doma e mom adi, zabio.

4 4

0

2 Croa a Grabrovnica 4 3

1

0 +15 10

3 Podravina

1

0 +13 10

4 3

0 +20 12

4 Bjelovar

4 3

1

0 +10 10

5 Me imurje

4 3

1

0

+5 10

6 Mladost Ždralovi

4 2

1

1

+6

7

7 Polet Sve Mar n

4 2

1

1

+3

7

8 Podravac

4 2

0

2

+3

6

9 Varaždin

4 1

1

2

0

4

10 Rudar M. Središ e

4 1

1

2

-5

4

11 Sla na

4 1

1

2

-5

4

12 Virovi ca

4 1

1

2

-7

4

13 Grani ar

4 1

0

3

-3

3

14 Nedeliš e

4 0

0

4

-12 0

15 akovec

4 0

0

4

-29 0

16 Mladost Prelog (-1) 4 0

0

4

-14 -1

Grani ar bez pogotka u Lubregu, Koprivnica razmontirala Mladost Podravina je u Ludbregu bez ve ih problema ostvarila pobjedu nad Grani arom iz Kotoribe, iji su ponajbolji igra i u ljetnom roku prešli baš u redove Ludbrežana.

Doma i su poveli u 25. minuti pogotkom Miljenka Mumleka, a kona nih 2:0 postavio je Denis Bochl u 74. minuti za nastavak neporaženosti u ovoj sezoni. Koprivnica je u Draškovcu razmontirala prelošku Mladost s visokih 5:0.

Preložani su se dobro držali samo u prvom dijelu kada su imali minimalan zaostatak, ali u nastavku su teško poraženi.

RUDAR – CROATIA 1:2 M. Središ e - igralište Šoderka. Gledatelja: 350. Sudac: Pavli (Varaždin). Strijelci: 0:1 Pavlovi (1), 0:2 Juri (56), 1:2 F. Novak (67).

Rudar: Rajf, Šprajc, Vuri (58. Rožman), Vuruši , Županec, D. Šol , F. Novak, Zadravec, N. Šol , D. Novak, M. Šol . Trener Anton Srša.

PODRAVINA – GRANI AR 2:0 Ludbreg - igralište Ludbreg. Gledatelja: 200.

Sudac: Plevnik (Bjelovar). Strijelci: 1:0 Mumlek (25), 2:0 Bochl (74).

Grani ar: Jambes, Gorupi , Beliga, Mikulan (66. Mlakar), Cecelja (83. Stojkov), Lon ar, Hertelendi (75. Matotek), Kos, Na , Tilošanec, Ku an.

I. HNL ŽENE

Trnav anke još uvijek bez bodova Tako blizu, a tako daleko.

Upravo to bi moglo oslikati ono što se dogodilo na susretu izme u doma e Trnave i gostuju e ekipe Rijeka Jack pot iz Istre. U jednoj borbenoj utakmici samo je sre a odlu ila o tomu na koju e stranu bodovi. Puno prigoda na obje strane, no spretnije su ovaj put bile goš e i golom Valusek kojoj je svojom intervencijom malo “pomogla“ i doma a golmanica. Iako

ISTRA ŽMINJ - KATARINA ZRIN. 1:2

TRNAVA - RIJEKA JACK POT 0:1

Pula - igralište s umjetnom travom. Gledatelja oko 100. Sudac: Bezelj (Pula). Strijelci: 1:0 Bali (26), 1:1 Frani (62), 1:2 Frani (84).

Katarina Zrinski: Šol , Ružman, Brežni, Vugrinec (od 60. Baka ), Lajtman, Miri, Posedi, Frani , Marks, Antolin, Per i . Trener: Ku ek

Gori an - igralište Gaj. Gledatelja 150. Sutkinje: Ivana Mar n i , Lidija Kralji , Kris na Kostelac.

Strijelac Valusek (57).ŽNK TRNAVA: Kiva , Markan, Horvat, Videc, Leva i (50. Zeli ), Vugrinec, Vran i , Grabar, Trstenjak, Njari, Požgaj. Trenerica Tatjana Mesari .

TABLICA 1. SPLIT

2 2 0 0 13 – 0 6

2. RIJEKA JACK POT

2 2 0 0

9–1 6

3. OSIJEK

1 1 0 0

9–0 3

4. DINAMO MAKSIMIR 1 1 0 0

4–1 3

5. AGRAM

2 0 1 1 4 – 12 1

6. PREGRADA

2 0 0 2 5 – 12 0

7. MARJAN

2 0 0 2

8. TRNAVA

2 0 0 2 0 – 10 0

1–9 0

U sljede em kolu sastaju se: Dinamo Maksimir – Trnava, Split – Osijek, Pregrada – Marijan, Rijeka JP – Agram. Utakmice se igraju 15.09.2013.. (nedjelja)

su do kraja susreta igra ice Tatjane Mesari pokušavale izjedna iti, rezultat se na njihovu žalost nije promijenio.

13. rujna 2013.

4.kolo I. ŽNL MNS CENTROMETAL - SPARTAK 4-1 (1-0) MACINEC. Igralište: Trate. Suci: Igor Križari , Borut Križari , Siniša Luka i . Delegat: Petar Krha .

Strijelci: 1-0 Duman i (38-11m), 2-0 Vibovec (46), 3-0 Borko (56), 3-1 Lackovi E. (61-11m), 4-1 Duman i (90) CENTROMETAL: Petkovi , Borko, Novak, Dove er (73. Pani ), Gunc, Majsen, Bratkovi , Buhanec, Duman i , Rodrigue (87.

Vince ), Vibovec, trener: Marko Zavrtnik SPARTAK: Tizaj, Lackovi S., Jankovi , Rogina, Lovren i , Šegovi , Fažon, Lackovi E., Juras (79. Kontrec), Zadravec (54. Škvorc), Živkovi Žu kartoni: Dove er, Petkovi , Vince (Centrometal); Zadravec, Lackovi E., Juras, Škvorc, Fažon, Lovren i (Spartak)

MLADOST - OMLADINAC (NSR) 2-1 (1-1) IVANOVEC. Suci: Bojan Juras, Zoran Novak, Tomislav urila. Delegat: Ma ja Poredoš.

Strijelci: 0-1 Škrilac (19), 1-1 Fu ko (23), 2-1 Murkovi (78) MLADOST: Patafta, Krištofi , Bujan, Žvorc, Kamenar, Horvat, Leva i (68. Barlovi ), Miki , Novak J., Murkovi , Fu ko (89. Silaj), trener: Branko Janžek OMLADINAC: Žvorc, Vugrinec (88. Žganec), Reich, Oreš anin, Toplek, Lesjak, Jurinec, Vida i , Škrilac, Varga, Drk (68. Vodopija), trener: Miljenko Dove er Žu kartoni: Bujan, Kamenar, Krišto (MLadost); Drk, Lesjak (Omladinac)

ŠENKOVEC - SOKOL 3-1 (1-0) ŠENKOVEC. Igralište: Šenkovec. Suci: Nino Škrobar, Dražen Sukanec, Saša Mihali . Delegat: Tomislav Šol Strijelci: 1-0 Leško (36), 1-1 Korpar (80), 2-1 Kanski (87), 3-1 Korent (90) ŠENKOVEC: Pokriva , Kanski, Polak (90. Zemlji ), Erdelja, Ban, Fu ko, Kukovec (13. Leskovec), Korent (90. Domunkoš), Leško (76.

Koren), Gyo (65. Radikovi ), Novak, trener: Ivan Zobec SOKOL: Posavec, Korpar, Lebar, Puh, Major (67. Hertari ), Farkaš, Boži , Mikolaj, Lisjak, Mun ar, Horvat, trener: Leonardo Novak Žu kartoni: Leško, Novak (Šenkovec); Mikolaj (Sokol)

DINAMO - NAPRIJED 2-1 (1-1) DOMAŠINEC. Igralište: Kokotov Vez. Suci: Ivica Križai , Davor Šupljika, Ivica Felker. Delegat: Dragu n Hozjak Strijelci: 1-0 Debelec (11), 1-1 Glavina (19), 2-1 Krznar (62-11m) DINAMO: Mlinarec, Silaj (76. Furdi), Obadi (86. Baranaši D), Mihalec, Krznar, Lovrek, Debelec, Bunc, Jakši , Trstenjak, Bihar, trener: Ivan Domini NAPRIJED: onkaš, Hižman F (72. Trstenjak), Režek, Kemec (78. Žvorc), Novak, Hižman J., Šimunkovi , Mar nec, Horvat, Glavina, Horvat F., trener: Zlatko Vugrinec Žu kartoni: Mihalec, Krznar, Lovrek (Dinamo); onkaš, Hižman F, Horvat, Hižman J., Kemec (Naprijed)

SLOBODA - PUŠ INE 3-1 (2-1) SLAKOVEC. Igralište: NK Sloboda. Suci: Ma ja Horvat, Tihomir Kralji , Toni Fažon. Delegat: Stjepan Križari Strijelci: 1-0 Hižman (10), 1-1 Martan (35), 2-1 Vrbanec (37), 3-1 Fegeš (82) SLOBODA: Kolar, Hižman (59. Buhanec), Petek (37. Hadži ), Novak, Cvetkovi , Katanec, Srnec, Goricaj (53. Pintari ), Hergoti (59. Petek), Branilovi , Vrbanec (65. Fegeš), trener: Stjepan Petek PUŠ INE: Beneta, Mikulec (73. Magdaleni ), Lesar, Štefulj, Turkovi , Celinger, Fekonja (80. Pintari ), Skupnjak, Levani , Martan I., Martan D., trener: Željko Vukši Žu kartoni: Katanec (Sloboda); Skupnjak, Mikulec, Celinger, Martan (Puš ine) Crveni karton: Hadži (Sloboda)

SLOGA - UKOVEC 77 0-4 (0-1) AKOVEC. Igralište: NK Sloga. Suci: Igor Križari , Ivica Felker, Jadran Kukovec. Delegat: Darko Jambrovi Strijelci: 0-1 Kranjec (34), 0-2 Mesari (68), 0-3 Anderlin (83), 0-4 Kranjec (84) SLOGA: or evi , Malovi , Dokleja (46. Kosalec), Obadi , Se an, Šari , Ružman, Glad (74. Novak), Jambroši , Zoka, Vrbanec (46. Vugrinec), trener: Dino Vrbanec UKOVEC: Lehki, Mesari D, Vukovi , Kaniški (88. Poljak), Mihoci (88. Slavi ek), Fran i , Mavri ek, Vukina, Kranjec (85.

Lipi ), Teki (73. Anderlin), Mesari M., trener: Antun Juki Žu kartoni: Glad, Novak (Sloga); Fran i ( ukovec)

MLADOST - BSK 1-1 (1-0) PALINOVEC. Igralište: Trate. Suci: Marin Horvat, Damir Fodor, Željko Kova i . Delegat: Željko Bacinger Strijelci: 1-0 Hali (36), 1-1 Mlinari (71) MLADOST: Mar ec, Talan, Fileš (80. Možek), Cirkven i , Kova i , Jaluši (87. Podgorelec), Možek, Pasler, Mlinarec, Vadlja (81. Tkalec), Hali , trener: Josip Šegovi BSK: Strnad, Grbavac, Antalaši , Mihalic, Hajdarovi (90.

Makar D), Šari , Škvorc (43. Trstenjak od 87. Ma ek), Bašek, Paler, Makar I., Mlinari (78. Taradi), trener: Vladimir Pavlekovi Žu kartoni: Jaluši , Cirkven i (Mladost); Grbavac, Bašek, Makar I., Paler (BSK)

DINAMO - PODTUREN 2-2 (2-1) PALOVEC. Igralište: NK Dinamo. Suci: Dražen Jur ec, Lidija Kralji , Dragan Hrustek. Delegat: Franjo Fais Strijelci: 1-0 Novak D (13), 1-1 Sermek (18), 2-1 Novak D (38-11m), 2-2 Kolari (68) DINAMO: Vibovec, Šmit, Jan ec, Mihalec, Jankovi (46. Dodlek), Mar ec, Vutek, Štampar, Križai , Na , Novak (60. Hali ), trener: Zoran Kralji PODTUREN: Kolar D, Sklepi V. (53. Radovan), Kolar A (46. Horvat), Radovan, Balenovi , Mravljek, Sermek, Kolari (83. Ka ), Sklepi (46. Telebuh), Lepen, Mu i , trener: Ivan Hamunajec Žu kartoni: Dodlek, Štampar (DInamo); Radovan, Kolar A (Podturen)

I. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA

Dinamu doma a pobjeda Dinamo spretno i sretno stigao do doma e pobjede. Gosti iz Cirkovljana bili su u polju prema prikazanoj igri puno bolja mom ad, ali su Kokotov vez u Domašincu na kraju napustili pognute glave. Pred tristotinjak gledatelja vrlo teška utakmica za su enje, uz dosta prekršaja i ak osam opomenutih igra a. Tri doma a, a pet gostuju ih.

Šenkovec tek u finišu utakmice osigurao tri doma a boda Doma i su poveli u 36. minuti zgoditkom Dejana Leška, a tko e kome ako ne e svoj svome. Dugo je taj rezultat stajao na “semaforu” sve do 80. minute, kada Sokol uspijeva zgoditkom Matije Korpara poravnati rezultat na 1-1. Kada je ve izgledalo da e bod oti i u Vratišinec u posljednje tri minute utakmice 87. i 90. doma i zgodicima Roberta Kanskog i Dejana Korenta dolaze do pobjede od 3-1.

Dva doma a opomenuta igra a, a jedan gostuju i.

Slobodi doma i bodovi i s igra em manje Ve u 10. minuti doma i su zgoditkom Marija Hižmana poveli. Gosti iz Puš ina uspjeli su u 35. minuti zgoditkom Igora Martana poravnati na 1-1. Dvije minute kasnije novo doma e vodstvo zgoditkom Borisa Vrbanca. U 61. minuti Sloboda je ostala bez Gorana Hadži a koji je grubo obim rukama odgurnuo igra a Puš ina i naravno od suca utakmice Matije Horvata zaradio isklju enje. Broj ano ja i gosti su pokušavali nešto u initi, ali nije išlo. Dapa e, doma i su s igra em manje u 82. minuti zgoditkom Kristijana Fegeša potvrdili doma u pobjedu od 3-1. U vrlo nervoznoj utakmici doma i su imali samo jednog opomenutog igra a, a gosti ak etvoricu.

ukovcu 77 visoka pobjeda u akovcu Loše je doma a Sloga prošla u nedjeljno prijepodne. Prvo poluvrijeme su se nekako još držali kad su gosti zgoditkom Marija Kranjeca u 34. minuti došli do vodstva. Pravi doma i potop uslijedio je od 68. minute, kada do kraja utakmice primaju još tri zgoditka za visoki poraz od 4-0. Doma i gotovo da nisu imali pravu prigodu, pa je vratar ukovca 77 Darko Lehki mogao lagano “drijemati”.

BSK s bodom iz Palinovca

OPOMENUTI IGRA I SLOBODA (S) – Tomislav Katanec (35) DINAMO (P) – Marko Štampar (2788), Antonio Dodlek (2762) BSK – Ivan Makar (632), Vladimir Grbavac (4852), Nenad Bašek (660), Vedran Paler (300) CENTROMETAL – Casimir Rodrigue (5447), Denis Dove er (2556), Samir Petkovi (5724), Bojan Vince (4768) PUŠ INE – Mario Skupnjak (7433), Robert Mikulec (9294), Tomica Celinger (360), Dario Martan (400) MLADOST (Pal.) – Dino Jaluši (342), David Cirkven i (4100), Denis Hali (76) SPARTAK – Dejan Lovren i (75), Edi Lackovi (290), Marin Zadravec (7492), Marinko Juras (242), Danijel Škvorc (5178), Josip Fažon (2139) UKOVEC 77 – Krunoslav Fran i (368) SOKOL – Luka Mikolaj (2330) ŠENKOVEC – Dejan Leško (2300), Ma ja Novak (2509) NAPRIJED – Davor onkaš (468), Fabijan Hižman (4244), Petar Horvat (1959), Josip Hižman (2208), Ma ja Kemec (2192) PODTUREN – Zvonimir Radovan (972), Aleksandar Kolar (949) OMLADINAC (NSR) – Mišel Lesjak (339), Ivan Drk (5448) SLOGA ( ) – Deni Glad (1242), Nenad Novak (4742) MLADOST (I) – Marko Bujan (108), Željko Kamenar (1702), Goran Krišto (4660) DINAMO (D) – Mario Mihalec (87), Stjepan Krznar (11), Neven Lovrek (4117)

DISCIPLINSKI KUTAK SLOBODA (S) – Goran Hadži (1403) po l. 58. DP HNS 4 ( e ri) utakmice Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: OMLADINAC (NSR) – Mišel Lesjak (339) SPARTAK – Edi Lackovi (290) PUŠ INE – Dario Martan (400)

TABLICA

Najava 5. kola

Još jedna zanimljiva nedjelja pred me imurskim prvoligašima Dinamo iz Domašinca ide na novo teško gostovanje u Malu Suboticu. Spartakovim navija ima je pet kola “posta” bez pobjede vjerojatno ve dosta. Ni Šenkovec ne e biti na “španciru” u Cirkovljanu. BSK isto ve žarko želi prvu pobjedu, je li slakovska Sloboda ta kojoj e uzeti “skalp”, pitanje je.

Dvojac s nula bodova Omladinac i Puš ine kod ku e do ekuju Dinamo iz Palovca, odnosno Mladost iz Ivanovca. Druga Mladost ona iz Palinovca e u goste u Vratišinec. U Podturnu e se igrati utakmica za bijeg s donjeg dijela ljestvice. Najzanimljive bi trebalo biti u nedjeljno prijepodne, kada u ukovec dolazi Centrometal.

Parovi i suci sljede eg kola: Omladinac (NSR)- Dinamo (P) (suci: Toplišnjak ,Fegeš, Horvat), Puš ine – Mladost (I) (suci: Turk,Novak, Luka i ), BSK- Sloboda(S) (suci: Kolari ,B.Križari ,Novak), Sokol- Mladost (P) (suci: I. Križari , Jakovljev,Hrustek), Naprijed – Šenkovec (suci:Bacinger,L. Kralji , Felker), Spartak- Dinamo (D) (suci: Hajdinjak , Fodor, Brljak) ukovec 77Centrometal, igra se u 10.30, (suci: Horvat, Buhin, Ruži ), Podturen- Sloga( ) (suci: Aldi , Žganec Lozi )

Ve u 17. minuti gosti iz Belice tražili su od suca utakmice Marina Horvata kazneni udarac nakon po njima igranja lopte rukom doma eg obrambenog igra a u svom kaznenom prostoru. Suci nisu smatrali da je bilo namjernog igranja, a sucu Horvatu pomogao je i njegov pomo nik Željko Kova i sugestijom da se igra nastavi. Denis Hali u 36. minuti doma u Mladost dovodi u vodstvo.

U 60. minuti doma i traže kazneni udarac po njima zbog guranja od strane obrambenog igra a BSK-a doma eg napada a u svom kaznenom prostoru. I ovdje su suci ocijenili da nije bilo prekršaja, pa samim time i kaznenog udarca. I delegat Željko Bacinger im daje u oba dva slu aja za pravo u svom izvješ u.

Radost gostuju ih navija a uslijedila je u 71. minuti, kada je na kona nih 1-1 poravnao Andrej Mlinari . Tri doma a, a etiri gostuju a opomenuta igra a.

Centrometal slomio Spartak u drugom dijelu Igrali su gosti iz Male Subotice solidno prvo poluvrijeme. Imali nekoliko izglednih prigoda, ali su doma i pred kraj prvog dijela u 38. minuti iz kaznenog udarca koji je realizirao Marijan Duman i poveli s 1-0. Samo što je po elo drugo poluvrijeme, u 46. minuti

1. DINAMO (D)

4

4

0

0

12 – 6 12

2. ŠENKOVEC

4

3

1

0

12 – 4 10

3. SLOBODA (S)

4

3

0

1

13 – 4

9

4. UKOVEC 77

4

3

0

1

8–4

9

5. MLADOST (Pal.)

4

2

2

0

14 – 4

8

6. CENTROMETAL

4

2

2

0

9–5

8

7. DINAMO (P)

4

2

1

1

8–6

7

8. MLADOST (I)

4

2

1

1

6 – 10 7

9. NAPRIJED

4

1

2

1

5–4

5

10. SLOGA ( )

4

1

2

1

5–4

5

11. PODTUREN

4

1

1

2

5–7

4

12. BSK

4

0

2

2

3–5

2

13. SPARTAK

4

0

1

3

1–7

1

14. SOKOL

4

0

1

3

4 – 12 1

15. PUŠ INE

4

0

0

4

8 – 19 0

16. OMLADINAC (NSR)

4

0

0

4

2 – 14 0

LISTA STRIJELACA 6 zgoditaka – Patrik Hergo (Sloboda S) 5 zgoditka – San no Debelec (Dinamo D) 4 zgoditaka – Tomica Mlinarec, Dario Vadlja (Mladost Pal.), Boris Vrbanec (Sloboda S), Denis Hali (Mladost Pal.), Dejan Korent (Šenkovec), Marijan Duman i (Centrometal) 3 zgoditka – Saša Fu ko (Šenkovec), Nino Mar ec (Dinamo P), Ivan Fu ko (Mladost I) 2 zgoditka – Robert Kanski (Šenkovec), Vanja Šari (Sloga ), Gregor Bunc, Luka Jakši (Dinamo D), Luka Mikolaj (Sokol), Robert Štefulj, Igor Martan (Puš ine), Damjan Novak (Dinamo P), Mihael Kolari (Podturen), Mario Hižman (Sloboda S), Mario Kranjec, Milan Mesari ( ukovec 77), Nenad Vibovec (Centrometal)

Nenad Vibovec povisuje doma e vodstvo na 2-0. Deset minuta kasnije utakmica je prakti ki riješena jer je Marko Borko postigao tre i doma i zgoditak. Spartak je nakon pune 331 minute uspio posti i prvi zgoditak u ovom prvenstvu. Pošlo je to za nogom Ediju Lackovi u iz kaznenog udarca. Svojim drugim zgoditkom na utakmici Marijan Duman i je u 90. minuti samo potvrdio doma u pobjedu Centrometala od 4-1. Obje mom adi prezentirale su vrstu igru, a na trenutke i preoštru pa je sudac utakmice Igor Križari ak desetoricu igra a opomenuo.

Teško izborena doma a pobjeda Mladosti Na samom po etku u 9. minuti gostima je poništen zgoditak zbog prekršaja na doma em vrataru Luki Patafta. Gosti baš nisu bili zadovoljni tom odlukom suca utakmice Bojana Jurasa. Omladinac je prvi u 19. minuti zgoditkom “friškog” poja anja Nenada Škrilca poveo s 1-0. Ivan Fu ko uspio je do poluvremena u 23. minuti poravnati na 1-1. Filip Murkovi je svojim zgoditkom u 78. minuti odlu io pobjednika u Ivanovcu i tako doma inu donio minimalnu, ali važnu pobjedu od 2-1. Tri doma a, a dva gostuju a opomenuta igra a.

Meksikanac i Brazilac poja ali akove ku Slogu Hrvatska je sve privla nija igra ima iz cijelog svijeta, pa tako ni Me imurje nije iznimka. Bez obzira što nemamo profesionalni nogometni klub, u me imurskim klubovima igraju i stranci. “Transfer ljeta“ ipak je napravila akove ka Sloga. Izdvajamo dvije prinove koje su došle u Slogu akovec. Radi se o igra ima Henrique Ferreira Carlos iz NK akovec i Mauricio Curiel Hernandez iz meksi kog kluba Centenarios.

Iz NK Sloge stiže pojašnjenje da su stranci angažirani zbog okolnosti koje su se poklopile, jer je od Brazilca Henriqea menadžer trener igra Andre Silva, dok je Meksikanac Hernandez posebno zanimljiv igra jer je bio na probama u Cibaliji i slovenskom Zavr u, navodno je i zadovoljio, ali nije mogao biti registriran zbog ograni enja broja stranaca.

Oba igra a e igrati za Slogu u o ekivanju transfera.

13. rujna 2013.

4. kolo II. ŽL MNS - istok HODOŠAN - BORAC 6-1 (1-0) HODOŠAN. Igralište: Stadio NK Hodošan. Suci: Dino Horvat, Franjo Horvat, Mladen eke. Delegat: Dragu n Vuk Strijelci: 1-0 Strahija Z (6), 2-0 Strahija Z (48), 3-0 Strahija G. (52-11m), 3-1 Jan ec (59), 4-1 Strahija G (81-11m), 5-1 Strahija Z (85), 6-1 Strahija Z (89) HODOŠAN: Rebertnik, Habuš, Sinkovi , Vlah, Naran a, Puri (54. Biber), Blagus, Strahija G (84. Ribi ), Vugrinec (61. Papak F), Kova , Strahija Z., trener: Goran Strahija BORAC: Cika , Puri (78. Baranaši ), Križai , Sršan, Jan ec, Zrna, Gavez, Baksa, Po nec, Ko evar, Rušanec, trener: Ivan Zrna Žu kartoni: Strahija G (Hodošan); Zrna, Po nec, Sršan, Rušanec (Borac) Crveni karton: Cika (Borac)

SK - DRAVA (DM) 3-2 (2-1) EHOVEC. Igralište: NK SK. Suci: Radovan Posedi, Danijel Ko ila, Marinko Hrušoci. Delegat: Dejan Kova Strijelci: 1-0 Grabant (10), 2-0 Lisjak (15), 2-1 Štrok (24), 3-1 Vidovi (57), 3-2 Mihoci (61) SK: Grabant, Božek, Horvat, Lon ari , Bašnec, Višnji , Smrk, Begovi (90.

Glavina), Lisjak (46. Kos D), Vidovi , Grabant (68. Kos M), trener: Marko Vidovi DRAVA: Mikulan, Herc, Ivaci (60. Igrec Z), Gorupi , Mihalac, Kos (60. Mihoci), Igrec F (60. Klari ), Igrec D., Igrec J., Orehovec, Štrok, trener: Ivan Bartoli Žu kartoni: Vidovi ( SK); Mihalac (Drava)

KRALJEV AN 38 - MLADOST (SM) 4-0 (2-0) D.KRALJEVEC. Igralište: Fundacije. Suci: Božidar Klari , Ivica Horvat, Morano Vlah. Delegat: Nikola Toplek Strijelci: 1-0 Pišpek (30), 2-0 Cvek S (39-11m), 3-0 Baksa (76), 4-0 Baksa (89) KRALJEV AN: Lacko, Pigac (78. Šamarija), Vlah, Štefok, Cvek S., Filipaši , Tisaj (88. ekunec), Slavi ek (46. Cvek V), Baksa, Pišpek (78. Blažeka), Lipi (58. Špoljar), trener: Stefan Srpak MLADOST: Musta , Kvakan, Orehovec (66. Šulj), Posavec, Papak, Blažin i , Hošnjak (74. Štrok), mrlek, Markovi , Matulin, Hobor (86. Pavlic), trener: Božidar Kedmenec Žu kartoni: Cvek S (Kraljev an); Papak J (Mladost)

II. ME IMURSKA LIGA – ISTOK

BUDU NOST - VIDOV AN 4-0 (3-0)

Kraljev an 38 s etiri “laka komada” ispratio Mladost Na prvi se zgoditak ekalo dobrih pola sata kada je mrežu gostiju iz Svete Marije na eo Filip Pišpek. Devet minuta kasnije doma i imaju kazneni udarac koji za 2-0 realizira Silvestar Cvek. U drugom dijelu skoro pred sam kraj susreta s dva zgoditka Siniše Bakse u 76. i 89. minuti Kraljev an 38 dolazi do visoke pobjede od 4-0. Po jedan opomenuti igra u svakoj mom adi. Budu nost je sve riješila još u prvom poluvremenu kada su zgodicima Tihomira Hali a, Tihomira Novosela i Brune Dodleka stigli do vodstva od 3-0. Dvije minute prije kraja utakmice Gianluca Hali samo je potvrdio uvjerljivu pobjedu Budu nosti od 4-0 nad Vidov anom.Trnava u drugom poluvremenu s tri zgoditka stigla do tri boda. Nakon prvih 45 minuta zgoditaka nije bilo i gosti iz Orehovice su se dobro držali. Doma i su svoj prvi zgoditak postigli u 48. minuti, a djelo je to Davida Farkaša. Na novi doma i zgoditak ekalo se novih pola sata, kada Simon Jakši povisuje na 2-0. Seriju doma ih zgoditaka za pobjedu od 3-0 zaklju io je Filip Blažek u 90. minuti. Igralo se fer i korektno pa je samo jedan igra , i to doma i, bio opomenut. Dubravi bod iz Držimurec - Strelca. Pobjeda Galeba u Pribislavcu. Polet je nakon poraza u Orehovici i kod ku e poražen pa se može re i da je u seriji poraza. Još k tome

nisu ni u ta dva kola uspjeli posti i zgoditak. David Turk je bio taj koji je gostima iz Oporovca donio minimalnu, ali zasluženu pobjedu od 1-0. Po trojica opomenutih igra a u svakoj mom adi. SK bolji od Drave. Zvonimir Grabant je u 10. minuti doma e doveo u vodstvo. Pet minuta kasnije zgoditkom Darijan Lisjaka ve je 2-0. Drava se uspijeva malo konsolidirati i u 24. minuti smanjuju zgoditkom Nikole Štroka na 2-1. Trener - igra Marko Vidovi vodstvo SK-a povisuje na 3-1 u 57. minuti. On je bio i jedini opomenuti igra na utakmici zbog preoštrog starta.

David Igrec smanjio je u 61. minuti na 3-2. U Novakovcu bez pobjednika. Grani ar je prvi poveo u 12. minuti zgoditkom Ivice Mun ara. Ve u 24. minuti s klupe Dubrav ana udaljen je predstavnik kluba Dominik Brljak zbog u estalog prigovaranja na odluke suca utakmice Darija Bubeka. Gosti iz Donje Dubrave imali su opravdanog razloga za prigovaranje u 41. minuti, kada Bubek po delegatu utakmice Zvonku Novakovi u nije dosudio o iti kazneni udarac za Dubrav an. Ipak sedam minuta prije kraja utakmice Dubrav an preko Nike Paheka uspijeva poravnati na kona nih 1-1. Hodošan šesticom ispratio Borac PMP. Zanimljivo svih šest doma ih zgoditaka su postigli bra a Strahija, Zoran etiri, a Goran dva. Na

LISTA STRIJELACA

TABLICA GRANI AR - DUBRAV AN 1-1 (1-0) NOVAKOVEC. Igralište: Drvarijum. Suci: Dario Bubek, Valen no Kantoci, Dario Kos. Delegat: Zvonko Novakovi Strijelci: 1-0 Mun ar (12), 1-1 Pahek (83) GRANI AR: Tratnjak, Krznar, Boži K, Blažon, Mun ar (90. Buhin), Turk, Drvoderi D., Drvoderi A., Boži R., Novak, Lovrek (74. Šopar), trener: Zoran Graši DUBRAV AN: Fabi , Me imurec, Horvat, Jadan Damjan, Matotek, Jadan Dominik, Lukša, Brljak, Pahek, ižmešija, Balažinec, trener: Tihomir Nes Žu kartoni: Drvoderi (Grani ar); Jadan Dominik, Matotek, Me imurec (Dubrav an) Crveni karton: Dominik Brljak, predstavnik kluba Dubrav an

POLET - GALEB 0-1 (0-1) PRIBISLAVEC. IGralište: Petar Perši . Suci: Branko Bacinger, Mario Pintari , Filip Hrustek. Delegat: Mijo Horvat Strijelac: 0-1 Turk POLET: Vaš, Posavec, Krišto , Lesjak, Magdaleni , Bašek, Vibovec, Vukovi , Lisjak, Gajnik, Pal , trener: Franjo Mihalkovi GALEB: Pantaler, Balent N, Turk, Pigac, Fran i , Balent, Mesari , Grana r, Repalust, Balent R., Fleten, trener: Damir Pigac Žu kartoni. Vukovi , Krišto , Posavec (Polet); Grana r, Mesari , Hertelendi (Galeb)

4. kolo II. ŽNL MNS - zapad BRATSTVO - ME IMUREC 2-1 (1-1) JUROVEC. Igralište: SRC Per i Mladen Bokši . Suci: Slavko Novak, Dragu n Novak, Josip Jurinec. Delegat: Slavko Novak Strijelci: 0-1 Treska (4), 1-1 Vinko M (24), 2-1 Kirec (62) BRATSTVO: Per i , Leva i (90. Petermanec), Jambrovi , Vinko K., Antoli , Kirec, Rihtarec (74. Trstenjak), Leva i , Vinko M (83. Baumgartner), Jurovi , Na (90. Saka ), trener: Boris or evi ME IMUREC: Prekupec, Kozina (75. Ivanuša), Branilovi , Fu ek (65. Primorac), Horvat, Bali , Bajzek, Kregar, Treska S (68. Thes), Treska D., trener: uro Koruni Žu kartoni: Jurovi , Jambrovi , Kirec, Rihtarec (Bratstvo); Treska, Horvat (Me imurec)

JEDINSTVO - HAJDUK-VINDIJA 9-1 (5-1) N. SELO NA DRAVI. Igralište: Gmajna. Suci: Rudolf ižmešija, Bruno Brljak, Milivoj Bali . Delegat: Borko Dragu n.

Strijelci: 1-0 Piska (10), 2-0 Novak (22), 3-0 Novak (30-11m), 3-1 Ma ari (38), 4-1 Piska (40), 5-1 Škvorc (44), 6-1 Ko iš (67), 7-1 Popovi (74), 8-1 Ko iš (80), 9-1 Ko iš (85) JEDINSTVO: Habek (80. Vuruši ), Jaluši , Škvorc, Tkal ec (46. Plevnjak), Jambrovi , Štajerec, Fras (46. Pla ak), Piska , Novak Samuel, Popovi (75. Novak Simon), Ko iš, trener: Mladen Rešetar HAJDUK: Rasol, Žganec, Hrženjak D, Jambroši (46. Hrženjak L), Ma ari , Mesari , Mikulaj (80. Hoblaj), Debelec M., Periši (46. Šardi), Debelec G (61.

Hrženjak K), Ma ari (74. Strah), trener: Darko Rob

M.MIHALJEVEC - TRNOVEC 1-0 (0-0) M.MIHALJEVEC. Igralište: NK M.Mihaljevec. Suci: Damir Aldi , Filip Aldi , Antun Kukovec. Delegat: Slavko Vodopija.

Strijelac: 1-0 Mesari B (50) MM: Magdaleni , anadi, Trupkovi , Šol , Mesari P., Vrši (19. Mesari B), Zadravec (19. Pušar od 66. Perho ), Kova i , Bes jani , Varga, Posavec, trener: Bruno Mesari TRNOVEC: Košak, Novak, Kova i , Planinc, Bacinger, Miko, Jurman (65. Periši ), Govedi , Liber, Kos, trener: Kris jan Kiri Žu kartoni: Bes jani , Perho , Trupkovi , Kova i (MM); Govedi (Trnovec) Crveni karton: Posavec (MM)

JEDINSTVO - SLOBODA (M) 0-2 (0-0) G.MIHALJEVEC. Igralište: Pod Borom. Suci: Marijan Duman i , Boris Jakovljev, Antun Koruni . Delegat: Stjepan Fic Strijelci: 0-1 Mu i (48), 0-2 Tisaj (59) JEDINSTVO: Ter, Kocen, Novak, Vuk, Plantak, Fujs (58. Ladi ), Mikulan (80.

Miljan i ), Horvat, Golub, Krumpi M (46. Krumpi S), Novak SLOBODA: Horvat, Belše, Tisaj (78. Bel), Srnec, alopa, Novak, Tremski, Lukman (87. Želežnjak), Mu i (70. Bubek), Culjak (83. Murkovi ), Sovar (8.

Posavec), trener: Damir Vrbanec Žu kartoni: Golub, Horvat, Novak, Ladi (Jedinstvo); alopek, Željeznak, Tremski (Sloboda)

PLAVI - ZEBANEC 2-0 (2-0) PEKLENICA. Igralište: Pocurke. Suci: Tomislav Herman, Vlado Blaži , Renato Vuk. Delegat: Rajko Zadravec Strijelci: 1-0 Nerer (8), 2-0 Škvorc (36-11m) PLAVI: Kuzma, Cerovec, Gori anec (19. Novak), Trupkovi , Škvorc, Drk, Vugrinec (65. Antokovi ), Nerer, Zadravec, Govedi (60. Ratajec), Cilar, trener: Robert Glavina ZEBANEC: Kocijan, Horvat D, Žuni (74. Horvat N), Grabar, Puri (82. Bani ), Kralj (79. Mlinari ), Žuni , Tkal ec, Kodba, Lackovi , Kojter (56. Debelec), trener: Neven Horvat Žu kartoni: Nerer (Plavi); Tkal ec (Zebanec)

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14 15.

16.

KRALJEV AN 38 BUDU NOST (P) TRNAVA CROATIA OMLADINAC (DS) GALEB POLET (P) SK DUBRAVA MLADOST (SM) DUBRAV AN BORAC PMP HODOŠAN DRAVA (DM) VIDOV AN GRANI AR (N)

4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4

4 4 2 2 2 2 2 1 1 1 1 1 1 1 1 0

0 0 2 1 1 1 0 2 1 1 1 1 0 0 0 1

0 19 – 4 0 14 – 2 0 8–4 1 8–5 1 13 – 13 1 6–8 2 7 – 10 1 10 – 10 2 10 – 9 2 8 – 12 2 5–9 2 8 – 13 3 10 – 9 3 10 – 13 3 5 – 14 3 4 – 10

12 12 8 7 7 7 6 5 4 4 4 4 3 3 3 1

6 zgoditaka – Filip Pišpek (Kraljev an 38) 5 zgoditaka – Jurica Tizaj (Omladinac DS), Bruno Gori anec (Dubrava), Bruno Dodlek (Budu nost P), Siniša Baksa (Kraljev an 38), Zoran Strahija (Hodošan) 4 zgoditka – Nikola Bukal (Budu nost P), Josip Igrec (Drava DM), Sandro Jan ec (Borac PMP), Goran Strahija (Hodošan), Tomislav Debelec (Omladinac DS) 3 zgoditka – Rajko Gavez (Borac PMP), Mišo Pal (Polet P), Luka Lipi (Kraljev an 38), Miroslav Pigac (Galeb), Simon Jakši (Trnava), Ivica Mun ar (Grani ar N), Niko Pahek (Dubrav an), Nikola Štrok (Drava DM) 2 zgoditka – Roberto Višnji , Aldin Begovi , Zvonimir Grabant ( SK), Marko Valen (Omladinac DS), Goran Orehovec (Drava DM), Miroslav Šafari (Croa a), Nikola Blažin i , Denis Orehovec (Mladost SM), Hrvoje Slavi ek (Kraljev an 38), Tihomir Novosel (Budu nost P), David Farkaš, Petar Blažek (Trnava)

DISCIPLINSKI KUTAK BORAC PMP – Sandro Cika (4089) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica DRAVA (DM) – Damir Mihalac (2924) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: GALEB – Tomislav Grana r (3145) BORAC PMP – Antonio Sršan (3642), Siniša Rušanec (3049) NK DUBRAV AN Donja Dubrava se po l. 53/a DP HNS-a kažnjava nov anom kaznom u iznosu od 500 kuna zbog isklju enja predstavnika kluba na utakmici odigranoj u Novakovcu dana 08.09.2013.

PODBREST. IGralište: NK Budu nost. Suci: Dražen Šajnovi , Denis Fic, Želimir Getrovich. Delegat: Antun Mesari Strijelci: 1-0 Hali T (15), 2-0 Novosel (37), 3-0 Dodlek (43), 4-0 Hali G (88) BUDU NOST: Pancer, Pala i , Novak (65. Lon ari ), Ciglar, Domini , Hali T (75. Hali G), Lastavec (57. Gajnik), Mar nec (46. Klobu ari ), Dodlek, Bukal, Novosel (85. Klobu ari ), trener: Ivan Gajnik VIDOV AN: Šalamun (46. Kranjec), Varga, Lukša, Hujs, Matulin, Horvat, Ujlaki (60. Nemet Danijel), Škoda (57. Friš i ), Kvakan, Nemet Dino (57.

Herman), Friš i D (60. Friš i N), trener: Sre ko Gabaj Žu kartoni: Lastavec (Budu nost); Nemet Dino (Vidov an)

OMLADINAC - DUBRAVA 2-2 (1-1) DRŽIMUREC-STRELEC. Igralište: NK Omladinac. Suci: Dominik Mihoci, Darko Lehki, Lana Vidovi . Delegat: Miroslav Glavina Strijelci: 0-1 Drk (12), 1-1 Debelec (38), 2-1 Debelec (50), 2-2 Tkalec (80) OMLADINAC: Apostolovski, Korpar, Posavec, Tizaj, Novak, Domjani , Valen (70. Toplek), Debelec, Sabolec, Taradi, Ruži , trener: Stjepan Makar DUBRAVA: uranec, Gori anec, Paler, Horvat, Bobi anec, Kerovec, Sabol, Drk, Mu i (72. Ma ari ), Varga (40. Palir), Tkalec, trener: Vladimir Sabol Žu kartoni: Domjani (Omladinac); Mu i , Sabol, Paler (Dubrava)

OPOMENUTI IGRA I KRALJEV AN 38 – Silvestar Cvek (45) VIDOV AN – Dino Nemet (2251) BUDU NOST (P) – Damir Lastavec (278) POLET (P) – Marko Krišto (665), Davor Vukovi (653), Saša Posavec (5085) DUBRAV AN – Dominik Jadan (1817), Damir Matotek (2010), Dalibor Me imurec (1857) TRNAVA – Renato Pintar (5071) DUBRAVA – Tino Sabol (4785), Velimir Mu i (3643), Matija Paler (3638) BORAC PMP – Antonio Sršan (3642), Siniša Rušanec (3049), Marko Hu nec (4522), Ivan Zrna (1928) SK – Marko Vidovi (3280) GALEB – Tomislav Granatir (3145), David Mesari (3252), Danijel Hertelendi (2008) GRANI AR (N) – Dominik Drvoderi (707) HODOŠAN – Goran Strahija (3107) MLADOST (SM) – Jurica Papak (1299) OMLADINAC (DS) – Dominik Domjani (4094)

poluvremenu je bilo “samo” 1-0 za Hodošan, i to nakon poklona gostuju eg vratara. U drugom poluvremenu gledatelji njih oko 150 vidjelo je još šest zgoditaka. Sandro Jan ec je uspio za goste iz Tur iš a u 59. minuti posti i barem po asni zgoditak. Jedan doma i, a ak etvorica gostuju ih opomenutih igra a.

Parovi i suci sljede eg kola: Dubrav anOmladinac (DS) (suci: Herman, T.Kralji , Vlahek), Vidov an- Grani ar (N) (Horvat, F.Aldi , Zobec), Mladost (SM) – Budu nost (P) (suci: Radek, Martan,Horvat), Borac PMP – Kraljev an 38 (Mihoci , Šajnovi , Lehki), Croatia- Hodošan (suci: Posedi, Novak, Smrti ), Galeb- Trnava (Juras, Mihali , Hrušoci), Drava(DM)- Polet (P) (Filip i , D.Sukanec,M.Sukanec), Dubrava – SK (suci: Tuksar, Bujani , Jurinec).

II. ME IMURSKA LIGA – ZAPAD

Sloboda uspješna na teškom gostovanju u Gornjem Mihaljevcu Ni u Gornjem Mihaljevcu nisu naišli na “minu”. Jedinstvo je i drugu važnu utakmicu izgubilo. Ovaj put kod ku e. Prvi dio gledatelji zgoditak nisu vidjeli. Davor Mu i prvi je u 48. minuti na eo mrežu doma eg vratara Mihaela Tera.

Ivan Tisaj uspio je u 59. minuti vodstvo gostiju iz Mihovljana povisiti na kraju kona nih 2-0. Nakon pobjede u Savskoj Vesi težak su poraz doživjeli igra i Hajduka na drugom za redom gostovanju ovaj put u Novom Selu na Dravi. Ve je nakon prvog poluvremena mirisalo na katastrofu kada su doma i vodili sa 5-1. Josip Ma ari je postigao taj jedini gostuju i zgoditak u 38. minuti. Dražen Kapeš bio je trostruki strijelac, po dva su zgoditka postigli Bruno Piska i Samuel Novak, a po jedan Marko Škvorc i Mišel Popovi . U takvoj golijadi opomenutih igra a nije bilo. Derbi u Jurovcu pripao doma inu. Me imurec je ve u 4. minuti zgoditkom Darijana Treske poveo. Bratstvo je do poravnanja stiglo u 24. minuti, a strijelac je bio Miran Vinko. Dominik Kirec je u 62. minuti riješio pitanje pobjednika i doma ima donio tri vrijedna boda. etiri doma a i dva gostuju a opomenuta igra a. Strahoninec do doma e pobjede u drugom poluvremenu. Denis Vuruši je zapo eo u 7. minuti doma u seriju zgoditaka, ali je istu i završio u 87. minuti. Siniša Dove er uspio je u 24. minuti poravnati na 1-1 i tako barem prvi dio Veneru držati u egalu.

Jurica Jaluši po drugi puta dovodi doma ine u vodstvo u 50. minuti. Nikola Vrbanec povisuje na 3-1 u 73. minuti. Tri minute kasnije kad ve nisu mogli zgoditak posti i gosti iz Svetog Jurja na Bregu u inio je to doma i igra Renato Kolar za smanjenje rezultat na 3-2. Ve smo spomenuli Denisa Vuruši a i njegov drugi zgoditak za kona nih 4-2. Dva doma a, a jedan gostuju i opomenuti igra .Plavi uspješni doma ini.

Ve u 8. minuti su poveli zgoditkom Tomice Nerera. Plavi

OPOMENUTI IGRA I BRATSTVO (J) – Luka Jurovi (323), Luka Jambrovi (3811), Dominik Kirec (4719), Luka Rihtarec (908) TRNOVEC – Nikola Govedi (9705) JEDINSTVO (GM) – Dejan Golub (4301), Ma ja Horvat (3892), Mario Novak (5291), Mihael Ladi (107) SLOBODA (M) – Goran alopa (2427), Vedran Želežnjak (1150), Denis Tremski (1142) PLAVI – Tomica Nerer (775) BRATSTVO (SV) – Denis Srnec (1410), Filip Kocijan (1355) DRAVA (K) – Bojan Carevi (2647), Deni Zanjko (6627) ME IMUREC – Saša Treska (88), Josip Horvat (703) STRAHONINEC – Denis Mar ec (5938), Nino Kopjar (5594) MURA – Ivica Bašnec (3451) NAPREDAK – Filip Bedi (4182), Damir Jurak-Lepen (74), Dalibor Drvoderi (3629), Mišel Bistrovi (5314), Dalibor Žagar (2293) ZEBANEC – Marko Tkal ec (4154) MALI MIHALJEVEC – Dino Bes jani (2345), Dino Perho (2355), Nenad Trupkovi (2340), Vedran Kova i (5225) VENERA PMP – Marko Kova i (3895)

TABLICA

NAPREDAK - DRAVA (K) 2-0 (1-0) G.KRALJEVEC. Igralište: Gmajna. Suci: Mario Buhin, Mladen Puklavec, Alen Pancer. Delegat: Antun Vlahek Strijelci: 1-0 Bistrovi (34), 2-0 Varga (88) NAPREDAK: Žagar, Bedi, Matoša, Tkalec, isar, Jambroši , Varga, Ma ari (58.

Tkalec), Lepen-Jurak, Bistrovi , Žagar (82. Hu nec), trener: Darko Vincek DRAVA: Ivkovi , Zanjko Marin, Šol, Zanjko D (71. Zanjko Z), Bajkovec, Zanjko Mihael, Dombaj, Carevi , Medved, Gori anec, Škvorc, trener: Kris jan Varga Žu kartoni: Bedi, Lepen-Jurak, Drvoderi , Bistrovi , Žagar (Napredak); Zanjko D., Carevi (Drava)

MURA - BRATSTVO (SV) 0-1 (0-0)

1. SLOBODA (M)

4

4

0

0

14 – 3 12

2. JEDINSTVO (NSD)

4

3

1

0

17 – 5 10

3. BRATSTVO (J)

4

3

0

1

12 – 5

4. ME IMUREC

4

2

1

1

12 – 5

7

5. STRAHONINEC

4

2

1

1

8–6

7

6. PLAVI

4

2

1

1

8 – 11

7

7. BRATSTVO (SV)

4

2

0

2

7–7

6

8. JEDINSTVO (GM)

4

2

0

2

6–7

6

9. M. MIHALJEVEC

4

2

0

2

4–5

6 6

9

10. ZEBANEC

4

2

0

2

5–7

11. DRAVA (K)

4

1

1

2

4–6

4

12. HAJDUK (Š)

4

1

1

2

7 – 15

4

13. MURA

4

1

0

3

3–5

3

14. TRNOVEC

4

1

0

3

5–9

3

15. NAPREDAK

4

1

0

3

4–9

3

16. VENERA PMP

4

0

0

4

3 – 14

0

u 36. minuti imaju kazneni udarac kojeg za kona nih 2-0 realizira Jurica Škvorc. Uz dva postignuta zgoditka u prvom poluvremenu i dvojica su igra a bila opomenuta u tom periodu. Po jedan u svakoj mom adi.Bratstvo doma e izgubljene bodove vratilo u Hlapi ini. Dugo se utakmica lomila tko e posti i zgoditak. Gosti iz Savske Vesi bili su spretniji i sedam minuta prije kraja utakmice preko Daniela Novaka došli do zgoditka i pobjede od 1-0. Ljuti su malo na suca utakmice Roberta Radeka što po njihovom mišljenju nije u 77. minuti dosudio za njih kazneni udarac.Minimalna doma a pobjeda Malog Mihaljevca. Zgoditak odluke u 50. minuti za nova tri boda postigao je Bruno Mesari . Prvi bodovi Napretka. Sa po jednim zgoditkom u svakom poluvremenu doma i su stigli do prve jesenske pobjede. U trenutke preoštroj i nervoznoj igri sudac utakmice Mario Buhin podijelio je ak sedam opomena. I u gledateljstvu je bilo živo. Naro ito kod doma ih koji su dobro izvrije ali suca utakmice Buhina, a posebno krajem prvog poluvremena i po njegovom završetku prilikom ulaska u svla ionice. Da li su imali i razloga u svom izvješ u delegat utakmice Antun Vlahek ne navodi.

HLAPI INA. Igralište: NK Mura. Suci: Robert Radek, Ivica Jalšovec, Božidar Jura i . Delegat: Vlado Soka Strijelac: 0-1 Novak (83) MURA: Tkalec, Lipovi , Novak, Jurovi , Braniša, Strojko, Vinko (70. Horvat), Jeki , Telebuh, Varga, Breznik (46. Strojko), trener: Dražen Novak BRATSTVO: Lajtman, Zlatarek, Srnec, Hižman, Novak (84. Horvat F), Horvat S., Vlahov, Horvat N (90. Bedi ), Kocijan (72. Vidovi S), Vidovi M (89. Graf), Vuruši (36. Ri ko), trener: Danijel Novak Žu kartoni: Bašnec (Mura); Srnec, Kocijan (Bratstvo)

STRAHONINEC - VENERA PMP 4-2 (1-1) STRAHONINEC. Igralište: Bujan Stjepan-S pi . Suci: Franjo Hergo , Željko Novak, Ivan Vlahek. Delegat: Josip Baksa Strijelci: 1-0 Vuruši (7), 1-1 Pintari (24), 2-1 Jaluši (50), 3-1 Vrbanec (73), 3-2 Kolar (76-ag), 4-2 Vuruši (87) STRAHONINEC: Božak, Radek, Fu ko (46. Lehkec), Zobec (35. VIšnjari ), Jaluši , Vrbanec, Kopjar (65. Kova i ), Drabi (75. Kolar), Vuruši (88. Zadravec), Mar ec, Žerjav, trener: Dragu n Vabec VENERA: Srnec, Gori anec (66. uran), alopek (75. Perho ), Kova i , Celinger, Marodi, Peras 83. urin), Ciglari , Škvorc (75. Mesari ), Dove er, Pintari , trener: Ivan David Žu kartoni: Kopjar, Mar ec (Strahoninec); Kova i (Venera)

LISTA STRIJELACA 6 zgoditaka – Dražen Kapeš (Jedinstvo NSD) 5 zgoditaka – Dejan Na (Bratstvo J), Bojan Kregar (Me imurec), Samuel Novak (Jedinstvo NSD) 4 zgoditka – Denis Vuruši (Strahoninec), Darijan Treska (Me imurec) 3 zgoditka – Kris jan Culjak, Davor Mu i (Sloboda M), Josip Ma ari (Hajduk Š), Tomica Nerer (Plavi Pek.), Bruno Piska (Jedinstvo NSD) 2 zgoditka – Nikola Vlahov, Daniel Novak (Bratstvo SV), Robert Kralj (Zebanec), Nikola Gori anec (Drava K), David Gori anec (Bratstvo J), Bojan Bacinger (Trnovec), Nino Kopjar (Strahoninec), Saša Sovar, Denis Tremski, Patrik Belše (Sloboda M), Jurica Škvorc (Plavi Pek.)

DISCIPLINSKI KUTAK MALI MIHALJEVEC – Milan Posavec (5225) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: STRAHONINEC – Nino Kopjar (5594), Denis Mar ec (5938)

Parovi i suci 5.kola: Trnovec – Jedinstvo (NSD) (Novak, Puklavec, Mesari ), Venera PMP – Mali Mihaljevec (suci: Duman i , Bali , Pintari ), Me imurec- Strahoninec (suci: Škrobar, urila, Ko ila), Sloboda (M)- Bratstvo (J) ( suci:Jur ec, Fažon, Vuk), Zebanec- Jedinstvo (GM) (Kukovec, Zadravec, Kantoci), Drava(K)- Plavi (P) (suci: Žerdin,Vlah, Vidovi ), subota 14.09.- Bratstvo (SV) – Napredak (suci:Srnec, Kova i , Hajdarovi ), Hajduk(Š) – Mura (suci: Horvat, Blaži , Filipaši ).

13. rujna 2013.

4. kolo III. ŽNL MNS - istok BUDU NOST - RADNI KI 3-2 (3-1) MIKLAVEC. Igraliťte: Trate. Suci: Damir Klari , Luka Tizaj, Mario Sukanec. Delegat: Josip Lesjak Strijelci: 1-0 FaŞon (19), 1-1 Paler (27), 2-1 Drk (40), 3-1 FaŞon (42), 3-2 Pal (87) BUDU NOST: Varga, Babi (82. David), Novak, Lisjak (87. Jurťi ), Zadravec, Berdin, Antolovi M (90. Antolovi L), FaŞon (80. Berdin M), Berdin V., Okreťa, Drk, trener: Boris Radikovi RADNI KI: Horvat Mihael, Habuť, Novak (20. Horvat D), Kocijan, Horvat S., Paler (73.

Vlaťi ), Gelo, Pal , FaŞon (63. Tomaťek), Mavrin, Horvat Ma ja, trener: Ivan KriŞai Žu kartoni: Paler, Kocijan (Radni ki)

TORPEDO - EKO 1-3 (0-0) KRIŽOVEC. IGraliťte: Trate. Suci: Jasmin Lozi , Robert Novak, Mario Horvat.

Delegat: Željko Podgorelec Strijelci: 0-1 Ivanuťi (60), 1-1 Šol (64), 1-2 Rudni ki (77), 1-3 Rudni ki (90) TORPEDO: Herceg, David, Jambroťi , Novak (39. Jezernik od 65. Mesari ), Vugrinec, Pintari , Tuksar, Jambroťi , Šol , Strojko, eki, trener: Leonard Sanjkovi EKO: Juras, Opa ak, Viťnji , Pavlic, Balog, Gori anec (70. Novak), Bermanec, Ivanuťi , Lastavec, Rudni ki, Donoťa (54. Bogdanovi ), trener: Zlatko Novak Žu kartoni: Pintari , Jambroťi (Torpedo); Opa ak, Pavlic, Rudni ki, Lastavec, Juras, Ivanuťi (Eko) Crveni karton: eki (Torpedo)

OTOK - JADRAN 3-0 (1-0) OTOK. Igraliťte: NK Otok. Suci: Marko ur ek, Nino Grgi , Ma ja Filipi . Delegat: Ivan Mezga Strijelci: 1-0 Šimec (37), 2-0 Ko iť (57), 3-0 Novak (77) OTOK: Vlah, Kalťan (85. Klari ), Novak J (46. Gorupi ), Jankulija, BlaŞin i M, Karabojev, Novak Z., Malek (72. Pata a), BlaŞin i D (73. BoŞek), Šimec, Ko iť (78. Grabant), trener: Ivica Kalťan JADRAN: Habijan (83. Kameni ), Štampar, Jan ec, Kapelari, Zagorec, Lon ari , Halabarec (46. Antonovi ), Novak, Makar, Jankovi (63. Zadravec), Mlinari , trener: Bruno Matotek Žu kartoni: BlaŞin i M, Malek, BlaŞin i D. (Otok); Makar, Lon ari (Jadran)

MLADOST - BORAC 2-2 (1-0) DEKANOVEC. Igraliťte: NK Mladost. Suci: Dominik Filipaťi , Ivan Sermek, DraŞen Horvat. Delegat: Davor Drvenkar Strijelci: 1-0 Zrna (23), 1-1 Pintari (62), 1-2 Branilovi (75), 2-2 Kova i (90) MLADOST: Ciceli J, Majeri (67. BlaŞon), Lesinger (85. Andraťec), eh, Leva i , Ciceli A., Kova i , Jalťi , Hajdarovi Ž., Zrna, Hajdarovi M., trener: Renato Ciceli BORAC: Harmicar J, Farkať, Kolari , Vadlja, Mesari , Baksa, Pintari , Mavrin, Branilovi , Ivkovi , Harmicar P., trener: Mario Mesari Žu kartoni: Hajdarovi M., Leva i , Hajdarovi N. (Mladost); Ivkovi (Borac)

TRNAVA - CROATIA 3-0 (0-0) GORI AN. IgraliĹĄte: NK Trnava. Suci: Darko Filip i , Branko Martan, BoĹĄko Martan.

Delegat: Ivan Kova Strijelci: 1-0 Farkať (48), 2-0 Jakťi S (78), 3-0 BlaŞek (90) TRNAVA: Vojvoda, Jakťi I., Gudlin (62. Malek), Farkať, Špoljar (85. Varoťanec), Pintar (73. Jakťi A), Baksa (60. BlaŞek), Jakťi S., Magdaleni , Markan, Repalust, trener: Petar Medvar CROATIA: Patar ec, avlek (70. Plevnjak), Kosi, Kolar, Varga, Bali, Šafari , urila (64. HanŞekovi ), Kr mar, RuŞi , Jeleni , trener: Vladimir Bartoli Žu karton: Pintar (Trnava)

DRAŠKOVEC - ROMSKA VATRA 14-1 (8-0) DRAŠKOVEC. Igraliťte: NK Draťkovec. Sudac: Erik Žerdin Strijelci: 1-0 Vujasinovi (14), 2-0 Kocijan (15), 3-0 Mlinari (18-11m), 4-0 Mlinari (24), 5-0 Matja i (31), 6-0 Vujasinovi (35), 7-0 Vujasinovi (38), 8-0 Vujasinovi (41), 8-1 Orťoť Denis (49), 9-1 Kavran (51), 10-1 Slavi ek G (63), 11-1 Lon ari (64), 12-1 Mlinari (67), 13-1 Lon ari (84), 14-1 Mlinari (87) DRAŠKOVEC: Taradi, Židov (46. Lon ari ), Matja i Danijel, Turk, Mlinari , Kavran, Matja i David (46. Slavi ek L), Vujasinovi , Slavi ek G., Kocijan, Ko iť, trener: Dario Kova R.VATRA: Orťoť E., Orťoť B., Kalanjoť, Horvat D, Orťuť ., Horvat S., Ignac Lj., Orťoť I., Orťoť I., Orťuť M., Orťoť D. Žu karton: Orťoť Denis (RV)

4. kolo III. ŽNL MNS - zapad ZASADBREG - POBJEDA (GH) 4-0 (1-0) ZASADBREG. Igraliťte: NK Zasadbreg. Suci: Darijan Zadravec, Nenad Štrok, Stjepan Novak. Delegat: Stjepan uranec Strijelci: 1-0 Koroťi (8-11m), 2-0 Rodinger Florijan (55), 3-0 Šajnovi (73), 4-0 Medved (90) ZASADBREG: Novak, Šajnovi (88. Medved), Hatlak (76. Perho ), Galovi , Rodinger Filip, Rodinger Florijan, Šela (87. Belťe), Šimunkovi , Horvat Dominik (32. Horvat Dino), Koroťi , Lukman, trener: DraŞen Novak POBJEDA: Mikulan, Kocijan (84. Gavez), Tkal ec (52. Florijani T), Kova , Golub, Borko (62. HanŞekovi ), Herceg (46. Florijani D), Ladi (46. Balog), Bistrovi , Vabec, Kresinger, trener: Alen Herceg Žu kartoni: Herceg, Kocijan, Golub (Pobjeda)

OMLADINAC - BRATSTVO (P) 2-2 (2-2) MA KOVEC. Igraliťte: Trate. Suci: Dario Vel i, Dino Vel i, Edvin Zobec. Delegat: Marijan Sabol Strijelci: 0-1 Novak B (30), 1-1 Januťi (34), 2-1 Lukman (36), 2-2 Balog (37) OMLADINAC: Murk, Posavec (46. Vrbanec), Januťi , Povodnja, Lukman, alopa, Rudni ki, Dragovi , Šafari , Vrbanec, Mikac, trener: Branko Zebec BRATSTVO: Jambrovi , ekunec, Kova i D, Škvorc (62. Kelneri Mihael), Poto nik, Trupkovi (85. Kova i F), abradi, Novak M., Novak B., Kelner (90. Miljan i ), Balog (90. Bajs), trener: Bojan Novak Žu kartoni: Povodnja (Omladinac); Kova i , Kelner (Bratstvo)

DINAMO - HAJDUK (B) 1-5 (1-0) ŽIŠKOVEC. IGraliťte: NK Dinamo. Suci: Patrik Kolari , Elvir Baťek, Marko Ser .

Delegat: Drago Koruni Strijelci: 1-0 Šparavec (37), 1-1 Šego (64), 1-2 Cirkven i (66), 1-3 Cirkven i (71), 1-4 Domini (80), 1-5 Sen ar (88) DINAMO: Horvat, Hunjadi, Thes, Murk, Radek, Kova ec (79. Hutinec), Balog, Buhin, Bistrovi (79. Novak), Kova i , Šparavec, Jug, trener: Tomislav Šari HAJDUK: Horvat I (18. Tkal ec), Domini , Marciuť, Gregorin i Z (46. Cirkven i ), Gregorin i N., Perko, Horvat M., Sen ar, Krnjak (46. Šego), Novak S (82. Ciglari ), Cirkven i B., Tkal ec, trener: Mario Zaspan Žu karton: Šparavec (Dinamo) Crveni karton: Thes (Dinamo)

SLOGA - PARAG 15-1 (9-0) ŠTRIGOVA. IGraliťte: NK SLoga. Sudac: Vjeran Tuksar Strijelci: 1-0 Šoťtari (8), 2-0 Mlinari (9), 3-0 Šoťtari (10), 4-0 Šoťtari (22), 5-0 Sen ar (25), 6-0 Šoťtari (25), 7-0 Novak (37), 8-0 Šoťtari (39), 9-0 Šoťtari (40), 10-0 Mlinari (53), 10-1 Orťoť Z (58), 11-1 Mlinari (63), 12-1 Sen ar (72), 13-1 Sen ar (79), 14-1 Mlinari (80), 15-1 Šoťtari SLOGA: Rojko, Bogdan (32. Kamerlin), ŽiŞek (46. Raus), Nemec, Smolkovi , GOri anec, Šoťtari , Sen ar, Mlinari PARAG: Balog S., Orťoť Z., Orťuť V., Orťuť M., Ignac S., Orťuť D., Še i (46. Orťoť D), Orťuť S., Ignac M., Balog S., Orťuť A (46. Horvat)

MLADOST - VU ETINEC 2-1 (1-0) SELNICA. Igraliťte: NK Mladost. Suci: Damir Mesari , Željko Hajdarovi , Casimir Rodrigue. Delegat: Antun Horvat Strijelci: 1-0 Hoťpel (8), 2-0 Stojko (56), 2-1 Novak (63) MLADOST: Rajf, Vran i (72. Bogdan), Hren, Vinko, Žerjaf, Stojko, Radikovi , Leva i , Šavni ar (83. Tuksar), Hoťpel, Murkovi , trener: Marijan Mohari VU ETINEC: Kocijan, Ambruť T., Vabec L, Ambruť I., Vabec I., Karni nik (70. Per i ), Petri evi David (56. Krnjak), Ambruť E., Reťetar (53. Škvorc), Levec (85. Petri evi Dejan), Novak, trener: Slavko or evi Žuti kartoni: Stojko, Šavni ar, Radikovi , Vinko (Mladost); Vinko, Ambruť I., Vabec (Vu e nec) Crveni kartoni: VInko (Mladost); Ambruť I (Vu e nec)

D.KONCOV AK - PLAVI 4-0 (1-0) D.KONCOV AK. Igraliťte: NK D. Koncov ak. Suci: Petar RuŞi , Mar na Koprivec, Mihovil Balenovi . Delegat: Alojz Kopasi Strijelci: 1-0 Vukovi (21), 2-0 Vukovi (55), 3-0 Horvat (59), 4-0 Smodiť (90) D.KONCOV AK: Novak, Koraj (70. Saka ), Horvat, Smodiť (12. Vukovi ), Sklepi , Brezni ar, Smodiť, Sklepi , Stanjko, Flac, Turk, trener: Tine Špilak PLAVI: Janez, Koroťec, Vinkovi , Francki, BoŞi , Gre , Kova (80. Ole F), Bistrovi (83. Ole T), Vukovi , Škvorc (61. Škvorc M), Fic (64. Škvorc N), trener: Jerko Petran Žu karton: Turk (DK)

III. ME IMURSKA LIGA – ISTOK

VETERANI – ISTOK – 5. KOLO

U derbiju u Miklavcu, Budu nost bolja od Radni kog Ve nakon prvog poluvremena doma i su imali vodstvo od 3-1.

Mihael FaŞon sa svoja dva zgoditka prvim u 19. i drugim u 42. minu najzasluŞniji je za pobjedu Budu nos . U 40. minu Budu nost je u vodstvo doveo Dragu n Drk. Radni ki je u 27. minu uspio zgoditkom Mije Palera poravna na 1-1 i to je bilo sve od gos ju iz Gardinovca ťto se e prvog poluvremena. Tri minute prije kraja utakmice ipak Kris jan Pal uspijeva ublaŞi poraz na 3-2. Dvojica opomenu h igra a i to iz redova gostuju e mom adi.Lakťi trenig Draťkovca u petak. Gost im je bila mom ad Romske vatre koja je ve u prvom poluvremenu primila osam komada. U drugom joť ťest i to je ukupno 14. ak su de ki iz Piťkorovca sloŞili doma inu jednu lijepu akciju i u 49. minu preko Denisa Orťoťa pos gli barem po asni zgoditak. Kod Draťkovca po e ri su puta mreŞu Emila Orťuťa tresli Marko Mlinari i Tin Vujasinovi . Dva je puta strijelac bio Petar Lon ari , a po jednom Milan Kocijan, Goran Slavi ek, Ivan Kavran i David Matja i . Jedan opomenu igra i to iz gostuju e mom adi zbog prigovora na jednu odluku suca utakmice Erika Žerdina. Glatka doma a pobjeda Otoka.

Jadran se dobro drĹžao sve do 37. minute kada doma i zgoditkom kapetana mom adi Velimira Ĺ imeca dolaze do vodstva. U drugom dijelu joĹĄ dva zgoditka u mreĹži Tomislava Habjana. Prvo je strijelac u 57. minu bio Dejan Ko iĹĄ, a potom u 77. minu Zoran Novak za kona nih 3-0. Tri doma a, a dva gostuju a opomenuta igra a.Eko sa pobjedom iz KriĹžovca. Nakon prvog ravnopravnog dijela zgoditaka nije bilo. No, doma i Torpedo ostao je u razmaku od e ri minute od 33. do 37. bez Danijela eki koji je isklju en zbog dvije opomene. Ve kod prve opomene kada se koĹĄkao sa igra em Eka Dinom Rudni kim je ÂŤvisioÂť na granici isklju enja. ak su dobrih sat vremena gledatelji ekali na prvi zgoditak. Poveli su gos iz Svetog KriĹža zgoditkom Ivana IvanuĹĄi a. Samo je e ri minute trajala radost gos ju kada su doma i zgoditkom Damjana Ĺ ol a poravnali na 1-1. Dino Rudni ki sa dva zgoditka u 77. i 90. minu , naravno i broj ano ja i donosi Eku pobjedu od 3-1. Sudac utakmice Jasmin Lozi ak je osmoricu igra a opomenuo. Agresivniji su bili gos koji su imali ĹĄestoricu opomenu h, a doma i samo trojicu.Podjela bodova u Dekanovcu. BliĹži osvajanju tri boda bili su gos iz Donjeg HraĹĄ ana jer su doma ini do boda uspjeli s i zgoditkom Dejana Kova i a u 90. minu . Mladost je dobro kranula u utakmicu i u 23. minu zgoditkom Nikole Zrne povela. Tom minimalnom prednoĹĄ u o ĹĄlo se na odmor. Doma i su prvi dio bili bolja mom ad. U drugom dijelu pak gos iako su od 58. minute igrali sa deset igra i. Ozlijedio im se Paul Vadlja, a kako ni jednog pri uvnog igra a nisu imali igru su morali nastavi sa igra em manje. No, to im nije smetalao previĹĄe jer Borac u razmaku od 62. do 75. minute preokre e rezultat u svoju korist. Prvo je Ma ja Pintari poravnao na 1-1, a u vodstvo goste doveo Leon Branilovi . Doma i do boda dolaze u ve ranije spomenutoj situaciji u 90. minu . Tri doma a, a jedan gostuju i opomenu igra .

TABLICA

BORAC PMP - TRNAVA 1-3 (1-1)

1. BUDU NOST (M)

4

4

0

0

16 – 6

12

2. TRNJE

3

3

0

0

18 – 4

9

3. DRAĹ KOVEC

4

3

0

1

21 – 9

9

4. OTOK

3

3

0

0

10 – 3

9

5. RADNI KI

4

2

0

2

24 – 8

6

6. EKO

4

2

0

2 15 – 10

6

BSK - JADRAN 4-0 (3-0)

7. MLADOST (D)

4

1

1

2

6 – 14

4

8. TORPEDO

3

1

0

2

8 – 10

3

9. BORAC (DH)

BELICA. IGraliťte: NK BSK. Sudac: Željko Kova i Strijelci: 1-0 Sirc (16), 2-0 Makar (32), 3-0 Mesari (36), 4-0 Horvat (66) BSK: Bobi anec, Novak K., Horvat T, Ma , Mesari A., Horvat M., Mesari , Trstenjak (25. Makar), Sirc, Pintari , Me imurec JADRAN: Kova ec, Juras, Podvezanec, Hras , Klju ari , Pavlekovi , Jan ec, Hajdinjak, Podgorelec, Pintari , Mihalic

4

0

1

3

4 – 14

1

10. JADRAN

4

0

0

4

4 – 12

0

11. ROMSKA VATRA

3

0

0

3

2 – 38

0

OPOMENUTI IGRA I TORPEDO – Antonio Pintari (3287), Emil Jambroťi (4501) JADRAN – Tomas Makar (2714), Dejan Lon ari (2093) BORAC (DH) – Neven Ivkovi (3129) EKO – Marko Opa ak (2079), Karlo Pavlic (3593), Dino Rudni ki (4147), Jadranko Lastavec (2131), Tomislav Juras (2084), Ivan Ivanuťi (5491) MLADOST (D) – Marko Hajdarovi (1918), Željko Hajdarovi (1895), Sla an Leva i (715) ROMSKA VATRA – Denis Orťoť (7921) RADNI KI – Mijo Paler (843), Miroslav Kocijan (374) OTOK – Miljenko BlaŞin i (2858), Nikola Malek (2865), Denis BlaŞin i (3091)

LISTA STRIJELACA 7 zgoditaka – Dino Rudni ki (Eko) 6 zgoditaka – Ivan Radi (Trnje), Mihael FaŞon (Budu nost M) 5 zgoditaka – Mijo Paler (Radni ki), Tin Vujasinovi (Draťkovec) 4 zgoditaka – Josip Tomaťek (Radni ki), Ivan Kolari (Trnje), Dragu n Drk (Budu nost M), Milan Kocijan, Marko Mlinari (Draťkovec), Velimir Šimec (Otok) 3 zgoditka – Ma ja Horvat, Kris jan Pal (Radni ki), Vinko Berdin (Budu nost M), Dragan Tuksar (Torpedo), San no Jankovi (Jadran), Goran Slavi ek (Draťkovec)

TORPEDO – Danijel eki (3284) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica

Parovi i suci 5. kola: Eko – Otok igra se u 10.30 (suci: Klari , Balenovi , Tizaj), Borac (DH) – Torpedo (suci: M. Begovi , A. Begovi , Mesari ), Radni ki – Mladost (D) (suci: Kolari , Rodrigue, Filipi ), Romska vatra- Budu nost (M) (sudac: BoŞidar Jura i ), Trnje – Draťkovec (suci: iŞmeťija, Štrek, Koprivec).

Donji Koncov ak Plavima 1975 zabio etiri, Hajduk bolji od Dinama

DISCIPLINSKI KUTAK MLADOST (S) – Robert Vinko (4273) po l. 86 DP HNS-a 5 (pet) utakmica VU ETINEC – Ilija Ambruť (100) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica DINAMO (Ž) – Ivan Thes (184) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: MLADOST (S) – Robert Vinko (4273) POBJEDA – Alen Herceg (6923)

burno. Doma i su u 75. minu ostali bez Roberta Vinka koji je na rasnoj ? osnovi vrije ao pomo nog suca Casimira Rodrigue. Da gos ne bi ostali duĹžni doma inu i oni su tri minute prije kraja utakmice ostali bez Ilije AmbruĹĄa koji je isklju en zbog druge opomene. Obje je dobio zbog preoĹĄtrog starta. Uz dva isklju enja i sedam je igra a dobilo opomene. Doma a e ri, a trojica gostuju ih.Bratstvu bod u Ma kovcu. ak su gos iz Preseke i poveli u 30. minu zgoditkom Bojana Novaka. Omladinac u samo dvije minute 34. i 36. uspijeva zgodicima Marka JanuĹĄi a i Marka Lukmana preokrenu vodstvo u svoju korist. No, ni se nije s ĹĄalo veselje doma ih navija a, a u 37. minu ve je 2-2. Izjedna uju i zgoditak za Bratstvo je pos gao Dario Balog. Ĺ to se e zgoditaka to je bilo sve. Tri minute prije kraja utakmice iz jedne kontre Bratstvo je pogodilo vratnicu tako da je Omladinac bio blizu da ostane i bez tog jednog boda. Jedan doma i, a dva gostuju a opomenuta igra a.

Hajduku visoka pobjeda u Žiťkovcu. Doma i Dinamo poveo je u 37. minu zgoditkom S vena Šparavca i to minimalno vodstvo uspio odrŞa do kraja prvog poluvremena. U drugom dijelu doma i su pali, a gos iz Brezja pos gli ak pet zgoditaka. Dva je pos gao Bojan Cirkven i , a po jedan Marinko Šego, Denis Domini i Hrvoje Sen ar. Nevolja za doma e bila je i ta ťto su od 70. minute igrali bez isklju enog zbog dvije opomene Ivana Thesa. Samo jedan opomenu igra i to iz redova doma ina.

Parovi i suci 5.kola, igra se u nedjelju 12.09. u 17 sati : Hajduk(B)- Donji Koncov ak (suci: Belovi , Kos , Vel i), Bratstvo (P)- Dinamo (Ž) (suci: ur ek, Grgi , Di. Vel i), Pobjeda – Omladinac (M) (suci: Hergoti , eke, Hrustek), Vu etinec- Zasadbreg (suci: Kolari , Tizaj, Pancer), Parag- Mladost (S) (sudac:Davor Šupljika), Plavi1975- Sloga (Š) (suci: Bubek,Novak,Fic).

OPOMENUTI IGRA I

POBJEDA – Alen Herceg (6923), Mihael Kocijan (4002), Dario Golub (160) DONJI KONCOV AK – Leonardo Turk (4058) DINAMO (Ž) – S ven Šparavec (4158) MLADOST (S) – Robert Vinko (4273), Gabriel Radikovi (7121), Ivan Šavni ar (3750), Nikola Stojko (3749) OMLADINAC (M) – Dragan Povodnja (1130) BRATSTVO (P) – Marin Kelner (5289), Dominik Kova i (3190) VU ETINEC – David Petri evi (64), Edvin Ambruť (111), Ivan Vabec (3886)

LISTA STRIJELACA 12 zgoditaka – David Šoťtari (Sloga Š) 10 zgoditaka – Miroslav Horvat (Donji Koncov ak) 8 zgoditaka – Nino Mlinari (Sloga Š) 7 zgoditaka – Marko Koroťi (Zasadbreg 77) 6 zgoditaka – Nikola Vukovi (Donji Koncov ak) 5 zgoditaka – Rajko Dragovi (Omladinac M) 4 zgoditka – Miljenko Bistrovi (Pobjeda), Marko Januťi (Omladinac M) 3 zgoditka – Deni Kova (Pobjeda), Goran Kriťto , Matej Sen ar (Sloga Š), Tomislav Šafari (Omladinac M), Vedran Novak (Vu e nec), Bojan Cirkven i (Hajduk B), Samo Smodiť (Donji Koncov ak)

TUR IĹ E. IgraliĹĄte: NK Borac. Sudac: BoĹžidar Jura i Strijelci: 1-0 Tot (22), 1-1 Sabol (34), 1-2 Blagus A (70), 1-3 Blagus R (74) BORAC: Vlah, Tot, Juras, Katan i , Lackovi , Furdi, Drvoderi , Leva i , Jesenovi , Pintar, Dolenec TRNAVA: Vadlja, Bistrovi , Ĺ avora, Far, Zorko, Gudlin, Blagus R., Domini , Vugrinec, Malek Blagus A.

TABLICA 1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

VIDOV AN BSK HODOĹ AN RADNI KI BUDU NOST (P) MLADOST (Pr.) PODTUREN TRNAVA SPARTAK BORAC PMP POLET (P) KRALJEV AN 38 JADRAN

D. KONCOV AK ZASADBREG 77 SLOGA (Ĺ ) MLADOST (S) POBJEDA OMLADINAC (M) HAJDUK (B) VU ETINEC PLAVI 1975 BRATSTVO (P) DINAMO (Ĺ˝) PARAG

4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4

4 4 3 3 2 1 1 1 1 0 0 0

5 5 3 3 3 3 2 2 1 1 1 0 0

0 0 1 0 0 0 0 0 1 0 0 0 0

0 23 – 2 15 0 15 – 3 15 1 23 – 14 10 2 16 – 9 9 1 15 – 8 9 1 13 – 13 9 2 11 – 9 6 3 6 – 10 6 2 9–9 4 3 5 – 13 3 4 9 – 19 3 5 6 – 22 0 5 4 – 24 0

U 7. kolu koje se igra 16.09.2013. (ponedjeljak) s po etkom u 16,30 sa sastaju se: Vidov an – Mladost (Pr.), BSK – Spartak, Radni ki – Budu nost (P), Borac PMP – Jadran, Podturen – Kraljev an 38, Polet (P) – Trnava. Hodoťan je slobodan.

VETERANI – ZAPAD – 5. KOLO VRATIŠINEC. IGraliťte: NK SOkol. Sudac: Franjo Hergo Strijelci: 0-1 Žnidari (11), 0-2 Fegeť (33), 1-2 Leťko (39), 1-3 Fegeť (70), 1-4 Žnidari (85) SOKOL: Petak, Zadravec, Mun ar, Ratajec, Leťko, Kova i , uranec, Jambreťi , Tarandek, Novak, Mavrek NEDELIŠE: Borko, Pongrac, Knez, u ek, Kova i , Vizinger M., Ma ek, Vizinger D., Žnidari , Branilovi , Dokleja

ŠENKOVEC - AKOVEC 2-4 (1-1) ŠENKOVEC. Igraliťte: Gor ica. Sudac: Damir Mesari Strijelci: 1-0 Polak (30), 1-1 Bogdan (31), 1-2 Damjan (52), 1-3 Damjan (65), 1-4 Šenji (71), 2-4 Farkať (75) ŠENKOVEC: Pala nuť, Baranaťi , Polak (46. Posavec), Toplek, Tkal ec, Ratajec, Puťar (46. Kranjec), Saboli , Novak, Horvat (46. Mikac), Farkať AKOVEC: Tropťa, Vukoja, Sanjkovi , Srpak, Bogdan (46. Žganec), Koleni , Hamonajec (46. Damjan), Ga al, Sa er (46. Hamonajec), Šenji, RaguŞ

STRAHONINEC - OMLADINAC (M) 3-4 (2-2) STRAHONINEC. IgraliĹĄte: Ĺ portski park. Sudac: Radovan Posedi Strijelci: 0-1 Hranjec (8), 1-1 Zorkovi (25), 1-2 Kukovec (28), 2-2 Zorkovi (42), 2-3 Hranjec (47), 2-4 Vukovi (58), 3-4 Zorkovi (68) STRAHONINEC: Bujan, Kolar, HadĹži , Makovec, Pulji , Sen ar, Topolnjak, Sanjin, Bali , Pintari , Zorkovi OMLADINAC: Kova i , Zadravec, Fai , Vukovi , Kutnjak, Radek, Kukkovec, Dodlek, BlaĹžon, Bister, Hranjec

SLOBODA - SLOBODA 4-2 (4-2) SLAKOVEC. Igraliťte: NK Sloboda. Sudac: Danijel Ko ila Strijelci: 0-1 Mesari (2), 0-2 ŽiŞek (9), 1-2 He a (12), 2-2 Koruni (21), 3-2 Okreťa (29), 4-2 Koruni K (40) SLOBODA: Vibovec, Tomťi , PlatuŞi , Kiri , Sen ar, Ivanuťa, Koruni K., Koruni D., He a, Okreťa, Kriťto SLOBODA: Kova ec, Vibovec, Mihoci, Dokleja, Pintari , Hren, Plevnjak, Mezga, Mesari , DoleŞaj, ŽiŞek

POBJEDA - OMLADINAC (NSR) 0-3 (0-0) G.HRAĹ AN. IgraliĹĄte: NK Pobjeda. Sudac: Dragu n Novak Strijelci: 0-1 JambroĹĄi (63), 0-2 Vlahek (72), 0-3 JambroĹĄi (78) POBJEDA: MarciuĹĄ D, Treska, Kova (46. MarciuĹĄ M), Trbovi , Zamuda (46. Ivan i ), Furdi, Zobovi , Topolnjak, Germek, Cvetkovi , Mlinari OMLADINAC: TomaĹĄi , Skoliber, JambroĹĄi , Bel, Jaklin, JanuĹĄi (22. Vrbanec), Vlahek, Vinko, Molnar, Jurinec, Ilekovi

SLOGA - HAJDUK 8-1 (6-0) AKOVEC. Igraliťte: NK Sloga. Sudac: Željko Novak Strijelci: 1-0 Novak (8), 2-0 Šte ar (17), 3-0 Bubek (21), 4-0 Šte ar (30-11m), 5-0 Šte ar (32), 6-0 Šte ar (39), 7-0 Srnec (56), 7-1 Posedi (71), 8-1 Šte ar (76) SLOGA: Grkavac, Belec, Colev, Srnec M, Bubek, Leva i , Srnec D., Novak, Šte ar, Sobo an, Šari HAJDUK: Kralji , Sutnjak, Posedi, Grabrovi , Šprajc, Horvat, Slunjski, Škrobar, Radikovi , Kozar, PreloŞnjak

MLADOST - BRATSTVO 6-1 (2-0) IVANOVEC. Igraliťte: Park mlados . Sudac: Darko Lehki Strijelci: 1-0 Lajtman (23), 2-0 Lajtman (30), 3-0 Fu ko (49), 3-1 BoŞi J (55-11m), 4-1 Domini (59-11m), 5-1 Fu ko (75), 6-1 Lajtman (87) MLADOST: RuŞi , Klinec, KriŞari , Jambrovi (46. Kralji ), Varga (55. Kozjak), Domini , Tkal ec, Pojer, Lajtman, Baťek (59. Medlobi), Kriťto BRATSTVO: Šolti , BoŞi J., Tomaťi , BoŞi T., Pavlinek, Zeli , Žilavec, BoŞi P., Posavec, Mesari , Balent

TABLICA 1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

5 5 5 5 4 4 4 5 4 4 5 5 5

SOKOL - NEDELIĹ E 1-4 (1-2)

DISCIPLINSKI KUTAK

III. ME IMURSKA LIGA – ZAPAD

Iako su doma ini u 21. minu zgoditkom Nikole Vukovi a poveli i to im je bio jedini zgoditak u prvom poluvremenu u drugom su dijelu uspjeli pos i joĹĄ tri zgoditka za doma u pobjedu od 4-0.

Drugi zgoditak u 55. minu tako er je djelo Nikole Vukovi a. e ri minute kasnije na 3-0 povisuje Miroslav Horvat. Kad se ve o ekivao posljednji zviĹžduk suca utakmice Petra RuĹži a Samo SmodiĹĄ postavlja kona ni rezultat. U fer i korektnoj igri samo jedan opomenu igra i to doma i.Zasadbregu 77 pripao derbi i to glatko. Doma i su do vodstva doĹĄli u 8. minu zgoditkom Marka KoroĹĄi a iz kaznenog udarca.

PokuĹĄavala je Pobjeda u drugom dijelu neĹĄto u ini , ali su doma i o ito bili prejaki za njih. JoĹĄ im u drugom dijelu pos gli tri zgoditka, pa su sa 4-0 mogli mirno ku i u Gornji HraĹĄ an. Strijelci u drugom dijelu za doma e bili su redom Florijan Rodinger, Igor Ĺ ajnovi i Ivan Medved. Opomenute igra e imali su samo gos i to trojicu.Sloga se raspucala pro v Paraga. Ve su u prvom poluvremenu de ki iz Paraga primili devet komada. U drugom dijelu ekalo ih je joĹĄ ĹĄest. ak su uspjeli i oni pos i jedan zgoditak i to u 58. minu , a pos gao ga je Zlatko OrĹĄoĹĄ. Kod Sloge ak sedam zgoditaka pos gao je David Ĺ oĹĄtari , e ri Nino Mlinari , tri Matej Sen ar i jedan Dejan Novak.

Sudac utakmice Vjeran Tuksar nije imao teĹžak zadatak koji je obavio bez ijednog opomenutog igra a. Mladost bolja od Vu e nca. Gabriel HoĹĄpel prvi za zabio za doma e ve u 8. minu . Nikola Stojka pos Ĺže drugi doma i zgoditak u 56. minu . Vu e nec je uspio u 63. minu zgoditkom Vedrana Novaka smanji vodstvo Mlados na 2-1, ali za neĹĄto viĹĄe nije bilo snage. Nakon tog zgoditka bilo je

GARDINOVEC - KRALJEV AN 38 6-0 (5-0) GARDINOVEC. IGraliĹĄte: NK Radni ki. Sudac: Ivan Vlahke Strijelci: 1-0 OreĹĄki (14), 2-0 OreĹĄki (17), 3-0 Novak D (25), 4-0 Novak J (39), 5-0 OreĹĄki (43), 6-0 Hajdarovi (69) GARDINOVEC: Paler, Poto njak, Baksa, Novak D., Bacinger, Vodopija, Horvat, OreĹĄki, Medved, Novak J. (46. Hajdarovi ), Carovi KRALJEV AN: Strahija, Cvek, Cerovec, Vlah, Perca , Radmanovi , Srpak, Tisaj, Glad, Makar, Iskra

TABLICA 0 0 1 0 1 2 1 1 1 1 0 0

0 0 0 1 1 1 2 2 2 3 4 4

27 – 1 19 – 4 31 – 5 6–4 9–9 17 – 7 10 – 10 7–9 8 – 12 4 – 19 3 – 31 1 – 31

12 12 10 9 7 5 4 4 4 1 0 0

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

SLOGA ( ) SLOBODA (S) OMLADINAC (NSR) SOKOL OMLADINAC (M) STRAHONINEC MLADOST (I) NEDELIĹ E POBJEDA Ĺ ENKOVEC AKOVEC SLOBODA (M) BRATSTVO (SV) HAJDUK (B)

5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5

5 4 4 3 3 2 2 2 2 2 2 1 1 0

0 1 0 0 0 2 1 0 0 0 0 0 0 0

0 0 1 2 2 1 2 3 3 3 3 4 4 5

23 – 7 21 – 9 20 – 3 25 – 12 12 – 10 18 – 16 15 – 16 16 – 9 13 – 13 10 – 13 13 – 18 11 – 19 8 – 33 7 – 34

15 13 12 9 9 8 7 6 6 6 6 3 3 0

U 7. kolu koje se igra 16.09.2013. (ponedjeljak) s po etkom u 16,30 sa sastaju se: Pobjeda – Hajduk (B), Sokol – Sloga ( ), Šenkovec – Omladinac (NSR), Mladost (I) – Nedeliť e, Strahoninec – akovec, Sloboda (S) – Bratstvo (SV), Sloboda (M) – Omladinac (M).

13. rujna 2013.

GIMNASTIKA

TENIS IN MEMORIAM – Marin Šuica, mladi tenisa akove kog TK-a “Franjo Pun ec“ prerano nas je napustio 9. rujna 2010. godine

Filip Ude u Ma arskoj osvojio broncu na parteru Iako je prije natjecanja Filipu parter trebao poslužiti za zagrijavanje, odnosno “pražnjenje” u kvalifikacijama u i konja s hvataljkama, s odvježbanim startom od 15.9 i u kvalifikacijama i u finalu ku i se vratio s medaljom. U finalu je ocijenjen s 14.050 bodova, što je bilo dovoljno za plasman iza zlatnog Nizozemca Casimira Schmidta (15.250) i Ukrajinca Jevgenija Judenkova (14.500).

U vježbi na konju s hvataljkama Filip je bio 23.

Ude nije uspio bez pada odvježbati svoju udarnu spravu – konj s hvataljkama. Uvježbavanje novog elementa s kojim je podignuo ocjenu kojom može u i

u konkurenciju i borbu za naslov svjetskog prvaka – Busnari još uvijek traje. U Ma arskoj ga je odradio tek u drugom pokušaju, nakon što je u prvom pao sa sprave. Naravno, nakon pada nije mogao u i u finale, u koje su na ovom natjecanju ulazila samo po šestorica natjecatelja. Me utim, vrlo solidno je napravio vježbu na tlu i u konkurenciji koja nije bila prejaka, kao šesti u kvalifikacijama, plasirao se za nedjeljno finale. Gimnasti ari su ina e u završnim pripremama za SP u gimnastici koje se od 30. rujna do 6. listopada održava u belgijskom Antwerpenu, a prije toga za Udea slijedi još jedna provjera vježbe na konju s hvataljkama na Svjetskom kupu u Osijeku.

SPORTSKI KAMPOVI

Marin Horvat, voditelj kampova, Bojan Ruži , predsjednik Zajednice sportskih udruga akovec, i Anto Dragi , prof.

SVAKI TJEDAN - SPORT JEDAN

Najve i interes djece za plivanje, tenis i rolanje Tijekom proteklih ljetnih školskih praznika u sklopu akcije “Svaki tjedan - sport jedan“ u akovcu je organizirano 18 sportskih kampova u deset (od ukupno jedanaest tjedana ljetnih školskih praznika).

Sudjelovalo je 425 polaznika, a kako je svako dijete sudjelovalo prosje no u 3 sportska kampa, ukupno je zabilježeno 1300 sudjelovanja djece u sportskim aktivnostima. Podaci su to koje su u ime organizatora sportskih kampova akovca 2013. godine na kon erenciji za medije koja je održana u etvrtak 12. rujna istaknuli Marin Horvat, voditelj kampova, Bojan Ruži , predsjednik Zajednice sportskih udruga akovec, i Anto Dragi , pro .

Program je pokrenut 2005. godine s ciljem da se djeci tijekom ljetnih školskih praznika omogu i kontinuirano bavljenje sportskim aktivnostima. Vrijednost ovih kampova je i u tome što se u njih ve inom uklju uju djeca koja se ina e ne bave redovno sportom,

istaknuo je Marin Horvat. Najve i interes djeca su pokazala za plivanje, tenis, rolanje, rukomet, gimnastiku, karate, košarku i streli arstvo. Kako je naglasio Anto Dragi , pro ., za pojedine sportove je interes bio iznimno velik, tako da nije bilo mogu e organizirati sudelovanje svih prijavljenih, pa su se djeca preusmjeravala u druge aktivnosti. Dragi tako er najavljuje i mogu e sli ne aktivnosti i tijekom nove školske godine, upravo za djecu koja se ina e ne bave sportom, a dolaze na ovakve kampove.

U rad kampova uklju eni su i studenti i apsolventi Kineziološkog akulteta te im se time omogu uje stjecanje prakse. Za sve sudionike kampova bili su osigurani napitci, te poklon majica. Programom su, kako je na završetku kon erencije istaknuto, zadovoljni sudionici, njihovi roditelji i ostali gra ani, a tako er je i Grad akovec prepoznao važnost i kvalitetu ovog programa, koji osim pokroviteljstva i financijski pokriva sve troškove. (rr)

Prerano je otišao de ko koji je puno obe avao Hrvatska slavi ovaj tjedan najve i uspjeh hrvatskoga juniorskog tenisa. Nikad se nije dogodilo da su dva mlada hrvatska tenisa a isti dan zaigrala u juniorskom finalu Grand Slama i osvojila ga. Uspjelo je to Anji Konjuh i Borni ori u koji su u nedjelju osvojili US Open – posljednji Grand Slam turnir sezone.

U danima najve eg uspjeha hrvatskoga juniorskog tenisa, teško je prihvatiti da je prije samo tri godine zauvijek ugašen jedan mladi život, 15-godišnjega talentiranog tenisa a Marina Šuice, za kojeg su najve i stru njaci predvi ali da bi trebao biti tamo gdje su bili u nedjelju 8. rujna Anja i Borna.

Upravo je Borna ori bio prije tri godine jedan od najve ih suparnika Marina Šuice na teniskim terenima.

Sudbina je htjela da Marina više nema me u nama i da 9. rujna 2010. godine nakon teške prometne nesre e u Ma arskoj zauvijek prestane kucati srce mladoga akove kog tenisa a.

Me utim, kad se nesretno izgubi jedan tako mladi život, kad se prerano oprostimo od tako talentiranog de ka, onda sje anje ne izblijedi nikad!

Evo što su Me imurske novine pisale prilikom tužnog oproštaja od Marina Šuice 2010. godine: Želio je postati hrvatski Federer...

“Sudbina je o ito tako htjela. Uo i velike turneje nastupa na ITF turnirima do 18 godina (zbog teniskog napretka više nije imalo smisla igrati s vršnja-

cima do 16 godina starosti, ve sa starijim juniorima), na kojima se skupljaju bodovi za juniorsku listu najboljih tenisa a svijeta, posjetili smo jedan trening na doma em terenu njegovoga mati nog kluba TK-a “Franjo Pun ec” akovec i napravili intervju s Marinom Šuicom i njegovim ocem Nikolom.

Spletom okolnosti u kolovozu nismo najavili novu, nadolaze u zvijezdu hrvatskog tenisa, smatrali smo “ima vremena”, niz sjajnih rezultata tek se zahuktavao.

Tri polufinala u nizu u društvu puno starijih de ki na ITF turnirima U-18, pobjeda samo što nije stigla,

pa bi tada tako nešto novinski “baš sjelo na pravo mjesto”. Na žalost, u me uvremenu se odigrao tragi ni scenarij. Marin Šuica bio je hrvatski reprezentativac u svim kategorijama u kojima je mogao nastupati. Pobjednik je brojnih me unarodnih turnira do 14 i 16 godina. Ozbiljnije se tenisom po eo baviti posljednje tri i pol godine. Do prije mjesec i pol dana o njemu se trenerski brinuo Neven Brodar, dok je posljednja dva mjeseca s njim radio Saša Tuksar.

Ono što nam je ostalo kako na tonu, tako još više u sje anju kad smo razgovarali s Marinom,

zasigurno je bila njegova staloženost i skromnost. Važna stvar za svakog tenisa a. Usprkos velikoj perspektivi i sjajnim rezultatima, zahvaljuju i kojima je trenuta no bio europski br. 1 na listi za Masters tenisa a ispod 16 godina, bio je “ vrsto na zemlji”, bio je svjestan da pravi posao ako želi postati pro esionalni tenisa tek predstoji.

Kad smo ga pitali koji mu je udarac najbolji, koji su mu najve i aduti, kazao je da toga još uvijek nema, da ima prostora za napredovanje u svakom udarcu, da mora još više poraditi na teniskoj taktici i, ono što je najvažnije, mora puno raditi, jer talent je samo 10 posto, a 90 posto je rad ...

Kazao nam je tom prilikom tako er da je u tenis ušao s pet godina, a da nije ni znao, ali da ga je zavolio tako jako da želi napredovati do vrhunskoga pro esionalnog tenisa a, jednoga dana možda postati ono što je danas njegov uzor - Roger Federer.

Da je zaista bio vjerojatno na po etku ne ega velikog i da to uop e nije nekakva lažna patetika u ovom teškom trenutku, govori i interes za njega najja ih svjetskih menadžera koji su željeli potpisati ugovor o dugoro noj suradnji. Odluka je pala da to bude talijanski menadžer Ugo Colombini, koji je u svjetsku tenisku orbitu plasirao jednog od ponajboljih svjetskih tenisa a Juana Martina Del Potra. U brojnim razgovorima s poznatim akove kim teniskim trenerom Nikolom Horvatom, još prije koju godinu - dvije, kad smo ga pitali o me imurskim teniskim potencijalima, uvijek je za Marina govorio da bi od svih najprije mogao postati teniski pro esionalac.“ (dz)

ATLETIKA 23. BAVACS - Balkanske atletske igre za veterane

Me imurcima petnaest medalja i tri hrvatska rekorda 23. Balkanske atletske igre za veterane održane su u Zagrebu na atletskim borilištima stadiona Mladosti uz Savu, a na njima je u konkurenciji 700 natjecatelja iz 13 balkanskih država vrlo uspješno nastupilo osmero predstavnika iz Me imurja. Naši su veterani osvojili ukupno 15 odli ja, od ega 3 zlatne, 4 srebrne i 8 bron anih medalja, a uz to me imurska veteranska atletika pridonijela je i obaranju triju hrvatskih rekorda. Najuspješniji Me imurec s dvije zlatne medalje na ovom je natjecanju bio Aleksandar Žbulj, ina e najsvestraniji naš atleti ar i glavni trener u AK-u Me imurje, koji je u kategoriji M40 osvojio prva mjesta i zlatne medalje u skoku s motkom i u utrci na 400 m prepone.

Još jednu medalju Žbulj je osvojio u utrci na 1500 m i tako završio svoje nastupe na Balkanijadi s tri osvojena

Odli an nastup zabilježili su me imurski atletski veterani na 23. BAVACS-u odli ja. Tre u zlatnu medalju za AK Me imurje osvojio je Zvonko Horvati u kategoriji M50 i to u “balkanskoj” šta eti u kojoj se tr i 800-400-200 i 100m, a Zvonko je svoj doprinos u osvajanju zlatne medalje i postizanju novog hrvatskog rekorda od 3:50,30 dao u drugoj izmjeni u kojoj se tr i 400 m. U pojedina nim nastupima Horvati je najuspješniji bio na 400 m, gdje je osvojio

drugo mjesto i srebrnu medalju.

S tri medalje odli an nastup na BAVACS-u ostvario je Nenad Novak, koji je osvojio drugo mjesto u troskoku, i dva tre a mjesta u utrkama na 100 i 200 m. Iako nije osvojio medalju, Novak je u “balkanskoj” šta eti u kojoj je tr ao izmjenu 200 m postao novi hrvatski rekorder u kategoriji M35, istr avši s kolegama iz reprezentacije vrijeme 3:46,36.

U kategoriji M55 tre e mjesto i bron anu medalju na 10000 m osvojio je Stjepan Koraj, a rezultatski vrijednije ostvarenje postigao je u utrci na 800 m jer je s rezultatom 2:27,07 oborio i hrvatski rekord za tu kategoriju. Najiskusniji natjecatelj iz redova AK-a Me imurje kada su pitanju veteranska natjecanja Branko Todorovi i ovom je prilikom pokazao svoju kvalitetu osvojivši dvije bron ane medalje, u bacanju gire težine 11,34 kg i bacanju kugle težine 6 kg. Debitant u veteranskoj reprezentaciji i lan AK-a Me imurje Franjo Duji svoje e nastupe na BAVACS-u posebno pamtiti, jer je ve na svom prvom nastupu na velikim natjecanjima osvojio dvije bron ane medalje, i to u utrkama na 400 i 800 m.

Najmla i lan AK-a Me imurje Damir Šimuni u Zagrebu je na atletska borilišta izlazio ak etiri puta, a najuspješniji je bio u utrci na 10000 m, u kojoj je u kategoriji M35 osvojio 2. mjesto i srebrnu medalju. AK Nedeliš e je u Zagrebu tako er imao svoju predstavnicu, Sanju Marciuš, koja je nastupila u bacanju kugle i koplja u kategoriji W45.

Sanja je uspješnija bila u bacanju kugle, gdje je osvojila 2. mjesto i srebrnu medalju.(MD)

13. rujna 2013.

BICIKLIZAM

Više od 300 biciklista na biciklijadi “Stazama op ine Nedeliš e” Biciklijada “Stazama op ine Nedeliš e“ privukla je više od 300 biciklista i u potpunosti ispunila o ekivanja organizatora.

U suradnji s Biciklisti kim klubom Letina osmišljene su dvije staze u duljini od 15 km i 33 km koje su prolazile najljepšim krajolicima op ine - šumskim predjelima, kraj akumulacijskog jezera i ribnjaka, a mogu e je bilo i kratko zaustavljanje i razgledavanje kova nice u Gornjem Hraš anu. Punkt s osvježenjem je za obje staze bio u re anu na ribnjaku, a na kraju rute je bio organiziran ru ak u Restoranu “Martin“ u Nedeliš u.

Organizatori su bili iznena eni odli nim odazivom, pa se tako skupilo to no 345 biciklista svih uzrasta s podru ja cijele op ine, ali i puno šire. Biciklijada je postala odmah mali turisti ki proizvod jer su biciklirali rekreativci i profesionalci iz cijelog Me imurja, pa i iz susjednih županija (40 posto biciklista bilo je izvan op ine, a nekoliko ih je došlo ak i Zagreba, Varaždina, Pitoma e…).

Prilikom evidentiranja sudionika biciklijade, kao i kod podjele pi a na punktovima, TZO Nedeliš e imala je pomo lanova Savjeta mladih op ine

Nedeliš e. Biciklijada je popra ena od strane prometne policije PU me imurske, a isto tako su na startu policijski službenici postavili promotivni štand s mogu noš u evidentiranja bicikala.

Pripreme za jesenske op inske manifestacije Turisti ka zajednica op ine Nedeliš e kre e s pripremama za jesen-

ske manifestacije “Dani zahvalnosti“, koja e se održati u nešto kasnijem terminu 19. listopada, a odmah zatim slijedi Martinje 9. studenoga, na kojem e biti izvu eni dobitnici nagradne igre “Putovnica sretnih 13“, koja je osmišljena u sklopu promocije biciklizma na podru ju op ine Nedeliš e. (vh)

KARATE

Uspjela biciklijada u organizaciji akove kog kafi a “Baza” U organizaciji caffe bara “Baza” iz akovca, u nedjelju 1. rujna održana je tre a po redu biciklijada s ciljem promicanja rekreativnog sporta. Ovaj doga aj svake godine broji sve ve i broj sudionika, kojih je ove godine bilo preko osamdeset.

Kao i prijašnjih godina, zaljubljenici u biciklizam u jutarnjim su satima krenuli prema Murskom Središ u te preko Svetog Martina na Muri nastavili prema Štrigovi i Ban iju, gdje su ponovno obišli podrume vinarije obitelji Kun i . Nakon okrjepe i kratke stanke sudionici biciklijade “Baza tour“ kroz Železnu Goru krenuli su natrag prema akovcu.

Iako ove godine vremenski uvjeti nisu bili idealni, to nije omelo brojne bicikliste u uspješnom svladavanju rute ukupne dužine

60 kilometara. Nakon prve biciklijade prije dvije godine, želja organizatora bila je da ovaj tip rekreativnog druženja postane tradicija, u emu su o ito i uspjeli, emu u prilog govori i broj sudionika koji je svake godine sve ve i.

Me imurska biciklisti ka tura kre e 22. rujna Nakon odli no organizirane Velike nagrade Grada akovca, koja je održana 2. lipnja pod okriljem Hrvatskoga biciklisti kog saveza, akove ki biciklisti ki klub “Puls” organizira još jednu utrku, ovaj put rekreativnog karaktera. Naime, u nedjelju 22. rujna ove godine, u suradnji s Ekocentrom iz Šenkovca, biciklisti ki entuzijasti iz BK-a Puls organiziraju manifestaciju pod nazivom “Ekocentar Me imurska tura 2013.“, na koju pozivaju sve rekreativce, sportaše, bicikliste i sve ljude dobre volje. Utrka je zamišljena kao jesensko biciklisti ko druženje, upravo na zadnji dan europskog tjedna kretanja, s namjerom da se biciklizam u Me imurju i okolici popularizira i kao sport i kao na in zdravog provo enja slobodnog vremena.

Predprijave su mogu e na www.bk-puls. hr ili osobno u biciklisti koj trgovini Bike

Mladi me imurski karatisti Lucija Ružaj i Leon Marciuš izborili plasman na SP u Španjolskoj

Point Radoti (startnina iznosi 30 kn, a svi prijavljeni dobit e topli obrok i majicu), a bit e mogu e i na sam dan utrke, uz startninu od 40 kn. Mjesto okupljanja na dan utrke je u akovcu ispred Centra za kulturu od 8 do 9.30 sati, kada e se u laganoj vožnji u grupi krenuti do Ekocentra u Šenkovcu, odakle e krenuti sama utrka.

Dužina pruge koja e se voziti je 14,5 kilometara, a prolazi kroz Šenkovec, Lopatinec, Mohokos, Prekopu i Železnu Goru, s kona nim ciljem na seoskom turizmu “Veselko“ u Vugrišincu, gdje e svi sudionici dobiti topli obrok, a prva tri plasirana u nekoliko kategorija i posebne nagrade.

Pokrenite se i iskoristite preostalo lijepo vrijeme prije kišovite jeseni i hladne zime i pridružite se biciklistima na prvoj rekreativnoj utrci “Ekocentar Me imurska tura 2013.“.

Tin Pavlic tre i u Lenartu U Lenartu je u nedjelju održana kup utrka za kategorije biciklista od po etnika do juniora. Utrka se boduje za kup Alpe Adria i nalazi se u rangu kvalitetnijih cestovnih kup utrka. Lenart kup vozi se na bodove, odnosno sakupljaju se bodovi u svakom drugom krugu u kojem je sprint. Upravo zbog tih estih sprinteva kup utrka je izuzetno teška i naporna za bicikliste.

Konkurencija je bila izuzetno jaka, a sudjelovali su klubovi i biciklisti iz Slovenije, Hrvatske i Austrije. Na utrci su sudjelovala i dva predstavnika BK-a PULS, u kategorijama po etnici A i juniori. Po etnici A su vozili 14 krugova sa 7 šrinteva. Tin Pavlic bio je na odli nom 3. mjestu te je osvojio pehar i simboli nu nov anu nagradu. Juniorska utrka je najteža, vozilo se 18 krugova s 9 sprinteva. Dino Pavlic je unato kvaru na biciklu utrku završio s grupom.

STRELI ARSTVO ME IMURCI odli ni na fita turniru u Konjš ini

etiri medalje za streli are “Katarine Zrinski” Prošle nedjelje streli arski klub “Grofovi Konjski“ iz Konjš ine bio je doma in me unarodnoga streli arskog turnira na kojem je nastupilo devedesetak streli ara iz BiH, Slovenije i Hvatske. Iz SK-a “Katarina Zrinski“ pucalo je 11 natjecatelja i osvojili su etiri medalje. U stilu goli luk me u najmla ima do 12 godina Jan Miljan pucao je jako dobro i osvojio zlatnu medalju. U stilu dugi luk me u seniorima

srebrnu medalju osvojio je Goran Cmre ak, a etvrto mesto zauzeo je Valentino Novak. U stilu standardnog luka Tihomir Miljan pokazao je ostalim seniorima kako se puca i osvojio zlatnu medalju. U stilu olimpijskog luka me u kadetkinjama Regina Novak je ovaj put bila nešto slabije raspoložena te je zauzela peto mjesto.

Me u kadetima Jan Siro i zauzeo je etvrto mjesto, a odmah do njega na petom

mjestu bio je Vinko Kova . Me u seniorima zlatnu medalju lagano je osvojio Krešimir Štrukelj, dok je Mihael Štebih zauzeo etvrto mjesto, Božidar Vuruši zauzeo je peto, a Lovro Gradišer sedmo mjesto.

Ovaj vikend u Sisku se održava Prvenstvo Hrvatske u vanjskom metnom kolu, što e ujedno biti i posljednji turnir na vanjskim terenima, za koji se akove ki streli ari nadaju dobrim rezultatima.

U subotu 7. rujna 2013. u sportskoj dvorani “Vinko Bek“ u Zagrebu održan je izborni turnir Hrvatskog karate saveza za odlazak na kadetsko i juniorsko Svjetsko prvenstvo, koje e se održati od 7. do 11. studenoga ove godine u Guadalajari, Španjolska. Na turniru su nastupili i predstavnici me imurskih karate klubova, a plasman na SP u Španjolskoj izborili su Leon Marciuš iz Karate kluba Me imurje, te Lucija Ružaj iz Karate kluba Globus akovec.

Leon Marciuš je u etvrt inalu i polu inalu pobijedio predstavnike karate klubova Slavonski Brod i Zamet Rijeka, a u inalu s uvjerljivih 8-0 predstavnika Karate kluba Hercegovina. Lucija Ružaj je nakon slobodnog prvog kola i uvjerljivih pobjeda u etvrt inalu protiv predstavnice Karate kluba Brotnjo te u polu inalu protiv predstavnice Karate kluba Volosko u neizvjesnoj inalnoj borbi pobijedila predstavnicu doma ina iz Karate kluba Student Zagreb.

Ovim odli nim rezultatom naša

županija jedina ima dva predstavnika na Svjetskom prvenstvu, što je velik uspjeh me imurskog karatea. Ovim putem estitamo Luciji i Leonu i njihovim trenerima na velikom uspjehu koji su ostvarili za me imurski karate sport i želimo im puno sre e u pripremama i nastupu na Svjetskom prvenstvu.

13. rujna 2013.

Rekreacija 51

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Rat protiv celulita vježbama u dvoje Prošli tjedan u našem gradu gostovao je vrhunski plesa i koreograf Gyom, profesor plesa iz Francuske, koji je svim svojim polaznicama pokazao odli nu i it formu. S obzirom na to da nemamo priliku esto susretati ljude poput njega, napravila sam vježbe u dvoje u kojima je Gyom moj partner. Moja meta ovaj put je celulit. Vježbanje u dvoje je ujedno i zabava pa vjerujem da ete zaboraviti na bol u miši ima tijekom vježbanja.

Najve i ženski neprijatelj skuplja se oko bedara i stražnjice. Celulit nije salo, nego nakupine vlaknastoga potkožnog tkiva, zaostale teku ine i toksi nih tvari.

Samo klasi nom dijetom ne ete posti i ništa, ak se u nekim slu ajevima može

u initi još vidljivijim. Da biste postigli željeni rezultat, morate se osloboditi viška teku ine i nakupljenih toksina. Kod prehrane pazite da hrana nije presoljena i da ne sadrži konzervanse koji sprje avaju normalno lu enje teku ina iz organizma. Smanjite koli ine ugljikohidrata, preporu ujem vam sme u rižu, te tjestenine i kruh od integralnog brašna. Tako er smanjite unos alkohola, suhomesnatih proizvoda i što manje pržite na ulju. Jedite povr e, variva, zobene pahuljice, piletinu, puretinu, ribe, vo e i pijte puno vode. Da bi borba s celulitom uspjela, krenite s vježbanjem, pješa ite više, krenite na posao biciklom i što manje pokušajte sjediti, a što više se kretati. Kako starimo,

tako dobivamo sve više celulita i sve nam ga se teže riješiti, esto je tu kriva i genetika, ali dokazano je da ako pazimo na prehranu i ako vježbamo redovito možemo vidno smanjiti te ružne nakupine na bedrima i stražnjici. Vježbanjem poti ete razgradnju masnih naslaga, poboljšavate cirkulaciju i tijelo istite od otrova. Kardiovaskularne vježbe (plivanje, tr anje, brzo hodanje...) poti u znojenje koje pomaže detoksikaciju kože i sagorijevanje masno a. Tako er postoje i anaerobne vježbe za smanjenje celulita ( u njevi, iskoraci...).

Ovaj put sam kreirala vježbe koje e vam pomo i da se riješite “naran ine kore“ u što kra em roku.

Vježbajte u dvoje s vašim

Post av ite se u poziciju jedan prema drugome, primite se za laktove i postavite desnu nogu iza sebe pod 45 stupnjeva kao na slici. Pogled usmjerite prema partneru, le a ravna i ramena daleko od ušiju. Duboko udahnite i kroz izdah malim kikevima/trzajevima cijelom dužinom noge u strop/u pod. Napravite 10 ponavljanja na desnu i 10 na lijevu nogu . Smisao vježbe je da aktivira stražnjicu i stražnju stranu nogu.

1

4

Još uvijek stojite jedan prema dugom, raširite laktove bo no u stranu, a dlanove okrenite prema licu.

Cijelom dužinom i težinom tijela oslonite se jedan prema drugome i krenite raditi sklekove u stoje oj poziciji.

Udahom se vra ate, a izdahom se paralelno spuštate jedan prema drugome. Napravite 15 ponavljanja. Smisao vježbe je da aktivira miši e ruku, prsa, gornjeg dijela tijela i da oja a core, jer kad ste u toj poziciji zahtijeva puno ve u stabilizaciju tijela.

2

partnerom, a ako vaš partner ne želi vježbati s vama, pozovite mamu, sestru ili prijateljicu, sigurna sam da ne e imati ništa protiv. Isto

tako sve te vježbe možete izvoditi i sami, ruke stavite na bokove i slijedite ostale informacije, osim vježbe broj 4, koju radite na podu,

vaš partner je tada pod.

Moja preporuka je da svaki dan pove avate broj ponavljanja, ali dajte malo više od onog što mislite da je vama maksimalno, natjerajte se.

Ako ste sa uvali prošli broj novina, tada odvježbajte vježbe za trbuh i spojite ih s vježbama u paru, tako ete dobiti jedan odli an trening za cijelo tijelo. Ako imate puno volje i energije, preporu ujem vam dodatnu aktivnost, a to je tr anje ili brzo hodanje.

Za kraj vas sve lijepo pozdravljam i držim ige da upravo vi pobijedite u ratu protiv celulita.

Sretno!

Woman art-centar za rekreaciju, sport i ples Facebook: Woman Art – rekreacija i sport za žene Info tel. 098/989 67 82 Adresa: PC Aurora, Franje Pun eca 2, akovec

GRATIS SAT PO VLASTITOM IZBORU

Me imurske Novine i Woman Art vas daruju s treningom po vlastitoj želji

Još uvijek ste okrenuti jedan prema drugome, držite le a ravna i postavite dlan u dlan kao na slici, oslonite se na jednu nogu, a drugom bo no cijelom dužinom noge mali kikevi/trzajevi u strop (ako je vaš partner krenuo desnom, onda vi krenite lijevom nogom). Držite gornji dio tijela miran, nemojte se ljuljati, i neka vam radi samo noga. Napravite 10 ponavljanja na svaku nogu. Smisao vježbe je da aktivira vanjski dio bedara i bo ni abdomen.

3

Raširite ruke prema bo nim zidovima, spojite dlanove, držite le a ravna i pogled usmjerite jedan prema drugome. Udahnite i na izdah krenite u klasi an iskorak naprijed, savijte oba koljena i spustite se niže ka tlu, pa se vratite gore, nakon toga krenite prema iza. Kad vi idete naprijed, vaš partner ide iza, pa obrnuto. Napravite na svaku nogu 10 naprijed, 10 iza. Smisao vježbe je da aktivira stražnjicu, bedra i listove.

5

Spustite se u “push up“ poziciju. vrsto stisnite stražnjicu i trbuh jer vas upravo oni drže ravno gore. Dlanove iksirajte ispod ramena, stopala u širini kukova (nemojte gurati stražnjicu prema stropu, budite u ravnini i nemojte dozvoliti da vam zdjelica propadne u pod jer tako štetite lumbalnom dijelu kralježnice). Udahnite i tada na izdah naizmjence podignite jednu po jednu ruku i dlan položite na partnerovo rame, spustite i krenite isto s drugom rukom. Napravite 10 ponavljanja svakom rukom.

Smisao vježbe je da aktivira više miši nih skupina odjednom.

52

Cjeloživotno obrazovanje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Obnavljajte znanje da ne zastarite!

Možda ste polaskom u srednju školu donijeli pogrešnu odluku, tako da ste završili srednju školu koja vas je umjesto na posao odvela na Zavod na zapošljavanje. No, ne morate o ajavati, jer se imate priliku prekvalificirati i ste i znanja koja e vam omogu iti lakše zapošljavanje. Znanja koja ste stekli ranije mogu vam kasnije biti dragocjena u nekom budu em poslu. Naime, danas se više ne može sa sigurnoš u predvidjeti koje e zanimanja biti potrebna na tržištu rada za pet ili više godina.

Jedino što se sa sigurnoš u može re i jest to da neprestano moramo biti spremni na promjene

i stjecanje dodatnih znanja. S obzirom na dugi radni vijek koji je pred nama, mnogo puta u životu morat emo biti spremni na novo u enje u enje.

Danas je sasvim normalno da školovanje ne prestaje onog trenutka kada ste maturirali ili stekli visokoškolsku diplomu. Znanje koje ste stekli u školi brzo zastarijeva i želite li biti u toku morate ga obnavljati. S druge strane, danas je tako er uobi ajeno tijekom radnog vijeka promijeniti i nekoliko zanimanja. Danas se više ne radi u jednoj firmi od po etka do kraja radnog vijeka pa je dobro znati u kojim obrazovnim ustanovama na podru ju Me-

13. rujna 2013.

UREDILA: Nevenka Šardi

imurja možete ste i nove kvalifikacije, završiti osposobljavanje. Danas obrazovni sustav omogu avavertikalnuprohodnostobrazovanja Tozna i ava vertikalnu prohodnost obrazovanja. To zna i, ako ste u prvi mah i završili trogodišnje strukovno obrazovanje, možete se nakon toga stepenicama popeti i do visokoškolskog obrazovanja, tako da u drugom koraku završite etverogodišnje obrazovanje, a potom krenete ako tako u odre enom trenutku odlu ite i na akultet. Mogu nost nastavka školovanja, prekvalifikacija ili dodatnog osposobljavanja u Me imurju pružaju vam pojedine srednje škole, ali i otvorena u ilišta. (BMO)

Me imursko veleu ilište u akovcu provodilo je i provodi obrazovanje odraslih kroz programe obrazovanja odraslih ili cjeloživotno u enje Programi i seminari

Trajanje

Akredi rani / upis u radnu knjižicu / od koje ins tucije

SEMINAR ZA TURISTI KE VODI E

130

AKREDITIRANI / UPIS U RADNU KNJIŽICU / MINISTARSTVO TURIZMA

SEMINAR ZA VODITELJE POSLOVNICA

50

AKREDITIRANI / UPIS U RADNU KNJIŽICU / MINISTARSTVO TURIZMA

KOORDINATOR/ICA UREDA

150

AKREDITIRANI / UPIS U RADNU KNJIŽICU / AGENCIJA ZA STRUKOVNO OBRAZOVANJE I OBRAZOVANJE ODRASLIH

CISCO AKADEMIJA

240

AKREDITIRANI / ME UNARODNI CERTIFIKAT / CISCO AKADEMIJA ZAGREB

MIKROTIK TRENING SEMINARI

30

AKREDITIRANI / ME UNARODNI CERTIFIKAT / MIKROTIK, LITVA

CIKLOVODI I

150

AKREDITIRANI (isho enje u toku) / HRVATSKI BICIKLISTI KI SAVEZ

TEHNI KA ŠKOLA pruža mogu nost nastavka školovanja i osposobljavanja za:

Zanimanja u metaloprera iva koj industriji i ra unalstvu Prema nama dostupnim podacima u Me imurskoj županiji, jako su tražena zanimanja za koja se obrazuju polaznici naše škole – to su zanimanja u metaloprera iva koj industriji i ra unalstvu.

U našoj ponudi trenutno postoji etverogodišnji program strojarski tehni ar, u koji se mogu prekvalificirati svi koji su polazili trogodišnja zanimanja, a posebno zanimanja u sektoru strojarstva: tokar, strojobravar, bravar, automehani ar i sli no.

Uz taj program prekvalifikacije postoji mogu nost osposobljavanja za rukovatelja na CNC strojevima – za polaznike koji su primarno završili neko od zanimanja izvan sektora strojarstva.

Trajanje osposobljavanja je minimalno 120 sati.

Programi se u potpunosti izvode u prostorima Tehni ke škole akovec, Športska 5. Oba navedena programa upisuju se u radnu knjižicu.

Prekvalifikaciju za zanimanje strojarski tehni ar izvode u potpunosti pro eso-

ri strukovnih i op eobrazovnih predmeta iz mati ne škole, koji svoju kvalitetu svakodnevno dokazuju redovnim radom s u enicima Tehni ke škole akovec.

Nastava se održava u ve ernjim satima, u specijaliziranim laboratorijima strojarstva i ra unalstva, prilago ena i polaznicima koji su trenutno zaposleni. Duljina trajanja ovisi prvenstveno u stupnju dosadašnjeg obrazovanja polaznika prekvalifikacije, a samim time i broj razlikovnih predmeta koje polaznici moraju položiti.

Osposobljavanje za rukovatelja na CNC strojevima u potpunosti je pokriveno stru nim nastavnicima. Nastavu izvode 4

pro esora struke iz Tehni ke škole akovec u specijaliziranim prostorima škole uz korištenje ra unalne opreme, 4 CNC tokarilice i glodalice, te jedan obradni centar.

Prema dosadašnjim iskustvima, ve i dio polaznika prekvalifikacija i osposobljavanja imao je priliku konkretno dokazati svoje znanje i stru nost ste enu tijekom svog nastavka obrazovanja. Uz to, najve i dio polaznika poslan je na osposobljavanje, a u nešto manjem broju na prekvalificiranje iz postoje ih poduze a, koja su nerijetko u potpunosti i podmirivala troškove obrazovanja. (N.Š)

tel. referada 040/396-999; 396-990 fax. 396-980 mail: veleuciliste@mev.hr www.mev.hr

13. rujna 2013.

Cjeloživotno obrazovanje 53

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PU KO OTVORENO U ILIŠTE “NOVAK“ MALA SUBOTICA

Izuzetno prilago eno obrazovanju odraslih za potrebe tržišta Osniva Pu kog otvorenog u ilišta “NOVAK” je poduze e START d.o.o. Mala Subotica, koje uz osposobljavanje kandidata u autoškoli i prodaji vozila MAZDA u programima srednješkolskog obrazovanja odraslih djeluje od 1995. godine.

Na temelju Zakona o srednješkolskom obrazovanju iz 2001. g. poduze e START d.o.o. osnovalo je Pu ko otvoreno u ilište “NOVAK”. Poduze e START d.o.o. osigurava marketinške i prostorne uvjete za rad U ilišta.

Ravnatelj U ilišta je Zvonimir Pav ec mag.ing.prom.

U ilište je od osnivanja do danas proširilo svoje programe srednješkolskog obrazovanja u skladu s kadrovskim i materijalnotehni kim uvjetima, a da bi pružali kvalitetnu nastavu raspolažu s kvalitetnim timom profesora i stru nih suradnika u svim programima. Posebna pogodnost Pu kog otvorenog u ilišta Novak za polaznike je da imaju mogu nost svladavanja programa putem dopisno-konzultativno

Zvonimir Pav ec, ravnatelj U ilišta

nastave, što polaznicima omogu ava lakše obrazovanje uz rad, rekao je Zvonimir Pav ec, ravnatelj U ilišta.

Pu ko otvoreno u ilište Novak ima odobrenje za izvo enje nastave za stjecanje srednje stru ne spreme i prekvali ikacije iz razli itih sektora; prometa i logistike, poljoprivrede, prehrane i veterine, graditeljstva i geodezije, te strojarstva, brodogradnje i metalurgije.

Od prometnih zanimanja ovdje se stje u znanja i vještine za tehni are cestovnog prometa, voza e motornog vozila

i usavršavanje za instruktore vožnje za sve kategorije.

Iz poljoprivrednog spektra zanimanja tu je obrazovanje za poljoprivredne tehni are-op i smjer, poljoprivredne gospodarstvenike, ratare, vo are, vinare, vinogradare i sto are.

Iz gra evinskog spektra zanimanja za arhitektonske tehni are, gra evinske tehni are, zidare, tesare, krovopokriva e, armira e, montere suhe gradnje, soboslikare-li ioce, fasadere. Ukupno, ak 21 program za srednju stru nu spremu i prekvali ikaciju.

U U ilištu se obavljaju programi osposobljavanja za rukovatelje radnim strojevima (buldožeri i grederi, vili ari, autodizalice, bageri, rovokopa i, toranjska dizalica, motorna pila...), te program osposobljavanja voza a vozila za prijevoz i rukovanje opasnim tvarimaADR koji godišnje polazi preko 150 polaznika.

Novo u U ilištu su programi osposobljavanja za rukovatelje ru no upravljanim mehaniziranim alatima i strojevima za obradu metala, te program za stjecanje po etnih kvali ikacija i periodi ke izobrazbe voza a za

kategorije C1, C, CE, D i DE koji je i najinteresantniji program ulaskom RH u EU. Program periodi ke izobrazbe voza a za kategorije C1, C, CE, D i DE profesionalni voza i su dužni polagati svakih 5 godina.

Upisi za razne programe obrazovanja su svakodnevni, a obrazovne grupe se formiraju prema potrebama kako bi nastava za polaznike bila što kvalitetnija. O kvaliteti ovog U ilišta govori i podatak da je zapošljivost polaznika nakon završetka obrazovanja u ovom U ilištu vrlo velika.

Za svaki predmet polaznici dobivaju stru no nastavno pismo. U Pu kom otvorenom u ilištu Novak stalno vode brigu o novim trendovima i

potrebama u obrazovanju, tako su pokrenuli i postupak dobivanja odobrenja za obrazovanje korisnika pesticida za profesionalne korisnike i trgovce u trajanju od 15 sati.

Budu i da je europskim normama postroženo baratanje pesticidima, oni koji prodaju ili rasipaju pesticide za to moraju imati odre ene certi ikate kako se u prirodu ne bi bacale nepotrebne, nego to no propisane koli ine pesticida.

Radi što boljeg uvida što je potrebno tržištu rada i kakva su znanja i vještine potrebne poduze ima vezana uz edukaciju radnika sura uju s nizom trgova kih društava, kao što su Eko Me imurje, Midi, urkin, Tkalec trans, Zaing, Linea cod

Dubravka Sklepi , administratorica u uredu za prijam polaznika

EKONOMSKA I TRGOVA KA ŠKOLA AKOVEC

Pruža mogu nost nastavka obrazovanja nakon strukovnih škola Jednom završena trogodišnja srednja škola ne zna i nužno i završetak obrazovanja za cijeli život. Ekonomska i trgova ka škola akovec pruža mogu nost da se školovanje nastavi i nakon trogodišnjeg obrazovanja nastavkom za programe iz etverogodišnjeg obrazovanja. Time se osigurava vertikalna prohodnost obrazovanja, polaganje državne mature te potom mogu nost nastavka obrazovanja i na visokoškolskim ustanovama, unato tome što je prva stepenica u srednjoškolskom obrazovanju bilo trogodišnje strukovno obrazovanje.

U enicima koji završe trogodišnje zanimanje, a odlu e nastaviti obrazovanje

za etverogodišnje zanimanje, školovanje traje još dvije godine. U tom vremenu potrebno je položiti svu razliku predmeta i nove predmete.

Potrebno je naglasiti da u enik koji je završio obrazovni program u trajanju od tri godine, a želio bi nastaviti obrazovanje u etverogodišnjem zanimanju, ako se na to odlu i u roku od godinu dana od dana završetka strukovnog programa može nastaviti školovanje u statusu redovitog u enika.

Ostvarivanje prava uvjetuje se polaganjem razlikovnih, odnosno dopunskih ispita, a na in i rokove polaganja ispita utvr uje Nastavni ko vije e.

Do sada je odaziv na taj vid nastavka obrazovanja bio velik.

Nimalo neobi no, jer mnogo djece po završetku osnovnog

Bosiljka Vinkovi , v.d. ravnateljica Ekonomske i trgova ke škole akovec obrazovanja nije u mogu nosti upisati etverogodišnje obrazovanje. Ponekad je to zbog ocjena ili nedovoljne motivacije za stjecanje ve eg stupnja obrazovanja. Mnogima se želja za stjecanjem više stupnja obra-

zovanja iskristalizira krajem srednjoškolskog obrazovanja.

Zato takvim mladim ljudima treba pružiti šansu da ostvare svoje pune potencijale i nakon stjecanja trogodišnjeg obrazovanja, što pokazuje i dosadašnji

velik odaziv na nastavak obrazovanja.

Ovisno o interesu, za u enike koji nastavljaju etverogodišnje obrazovanje može se oformiti novi razredni odjel ili pak se kandidati za nastavak obrazovanja mogu integrirati u jedan od postoje ih razreda.

Natje aj za nastavak školovanja bio je na webu, kandidati za ovu godinu ve su poslali zamolbe, koje je razmotrilo Nastavni ko vije e. Oformljena je komisija koja je utvrdila razlikovne i dopunske ispite, a Ministarstvo i Županija odobrili su formiranje jednoga razrednog odjeljenja.

Ekonomska i trgova ka škola akovec daje novu priliku za etverogodišnje obrazovanje i onima koji su znatno ranije završili trogodišnje obrazovanje kroz program obrazovanja

itd., te sa Hrvatskim zavodom za zapošljavanje.

Nije stoga slu ajno da kvalitetu rada ovog U ilišta prepoznaju i polaznici izvan Me imurske županije, iz susjednih županija: Varaždinske, Koprivni ko-križeva ke, Grada Zagreba.

Nije rijetkost da se u ovo U ilište upisuju i gimnazijalci kako bi stekli strukovno obrazovanje, ali i pripadnici romske nacionalne manjine, kako bi pove ali svoju zapošljivost. Pu ko otvoreno u ilište Novak uklju uje se u akciju Tjedna cjeloživotnog u enja svake godine.

Ve ina nastave odvija se u Podružnici U ilišta u akovcu, Zelena 1, ali i u Maloj Subotici u sjedištu U ilišta. Ured za prijem polaznika radi ponedjeljkom, utorkom i srijedom od 9 do 16 sati, etvrtkom i petkom od 9 do 19 sati, a subotom od 9 do 13 sati. Možete ih kontaktirati na tel. 312-113 ili 099/214-1890 ili pak se informirati na njihovom portalu: www.mazda-start. hr, e-mail: uciliste.novak@ mazda-start.hr

odraslih. Ono se pla a, a polaznici nastavu polaze prilago eno njihovom vremenu, kao ve ernju školu. Obrazovati se mogu za zanimanja: ekonomist, komercijalist, upravni referent, hotelijersko - turisti ki tehni ar ili prodava .

Ovisno o broju u enika, nastava se organizira konzultativno, ili kao popodnevna nastava. Za obrazovanje odraslih natje aj e iza i u drugoj polovici mjeseca rujna.

Po prvi put u 92-godišnjoj tradiciji Ekonomske i trgova ke škole akovec pokrenut je program ekonomske gimnazije, koja nudi stru no i šire op e znanje. Kako Me imurska županija zaostaje za državnim prosjekom u broju gimnazijski obrazovanih u enika, uvo enje novih, eksperimentalnih programa trebalo bi promijeniti taj podatak. Budu i da je cjeloživotno obrazovanje danas izuzetno važno, a istraživanja pokazuju da klasi no op e školovanje daje najbolje temelje, više gimnazijskih programa dugoro no diže razinu i raznovrsnost obrazovanja u Me imurju.

54

Cjeloživotno obrazovanje PU KO OTVORENO U ILIŠTE AKOVEC

13. rujna 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

CENTAR ZA CJELOŽIVOTNO U ENJE akovec, Kralja Tomislava 52 tel.: 040/395-236, 396-717, tel./fax.396-716 e-mail: info@pou-cakovec.hr, web: www.pou-cakovec.hr www.facebook.com/puckootvorenouciliste.cakovec

60

GODINA TRADICIJE U OBRAZOVANJU

VRŠI UPISE U SLJEDE E PROGRAME OBRAZOVANJA ŠKOLOVANJE ZA STJECANJE NIŽE STRU NE SPREME • BOLNI AR - TRAŽENO U EUROPSKOJ UNIJI (AUSTRIJA, NJEMA KA)

PROGRAMI USAVRŠAVANJA • MENADŽER ZA IZRADBU I PROVEDBU EU-OVIH PROJEKATA • AUTO-CAD SPECIJALIST • MONTER SOLARNIH FOTONAPONSKIH SUSTAVA – NOVO!!!

PROGRAMI OSPOSOBLJAVANJA • Njegovatelj/ica starijih osoba • samostalni knjigovo a • Maser • Dje ji/a njegovatelj/ica • Pomo nik u nastavi s u enicima s poteško ama – NOVO!!!

• Dadilja – NOVO!!!

• Peradar i proizvo a jaja – NOVO !!!

• Mljekar-sirar – NOVO !!!

Po etak predavanja krajem 9. mjeseca.

• Pediker/ka • Ugraditelj noktiju • Pomo ni konobar • Rukovatelj/ica motornom pilom • Ljeva – NOVO !!!

• Dimnja ar – NOVO !!!

• Zavariva MIG-MAG postupkom • Bravar • Limar • Rukovatelj traktorom s priklju nim strojevima – NOVO !!!

• Proizvo a tradicionalnih mesnih proizvoda – NOVO !!!

• Rukovatelj kombajnom – NOVO !!!

• Proizvo a bu inog ulja – NOVO!!!

• Uzgajatelj vo a, povr a i cvije a u zatvorenom i otvorenom prostoru – NOVO!!!

• Proizvo a vo nih rakija • Operator na ra unalu • Gerontodoma in/ica – NOVO!!!

• Vizažist • Suradnik za izradbu i provedbu EU-ovih projekata

PO ETAK PREDAVANJA PO POPUNJENJU GRUPE

MATURANTI !!!

UPIŠITE PRIPREME ZA POLAGANJE

DRŽAVNE MATURE Svi polaznici dosadašnjih priprema uspješno su položili državnu maturu.

MATEMATIKA

HRVATSKI JEZIK

OSNOVNA RAZINA 45 sa VIŠA RAZINA

ENGLESKI JEZIK NJEMA KI JEZIK

OSNOVNA RAZINA 45 sa OSNOVNA RAZINA 45 sa

60 sa VIŠA RAZINA

45 sa VIŠA RAZINA

Po etak predavanja u listopadu!!!

INFORMACIJE I UPISI: PONEDJELJAK – PETAK: 8 – 14 040/395-236, 396-717, 396-716 info@pou-cakovec.hr

45 sa

13. rujna 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Nagradni natječaj 55

I N D A R G A N AvJina NATJurE skih no

iji vrt je najljepši?

Me im

Najljepša cvjetna cvjet tn pri a iz Vašeg Vaše e dvorišta

GLASOVANJE PO INJE! Glasujte putem kupona ili preko naše web stranice www.mnovine.hr ZAVRŠEN NAGRADNI NATJE AJ ME IMURSKIH NOVINA

Najljepša cvjetna pri a iz Vašeg dvorišta Evo nas na kraju našeg natje aja koji je i nas same iznenadio ljepotom me imurskih vrtova i oku nica te domišljatoš u njihovih vlasnika. Prijave za natje aj po ele su 5. srpnja, završile 27. kolovoza, a u to vrijeme pristiglo nam je 20 prekrasnih vrtova iz cijelog Me imurja, koje smo objavljivali na ovim stranicama.

Naši novinari obišli su vrtove: Barbare Rihtarec iz Selnice, Monike Bistrovi iz Strahoninca, Blaženke Peras iz Plešivice, Ane Cimerman iz Trnovca, Ivice Dodleka iz Miklavca, Dragice Palfi iz Pribislavca, Dušanke Rebrek iz Kotoribe, Josipa Kocijana iz Male Subotice, Ane Kr mar iz Palovca, Kristine Mesari iz Pribislavca, Ljubice Dragovi iz Savske Vesi, Marine Hoblaj iz Murskog Središ a, Kristine Mesari iz

Pribislavca, Pribislavca Danice Novak iz Prapor ana, Marije Novak iz Tur iš a, Silvije Podgorelec iz Strahoninca, Slavice Nedjeljko iz Krištanovca, Dubravke Držai iz Gornjeg Kuršanca i Vesne Mlinarec iz ehovca. Vrt Mirele Petkovi iz Slavonskog Broda, na žalost, nismo posjetili, ve smo objavili otografije koje smo dobili.

Svima koji ste se prijavili, svima koji ste prijavili vrtove i time obogatili naš natje aj najljepše zahvaljujemo i nadamo se tako dobrom ili još boljem odazivu sljede e godine, kada emo s natje ajem zapo eti puno ranije.

Sada po inje glasovanje koje e trajati do srijede 18. rujna, do pono i. Glasovati je mogu e na dva na ina. Prvi na in je vrlo jednostavan, samo izrežete donji kupon i pošaljete ga ili

donesete u našu redakciju (na adresi Kralja Tomislava 2, akovec), najkasnije u srijedu.

Drugi na in je još jednostavniji, glasujete za svog kandidata preko naše web stranice www. mnovine.hr odabirom svojeg kandidata u posebnoj galeriji vrtova iz natje aja koju smo za to pripremili. Glasovi s kupona i naše web stranice e se zbrojiti, a najljepši vrtovi dobivaju vrijedne nagrade.

Vrijedne nagrade za najljepši vrt Naši sponzori pripremili su za pobjednike natje aja vrijedne nagrade: prva nagrada, koju je osigurala tvrtka “Motoreni” iz Nedeliš a, je trimer Husquarna, vrijednosti od 3.250 kuna.

Druga nagrada poklon bon Eko Centra Šenkovec za kupnju

opreme za vrt ili navodnjavanje po izboru u centru u vrijednosti od 1.500 kuna.

Tre u nagradu osigurala je tvrtka “AgroHoblaj” iz Murskog Središ a – zemlju za sadnju i presadnju Humokompovit H-3 i granulat za sobno i balkonsko bilje Floreopor s dostavom, u vrijednosti od 1.000 kuna.

Tijekom trajanja natje aja priklju ila nam se i Mozaik knjiga iz Zagreba, koja poklanja svoj bestseler “1000 neprocjenjivih vrtlarskih savjeta” za najkreativniji detalj u vrtu, koji e izabrati naša redakcija.

No, i glasa i e dobiti nagrade. Troje glasa a, koji e se

odabrati slu ajnim odabirom, dobit e po dvije vre e zemlje za cvije e tvrtke “Agro-Hoblaj” iz Murskog Središ a. ekamo vaše glasove, a u vrtovima se

vidimo ponovno sljede e godine.

Veseli i zdravi bili, vaš vrt lijepo uredili...

(Snježana Zorkovi )

GLASA KI KUPON ZA NAJLJEPŠI VRT ime i prezime

adresa telefon

e-mail

VRT ZA KOJI GLASUJETE: ime i prezime

tel: 040 323 600

56

Nagradni natječaj

Vrt Barbare Rihtarec

Vrt Ane Cimerman

Vrt Dušanke Rebrek

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Selnica

Trnovec

Kotoriba

Vrt Kristine Mesari

Vrt Monike Bistrovi

Vrt Ivice Dodleka

Vrt Josipa Kocijana

Vrt Ljubice Dragovi Pribislavec

Vrt Nine Pintari

Trnovec

Vrt Danice Novak

Strahoninec

Miklavec

Mala Subotica

Savska Ves

Prapor an

Vrt Blaženke Peras

Vrt Dragice Palfi

Vrt Ane Kr mar

Vrt Marine Hoblaj

Vrt Marije Novak

13. rujna 2013.

Plešivica

Pribislavec

Palovec

Mursko Središ e

Tur iš e

13. rujna 2013.

Stolisnik – moći željeznog

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Nagradni natječaj 57

PUT AJA

mača u livadnoj travi Vrt Silvije Podgorelec

Vrt Slavice Nedeljko

Vrt Mirele Petkovi

Strahoninec

Krištanovec

Slavonski Brod

Na lenti vremena od uvijek cijenjena biljka koja se u Europi nastanila „seobom“ s Kavkaza i Male Azije melem je za juna ke rane i upale. Satkana od tisu a majušnih zelenkastih listi a i nježnih bjelkastih cvjeti a poput ipke istkane zveckanjem bati a krasi dvorišta i livade. Starogr ka legenda kaže da je nastala od željezne prašine Ahilejeva ma a. Ma ovog mitskog junaka i hrabrog ratnika imao je mo iscjeljivanja, ali i ubijanja. Ahilej je, prema legendi, u trojanskom ratu svojim ma em izlije io mnoge ratnike, a me u njima i Herkulesovog sina Telefusa te mu je spasio život.

Stolisnik, botani kog naziva Achilea millefolium – tisu e listova, stoga ponosno nosi Ahilejevo ime.

Biljka naraste izme u 20 i 40 cm visine. Stabljika je okrugla i ispunjena, gola ili ponekad dlakava. Listovi su perasto razdijeljeni u brojne sitne listi e stoga ne udi njegovo službeno ime iz naslova stolisnik. Na vrhovima stabljika formiraju se cvatovi s brojnim malim cvjetovima, koji su naj eš e bijeli, ali mogu biti i ruži asti ili žuti.

Tisu lje ima se stolisnik koristio kao lijek za rane na bojnom polju. Hajduci, hrabri junaci koji su branili prodore Osmanlija na Zapad, istucani stolisnik prosijavali su kroz tzv. svileno sito u naj iniji prah i stavljali ga na rane kao melem. Zato i ne za u uju u narodu uvriježeni nazivi za stolisnik kao što su vojni ka trava, trava za posjekotine, drvosje ina trava, tesarska trava ili trava od krvavog nosa.

Svi ovi nazivi upu uju na to da se stolisnik koristi kod lije enja posjekotina, zaustavljanje krvarenja i spre avanja upala.

Stolisnik je naš najpoznatiji i naj eš e upotrebljavan gorki aromatik, kao narodni lijek i alternativna medicina. Sadrži aktivne

Vrt Dubravke Držai

Vrt Vesne Mlinarec

Gornji Kuršanec

ehovec

Piše: Krešimir Šoštarko, vlasnik du ana “ oko aj” akovec

Potpuno bezopasno ulje i za najosjetljiviju kožu sastoji mo i stolisnikovih tisu a isti a i cvjeti a, a azulen kao dragocjeni sastojak sprije it e bilo koju upalu kože. Zanimljivo je da se ovo isto ulje koristi i kod ira na želucu uzimanjem jedne ajne žli ice ulja ujutro i nave er prije jela. Ulje od stolisnika jedan je od najboljih lijekova i kod upala hemoroida. Za primjenu kod hemoroida ulje stolisnika potrebno je staviti preko no i u hladnjak. Nave er uljem natopljeni manji komadi istog lanelskog platna preko no i stavljamo na hemoroide.

Postupak spremanja ulja od stolisnika:

tvari poput eteri nog ulja, kamazulena, tanina, smola, inulina, mineralnih tvari i vitamina A. Istraživanjima je utvr eno da ahilen ima i hemostati ka svojstva (zaustavlja krvarenje), a tanini i eteri no ulje spre avaju gnojenje rana i pomažu bržem zacjeljivanju istih te ublažavaju bol.

Najjednostavniju primjenu stolisnik nalazi kao svježi sok iscije en na ranu. Me utim, isto takvo svojstvo ima aj koji zaustavlja krvarenje, ublažava menstrualne tegobe, posebice u klimakteriju, te smiruje upale bilo kojeg organa.

Osim sirovog soka i aja primjenu stolisnika nalazimo i u obliku tinkture, masti i ulja. Prepoznate li neke od svojih boljki u nastavku svakako isprobajte i recept koji donosimo. aj od Stolisnika protiv smetnji u bubrezima i jetri, želu-

Nagrada za najkreativniji detalj u vrtu Ako ste ikad ak i samo petljali s lopa com u ruci, sigurno imate u glavi viziju vrta iz snova.

No kako pretvoriti svoj kutak zelenila u savršeni raj? Evo rješenja!

Naš bestseler 1000 NEPROCJENJIVIH VRTLARSKIH SAVJETA iz vašeg e vrta izvu i samo ono najbolje i transformira ga u mjesto kojem e se vaši susjedi divi , a vi uživa u njegovoj ljepo i raskoši. Jeste li znali da od korova možete na initi hranjivi tonik koji e pospješi rast vaših biljaka? Ili da bi bubamara mogla bi vaš najbolji saveznik u borbi pro v nametnika? A znate li kako posaditi vlastite lješnjake ili uzgoji najljepše ruže? Mi vam otkrivamo sve tajne i trikove vrtlarskog zanata!

Saznajte kako oblikova vrt o kojem ve dugo sanjate, oda-

Stolisnikovo ulje za sun anje, protiv ira na želucu i upale hemoroida

anog i crijevnog katara, ira na želucu i gastritisa. Pripremamo ga tako da 2 male žli ice sušenog cvijeta i lista prelijemo s dva decilitra vrele vode, poklopimo i ostavimo da odstoji 10 minuta.

Odraslima se preporu a piti šalicu aja ujutro i šalicu aja nave er prije spavanja, dok je djeci dovoljna jedna mala šalica dnevno.

Kod pijenja aja od stolisnika nisu zabilježene nikakve nuspojave niti nakon uzimanja dužeg od mjesec dana stoga ne treba raditi pauzu u konzumiranju kao kod nekih drugih ajeva.

Tinktura od stolisnika ima istu primjenu kao i aj. Sprema se u omjeru 1:9, tj. na 1 dio stolisnika (list i cvijet) dodaje se 9 dijelova rakije te treba odstajati najmanje dva tjedna nakon ega se pripravak procijedi i pije se jedna mala žli ica tinkture, pomiješana u malo vode, prije jela.

List stolisnika beremo sa stabljike kad se pojave prvi još neotvoreni cvjetovi. Beremo ih oko podneva i spremamo u pletenu košaricu ili platnenu vre u, te ih je potrebno što prije osušiti na zraku i sjenovitom mjestu.

U litru kvalitetnog ulja, najbolje maslinovog, staviti 100 grama sitno zdrobljenog lista stolisnika.

Bocu zatvoriti pergament papirom, umotati je u istu krpu i staviti u lonac s hladnom vodom, na ije smo dno stavili presavinutu kuhinjsku krpu.

Kuha se oko 3 sata tako da cijelo vrijeme voda blago kipi.

Kad se voda u loncu ohladi, izvadite bocu i kroz isto, suho platno procijedite ulje i razdijelite ga u suhe manje bo ice te za epite plutenim epom.

Bo ice umotane u tamni papir nosite sa sobom na sun anje. Koža na tijelu e jednakomjerno i lijepo potamniti, a izbje i ete i svaku upalu i crvenilo kože.

Možda je za namjenu sun anja u ovom trenutku prošlo vrijeme s obzirom da jesen polako otvara svoja vrata, ali za boljke s irom na želucu i hemoroidima nije potrebno kalkulirati. Unesite u svoj dom pripravke od stolisnika i prirodom otjerajte svoje zdravstvene probleme.

Nagrade za najljepše oku nice:

1.

Motoreni Nedeliš e - trimer Husquarna u vrijednosti od 3.250 kn

2.

gna štetnike s omiljenog cvije a, povr a i vo a ili, pak, na ini vlas kompost. Tu je i 20 superpo caja koji e zajam eno urodi plodom, ekološki na ini sadnje te mudra rješenja za ure ivanje kako bi svaki kutak vašeg vrtnog prostora zablistao u punom sjaju. Jedno je sigurno – bilo da ste iskusni vrtlar ili tek radite prve vrtlarske korake, uz savjete iz naše revolucionarne knjige lako ete pretvori svoj vrt iz obi nog u rajski!

Eko Centar Šenkovec - oprema za vrt ili navodnjavanje po izboru u centru vrijednosti od 1.500 kn

Agro-Hoblaj Mursko Središ e - zemlja za sadnju i presadnju HUMOKOMPOVIT H-3 i granulat za sobno i balkonsko bilje FLOREOPOR s dostavom u vrijednosti od 1.000 kn

3.

Nagrade za glasa e: 3 x dvije vre e zemlje za cvije e, tvrtke Agro-Hoblaj o

58

Informacije Dom za starije i nemo ne osobe Novinš ak (u osnivanju) Mihovljanska 46c, akovec raspisuje:

NATJE AJ ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA NA ODRE ENO VRIJEME za sljede a radna mjesta: 1. Radno mjesto: Viša medicinska sestra - 1 izvršitelj Uvje : Stru ni uvjet: VŠS medicinska sestra op eg usmjerenja Posebni uvje : položen stru ni ispit, licenca najmanje 3 godine radnog iskustva u struci poznavanje rada na ra unalu Probni rad: 3 mjeseca 2. Radno mjesto: Medicinska sestra/tehni ar – više izvršitelja Uvje : Stru ni uvjet: SSS medicinska sestra op eg usmjerenja Posebni uvje : položen stru ni ispit, licenca najmanje jedna godina radnog iskustva u struci poznavanje rada na ra unalu Probni rad: 3 mjeseca 3. Radno mjesto: Fizioterapeut/kinja – 1 izvršitelj Uvje : Stru ni uvjet: SSS zioterapeut Posebni uvje : položen stru ni ispit, licenca najmanje jedna godina radnog iskustva u struci poznavanje rada na ra unalu Probni rad: 3 mjeseca 4. Radno mjesto: Njegovatelj/ica – više izvršitelja Uvje : Stru ni uvjet: osnovna škola, PKV Posebni uvje : završen te aj za njegu najmanje jedna godina radnog iskustva u struci Probni rad: 3 mjeseca 5. Radno mjesto: Glavni kuhar/ica – 1 izvršitelj Uvje : Stru ni uvjet: SSS ili KV kuhar Posebni uvje : najmanje tri godine radnog iskustva u struci poznavanje rada na ra unalu Probni rad: 3 mjeseca 6. Radno mjesto: Kuhar/ica – više izvršitelja Uvje : Stru ni uvjet: SSS ili KV kuhar Posebni uvje : najmanje jedna godina radnog iskustva u struci Probni rad: 3 mjeseca 7. Radno mjesto: Pomo ni kuhar/ica – više izvršitelja Uvje : Stru ni uvjet: osnovna škola, NKV Posebni uvje : završeno osposobljavanje za pomo nog kuhara najmanje jedna godina radnog iskustva Probni rad: 3 mjeseca 8. Radno mjesto: Servir/ka – više izvršitelja Uvje : Stru ni uvjet: osnovna škola, NKV Posebni uvje : završeno osposobljavanje za pomo nog kuhara najmanje jedna godina radnog iskustva Probni rad: 3 mjeseca 9. Radno mjesto: Pralja/gla ara – više izvršitelja Uvje : Stru ni uvjet: osnovna škola, NKV Posebni uvje : poznavanje šivanja najmanje jedna godina radnog iskustva Probni rad: 3 mjeseca 10. Radno mjesto: ista /ica – više izvršitelja Uvje : Stru ni uvjet: osnovna škola, NKV Posebni uvje : najmanje jedna godina radnog iskustva Probni rad: 3 mjeseca Uz životopis potrebno je priloži dokaze o: 1. stru noj spremi (za sve to ke) 2. uvjerenja o položenom stru nom ispitu (to ke 1.- 3.)

3. radnom stažu (elektroni ki zapis/ radna knjižica) (za sve to ke) Napomena: Ak vno znanje njema kog jezika (za sve to ke) Voza ki ispit B kategorije (za sve to ke) Pismene ponude podnose se u roku od osam (8) dana od dana objave ovog natje aja, neposredno ili poštom na adresu: Dom za starije i nemo ne osobe Novinš ak (u osnivanju), Mihovljanska 46c, 40000 akovec, sa naznakom: ,,Za natje aj“.

Nepotpune i nepravodobne molbe ne e se razmatra .

13. rujna 2013.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

OTVORENI NATJE AJI ZA ZAPOŠLJAVANJE 1.BP90d.o.o. Mursko Središ e,Frankopanska 7, traži 3 konobara/ice na odre eno vrijeme.

Javi se na mob. 098/284-299 do 30.09.

2. Ca e bar Fontana Donji Kraljevec traži konobara/icu na neodre eno. Javi se na mob: 098/935-21-24 do 15.09.

3.Rus cad.o.o. akovectražikonobara/icuza rad u restoranu na neodre eno vrijeme. Javi se na 040/311-207 do 14.09.

4. MI-NI d.o.o. Cirkovljan traži 2 konobara/ ice na odre eno. Javi se na mob: 098/9162910 do 30.09.

5. K.MEGAPOLIS d.o.o. Prelog traži m/ž cvje ara na odre eno vrijeme. Potrebno radno iskustvo 2 god. Javi se na mob: 098/920-3039 do 19.09.

6. RESTORAN PREPELICA, Otok 2, traži 2 pomo na radnika/ce u kuhinji na odre eno, zamjena za godišnji odmor. Javi se na mob: 098/393-001 do 14.09.

7. Me imurski pili i Blagus, D. Pustakovec, traži djelatnika/icu u klaonici peradi sa C kat. na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 282 147, do 30.09.

8. SIGMAR d.o.o. Prelog, traži dipl.ing. strojarstva m/ž na odre eno vrijeme. Potrebno radno iskustvo 5 g. Javi se na mob: 095/9157572 ili na email: krunom09@gmail.com do 20.09.

9. Abart - autolimarski obrt, D. Mihaljevec, akove ka 35, traži autolakirer/autolakirerka na odre eno vrijeme, javi se na tel. 040 660 500, do 15.09.

10. Autobusni prijevoznik Mirko Horvat, akovec,traživoza a/icuautobusanaodre eno vrijeme, javi se na mob. 098 824 419, do 15.09.

11. UO Barok akovec, traži kuhar/kuharica, pomo ni kuhar/ kuharica na odre eno vrijeme, javi se na mob. 091 238 2175, do 15.09.

12. Kraljevske slas ce d.o.o. D. Kraljevec, traži pekar/pekarica na odre eno vrijeme, javiti se na mob.091 527 2179 ili email:tota.maja@gmail. com do 30.09.

se na mob. 098 211 880, do 15.09.

ket.md@mail.com do 30.09.

16. Rus ca d.o.o. akovec, traži konobara/icu za rad u restoranu na neodre eno vrijeme, javi se na tel. 040 311 207, do 15.09.

22. Complex-inst j.d.o.o. Pribislavec, traži gra evinski tehni ar/tehni arka za instalacije; 3 limar/ limarica izolater/izolaterka; 3 vodoinstalatera/ vodoinstalterki; 3 instalatera/instalaterki girjanja i klima zacije - na odre eno vrijeme, potrebno je radno iskustvo 2g., javi se na mob. 098 210 166 do 15.09.

17. ZT-Zgradarska tehnika d.o.o., B.J. Jela i a 44, Ma kovec, traži instalater/instalaterka centralnog grijanja na odre eno vrijeme, javiti se na mob: 095 512 3469 ili osobno na adresu ili na email: martimont@net.hr do 29.09.

OD HRVATSKI ZAV NJE ZA ZAPOŠLJAVA 396-819 OVEC: ISPOSTAVA AK LOG: 646-740 ISPOSTAVA PRE SREDIŠ E: ISPOSTAVA M. 543-200

18. Stolarija Jurkovi , V. Žganca 18, Pribislavec, traži pk-kv stolar/stolarica na neodre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu

do 18.09.

13. Patent projekt d.o.o. akovec, J.B. Jela i a 22, traži 2 bravara/bravarice u metalskoj proizvodnji na odre eno vrijeme, mjesto rada D. Kraljevec, posla zamolbu na gornju adresu

19. Sabio d.o.o. Sve Juraj u trnju, traži 2 konobar/ konobarica na neodre eno vrijeme, mjesto rada Caffe bar ŠUC, javiti se na mob. 095 391 6869, do 15.09.

14. Ivica Sa ar d.o.o., akovec,T. Ujevi a 55, traži voza a/icu kamiona s prikolicom C kat. za me un. transport na neodre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 2g., javi se na mob.

098 242 041, do 15.09.

20. Milenijum-zdravlje, Pribislavec, traži 2 telefonista/telefonistice za rad u cool centru na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 095 197 6644, do 20.09.

15. Toplek shop Pribislavec, B. Radi a 84, traži 2 soboslikara/soboslikarice; monter/monterka suhe gradnje - na odre eno vrijeme, javi

21. Euromarket MD d.o.o. akovec, Žrtava fašizma 4, traži 4 zavariva a/zavariva ice za rad na eli nim konstrukcijama, mjesto rada Njema ka, javi se na tel. 040 391 050 ili na email: euromar-

23. Soboslikarsko-li ila ki obrt vl. A. Peter, Sveta Marija, traži 3 soboslikara/soboslikarki na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 762 037, do 17.09.

24. Autoset Turek d.o.o., Cirkovljan, Gornja 51, traži terenski komercijalist/komercijalis ca na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili na mob: 099 4111 933, do 30.09.

25. K-GANESA d.o.o., Strahoninec, traži m/ž radnika u proizvodnji lampaša na odre eno vrijeme, javi se na mob. 091 519 7737, do 20.09.

26. Kaspar papir d.o.o., Prelog, Hrupine 9, traži m/ž poslovo a u preradi papira na odre eno vrijeme, javi se osobno na adresu do 15.09.

27. Trans-kukovec d.o.o., Strahoninec, Dravska bb, traži radnik/radnica na održavanju transportnih vozila i strojeva na neodre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu do 05.10.

28. Izgradnja d.o.o. Domašinec, traži voditelj/ voditeljica gradilišta na odre eno vrijeme, radno mjesto Njema ka, javi se na tel. 040

GRAD AKOVEC, akovec, Kralja Tomislava 15, Temeljem Odluke Gradskog vije a Grada akovca od 27.svibnja 2010. i Zaklju ka Gradona elnika od dana 09.09.2013., objavljuje

JAVNI NATJE AJ za prodaju stana javnim prikupljanjem pisanih ponuda I. Predmet prodaje je stan u zgradi u akovcu, u ulici Valenta Morandinija 13/15, u zgradi sagra enoj na k br.2293/2, k.o. iste, ident. s grunt. est. br.38/2, upisane u zk.ul.br.25, k.o. iste, stan u vanknjižnom vlasništvu Grada akovca u 1/1 dijela, stvarno utvr ene ukupne površine od 67,28 m2.

Po etna cijena iznosi 36.000,00-€ (slovima:tridesetšes su a eura).

Cijela nekretnina je upisan kao zk jelo I, Društveno vlasništvo u 1/1 dijela i zk II Društveno vlasništvo pod upravom Skupš ne Op ine akovec u 1/1 dijela.

Kupac o svom trošku sre uje vlasništvo stana, a u postupku brisanja bivšeg društvenog vlasništva sa stana i cijele nekretnine Grad akovec, kao pravni slijednik bivše Op ine akovec, e na zahtjev ovlaštenika dava potrebna o itovanja i izjave radi uknjižbe prava vlasništva kako stana tako i cijele nekretnine na ovlaštenika/e, što Kupac prihva a uplatom jam evine i podnošenjem ponude na raspisani javni natje aj.

Ve inski vlasnik ili povezane osobe u vezi vlasništva zgrade ima/ju pravo prvokupa pod uvjetom da je/su sudjelovao/li u natje aju i da prihva /e najve u ponu enu cijenu.

II. Ukupna kupoprodajna cijena predstavlja kunsku protuvrijednost eura prema srednjem te aju Hrvatske narodne banke na dan uplate i kupac je pla a odjednom, u roku od 15 (petnaest) dana od primitka obavijes o kona nos Zaklju ka o izboru najpovoljnijeg ponu a a.

Na temelju istog te aja obra unavaju se i sva ostala pla anja.

Osim kupoprodajne cijene, troškova procjene vrijednos stana i troškova objave ovog natje aja u lokalnom tjedniku kupac je dužan platiti i porez na promet nekretnina i sve druge obveze vezane za sklapanje i provedbu kupoprodajnog ugovora.

III. Pravo sudjelovanja u natje aju imaju sve zi ke i pravne osobe koje prema propisima Republike Hrvatske mogu bi stjecatelji nekretnina.

IV. Stan se prodaje, kupuje i preuzima u zate enom stanju, prema zemljišnoknjižnom, katastarskom kao i stvarnom stanju na dan objave javnog natje aja.

U cijeni je sadržana samo vrijednost stana koji se kupuje po na elu „vi eno – kupljeno“, što isklju uje naknadne prigovore kupca na materijalne i pravne nedostatke.

Zgrada je starije gradnje i dotrajalih zajedni kih dijelova i ure aja tako da joj je potrebna kompletna obnova. Kupac, novi vlasnik stana, uz dužnost održavanja svoga stana kao posebnog dijela dužan je sudjelova u su nanciranju sanacije podruma, krovišta, fasade i ostalih dijelova i ure aja zgrade razmjerno svom suvlasni kom dijelu ( l.80., 89. i dr. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima).

V. Sudionici Natje aja dužni su upla jam evinu u iznosu od 10 % po etne vrijednos cijene stana, a upla uje se u korist prora un Grada akovca broj HR1423400091806000006, model 68, poziv na broj 7811-OIB, sa svrhom doznake – jam evina za kupnju stana.

VI. Pisane ponude za kupnju stana podnose se na adresu: Grad akovec, Ulica Kralja Tomislava 15, 40000 akovec, u roku od 15 dana osobno ili preporu eno, ra unaju i od prvog sljede eg dana nakon objave u lokalnom tjedniku, u zatvorenim omotnicama s naznakom: „Javni natje aj za prodaju stana – ne otvaraj“.

Nepotpune i nepravodobne ponude ne e se uzima u obzir.

Otvaranje ponuda bit e javno dana 04.10.2013. godine u 12 sa i obavit e se u prostorijama Grada akovca, Kralja Tomislava 15, akovec, soba broj 204, II kat, a mogu pristupiti ponu a i ili opunomo enici uz predo enje ovjerene punomo i.

Rok valjanos ponude: najmanje 60 dana od dana proteka roka za podnošenje ponuda.

VII. Ponuda mora sadržava : 1. oznaku stana za koji se podnosi ponuda 2. ponu eni iznos kupoprodajne cijene izraženu u eurima 3. dokaz o upla enoj jam evini 4. ovjerenu presliku osobne iskaznice ili putovnice za zi ke osobe, a za

pravne osobe izvornik ili ovjerenu presliku rješenja o upisu u sudski ili drugi odgovaraju i registar za pravne osobe 5. presliku kar ce teku eg ra una ili broja žiro-ra una na koji se može vra jam evina 6. Isprave/dokumen kao dokaz kojim se utvr uje pravo prvokupa i iden kaciju es ca za cijelu nekretninu 7. potvrde nadležnih Upravnih odjela Grada akovca da ponu a ništa ne duguje Gradu akovcu po osnovu najamnine, zakupnine, komunalne naknade, korištenja drugih gradskih nekretnina odnosno po bilo kojoj drugoj osnovi 8. podatke o ponuditelju, (OIB, prebivalište, broj telefona i dr.)

VIII. Najpovoljnija ponuda je ponuda s najvišom ponu enom cijenom iznad po etne, a u slu aju dvije iste provest e se otvoreno nadmetanje izme u ponu a a. Natje aj se provodi i u slu aju samo jedne ponude. Povjerenstvo koje provodi natje aj može bez navo enja razloga predloži da Gradona elnik ne prihva ni jednu ponudu. Pošto stan nema najmoprimca pravo prvokupa se daje ve inskom vlasniku ili povezanim osobama u vezi vlasništva zgrade.

IX. Natjecatelj koji ima pravo prvokupa bi e obaviješten o cijeni najpovoljnije ponude u roku od 8 dana od dana otvaranja ponuda, uz poziv da se u daljnjem roku od 8 dana izjasni o tome prihva a li najvišu ponu enu cijenu, te uz izjavu o prihva anju ponude dostavi dokaze o mogu nos i sigurnos pla anja ukupnog kupoprodajnog iznosa umanjenog za iznos upla ene jam evine. Ako se u ostavljenom roku ne izjasni o prihva anju ponude, Povjerenstvo predlaže kao najpovoljnijeg ponu a a osobu koja je ponudila najvišu cijenu.

X. Zaklju ak Gradona elnika o najpovoljnijem ponu a u dostavlja se svim ponu a ima s uputom da mogu uloži prigovor u roku od 8 dana od dana primitka Zaklju ka.

XI. Izabranom ponu a u upla ena jam evina se ura unava u kona ni iznos cijene iz kupoprodajnog ugovora, dok se ostalim sudionicima Natje aja jam evina vra a u roku od 8 dana od dana kona nos Zaklju ka o izboru najpovoljnijeg ponu a a, u nominalnom iznosu bez kamata.

XII. Ako ponu a ija je ponuda najpovoljnija odustane od natje aja ili sklapanja kupoprodajnog ugovora, gubi pravo na povrat jam evine, a stan se može proda sljede em najpovoljnijem ponu a u.

XIII. Ugovor o kupoprodaji stana sklapa se u roku od 30 dana od kona nos Zaklju ka o izboru najpovoljnijeg ponu a a, uz pla anje ukupne kupoprodajne cijene prema to ki II. Iznimno, u slu aju da se Ugovor sklopi i bez pla anja ukupne cijene u roku odre enom javnim natje ajem, a ona ne bude pla ena ni u roku odre enom Ugovorom, Ugovor o kupoprodaji stana se raskida, a upla ena jam evina se ne vra a.

XIV. Primopredaja stana se vrši nakon isplate ukupne kupoprodajne cijene.

Kupac stana kojemu Grad akovec nakon sklapanja Ugovora o kupoprodaji stana ne može stan preda u posjed zato što ga samovlasno koris tre a osoba koja ga nije voljna preda Gradu akovcu u posjed, nema pravo na bilo kakvu naknadu štete od Grada akovca i odri e se svakog takvog zahtjeva.

XV. Prodavatelj pridržava pravo bez navo enja razloga ne prihva ni jednu ponudu, odbi sve pris gle ponude odnosno poniš natje aj.

XVI. Osobe zainteresirane za kupnju stana mogu razgleda stan do isteka roka za podnošenje ponuda.

XVII. Javni natje aj e bi objavljen i na službenim internetskim stranicama Grada akovca. Stan se može razgledati prema dogovoru uz prethodnu telefonsku najavu na tel 040 314 924. Svi zainteresirani, osobito prije uplate jam evine, dužni su dodatne obavijes i raspoloživu dokumentaciju preuze u Upravi Grada akovca, Kralja Tomislava 15, akovec, soba broj 204, II kat, svaki radni dan od 8,00 do 14,00 sa , jer se nakon uplate jam evine nikakve reklamacije, prigovori ili pritužbe ne e uvažava .

Gradona elnik Grada akovca

13. rujna 2013.

Informacije 59

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

U ME IMURSKOJ I VARAŽDINSKOJ ŽUPANIJI 863 633 ili na email adresu: zovcar@izgradnjadomasinec.hr, do 30.09.

29. Smart d.o.o. akovec, K. Zvonimira 5, traži monter/monterkanamještajanaodre enovrijeme, posla pismenu zamolbu na adresu ili na email: info@smart-interijeri.com do 15.09.

30. Metal dekor d.o.o.

Ivanovec, P. Miškine 24, traži cnc reza /reza ica; 2 bravara/ bravaricesaznanjem itanjanacrtai1god.iskustva; 2 gloda a7gloda ice-tokar - na odre eno vrijeme. Osobni dolazak na adresu do 26.09.

31. Poseidon d.o.o. akovec, traži konobar/ konobarica na odre eno vrijeme, mjesto rada Therapia, javi se na mob. 091 241 3388, do 05.10.

32. Media-so d.o.o. akovec, traži senior software developer android i IOS aplikacija m/ž na odre eno vrijeme, javi se na email: dario. safaric@media-so .info do 12.09.

33. Junior d.o.o. akovec, traži pomo nog radnika/radnicu u proizvodnji peciva; prodava /prodava ica pekarskih proizvoda - odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 396 933, do 20.09.

SJE ANJE

34. K23 j.d.o.o. M. Središ e, traži konobara/ icu na neodre eno vrijeme, javi se na mob.

095 8121 221 ili na email: kris jan.kovacic@ ck.t-com.hr do 15.09.

39. Tessa d.o.o. akovec, traži konobara/icu; 2 armira a/armira ice - na neodre eno vrijeme, mjesto radaCa ebarBlaskpearl, akovec,javi se na mob. 099 4700 101, do 30.09.

vrijeme, uvje : srednja stru na sprema bez obzira na zvanje, poželjno iskustvo. Životopis posla na e-mail adresu draskoviczlatko@gmail.com do 17.9.

na supruga, oca i djeda

35. Nit d.o.o. Puš ine, traži konobara/icu na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 091 5486670 ili tel. 040 373 434 ili na email:nit@ ck.htnet.hr do 17.09.

40. Vincek-trgoteks d.o.o. akovec, traži 2 teks lna radnika/radnice u proiz. kupa ih kos ma na odre eno vrijeme, javiti se na tel. 040 384 285, do 27.09.

16.9.2003. – 16.9.2013.

36. Tenisit Stridona d.o.o. Varaždin, traži radnika/icu za rad na utovariva u na odre eno vrijeme, mjesto rada Varaždin, javi se na mob 095 801 3853

41. Mamica d.o.o. Puš ine, traži konobara/icu na odre enovrijeme,mjestoradajeuSohobaru akovec, javi se na mob. 091 548 6670 ili na email: mamica@mamica.com.hr do 30.09.

8. BIP-TIM d.o.o. za ugos teljstvo, Mjesto rada: VARAŽDIN, traži KONOBARICA / KONOBAR U CAFFE BARU "KYOTO BAR" na odre eno vrijeme, uvje : OŠ, KV, iskustvo: nije važno. Kontakt: mobitel: 099 7030 261, do 23.9.

37. Mega metal d.o.o. Nedeliš e, Varaždinska 45, traži 2 bravar/bravarica ; 1 cnc operater na plazmi i 1 god.radnog iskustva, znanje rada u ACAD-u - na odre eno vrijeme, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili email: megametal@ck.t-com.hr do 10.10.

42. Županijska bolnica akovec, I.G. Kova i a 1e, traži m/ž magistra farmacije na neodre eno vrijeme. više inf. na www.hzz.hr. Posla pismenu zamolbu na adresu do 19.09.

38. Okno d,o.o. Puš ine, akove ka 107a, traži bravara/icu na izradi i montaži pvc stolarije na neodre eno vrijeme, posla pismenu zamolbu na adresu ili email: info@okno-hr.com do 24.09.

Dom za starije i nemo ne osobe Novinš ak (u osnivanju) Mihovljanska 46c, akovec

IZNAJMLJUJE POSLOVNE PROSTORE: - za djelatnost primarne zdravstvene zaš te (lije ni ka ordinacija) u prostoru Doma površine 37,44 m² uz korištenje zajedni kih prostorija ekaone i sanitarnog vora ukupne površine od 48,63 m².

- za frizerski salon u prostoru Doma površine 27,93 m² uz korištenje zajedni kih prostorija ekaone i sanitarnog vora ukupne površine od 48,63 m².

Ponude sla na gore navedenu adresu u roku od osam (8) dana od objave oglasa.

Na temelju prikupljenih ponuda, odabrat e se najpovoljniji ponu a .

REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA ŽUPANIJA UPRAVNI ODJEL ZA PROSTORNO URE ENJE, GRADNJU I ZAŠTITU OKOLIŠA KLASA: 350-01/13-02/17 URBROJ: 2109/1-09/4-13-2 Prelog, 10. rujna 2013. godine Upravni odjel za prostorno ure enje i gradnju, Me imurske županije na temelju odredbi lanaka 110. i 111. Zakona o prostornom ure enju i gradnji (Narodne novine broj 76/07., 38/09. i 55/11.), lanka 95. Zakona o op em upravnom postupku (Narodne novine broj 47/09) i zamolbe za pravnom pomo i Ministarstva graditeljstva i prostornoga ure enja u postupku izdavanja lokacijske dozvole za zahvat u prostoru eksploataciju gra evnog pijeska i šljunka na proširenom EP POREDJE na podru ju Grada Preloga, a koji postupak se vodi pri Ministarstvu graditeljstva i prostornoga ure enja zahtjeva tvrtke EUROBETON d.d. iz Preloga, K. Mesari a 38

POZIVA vlasnike, suvlasnike i nositelje drugih stvarnih prava na nekretninama na podru ju grada Preloga, koje se nalaze unutar granica obuhvata predmetnog zahvata eksploatacija gra evnog pijeska i šljunka na proširenom eksploatacijskom polju POREDJE na podruju grada Preloga da izvrše uvid u Idejni projekt planiranog zahvata broj TD 03/12 od rujna 2012., izra en po tvrtki ARHITEKT BIRO KOGL d.o.o. Varaždin, Jalkove ka 1, projektan Marina Kogl, dipl.ing.arh. i Zdenko Jurini , dipl.ing.rud.

Uvid u Idejni projekt radi izjašnjenja mogu izvrši osobe s dokazom da su stranke u postupku (pri emu prilikom uvida prilažu osobnu iskaznicu, te izvadak iz zemljišne knjige ili posjedovni list iz kojih je vidljivo da je osoba vlasnik nekretnine ili nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini) ili opunomo enik stranke s dokazom da zastupa stranku (pri emu prilaže ovjerenu punomo te izvadak iz zemljišne knjige ili posjedovni list iz kojih je vidljivo da je osoba vlasnik nekretnine ili nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini). dana 23. rujna 2013. godine u vremenu od 10 do 13 sa u prostorijama Upravnog odjela za prostorno ure enje, gradnji i zaš tu okoliša Me imurske županije, Prelog, Glavna 35, drugi kat.

Osobi koja se odazove pozivu, a ne dokaže svojstvo stranke ili punomo nika stranke, uskra t e se mogu nost uvida u Idejni projekt. Lokacijska dozvola može se izda i ako se stranka ili njezin opunomo enik ne odazovu ovom pozivu.

43. AC Jesenovi d.o.o. akovec, Zrinsko-Frankopanska bb, traži servisni savjetnik/savjetnica u autosalonu,mjestorada akovec;prodava a/icu pekarskih proizvoda, mjesto rada Koprivnica - na neodre enovrijeme,osobnidolazaknaadresusa zamolbom do 23.09.

44. Budi in d.o.o., traži 2 kv frizera/frizerki na odre eno vrijeme, mjesto rada Ku and Frizerski salon Feniks, javi se na mob. 091 241 2220, do 01.10.

45. Ugos teljstvo Mirjana j.d.o.o., Hodošan, B. Radi a bb, traži konobara/icu na neodre eno vrijeme, najava na tel. 040 679 492 ili mob. 099 7535 823, do 10.09.

46. M Vadlja j.d.o.o., Gori an, Trnavska 40, traži konobara/icu na neodre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili email: mvadlja97@gmail. com do 06.10.

Slobodna radna mjesta Varaždinska županija 1.BonaConsilioj.d.o.o.zatelekomunikacijeiusluge,tražisevišeosoba(50)naodre enovrijemeza podru je Varaždina, Ivanca, Ludbrega, akovca, Koprivnice, Krapine. ZASTUPNIK/ ZASTUPNICA U PRODAJI TELEKOMUNIKACIJSKIH USLUGA za obavljanje telekomunikacijskih usluga - prodaja usluga internet, telefon, TV - H1 TELEKOM. uvje : OŠ, KV, SSS bez obzira na zvanje, obavezno iskustvo u prodaji, komunika vne osobe. Životopis posla na e-mail: bona.concilio@gmail.com ili do i osobno na adresu Bra e Radi a 20, Varaždin, radnim danom od 9-16 sa . mob: 095 790 6381, do 30.9.

2. TRANSPORTI KRETI vl. Damir Kre , Varaždin, traži jednog m/ž VOZA A TEGLJA A SA POLUPRIKOLICOM U DOMA EM PRIJEVOZU na neodre eno vrijeme, uvje : obavezno KV voza , kategorija C, E, iskustvo 1 godinu, potrebno obavezno iskustvo na šleperu. mob: 098 160 2020 do 19.09.

3. Restoran Zlatne Gorice, Varaždin Breg; traži ŠEF/ŠEFICA KUHINJE ZLATNE GORICE na odre eno vrijeme, uvje : KV kuhar, radno iskustvo 2g, položen majstorski ispit za kuhara(-icu), organizacijske sposobnos potrebne za obavljanje posla šefa(-ice) kuhinje, vladanje HACCP standardima, vladanje vješ nama rasporeda rada, poznavanje tradicionalne zavi ajne kuhinje. Poslodavac osigurava s mula vna osobna primanja. Kontakt osoba Dražen Jambriško, mob 091 6690 906 ili do i osobno na adresu restorana, petkom izme u 8 i 10 sa .

4. FITNESS CENTAR KINEZIS d.o.o. Varaždin, traži m/ž MASERA - FIZIOTERAPEUTA za masaže i programe vježbanja obzirom na deformitete ili povrede na odre eno, nepuno radno vrijeme (20 sa tjedno), uvje : SSS, VŠS - završeno min. srednjoškolsko etverogodišnje obrazovanje ( zioterapija, kineziterapija...), potrebno dobro poznavanje anatomije, prednost osobi s dodatnim znanjima s podru ja 'kinezitapinga' ili znanja o osteopa jama (nije uvjet), voza ka dozvola B kat., poželjna mogu nost korištenja vlas tog vozila, poznavanje osnova rada na ra unalu (word, excel, internet), služenje engl. ili njem. jezikom u osnovama. Radno vrijeme sukladno potrebama klijenata.kontakte-mailom:andrijacenic@gmail. com do 29.9.

5. ZEN TIM d.o.o. za usluge, Varaždin, traži m/ž OPERATERA - TELEFONISTA na odre eno vrijeme, uvje : OŠ, KV, SSS, iskustvo nije važno, komunika vne osobe, kontakt: mobitel: 095 355 5546 (Radmila), do 16.9.

6. OBITELJSKI DOM vl. MARINA ŽIHER, Mjesto rada: GORNJI KNEGINEC, traži MEDICINSKU SESTRU/ MEDICINSKOG TEHNI ARA na neodre eno vrijeme, uvje : medicinska sestra/medicinski tehni ar, potreban položen stru ni ispit; državni stru ni ispit za medicinsku sestru, iskustvo 1 godinu, poželjno iskustvo rada u obiteljskom domu.

Kontakt: 091 517 2657, do 30.9.

7. EUROINF j.d.o.o. za informa ke djelatnos , Mjesto rada: VARAŽDIN, traži KONOBARICA / KONOBAR U CAFFE BARU "ALIBI" na odre eno

ZVONIMIRA BOGDANA

9. NEŠTO LIJEPO j.d.o.o. za ugos teljstvo i usluge, Mjesto rada: VARAŽDIN, traži SAMOSTALNI LIMAR/SAMOSTALNALIMARICA-krovnalimarija, postavljanje INOX dimnjaka (varenje) na odre eno vrijeme, uvje : kvali kacija, iskustvo 3 g. i samostalnost u radu, posjedovanje B kateg., psiho zi kasposobnostzaradnavisini.mobitel:091 250 2144, kontakt osoba ur a Tomi , 23.9.

10. NEŠTO LIJEPO j.d.o.o. za ugos teljstvo i usluge, Mjesto rada: dnevno-no ni lokal "Morgans", Gornji Kuršanec, akove ka 73 (objekt kod mosta), traži KONOBARICA / KONOBAR U DNEVNO - NO NOM LOKALU na odre eno vrijeme, uvje : završena srednja škola (zvanje nebitno), iskustvo na poslovima u ugos teljstvu 3 mj. Kontakt mob: 091 250 2144, kontakt osoba ur a Tomi , do 23.9.

11. OBU A VIKO d.o.o. za trgovinu i proizvodnju, Mjesto rada: VARAŽDIN, traži REFERENT/ REFERENTICA U KOMERCIJALI - ispi vanje tržišta, prodaja, nabava - za stru no osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, uvje : VŠS, VSS ekonomski fakultet, engleski, njema ki jezik, informa ka znanja, osobe kojeispunjavaju uvjete za mjeru. Prijavu na natje aj sa životopisom posla na e-mail obuca-viko@viko.hr do 17.9.

IZ MATI NOG UREDA

Jako nam nedostaješ.

Supruga Božena i djeca Andreja i Darko s obiteljima

DUHOVNI VELIKAN

IMENDANI I BLAGDANI

Ivan Zlatousti, 13. rujna

petak, 13. rujna – Ivan Zlatousti, Zlatko subota, 14. rujna – Uzvišenje svetog Križa nedjelja, 15. rujna – Dolores, Tugomila ponedjeljak, 16. rujna – Kornelije, Ciprijan utorak, 17. rujna – Rane svetog Franje srijeda, 18. rujna – Josip, Sanja, Irena etvrtak, 19. rujna – Suzana, Emilija

Svetac je Katoli ke i Pravoslavne crkve i jedan od 33 crkvena nau itelja. Ni jedan crkveni pisac kao Ivan Zlatousti ili Ivan Antiohijski nije tako temeljito i s toliko osje aja tuma io Sveto pismo. Njegova glagoljivost je bila uzrokom žestokih protivljenja njemu samome, pak je pretrpio progonstvo, zbog kojega je i umro. Sve eni ki život u službi vjernika usred tisu u napasti svijeta bio je za njega najbolji na in služenja Bogu. (sm)

RO ENI KARLO I ŽAN STRBAD, SINOVI IVANKE I NENADA; IAN RADEK, SIN ANJE I NIKOLE; SAMUEL ŠOŠTARI , SIN NIKOLINE I JOSIPA; REA GENOV, K I ANDREJE I GORNA; STJEPAN MIKEC, SIN KRISTINKE I ŽELJKA; LEA MARTA SEREC, K I ANDREJE I MARIJA; ROMEO MIKULAN, SIN SANDRE I MARIA; NIKO TOTA, SIN SIMONE I ZLATKA; LANA STRAHIJA, K I DIJANE I MATIJE; DINA KUZMI , K I SANJE I BOJANA; VITA VARGA, K I NIKOLINE I ANDREASA; TOMA PER I , SIN MARINE I DEJANA; ILAN PINTARI , SIN VLATKE I NIKOLE; LEA HORVAT, K I ŠTEFICA I NEDELJKA; GRETA JANKOVI , K I MIE I DANIJELA; FRAN HORVAT, SIN JASMINKE I KARLA; NIKA GREGUREC, K I HELENE I IVICE; KLARA PERHO , K I IVANE I GORANA; LORENA FILŠ, K I NADICE I DEJANA; TADEJ KATANEC, SIN UR ICE I ROBERTA; LENA CIGLARI , K I MONIKE I DEJANA ( akovec)

VJEN ANI RENATA NOVAK I MATIJA POTO NJAK, SANDRA KRALJ I DENIS KOS, GORDANA HUDIN I DARIO MASTEN ( akovec); MIHAELA BLAŽON I KRISTIJAN NOVAK (Dekanovec); NIKOLINA CENKO I MARIO VRBANEC (Kotoriba); BOJANA PERHO I IVAN JURI , LEA BRATJANŠ AK I MARKO NOVAK, ANDREA DRK I MIHAEL KUSTEC (M. Središ e); GORDANA KOVA I I MILIVOJ PRIHER, NATALIJA VARGA I IVICA MIRI (Prelog); SANJA BREZOVA KI I NIKOLA SOBO AN (Štrigova)

UMRLI ANGELA LONGINO, R. PLAVEC, RO . 1929., JELENA PREPELI , R. AMBRUŠ, RO . 1944., STJEPAN URKIN, RO . 1949., IVAN ŠAFARI , RO . 1928., LUCIJA HERMAN, R. OBADI , RO . 1928., JOSIP MALEK, RO . 1923., AMALIJA ANTONOVI , R. ŠTAINGLIN, RO . 1930., JOSIP FARKAŠ, RO . 1942. ( akovec); IVAN STRAHIJA R. 1941., MARIJA TRSTENJAK R. OŠTARIAŠ R. 1925. (Dekanovec); VERONIKA NOVAK R. VRBANEC 1925. (M. Subotica); STJEPAN VIDOVI R. 1951.

(Kotoriba); KATARINA TROJNAR R. BAJS R. 1936. (Nedeliš e); MILKA BOGDANI R. GOBAC RO . 1924., MARIJA SANJKOVI R. PER AS RO . 1942., MLADEN TISAJ RO .

1968. (Prelog); MARIJA SEVER R. KNAPI R. 1937. (Štrigova)

Temeljem Zakona o cestama (NN 84/1, 18/13, 22/13 i 54/13), Odluke o cestama na podru ju velikih gradova koje prestaju bi razvrstane u javne ceste (NN 44/12) i Objašnjenja Središnjeg ureda Državne geodetske uprave, Klasa:932-01/12-02/182, Urbroj:541-03-1-12-28 od 24.listopada 2013. godine, Grad akovec, kao pravna osoba u ijem su vlasništvu nerazvrstane ceste na podru ju Grada akovca, objavljuje

JAVNI POZIV kojim Grad akovec, kao pravna osoba u ijem su vlasništvu nerazvrstane ceste na podru ju Grada akovca, naselja Štefanec, i to: -Ulica Nikole Tesle, na k br.461/1, k.o. Štefanec, -Ulica Bra e Radi a, na k br.461/2, 652, 1211, 1215, 1217/1 i 1216, sve k.o. Štefanec, -Ulica Ma je Gupca, na k br.1262/1, 1262/2, 1263/1 i 1241, sve k.o. Štefanec, i -Ulica Vladimira Nazora, k br.186, 439, 440, 443, 454 i 461/9, sve k.o. Štefanec, obavještava nositelje stvarnih prava na nekretninama, koje neposredno grani e s zemljištem na kojem je izvedena cesta, o zapo injanju postupka eviden ranja nerazvrstanih cesta u zemljišnu knjigu u okviru kojeg se izra uje snimka izvedenog stanja nerazvrstanih cesta i geodetski elaborat izvedenog stanja.

Predstavnici Grada akovca zapo et e s obilježavanjem granica zemljišta na kojem su izgra ene ceste dana 16.09.2013.godine uz stru nu pomo ovlaštenog inženjera geodezije Sandre Mihajlovi (Geo 1027), predstavnika tvrtke Geo-M d.o.o. iz akovca, koji se brinu da lomne to ke granica zemljišta budu ispravno stabilizirane i obilježene.

Nositelji stvarnih prava na zemljištu koje grani i sa zemljištem na kojem su izvedene spomenute nerazvrstane ceste mogu obavi uvid u Geodetski elaborat izvedenog stanja te zatraži eventualna dodatna pojašnjenja dana 19.09.2013.godine od 14-17 sa u prostorijama Mjesnog odbora Štefanec, na adresi Nikole Tesle 1A. Gradona elnik Grad akovec

KUPON broj

939

Ivana Mažuranića 2/II.kat, Čakovec

Sje anja, posljednji pozdravi i zahvale do 20 rije i sa slikom

kuna % * Akcija traje do kraja sije nja 2013.

* Akcija traje do kraja 2012. godine.

popust

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

60

Oglasnik

13. rujna 2013.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

VAŽNA OBAVIJEST

POTREBNI DODATNI PODACI ZA OBJAVLJIVANJE OGLASA U RUBRICI USLUGE I IZNAJMLJIVANJE APARTMANA Obavještavamo naše cijenjene oglašiva e da ubudu e u rubrikama “Usluge” i “Iznajmljivanje apartmana” moraju ostaviti dodatne podatke, sukladno sa zakonskim propisima.

Zakon o zabrani i spre avanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, kojeg je donio Hrvatski sabor 20. svibnja 2011.g., propisuje da se sudionikom u obavljanju neregistrirane

djelatnosti smatra i fizi ka i pravna osoba koja naru uje, posreduje ili objavljuje oglas, odnosno nedopuštenu reklamu u tisku, putem televizije, radija i drugih medija.

Naru itelj oglasa zato je dužan prilikom naru ivanja navesti podatke o svom identitetu: tvrtku, sjedište tvrtke, OIB, ime i prezime odgovorne osobe ili

ime i prezime naru itelja, OIB i njegovo prebivalište/boravište. Ukoliko to naru itelj ne dostavi, zakonom je zabranjeno objaviti oglas. Stoga, molimo

naše itatelje i oglašiva e za razumijevanje, te dostavu traženih podataka, jer u suprotnom, oglas ne emo biti u mogu nosti objaviti.

Obavijest oglašiva ima koji prodaju nekretnine: Prema novom Zakonu obavezno trebaju navesti energetski razred gra evine!

MOTORNA VOZILA

SADNICE za živicu- Thuja smaragd, Plavi pa empres, Buxus, Hibiscus, oblikovano bilje-spirale, kugle na štapu, topiary. POVOLJNO. mob 098 960 77 78

GOSPO A (42g) traži posao iš enja poslovnih prostora, kancelarija ka a, restoranai sl., u k, Nedeliš u i bliža okolica, mob: 099 7969 541

PRODAJEM 2-osovinsku prikolicu KIPER, duple gume ITAS, nosivost 12T s papirima - povoljno. Tel: 682 180 ili 098 170 5311

TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz RA UNOVODSTVA za srednju školu. Mob: 098 546 069

PRODAJEM skuter Peugeot 50cm 2007.g. i Mercedes A klasa 2001.g. tel. 040 384-562 ili 099 791 6853

PRODAJEM NOVE BA VE za vino od hrasta i agacije do 400 lit., dostava, vrlo povoljna cijena, tel. 858-362

PRODAJE SE RENAULT MEGANE Coupe 1.6e 1996.god, reg do 10/2013, uredno servisiran, sa ugra enim plinom. k, mob: 098/491-636

PRODAJE SE VINO ranjski rizling i janjci. tel. 868-086

PRODAJU SE GUME: dvije zimske Sava Eskimo S3 175/70r13, vožene jednu zimu (400 kn); 4 zimske gume Fulda Kristal 175/70r14 (800 kn); dvije zimske gume Mischelin Alpine 185/60r14 (300kn), info: 098 491 636 FORD ESCORT GHIA 1.4i 1992.g., sa euro kukom, neregistriran ali u voznom stanju, cijena 2.400 kn, hitno. mob. 098 9 400 452 FIAT-PUNTO 1.2, klima, registriran 1g., MALA potrošnja! Cijena 19.800 kn. Info: 098 241 375 PRODA JE SE DAEWOO L ANOS 1.4 SE registr. godinu dana, sve u ispravnom i dobrom stanju, mob.

098/556-423 MIJENJAM GOLF II 1991.g. za skuter. Upita na tel. 098/600-281 RENAULT MEGANE grandtour sport 1.6 16V 01/08, reg. do 01/14., prvi vlasnik, 85tkm, servisna knjiga, u izvrsnom stanju. Puno dodatne serijske opreme. cijena 7.300 EUR. Tel: 098/494- 008.

PRODAJU SE traktorske brane, levator i trebilica za kukuruz. tel.

333-581 PRODAJEM 1-rednu vadilicu krumpira, malu, na tresenje i prikolicu platon gumenjak, tel. 853-310

PRODA JE SE TR AK TOR Stayer 8130 turbo 1990.g., prikolica za rastepanje gnoja, tanjura e 20 diska, plug 2-brazdni visoki i kombajn Zmaj 132 žitni. mob.

091/517-5821 PRODAJEM HRASTOVE BA VE više komada, kotao za pe enje rakije, te lakirani hrastov stol i klupu. mob.

095/534-8789

ELI NE FELGE za Peugeot 14 cola, 4komada. mob. 091/543-6889

PRODAJE SE VINO miješano, rizling, šardone i šipon za 8kn/l. info na tel: 099 7033 752 PRODAJE SE bijelo grož e cijep, rizling i šipon. Cijena 3 kn/kg. tel 098 803 346

FIAT UNO 1.0 re, 33KW, 1998.g., 5vr., met alik, o dli an, mob.

098/136-1712

MOŠT OD BIJELOG GROŽ A, kvalitetni, rajnski rizling, muškat žu , vrlo povoljno, Tel. 098/632-494

PRODAJEM reno laguna metalik i škodu fabiu 2000.g., metalik, 1.vl., tel. 337-558 ili 098/997-3689

USLUGE

PRODAJEM metalni kukuružnjak sa drvenim letvama 6x2,80x0,80 m i lijepu vitrinu i ormar iz 1920 g kreve i slike gra s. mob 095 534 8789 PRODAJEM traktor Steuer 28 ks, kola s gumenim kota ima i eki ar za šrot motor 5,5 kw. tel 040 821 024

KREDITI za umirovljenike i mlade po nevjerojatnim uvjetima. Za zaposlene do 2/3 pla e. Deblokiramo teku e ra une i zatvaramo OVRHE kao i stara i nepovoljna zaduženja. Pozajmice ODMAH. Radno vrijeme od 08:00 do 17:00 h. Ovlaštena kreditna agencija. Info: 040/386-970, 091/925-5601, 099/244-5775, www.arges.hr

VINO I GROŽ E

MOŠT I GROŽ E SORTE RIZLING berba i dostava osigurano - ve a koli ina. Upitati na broj 098 745 484.

KUPUJEM traktor i priklju ke za bavljenje poljoprivredom može i u lošijem stanju, info: 091 739 6965

KREDITI

PRODAJE SE OKRETA SIJENA i kukuruz u zrnu. mob. 098/545-961

REN. MEGANE 1.5dci 2005.g., metalik, serv. knjižica, garažiran, u izvrsnom stanju, cijena 4.500 eur. mob. 098/793-069

POLJOPRIVREDA

TRAŽIM POSAO KOŠNJA TRAVE, rušenje drve a, ure enje oku nice i ostalo. mob. 095/8500-849

PRODAJE SE KRUMPIR sitni, vre a od 30kg/15kn, a konzumni vre a od 30kg/75kn. mob. 098/9536-132

PRODAJEMO GROŽ E cijep miješano u Vukanovcu, cijena 3kn/kg. mob: 092 121 5462.

PRODAJEM AUDI A4 avant 2.0 TDI, 2008. god., 88 000 km. Informacije na mob. 099 732 9395

TRAŽIM POSAO BRANJA GROŽ A ili bilo kakav drugi posao. mob.

099/312-4106

PRO DA JEM m e t alni kukur u žnjak s drvenim letvama dim.

095/534-8789

PRODAJEM AUDI A4 S4 1.8 20V 1995.g., ates ran plin, napravljen veliki servis, cijena 3.000 eur. mob.

098/920-5620

VW POLO 1.2 tip 4/02., 65KS, 67tkm, 1.vl., ispravan, reg. do 4/2014., cijena prema dogovoru. mob. 099/5122-457

TRAŽIM POSAO uvanja djeteta jasli ke ili vrti ke dobi, može i iš enje, gla anje ili kuhanje. mob.

091/327-0262

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno. Tino, 098/931-7570

POZNANSTVA DE KO (37) iz Slovenije (Ljutomer) traži ozbiljnu djevojku za vezu. Više info na tel. ili sms 00386 70 665 005 SLOBODAN MUŠK AR AC tr aži slobodnu, razvedenu ili udovicu do 60g., za ozbiljnu vezu. Molim samo ozbiljne ponude na broj: 099/574-8435 STARIJI INTELEKTUALAC u mirovini traži isto takvu žensku osobu u akovcu za zajedni ki život, prednost voza ka dozvola B kat. Mob. 098/890-307 T R A Ž I M Ž EN S KU Z A D RUŽ ENJE - udanu ili rastavljenu, mob.

095/879-6782

NEKRETNINE – PRODAJA

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323

POSAO TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz MATEMATIKE. Tel. 091/ 528-66-71 TRAŽIM BILO KAKAV POSAO;poljoprivreda ili bilo što drugo. mob. 097/7821-438

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. Boškovi a 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

PRODA JE SE JEDNOSOBNI STAN od 42,5 m2 u Prelogu Jug III, prizemlje, u stambenoj zgradi. Stan je dizajnerski ure en, opremljen, namješten i odmah useljiv. Telefon: 091-561-57-93.

PRODAJEM NOVI FRIZERSKI SALON, namješten, u k, Lj. Gaja (kod Lova kih dvora), mob. 098/241-559 PRODAJE SE STAN u k, 50m2 za 35.000 eura! 098/354-213, zvati poslije 14 sa MA KOVEC - prodaje se useljiva ku a s oku nicom i gospodarskim zgradama, vo njak i vrt, priklju ci: voda, plin, struja, kanalizacija. Info: 098/978-8078 ili 040/363-903 Nedeliš e: prodaje se manja ku a - dvojna od 98m2, sve zasebno, svi priklju ci, centralno na plin, podrum,t avan- koji mogu e preuredi , nadogradi u dodatni stambeni prostor, oku nica 800m2, vrt, mirna ulica s malo prometa, blizina svih sadržaja. Cijena 61.000eur.

Molim samo ozbiljne ponude na 099 796 9541

PRODAJE SE KU A U PRELOGU, u Sajmišnoj ulici. Info na: tel. 098 493 288.

PRODAJE SE TROSOBNI dvoetažni stan od 86m2, sa velikom terasom u prizemlju, akovec-Jug. mob.

098/163-6488 PRODAJE SE KU A od 123 m2 s dvorištem od 700 m2 u Strahonincu.

Može i zamjena za stan u akovcu.

Sve informacije na 091 580 5977 PRODAJE SE ILI MIJENJA ku a u Selnici za stan u akovcu, te se prodajegradilište u Selnici. Info na broj: 099/516-62-42 VIKENDICA “posavski p”, pogled akovec (6km), 131m2/103m2 + garaža i spremište 35m2, struja, voda, kanalizacija, telefon, plin-centralno, oku nica 1000m2, 60.000 EUR (dogovor). Tel: 099-77-11-723.

PRODAJE SE DVOSOBNI STAN u centra grada ili se mijenja za vikendicu ili manju ku u u gornjem dijelu Me imurja. tel. 091/559-8656 KU A u akovcu 140 m2, oku nica 600 m2, blizina centra, papiri uredni, POVOLJNO. Tel. 098 241 848

NOVI STAN 4-SOBNI (etaža) s garažom, ispod Šafrana (Mihovljan), visoki roh-bau, kredit, prodajem. mob. 098/241-559

PRODAJE SE KU A, visoka prizemnica na akove kom Jugu s ure enom oku nicom. Vrlo povoljno.

Tel: 098 9432 795.

PRODAJEMO VIKENDICU I VINOGRAD povr. 3500m2 u Vukanovcu, sa svim inventarom, papiri uredni, cijena po dogovoru. mob: 095 900 65 39.

PRODAJEM ZEMLJIŠTE od 1706m2 u gra . zoni u Nedeliš u-Glava š e. mob. 091/561-2052

PRODAJE SE ORANICA Jaraš ice 1300 hv kraj Nedeliš a i oranica Štuk 340 vh blizu Strahoninca i traži se obiteljska ku a za stanovanje.

Tel: 099-5166-780 PRODAJA ILI NAJAM STANOVA od 44-55m2 u stamb.-posl. objektu u Šenkovcu. Kontakt broj: 098 181 3087 ili 343 566 PRODAJE SE NOVOURE ENI TROSOBAN STAN u potkrovlju od 68m2, u k kod želj. kolodvora.

Cijena 43.000 eura. Hitno! Tel. 091 194 6549 PRODAJE SE ku a u Nedeliš u, visoka prizemnica s velikom oku nicom. Tel: 098/516-530 PRODAJE SE nova ku a u Nedeliš u, super ure ena, duple garaže s dvorištem od 680m2. Tel: 098/516-530

PRODAJEM KU U u Lopa ncu od 1000 m2, svi priklju ci, centr. grijanje, podrum, garaža, šupa, ogra eni vo njak, vrt, vel. 1306 hv, legalizirano. mob. 098/908-2302 PRODAJE SE DVOSOBNI STAN od 62m2 s garažom, u D. Dubravi, Trg republike 16a, cijena po dogovoru. tel. 040/688-820

ME IMURSKE NOVINE PRODAJE SE KU A u k, dvije spava e sobe, kuhinja, blagovaona, kupaonica i mala sobica, dnevni boravak s balkonom - sveukupno 100m2 i oku nica 1000m2. mob.

099/7888-435 PRODAJE SE GRA . ZEMLJIŠTE od 1300 hv i jedno oko 400 hv, pogodno za gradnju, u Dragoslavcu. mob. 098/185-2534 PRODAJEM 3-sobni renovirani stan od 72m2 u k, Vukovarska ul., vrlo povoljno. mob. 095/507-5782 PRODAJEM GRUNT od 2880 m2 s manjom ku om, 10km od K i 6km do Toplica Sv. Mar n, cijena 43.000 eur. mob. 095/859-5067 PRODAJE SE KU A u Koncov aku 68, vel. 70 m2, dvorište,malo šume i malo vinograda. tel 01/3484-564 ili 099/2129-116.

PRODAJEM VE E IMANJE u gornjem dijelu Me imurja, imanje se nalazi pored gl. ceste, površine 2.3h sve jedna parcela (mog. podjele u više gra . parcela). Hitno!!! mob. 099 752 8800

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR od 68 m2 neto + terasa 34m2 u Ante Star evi a 16 (iznad picerije “Porto”) Kontakt: davorin.beck@ gmail.com IZNAJMLJUJU SE DVIJE SOBE (dvosobni stan u prizemlju) s korištenjem zajedni ke kuhinje i kupaone, 150m od Me . veleu ilišta, idealno za studente, odvojena brojila za struju i vodu. Mog. korištenja interneta, zajedni ke perilice za rublje, kabelske televizije... Povoljno. Tel. 095 8080 116

PRODAJEM ILI MIJENJAM dvojnu ku u u Strahonincu sa oku nicom za stan u akovcu, te prodajem gradilište od 740m2 za gradnju nove ku e. mob. 098/749-131

ZAGREB, IZNAJMLJUJE SE 2.5-sobni namješteni stan isklju ivo studen cama ili zaposlenim ženama. tel.

099/683-6831

MIJENJAM 3-sobni stan od 72m2 u k za ku u u k uz doplatu. mob.

095/507-5782

IZNAJMLJUJEM STAN U KU I u Murskom Središ u, nenamješteno, pla anje samo režija, za najam usluga održavanja oku nice. Info: 00386/70-687-842

PRODAJE SE DVOSOBAN STAN u centru grada, prizemlje, 58m2, te novi štednjak na kruta goriva. mob.

099/6560-710 PRODAJEM STAN u k od 40m2, info: 098/535-719

AKOVEC - blizina centra grada i škola: iznajmljujem studenticama 2 sobe s kuhinjom u ku i s centralnim grijanjem, tel. 091 603 28 83

13. rujna 2013.

HITNO I POVOLJNO SE PRODAJE ILI IZNA JML JUJE samostoje a obiteljska ku a u M. Subotici od 100 m2 stambenog prostora, sa garažom i dvorištem te priklju cima za vodu, telefon, struju, plin.

Blizina škole i vrti a, autobusne i željezni ke stanice. Kontakt mob.

098 971 33 23 ZAGREB: IZNAJMLJUJE SE 2,5-SOBNI STAN studenticama, sve namješteno, novogradnja, info: 091/5549-323 IZNAJMLJUJE SE 3-SOBNI STAN od 110m2 u centru k, namješten, odvojen ulaz i sva brojila, zva poslije 16 sa na mob. 091/933-8468 IZNA JML JUJEM 2-sobni s tan studenticama ili studentima u ku i u K, poseban ulaz. info: 099/677-4304

RAZNO PRODAJE SE UGLJEN LIGNIT, DRVENI, SUHI, SEPARIRANI, KOMAD I KOCKA, UZ MOGU NOST DOSTAVE. TELEFON: Donji Kraljevec: 040/655-444, Podturen: 040/847-159

PRODAJEM nove muške hla e bermude (90 kn); duge hla e LEVIS traperice u plavoj boji vel. 31/32 (290 kn); crne traperice vel. 32 i 34 (240 kn) Mob: 099/4010-142

PRODAJE SE MRAMORNA GROBNICA u akovcu, vrlo povoljno. mob.

091/753-6577

IZNA JML JUJE SE POSL. PRO STOR u k, A. Star evi a, vlas parking u dvorištu, pogodno za sve uslužne djelatnosti, mob.

098/9166-492

PRODA JEM STOLOVE za dnevni boravak i slike, unikat, ru ni rad, cijena po dogovoru. Mob: 099/64-111-90

DOSTA VA

,

,

MOLILA BI sve dobre ljude ako netko ima psa pudlicu da mi pokloni jer moja je uginula a nemam mogu nosti da si kupim. Jako volim tu vrstu psa a treba mi i radi bolesti pa ako postoje dragi i dobri ljudi i ako su u mogu nosti da mi poklone jako bi bila zahvalna i puno bi mi pomogli u mojoj bolesti. Dušanka Hrasti , Ivanovec Grabanica 20, akovec. mob. 092/186-4928. Zahvaljujem unaprijed!

PRODAJU SE ISTOKRVNI ŠTENCI SHI-TZUA stari 7 tjedana, mob.

098-591-261 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA K-9 i Brit za pse i ma ke. Trgovina PRIMA akovec, tel. 363-445 PRODAJU SE PAPIGE TIGRICE I NIMFE. Tel: 829-230, 098/944-3339 POKLANJAJU SE MLADI PSI I mješanci, bit e malog rasta, mob.

099/418-2538 NJEMA KI OV AR - ženka stara 17 mj., s rodovnicom, odli nih nagra ivanih roditelja, prodajem. mob.

098/465-490

PRODAJE SE STARI CRIJEP po 1kn/ kom, želj. kukuružnjak 5x3x90 za 2.50 0kn (može u zamjenu za svinju ili ve e odojke), mob.

099/7550-771 PRO DA J EM C RI J EP s t a r i n s k i 800kom, prešu od 250lit., nove ba ve od 400 i 200 lit., za m mašinu za mljevenje jabuka i grož a sa elektromotorom, i grož e sovinjoj oko 1400kg. Sve po dogovoru. Info: 098/1868-111

PRODAJEM ZRA NU pušku COMETA 300 Kalibar: 5,5mm kao nova, pucano svega oko 30-35 metaka.

Mob: 099/25-96-444

ŽIVOTINJE

PRODAJE SE GROBNO MJESTO s okvirom za dvije osobe, u centru ak. groblja. mob. 092/173-5945

PRODAJEM POJA ALO za el. gitaru MARSHALL 401 DSL 40w JCM 2000 COMBO lampaš, novu pedalu za el. gitaru BOSS METAL ZONE MT2 (490kn); stalak za gitaru (40 kn); el. štimer za gitaru (140 kn). Mob: 099/4010-142.

IZNAJMLJUJU SE STANOVI (45m2) i garsonijera u k - sve nenamješteno. tel. 384-515 ili 098/545-526

IZNAJMLJUJEM 2-sobni STAN u AKOVCU (na JUGU) od 54 m2, namješten. Cijena 1500,00 kn+režije, info: 091 1522 581

Oglasnik 61

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

PRODAJEM klavir odli an i o uvani, i ca e aparat u pola cijene. info 040 384 562 ili 099 7916 853 PRODAJEM bojler Junkers 24 kw, plinski, za centralno s manjom greškom, povoljno i sef visoke sigurnos , šifra klju , cijena po dogovoru, Tel. 098/632-494 GRAMOFONSKE PLO E i originalne CD-e, cijele kolekcije pop-rock muzike, doma e i strane kupujem, mob. 098-486-285, Robert PRODAJE SE šuma kod Ma kovca (450 hv), el. eki ar i ruž ar, komplet za kolinje s velikim stolom i drvenim koritom, dva madraca Hespo, sanduk za krevetninu, ormar, stol i stolice, plinska pe , štednjak struja, štednjak plinski, frižider, kau , 3 fotelje, stoli , vitrina. Info 040/363-903 P R O DA J U S E r a d i j a t o r i d i m .

90x200cm, crni kancelarijski stol, dj. pisa i stol, limena vrata, motokul vator Honda F360, pe za centr. grijanje Centrometal 35KW (plin/ulje), kabel 42m (5x6mm2) i rezervoar od 1.500 lit. za lož ulje (2kom). Tel. 858-424 KUPUJE SE VE A KOLI INA ORAHA. mob. 099/2141-789 PRODAJEM HARMONIKU Royal Standard Montana 120 basova, 11+4 registra, s koferom, o uvana, Tel: 098/944-3339 PRODAJEM dje ji bijeli kinderbet s madracem (650kn), kao nov, bebi nosiljku (200kn) i sjedalicu za auto do 23kg (250kn). Tel. 098/390-692 PRODAJE SE IPHONE 4, rabljeni, za 1.000 kn i novi Iphone 5 za 3.500 kuna. info: 099/3300-122 PRODAJEM elektri ni udarni odvija -zavija marke Faus prihvat 1/2, kilo klju -moment klju max sila zatezanja 49kg, pigericu za armira e - mogu nost zamjena. mob.

099/6544-944

PRODAJE SE EL. GITARA s poja alom Yamaha (skoro nova), za po etnika, je ino. info: 098/944-2981

Sklonište za životinje “Prijatelji” Čakovec

Udruga "Sklonište dobrote" Pribislavec, Dragu na Lehkeca 17 kontakt osoba Barbara Jagec, mob: 095 614 5976 udrugasklonistedobrote@gmail.com

Žiro-ra un za uplatu donacija: 2402006-1100648383 Lora, stara oko 8 mjeseci, cijepljena, o iš ena od nametnika i sterilizirana, nau ena na pijesak, slaže se s drugim macama i psima, jako je umiljata i mazna. Potpisuje se ugovor o udomljavanju. Kontakt: 095 614 5976 ili udrugasklonistedobrote@gmail.com.

PRODAJEM PROFESIONALNI ALAT za metalnu industriju,CNC mašine, te dva jaka industrijska elektromotora. mob: 091/541-8810 PRIMAMO NA DEPONIJU staru ciglu i crijep i sve lomove cigle i crijepa. mob: 091/541-8810, 095/801-3853

OBAVIJEST ITATELJIMA

Male oglase možete predati u Kotoribi i Murskom Središ u Kako bi što lakše predali svoj mali oglas i izbjegli trošak putovanja u akovec, omogu ili smo Vam prijem malih oglasa u mjestu Mursko Središ e i Kotoriba.

Od danas možete ostaviti svoj mali oglas na besplatnom kuponu u: Foto studio Siniša, Mursko Središ e Caffe bar GANI, Kotoriba Rock caffe, Kotoriba Caffe bar DONJI, Kotoriba NAPOMENA: Kupon mora biti iz zadnjih izdanih novina, a da bi oglas bio objavljen u petak, mora biti predan do utorka pred izlazak novog broja.

Me imurske novine ne odgovaraju za sadržaj objavljenih oglasa i propagandnih poruka.

Prekrasni ma i i ostavljeni su ispred jedne ku e u akovcu. Hitno im se traži dom. isti su, zdravi i silno umiljati. Kontakt: 098-1705-389.

Kongo je mladi mješanac malamuta i ov ara, vrlo dobre naravi, poslušan i silno željan velikog dvorišta za tr anje. Za njega zovite na 091-8988-004.

PRODAJEM ŠIVA U MAŠINU Singer i autoradio Blaupunkt. tel.

312-231 PRODAJEM dvije plinske pe i, dva velika regala, dva pocin ana dimnjaka za plin - sve sa uvano, te novu sjede u garnituru 2+1 i skupocjeni stol sa 8 stolica, zapakirani.

Info: 095/859-5067

telefon: 091-8988-004 Radno vrijeme od 8 do 18 sati, subotom i nedjeljom od 9 do 17 sati Radno vrijeme za posjetitelje od 13 do 15 sati radnim danom ili prema dogovoru, vikendom također prema dogovoru Žiro račun skloništa za uplatu donacija: 2340009-1116025375

Ena je grica stara oko 4 mjeseca, jako je bolesna i trenutno je na lije enju kod veterinara. Nakon što iza e na ku nu njegu nemamo kamo s njom jer nemamo smještaj.

Molimo vas za smještaj, hrana, pijesak i vet su osigurani. Uvjet: samo ljudi koji imaju cijepljene ma ke ili uop e nemaju ma ke jer je Ena imala panleokupeniju i još uvijek je zarazna.

Kontakt: 095 614 5976 ili udrugasklonistedobrote@gmail.com.

Lotha je crno bijela upavica, ni je suviše hrabra ni suviše preplašena, ali voli se mazi , nau ena je na pijesak i bila bi idealna ku na maca kojoj redovno treba ešljanje zbog duge dlake. O iš ena je od nametnika i bit e cijepljena pro v zaraznih boles . Potpisuje se ugovor o udomljavanju. Kontakt: 095 614 5976 ili udrugasklonistedobrote@ gmail.com.

Ronny je malecki psi upave dlake koja se jako malo linja. Umiljat, slaže se s drugim psima, voli djecu i eka na vas. Kontakt: 099-3800-640.

Kiky je mješanac pekinezera star oko godinu dana. Silno voli ljude i djecu, malecki je rastom, idealan za stan. Kontakt: 098-241-060.

Liv je opaka mala še ca, hrabra i zna željna, nau ena je na pijesak, o iš ena je od nametnika i bit e cijepljena pro v zaraznih boles . Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

Kontakt: 095 614 5976 ili udrugasklonistedobrote@gmail.com.

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se U SRIJEDU DO 13 SATI Kupone šaljite na novu adresu K. Tomislava 2, 40 000 akovec

939

62

Kuharica

Kuharica

PRIPREMIO: STJEPAN MESARI FOTOGRAFIJE: ZLATKO VRZAN

Sastojci: - svježi pure i ileti, šunka - tvrdi sir, krumpir, Vegeta - slatko i kiselo vrhnje za kuhanje - papar, Vegeta, sol, ulje, temeljac

ME IMURSKA KUHARICA

Pure i file punjen sirom i šunkom Artjom Juvstifejev mladi je kuhar ro en u Rusiji, a pune etiri godine radi kao kuhar u Me imurskim dvorima Lopatinec, gdje je od nedavno zamjenik še ice kuhinje. Premda Rus, Artjom voli Hr vatsku, a pog lav it o me i mu r sk u kuhinju, voli kombinirat i razli ite v rste mesa i sastojke, pa tako nastaju bajkovita jela, a za naše itatelje daje recept za pure i ile punjen sirom i šunkom. Mi smo ga kušali i bili zadovoljni, zapravo i više nego zadovoljni, poglavito prilogom koji opisujemo, a

13. rujna 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Priprema Svježu puretinu narezati na odreske te ih malo istu i kuhinjskim batom.

Na odreske staviti na listove narezanu šunku te štapi e tvrdog sira i zarolati.

Tako zarolane odreske staviti u vru u tavu i na vrelom ulju zape i s obje strane, uz povremeno podlijevanje vodom ili temeljcom. Pe i 15-ak minuta i ostaviti u tavi. Potom pripremiti prilog od krumpira. Kuhani krumpir narezati na ploške, dodati sol, papar i Vegetu i promiješati.

Krumpiru dodati kiselo i slatko vrhnje za kuhanje te sitno nasjeckani ešnjak, lagano promiješati i dinstati nekoliko minuta, a potom poslužiti s pure im ileom.

rije je o krumpiru. Pure i ile punjen vrsnim sirom i k v a l it e t nom š u n kom , iz vana lagano zape en, vrlo je ukusno jelo, dosta se jednostavno priprema, a punu bajkovitost dobiva prilogom krumpira s vrhnjem te crvenim kupusom s k i mom , b a l z a m i n i m octom (kominom) i crnim tikvinim uljem. Umjesto k r umpira, dobro pa še i hajdinska kaša. Kuhar Artjom i ekipa Me imurskih dvora uz ovo jelo preporu uju chardonay ili silvanac zeleni, po mogu nosti kasne berbe.

RECEPT PLUS R IZ PE NICE akove kih mlinova

Kola od sira Sastojci: 250 g margarina 250 g še era 4 žumanjka 2 žlice ruma naribana korica limuna 125 g krupice 1 prašak za pecivo 1 vre ica praška za puding od vanilije 750 g svježeg nemasnog sira 4 bjelanjka 1 prstohvat soli papir za pe enje

Krem juha od batata U lonac stavimo povrtni temeljac, dodamo oguljeni, oprani m na kockice narezani batat, koriin jen umbira i luk. Posolimo, a kad je zavrije, kuhamo na laganoj vatri, za dok povr e ne omekša. Izvadimo d korijen umbira, dodamo kopar k papar, te naribamo malo mušip katnog oraš i a. Sve zajedno izk miksamo štapnim mikserom. Na m kraju dodamo vrhnje za kuhanje k ili pak mileram. il

Posipamo sitno nasjeckanim peršinom.

Sastojci: - 500 g batata - 600 ml povrtnog temeljca - luk - korijen od umbira - pola žli ice kopra - vrhnje za kuhanje - malo muškatnog oraš i a - sol, papar

Priprema: Kalup za tortu promjera 24 cm obložite papirom za pe enje. Zagrijte pe nicu na 175 C . Margarin pjenasto izradite elektri nom miješalicom. Dodajte še er,žumanjke, rum i limunovu koricu. Sve sastojke izmiješajte u svijetlu kremastu smjesu.

Krupicu pomiješajte s praškom za pecivo i praškom za puding. Umiješajte u tijesto, zatim pažljivo dodajte svježi sir. Bjelanjke sa solju istucite u vrsti snijeg te malo po malo umiješajte u tijesto. Tijesto stavite u kalup i poravnajte. Pe i do zlatnožute boje(oko 1sat).

VINO TJEDNA

Cmre njakov silvanac zeleni Vrhunsko vino obitelji Cmre njak iz Svetog Urbana, dobitnik bron anog odli ja 2011. (International wine challenge 2011.), visokih odlika i 12,6 posto alkohola, koji nije nametljiv kao kod drugih sli nih vina. Ugodne zelenkasto žute boje, postojanog tijela i blage vo ne arome. Pije se rashla eno na 10 do 12 Celzijevih stupnjeva, uz bijelo meso i vrhunske tvrde sireve. (sm)

13. rujna 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vremenska prognoza i razbibriga 63

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDE IH 7 DANA

METEOROLOŠKI KALENDAR

S LJETOM JE GOTOVO

Zadnjih nekoliko dana imali smo puno oblaka i povremenu kišu. Vinogradarima i poljoprivrednicima ovakva situacija nije bila po volji, ali ništa nismo mogli protiv toga. Radilo se o višednevnoj cikloni koja se nalazila nad nama i uporno nam slala kišne oblake.

Malo povoljnije vrijeme ponovno bi moglo biti od petka. Još bi u petak bilo dosta oblaka, ali kiše e biti manje i rje e. O ekujemo tijekom dana i sun ana razdoblja. Zato e i temperatura porasti barem za stupanj-dva. Doduše, jutro e biti malo svježije, a mogu a je i magla pa sudionici u prometu moraju obratiti pažnju i na to.

Ako i bude kiše to bi moglo biti

u obliku kratkotrajnog popodnevnog pljuska, a možda nas u Me imurju ak i zaobi e ako budemo imali sre e. Popodnevna temperatura oko 19 Celzijevih stupnjeva.

Za subotu izgleda puno ljepše. Vjerojatno emo imati više sun anih razdoblja, a ujutro je vjerojatna i magla. Jutro e biti prohladno, osobito ako no bude vedra. Dnevna temperatura e biti primjerena rujnu, oko 22 pa možda uz puno sunca i do 24 Celzijeva stupnja. Iskoristite lijepi vikend za boravak na otvorenom i vanjske poslove poput berbi jer e vrijeme biti idealno za takve aktivnosti. U nedjelju ve obla nije, ali i dalje relativno

toplo i ugodno za boravak na otvorenom. S porastom naoblake nije isklju eno ni malo kiše, uglavnom prema kraju dana. Temperatura zraka bit e sli na onoj u subotu.

U ponedjeljak dosta oblaka, a tu i tamo može pasti malo kiše. Dakle, ne o ekuje se kompletno kišni dan nego samo ponegdje može biti slabe kiše ili kra eg pljuska. Mogu a su i kra a sun ana razdoblja. Još

uvijek relativno toplo uz laganu južinu.

Novo pogoršanje vremena stiže nam u no i na utorak i tijekom utorka uz kišu, vjetar i zahla enje. Mogu a je obilnija kiša, možda i preko 15 ili 20 litara po metru kvadratnom.

Osjetno e zahladiti pa uz oblake, kišu i sjeverni vjetar treba ra unati na dnevnu temperaturu samo oko 10 Celzijevih stupnjeva! Prakti ki za jaknu!

U najvišem hrvatskom gorju možda ak zaleprša i malo snijega.

Me utim, ini se samo na jedan dan pa bi u srijedu opet moglo biti bolje vrijeme. Jutro e biti hladno uz mogu u maglu, a po nekim kotlinama ak nije isklju ena ni pojava slabog mraza, ali samo ako no bude vedra. Danju malo toplije. Novo pogoršanje vremena o ekuje se u drugoj polovici sljede eg tjedna.

Za precizniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/

14. rujna 1967. god. u Rijeci palo 188 mm oborine 15. rujna 1987. god. vrlo toplo razdoblje, u Mostaru ak 41°C 16. rujna – Svjetski dan zaštite ozonskog omota a min.iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, in o tel. 0800-1234. (prognoza izra ena 12.9.)

17. rujna 1977. god. pao najraniji snijeg na vrhu Medvednice 18. rujna 1977. god. u Pargu u Gorskom kotaru 16 cm snijega na tlu, na Medvednici 6 cm

PELUDNA PROGNOZA ZA GRAD AKOVEC I OKOLICU

Petak 13.9.

Subota 14.9.

Nedjelja 15.9.

Ponedjeljak 16.9.

Utorak 17.9.

Srijeda 18.9. etvrtak 19.9.

NEMA PELUDI NISKA KONCENTRACIJA UMJERENA KONCENTRACIJA VISOKA KONCENTRACIJA

DRVE E

TRAVE

KOROVI

Alergijski simptomi javljaju se samo kod izrazito osjetljivih osoba Simptomi se javljaju kod osjetljivijih alergi nih osoba Simptomi se javljaju kod svih alergi nih osoba

U narednih sedam dana, prema vremenskim prognozama, o ekuje nas sun ano i toplije vrijeme s padalinama najavljenim za sredinu idu eg tjedna.

Kretanja peludi u zraku me imurskog podru ja prate vremensku prognozu stoga se o ekuje uglavnom visoka koncentracija alergene peludi u ve em dijelu tjedna. Koncentracija peludi e se privremeno sniziti oko utorka zbog ispiranja zrnaca iz zraka padalinama. Korovna biljka s naj-

agresivnijom alergenom peludi, ambrozija, dominira u trenutnoj peludnoj situaciji. Generalno gledano ambrozija je na vrhuncu cvatnje te se, ovisno o vremenskim prilikama, o ekuje pad ukupne koncentracije njene peludi u zraku krajem rujna, iako e se pelud i dalje otpuštati iz cvjetova sve do prvog mraza. Osim peludi ambrozije trenutno je u zraku prisutna alergena pelud lobode, trpuca i koprive zastupljena u niskim koncentracijama.

VICOTEKA

Policajac: - Gospo o, znate li da ste vozili više od dozvoljene brzine?

83-godišnja gospo a mirno odgovori: - Da, znam, ali ja moram brzo voziti prije nego što zaboravim kamo idem.

------------------------------------------------Pri aju dva prijatelja: - Kako se završila tvoja sva a sa ženom?

- Dopuzala je na koljenima do mene!

- I što je rekla?

- Izlazi ispod kreveta da ti ja ne bih došla tamo!

------------------------------------------------Išli miš i slon u kino, no miš nije kupio kartu, pa kaže on slonu: - Ajde, budi dobar pa daj meni svoju kartu, a ti eš se ve nekako provu i...

------------------------------------------------De ko šalje djevojci SMS: - Molim korisnika da se uda za mene. Dobiva odgovor: - Poštovani korisni e, na Vašem ra unu nemate dovoljno kredita za ovu opciju!

------------------------------------------------Kaže Perica tati: - Tata, na vratima je neki ovjek.

Traži dobrovoljni prilog za bazen.

- Dobro, daj mu ašu vode.

GIMNASTIKA

III. HNL SJEVER

KARATE

Filip Ude još uvijek ne može bez pada savladati novu vježbu

U 4. kolu od naših prvenstvene bodove osvojilo tek Me imurje

Mladi karatisti Lucija Ružaj i Leon Marciuš na SP u Španjolskoj

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Župan mora preglasiti elementarno nepogodo i uvesti radno obavezo M

alo, malo pak nas minister Slavek Lini ov iznenadi i globleše nam porine roko v naša ve skorom prazne žepe. Tak je napravil minuli tjeden da je pove al trošarine na benzin i nafto. Neje niti z okom trepnul, a neje mo niti las pala z glave dok nam je objašnjaval kak je trošarine moral zdi i jerbo so bile nejmenše v Evropi. Nebrem to nikak razmeti, pak neš i mora meti nejvišeše, a neš i pak nejmenše. Vsaka vlada slaže trošarine kakše ljudi morejo platiti, o em re i, kuliko penez imajo.

Slavek jako dobro zna da so pla e naših težakov nejmenše v Evropi, pak je nikaj ne poduzel kaj bi jiv zdigel, nek je zdigel trošarine tak da nam bode, od ve, još meje penez ostajalo za živleje. Slavek, Slavek ti si, kak zgledi, ve zdavnja zabil kak je to živeti od teža ke pla e? eljaki z doljnjega Kraljevca so ve po osmi pot organizerali Sema sadovja. Pokazali so nam kaj vse raste po Me imorjo, v Lepoj našoj, i pre našim sosedima. Kanili so se najti i ministrom Jakovinom kaj se dospomenejo za ceno jabuki jerbo je minister ukinul subvencije, ali

S

je ne niti došel na spominek, tak da ve naši seljaki ne znajo po im bodo prodavali jabuke. Nej znati što je itak splašil ministra kaj je ne došel ili mo se je pak pokvaril GPS, pak je zalutal? Najbrž pak je ul kak se seljaki spominaju da je on nejhujši minister za poljoprivredo i seljake, pak je ne mel voljo dojti tem ljudima na o i. A što bi ga znal kaj ga je zabrenzalo kaj se je ne pojavil v Kraljevco? erjem da smo vsi gledali labodoritaško utakmico z Beograda de so igrali naši kockasti i Srbija. Vsi so bili najgerek je li bode vse završilo v redo i zato so naši kibici morali ostati doma i gledati tekmo prek televizije. To kaj so Srbi fu kali dok se igrala Lepa naša, to smo znali i na to smo bili prepravleni, a to kaj so kurili naše zastave to je bilo nekaj novoga. Kak je još ne dostik cajta prešlo od rata, a i ove plo e na irilici u Vukovaro so naprajle to kaj smo si mi Hrvati ne baš zdobra z sosedima Srbima, pak je spiker na radio rekel kak igrajo etniki protiv ustaša, a sudi Švabo. Kak da je izvestil z fronta.

No, vse je, na vse zadje, dostik mirno zišlo i na igrališto i med publikom, ak pozabimo kaj so zdelavali na po etko.

V

ak zgledi naši Me imorci šteri hodaju v sredješkole bodo ipak meli prevoza zabadav.

To jim je zrihtal naš novi župan Matek Posavec. Najme kaj, župan je zmenšal pla e sebi i svojemo zamjeniko i zamjenici, a isto tak i vsima šteri so na županiskaj jaslaj i uspel je dojti do kup eka penez šteri bo dosti za autobuse i cuge kaj bodo deco vozili v školo. Dok je to napravleno zazvedilo se da bodo naši aki jedini v Lepoj našoj kaj se bodo zabadav vozili v školo.

Kona no jempot i nas Me imorce falijo po ne emo dobromo. aj re i, z jedne strane je dobro kaj se župan pobrigal kaj se bodo deca zabadav vozila v školo jerbo se tak pomaže roditeljaj kaj leži z inancerajo to besplatno školovanje, dok po drugoj strani bodo ve te isti aki duže sedeli po ka i aj i pili. Najte me krivo razmeti, ali prosim vas lepo dojdite v akovec dok deca ido dimo školi i bodete vidli da so terase v centro grada vse pune, a punijo jiv mladi školarci. Nebrem re i, lejpo je videti to mlado i lepo deco, ali sam štel pitati otkod jim penezi kaj tak dugo sedijo po ka i aj i pijejo. Z jedne strane nemajo za prevoz, a z druge strane imajo za pija o. Vsa sre a kaj je Lini te ka i e

K

iskalizeral, pak se nekaj penez vrne v državno kaso. Ali prevoznike pla a župan, a poreze pobira Lini , tak da peneze idu vum z jednoga žepa i dojdejo nutri v drugi žep. No, to so ne žepi na istomo rekleco. omalem se prepravlajo strana ki izbori v esdepejo i to po županijama. Kak so izbori vse bliže po elo se špekolerati što bode zamenil Iveka Perho a. istam je nekak normalno da vsaki esdepeovac, a i oni okoli imajo svojega favorita. Prvo i nejglavneše je pitanje je li se bode Ivek znova kandideral? Ve so lokalni izbori za nami, pak so se i politi ke glave prehladile tak da se moremo mirneše spominati o vsemo, pak i o Iveko. On je, brz as mel dosta cajta kaj si vse nevole, štere mo je politika donesla, dobro pregrunta, napuni si baterije rez dugo toplo leto, tak da ga, najbrž, bodemo pak vidli v prvaj redaj za vreme vro e izborne jeseni. Ne bi ruon bilo dobro da ve hiti puško ( itaj: politi ke ambicije) v kuruzo i sam tak odide v ropotarnico povjesti. Ve je ne na nikšoj politi koj funkciji i ve bi mel as baviti se sam z strankom. To se ne bi moglo re i niti za jednoga drugoga esdepeovce, šteri je isplival kak novi kandidat. Napriliko

P

Svi se vesele berbi grož a

Josip Mun ar, Slemenice Imamo gorice i berba grož a e biti drugi tjedan. Svi u obitelji se jako veselimo tome i to je oduvijek tako bilo. Za berbu su spremne ba ve i pute i sve ostalo što još treba. Nadam se da e berba biti dobra te da emo imati lijepo vrijeme. Možda e mošt imati nešto manje še era nego prošle godine, ali vidjet emo. Bitno je da se lijepo družimo.

Zvonimir Kova , akovec Nemam vlastite gorice, ali sam brao kod kolege punih dvadeset godina. Bilo je uvijek veselo i sad mi je krivo kaj ve nema gorice. Uvijek su to bila lijepa druženja uz pjesmu i veselje.

To je nekaj najljepše kaj može biti. Kod nas u Me imurju to je uvijek poseban narodni obi aj i doga aj koji treba održavati.

mi prodiremo dublje Međimurje www.medimurje.info/agm www.AdriaGUIDE.hr

Štef Kova je akoski gradona elnik i tu ima prekpreve posla za takšega mladoga politi ara i gruntam si da bi mo još i stranka bila preve . Gor anski Mario Mohhari ima svojega posla, kak koršmit, šteroga se ne odrekel, sabornik je i op inski na elnik. Dok to vse zbavi za stranko bi mo ostala sam no na smena. Nedelski Mladen Novak je precednik Županiske skupštine, a ima i svojega biznisa, tak da bi to teško bilo v redo držati. To so ovi esdepeovci štere je sedma sila dela v prvi red. V drugom redo bi bile puce, Dragica i Nadica (na jiv tre navek ra unati), a i preostali de ki. Nej znati kaj je z nejpopularnešim akoskim esdepeovcom Gordanom Vrbancom? Nej znati gde on sebe vidi? A tu so još naš sadašnji dominister Veselin Biševac i jegov bivši pajdaš Štef Korajov.

Te ovojesenski izbori so nej sam važni za to što bode vodil esdepeovce štiri leti, nek tej bode i novozebrani kandideral za sabornika za dve leti. Tre malo i napre gledati jerbo ak se ve zakesni odišla bode Marica z kola i. orem vam re i da smo se mi Me imorci strašno zalenili.

Najme kaj, ovo leto je v prve razrede pu ke škole zapisano 115

M

dece meje nek lani. Pak kak bodo se deca zapišuvala v škole, štere smo na leta lepo zazidali i opremili, ak smo prestali deco delati. Nebrem razmeti kak se te mladi ljudi vle ejo krej od toga lepoga posla posle šteroga se deca rodijo. Da ga ne ovi naši zemljaki, šteri so malo bole rnokožni, Me imorje naše malo bi se zdošlo. A dok deca falijo vseposot so problemi: vrteci so nam vse prazneši i tete ostajajo brez posla, škole so nam vse prazneše, pak nam navu iteli i navu itelice ostajajo brez posla i na vse zadje bodemo došli na to kaj bodo i sredjaj školaj profesori zviška, a i za fakultete ga ne bode dosti dece. Kak bodemo unda mi županija znanja. Nek župan preglasi elementarno nepogodo i nek vse mlade (skupa žnjim i svojom zamjenicom) natira na posel. More on, prosim vas lepo, uvesti i radno obavezo. A kaj se eka - to te ja pitam? rugi tjeden se doktori i medicinske sestrice spravlajo na štrajk, pak vas lejpo prosim najte planerati kaj bi bili betežni.

Zdravje je naše nejvekše bogactvo i moremo se, bar jedno vreme, z tem štimati!

D

Vladimir Vidovi , Savska Ves - Berbe su uvijek zanimljive.

Idemo, radimo, pomažemo jedni drugima, beremo, kak’ se to veli, ‘sve u šesnaest’. Imam par svojih prijatelja kod kojih bere ekipa od pedeset ljudi. Bere se od jutra do zutra. Evo upravo smo danas dobili potvrdu da e se brati prvi vikend u desetom mjesecu.

Slavko Krivak, Štefanec - Volim i i na berbe grož a jer na njima ljudi pomažu jednu drugima.

Zato odlazim brati prijateljima i uvijek se lijepo družimo. Berbe su zapo ele, pa u i ja krajem devetog i po etkom desetog mjeseca biti na berbama u me imurskim goricama. To je lijepa tradicija i narodni obi aj.

POD VUROM

S dolaskom jeseni zapo inje tradicionalni vinogradarski obi aj, berba grož a. Tom tradicionalnom narodnom obi aju, koji od davnina okuplja obitelji i prijatelje, svi se vesele. Rijetko koji Me imurec barem jednom nije bio na berbi grož a i pritom uživao.

Berbe su ovih dana zapo ele i manje - više sve je za njih spremno ili se odra uju posljednje pripreme. A me imurske berbe nikako ne mogu prote i bez doma ih kobasica, zdiganih kola a ili pokojeg gemišta. Veselju i druženju doista ne e biti kraja. (rr, zv)

K

Nevenka Na , Palovec - Doma pri mami imamo brajde i svake godine se skupi familija na berbi. Svi skupa se zajedno družimo i radimo u veseloj atmosferi. Uvijek bude i doma ih kobasica, zdiganih kola a i drugih doma ih jela. Svi se uvijek veselimo berbi, pa e tako biti i ove godine.