Međimurske novine 927

Godina XVII.

Broj 927.

^akovec, PETAK, 21. lipnja 2013.

Cijena 7 kuna

estitamo 22. lipnja, Dan antifašisti ke borbe, i 25. lipnja, Dan državnosti!

AKOVE KI ARHITEKT BOJAN PERHO PREDLAŽE

Umjesto propalog MT -a

G POSEBAN PRILO

i Obnovljivi izvori štednja energije

NOVA ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA ODOBRILA PROMJENE

str. 4

str. 2-3

NOVI CENTAR AKOVCA!

ŽUPAN REŽE PLA E I PRO ELNIKE

Projekt predvi a novu gradsku vije nicu, gradske urede ili mali hotel, nadkrivenu tržnicu, podzemnu garažu, poslovne prostore, vodenu oazu i urbane vile u okolici...

U RATU OKO DEFINICIJE BRAKA NASTRADALA FASADA AKOVE KE CRKVE

str. 10

Homoseksualni grafiti na crkvi Sv. Nikole

IVAN KOLARI , DIREKTOR TEGRE AKOVEC str. 8

Stoje poslovi od 45 milijuna, o kojima ovisi naša sudbina BUNA OKO POPULARNOG IZLETIŠTA KOD DRAVE

Nakon našeg upita, Šumarija Koji automobili otvorila rampu e pojeftiniti, a str. 2-3 koji poskupjeti?

CIJENE AUTOMOBILA NAKON 1. SRPNJA

str. 21 media

DONJI KRALJEVEC Tel. 040/ 655 444

str. 41

2

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UREDNI KI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

SDP i HNS u Saboru izglasovali Zakon o PDV-u kojim se diskriminiraju lokalne novine

P

rošli petak hrvatski Sabor izglasovao je novi Zakon o PDV-u prema kojem e se samo na dio dnevnih novina PDV napla ivati po sniženoj stopi od 5 posto, dok e one koje imaju manje od 25 tisu a rije i PDV pla ati po stopi od 10 posto.

Vlada je odbila amandmane oporbe, to nije, HDZ-a i Laburiste Branka Vukši a, da se ta sporna odredba od 25 tisu a rije i izbaci iz prijedloga zakona, a isti amandman je bio predao i SDP-ov Josip Kregar, no odlu io ga je povu i uz objašnjenje kako njime nije želio naštetiti onima koji ispunjavaju taj uvjet. akon je podržalo 70 SDPovih i HNS-ovih zastupnika, IDS i Furio Radin bili su suzdržani, dok je ostatak oporbe bio protiv zakona, prenose nacionalni mediji.

Na žalost, ni glas protiv, ni ruku protiv ove diskriminacijske odluke naravno da nisu podigle ni SDP-ove saborske zastupnice iz Me imurja: njegova potpredsjednica Dragica Zgrebec, kao ni inancijska stru njakinja Nadica Jelaš. inistar inancija Slavko Lini u vrlo "maštovitom“ obrazloženju kazao je iz“me u ostalog kako je "izrada dnevnih novina golem posao koji iziskuje ogromne troškove“, kao da je izrada, primjerice, lokalnih novina valjda po njemu "neka sprda ina od posla“. mjesto da Vlada ne samo donese nultu stopu PDV-a na lokalne novine, ve da i formira medijski fond kako bi pomogla lokalnim novinama izravnim potporama, što je ina e doseg ve ine demokratskih zemalja EU, ona ih diskriminira i dovodi u puno teži položaj od bilo kojih drugih medija. Naime, porezni prihodi od prodaje lokalnih novina nemjerljivo su manji od prihoda koje država ostvaruje od dnevnih novina i drugih tiskovina, pa bi, primjerice, nulta stopa PDV-a za lokalne novine bila vrlo znakovita podrška daljnjoj pluralizaciji hrvatskog društva.

Ovom odredbom Vlada lokalne novine zapravo kao da želi “zatomiti, kao da joj ne odgovaraju novine koje donose najviše kvalitetnih, provjerenih i to nih informacija koje su vrlo esto i od javnog interesa, za razliku od komercijalnih medija kojima pogoduje ovom odlukom.

DP-ova Vlada suo ava se s mnogobrojnim izazovima koji su izme u ostaloga rezultat "kostura iz ormara“ prošlih vremena i troškarenja prvenstveno Sanaderove Vlade. Mora donositi tako er puno teških odluka koje su se izbjegavale godinama. Ali, na žalost, donosi i one koje služe isklju ivo neoliberalnim metodama poimanja društva i države u kojem prevladavaju

Z

M

U

S

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

politi ko - korporativni interesi. SDP-ova ve ina u Vladi tako er medijske kritike doživljava, na žalost, (pre) esto kao "neprijateljski in“, te ide u drugu krajnosti i kao da želi samo na tržištu novine koje sadrže novinarske tekstove i priloge koji bi trebali biti njihov PR. aburist Branko Vukši tako er nije bio zadovoljan Lini evim obrazloženjem, pa ga je zanimalo gdje je analiza troškova i sastava redakcije kada se Vlada vodila visinom troškova onih kojima želi pomo i.

Ovo je borba jednoga novinarskog klana protiv drugog i želi se pogodovati drugima. Ju erašnje objašnjenje premijera Milanovi a kako je to razumno rješenje jer Vlada poti e pisanje – vrhunac je ironije, a prijetnja da e povu i prijedlog ako se nastave pritisci - isto reketarenje. To je nevi eni politi ki pritisak na slobodu govora zastupnika, optuženi smo da pripadamo mo nim medijskim lobijima. Ako se analizira geneza pisanja dnevnih novina, vidi se da e pro itirati novine koje poti u velebne uspjehe Vlade, a one koji se kriti ki odnose prema Vladi penalizira se višom stopom PDV-a, zaklju io je Vukši , ina e predsjednik saborskog Odbora za medije. nalize ovoga zakonskog prijedloga svode se da je on protiv 24 sata, te tjednika i lokalnih novina koji ne ispunjavanju kriterije za sniženi PDV, dok e nakon prilagodbe povlasticu vjerojatno koristiti: Jutarnji list, Ve ernji list, Novi list, Slobodna Dalmacija, Glas Istre i Glas Slavonije, dok za Sportske novosti treba vidjeti ho e li mo i ispuniti uvjet da im svaki dan novina sadrži 25 tisu a rije i. Ocjenjuje se da ovaj zakon najviše na ruku ide EPH, dok Styria, izdava Ve ernjeg lista, ali i 24 sata, ne e mo i do kraja iskoristiti ovu povlasticu. Naime, upravo je zbog 24 sata donesena odrednica od 25 tisu a rije i, tako da ove ina e daleko najtiražnije hrvatske dnevne novine ne e mo i koristiti poreznu povlasticu. Naravno, istu ne e mo i koristiti ni jedne tjedne lokalne novine.

L -

A

VIJEST(I) TJEDNA

Županijska Skupština podržala rezove Na radnom dijelu novi lanovi županijske Skupštine podržali su odluku da se broj upravnih odjela s devet smanji na pet.

Tako er slijede i drugi rezovi.

- Najavio sam racionalno poslovanje ove Županije, prava koja su vezana uz pla e, ali op enito prava i zaposlenika i direktora tvrtki pod županijskom ingerencijom jesu iznad standarda ostalih gra ana i zaposlenika u Me imurju. To ne emo dozvoliti, ne zato što smo protiv nekoga, nego zato što smo dobili povjerenje od gra ana i gra anima moramo biti fer i pošteni i Županija im mora biti prijatelj, a ne neka utvrda ljudi s visokom pla om. A ako to usporedite s nekim drugim državnim institucijama, onda je to 1:2, obrazložio je izme u ostalog što slijedi u Županiji župan Matija Posavec.

Više na str. 4 - 5.

(NE) SVI A NAM SE

Tvrtka “Tehnix” proizvela sustav bez potrebe za deponijama O suvremenom gospodarenju otpadom i održivosti na Me unarodnom savjetovanju “Na pragu EU: ambalaža, legislativa, održivost” u hotelu “Kralj” u Donjem Kraljevcu govorio je i doma in uro Horvat, generalni direktor i predsjednik kompanije “Tehnix”, te je uz ostalo rekao, uz pljesak nazo nih: - Nakon dvadesetak godina istraživanja naš tim stru njaka i inženjera uspio je brojnim inovacijama riješiti u potpunosti pitanje recikliranja otpada, što je doista veliki i svjetski uspjeh i što po prvi put iznosim na ovom savjetovanju.

Uz korištenje našeg sustava i tvornica za cjelovito zbrinjavanje otpada MBO Tehnix, deponije postaju prošlost. Opširna reportaža na str. 9.

Homoseksualnim grafitima nagrdili crkvu Krajnje neprimjereni gra iti osvanuli su kroz vikend na tri mjesta u centru akovca, a za sad nepoznati autori “svoju poruku“ ostavili su i tamo gdje je to potpuno degutantno – na crk v i Svetog Nikole u akovcu. Pisac gra ita o ito se opredjeljuje za p o d r š k u L G B T zajednici. Gra itom je doti ni netko, ili više njih, jer postoje tri povezana gra ita na tu temu u centru grada koje podržavaju gay populaciju, izrekao svoj stav, no na neprimjeren na in. To se može ocijeniti i kao vandalisti ki in koji je nepoznat u našem kraju, a cijeli slu aj istražuje i policija. Cjeloviti prilog donosimo na str. 10.

21. lipnja 2013.

URE ENJE CENTRA akovca: arhitekt Bojan Perho predlaže

Umjesto propal

NOVI CENTAR Projekt predvi a novu gradsku vije nicu, gradske u podzemnu garažu, poslovne prostore, vodenu oaz PIŠE: Božena Malekoci - Oleti Propaš u MT -a, nekada simbola tekstilne industrije ne samo Me imurja, ve i Hrvatske, a svojedobno i zna ajnog izvoznika, otvorio se problem što s 26.500 etvornih metara kompleksa u srcu akovca koji se naslanja na Perivoj Zrinskih i središte grada. Još izvjesno vrijeme nakon propasti toga nekadašnjeg tekstilnog diva tinjala je nada da e se proizvodnja obnoviti, ali, kako vrijeme odmi e, šanse za to su sve manje.

Zbog znatno strože zakonske regulative u zaštiti okoliša u odnosu na regulativu kada je ta proizvodnja nastala i nove potrebe za energetskom uštedom zbog skupih energenata, danas je gotovo nemogu e da se u centru akovca obnovi onaj dio proizvodnje koji zna i obradu pamu nog pletiva.

Gradska uprava raspisala je prošle godine natje aj javne nabave za izradu idejnog rješenja za novu gradsku upravu na parkiralištu ispred MT -a, koja bi se inancirala iz gradnje komercijalnih sadržaja s programom od 80% komercijalnih sadržaja i 20% društvenih sadržaja i gradske uprave. U na-

Bivšu MT -ovu zgradu s ovalnim prozorima mogu e je preurediti za u

tje aju nije bilo zahtjeva da se analizira kompletni prostor industrijskog kompleksa MT -a, parkirališta ispred MT -a te odnos prema Perivoju i utvrdi Zrinskih, kako je to propisano Generalnim urbanisti kim planom Grada akovca. Na natje aju je izabrana renomirana zagreba ka projektantska tvrtka "3LHD", koja je i sama kroz proces izrade došla do sli nih zaklju aka, te je u svoje analize uklju ila i prostore industrijskog kompleksa MT -a i Perivoja, a na kraju na prostoru parkirališta MT -a predložila samo gradnju nove gradske uprave, bez ve ih komercijalnih sadržaja. Tako je projekt no-

ve gradske uprave uklopljene u komercijalni trgova ki centar, na mala vrata evoluirao u urbanisti ko - arhitektonsku studiju koja obuhva a strogi centar akovca, ome en Perivojem Zrinskih, bivšom tvornicom MT -a i Trgom, iako to u po etku nije bio primarni zadatak.

Bojan Perho , akove ki arhitekt, sa svojom je ekipom izradio vlastiti koncept ure enja tog dijela akovca, kre e prvenstveno od ideje prenamjene industrijskog kompleksa MT -a, a na natje aju za javnu nabavu nije sudjelovao jer je on u po etku isklju ivao analizu tog prostora. Na prezentaciji zagreba kog koncep-

NEZADOVOLJSTVO zbog sprije avanja pristup

TRAGOM VAŠIH PITANaJA Zašto je rampam i p Drav zaprije en pristu ? e liš de Ne ni u op i

Gra ani s podru ja op ine Nedeliš e, kao i mnogi drugi izletnici, ostali su neugodno iznena eni, a pojedini i ljuti, zbog toga što su postavljene rampe u šumi pored Drave koje onemogu avaju pristup rijeci. Mnogima je tamo boravak i kupanje uz Dravu omiljena su zabava. Da ne spominjemo mnogobrojne ribi e koji pecaju na toj rijeci. Zašto su postavljene rampe iz pravca Puš ina i Nedeliš a koje onemogu avaju pristup Dravi? Odgovor smo potražili u Hrvatskim šumama, Šumariji akovec. Odgovorio nam je Benjamino Horvat, upravitelj Šumarije akovec. Pitali smo ga temeljem koje odluke ili zakonske odredbe su zatvorili pristup. Zašto pristup nije zatvoren i sa strane Trnovca i Paraga? I ono najvažnije: ho e li rekreativci u budu nosti

Nakon našeg otvorila ram ramp

“Glavni šumski put“, koji se nalazi uz pošljun an dolazak na rijeku Dravu u ljetnim mjesecima otvo mo i uživati uz obalu Drave i pod kojim uvjetima?

Evo odgovora iz Šumarije: - Svi mi u Me imurju, pa i šire, znademo da ja Vlada RH 10.02.2011. donijela uredbu o proglašenju Regionalnog parka Mura – Drava. Dakle, velik dio površina uz rijeke Muru i Dravu dobio je zašti eni status, a što smo i svi mi gra ani podržali putem javnih rasprava.

11.07.2012. proglašen je Rezervat biosfere Mura – Drava – Dunav, a za isto podru je je donesena i uredba o proglašenju ekološke mreže.

Uz ovo postoji važe i Zakon o zaštiti prirode, Zakon o šumama i Pravilnik o uvanju šuma. Tako er smo na 16. sjednici Kolegija gradona-

elnika i na elnika op ina u Me imurskoj županiji, održanoj 01.04.2011., prezentirali problematiku šumskih šteta i ostalih nezakonitih radnji i najavili kao jednu od mjera postavljanje rampi.

Svi ti zakonski propisi i odluke o proglašenju stupnja zaštite primorali su nas da prona emo što e ikasniji na in zaštite i uvanja šuma kako na ovom konkretnom podru ja za koje postavljate pitanje, tako i na ostalom dijelu Regionalnog parka. Šumama u vlasništvu Republike Hrvatske upravljaju Hrvatske šume, odnosno na podru ju Me imurja za to je zadužena Šumarija akovec.

Na žalost, jedan broj nesavjesnih žitelja Me imurja svojim

21. lipnja 2013.

log MT -a,

AKOVCA urede ili mali hotel, nadkrivenu tržnicu, zu i urbane vile u okolici Nakon zagreba kog akove ki koncept

rede gradske uprave ili mali hotel

ta urbanisti ko - arhitektonske studije Grada akovca pohvalio je izra iva e, koji su dobro detektirali probleme akovca i estitao kolegama iz Zagreba na predloženom idejnom rješenju nove gradske uprave, jer su svojom analizom potvrdili ve inu njegovih postavki.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

No, kako je sam rekao, nije lako biti prorok na doma em terenu, pa je ponekad dobro da nam neke stvari pomognu analizirati ljudi izvana. Nije ostao samo na rije ima, ve je napravio detaljnu analizu prostora i postoje ega gra evinskog fonda, te izradio svoj prijedlog polivalentne prenamjene i rekonstrukcije industrijskog kompleksa MT -a. Taj prijedlog ne isklju uje mogu nost gradnje gradske uprave koju su predložili zagreba ki arhitekti, nego de inira mogu nost fazne realizacije kompletnog prostora tog dijela Grada. Prije javne prezentacije zagreba kih arhitekata, on je svoj prijedlog ve prezentirao nizu relevantnih osoba iz struke, gradske uprave i medija. I nama je dao

Vije nica u obliku kugle nad vodom kao novi zaštitni znak akovca na parkiralištu MT -a uz Trg Republike

Bojan Perho , akove ki arhitekt, sa svojim je timom izradio vlastiti koncept ure enja tog dijela akovca.

Krenuli su prvenstveno od ideje prenamjene industrijskog kompleksa MT -a

na uvid svoj prijedlog za ure enje nekadašnjega industrijskog kompleksa MT -a, koji se može pretvoriti u novi, ugodni kvart za življenje spojen s Perivojem.

U tom prijedlogu konkretno je de inirao što se od postoje eg gra evinskog fonda MT -a može rekonstruirati, a što se treba srušiti. Ponudio je konkretne alternativne programe rekonstrukcije i nove gradnje, koji su dugoro no Gradu potrebni i koji se mogu realizirati u nekoliko faza.

Evo što nam je ispri ao o tome: - Mi smo u svom konceptu krenuli obrnuto od zahtjeva gradske uprave. Znali smo da je projekt gradske uprave s vije nicom, koja je reprezentativna gra evina u svakom gradu, samo manji dio u analizi cjelokupnog prostora. Isto tako smo znali da se zahtijevani komercijalni sadržaj i gradska vije nica teško mogu adekvatno uklopiti u kapacitete prostora parkirališta ispred MT -a. Stoga smo se prvo fokusirali na mogu nosti konkretne prenamjene industrijskog kompleksa MT -a. Taj bivši industrijski pogon svojom

pozicijom bukvalno traži odgovore o dugoro noj prenamjeni.

Osobno mislim da proizvodnju koje više nema i koju je iz ekoloških i energetskih razloga teško ponovno pokrenuti na sadašnjoj lokaciji te je treba preseliti iz strogog centra grada u isto nu industrijsku zonu.

Svaki ozbiljniji investitor u ponovnu proizvodnju na i e se pred sli nom dilemom, no istovremeno to je i dilema koja se doti e sadašnjeg i budu eg razvoja Grada na koju svi mi trebamo reagirati. To su motivi zbog kojih sam sa svojim timom ušao u izradu prijedloga dugoro ne rekonstrukcije i prenamjene industrijskog kompleksa MT -a.

Nakon detaljne prostorne i gra evinske analize kompleksa, došli smo do koncepta koji je dovoljno leksibilan za razli ite funkcije i faznu realizaciju. Za prenamjenu i rekonstrukciju pogodne su gra evine pletionice, konfekcije, modelarnice i kroja nice, te bivši restoran 'Kruna'. Upravna zgrada uglavnom ima vlasnike i korisnike koji e se s vremenom morati pozabaviti njenom rekonstrukcijom. Za rušenje su prvenstveno loše i dotrajale gra evine dorade, bojadisaonice i skladišta, smještene uglavnom uz me u s Perivojem.

U prvoj fazi se može pristupiti rekonstrukciji i prenamjeni postoje ih industrijskih gra evina u komunalne ili komercijalne sadržaje, koji su bili predvi eni kao izvori inanciranja gradske uprave, bez intervencija na prostoru parkirališta ispred MT -a. Ti sadržaji mogu biti natkrivena zelena tržnica sa svojim specijaliziranim prate im trgova kim i ugostiteljskim sadržajima (delikatesama, vinarijama, mesnicama i sl.) u prostorima prizemlja pletionice i restorana 'Kruna'. Na katu konfekcije mogu i su prate i sadržaji

Ovi prostori idealni su za tržnicu u zatvorenome

uslužnih djelatnosti: privatne medicine, dijagnostike, wellnessa i obrta. Mogu ost prenamjene zaokružuje se gra evinom kroja ice i modelarnice (zgrada s ovalnim prozorima) prema parkiralištu MT -a, koja se lako može rekonstruirati u mali gradski hotel ili u prostore gradske uprave.

U paralelnoj ili drugoj fazi prostor s kojeg bi se trebali ukloniti nevrijedni industrijski pogoni najpogodniji je za stambene sadržaje, velikim dijelom zato da se miješanjem funkcija postigne cjelodnevna živost prostora. Gradnjom stambenih sadržaja formira se pješa ka ulica, koja i danas postoji kao prometnica u industrijskom kompleksu, s haustorom prema parkiralištu ispred MT -a.

Na tom prostoru potrebno je izgraditi i podzemnu garažu koja e servisirati budu i kompleks, a koja može biti istovremeno dostupna s ulice V. Nazora i s parkirališta ispred MT -a.

Ovisno o investitoru, prostor se može alternativno adaptirati u potpuno komercijalne sadržaje, a uz uklju ivanje Grada i u komunalne.

U slu aju de se Grad odlu i na opciju gradske uprave kroz adaptaciju na prostor parkirališta ispred MT -a, nakon izgradnje podzemne garaže može se proširiti Perivoj i urediti proširenje Trga.

Cijeli naš koncept dozvoljava da se dugoro no realizira gradska uprava po sadašnjoj analizi 3LHD-a.

Što se ti e zgrade kotlovnice, dugo smo se bavili idejom njene prenamjene u interaktivni muzej rada posve en me imurskim tekstilcima, kožarima i gra evinarima, s prate im ugostiteljskim sadržajem. No zbog njene pozicije i veli ine koja konkurira gabaritima utvrde, odlu ili smo predložiti da se ona makne i tako otvori vizura prema utvrdi, a da se takav memorijalni prostor predvidi u dijelu rekonstruiranih budu ih sadržaja.

U raspravi je spomenuta i ideja vra anja vode u opkope utvrde. Naše je mišljenje da je ona tehni ki izvediva, ali je zbog promjene režima površinskih i podzemnih voda izgradnjom sistema obrane od poplave skupa i iziskuje velike troškove održavanja. Ideja se ne može realizirati mehani kim dovo enjem vode u opkope, nego se oni moraju tretirati kao velike fontane ili bazeni, a u relizaciji takvih gra evina koriste se tehnologije gradnje i pro iš avanja vode kao na bazenima.

Zbog toga u svoj smo prijedlog uklju ili i ve u fontanu iz koje se voda prelijeva u opkop utvrde, bilo u njemu vode ili ne. Iznad nje predlažemo kao to ku fokusa manji paviljonski objekt, koji može primiti funkcije gradske vije nice ili turisti ko – ugostiteljski sadržaj.

Fontana i paviljonski objekt služe brendiranju cijelog prijedloga, a u kona nici cijelog grada.

ciju da prijavljuje izgrednike za po injeni prekršaj.

- Razumijem da je u ljetnim mjesecima rijeka Drava privla na izletnicima i kupa ima, ali budu i da prema zakonskim odredbama to predstavlja kršenje zakona, prevladalo je mišljenje da se rampe postave.

Tako er nam je svima jasno da je 'nezadovoljnim izletnicima' bitno samo da po tim šumskim cestama do u motornim vozilima do rijeke Drave na kupanje i 'pe enjaru, a da pri tome nikoga ne zanima ako primijeti nekog da sje e drva, odlaže sme e, prekopava šumu, vozi šljunak i pijesak, gradi nelegalne objekte i sl. pa da prijavi te nelegalne radnje bilo Šumariji, Javnoj ustanovi, policiji. Na tom podru ju Šumarija ima jednog uvara šuma za cijelo podru je od Kuršanca do Trnovca te je svima jasno da je njegova

misija o uvanja ovoga zašti enog podru ja nemogu a bez dodatne pomo i, a za što smo procijenili da bi mogle biti rampe. Pove anje broja uvara nije ekonomi no. Iako su rampe postavljene na te šumske putove, koje služe za obavljanje djelatnosti Šumarije, Hrvatskih voda, lovaca i Javne ustanove, mi nismo zaprije ili istinskim izletnicima i rekreativcima pristup na to podru je. Vožnju biciklima, motociklima i pješa enje ne sprje avamo.

Cilj nam je da se sprije i dolazak neodgovornih osoba s kombi vozilima, traktorima s prikolicama, automobilima s prikolicama i kamionima da rade nedozvoljene radnje.

Jasno je da su zbog toga zakinuti pošteni žitelji Me imurja kojima je cilj odmor uz rijeku Dravu, pa s obzirom na to ‘glavni put’, put izme u Puš ina i Gornjeg Hraš ana, za dolazak na rijeku Dravu u ljetnim mjesecima ne e biti po danu zatvoren, a sve poštene izletnike molimo za pomo da prijave sve u ovom tekstu nabrojane nelegalne radnje, kako ve ina poštenih gra ana ne bi bila kolateralna žrtva manjine kojoj pravni sustav ove zemlje gleda kroz prste, odgovorio je Benjamino Horvat, dipl. ing. šum., upravitelj Šumarije akovec.

pa popularnom izletištu

eg g upita, Šumarija mpu pu prema Dravi nu cestu izme u Puš ina i Gornjeg Hraš ana, za oren je ponovno od srijede nezakonitim radnjama, kao što su kra a drveta, dovoženje raznovrsnog otpada i sme a, iskop i odvoženje šljunka, pijeska i humusa, prekapanje šumskog zemljišta radi pronalaženja odba enoga metalnog otpada, dovoženje gra evinskog materijala i gradnja nelegalnih objekata, paljenjem otvorene vatre i kupanjem na neozna enim mjestima, a što je sve zabranjeno u zašti enom dijelu prirode, primorao nas je da postavimo rampe na šumske putove koji se nalaze na katastarskim esticama u vlasništvu Republike Hrvatske i kojima upravlja Šumarija akovec. Dakle, to nisu zvani ni putovi i nisu predvi eni za prometovanje, a teret održa-

vanja pada na Šumariju. Napominjem da pristup privatnim površinama nismo sprije ili tim rampama, jer ih ni nema na tom dijelu.

Rampe na šumskim putovima - Ni jedna rampa nije postavljena na katastarskim esticama u vlasništvu RH i javno su dobro ceste, dakle, služe svima za kretanje bilo kakvim vozilima i potpadaju pod upravu lokalne uprave, odnosno županijske uprave za ceste, ovisno o kategoriji.

Rampe su postavljene na šumskim prometnicama koje su namijenjene za potrebe obavljanja gospodarske djelatnosti Hrvatskih šuma, koje su ih zbog

toga i napravile. Na podru ju Uprave šuma Podružnica Koprivnica, u ijem je sastavu i Šumarija akovec, postoji oko 1000 km ovakvih šumskih cesta, za njihovo održavanje potrebna su ogromna nov ana sredstva koja Uprava mora osigurati. Kako bi trošak održavanja bio što manji, zadatak uvara šuma je da uz gore navedene nelegalne radnje sprje ava i bespravno korištenje, odnosno ošte ivanje šumskih cesta.

Ovo podru je koriste za svoju djelatnost Hrvatske vode, lova ka društva i Javna ustanova za upravljanje zašti enim podru jem te su oni dopisom obaviješteni o postavljanju rampi i mogu nosti dobivanja klju a za rampe i korištenja šumskih cesta.

S obzirom na t da je ovo podru je sastavni dio Regionalnog parka i zašti eno pre-

ma gore navedenim odlukama, upravitelj tog podru ja je 'Me imurska priroda', Javna ustanova za zaštitu prirode na podru ju Me imurske županije. U njezinoj nadležnosti je donošenje Programa upravljanja zašti enim podru jem i njegova provedba putem godišnjeg plana. Prema saznanju, taj program je u izradi i radi se za cijelo podru je Regionalnog parka.

Prijavite one koji uništavaju javno dobro Kako za sada nema tog programa, a s obzirom na to da Zakon o zaštiti prirode izme u ostalog ne dozvoljava kupanje i loženje otvorene vatre u zašti enom podru ju, osim na obilježenim mjestima, a kojih za sada još nema, svi izletnici koji rade takove radnje krše zakon i uvara šume dovode u situa-

3

Aktualno

4

21. lipnja 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

GRADSKI ODBOR HDZ-a akovec

KONSTITUIRANA Skupština Me imurske županije

Sun ana Glavak odstupila s mjesta predsjednice

Dah promjena, SDP ide dalje bez Ivice Perho a

Na 19. sjednici GO-a HDZ-a akovec Sun ana Glavak odstupila je s mjesta predsjednice Gradskog odbora HDZ-a akovec. Iako Gradski odbor nije prihvatio njezino odstupanje, Sun ana Glavak je ustrajala na svom stavu da odstupi, zbog ega je Gradski odbor, sukladno lanku 57. stavak 3. Statuta Hrvatske demokratske zajednice, pristupio izboru novog predsjednika.

Ve inom glasova lanova Gradskog odbora na dužnost predsjednika GO-a HDZ-a izabran je Josip Horvat, dugogodišnji lan HDZ-a, lan Gradskog i Županijskog

Novi župan Matija Posavec odmah je krenuo na racionalizaciju županijske uprave. Na radnom dijelu Skupštine prihva ena je odluka da se broj upravnih odjela s devet smanji na pet. Najavio je i smanjenje izdatka za pla e zaposlenih u Županiji, koji e do kraja idu e godine iznositi dva milijuna kuna. Jednako najavio je da smanjenje pla a o ekuje i direktore i zaposlenike u tvrtkama pod ingerencijom Županije PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN

odbora i dragovoljac Domovinskog rata, priop eno je iz Gradskog odbora HDZ-a akovec. (BMO)

UPRAVNI ODJEL ZA ZDRAVSTVO, socijalnu zaštitu i nacionalne manjine

Pro elnica Lidija Bijeli sporazumno otišla Nakon smjene vlasti Lidija Bijeli , pro elnica Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu zaštitu i nacionalne manjine, sporazumnim raskidom radnog odnosa napustila je dužnost pro elnice Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu zaštitu i nacionalne manjine. Rije je o pro elnici koja je tijekom svog mandata vrlo teško pronalazila zajedni ki jezik s medijima, posebice tijekom reforme zdravstva i formiranja Zavoda za hitnu medicinu i uhodavanja novog režima funkcioniranja te službe. Vrlo teško se nosila s ukazivanjem na propuste koje je donijela reforma zdravstva, premda se zbog njih u Gradu Mursko

Da se neka stvari ipak mijenjaju i u politici, bilo je vidljivo i na konstituiraju oj Skupštini Me imurske županije, te prvoj radnoj sjednici koja je održana odmah iza toga formalnog dijela. Kao prvo, prona ena je formula za stabilno funkcioniranje Skupštine, zbog dogovora najve ih politi kih opcija, SDP-a i HNS-a, s njegovim koalicijskim partnerima u Skupštini. To bi trebalo osigurati relativno miran rad Skupštine i jamstvo da se politi ke opcije manje bave me usobno sobom i opstrukcijom, a više rješavanjem nagomilanih problema. Iako se u SDP-u i HDZ-u vode velike unutarstrana ke bitke, koje se po-

kušavaju sakriti od o iju javnosti, osje a se da na površinu isplivava nova garda politi ara koja bi trebala pokrenuti u malost koja je pratila dosadašnju vlast, pa i oporbu. Ono što je de initivno bilo vidljivo jest da u vrhu SDP-a više nema Ivice Perho a, koji nije ušao ni u Skupštinu, što zna i da je "reformisti ka“ struja u toj stranci ovaj put prevladala.

Drugo, novi župan Matija Posavec odmah je krenuo na racionalizaciju županijske uprave. Na radnom dijelu Skupštine prihva ena je odluka da se broj upravnih odjela s devet smanji na pet. Najavio je i smanjenje izdatka za pla e zaposlenih u Županiji, koji e do kraja idu e godine iznositi dva milijuna kuna. Jednako najavio je da smanjenje pla a o ekuje i direktore i zaposlenike u tvrtkama pod ingerencijom Županije.

Središ e potpisivala i peticija da se ispravi nepravda prema gra anima tog kraja u funkcioniranju hitne, što je na kraju i ispravljeno. Ina e, sudbina ovoga upravnog odjela Me imurske županije je spajanje s Upravnim odjelom za društvene djelatnosti. (BMO)

- Najavio sam racionalno poslovanje ove županije, prava koja su vezana uz pla e, ali op enito prava i zaposlenika i direktora tvrtki pod županijskom ingerencijom, jesu iznad standarda ostalih gra ana i zaposlenika u Me imurju. To ne emo dozvoliti, ne zato što smo protiv nekoga, nego zato što smo dobili povjerenje od gra ana i gra anima moramo biti fer i pošteni i Županija im mora biti prijatelj, a ne neka utvrda ljudi s visokom pla om.

A ako to usporedite s nekim drugim državnim institucijama, onda je to 1:2. Stanje u županijskoj blagajni nije sjajno, kazao je župan Posavec. - Manjak rashoda nad prihodima u ovom trenutku je preko 30 milijuna kuna, zbog ega je potrebno poraditi na racionalizaciji i e ikasnosti županijske uprave.

Statisti ki prora un izgleda tako da e biti izražen višak prihoda nad rashodima, ali radi se o strogo namjenskim sredstvima vezanima uz inanciranje u enika srednjih škola i troškove EU izbora. U ovom trenutku postoji manjak decentraliziranih sredstava u svakom segmentu: školstvu, zdravstvu i socijalnoj skrbi, dodao je Posavec.

- Dospjelih kredita s više od šest mjeseci kašnjenja je više od 6 milijuna kuna. Imamo prora unski manjak u prvih pet mjeseci ove godine, s više od 35 milijuna kuna obveza, s potencijalnim problemima vezanima uz povrat sredstava za udružena sredstva za kreditiranje poljoprivrede, te oko 10 milijuna kuna obveze za izgradnju skladišta za potrebe Ministarstva obrane do 2018. godine. Novi ustroj radimo jer želimo e ikasnu no-

Oporba i vladaju i u Skupštini

POGLED ODOZDO

N

e možemo re i da o politici otrježnjenja nije bilo govora u prošlom sazivu županijske vlasti, koji se poklopio s dubokom krizom gospodarstva, morala, vrijednosti u društvu.

Ali ipak nije bilo prave politi ke hrabrosti da se barem na simboli noj razini pokaže da Županija nije zašti ena utvrda od svih neda a koje bole ostale gra ane Me imurske županije. A to su nezaposlenost, niska primanja, nesigurnost ho e li mo i školovati djecu, platiti im prijevoz. a po etku novog mandata, barem na simboli koj razini, pokazano je da je mogu e napraviti rezove tek toliko da se pokaže solidarnost s gra anima koji se guše u teško ama.

Ne e to one koji su zaposleni na Županiji puno boljeti, jer smanjenje pla a za tisu u kuna pro elnicima koji e izgubiti te funkcije ne e ih baš previše boljeti ni u nov aniku, jer ipak zaposleni u županijskoj upravi imaju drugu vrstu kolektivnih ugovora i radne zaštite od onih u realnom sektoru. Ipak novi

N

Otrježnjenje župan Matija Posavec pokazao je da se može i malim rezanjima u roku od godinu i pol uštedjeti i do dva milijuna kuna. Zasigurno prostora za uštede ima još, ali, budimo realni, nitko - nigdje razvoj nije postignuo na rezanjima, ve na promišljenoj politici razvoja Me imurske županije kao regije. ra ane e zasigurno veseliti što je netko smogao snage ograni iti pla e na Županiji i smanjiti broj ureda i pro elni kih mjesta, jer je otrježnjenje u tom sektoru tako er bilo potrebno. e utim, ono što gra ani još više od toga o ekuju jest oporavak u realnom životu u realnoj svakodnevnici. Više radnih mjesta i ve i i sigurniji prihodi. Pla e u realnom sektoru kre u se u pro-

G

M

sjeku oko 500 eura. Nakon što su nas godinama uvjeravali monopolisti kako "uživamo" u jeftinim energentima, minutu prije ulaska u EU doznali smo da se po skupo i režija, vjerovali ili ne, nalazimo na šestom mjestu po visini režija koje pla amo. I sad nam, gle uda, nude jeftiniju struju iz zemlja daleko bogatijih do naše, kao što je Njema ka. Pa kako je to mogu e, mogu e je, i te kako je mogu e, jer je kod naših monopolista carovao debeli socijalizam. Kada bi zbrojili smo menadžerske pla e svih onih koji u e u tim ustanovama, jer su došli s jednom opcijom, a maknuti su s dolaskom druge, ali zadržavaju i visinu pla a, kada bi se napravila samo kadrovska inventura zaboravljenih, a dobro pla enih politi kih ka-

drova, postalo bi jasno koliko u cijeni struje pla amo zbrinjavanje suvišnih politi kih kadrova. va zaklinjanja da e se ta poduze a restrukturirati sama po sebi su uzaludna.

U jednom danu riješit e ih dolazak konkurencije. Me utim, ne radujte se prerano.

Zasigurno e to polu iti otpuštanja, primjerice, u HEP-u, pitanje je samo odakle e se po eti istiti, ho e li se uredi o istiti od nepotrebnih politi kih kadrova, savjetnika, od nagrada za godišnji odmor, od ljetovanja za šaku kuna u HEP-ovim odmaralištima. na našoj regionalnoj razini situacija u takvim monopolskim poduze ima nije kao u realnom sektoru. To se vidi i po prosjeku pla a. U takvim energetskim poduze ima

S

I

pla e su za oko dvije tisu e kuna ve e od prosjeka. Nema tog izvoznika u Me imurskoj županiji koji može dose i pla e u energetskom sekotoru.

A nije da oni nešto razvijaju i izvoze. U pravilu distribuiraju i napla uju energiju i održavaju sustave. državanje sustava je posebna pri a s dolaskom konkurencije. Ona svakako ne želi ni graditi ni održavati, a ni razvijati našu infrastrukturnu ili energetsku mrežu. Tu e država, budu i da se radi o državnim monopolima, morati odraditi svoj dio posla, kako se gra ani ne bi za koju godinu našli pred raspadom sustava zbog toga jer e svi prodavati energiju, a nitko održavati i graditi i razvijati sustav. Nadam se da smo iz prošlosti ponešto nau ili. aš mi pada na pamet sustav telefonije. Gra ani su skupo pla ali izgradnju mreže. Iz privatizacije tog sustava nisu dobili ni lipe, sustav je prodan, privatiziran, za što danas imamo skupe impulse i Internet.

O

B

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

Zato se ne dajmo zavaravati, sve ima svoju cijenu, ak i jeftinija struja. amo politi ari su prošle godine napravili velike magarce od nas, poskupivši nam struju za 20 posto, ime su HEP-ovcima omogu ili isplatu nagrada za godišnji odmor, da bi nas ni godinu dana kasnije konkurencija zasula ponudama za jeftiniju struju. Ako je išta za ulazak u Europsku uniju dobro, jest to da se razbistre neke mutne vode, a monopolisti su mo vara s najdubljim mutnim vodama.

S

Predsjednik Skupštine Mladen Novak iz SDP-a U etvrtak 20. lipnja konstituirana je županijska Skupština. Novi predsjednik Skupštine je Mladen Novak dolazi iz SDP-a, stranke koja u koaliciji sa svojim partnerima ima najve i broj mandata u Skupštini. Za potpredsjednike Skupštine izabrani su Josip Grivec (HSLS) iz druge po snazi koalicije u Skupštini i vladaju e u izvršnoj vlasti, koalicije HNS-HSLS-HSS-MSHSUS. Druga potpredsjednica Skupštine je Petra Kova i iz Hrvatskih laburista. Ovakvim rasporedom politi kih snaga izvršna vlast osigurala si je i vrstu ve inu i stabilnost u Skupštini.

Novi saziv županijske Skupštine broji 42 vije nika, 41 plus jedan zastupnik nacinalne manjine. U novi saziv ušli su vije nici etiri politi ke opcije. Iz koalicije SDP-HSU-MDS u Skupštinu su ušli Bruno Trstenjak (umjesto nositelja liste Ivice Perho a), Nadica Jelaš, Valentin Ko ila, Željko Pavlic, Dean Žbulj, Marijan Marciuš, Mladen Horvat, Zlatko Bacinger, Nikola Štampar, Dragutin Barlek, Josipa Carovi , Franjo Kravarš an, Mladen Novak i Dejan Oršoš kao zastupnik romske nacionalne manjine.

Iz koalicije HNS-HSLSHSS-MS-SHUS u Skupštini su sljede i vije nici: Vladimir Novak (umjesto Matije Posavca koji je postao županom), Josip Grivec, Zvonimir Siladi, Dragutin Glavina, Marija Fran i , Dražen Vidovi , Vladimir Perši , Petar Novak, Josip Dobrani , Branko Bukal (umjesto Franje Bukala), Mario Tomašek i Renato Slavi ek.

Iz koalicije HDZ-HDSHSP-BUZ u Skupštinu su ušli sljede i vije nici: Darko Horvat, Aleksandar Makovec, Franjo Cimerman ml., Ljubomir Kolarek, Dražen Srpak, Antun Marodi, Zdravko Holcinger, Marija Hertelendi.

Iz stranke Hrvatski laburisti u Skupštinu su ušli sljede i vije nici: Gordana Poto njak (umjesto Dragutina Lesara koji je bio nositelj liste), Petra Kova i , Mladen Babi , Željka Perho , Monika Matotek, Sandra Vlahek, Ljiljana Žerjav.

Mladost i iskustvo Mladen Novak (SDP), novoizabrani predsjednik Skupštine Me imurske županije, nakon izbora kazao je da u novom sazivu županijske Skupštine ima mladosti i iskustva, tako da e se mo i zadovoljiti potrebe svih, što se ve vidjelo iz današnje rasprave, posebno s HDZ-ove strane, što e biti dobro i za demokraciju i neke nove ideje. Mladost i energija su tako er dobra stvar, povezano s iskustvom mogu dati najbolji mogu i rezultat.

u Me imurju

vu upravu koja ne smije biti sama sebi svrhom. Osvrnuvši se blago na prošlost i protekli mandat vlasti, u kojoj je bio zamjenik župana, kazao je: - Falilo nam je inicijative i hrabrosti.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

7 dana

21. lipnja 2013.

ESTITKE župana Matije Posavca povodom Dana antifašisti ke borbe 22. lipnja i Dana državnosti 25. lipnja

Put do europske Hrvatske bio je dug, krvav i trnovit - Pred nama su dva datuma koja su obilježila suvremenu hrvatsku povijest. Prvi od njih, Dan antifašisti ke borbe, kao spomen na po etak organiziranog otpora fašizmu, ne samo što je stavio uz bok ostalih okupiranih i porobljenih europskih naroda, ve je svojom masovnoš u direktno pokazao želju Hrvata da žive u slobodnoj, demokratskoj i neovisnoj zemlji. Iako su nas povijesne okolnosti nakon završetka Drugoga svjetskog rata stavile s isto ne strane 'željezne zavjese', antifašizam je ostao naša trajna, Ustavom potvr ena odrednica, kao i uostalom svim slobodnim europskim narodima.

Mi u Me imurju u tom razdoblju ponovno smo morali dokazivati pripadnost hrvatskom narodu. Velik broj na-

ših sugra ana otišao je preko Drave u partizane, ne mire i se s ma arskom okupacijom. Pobjednosno su se vratili u travnju 1945. godine te posljednji put Me imurje vratili i sjedinili s domovinom. Zbog onih koji su dali svoje živote, ali i svih nas koji živimo u slobodnoj i demokratskoj Hrvatskoj, svoju povijest ne smijemo zaboraviti, a mla e generacije stalno moramo u iti da je put do europske Hrvatske bio dug, krvav i trnovit.

Uspješnog Me imurja, danas u Hrvatskoj, a sutra u Europskoj uniji, ne bi bilo bez antifašisti ke borbe naših predaka i na tome im moramo biti vje no zahvalni.

Svim gra anima Me imurske županije želim sretan Dan antifašisti ke borbe, stoji završno u županovoj poruci povodom ovog praznika.

UPISI U ENIKA u srednje škole

Po prvi put upis u srednje škole putem ra unala Po prvi put u povijesti našeg školstva u enici osmih razreda osnovnih škola ne moraju izi ki posjetiti željenu srednju školu da bi se u nju i upisali. Sve vezano za upis mogu obaviti preko kompjutora. Dio poslova oko unosa ocjena i podataka za upis obavit e razrednici.

Ove godine u me imurskim osnovnim školama osmi razred osnovne škole završilo je oko 1.200 osnovaca, a u me imurskim srednjim školama na njih eka 1.320 mjesta. Dakle, nitko od osnovaca ne bi trebao ostati neupisan, pitanje je samo ho e li mu se ostvariti prvi izbor. Ove godine ekaju ih i dva ekperimentalna programa i šest novih kurikuluma za postoje e programe, koji su osvježeni s novim sadržajima i puno više prakse,

kako bi u enici po završetku škole bili spremniji za tržište rada. Po prvi put u enici se u srednje škole upisuju elektroni kim putem. Zna i nema više nošenja prijava i papira i ekanja u redovima na predaju dokumenata ili na upis u srednje škole. Podatke vezane uz upis i ocjene u enika unose razrednici, a djeca preko šifri mogu pratiti rangiranje. Svako dijete ima pravo na deset želja kamo bi se htjelo upisalo, najviše na pet usmjerenja u jednoj školi. Prijave za upis podnose se do 26. lipnja, a kona ni rezultati upisa bit e poznati 5. srpnja. Svako dijete dobiva šifru preko koje može pratiti svoj privremeni rang te zaklju ati kona ni izbor na svom kompjutoru kod ku e ili u školi ako kod ku e nema Internet i osobno ra unalo. (BMO)

JOŠ MALO i istje e rok

Do 30. lipnja možete podnijeti zahtjev za legalizaciju objekta Kako se rok za predaju zahtjeva za legalizaciju, 30. lipnja ove godine, približava, tako raste gužva na predaji zahtjeva za legalizaciju. Ako imate objekte koje je potrebno legalizirati, prvo pogledajte imate li štogod od dokumentacije koja se odnosi na gradnju objekata, ukoliko nemate, tada sami izmjerite veli inu objekata koje trebate legalizirati. Uz mjere objekta koji želite legalizirate potreban vam je i izvod estice s katastra. S tim mjerama, kao i

5

izvodom iz katastra, do ite u Me imursku županiju, prizemlje lijevo, u Upravni odjel za prostorno ure enje i gradnju, gdje e vam, ovisno o veli ini objekta koji morate legalizirati, objasniti što vam je sve potrebno za postupak legalizacije.

Vrsta dokumentacije potrebna za legalizaciju ovisi o veli ini gra evine.

Kada ste utvrdili što vam je na gruntu nelegalno izgra eno, tada vam je krenuti put katastra zbog izvoda iz plana za vašu esticu. S papi-

rima koje imate kod ku e ili, ako nemate papire, tada smo s izvodom vaše estice iz plana do ete u Upravni odjel za prostorno ure enje i gradnju u Me imursku županiju, Ru era Boškovi a 2, gdje e vam odrediti daljnju proceduru, savjetuje Stjepan Baranaši , predsjednik Upravnog udjela za prostorno ure enje Me imurske županije. Veli ina objekta koji je potrebno legalizirati odre uje daljnju proceduru i potrebnu daljnju dokumentaciju. (BMO)

Povodom Dana državnosti 25. lipnja župan pak poru uje: - 25. lipnja 1991. godine hrvatski Sabor donio je Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske.

Ona je bila kruna hrvatskog izlaska iz bivšeg sustava, ali i po etak krvave borbe za punu državnu samostalnost. Ovim inom i Hrvatska se priklju uje dijelu Europe koji je drugu polovinu 20. stolje a proveo s isto ne strane željezne zavjese, a koji se tih dana politi ki vra ao tamo kamo geografski i povijesno pripada.

U nametnutom ratu, koji je uslijedilo nakon te odluke, mnogi naši ro aci, prijatelji i susjedi dali su svoje živote.

Stoga je Dan državnosti prilika da se ih ponovno sjetimo i odamo po ast onima koji su trajno ostali ugra eni u teme-

lje slobodne, demokratske i neovisne hrvatske države.

Domovinski rat jedan je od najsvjetlijih perioda cjelokupne hrvatske povijesti, a nacionalno jedinstvo i nepokolebljiva želja za slobodom, na elu koje su stajali hrvatski branitelji, nešto je na što bez rezerve moramo biti ponosni.

Za nepunih tjedan dana ulazimo u Europsku uniju, što je ustvari završetak jedne etape u hrvatskoj povijesti koja je zapo ela upravo povijesnom odlukom od 25. lipnja 1991. godine. U Europsku uniju ulazimo ponosni, spremni za nove izazove, ali i svjesni o teškom i krvavom putu koji smo prošli i odgovorni prema onima koji su to omogu ili svojim životima. Upravo zbog njih naše lanstvo u EU mora i bit e uspješno.

Svim gra ankama i gra anima Me imurske županije želim sretan Dan državnosti, na kraju stoji u estitci župana.

PROGRAM OBILJEŽAVANJA ulaska Hrvatske u Europsku uniju najbogatiji u našoj županiji

Pres - konferencija predstavljanja programa proslave ulaska Hrvatske u EU u Me imurju

Prilika za trodnevnu promociju Me imurja u Europi U etvrtak je u prostorima Me imurske županije na konferenciji za novinare predstavljen program obilježavanja ulaska Hrvatske u Europsku uniju, koji e se održati u Me imurskoj županiji. Obilježavanje e se iskoristiti za promociju Me imurja, jer e naša zemlja tih dana biti u fokusu cijele Europe. Program se odvija od 29. lipnja do 1. srpnja u Murskom Središ u, akovcu, Prelogu, Štrigovi, Dekanovcu, Gori anu, Svetom Martinu na Muri, Kotoribi, Nedeliš u, Šenkovcu i Gornjem Mihaljevcu. U preko šezdeset programa, osim deset me imurskih gradova i op ina, uklju ile su se brojne udruge i pojedinci, što je pohvalno i što jam i najbolji i najobimniji program u Hrvatskoj, kazao je župan Matija Posavec. Gradona elnici i na elnik pozvali su sve gra ane Me imurja da posjete neke od programa i tako direktno sudjeluju u

ovome za Hrvatsku povijesnom doga aju.

Na konferenciji za novinare, uz župana Matiju Posavca, govorili su gradona elnik Grada akovca Stjepan Kova , gradona elnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek, gradona elnik Grada Murskog Središ a Dražen Srpak, saborski zastupnik i na elnik op ine Gori an

Mario Mohari i pro elnica Upravnog odjela za gospodarstvo, promet i europske integracije Vesna Haluga.

Pro elnica Vesna Haluga osvrnula se injenicu da su svi sudionici dali ak i do 75 posto popusta na svoje usluge, što e u kona nici, unato bogatom programu, rezultirati niskom cijenom. Štoviše, novac za tu namje-

nu osigurat e se iz jednoga europskog projekta, što zna i da se ne e trošiti prora unska sredstva Me imurske županije. Cjelokupni program, rekla je pro elnica, završava poklonom ma arske Vlade Me imurskoj županiji. Naime, u petak 5. srpnja u izložbenom salonu Muzeja Me imurja akovec bit e otvorena izložba ma arskog slikara i gra i ara Gyozoa Somogyia. Na otvorenju se o ekuje i potpredsjednik Vlade Republike Ma arske i ministar javne uprave i pravosu a Tibor Navracsics.

Iz državnog prora una nije dodijeljena nikakva inancijska podrška programu obilježavanja ulaska naše zemlje u Europsku uniju, kao ni drugim regijama u Hrvatskoj, no slobodno se može re i da je program koji je Me imurska županija zajedno s našim gradovima i op inama pripremila najsadržajniji i najbolji u cijeloj zemlji, zaklju eno je na konferenciji za novinare. (BMO)

6

Gospodarstvo

21. lipnja 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UDRUGA za zaštitu me imurskih prehrambenih autohtonih proizvoda

SEDAM GODINA UPORNE BORBE KOJA JOŠ TRAJE Meso z tiblice i me imursko koš i no ulje bit e zašti eni kao brend u EU Meso z tiblice bit e zašti eno kao izvorni proizvod, a me imursko koš i no ulje dobiva zaštitu geografskog porijekla

Uzvanici na štandu s doma om hranom

Nedeliš an

U NEDELIŠ U održano 15. izdanje poduzetni kog sajma MESAP

Preko 5.500 lj sajam, izlaga Za meso z tiblice traži se zaštita izvornosti

Zaštita i znak izvornosti povezani su s kreiranjem imidža proizvoda koji se mogu brendirati kao karakteristi ni za naše podneblje kako u pogledu tradicionalnosti, tako i u pogledu posebnosti i kvalitete, te biti prepoznatljivi i na svjetskom tržištu.

Stoga je Udruga za zaštitu me imurskih prehrambenih autohtonih proizvoda privela kraju i javnosti predstavila dvije specifikacije, odnosno aktivnosti u dva projekta koje je podnijela Ministarstvu poljoprivrede na prihva anje. Tako su lanovi udruge javnom prezentacijom u akove koj zgradi "Scheier" upoznali sve zainteresirane gra ane s onim što je do sada napravljenu u zaštiti porijekla te budu em plasmanu i tržišnoj prepoznatljivosti – mesa z tiblice i bu inog, odnosno koš i nog ulja z Me imurja.

Predsjednik Udruge za zaštitu me imurskih prehrambenih autohtonih proizvoda Zoran Šte ulj, dipl. ing. biotehnologije i predsjednik Nadzornog odbora akove kih mlinova, koji u svojoj proizvodnji imaju bu ino (koš i no) ulje, tom je prigodom kazao kako se traži zaštita dva proizvoda, jedno je upravo to

bu ino ulje, odnosno kako e se u podnaslovu etiketirati – Me imursko koš i no ulje, za koje se traži zaštita podrijetla i isto tako Me imursko meso z tiblice, za koje pak se traži zaštita izvornog proizvoda.

Proces zaštite porijekla više ništa ne može zaustaviti U suradnji s Ministarstvom poljoprivrede tako je ve obavljen dugi proces certifikacije, kazao je Šte ulj.

- Sada se o ekuje još jedan proces provjere od nekoliko mjeseci, a nakon toga slijedi javna rasprava koja e po objavi u Narodnim novinama trajati sljede a tri mjeseca. Nakon toga, kaže Šte ulj, nadamo se da emo bez problema na razini RH imati ova dva proizvoda zašti ena, a nakon toga ide se, naravno, na zaštitu na razini EU, s obzirom na to da se radi o proizvodima koji su tipi ni i karakteristi ni za me imurski kraj, vjerujem da ne e biti nikakvih problema da tu odgovaraju u zaštitu dobijemo i u Europi.

Zoran Šte ulj istaknuo je da proces postupka zaštite ova dva proizvoda traje ve sedam godina, jer je bilo po-

trebno dosta vremena da bi se ustanovilo i dokazalo u emu je specifi nost tih proizvoda.

Naime, kada je u pitanju me imursko koš i no ulje, to je proizvod koji je poznat u široj regiji, stoga se kod njega traži zaštita samo geogra skog porijekla, dok se recimo kod mesa z tiblice može dokazati da je to izvorni proizvod, sli an proizvodima u našem okruženju, ali opet druga iji i specifi an za naš kraj.

Kada je o samom procesu rije , predsjednik Udruge isti e da je s njihove strane sve u injeno na na in na koji su to najbolje znali. Zahvaljuju i Me imurskoj županiji te Ministarstvu poljoprivrede koji su ovaj projekt pratili na odgovaraju i na in financijskim sredstvima jer bez njih teško da bi se to moglo sprovesti, s obzirom na to da se tu radi o vrlo skupim i dugotrajnim analizama kojima je dokazano da su upravo to proizvodi koje vrijedi zaštititi.

No, bez obzira na to ulazimo li u Europsku uniju sa zašti enim proizvodom ili još uvijek bez zaštite, proces zaštite je pokrenut i vjerujem da ga više ništa ne može zaustaviti, za kraj je poru io Šte ulj. (Siniša Obadi )

Brojka posje enosti razlog je za zadovoljstvo organizatora. Broj posjetitelja je za 20 posto viši nego lani. I velika ve ina izlaga a je zadovoljna, jer se nakon duljeg vremena prodavalo te su se ugovarali novi poslovi PIŠE: STJEPAN MESARI FOTO: ZLATKO VRZAN

Izložbom me imurskih punokrvnih konja te podjelom priznanja za najljepše ure ene štandove, tradicijske obrte te za stalnost sudjelovanja na sajmu, u nedjelju nave er u Nedeliš u je zatvoren 15. MESAP, koji je u tri dana obišlo preko pet i pol tisu a posjetitelja.

Ovogodišnji MESAP, na kojem je sudjelovalo preko 250 izlaga a iz Hrvatske i

Vinski vitezovi iz Ma arske kod vinara Zvonka Kermana

izlaga a bila zadovoljna jer se nakon duljeg vremena prodavalo, ugovarali su se novi poslovi, uspostavljali kontakti i, što je najvažnije, bilo je puno ljudi koji su uživali i u popratnim sadržajima.

Direktor Kiri , kao i župan Matija Posavec i pomo nik ministra Stjepan Koraj te na elnik op ine Darko Dania rekli su kako ulaskom Hrvatske u Europsku uniju MESAP-u dolaze bolji dani i prilike da sajam prije e u višu azu po-

ŠTE

Svaka hižica - jedna kravica N

a netom završenom MESAP-u izre ena je neistina kako se izložba stoke ne održava zbog bolesti životinja, što je kod mene izazvalo iznena enje, a kod nekih ljudi i nelagodu i srdžbu. Istina je kako vlasnici krava jednostavno nisu mogli pokrivati troškove sudjelovanja na izložbi te su jedan po jedan odustajali, da bi na kraju odustali svi. to arima je dozlogrdilo naslikavanje s raznim uveli anim ekovima odre-

S

Za me imursko koš i no ulje traži se zaštita geografskog porijekla

nekoliko susjednih država, u petak je otvorio me imurski župan Matija Posavec, koji je tom prilikom rekao kako je MESAP sajam koji e nakon 1. srpnja i ulaska Hrvatske u Europsku uniju postati još zna ajnije mjesto okupljanja poduzetnika i obrtnika ne samo za Me imurje i Hrvatsku, nego za itavu regiju.

Direktor MESAP-a Vitomir Kiri kaže kako je sva tri dana atmos era na sajmu bila antasti na, te da je velika ve ina

enih sponzora koji svoju obvezu nisu nikad ispunili ili su to u inili kasno i teško. A troškovi nisu mali, od dovo enja krave na izložbu, njezina prehrana i dojenje na sajmu, te na kraju gubici, jer životinja proživljava svojevrsni šok od selidbe i mnoštva ljudi te tjedan dana poslije ne daje mlijeko kao što je prije.

Sto ari kažu kako su spremni izložiti najbolje i najljepše primjerke, ali uz odre enu cijenu koju im netko treba platiti odmah, a ne u eko-

vima bez pokri a. Ve i dio troškova sami e snositi. ra aju i se s MESAP-a, svratio sam u Krištanovec na imanje nekada najbolje mljekarske tvrtke u regiji koja je krivnjom vlasnika , ali i odre enih poreznih i drugih službi, završila u prahu i dra u. A ne tako davno Sirko je održavao kvalitetu krava najviše razine, s odli nim mlijekom i mlije nim proizvodima. Tvrtka Miodraga Kova evi a iz Njema ke je za me imurske mljekare

V

21. lipnja 2013.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

7

ZNA AJAN porast zapošljavanja u svibnju

760 osoba sa Zavoda otišlo na posao

nke su imale najviše posjetitelja na svom štandu

Svetomarska ipka - najve i hit sajma

udi razgledalo i zadovoljni

povezanost me u sobom, ali i s ministarstvima, kako bi smo bili još bolji, još snažniji, jer pred svima nama je perspektiva, a MESAP je poduzetnicima nudi na najbolji mogu i na in, poru io je okupljenim gospodarstvenicima, poduzetnicima i politi arima župan Posavec.

Nakon županova govora, lanovi Udruge uzgajiva a malih životinja Nedeliš e u zrak su pustili jato golubova koji su poletjeli u visinu, u visinu kamo bi trebalo poletjeti i naše gospodarstvo.

U sklopu sajma, najboljim me imurskim vinogradarima su podijeljena priznanja za njihova vina, a primjetno je bilo kako su se posjetitelji najviše zadržavali kod štandova na kojima su bili izloženi proizvodi doma ih tvrtki, obrta i majstora, te izlaga ki štandovi udruga.

Sljede i MESAP održat e se u EU Hrvatskoj i svi s kojima smo razgovarali vjeruju kako e tada mnogo toga biti bolje nego je danas.

Vinari koji su primili najsjajnija odli ja za svoja vina

slovanja i pružanja pomo i poduzetnicima i obrtnicima.

Sajam gospodarstvenicima šalje pozitivne impulse Zamjenik ministra gospodarstva i poduzetništva Stjepan Koraj kaže kako hrvatska Vlada ini ogromne napore kako bi pomogla gospodarstvenicima, a MESAP je sajam koji gospodarstvenicima šalje pozitivne impulse da dolaze

bolji dani i za njih i za ukupno hrvatsko gospodarstvo.

- MESAP iz regionalnog okruženja prelazi u EU okruženje, a moje Ministarstvo e pomagati MESAP-u i gospodarstvenicima i nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Naši zakoni i propisi uskla eni su s EU i nisu bauk za poduzetnike i gospodarstvenike, a Vlada udvostru ava sredstva za pomo ovim granama privrede, istaknuo je Koraj.

Otvaraju i sajam, župan Matija Posavec rekao je kao je MESAP sjajna prilika za poduzetnike i gospodarstvenike, te pozvao sve na suradnju u našem kraju i nastupu prema drugima. Me imurski poduzetnici i gospodarstvenici ne trebaju se plašiti EU jer ve sada smo dobro organizirani i ve sada izvozimo najviše od svih županija. Pozivam tako er sve elnike jedinica lokalne samouprave na suradnju i

Stjepan Koraj poru uje kako njegovo Ministarstvo udvostru uje sredstva za poduzetništvo

K

doma instva. Svaka hižica jedna kravica treba biti geslo kako bi krave opstale, a Me imurje bilo lijepo i bogato.

Jer, ljepota nije ili samo nije u lijepim ku ama, kaminima, kamenjarima i sli nim stvarima po našim gruntovima, nego sa živom stokom. Dakle, više se ne smije voditi logikom dvadesetak farmi s po stotinu krava, nego stotine farmi s manje od desetak krava. Hrane za krave ima koliko treba, nezaposlenih je peviše, a objekata koji se sada bez krava legaliziraju još i više. Tržište se za nekoliko dana proširuje, a ono želi kvalitetno doma e mlijeko, doma e sireve, do-

ma e meso. A i MESAP-ova izložba može biti bogatija.

Bolesti sigurno nema, barem ne sto ne, sa svinjama je nešto bilo, ali i prošlo. Župane, na redu ste, to oni z bregov, ali i dolov koji su Vam dali svoj glas od Vas i o ekuju.

ako se s kravama ne bi dogodilo, a blizu smo toga da se dogodi, kao s me imurskim konjem, o ijem opstanku najviše brine naš kolega novinar Marijan Bel i , potrebno je reagirati odmah, sada. Jer pitanje je, ako e se u slu aju krava na i kakav Bel i , jer ovome je dozlogrdilo stalno obilaziti institucije kako bi me imurskom konju priskrbio status koji zaslužuje. Stoga novi župan Matija Posavec, koji je u svojim predizbornim govorima naglašavao ljepotu Me imurja, treba pod hitno kod ku e i u ministarstvima zatražiti kvalitetniji status za sto are i tako krave vratiti na

zaposlenih, dok se preostali udio zapošljavanja odnosi na Ispostavu Prelog (172 ili 22,6%) i Ispostavu Mursko Središ e (89 ili 11,7%).

Osim zbog zaposlenja, 226 osoba izašlo je iz evidencije uglavnom zbog nejavljanja u dva uzastopna mjeseca bez opravdanog razloga (104), ostvarivanja prava na rodiljnu, roditeljsku, posvojiteljsku ili skrbni ku poštedu (27), nepoštivanja zakonskih odredbi (36), odjave sa evidencije (26) i umirovljenja (17).

Tijekom svibnja 2013. godine u evidenciju nezaposlenih novoprijavljeno je 605 osoba, ime je pove an broj ulazaka u evidenciju u odnosu na travanj za 3,2% i svibanj prošle godine za 10,4%. Promatraju i strukturu novoprijavljenih, najve im udjelom evidentirane su osobe direktno iz radnog odnosa – 396 osoba ili 65,5%.

Prema spolu, u ukupnom broju nezaposlenih prevladavaju žene, koje ine 52,9% (4.061) ukupne nezaposlenosti, a muškarci 47,1% ili 3.610 nezaposlenih osoba.

S obzirom na dob, osobe u dobi do 24 godine ine 20,9% (1.605) ukupne nezaposlenosti, udio osoba srednje dobi je 53,6% (4.114), dok je udio starijih od 50 godina 25,5% ili 1.952 nezaposlene osobe. U odnosu na prethodni mjesec, udio osoba u dobi do 24 godine smanjen je za 1%, istovremeno udio osoba srednje dobi ostao je na prošlomjese noj razini, dok je udio osoba starijih od 50 godina porastao za 1%.

(BMO)

Mirando Mrsi : Uskoro bez grupnog savjetovanja i mjese nog javljanja na burzu

EFOVA ISPOVJEDAONICA povoljno uvozila simentalska grla koja su svojom ljepotom krasila me imurske pašnjake i staje. Nema Sirka, a nema ni krava. Zalu eni nekim inozemnim idejama, naši su stru njaci uništavali mala gospodarstva s jednom ili više krava, pravdaju i to interesom države i logikom, kako se ne isplati držati dvije , tri ili par krava više. Danas je jasno kako se ne isplati držati velike farme krava, no stru njaka nema ni blizu, sada kad sto ari rasprodavaju krave kako bi platili kredite i druge obveze, na što su ih navukli razni pametnjakovi i i oni koji su “znali bolje”.

Tijekom svibnja iz evidencije je zbog zaposlenja bilo brisano 760 osoba, što je porast za 34% u odnosu na prethodni mjesec i 23,6% više nego u svibnju prošle godine. Ukupno je tijekom svibnja iz evidencije nezaposlenih izašlo 986 osoba, što je porast za 30,3% u odnosu na prošli mjesec, dok je u odnosu na svibanj prošle godine broj izlazaka pove an za 14,5%. Zbog zaposlenja evidenciju je napustilo 760 osoba, što je zna ajan porast zapošljavanja u odnosu na prethodni mjesec (34,0%) i svibanj 2012. godine (23,6%). Na temelju radnog odnosa zaposlene su 674 osobe (88,7%), dok je 86 osoba (11,3%) zaposleno na temelju drugih poslovnih aktivnosti (stru no osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, registriranje trgova kog društva ili obrta, ugovor o djelu, zapošljavanje prema posebnim propisima itd.).

Zapošljavalo se naj eš e u prera iva koj industriji – 142, javna uprava i obrana – 147, gra evinarstvu – 84, trgovini – 71, djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane – 70... Krajem svibnja u evidenciji Podru nog ureda akovec evidentirana je 7.671 nezaposlena osoba – 381 osoba manje nego prethodni mjesec, ali 605 osoba više nego u svibnju 2012. godine.

Gledano teritorijalno po ispostavama Podru nog ureda akovec, u zapošljavanju predvodi Ispostava akovec sa 65,7% (499 osoba)

Potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opa i te ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsi u utorak su na konferenciji za medije predstavili mjere i programe kojima e se Republika Hrvatska uklju iti u Europsku garanciju za mlade (European Youth Guarantee). Ministrica Opa i rekla je da postoji problem nezaposlenosti mladih, no i kako ima 4,8 posto više zaposlenih mladih u odnosu na 2011. godinu. – Garancija za mlade je politika Europske unije koja pomaže mladima u osposobljavanju i zapošljavanju. Šest milijardi eura izdvojeno je iz prora una Europske unije, rekla je Opa i .

Mrsi je najavio skoro ukidanje redovnog javljanja na burzu rada i grupna savjetovanja. Umjesto toga bit e savjetovanja o ovim mjerama. – Godinu dana

nakon završenoga stru nog osposobljavanja za rad su inancirat e se 50% godišnje bruto pla e u realnom sektoru, rekao je Mrsi .

Vlada u sklopu ovog projekta, izme u ostalog, mladima želi pomo i otvaranjem novih javnih radova za mlade, na primjer, inanciranjem pomaga a u nastavi “Mladi mladima” te zapošljavanjem mladih voditelja EU projekata u nevladinu sektoru “Mladi za EU”.

Pomaga ima u nastavi bit e 100% su inancirana bruto minimalna pla a uz pla ene troškove prijevoza do 400 kuna, u najdužem trajanju do 10 mjeseci. Jedna od mjera je i zadržavanje zaposlenosti mladih nakon stru nog osposobljavanja za taj posao te mjera za pove anje pokretljivosti mladih uklju enih na stru no osposobljavanje, piše Ve ernji list.

8

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

IVAN KOLARI , predsjednik Strukovne grupe gra evinara i direktor Tegre akovec, o situaciji u graditeljstvu

Stoje radovi vrijedni 45 milijuna kuna, a o njima ovisi sudbina me imurske gra evinske operative TEGRA: - Bilo je govora da, nakon što su nas kupili stranci, otpuštamo ljude, da bi tobože pove ali profitabilnost. Me utim, to je bio jedini ispravni postupak. Preživjeli smo tako da smo restrukturiranja napravili prije svih drugih i za otpremnine smo potrošili 8,5 milijuna kuna. Zadnje tri godine radimo negativno, ali nismo otpustili ljude, osim onih koji su sami odlu ili uzeti otpremnine i oti i iz firme.

Imamo 150 stalno zaposlenih ljudi ve zadnje tri godine. Od listopada prošle godine zaposlili smo 20 do 25 ljudi na odre eno, a sada, na žalost, ne znamo ne emo li u idu oj polovini godine te ljude otpustiti, jer novih investicija nema, a ne znamo ni sudbinu investicija koje stoje, kazao nam je Kolari PIŠE: BOŽENA MALAKOCI - OLETI

- Situacija u graditeljstvu se po ela popravljati od listopada prošle godine, kada su po ele intenzivnije investirati Hrvatske ceste i Hrvatske vode, kazao nam je u uvodu Ivan Kolari , direktor Tegre i predsjednik strukovne grupe gra evinara Me imurja. Dodaje: - U tom periodu gra evinari koji se bave izgradnjom infrastrukture, a koji su još preživjeli na tržištu, ugovorili su relativno dosta posla. Tako i Tegra odra uje poslove koji su sklopljeni još prošle godine.

Me utim, unatrag dva mjeseca opet se osje a da nema novih natje aja.

- Bojim se da se u drugom dijelu ove godine ne ponovi situacija iz prošle godine, kada do 1. srpnja gotovo da nije bilo nikakvih natje aja, rekao je Kolari . - Prije su do zastoja doveli državni izbori, a sada bi mogli lokalni izbori, zbog zastoja koji e proizvesti povezivanje lokalne vlasti s centralnom i onima koji iniciraju te poslove u Hrvatskim cestama i Hrvatskim vodama, kao ve im investitorima infrastrukture. U grupaciji tvrtki Me imurska hidrogradnja, Hidrotehnika i urkin, a gdje je Tegra vode i partner, trenutno je zaustavljeno više radova: kanalizacija Žiškovec - Slemenice, radovi na kanalizaciji u Kotoribi, Prelogu, a smanjena su i sredstva za Podturen. Uz to, odabrani smo kao najpovoljniji izvo a za kanalizaciju Mala Subotica i Orehovica. Odluka da smo najpovoljniji ponu a donesena je još u sije nju, ali do danas još nije sklopljen ugovor. Kada bi zbrojili vrijednosti neugovorenih i zaustavljenih projekta, došli bi do iznosa da nam gotovo 40 do 45 milijuna radova stoji. To je u današnje

vrijeme ogromni iznos, makar se radi o novcu koji se dijeli na nas etiri irme iz spomenute grupacije. Ve smo tražili izjašnjavanje Me imurskih voda, me utim, oni vele da dok ne raš iste s Hrvatskim vodama ne mogu dati nama nikakvu informaciju. A u me uvremenu je došlo i do smjene direktora u Me imurskim vodama. im prije moramo stupiti u kontakt s novim direktorom, kao i predsjednikom Nadzornog odbora, jer o tim projektima ovisi sudbina me imurske gra evinske operative. Ako tih projekata ne bude, opet emo do i u situaciju da e se otpuštati ljudi.

Op ine i gradovi generatori nelikvidnosti * Kako ste uspjeli održati jezgro ljudi u prijašnjem periodu, dok je došlo do ozbiljnog zastoja radova u gra evini?

- Kada smo po eli s restrukturiranjem, bilo je problema.

Bilo je govora da, nakon što su nas kupili stranci, otpuštamo ljude, da bi tobože pove ali pro itabilnost. Me utim, to je bio jedini ispravni postupak.

Preživjeli smo tako da smo restrukturiranja napravili prije svih drugih i za otpremnine smo potrošili 8,5 milijuna kuna, a zadnje tri godine radimo negativno, ali u zadnje tri godine gotovo nismo otpustili ljude, osim onih koji su sami odlu ili uzeti otpremnine i oti i iz irme i potražiti nekakvu drugu soluciju. Imamo 150 stalno zaposlenih ljudi ve zadnje tri godine. Od listopada prošle godine zaposlili smo 20 do 25 ljudi na odre eno, a sada, na žalost, ne znamo ne emo li u idu oj polovini godine te ljude otpustiti, jer novih investicija nema, a ne znamo ni sudbinu investicija koje stoje.

Ivan Kolari , direktor Tegre: - Imamo velike probleme u sustavu javne nabave i probleme u komunikaciji s državnim investitorima. Oni ugovore koncipiraju na na in da su oni zašti eni maksimalno, a gra evinari prepušteni sami sebi

Opstali smo prakti ki na teret vlasnika, budu i da poslujemo s gubitkom, a na vrijeme smo platili sve poreze i doprinose, na vrijeme su se dobile sve pla e, poštujemo kolektivni ugovor. Pla amo na vrijeme dobavlja e. Naša struktura je takva da naftu, bitumen, struju, vodu i ostalo moramo platiti u roku do 40 dana, a za ostale dobavlja e nastojimo malo rastegnuti pla anje kao što i nama naši investitori rastežu pla anje. Ali mi imamo daleko ve i problem s naplatom nego što mi servisiramo naše dobavlja e. * Ova Vlada je nešto pooštrila naplatu, osje ate li kakve efekte?

- Pozitivni pomaci osje aju se od strane tvrtki u državnom vlasništvu, kod Hrvatskih cesta i Hrvatskih voda, one obveze koje pla aju ministarstva, to se pla a na vrijeme. Nama su zna ajan problem i udio u potraživanju sredstava od jedinica lokalne samouprave, od kojih imamo potraživanja i starija od dvije godine. U pravilu oni ne poštuju pla anje. Trenutno su oni generatori nelikvidnosti, plus toga tu je i rizi nost poslovanja s privatnim tvrtkama gdje ne znate tko je 'normalan', 'zdrav', a tko e se za koji tjedan ili mjesec na i u gubitku, blokadi, predste aju ili ste aju. * Od po etka recesije dali ste vrlo ozbiljne dijagnoze što se ti e gra evine, da e ostati oko 7 posto gra evinarstva u strukturi BDP-a?!

- Da, Hrvatska je malo tržište, gra evinari koji su nastali zadnjih 15-ak, pa i 20 godina nastali su na temelju izvanred-

nih investicija, ako se vratimo unatrag po etkom devedesetih u plino ikaciju, pa zatim izgradnju telekomunikacijske mreže, nastavilo se s izgradnjom autocesta i u biti sve su to bile investicije koje su nastale na zaduživanju države i one su generirale da se u petnaest godina broj gra evinskih tvrtki udvadeseterostru io i više, a što se ti e udjela u BDP-u, tako er se pove ao više nego što je to u normalnim gospodarstvima.

U normalnim gospodarstvima njihov udio u BDP-u kre e se od 7,5 do 10 posto. Sve preko 10 posto su izvanredne situacije.

Broj zaposlenih u gra evini se kretao 1996. godine na oko 75 tisu a, a onda vjerujte danas ne može opstati 80 tisu a zaposlenih u gra evini, ve 65 do 70 tisu a gra evinara i pod uvjetom da se odvijaju neki kontinuirani gra evinski radovi.

Kod nas je problem što mi nemamo formirane ni tvrtke ni tržište za kontinuirano gra evinsko tržište, ve stalno se to veže uz nekakve kapitalne investicije, za koje država u pravilu nema novac i mora ih ili graditi koncesijski ili kreditima. A u ovo doba krize e ili investitori ili koji pla aju diktirati uvjete.

Hrvatsko gra evinsko tržište i gra evinarstvo aktualno je u rasulu * Je li nakon krize došlo do pro iš enja, tko je maknut s tržišta, jesu li ostale najkvalitetnije irme, ili one druge?

- Do odre enog pro iš enja je došlo, me utim, problem

je što gra evinsko tržište nije potpuno slobodno. Ono to nikad nije ni bilo. Prije smo imali kartele gra evinskih tvrtki koji su bili vezani uz cestogradnju.

Danas još imamo hrpu tvrtki na tržištu koje su prakti ki vezane uz jedinice lokalne samouprave ili s državnim tvrtkama.

To se radi i u vodoopskrbi i u odvodnji, održavanju cesta i u održavanju željezni kih pruga.

Imate irme koje se bave održavanjem, kojima su vlasnici županije ili nekoliko županija, a tu je neminovan protekcionizam koji onemogu ava slobodu tržišta. Država mora odraditi svoj dio posla i iza i iz tvrtki koje nisu strateški interes za državu, a one kvare slobodu gra evinskoga tržišnog nadmetanja. Takve irme povezane s politikom, politi arima koji sjede i u njihovim nadzornim odborima. Uz sve to, popularno je da jedinice lokalne samouprave osnivaju komunalna poduze a novcem poreznih obveznika i onda konkuriraju za poslove koji nisu primarno iz komunalne djelatnosti i oduzimaju ga onima koji su na slobodnom tržištu. Na to su me upozorili pojedini lanovi Strukovne grupe.

Kao predsjednik Strukovne grupe moram re i da je gra e-

- Kada bi zbrojili vrijednosti neugovorenih i zaustavljenih projekta, došli bi do iznosa da nam gotovo 40 do 45 milijuna radova stoji

21. lipnja 2013. vinarstvo trenutno prakti no u rasulu. U Zagrebu je prije nekoliko dana bila sazvana sjednica Komore na kojoj nije bilo kvoruma, jer ve ina ljudi koji su nekada bili u toj Strukovnoj grupi su irme koje su im pred ste ajem i jednostavno se natrag pokušava okupiti grupa ljudi koja bi štitila interese gra evinarstva, da pokušamo urediti odnose gra evinara i države. Imamo velike probleme u sustavu javne nabave i probleme u komunikaciji s državnim investitorima. Oni ugovore koncipiraju na na in da su oni zašti eni maksimalno, a gra evinari prepušteni sami sebi.

Vrlo teško mogu ugovorom zaštititi svoja prava, nego tek tužbama, a znamo i sami da tužbe koštaju mnogo novca i da si ih malo tko može priuštiti. Treba imati na umu da prakti ki gotovo 80 posto ugovora, koji se danas sklapaju, imaju pojedine lanke koji su protuzakoniti, od toga da se ne uvažava Zakon o PDV-u, Zakon o obveznim odnosima, a da ne govorim da se ne poštuju uzance o gra enju.

Te stvari su se iz ugovora izgubile. Investitori u ugovoru daju uvjete zbog kojih bi se gotovo na svaki natje aj morali žaliti, a onda ljudi idu linijom manjeg otpora pa misle ako e se žaliti otegnut e investiciju. Nitko se ne žali i to se po inerciji nastavlja. Da bi prekinuli tu negativnu praksu, pokušat emo skupiti kriti nu masu ljudi koji emo pokušati preko Komore promijeniti stvari, na žalost, trenutno je Komora inertna i beskorisna za ono što gra evinarima stvarno treba. * Nadate li se poslovima otvaranjem strukturnih fondova, kada bi na odre enim investicijama posla bilo i za vas?

- To je jedina svijetla to ka kojoj se nadamo, ali smo i oprezni, jer prosje na implementacija od zahtjeva za nekakvim sredstvima iz strukturnog fonda do implementacije pro e od 12 do 18 mjeseci. Na žalost, nemamo katalog investicija koje je odmah mogu e kandidirati u strukturne fondove i ne možemo uop e procijeniti koliko je to realno u godinu, odnosno godinu i pol unaprijed. * Jeste li ve odradili neke projekte iz pretpristupnih fondova?

- Odradili smo šest - sedam takvih projekata i trenutno radimo na projektu u Velikom Bukovcu i Cestici. I tu vidimo da male op ine uspijevaju privu i relativno veliki novac. U Me imurju osim infrastrukture romskih naselja i nešto s IPA programa za kanalizaciju Preloga, na žalost, ne vidimo još neke infrastrukturne projekte. Istaknuo bih da smo mi u Me imurju svojim položajem Bogom dani da si svaki projekt možemo prezentirati kao prekograni nu suradnju.

A to je ve 50 posto uspjeha kod kandidiranja. Me imurje je izme u Ma arske i Slovenije na dvadesetak kilometara. Svaku cestu možemo predstaviti u tom kontekstu, zasigurno e i naši susjedi biti zainteresirani, jer na taj na in i mi njima možemo dati podršku. Ovo nam je životna šansa da Me imurje u narednih pet godina uredimo kao europsku transregiju.

(BMO)

21. lipnja 2013.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

9

ME UNARODNO savjetovanje “Na pragu EU: ambalaža, legislativa, održivost” u hotelu “Kralj” u Donjem Kraljevcu

U

hotelu "Kralj" je pretekli etvrtak i petak, 13. i 14. lipnja, održano me unarodno savjetovanje "Na pragu EU: ambalaža, legislativa, održivost".

Govore i o gospodarenju otpadom i održivosti te novom smjeru u RH, pomo nik ministra za zaštitu okoliša i održivi razvoj Mario Obrdalj posebno je naglasio da e novi Zakon o otpadu donijeti nove koncepte, uz uskla ivanje sa zakonima EU. Od 2007. godine u Hrvatskoj su uspostavljeni sustavi gospodarenja posebnim kategorijama otpada, no nova europska RoHS okvirna direktiva bit e unesena tek novim Zakonom o otpadu. Najviše posla bit e sa smanjivanjem biorazgradive komponente u otpadu, do 2020. godine treba smanjiti biorazgradivi otpad za 65 posto, uz sanaciju postoje ih odlagališta. Do danas je sanirano 110 odlagališta, a treba još sanirati 190. Naredni je napredni korak uspostava sustava oporabe i recikliranja za papir, metal, plastiku, staklo i druge vrste otpada, što bi u potpunosti trebalo zaživjeti do 2020. godine.

uro Horvat: Otpad je sirovina i energija, a deponije postaju prošlost!

O suvremenom gospodarenju otpadom i održivosti govorio je uro Horvat, generalni direktor i predsjednik kompanije "Tehnix", te je uz ostalo rekao, uz pljesak nazo nih: - Nakon dvadesetak godina istraživanja naš tim stru njaka i inženjera uspio je brojnim inovacijama riješiti u potpunosti pitanje recikliranja otpada, što je doista veliki i svjetski uspjeh i što po prvi put iznosim na ovom savjetovanju.

Uz korištenje našeg sustava i tvornica za cjelovito zbrinjavanje otpada MBO Tehnix, deponije postaju prošlost.

Ujedno sam impresioniran predavanjima kolega, koji su me upozorili na niz problema s kojima se susre u, ali i na mogu nosti održivog gospodarenja otpadom. Rije je o tisu ama i tisu ama novih radnih mjesta koja možemo otvoriti. Želim re i da je otpad sirovina, iako se svugdje u svijetu vidi kao problem. No, ne i za Tehnix. Naša tvornica MBO Tehnix u potpunosti rješava pitanje sortiranja, reciklaže i oporabe otpada, to je ujedno naša misija i doprinos društvu. Da bi došli do cjelovitog sustava, inovirali smo preko 300 proizvoda u zaštiti okoliša, te sura ivali s nizom znanstvenih institucija u zemlji i svijetu. Na kraju smo uspjeli, a za cjelovit sustav zbrinjavanja otpada dobio sam i europsku titulu viteza, kao priznanje zalaganja na zaštiti okoliša.

Nikako se ne smije dopustiti da strane kompanije gospodare našim otpadom jer se u njemu krije veliki potencijal u zapošljavanju tisu a ljudi, kao i veliki energetski potencijal, tu

Dodijeljene nagrade “Cropak”

uro Horvat pojašnjava inovaciju na kamionu za sakupljanje otpada koji proizvodi Tehnix, a to je bešuman rad bez lupanja kanti u jutarnjim satima

Tvrtka “Tehnix” proizvela sustav za cjelovitu oporabu otpada, bez potrebe za deponijama! mislim na spaljivanje zadnje frakcije u cementarama nakon što se sve drugo reciklira.

Usput, pogrešne su koncepcije iskorištavanja otpada za proizvodnju plina na deponijama, to nigdje su svijetu dobro ne funkcionira jer naprosto nema dovoljno biomase. Kod deponija otpada najteže je zaštititi podzemne vode jer membrane prije ili kasnije popuste, a za nas taj problem zapravo ne postoji jer ne trebamo deponije.

Naša sustav MBO Tehnix, tvornica za selekciju i zbrinjavanje otpada, implemetiran je ve u 40 gradova u Europi, rije je o 40 ve ih ili manjih tvornica koje na zadovoljstvo korisnika rade besprijekor-

no. Na žalost, ni jedna takva tvornica nije izgra ena u Hrvatskoj, promjenom zakona i ulaskom u EU to e se, nadam se, promijeniti.

Sustav, odnosno tvornica MBO Tehnix radi u više faza: sušenje otpada, izdvajanje osam ili više frakcija po potrebi, to se radi strojno uz rotor separator, a roto sito je srce cijelog sustava, izdvajanje metala elektromagnetom, uz ru no sortiranje te na kraju baliranje otpada, koji tako postaje nova sirovina te se dalje vozi na

obradu i prodaje. Pri tome sustav MBO Tehnix ne ruši bilo kako organizirano sortiranje otpada, ve ga samo znatno pospješuje i ini isplativim.

Sav otpad sortiran u roku od 15 minuta od dolaska u tvornicu

U ve ernjim satima prvi dan dodijeljene su nagrade “Cropak” i “Regpak” za ambalažu i dizajn. Nagrada ove godine slavi deset godina kontinuiteta, a harmonizirana je sa Svjetskom organizacijom za ambalažu WPO te doprinosi promociji hrvatskih i regionalnih proizvoda. Ove godine na natje aj su bila prijavljena 23 proizvoda i 29 serija u osam kategorija, odnosno ukupno 130 proizvoda, a nominirana su i tri sustava gospodarenja ambalažnim otpadom s aspekta cjelovitog doprinosa zaštiti okoliša u gradovima. Prošle godine nagradu “Eko Cropak” dobila je i Me imurska županija za gospodarenje otpadom.

Ove godine nagradu za Cropak godine dobilo je vino “Frankovka Rose” Ilo kih podruma, za tehni ku izvedbu ambalaže plasti ne nosiljke za pivo Laško grupe, zatim u kategoriji hrvatske ambalaže Korlat loza ba-

rique Badela 1862, za ambalažu hrvatskog proizvoda serije “Frankovka Rose 2012.” Ilo kih podruma, a u ketegoriji ambalaže oto nih proizvoda Liket, OPG Šimun Marasovi , otok Vis. Nagrade za dizajn dodijeljene su dizajnu kutija za cigarete TDR-a, a za cigarete MC, Ronhil Prestige White te Valter Wolf Pure Flavour, zatim Konzumu za dizajn staklenki džema od marelice i Lidlu za seriju rakija “Spirits of Croatia”.

Nagrada “Eko Cropak” dodijeljena je ove godine Gradu Koprivnici za odvojeno sakupljanje plasti nog ambalažnog otpada iz doma instva. Nagra ene ambalaže ujedno su nominirane za svjetsko natjecanje “WorldStar”, koje nagra uje najbolju ambalažu na globalnoj razini gotovo 50 zemalja.

Na nagradama je estitala Drena Milijevi , ravnateljica Instituta za ambalažu i tiskarstvo “Tectus”. (JŠ)

Savjetovanje je okupilo veliki broj sudionika iz više zemalja regije

- Konkretno, kamion s otpadom koji sakupi po gradu ulazi u našu tvornicu i za svega petnaest minuta sav je otpad iz kamiona sortiran. Organski otpad izdvaja se prvi u roku od tri minute nakon što

Voda iz biorotora “Tehnix” odlazi u potok Jales u kojemu žive ribe

Separat rotor jedan je od najzna ajnjih dijelova nove tvornice za cjelovitu obradu otpada MBO Tehnix, a koja se sastoji od nekoliko desetina dijelova i može se nadogra ivati prema potrebama korisnika

kamion u e u tvornicu, razvili smo i najmoderniji sustav kompostiranja.

To je i razlog zbog ega otpad ne smrdi, ako se kante prikupljaju na vrijeme, što je posebno važno u turisti kim gradovima i uop e.

Na kraju se ostatak koji nije sirovina, takozvani RDF materijali, odvozi u cementare i spaljuje jer još ima potencijala za proizvodnju energije.

Imamo ugovor s francuskim cementarama koje nam pla aju 30 eura po toni takvog otpada jer pet kilograma tog otpada zamjenjuje 200 litara nafte.

Rezultat takvog na ina zbrinjavanja otpada je znatno

manji trošak za gra ane te zarada na sirovinama iz otpada.

Zbog ega bi gra ani nekome pla ali skupo zbrinjavanje otpada i na tome netko debelo zara ivao, zašto koristi od toga ne bi imala lokalna zajednica?

Otpada i najve i trošak – nema deponije jer naprosto nije potrebna i uz to trajno zaga uje, troši se malo energije, uz mogu nosti znatnog zapošljavanja i uz turisti ke prednosti. To je sustav koji stvara novu vrijednost i zašto bi ga prepustili drugima ako možemo na njemu zaraditi, najve i globalni biznis danas je otpad, naglasio je uro Horvat. (J. Šimunko)

10

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

21. lipnja 2013.

U CENTRU AKOVCA OSVANULI “GRAFITI“ PODRŠKE LGBT ZAJEDNICI, ALI KAO VANDALISTI KI IN

Nepoznati autor(i) unagrdio akove ku crkvu GRAD Mursko Središ e demantira

Nema kažnjavanja mještana Hlapi ine zbog nepriklju enja - Grad Mursko Središ e demantira sve neosnovane kuloarske pri e o navodnom kažnjavanju mještana Hlapi ine zbog nepriklju enja na gradsku vodovodnu mrežu.

Prethodna obavijest je mještanima Hlapi ine dostavljena isklju ivo iz razloga što je Gradsko vije e dana 17. lipnja ove godine usvojilo izmjene i dopune odluke o priklju enju na komunalne vodne gra evine kojima se ukida naknada za priklju enje na vodovodnu mrežu te isto gra anima postaje još jeftinije. Time se nikako ne ukida mjesni vodovod u Hlapi ini niti se teži kažnjavanju gra ana zbog nepriklju enja. Navedena prethodna obavijest mještanima Hlapi ine dostavljena je i iz razloga pridržavanja i

tuma enja zakonski propisanih odredbi u vezi s lokalnim vodovodom pod upravljanjem poduze a 'Me imurske vode' d.o.o. akovec.

Na 4. sjednici Kolegija gradona elnika, održanoj dana tako er 17. lipnja, usvojen je zaklju ak da se temeljem zamolbe VMO-a Hlapi ina odobrava jednokratna nov ana pomo u iznosu od 2.500 kn za popravak stare vodovodne crpke na mjesnom vodovodu Hlapi ina i ta injenica govori da Grad nema ništa protiv mjesnog vodovoda niti ikoga kažnjava. Temeljem svega navedenog, napominjem i isti em injenicu da mještani Hlapi ine do daljnjega mogu koristiti jednu i drugu vodovodnu mrežu, priop uje gradona elnik Dražen Srpak. (sm)

Krajnje neprimjereni gra iti osvanuli su kroz vikend na tri mjesta u centru akovca, a za sad nepoznati autori "svoju poruku“ ostavili su i tamo gdje je to potpuno degutantno – na crkvi Svetog Nikole u akovcu.

Pisac gra ita o ito se opredjeljuje za podršku LGBT zajednici, nakon što se ovih dana u javnosti stvorila izuzetno napeta situacija zbog gra anske inicijative "U ime obitelji", koja referendumom želi izboriti da se u Ustav uvede odredba po kojoj je brak zajednica jedino izme u muškarca i žene, odnosno Split i Zagreb Pridea, koji su, naravno, bili u znaku a irmacije mogu nosti sklapanja gay brakova i drugih prava za koje se bori ta zajednica.

Gra itom je doti ni netko, ili više njih, jer postoje tri povezana gra ita na tu temu u centru grada koje podržavaju gay populaciju, izrekao svoj stav, no na neprimjeren na in. To se može ocijeniti i kao vandalisti ki in koji je nepoznat u našem kraju.

Unagr en spomenik kulture, zbog ega slu aj istražuje i policija Dodatnu težinu daje injenica što je pisanjem gra ita na crkvi ujedno unagr en spomenik kulture. Zbog toga je pokrenuta i policijska

istraga. Pisac gra ita zapravo je postupio kukavi ki i ovim inom odmogao onima koji se javno bore za prava LGBT zajednice.

Na žalost, kao što je i esto slu aj u našem društvu, umjesto demokratskog dijaloga oko "otvorenih pitanja“, esto se zauzimaju pozicije

Dodatnu težinu daje injenica što je pisanjem grafita na crkvi Svetog Nikole ujedno unagr en spomenik kulture. Zbog toga je pokrenuta i policijska istraga "za“, odnosno "protiv“, koje pretvaraju cijelu društvenu scenu u "neprijateljske tabore". Takvo ozra je donosi o ito i nezapam ene ekscese, poput ovoga u akovcu, koji ne služe na ast nikome.

Upitali smo za izjavu gvardijana, patera Stanka Belobrajdi a, koji nije htio komentirati slu aj. Ipak je izrekao da je posao policije da uhvati po initelja kako se takve stvari ne bi dešavale, izrekavši: - To nije ni za izjavu.

Uz materijalnu, nepoznati po initelj po inio je i znatnu moralnu i nemjerljivu štetu, sad se svi pitaju je li i to mogu e i u ime ega. (JŠ)

CRNA KRONIKA Ma arski voza koji se prevrnuo na autocesti preba en u zagreba ku bolnicu U utorak 18. lipnja oko 14.20 sati na autocesti Zagreb - Gori an izme u vora Varaždin i akovec dogodila se teška prometna nezgoda u kojoj je voza osobnog vozila, 45-godišnji državljanin Ma arske, kre u i se u smjeru Gori ana, vozilom sišao izvan kolnika udesno, gdje je prednjim desnim dijelom vozila udario u zaštitnu metalnu ogradu, nakon ega je došlo do višestrukog prevrtanja vozila po kolniku. Voza je kolima hit-

ne medicinske službe prevezen u Županijsku bolnicu akovec, gdje je utvr eno da je teško ozlije en, te je preba en na daljnje lije enje u Traumatološku bolnicu u Zagrebu. Od otvaranja autoceste prije petnaestak godina, koja prolazi kroz Me imurje, ovo je najteža nesre a na “me imurskoj dionici“. U vezi s prometnom nezgodom dostavit e se posebno izvješ e op inskom državnom odvjetniku u akovcu.

Apel iz policije: Nemojte mijenjati osobnu ako nije istekla - S obzirom da zahtjeve za novu iskaznicu podnose i osobe kojima postoje e još uvijek vrijede, kao i roditelji za svoju djecu koja posjeduju važe e putovnice, da bi se smanjile gužve, iz Policijske uprave me imurske stigao je apel da gra ani s isho enjem nove iskaznice pri ekaju do isteka postoje ih isprava. Jednako tako mole gra ane za strpljivost i razu-

mijevanje zbog ekanja kod izrade osobnih iskaznica.

S po etkom izdavanja novih osobnih iskaznica zbog poja anog interesa gra ana, osobito za izdavanje osobnih iskaznica djeci, ali i povremenih tehni kih problema koji se pojavljuju uvo enjem novih informacijskih rješenja, u svim PP akovec dolazi do gužvi i ekanja.

I dalje u znaku kra a diljem Me imurja, u Strelcu vlasnik uhvatio jednog lopova U nedjelju 16. lipnja Policijska uprava me imurska zaprimila je dojavu muškarca iz Držimurca da je u kra i zatekao nekoliko osoba, te da je jednu osobu zadržao.

Kriminalisti kim istraživanjem utvr eno je da su dana 16. lipnja od 15 do 17.15 sati u Strelcu 29-godišnjak i dvije nepoznate muške osobe provalili u dvorište autootpada, vlasništvo privatnog poduze a, gdje su s više vozila demontirali elektroinstalacije te ih pripremili za odnošenje, u emu ih je zatekao vlasnik. Za dvojicom odbjeglih po initelja policija intenzivno traga.

Tijekom no i s 13. na 14. lipnja u akovcu, Ulica Stjepana Radi a, nepoznati po initelj provalio je u dvorište privatnog poduze a iz akovca, gdje je ukrao nekoliko stotina kilograma metalnih plo a i akumulator.

Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisu a kuna, a protiv po initelja e se podnijeti kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu. Iste no i u Hodošanu je u Vinogradskoj ulici nepoznati po initelj ušao u otklju ano kombi vozilo, te je u unutrašnjosti provalio u ladicu i ukrao nov anik u kojem se nalazio doma i novac. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisu a kuna, a protiv po initelja e se podnijeti kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu. U no i 13. na 14. lipnja u Murskom Središ u, u Tekstilnoj ulici, nepoznati po initelj provalio je u ugostiteljski objekt, te je ukrao doma i novac.

Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko stotina kuna, a protiv po initelja e se podnijeti ka-

znena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu.

U petak 14. lipnja od 16.30 do 21 sat u akovcu, u Ulici dr. Ivana Novaka, nepoznati po initelj provalio je u skladište poduze a iz akovca, gdje je demontirao i ukrao hladnjake.

Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisu a kuna, a protiv po initelja e se podnijeti kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu.

Tijekom no i s 14. na 15. lipnja u akovcu, u Mihovljanskoj ulici, nepoznati po initelj je na parkiralištu kod groblja iz nezaklju anoga osobnog automobila ukrao nov anik u kojem se nalazio doma i novac, osobni dokumenti i bankovne kartice.

Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisu a kuna, a protiv po initelja e se podnijeti kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu.

U subotu 15. lipnja od 20.10 do 20.15 sati u Držimurcu nepoznati po initelj je klju em koji se nalazio u bravi otklju ao ulazna vrata trgovine, i iz trgovine ukrao novac. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisu a kuna, a protiv po initelja e se podnijeti kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu. Tijekom no i s 14. na 15. lipnja, u polju zvanom “Zlatolje“, nedaleko od mjesta Donji Kraljevec, nepoznati po initelj je iz ogra enog vo njaka, vlasništvo obiteljsko - poljoprivrednog

gospodarstva iz Donjeg Kraljevca, ukrao nekoliko stotina kilograma trešanja.

Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisu a kuna, a protiv po initelja e se podnijeti kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu.

U nedjelju, 16. lipnja od 6.30 do 10 sati, na parkiralištu u akovcu, u Ulici žrtava fašizma, nepoznati po initelj je na neutvr en na in ušao u osobni automobil, koji je pokušao staviti u pogon, ali je od toga odustao, ve je iz vozila ukrao “list” kružne pile.

Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko stotina kuna, a protiv po initelja e se podnijeti kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu.

Za staro željezo ukraden i drugi broja prometa vrijedan 80.000 kn!?

Policijska uprava me imurska zaprimila je prijavu poduze a iz akovca da im je tijekom no i s 3. na 4. lipnja izme u naselja Mala Subotica i Orehovica nepoznati po initelj sa stupa demontirao i ukrao broja prometa. Materijalna šteta procjenjuje se na više desetaka tisu a kuna, a protiv po initelja e se podnijeti kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu. Županijska uprava za ceste po drugi put je u kratkom vremenu prijavila kra u broja a prometa. Prvi broja je ukraden prije dvadesetak dana na cesti kod Kuršanca nedaleko od akovca, a po initelj još uvijek nije otkriven.

Svaki od ovih ure aja vrijedan je oko 80.000 kuna. Po svemu sude i,

broja i prometa postali omiljena su meta kradljivaca, jer se mogu za dobru cijenu preprodati u staro željezo.

S obzirom na to da je ovo u kratkom razdoblju ve drugi slu aj kra e ure aja ve e vrijednosti instaliranih na javnim površinama, a oni se bilježe i prije, iz policije apeliraju na sve pravne osobe i gra ane koji u bilo koju svrhu na javnim površinama postavljaju ili ostavljaju vrjednije ure aje ili opremu da poduzmu mjere za zaštitu te imovine, te da, ukoliko su u mogu nosti, na takvu imovinu instaliraju ure aje za pra enje i lokaciju na daljinu koji e pomo i pri otkrivanju po initelja. Brojilo služi za stalno

prikupljanje podataka o zna ajkama prometnih tokova na cestama. Kompaktni broja prometa omogu uje brzo i to no mjerenje cestovnog prometa te pripada najnovijim rješenjima koja mogu udovoljiti svim osnovnim i dodatnim potrebama u prikupljanju podataka o prometu na cestama.

Osobito je važno da prijenosna brojila u povremenom brojenju na temelju uzorka omogu uju dobivanje procjene prometnog optere enja, pri emu se vozila razvrstavaju u skupine. Brojila prometa na cestama postavljaju se prema projektu. Visina na koju se montira broja je izme u 0,5 i 3,2 m, a radi putem solarnog napajanja.

21. lipnja 2013.

FOTOKRITIKA 13. lipnja je bilo Antunovo, blagdan koji se izme u ostalog slavi i obilježava velikim proštenjem i u jednom me imurskom naselju – Donjem Mihaljevcu. Me utim, povod fotorazglednice iz ovog mjesta nije nimalo sve arski. Naprotiv, kritika je to zate enog stanja pripadaju e željezni ke postaje koje svakog putnika namjernika u ovom 21. stolje u i na ovdašnjim prostorima te na pragu ulaska u standardom hvaljenu europsku zajednicu ne samo da potakne na razmišljanje, ve zabrinjava i u kona nici žalosti.

Najblažim rje nikom re eno, željezni ka postaja Donji Mihaljevec je u katastrofalnom stanju. A i put od naselja do nje je tek nedavno asfaltiran. Propala stolarija, krov koji prokišnjava, nedostatak elektro i druge komunalne infrastrukture... Hrvatske ž e lj e z n i c e uredile su post aju sve t ik do zgrade i tu je, kako se doznaje iz razgovora s mještanima, sve ve prije nekoliko godina zastalo. Povremeno se udru-

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ŽELJEZNI KA POSTAJA DONJI MIHALJEVEC izgleda tako ružno kao da je na tom mjestu vrijeme odavno stalo

Narodna (ili ija?) sramota! že mještani dobre volje te uz potporu odre enih politi kih stranaka po iste i koliko - toliko urede prostore postoje e zgrade, ali ta problematika poput velike planine stoji i eka svoje “osvaja e”.

Dogovor ku u gradi, ali...

Hrvatska željeznica planirala je umjesto postoje eg objekta postaviti nadstrešnicu, ali na taj prijedlog mještani Donjeg Mihaljevca, ukovca i Svete Marije nisu pristali. Postoje a zgrada, pov ijesno gledaju i, pr ip a d a najs t a r ijem dijelu željezni kog prometa Hrvatske, pa je bila izre ena i idejna

inicijativa o pretvaranju zgrade u kulturno dobro i povijesno naslje e te da se kao takvo i obnovi. Dogovora oko te ideje ni do današnjeg dana nema. Objekt u me uvremenu propada, nesavjesni pojedinci ga nastavljaju još više devastirati gra itima, paljenjem vatre u postoje im prostorima,

bacanjem sme a..., a i nekadašnja vodna pumpa više nije u funkciji.

Poslovica kaže kako dogovor ku u gradi. I dok se tako godinama iš ekuje ishod “tog” dogovora koji bi promijenio postoje u situaciju, putnici (naj eš e u enici srednjoškolci) nemaju ni tehni ke ni higijenske uvjete

koji su dostojni 21. stolje a.

Zima, snijeg, kiša, zaklju avanje bicikala u obližnje trošne drvene barake nisu sigurnost i poziv za putovanjem i korištenjem usluge prijevoza vlakom. Narodna (ili ija?) sramota je to, komentira i pita glasno jedan od mještana Donjeg Mihaljevca. (Roberta Radovi )

LOVA KI savez Me imurske županije

Lovište Orešec i dalje otvoreno pitanje koje mu i lovce Lova ki savez Me imurske županije održao je svoju izvještajnu skupštinu, na kojoj su izme u ostalog donesene odluke o visini lanarine i dopunske lanarine za 2013. godinu i novim lanovima Nadzornog odbora. lanarina za lovca iznosi 200 kuna, za pripravnika 700 kuna, a za lovce koji nisu lanovi udruga 100 kuna. Upisnina za lanove lova kih udruga iznose 200 kuna, dok upisnina pravnih osoba 5.000 kuna.

Ljubomir Grgec, predsjednik Lova kog saveza Me imurske županije, u svom izvješ u o ostvarenju programa rada za minulu godinu ustvrdio je kako je Savez sve ciljeve i zadatke uspješno riješio i sproveo u djelo. Posebno su lovci uspješni u lovnom streljaštvu, u polaganju

Stav je Me imurske županije da je lovište Orešec enklava i da se mora vratiti Me imurskoj županiji te pripojiti državnom lovištu, a ne pripasti LD-u “Patka” Donji Vidovec - Sveta Marija ispita za lovce, te u o uvanju i zaštiti prirode. Lova ki savez posebno je ponosan na svoje Rogiste, koji diljem domovine prezentiraju lovnu kulturu me imurskih lovaca. Na skupu je bila i Danica Pošta, pro elnica Ureda za poljoprivredu i turizam, kojoj je Edo Pongrac iz LDa “Patka” Donji Vidovec – Sveta Marija zahvalio na uloženim

Edo Pongrac aktualizirao je “slu aj Orešec”

naporima kod rješavanja problematike iz domene lovstva, ali je i napomenuo kako njegovo lova ko društvo pla a lovozakupninu za dio lovišta u kojem ne smiju loviti divlja .

Pripojenje državnom lovištu kao rješenje Rije je o lovištu Orešec, a Pošta je odgovorila kako e se do srpnja oformiti zajed-

ni ka komisija Me imurske i Koprivni ko - križeva ke županije, koja treba napraviti prijedlog rješenja ovog problema, koji mu i me imurske lovce. Danica Pošta kaže kako je stav Me imurske županije da je lovište Orešec enklava i da ne može pripasti Lova kom društvu “Patka”, ve da se treba založiti da se Orešec vrati iz Koprivni ko - križeva ke županije u Me imursku županiju i pripoji državnom lovištu.

Rekla je i kako se granice lovišta ne mogu mijenjati jer bi u tom slu aju trebalo raskidati ugovore o zakupu, a to nikome nije u interesu. Pongrac nije djelovao previše zadovoljan ovim odgovorima, no vjeruje kako e se na kraju stvar riješiti pravi no i pošteno, te je Poštu zapitao o povratu di-

Pošta: - Orešec je enklava i treba se pripojiti državnom lovištu

jela lovozakupnine, koja se ne ispla uje redovito, a Pošta je rekla kako se lovozakupnina ne vra a uredno zbog nedostatka novca.

(S. Mesari )

12

Kroz Međimurje

S

tjepan Kova (SDP) došao je na mjesto gradona elnika akovca, nakon tri mandata Branka Šalamona. On je novo svježe lice u politici, premda dolazi iz iste politi ke opcije - SDP-a. Na mjesto gradona elnika došao je iz poduzetni kih voda, dakle, potpuno druga ijeg okruženja. Ipak, ne može se re i da mu je novo radno mjesto nepoznato, jer je bio gradski vije nik i predsjednik Upravnog vije a Dje jeg vrti a. Prema tome, do izvjesne mjere upoznat je s Gradskom upravom i na inom rada gradskih ustanova. Me utim, kako to stvarno izgleda upravljati Gradom, može se znati tek kad se sjedne u gradona elni ku fotelju u kojoj je on tri tjedna.

Najve i problem akovca je stagnacija koju je ovaj grad doživio posljednjih godina, prije svega zbog gubitka radnih mjesta i nedostataka novih investicija i novog zapošljavanja, što se odrazilo i na prihode Grada i njegovo poslovanje u minusu.

Odmah nakon preuzimanja vlasti, Stjepan Kova je rekao da e mu prvi korak biti snimanje stanja u Gradu. Od te to ke zapo eli smo i naš kratki razgovor, budu i da je rastrgan izme u brojnih termina s raznim ljudima koji žele kontaktirati s novim gradona elnikom.

• Kakvo je stanje u Gradu?

— Jedna je stvar ono što sam znao kao vije nik, a velika je razlika sjesti u gradona elni ku fotelju i kada kao gradona elnik možeš zatražiti uvid u sve. Ono što je realno je da je dug šest milijuna kuna.

Grad ima dugove prema do-

21. lipnja 2013.

STJEPAN KOVA (SDP), novi gradona elnik akovca

Prihodi Grada mogu rasti samo a podignemo zaposlenost naših gr bavlja ima i drugim korisnicima. Prihode puno pove ati ne možemo. Mogu stvoriti uvjete da do u irme kako bismo pove ali zapošljavanje i na tome ve radimo. Bio sam kod ministra Marasa i u upravi Hrvatskih cesta. Moramo maksimalno iskoristiti svoja poznanstva i kontakte da stvorimo povoljne prilike za gospodarstvo da bi se ljudi uop e mogli zapošljavati, da bi i prihodi Grada mogli rasti, jer prihodi od poreza na dohodak i komunalni prihodi najvažniji su prihodi Grada.

Spojili smo dva upravna odjela, jer nam zakon to ne zapre ava. Ima još mnogo stvari koje mislimo promijeniti, tamo gdje novac kapka. Okolnosti su se promijenile, kriza je u inila svoje i mi se tome moramo prilagoditi. To prilago avanje realnim okolnostima eka sve zaposlene u gradskim ustanovama i poduze ima.

Peglanje kreditnih kartica, tankanje na INA-inu karticu i drugi luksuz postaje prošlost • Gdje novca kapka? Vi (gradona elnik i zamjenici)

Moja firma ne posluje s Gradom • Na mjesto gradona elnika dolaziš iz privatne firme, jesi li regulirao odnos u njoj da ne do e do sukoba interesa i je li to no da je ta firma poslovala s Gradom reda veli ine 500 tisu a kuna?

— Firma i dalje radi, vodi je kolega, moj vlasni ki udio u njoj e ostati, upravlja ka prava moram predati. To je u postupku koji bi trebo biti

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

završen za koji dan, svakako u zadanom zakonskom roku.

No, decidirano tvrdim da tvrtka COM ne radi s Gradom. Radila je prije, ali onda sam bio gradski vije nik i prema zakonu ni u jednom trenutku nisam bio u sukobu interesa. A iznosi koje je COM radio s Gradom su si a.

To je bilo 30.000 kuna, to se može provjeriti.

Stjepan Kova , novi gradona elnik akovca: - Što e raditi koji službenik u onih pola sata u pauzi, ne zanima me, to je njihovo privatno vrijeme, ali izvan toga nema izlazaka po kafi ima. Tko prekrši to pravilo, mislimo to ozbiljno sankcionirati, ak i otkazom

- Ono što je realno je da je dug šest milijuna kuna.

Grad ima dugove prema dobavlja ima i drugim korisnicima. Prihode puno pove ati ne možemo.

Mogu stvoriti uvjete da do u firme kako bismo pove ali zapošljavanje i na tome ve radimo ste odgovorni prema gra anima koji su vas birali i oni o ekuju efikasnu upravu.

— Mislimo smanjiti troškove i prezentacije, troškove korištenja službenih automobila. Svaki pro elnik je imao kreditnu i INA-inu karticu. No, okolnosti su se promijenile, kriza je u inila svoje. Izradit e se jedna ili dvije kartice za potrebe Grada. Mislim da sa svojom pla om, ako sam radio tako u svojoj irmi, ne moram koristiti luksuz da jedem na ra un Grada. Drugo je ako moram po astiti goste, ali, ako je

u pitanju moj prijatelj ili strana ki kolega, platit u iz vlastitog džepa. S kolegom Bernardi em sjeli smo u McDonaldsu i to zadovoljstvo druženja platio sam iz vlastitog džepa, jer mi je to strana ki kolega, a ne protokolarni doga aj. Ovo samo navodim kao primjer da je neke stvari potrebno razlu iti, a takvo ponašanje tražit u i od drugih. Takva su vremena, ako se stvari promijene, mi možemo di i i pla e, ali sada nisu vremena za to.

• Kolika je prosje na pla a u Gradu, ako znamo

da ona u realnom sektoru iznosi oko 3.700 kuna neto ili nekakvih 500 eura?

— Bruto pla a u Gradskoj upravi iznosila je 11.031,91 kunu za prošlu isplatu. (U Gradskoj upravi dobili su i regres za godišnji odmor u iznosu od 2.500 kuna, prije dolaska nove garniture vlasti). To nije mala pla a, a da ne kažem da pojedini direktori gradskih poduze a imaju ve u pla u nego gradona elnik.

Sve to treba dovesti u neku normalu. Zatražio sam sva revizijska izvješ a i još mi treba odre eno vrijeme da dobijem uvid u stanje.

• Ove godine naslijedili ste prora un i prakti ki više ete hodati u tu im nego u svojim cipelama, tek idu e godine možete na neki na in kreirati svoju politiku?

— Ove godine cilj nam je pohvatati konce, riješiti obveze koliko je to mogu e ove godine, a novim rebalansom koji e se raditi potkraj godine ve se vidjeti u kojem smjeru mislimo raditi i razvijati se. Prvenstveni cilj nam je privla enje gospodarstvenika bez obzira jesu li to doma i ili vanjski, koji bi otvarali nova radna mjesta u poduzetni ku zonu oko Štefanca, da se po ne nešto graditi. Gradnja pokre e za sobom sve procese.

Zato smo i kontaktirali Hrvatske ceste, zato smo s lanom uprave, gospodinom Krležom, potvrdili da ove godine ide izgradnja pješa ko - biciklisti ke staze od Šenkovcu prema Ma kovcu - Slemenicama - Žiškovcu. Tako er nam je potvr eno da e se 2015. godine po eti graditi sjeverna zaobilaznica akovca. To je projekt vrijedan

TIJEKOM SRPNJA i kolovoza sanacija akove kih ulica

Koriste se izdržljiviji materijali i otporniji na klizanje Grad akovec otpo eo je obnovu kolnika na pojedinim gradskim ulicama. U ponedjeljak iz 14 sati završena je obnova kolnika u Kalni koj ulici od nadvožnjaka prema semaforima na raskrš u prema zaobilaznici, zbog ega je nadvožnjak odre eno vrijeme bio i zatvoren za promet. Vrijednost ure enja te ulice iznosila je 300 tisu a kuna. Nakon

Kalni ke ulice, slijedi ure enje i drugih akove kih prometnica. Do kraja srpnja na redu je ure enje sljede ih ulica: Stjepana Radi a, i to od rotora do Sajmišta u dužini od 185 metara, a vrijednost ure enja je 162 tisu a kuna. Preloška ulica e se urediti od željezni ke stanice Buzovec od Trnavskog mosti a u dužini od 140 metara, a vrijednost radova je 155 tisu a

kuna. Zrinsko - frankopanska ulica e se urediti u dužini od hotela “Park” do rotora kod pošte, a vrijednost radova je 340.000 kuna.

Novakova ulica koja je najve i zahvat jer se ure uje u dužini od 800 metara, ure ivat e se poslije Porcijunkulova, a vrijednost radova je 830.000 kuna. Njezino ure enje trajat e otprilike dva tjedna.

Mario Medved, zamjenik gradona elnika, koji nam je dao podatke o ure enju akove kih ulica, istaknuo je da e se kod sanacije nanositi dva sloja i koristiti suvremeni materijali koji su izdržljiviji i koji imaju ve u otpornost na klizanje. A sve to zna i i ve u sigurnost za voza e u prometu.

(BMO)

Mario Medved, zamjenik gradona elnika, najavio je da e ljeto biti iskorišteno da se dovedu u red akove ke ulice

21. lipnja 2013.

ako ra ana 160 milijuna kuna i nastojat emo u izgradnju uklju iti doma e izvo a e. Idu e godine ide otkup zemljišta, pri emu o ekuju pomo lokalne samouprave. Idu e godine trebala bi zapo eti aglomeracija u sklopu koje ide zamjena vodovodnih cijevi, jer dio akovca ima najstarije vodovodne cijevi. Htjeli smo rekonstruirati ovu uli icu od rotora prema Buzovcu, ali nam je re eno da ne jer e se mijenjati vodovodne cijevi idu e godine, pa se sada radi Kalni ka ulica od nadvožnjaka prema Savskoj Vesi.

Imamo nekoliko ulica koje emo rekonstruirati u ljetnim mjesecima, ali ne u vrijeme kad putuju turisti, da ne dolazi do zastoja.

Prioritet nam je i rad s ljudima, jer Grad ine ljudi koji tu žive. Treba pratiti rad udruga, a prvenstveno onih udruga, klubova i sportskih društva koji rade s djecom i mladima. Naravno, i dalje emo pratiti obrazovanje i sura ivati sa školama i visokom školskim ustanovama na podru ju Grada.

• U samom središtu se nalazi kompleks MT -a, naj-

vrjednije zemljište u Gradu, veli ine od 26,5 hektara. Što poduzeti da ne po ne rasti korov?

— Imamo ne samo taj kompleks, ve i Panex i prostor bivšeg GK-a Me imurja.

Sve tri su vrijedne lokacije.

A što se ti e lokacije MT -a, ona nije u vlasništvu Grada, vlasnici su privatni. Urbanisti ka studija se radila baš zbog toga da se tim ljudima i potencijalnim investitorima pokaže, omogu i i pomogne u tome što tu može biti, što Grad ho e i što Grad tu planira. I ako se netko od investitora u tome na e, da dade pismo namjere vlasnicima i onima koji su u toj ste ajnoj nagodbi da se nešto pokrene. Slažem da je taj prostor u ovakvom stanju rak - rana akovca. To je najelitniji dio. Vidio sam dvije - tri studije što je mogu e u initi s tim prostorom. Vidio sam studiju koju je napravila ekipa iz Zagreba, a vidio sam i neovisnu studiju našeg arhitekta Perho a i iskreno mogu re i urbane vile koje su predvi ene u toj studiji s pogledom na park, to je nešto gdje bih ja prvi kupio stan da za to imam novac. Nalaziš se u centru grada, a u mirnom dijelu s pogledom u park. Izmjestiti tamo tržnicu po meni je super, jer svi ve i bolji gradovi imaju natkrivenu tržnicu. Mi ve planiramo promjenu klupa i plo a na postoje oj tržnici, što ne košta puno, ali da se barem promijeni vizura tržnice.

Pokušavamo uz što manje troškova pokrenuti što više stvari da se vizualno pokaže da se nešto doga a.

Gra ani su me izabrali i ja podnosim ra un njima - Gradska uprava dobro unkcionira, ali, da može bolje, definitivno može bolje. akove ka uprava je jedna od manjih, ali i manje pla enih u usporedbi s drugim upravama gradova te veli ine. I unato svim prigovorima, nije potrebno pljuvati po njoj, a i to se doga a. U Gradu akovcu je zaposleno 47 zaposlenika plus gradona elnik i dva zamjenika. Što e raditi koji službenik u onih pola sata u pauzi, ne zanima me, to je njihovo

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

privatno vrijeme, ali izvan toga nema izlazaka po kafi ima, odlu an je gradona elnik Stjepan Kova . - Tko prekrši to pravilo, mislimo to ozbiljno sankcionirati, ak i otkazom. Definitivno. Nas su izabrali gra ani, ja podnosim ra une gra anima, a o ekivanja gra ana su velika pa se nadam da u opravdati njihova o ekivanja. Još i dan - danas mi prilaze i estitaju, ali i o ekuju da se pokrene i gospodarstvo i napravi red, poru uje Kova (BMO)

KONSTITUIRANO Op insko vije e Nedeliš e

VELIKA VLADAJU A KOALICIJA Mladen Posavec predsjednik, Darinka Pergar i Dijana Posavec potpredsjednice Vije a U ponedjeljak 17. lipnja održana je konstituiraju a sjednica novog saziva Op inskog vije a Nedeliš e.

Na izborima provedenima 19. svibnja u Op insko vije e ušla je koalicija SDPHSU-HNS s devetero vije nika, i to: Mladen Posavec, Željko Kofja , Vitomir Kiri , Josip Debelec, Jasna Hajdinjak, Ivan Marciuš, Hrvoje Kolman, Šte anija Kova i Dragica Posavec, kandidacijska lista grupe bira a s troje vije nika: mr. sc. Dijana Posavec, Nataša Vr ek, Silvije Bacinger, koalicija HDZ-HDS-HSS-BUZ tako er ima tri vije nika: Marjan Novak, Igor Camplin i Matija Žugec, dok su Hrvatski laburisti – stranka rada osvojili dva mjesta: Darinka Pergar i Dragan Feher.

Kao osamnaesti vije nik Radovan Balog s liste SDP-HSU-HNS pripadnik je romske nacionalne manjine kojoj se sukladno Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina jam i zastupljenost u Op inskom vije u. Na prijedlog vije nika koalicije SDP-HSU-HNS te Hrvatskih laburista u Mandatnu komisiju jednoglasno su izabrani Josip

Debelec za predsjednika te Dragica Posavec i Matija Žugec za lanove. Nakon izvješ a Mandatne komisjije, vije nici su položili prisegu. U Odbor za izbor i imenovanje jednoglasno su izabrani Željko Kofja za predsjednika te Ivan Marciuš i Radovan Balog za lanove.

Prodaja nekretnina u Nedeliš u Tako er, ve inom glasova usvojili su i odluku o prodaji nekretnina u Privrednoj zoni Nedeliš e. S obzirom na pove anje broja estica ukupne površine 10.125 metara etvornih i promjenu oblika parcele te izvršenu procjenu od strane stalnoga sudskog vještaka, odlukom se nekretnine prodaju putem javnog nadmetanja po po etnoj cijeni zemljišta od 71,73 kune. Na ovaj na in omogu uje se prodaja još jedne parcele u Privrednoj zoni Nedeliš e i njezino stavljanje u unkciju izgradnje poslovne gra evine.

Za predsjednika Op inskog vije a jednoglasno je izabran Mladen Posavec, dok su za potpredsjednice jednoglasno izabrane Darinka Pergar i mr. sc. Dijana Posavec. Novoizabrani predsjednik Op inskog vije a Nedeliš e zahvalio je na ukazanom povjerenju te je pozvao vije nike da konstruktivno i kvalitetno obavljaju svoju dužnost kako bi se ostvarili ciljevi zacrtani u strateškom planu razvoja op ine Nedeliš e, kao i drugi programi i projekti koji se pojavljuju sukladno okolnostima i potrebama u svim op inskim naseljima. Pozvao je na suradnju i izvršnu vlast kako bi se donosile i provodile što kvalitetnije odluke, a djelatnike op inske uprave da u svemu budu stru na podrška, posebno u realizaciji postavljenih zada a.

Novi na elnik op ine Nedeliš e Darko Dania estitao je izabranim vije nicima te im zaželio uspješno djelovanje u Vije u. Vije nike je pozvao na suradnju da bi se kroz zajedni ko djelovanje mogli ostvariti ciljevi koji se odnose na dobrobit svih sugra ana.

Na kraju sjednice op inski na elnik Darko Dania

najavio je održavanje sve ane sjednice Op inskog vije a povodom Dana op ine Nedeliš e 27. lipnja 2013. u dvorani MESAP-a u Nedeliš u te održavanje sve anosti prigodom ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju 30. lipnja 2013. u dogovoru sa susjednom Op inom Središ e ob Dravi.

Izmjene i dopune odluke o priklju enju na komunalne vodne gra evine Vije nici su ve inom glasova prihvatili odluku o izmjenama i dopunama odluke o priklju enju na komunalne vodne gra evine. Sukladno izmjenama Zakona o vodama, iz odluke su brisane odredbe koje su jedinicama lokalne samouprave omogu avale uvo enje i naplatu naknade za priklju enje na komunalne vodne gra evine. Prema tome, gra ani op ine Nedeliš e osloba aju se pla anja naknade za priklju enje stupanjem na snagu ove odluke.

KONSTITUIRANO novo Op insko vije e Pribislavec

Predsjednik Elvis Horvat, a uz na elnicu Višnju Iva i svoju e funkciju zamjenika profesionalno obavljati i Željko Balog U Pribislavcu je održana konstituiraju a sjednica Op inskog vije a. S obzirom na rezultate nedavnih lokalnih izbora u op ini Pribislavec, ve inu ine vije nici Hrvatske narodne stranke, dok je ostalim listama koje su kandidirane pripalo po jedno mjesto. Tako su novi vije nici iz HNS-a Tatjana Radek, Valerija Dodlek, Elvis Horvat, Kristijan Mihalic, Ivana Lesjak, Krunoslav Kameni , Gordana

Žganec, iz SDP-a Danica Vojvoda, iz HDZ-a Ivica Lesjak, kandidacijska lista grupe bira a – nositelj liste Milan Palfi, zatim Slava Toplek iz Hrvatskih laburista - stranke rada, iz HSLS-a Dragutin Prprovi i kandidacijska lista grupe bira a Biserko Horvat.

Isto tako treba spomenuti i to da je na temelju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina utvr eno da na provedenim izborima u Op-

inskom vije u nije osigurana odgovaraju a zastupljenost pripadnika romske nacionalne manjine, te se broj lanova op inskog vije a pove ava za jedno mjesto, pa je stoga na temelju zakona pravo na dodatne lanove u Op inskom vije u ostvarila kandidacijska lista grupe bira a, nositelja liste Željka Baloga, i to pravo na jedno mjesto. S te je liste izabran Kristijan Balog. Ve inom glasova prisutnih vije nika za

predsjednika Op inskog vije a na prijedlog Odbora za imenovanje izabran je Elvis Horvat iz redova HNS-a, dok e se potpredsjednici Vije a izabrati na prvoj sljede oj radnoj sjednici. Op inska na elnica je Višnja Iva i , a njezini zamjenici Josip Graši i Željko Balog, koji e unkciju zamjenika (pro esionalno) obavljati kao predstavnik romske nacionalne manjine. (so)

14

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

21. lipnja 2013.

AN ELKO NAGRAJSALOVI , novi - stari na elnik op ine Sveti Juraj na Bregu

Sportska dvorana bit e dovršena do kraja godine PIŠE: STJEPAN MESARI

B

KONSTITUIRAJU A SJEDNICA Grada Mursko Središ e

Idili no na konstituiranju Vije a U ponedjeljak 17. lipnja konstituirano je Gradsko vije e Mursko Središ e u gotovo idili noj atmosferi. Ako se ozra je s konstituiraju e sjednice prenese na rad Vije a u cijelom mandatu, tada e sve snage u Vije u biti usmjerena na suradnju. No, prerano se tome nadati. Ipak, predsjednik Gradskog vije a Miljenko Cmre ak (HDS), kao i potpredsjednice Gradskog vije a Roberta Barat (SDP) i Ivana Maltari (HNS) izabrani su jednoglasno od strane svih vije nika. O ito je nova vlast u Murskom Središ u

Miljenko Cmre ak, predsjednik Gradskog vije a

koncipirana tako da svi na odre eni na in sudjeluju u njoj.

Na neposrednim izborima za gradona elnika pobijedio je Dražen Srpak iz HDZ-a, a njegov zamjenik je Zvonko Vrtari iz HSLS-a.

U novi saziv Gradskog vije a ušlo je pet politi kih opcija: koalicija SDP-HSU-MDS ima šest vije nika. To su: Roberta Barat, Mario Nerer, Antun Turk, Maja Žganec, Mihael Ma ari , Miladin Mati . Druga opcija koja je ušla u Vije e je koalicija HDZ-HDS-HSS i tako er ima šest vije nika. To su Jurica

Roberta Barat, potpredsjednica Gradskog vije a

Mesari , Miljenko Cmre ak, Rudolf Mesari , Ivan Gori anec, Dominik Hrženjak, Leonard Sanjkovi . Iz politi ke opcije HNS-MS u Vije e je ušla Ivana Maltari (HNS), iz stranke Hrvatskih laburista u Vije e je ušao Tomislav Korbelj, a iz HSLS-a Josip Dobrani .

Nakon sve anog dijela sjednice vije nici su jednoglasno prihvatili odluku o tome da se gra ani na komunalne vodne gra evine: vodovod i kanalizaciju priklju uju bez naknade, sukladno novim zakonskim izmjenama. (BMO)

Ivana Maltari , potpredsjednica Gradskog vije a

KOLEGIJ gradona elnika Murskog Središ a

Hlapi ini upozorenje o obvezi priklju enja na javni vodovod - Novi zakon ukida naknadu za priklju enje na komunalne vodne gra evine, pa e tako Hlapi ani trebati platiti samo stvarne troškove priklju enja, nastale kod izvo enja radova Odlukom Kolegija središ anskog gradona elnika Dražena Srpaka, Grad Mursko Središ e e s 2.500 kuna Mjesnom odboru Hlapi ina pomo i kupiti novu pumpu za stari mjesni vodovod. No, isto tako Kolegij zadužuje gradskog tajnika Miljenka Štefani a da službenim dopisom obavijesti žitelje Hlapi ine o zakonskoj obvezi i uvjetima priklju enja na novu javnu vodovodnu mrežu. Žitelji Hlapi ine bili su dužni priklju iti se na javni vodovod još prošle godine, kada je bivši gradona elnik Josip Dobrani zaprijetio kako e se postoje i mjesni vodovod zatvoriti, no to do danas nitko nije u inio.

Hlapi anima se nudi niz pogodnosti pla anja priklju enja na javni vodovod koji je izgra en novcem Me imurskih voda i Grada Mursko Središ e, no oni u ve ini to ne žele u initi, pravdaju i to injenicom kako je voda iz mjesnog vodovoda kvalitetnija i jeftinija od one iz javnog vodovoda. Na novom gradona elniku Draženu Srpaku je odgovornost da st-

Kao središ anski dogradona elnik, Dražen Srpak je bio meta prosvjeda Hlapi ana koji ne žele vodu iz javnog vodovoda

vari oko priklju enja na javni vodovod sa žiteljima Hlapi ine dovede u red. Grad Mursko Središ e e s 4.000 kuna su inancirati sve anost služenja mlade mise vele asnog Kristijana Stojka iz Hlapi ine, a Caritasu u akovcu s 2.000 kuna Grad e pomo i boravak djece u domu “Dr. Antun Bogdan”.

Gradona elnik i Kolegij na znanje su primili sadržaj

sporazuma o su inanciranju obrane od tu e koji im je poslala Me imurska županija.

Ho e li Grad trebati platiti i ho e li platiti 13.823 kune, znat e se nakon što Me imurska županija odgovori može li se i smije li se na podru ju Grada obavljati obrana od tu e zbog me udržavne granice i zrakoplovnih koridora.

(S. Mesari )

ira ko tijelo u op ini Sveti Juraj na Bregu u velikoj ve ini ve je u prvom krugu za svog na elnika izabralo An elka Nagrajsalovi a, koji je na elni ku dužnost obnašao i u prethodnom razdoblju.

Njegov ponovni izbor nije ak iznenadio ni “protivni ki” tabor jer ljudi su svjesni kako u ovim teškim vremenima nije jednostavno kormilariti op inom koja je prolazila burna razdoblja, a sada se uspinje prema vrhu, me u najuspješnije u Me imurskoj županiji.

• Ponovno ste dobili uvjerljivo povjerenje bira a?

— Minule etiri godine sa suradnicima, ali i vije nicima, radio sam što sam najviše i najbolje znao za sveukupni boljitak op ine Sveti Juraj na Bregu. Ali i za županiju i Hrvatsku, jer što dobro napravimo kod ku e to je dobro i za susjede bliže i daljnje. Nema potrebe nabrajati što smo to u inili, jer bira i su prepoznali naš rad i svoju su ocjenu dali izabravši me za još jedan na elni ki mandat. S druge strane, program koji sam ponudio je realan i ostvariv, bez napuhavanja i silnih obe anja.

Dvorana ipak ne e biti dovršena do nove školske godine • Najviše problema izazvala je dogradnja škole i izgradnja sportske dvorane. Kada e kona no biti dovršena ta investicija?

— Dovršenje izgradnje školske sportske dvorane i dogradnja škole svakako su nam prioritet, zbog naše djece koja zaslužuju bolje uvjete u enja i rada. Intenzivno se na tome radi i vjerujem kako e dvorana ove godine biti dovršena.

Kakva je situacija i budu nost Gospodarske zone Brezje, u koju je uloženo puno novca i poslova u nekoliko posljednjih godina Op inske uprave i elništva, pitamo na elnika Nagrajsalovi a.

— Ure enje komunalne infrastrukture, modernizacija prometnica, rješavanje odvodnje i kanalizacije, nastavak sanacije domova kulture i niz drugih poslova i investicija trebamo što prije obaviti. Gospodarska zona u Brezju spremna je za investitore, me utim, klima za ulaganja nije osobita i tu treba biti strpljiv.

Interesenata ima, no, do realizacije se teško dolazi, jer nema svježeg kapitala za

- Dvorana i škola do kraja ove godine moraju biti stavljeni u uporabu, odnosno predani na korištenje. Potom sve snage dajemo za gospodarstvo i turizam, koji trebaju postati zamašnjak koji e pokrenuti i druge investicije i ulaganja potrebne za kvalitetniji život naših ljudi pokretanje nekih investicija.

Siguran sam kako e se zona po eti popunjavati im se u društvu i gospodarstvu stanje popravi.

Treba poštivati ograni enja na kolnicima • Voza i koji se koriste lokalnim prometnicamna ukazuju na velika ošte enja kolnika, poglavito u Zasadbregu, Frkanovcu te na cestama koje vode prema drugim op inskim naseljima. Kada i kako to mislite urediti?

— Loši i ošte eni kolnici jesu problem, ne samo u spomenutim naseljima, nego i u svima drugima, kao i u itavoj

županiji. Dosta davno su putovi asfaltirani i, kako svemu do e kraj, tako su i ovi stari asfalti svoje dali i sada ih treba obnoviti. Svaku da tako kažem slobodnu kunu uložit emo u poboljšanje uvjeta na svim prometnicama, ali i nadzirati tko i kako se koristi lokalnim prometnicama. Tu mislim na teške strojeve i kamione koji svojom težinom i konstrukcijom ošte uju asfalt i šljunak.

Vjerojatno ima nešto i u nekvaliteti asfalta koji se navla i na kolnike, ali to nije osnovni problem, problem je u neodržavanju i nepoštivanju prometnih propisa. Oznake, odnosno ograni enja za dozvoljene težine prometala treba poštivati, pa e biti manje ošte enja.

Želimo biti prepoznatljiva turisti ka op ina • Poznato je da želite biti turisti ka op ina, a nemate turisti ku zajednicu.

Ho ete li uskoro ustrojiti turisti ku zajednicu i turisti ko - informativni centar, jer sve više turista prolazi op inom i dolazi u op inu.

— Mi svakako ve jesmo turisti ka op ina i sve snažnije i prepoznatljivije iskora ujemo me u one najbolje i najpoznatije. Kulturni turizam, zanimljive destinacije kao što su Bedekovi eve grabe, Školski put u Frkanovcu, Vinska cesta i niz drugih zanimljivosti, daje nam za pravo da ozbiljno razmišljamo o turizmu.

Pred izvjesno smo vrijeme i oformili odbor za turizam, no on nije uspio do kraja odraditi svoj posao, pa emo uskoro izabrati novi odbor, koji e imati i zada u pripremiti sve što je potrebno za osnivanje turisti ke zajednice i turisti ko - informativnog centra, ali i vidikovca za koji ve imamo odre ene papire i sli no. Želimo da turisti koji sada uglavnom prolaze kroz naša naselja zastanu kod nas i potroše po koju kunu ili euro, želimo da najljepša me imurska op ina svima koji je posjete ostane u lijepom sje anju.

21. lipnja 2013.

U

srijedu je konstituirano Op insko vije e Sveti Juraj na Bregu, na kojem je za predsjednika izabran Marijan Rodinger (HSU), a za njegovog zamjenika An elko Kova i (HSS).

Ostali lanovi vije a jesu Dragutin Ladi (SDP), Stjepan Tomaši (SDP), Miroslav Turk (SDP), Miroslav Lisjak (MDS), Stjepan Perko (HSS), Antun Guterman (HSU), Dragica Vu-

Kroz Međimurje 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

KONSTITUIRANO Op insko vije e Sveti Juraj na Bregu

OP INA ŠTRIGOVA

Marijan Rodinger predsjednik, An elko Kova i zamjenik

Ivan Frlin novi predsjednik Vije a

Novoizabrani op inski vije nici

Marijan Rodinger predsjednik je Op inskog vije a

grinec (HNS), Željko Medved (HNS), Vesna Krnjak (HNS), Danica Begovi (HNS), Vjeran Vugrinec (HDZ), Božidar Balog (HDZ) i Milan Zanjko (HL-SR). Zanimljivo je kako je Marijanu Rodingeru ovo drugi mandat na mjestu predsjednika Op inskog vije a, te da su i predsjednik i

njegov zamjenik iz Zasadbrega. Kod izbora obojica su dobila po devet vije ni kih glasova, dok je šest vije nika bilo suzdržano.

Mjesto drugog potpredsjednika vladaju i su ponudili oporbi, koja nije imala kandidata, pak e on biti izabran na sljede oj sjednici Op inskog

vije a, najavljenoj za po etak srpnja. Po prvi put op ina Sveti Juraj na Bregu ima 15 lanova Op inskog vije a.

Na neposrednim izborima za na elnika je izabran An elko Nagrajsalovi iz Brezja, a za njegovog zamjenika Damir Novak iz Malog Mihaljevca, obojica iz SDP-a. (S. Mesari )

Na konstituiraju oj sjednici Op inskog vije a Štrigova za predsjednika je izabran Ivan Frlin (HNS), a za njegovog zamjenika Antun Zadravec (SDP), koji su na sjednici i prisegnuli.

Osim njih, lanovi Vije a su Mirjam Poto nik, Verica Košti, Dubravko Posel, Zdravko Mikulan i Alenka Kosi Novak, svi iz SDP-a, Branko Resman, Dušan Rebernik, Ivan Kolmani , Mladen Novak i Stjepan Pozderec iz HNS-a te Antun Antonije iz HDZ-a.

Op inski na elnik je Stanislav Rebernik, a njegov zamjenik Zdravko Sabol ec, obojica iz SDP-a. (sm)

ME UGRANI NA suradnja Svetog Martina na Muri

Posjetili ih prijatelji iz ma arskog Szigetszentmiklosa Polako ali sigurno Hrvatska ulazi u Europsku uniju i, premda je službeni po etak prijama 1. srpnja, mnogi europski emisari dolaze u Hrvatsku kako bi je prvi pozdravili, poželjeli dobrodošlicu ili pak zamijetili kakve nedostatke te nas ukorili ili prijateljski savjetovali u emu smo pogriješili.

U Me imurju susret s EU prva je imala Op ina Sveti Martin na Muri. Op ini su u pohode došli predstavnici ma arskog grada Szigetszentmiklosa, grada koji je u skupini Town Twinning – prijateljskih i pobratimljenih gradova.

Ma ari su u Svetom Martinu na Muri boravili nekoli-

ko dana, te su sa svojim doma inima razmijenili brojna iskustva, poglavito s podru ja turizma u kojem obje strane imaju uspjeha, ali i velika o ekivanja.

- Svekolika suradnja izme u Szigetszentmiklosa, ali i preostala tri grada iz grupe

OP INSKO VIJE E Gornji Mihaljevec

Predsjednik Josip Petkovi iz HSLS-a Održana je konstituiraju a sjednica Op inskog vije a Gornji Mihaljevec.

Za predsjednika Op inskog vije a izabran je Josip Petkovi iz HSLS-a, a za njegove zamjenike Mladen Borko iz HSS-a i Mirjana Novak iz HDZ-a.

Osim njih, u Op inskom vije u su Franjo Kova i , Konrad Brezari , Mirjana Novak i Marijan Sklepi (HDZ), Robert

Kos, Nataša Sternad i Robert Veselko (umjesto Gorana Lovreca), svi s Kandidacijske liste grupe bira a, Boris Resman (HSLS) i Marinka Kostanjevi (HSS).

Op inski na elnik je Goran Lovrec, a njegov zamjenik Darko Horvat, obojica s Nezavisne liste Gorana Lovreca, odnosno Liste grupe bira a.

(S. Mesari )

Town Twinning, bit e jednostavnija, a vjerujem i uspješnija, nakon što Hrvatska i službeno postane lanicom Europske unije. Mi imamo što ponuditi, što smo i do sada pokazali, a s druge strane iskustva nam govore kako EU cijeni naše napore i dosti-

gnu a, što e se proširiti i produbiti, prvenstveno za dobrobit naših ljudi, ali i itave zajednice, kaže po završetku susreta Franjo Makovec, op inski na elnik.

Osim što su razgovarali o suradnji, Ma ari su sa svojim doma inima, predvo enim doma im na elnikom Franjom Makovcom i suradnicima, razgledali kraj uz Muru, golf terene u Toplicama Sveti Martin, te OPG Haži u Jurov aku, a potom su zadovoljni napustili Sveti Martin na Muri, uz poziv doma inima na uzvratni susret.

(S. Mesari )

PEKLENICA

Raznovrsnim aktivnostima zapo inju Dani Peklenice Vije e Mjesnog odbora Peklenica i mjesne udruge organiziraju druge po redu Dane Peklenice, koji zapo inju u subotu 22. lipnja 2013. s po etkom u 11 sati. U to vrijeme e se kod Društvenog doma okupiti sudionici biciklijade, koji e se voziti po pekleni kim putovima i okolici.

Pozvani su svi ljudi koji vole bicikle i prirodu, kotizacija za djecu je 10, a za odrasle 20 kuna, za što se dobije pi e i grah.

Od 13 sati je na rasporedu biciklijada za djecu oko Društvenog doma, te jahanje ponija.

U 15 sati na igralištu NK-a Plavi zapo inje malonogometni turnir pod

nazivom “Med vulicaj”, a u me uvremenu e se dijeliti “zlatni langoši Europe”. U 21 sat u Društvenom domu gostuje KUD Strahoninec s predstavom “Mouram pitati mamu”, a potom slijedi velika zabava uz nastup Radeka i Šere.

U nedjelju se od 15 sati igra završnica turnira, potom slijede selske i vatrogasne igre uz roštilijadu.

Na Dan državnosti, u utorak 25. lipnja, od 14 sati zapo inje igranje odbojke na pijesku, a sve anosti na koje sve ljude dobre volje iz itave regija poziva predsjednica VMO-a Pekelnica Ivana Malatari završavaju uz pe enje. (sm)

Vije nici, na elnik i njegova zamjenica

OP INSKO vije e Selnica

Radovan Zadravec predsjednik, uro Hozjan zamjenik Radovan Zadravec (SDP) iz Merhatovca novi je predsjednik Op inskog vije a Selnica, a uro Hozjan (HSU) iz Selnice njegov zamjenik, odlu eno je na konstituiraju oj sjednici selni koga Op inskog vije a.

Ostali lanovi Vije a jesu Marina Šoštari , Vladimir Hrženjak, Ivan Bestijani , Mijo Kocijan, Martina Tuksar, Branko Per i , Ignac Šardi, An elko Kova i , Josip Bogdan, Drago Bohnec i Ivan Kralji .

Na sjednici su sve anu prisegu osim vije nika položili novi op inski na elnik Ervin Vi evi i njegova zamjenica Marija Jagarinec Si .

Isto tako Vije e je Ervina Vi evi a, Mariju Jagarinec Si i Radovana Zadravca imenovalo za potpisnike svih ra una i

Radovan Zadravec - novi predsjednik Op inskog vije a

dokumenata op ine Selnica.

Sjednica je zapo ela vrlo sve ano, nastupom Pjeva kog zbora “Sveti Marko”, koji je izveo hrvatsku himnu.

(S. Mesari )

OP INSKO VIJE E Sveti Martin na Muri

Dražen Crn ec predsjednik, Mladen Dobrani zamjenik Održana je konstituiraju a sjednica novoga Op inskog vije a Sveti Martin na Muri, na kojoj je jednoglasno za predsjednika izabran profesor Dražen Crn ec, a za njegovog zamjenika Mladen Dobrani .

Ostali su lanovi Vije a Martin Srša, Tatjana Haži , Ivica Kutnjak, Marijan Bogdan, Branko Polanec, An elko Tomši , Sanja Hadela, Ankica Brezova ki, Krunoslav Colar, Milan Jaklin i Zdravko Kutnjak.

Op inski na elnik je Franjo Makovec, a njegova zamjenica profesorica Petra Novinš ak.

Marijan Colar valjanom zakonskom procedurom svoj mandat stavlja u mirovanje, a na njegovo mjesto dolazi Krunoslav Colar. (S. Mesari )

16

Kroz Međimurje

21. lipnja 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NA PRVOJ sjednici novog saziva Op inskog vije a Gori an odmah burno

Vije nici HDZ-a napustili sjednicu OP INSKO VIJE E Donja Dubrava

Zlatko Haramija predsjednik Vije a, Marinko Lisjak dopredsjednik U roku od 30 dana od objave službenih rezultata lokalnih izbora u svim gradovima i op inama moraju se održati konstituiraju e sjednice vije a. U petak 14. lipnja konstituirano je Op insko vije e Donja Dubrava, koje broji 11 lanova. Na lokalnim izborima 19. svibnja koalicija HDZ-HSS-HSLS osvojila je pet vije ni kih mandata (Stjepan Miser, Tomislav Jakupak, Marijan Pongrac, Marinko Lisjak i Zlatko Haramija), koaliciji HNS-SDP pripala su etiri mandata (Marijan Varga, Slobodanka Zvonar, Mihaela Martin i i Zoran Horvat), Hrvatske laburiste u Vije u e zastupati Mario Mikulan, a Listu grupe gra ana Stjepan Lisjak. Na sjednici je za predsjednika Vije a sa 7 glasova izabran Zlatko Haramija (HDZ), dok je njegov zamjenik Marinko Lisjak (HSS).

Koalicija HNS-SDP imala je

prijedlog da predsjednik bude Marijan Varga, a zamjenik Zoran Horvat, obojica iz HNS-a, me utim, o prijedlogu se nije ni glasovalo jer su Haramiju podržali M. Mikulan i S. Lisjak. Dakako, zanimalo nas je je li se spomenuti dvojac priklju io koaliciji HDZHSS-HSLS i time im osigurao ve inu u Op inskom vije u.

Mikulan i Lisjak isti u da nisu sklopili nikakvu poslijeizbornu koaliciju, nego da e podržavati sve ono što e biti dobro za Donju Dubravu, a s druge strane i kritizirati vlast ukoliko ne e dobro raditi. Novi predsjednik OV-a Z. Haramija zahvalio je na povjerenju i pozvao vije nike na zajedni ku suradnju, a sve za dobrobit Donje Dubrave.

Na konstituiraju oj sjednici bili su novoizabrani na elnik Dražen Miser i njegov zamjenik Drago Mikulan.

(A. Fuš)

Konstituiraju a sjednica Op inskog vije a Gori an u utorak ipak nije prošla bez tenzija – nezadovoljni vije nici HDZ-a i desnih stranaka napustili su sjednicu.

A sve je po elo mirno.

Komisija za izbor i imenovanja predložila je za predsjednika Op inskog vije a Roberta Katanca iz Hrasta, koji je i u prošlom sazivu obnašao tu dužnost. Iz oporbe, odnosno vije nika Sinkovi a je stigao prijedlog da novi predsjednik Vije a bude Damir Far (HNS), uz obrazloženje da e lakše sura ivati sa županom, no on je sam odbio kandidaturu i izjasnio se za Katanca. Na kraju je ve inom od osam glasova (Vije e u Gori anu broji 13 vije nika) izabran Robert Katanec.

Potom je Robert Katanec, uz zahvalu i poziv vije nicima da budu odgovorni i savjesni u obavljanju dužnosti te estitke na elniku Mohari u na izboru, predložio zamjenike predsjednika Vije a, ali bez konzultacija s HDZ-om, uz izjavu da u Op inskom vije u Gori an nema ni vladaju ih ni oporbe. Naime, vladaju i SDP s partnerima nije u koaliciji s Hrastom,

dilo pet vije nika predvo enih HDZ-om, zbog ega su oni napustili sjednicu.

Predsjednik Op inskog vije a Robert Katanec sigurno e biti zapam en po izjavi: - U Op inskom vije u Gori an nema ni vladaju ih ni oporbe

ve je rije o dogovoru, pa je rije o manjinskoj vlasti.

Zbog toga se nije smatralo da treba ponuditi jedno potpredsjedni ko mjesto oporbi, odnosno HDZ-u uz konzultacije, što je povrije-

Oporbi ostavljeno jedno potpredsjedni ko mjesto U nastavku sjednice izabrana je za potpredsjednicu Vije a Tatjana Ribi , dok je jedno potpredsjedni ko mjesto ostavljeno za oporbu.

Pojašnjavaju i napuštanje sjednice od strane oporbe, na elnik Mario Mohari je rekao da se želi prikazati da postoji koalicija SDP-a i Hrasta, no ona ne postoji, ve SDP obnaša manjinsku vlast i ne postoji pisani sporazum, uz rije i “Premali smo da tjeramo visoku politiku, no nekome je to u glavi”. On je naglasio da e

u ovom mandatu prioriteti biti dovršetak sportske dvorane, industrijska zona i izgradnja kanalizacije.

U nastavku sjednice vije nici su uz osam glasova za izabrali komisiju za prora un i inancije, predsjednik je Andrej Blagus, te komisiju za statut i poslovnik, predsjednik je Robert Katanec, a odlu eno je da se godišnje op inske nagrade dodijele mažoretkinjama Gori an, udruzi “Prijatelji” koja slavi 20 godina rada te DVD-u Gori an za 125. obljetnicu.

Na kraju sjednice Mario Mohari je obavijestio vije nike da e centralna proslava ulaska Hrvatske u EU za sjevernu Hrvatsku biti na grani nom prijelazu Gori an 30. lipnja.

(J. Šimunko)

Zajedni ka fotografija vije nika (bez petero vije nika koji su napustili sjednicu)

KONSTITUIRAJU A SJEDNICA Op inskog vije a Donji Kraljevec

Predsjednica SDP-ovka Laura Bunc

OP INA DEKANOVEC

Predsjednica Op inskog vije a Verica Grbavec Me u prvima je svoju konstituiraju u sjednicu održalo Op insko vije e Dekanovca, najmanje me imurske op ine. Na prvoj sjednici izabrana je predsjednica Op inskog vije a Verica Grbavec (HDZ), dok je potpredsjednica Mišela Novakovi tako er lanica iste stranke. Kao što je poznato, još jedan mandat za na elnika dobio je Ivan Hajdarovi (HDZ). U Vije u HDZ ima 6 vije nika, Hrvatski laburisti

2 i SDP 1 vije nika. Izabrani su tako er povjerenstva i odbori. U Mandatno povjerenstvo imenovini su Josip Drvoderi , predsjednik, te Nikola Lisjak i Mišela Novakovi . U Odbor za izbor i imenovanje izabrani su: Mišela Novakovi , predsjednik, a kao lanovi Ivica Pintari i Ljubica urkin.

Predsjednica Odbora za statut i poslovnik je Verica Grbavec, a lanovi Nikola Lisjak i Ivica Pintari .

Konstituiraju a sjednica Op inskog vije a Donji Kraljevec održana je u petak 14. lipnja u maloj vije nici Op ine Donji Kraljevec. Prema izbornim rezultatima, SDP i HSS imaju u Op inskom vije u natpolovi nu ve inu mandata, odnosno lanova, dok je HDZ u opoziciji.

Na po etku sjednice izabrana je Mandatna komisija koju su inili Zoran Strahija kao predsjednik te Mladen onka i Tamara Recek kao lanovi. Mandatna komisija utvrdila je Vladimira Ivkovi a za predsjedavatelja sjednicom do izbora predsjednika Op inskog vije a.

Nakon sve ane prisege lanova Op inskog vije a u sastavu: Vladimir Ivkovi , Zlatko Horvat, Ivan Markati, Tomica Mihalec, Zoran Strahija, Domagoj

Štefan, Laura Bunc, Borislav evizovi , Mladen onka, Mladen Blažeka, Božidar Kolari i Tamara Recek slijedio je izbor Odbora za izbor i imenovanja u sastavu Božidar Kolari - kao predsjednik te Borislav Cevi-

zovi i Vladimir Ivkovi kao lanovi. U nastavku sjednice održan je izbor predsjednice i potpredsjednika Op inskog vije a.

Za predsjednicu Op inskog vije a izabrana je Laura

Bunc, a za potpredsjednike OV-a izabrani su Mladen onka i Antun Marodi.

Na sjednici su na elnik Miljenko Horvat i njegova zamjenica Snježana Pongrac položili sve anu prisegu. (VJ)

21. lipnja 2013.

Kroz Međimurje 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NA ULAZU u kotoripsku školu otkrivena plo a s novim imenom

Od sada i službeno OŠ Jože Horvata Kotoriba Petak, 14. lipnja bio je veliki dan za kotoripsku školu, dan koji e u i u školsku Povjesnicu. Taj je dan na ulazu u školsku zgradu otkrivena nova natpisna plo a na kojoj piše: Osnovna škola Jože Horvata Kotoriba. Tim inom zaokružen je višemjese ni ciklus preimenovanja ove ustanove, koja od sada nosi ime velikog književnika, moreplovca i svjetskog putnika, koji je svojim književnim stvaralaštvom i morskim pothvatima ušao me u svjetske velikane. Dje ak u amcu koji je simboli no lovio ribu i itao knjigu predstavljao je Jožu Horvata, koji je u ranim

dje a kim godinama otišao iz Kotoribe, kako bi se sada u nju zauvijek vratio i ovdje ostao. Za tu su prigodu u itelji i u enici ispred škole pripremili kolažni program u kojem su se predstavili recitatori, školski zbor, tamburaška i folklorna grupa te plesa i plesne škole Bolero, a predstavljena je i haiku pjesmarica. Ravnateljica škole Snježana Matoš, prof., biranim je rije ima oslikala lik i djela Jože Horvata te predložila da se u znak sje anja na velikana knjige i mora 10. ožujka, kada je Jožin ro endan, od idu e školske godine obilježava kao Dan škole.

Pro itala je telegram Jožine

OP INA Donji Vidovec obilježila svoj dan

Folklorna ve er oduševila mještane

U

petak 14. lipnja tradicionalnim sportskim susretima lije nika i medicinskih sestara Županijske bolnice akovec te veterana NK-a Vidov an, predstavnika udruga i op ine Donji Vidovec zapo elo je obilježavanje Dana op ine, koji se slave uz svetkovinu Sv. Vida. Prigodnim rije ima nazo nima su se obratili predsjednik NK-a Vidov an i novi zamjenik na elnika Blaž Jakupak, op inski na elnik Josip Grivec i ravnatelj Županijske bolnice Dragutin Kopasi . Svi su oni istaknuli dugogodišnje prijateljstvo i radost me usobnog druženja. Subotnji program zapo eo je društvenim ribolovnim natjecanjem u organizaciji ŠRD-a “Mrena”, a nastavljen je misnim slavljem na kojem je župnik vl . Mirko Pilaj posvetio novu zastavu župe Svetog Vida Donji Vidovec, koju su dali izraditi lanovi Moto nauti kog kluba “Vidovski zlatari”, koji su u poslijepodnevnim satima održali i demonstraciju ispiranja zlata na rijeci Dravi.

Subotnji program izmamio pljesak Subotnji ve ernji termin bio je rezerviran za folklornu

ve er, koja je održana na prostoru kod Doma kulture u organizaciji tamošnjeg KUD-a i Op ine Donji Vidovec. Pjesme i plesove svoga kraja te ljepotu narodnih nošnji mnogobrojnoj publici predstavilo je pet društava: Folklorni ansambl Bilje, KUD Stubica iz Donje Stubice, KUD Selja ka sloga Kutina, KUD Zrin Legrad i KUD Donji Vidovec.

Pozdrav ne rije i gostima i posjetiteljima uputili su Nikola Matulin, predsjednik KUD-a Donji Vidovec, i op inski na elnik Josip Grivec, dok je folklornu ve er otvorila zamjenica me imurskog župana Sandra Herman. Program je vodila mlada Lora Rebrek.

Nakon nastupa folklornih skupina, zapo elo je druženje i zabava uz ženski tamburaški sastav C.I.CE. (Cure iz centra).

Nedjelja je bila rezervirana za misna slavlja, proštenje te izložbu malih životinja u organizaciji “Me imurske lastavice” Donja Dubrava. U petak 21. lipnja održat e se konstituiraju a sjednica Op inskog vije a s po etkom u 17 sati, nakon ega slijedi sve ana sjednica povodom Dana op ine. (A. Fuš)

Sve anost otkrivanja nove natpisne plo e OŠ Jože Horvata Kotoriba

supruge Renate Horvat, koja je napisala kako e ime škole dati trajnu zada u u enicima

da generacijski štuju lik i djela njenog supruga. Na sve anosti otkrivanja plo e s novim im-

enom škole bili su u enici i njihovi roditelji, gosti skupa, me u kojima su bili zamjenica

me imurskog župana Sandra Herman, na elnik Kotoribe Ljubomir Grgec, njegov zamjenik Roberto Ujlaki, mr. sc. Sonja Toši - Grla , pro elnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i šport Me imurske županije, mjesni župnik vl .

Marijan Horvat i mnogi drugi.

Prije sve anosti u župnoj crkvi održano je misno slavlje na kojem je pjevao zbor u itelja. Župnik vl . Marijan Horvat obratio se u enicima i njihovim u iteljima estitaju i im na njihovim postignu ima koja nisu bila mala te koja su zasijano sjeme koje e jednog dana davati vidljive plodove.

(A. Fuš)

18

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SILVIJA Kolar Fodor iz Novog Sela Rok, uz primjenu mudrosti i u skladu s prirodom, uzgaja razne vrte biljaka

Na mojim površinama nema mjesta kemiji - U ovakvom na inu vrtlarenja nema mjesta kemiji, nego koristim biološke metode. Sura ujem s prirodom, tlo je osnova zdravog rasta biljaka, a posaditi pravu biljku na pravo mjesto je formula uspjeha u poslu koji radim, kaže Silvija Kolar Fodor PIŠE: STJEPAN MESARI

Mlada ekonomistica iz Novog Sela Rok, Silvija Kolar Fodor, ostavila je uredski posao i posvetila se uzgoju povr a, vo a, cvije a i drugog bilja na na in koji poštuje prirodu i biosustav kao najvažniji u procesu svakog života od sjemena do ploda za konzumiranje.

Ovakav na in vrtlarenja ovog trenutka još ne donosi osobitu nov anu dobit, ali Silvija se nada kako e u dogledno vrijeme njezin posao biti kvalitetno vrednovan, a proizvodi traženi na hrvatskom i europskom tržištu. Sa Silvijom smo razgovarali u trenucima kada je na svojoj njivi ru no, bez mehanizacije i kemijskih sastojaka, ure ivala gredice s mahunama, krumpirom i tikvama. U razgovoru za naše novine kazala nam je nešto opširnije o njezinoj filozofiji bavljenja biljnim svijetom. * O kojem je na inu uzgoja ovdje zapravo rije ?

- Radi se o vrtlarenju u skladu s prirodom, o izu avanju i primjeni mudrosti koju su nekad ljudi koristili i o pronala-

AKOVE KI plac i sajam srijedom

Cijene pojedinih proizvoda CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - mladi krumpir 9 kn/kg - mladi luk 5 kn/pušlek - mlado zelje 10 kn/kg - kukuruz 1,80 kn/kg - pšenica 2 kn/kg - jagode 16 kn/kg - trešnje 12 kn/kg - grašak 20 kn/kg - paprika 25 kn/kg - krastavci 8 kn/kg

sku novih metoda promatraju i prirodne procese. Nazivam to biovrtlarstvom samo da bi se ve u nazivu moglo zaklju iti da u ovakvom na inu vrtlarenja nema mjesta kemiji i da se koriste biološke metode. Nije ni ekološko, jer ekološka poljoprivreda je definirana pravilnicima i postoji lista proizvoda koji su dozvoljeni za primjenu u ekološkoj proizvodnji, a koji meni nisu svi prihvatljivi. Primjerice, modra galica, koja je dozvoljena u ekološkoj poljoprivredi, ali je ona istodobno teški otrov za niže organizme, poput glista koje su jako korisne u biosustavu, dok se kod ljudi ponaša kao kumulativni otrov, talože i bakar u organizmu.

Inspiracija za moj na in rada bilo je životno djelo i filozofija Masanobu Fukuoke. Masanobu Fukuoka je bio japanski mikrobiolog koji je to zanimanje zamijenio poljodjeljstvom, a razvijao je tzv. nedjelatnu metodu poljodjeljstva. To je metoda koja se bazira na promatranju procesa u prirodi i pronalasku na ina kako ih iskoristiti u proizvodnji hrane na na in da se što manje toga radi, da se što više radnji jednostavno izbaci iz procesa rada na polju. Tako je on na svojim poljima uzgajao je am i rižu, a da svoja polja nije ni preoravao ni gnojio, a prinose je imao visoke kao i u konvencionalnoj poljoprivredi. Nije koristio nikakva zaštitna sredstva, nego je ciljano radio na polju u skladu s godišnjima dobima i pojavama u prirodi, i na taj na in s puno manje rada postigao prirodnu ravnotežu.

U biovrtlarstvu korovi nisu biljke koje našim biljkama kradu hranjiva, vodu i prostor za rast i koje treba maknuti s vrta. Oni su zapravo uvari tla i esto jestive i ljekovite biljke.

U prirodi gdje se nije umiješao ovjek postoji 33% štetnih kukaca, 33% korisnih i 33% neutralnih kukaca, dakle, to zna i prirodnu ravnotežu u kojoj nitko ne prosperira – to se postiže raznolikom sadnjom i za inskim biljem i cvije em.

Tlo se obavezno mal ira, dakle, prekriva slojem organske materije, kao npr. otkosom trave, jer nepokriveno je tlo izloženo vanjskim uvjetima kao što su nabijanje kiše, prženje sunca, erozija vjetra... Pomal irano tlo dulje zadržava tlo, smanjuje ili potpuno eliminira potrebu za zalijevanjem, štiti tlo od sunca, vjetra i kiše, te materija kojom se mal ira gnoji tlo na na in da je kukci i gliste uvla e pod tlo i prera uju u humus. Dakle, puno stvari koje radi ovjek na vrtu može odraditi i sama priroda za vas. I ne postoje neke fiksne me-

tode, uvijek iznova isprobavan nove ideje i zamisli.

Jedna od zanimljivih metoda koje iskušavam na polju je metoda koju su koristili nekad ameri ki indijanci, a nazivali su ju 'Tri sestre'. Na polju se prvo posije kukuruz, nakon što on nikne, dosije se izme u visoki grah i tikve. Svaka biljka tu ima bitnu unkciju: kukuruz je potporanj visokom grahu, grah gnoji tlo dušikom, a tikve svojim velikim listovima zaklanjaju tlo i onemogu uju korovu da buja. I još sve to u po etnoj azi pomal iram, tako da svima osiguram optimalne uvjete raste. * Što sve uzgajate na svojim površinama?

- U cjelokupnom biovrtu uzgajam preko 200 vrsta biljaka, što povr a, vo a, za inskog i ljekovitog bilja, grmlja i cvije a.

Osim što na odre enim dijelovima vrta uzgajam i hranu, jedan od ciljeva mi je i o uvanje biološke raznolikosti, stoga stalno nabavljam nove vrste i iskušavam njihov uzgoj, ali prou avam i njihovu potencijalnu primjenu. Tako sam došla do mnogih zanimljivih znanja o jestivosti brojnih vrsta koje se danas uzgajaju kao cvije e, ili se smatraju korovima. * Gdje i kako nabavljate sjemenje, odnosno gomolje za biljke koje rastu na vašim parcelama?

- Sjeme nabavljam na raznim mjestima, od razmjena sjemenja koje se održavaju diljem RH u organizaciji raznih udruga koje se bave o uvanjem biološke raznolikosti, preko Interneta, bilo kupovinom ili tako er razmjenom te raznim vrtlarskim orumima, a naravno u sjemenarnama – ne mogu odoljeti svako prolje e pogledati izbor koji se nudi i nabaviti neke nove vrste. Nedavno sam bila u Ma arskoj koja je baš ponosna na svoje autohtone vrste povr a i gdje se može prona i doista veliki izbor raznog povr a, izbor je puno ve i nego kod nas. Narav-

U obradi tla i uzgoju biljaka Silvija ne koristi nikakva kemijska sredstva, a priroda joj na tome zahvaljuje svojim darovima

no, kod nabavke sjemenja bitno mi je da ono što kupujem nikako nisu hibridi s kojih se sjeme ne može skupljati jer nema iste katakteristike kao mati na biljka, i izbjegavam tretirano sjeme. A dok jednom nabavim neku vrstu, trudim se dalje razmnožiti ju u vrtu i nadalje skupljam i koristim vlastito sjeme. * Kako obra ujete zemlju?

- Prvi 'originalan' biovrt nastao je pred 8 godina na podru ju od 400 kvadrata, tad je to bila oranica i nakon prvotne obrade više nikad tu traktor nije ušao – sve se obra uje ru no, a sam vrt, tj. njegova površina sastoji se od trajnica koje ostaju na vrtu, a izme u tih trajnica ili se odre ene jednogodišnje vrste same zasijavaju, ili ja u slobodne sijelove dosijem povr e. Ima tu izme u ostalog jagoda, šparoga, nešto grmlja poput ribiza, malina i kupina, od cvije a npr makovi koji privla e osolike muhe, prirodne neprijatelje ušiju, vu ika (lupinus polyphyllus) koja gnoji tlo dušikom, gaillardia koja privla i predatorske kukce u vrt…

dakle, šareno i raznoliko, ali sve s smislom – s ciljem uspostave biološke ravnoteže. A tu se onda izme u sadi i sve mogu e povr e – kupusnja e, raj ica, paprika, mahunarke…

Vrt br. 2, tako nazivam površinu pokraj prvog biovrta na kojem tako er nema oranja, ali se na prolje e površina zemlje potanjura radi lakše obrade – na toj površini uzgajam samo jednogodišnje vrste cvije a i povr a, pa je to najsli nije klasi nom povrtnjaku. Me utim, ni tu nema istih monokultura, nego se obavezno kombiniraju razli ite vrste povr a i cvije a, a korove koristim npr. kao mamce za uši. Pa tako ako npr. ostavite kamilicu me u bobom, ili bijeli lobodu me u mladim lisnatim povr em, to su biljke koje e 'privu i' na sebe uši i povr e e ostati pošte eno.

Tre e su vo njaci i šumski vrt – površine na kojima sam zasadila vo ke dugoro no imam namjere pretvoriti u šumski vrt, jedna parcela uvelike ve i jeste na tom principu zasa ena,

21. lipnja 2013.

PRODAJA “Zelena košarica“ – tjedna isporuka sezonskog vo a i povr a - Imam nekoliko stalnih kupaca s kojima imam dogovor isporuke tzv. zelene košarice - dakle, tjedna košarica sezonskog vo a i povr a. S nekoliko drugih kupaca imam baš narudžbe odre enih vrsta povr a, te prema njihovim narudžbama i interesima planiram proljetnu sjetvu. S ve im uzgojom sam zapravo po ela tek prošle godine, i u glavnini ove godine, upravo zato jer postoji interes ljudi za ovakvim povr em, i dio e ljetine tako biti u ponudi za zainteresirane na mojoj Internet stranici biovrt.com. Tako er sam u još nekim pregovorima, uglavnom dijelom imam pokriveno tržište, dijelom ga mislim prona i, ali interesa svakako ima. s ostalima polako napredujem.

Zasad se dijelovi samo kose, ali i to dugoro no više ne e biti potrebe dok se o ormi šumski vrt.

I etvrto na nekoliko oranica zasad se zemlja obra uje 'klasi no' - oranje i tanjuranje, ali samo zato jer druge mehanizacije trenutno nemamo, i jer su dvije parcele koje smo prošle godine kupili bile zapuštene i jako zaraštene trajnim korovom poput solidaga, koji ima gusti sklop rizomatskog korijenja. Suprug je trenutno u azi nabavke, odnosno izrade podriva a, pa dok emo imati to, više ne emo morati orati i preokretati zemlju, jer oranje tj preokretanje zemlje nije baš prihvatljiva metoda za biosustav. Ali, osim same pripreme zemlje i sadnje krumpira sadilicom, sve ostalo se radi ru no.

Tako smo ove godine grah, kukuruz i tikve sijali ru no, motikom. Sije se na malo ve u širinu, tako da dok se ne razrastu tikve, izme u redova može se tanjura ama pro i i tako rješavamo problem korova, dok se sami redovi povr a okopavaju ru no motikom i mal iraju, što kako sam ve spomenula usporava ili spre ava rast korova. * ime i kako dohranjujete, odnosno gnojite sve ovo što raste na njivama, vrtovima, cvjetnjacima?

- U glavnini u ovoj metodi vrtlarenja koristi se plodored, dakle, koristi se injenica da mahunarke gnoje tlo dušikom, te se izmjenjuju ja e zahtjeve, slabije zahtjevne biljke i mahunarke.

Tako er, u biovrtu postoje biljke koje imaju ulogu gnojenja, tako er i u šumskom vrtu. Mal od sijena tako er dodaje organsku materiju u zemlju koju gliste i kukci uvla e pod zemlju i pretvaraju u humus. Jedino što smo posebno prihranili su bile vo ke prilikom sadnje, i tikve koje nisu u kombinaciji 'tri sestre', dakle, s mahunarkama, i to organskim briketiranim gnojivom, te smo tako er nabavili doma i organski konjski dehidrirani gnoj.

Na samom povrtnjaku ponekad dodam briketirano organsko gnojivo ili kompost zahtjevnijim biljkama poput raj ica i paprika, a na gredice gdje sadim luk, ešnjak i mrkvu dodajem drveni pepeo, koji je izvor kalija te je odli an za tu vrstu povr a.

21. lipnja 2013.

Protuletje nam je prešlo, ves svet mu se veseli.

Drve e za hlad – medvje a lijeska Srpanj je ime dobio po srpu, alatki kojom se nekad radila ru na žetva žitarica.

Bio je to prili no naporan fizi ki rad koji se morao napraviti u odre enom roku, ovisno o godini, vrsti žitarice i mjestu gdje je rasla radilo se obi no u ovom vru em dijelu godine. Nakon prijepodneva provedenog na polju, naši su se stari voljeli odmarati pod brajdama ili sjeni drve a. Sad se to ne radi tako, sad to sve oko žetve rade kombajni, ali se i sad nakon napornog rada lijepo odmoriti u hladu nekog dobronamjernog drveta. Može to biti lipa, ili hrast, jasen ili brijest. A može biti i medvje a ili turska lijeska – Corylus colurna.

Ovo drvo je najve a vrsta lijeske, može narasti do 25 m, a u nekim slu ajevima

Poljodjelstvo 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

i do 30 m. Listopadno je drvo porijeklom iz jugoisto ne Europe, Balkanskog poluotoka i Male Azije. U stvari drvo je relikt iz doba tercijala, prije oledbe, i preživjelo je do danas u kanjonskim šumama, vlažnim klancima, kanjonima pa i ponikvama, nama najbližim u Bosni i Hercegovini. Deblo je pokriveno blijedo sivom kožastom, mekanom, plutastom korom ispucanom kao u obliku krpa ili plo ica. Cvijeta u rano prolje e prije nego pro-

lista, a biljka je jednodomna.

Znanstveno ime Corylus dolazi od gr kog kerys u zna enju kaciga, a što se odnosi na omota (kupolu) koja pokriva plod. Kod nas je poprili no nepoznata biljka napose izvan stru nih krugova, šumara, botani ara i sl., i rijetko se može vidjeti. U sjevernoj Europi i Sjevernoj Americi je pak vrlo popularna biljka i sadi se u gradskim parkovima, drvoredima i sl. Izvrsno podnosi one iš eni gradski zrak. U

sjevernoj Europi ovu biljku nazivaju turska lijeska jer je i dolazila iz podru ja koja su nekada pripadala Otomanskom Carstvu. Može doživjeti više stotina godina.

Ponegdje na Balkanu se vjeruje da ovo drvo uva od udara groma, nevremena i od tu e! Plodovi su mali lješnjaci s debelom i tvrdom ljuskom i malom jezgrom tako da nije komercijalno isplativ uzgoj, ali je u prirodi kao hrana životinjama napose vjevericama a po imenu i medvjedima izuzetno korisna. Korisna je i u vo arstvu kao podloga za cijepljenje drugih vrsta lijeske. Ima i visoko kvalitetno drvo.

Ako je nastavimo hvaliti htjet ete je odmah posaditi, a bolje je sa ekati jesen, jesen je najbolje vrijeme za sadnju drve a. Pa ete u hladu uživati idu ih ljeta.

U Rasadniku Iva žele vam zeleniji hlad!

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob.

098/463-464. Specijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9.

Veterinarska ambulanta Jug d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1, radno vrijeme: svaki dan dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa , subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa , po-

ziv za hitne slu ajeve 363-801. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male živo nje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-

470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarskosanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, dera zaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa , subotom od 7,00 do 10,00 sa . DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

iš enje i dezinfekcija ventilacijskih i klimatizacijskih sustava iš enje ventilacijskih sustava zakonska je obveza regulirana Zakonom o zaštiti od požara, Pravilnikom o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata, Pravilnikom o zaštiti na radu za mjesta rada. Ventilacijski kanali u kojima se skupljaju velike koli ine masno e (npr. kuhinjske nape) izrazito su opasni za razvoj i nastanak požara.

Neodržavane kuhinjske nape vrlo su est uzrok požara u ugostiteljskim objektima. Osim opasnosti od požara sustavi za ventilaciju i/ili klimatizaciju vrlo su pogodni medij za rast i razvoj mikroorganizama.

Neodržavani sustavi izvor su širenja zaraze me u ljudima (hoteli, škole, vrti i, ekaonice), kontaminacije proizvoda u prehrambenoj industriji, u bolni kim ustanova put su prijenosa in ekcija, osim toga neodržavani sustavi vrlo su esto energetski neu inkoviti i bu ni. iš enje sustava iznimno je bitno u industrijama gdje u procesu rada nastaju sit-

Nakupljene ne isto e u neodržavanom kanalu

ne lebde e estice ili gdje se osloba aju agresivne hlapive pare. Takvi sustavi mogu izazvati brojne zdravstvene probleme kod radnika, a samim time smanjiti radnu u inkovitost i pove ati broj bolovanja.

Za iš enje ventilacijskih kanala upotrebljavaju se specijalni strojevi koji rade na principu pneumatskih rotacionih etki, iš enje takvih sustava mogu izvršiti jedino specijalizirane osobe koje posjeduju posebne ure aje. Za pregled kanala se upotrebljavaju roboti pomo u kojih se snima stanje

u kanalima, te prema tome planiraju postupci iš enja.

Klimatizacijske ure aje koji se upotrebljavaju u uredskim prostorima ili ku anstvima tzv. Split sistemi, tako er je vrlo bitno redovito istiti i dezinficirati.

Valja napomenuti da su poslovi dezin ekcije poslovi koji se obavljaju prema posebnom rješenju Ministar-

Neodržavana rešetka i o iš ena rešetka

stva zdravlja, stoga, dezin ekciju i izdavanje propisane potvrde o dezin ekciji smije izvršiti isklju ivo za to ovlašteno poduze e.

Redovito iš enje i dezin ekcija klimatizacijskog i ventilacijskog sustava: smanjuje rizik od prijenosa zaraznih bolesti, smanjuje rizik od nastanka požara (nakupine fine prašine ili masno a u ventilacijskih kanalima pod utjecajem strujanja suhog zraka zbog trenja mogu uzrokovati tinjanje i požar), produljuje vijek trajanja sustava, uklanja širenje neugodnih mirisa (kondenzat esto predstavlja medij za razvoj pljesni i gljivica), smanjuje potrošnju energenata u redovitom radu (nakupine prljavštine smanjuju u inkovitost elektromotora), smanjuje putove prolaza šteto ina (kroz ventilacijske sustave esto prolaze glodavci, insekti itd.), smanjuje buku i vibracije, pove ava produktivnost radnika, produljuje održivost prehrambenih proizvoda.

AKCIJA!!!

Popust na koli inu DACONIL 1/1 LUMAX 1/1, 5/1 AKCIJSKA CIJENA

20

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

21. lipnja 2013.

KNJIŽNICA I ITAONICA “NIKOLA ZRINSKI” A

Ameri ko Velepos

Nagra eni s akove kim rotarijancima

ROTARY klub akovec nagradio najbolje maturante

Po 3.000 kn za izvrsne maturante akove kih srednjih škola Ve desetu godinu za redom Rotary klub akovec nagradio je najbolje maturante akove kih srednjih škola. U Tehni koj školi to je Matija Juras iz Sivice, u Gimnaziji Josipa Slavenskog najbolja je Ivona Ferlin iz akovca, u Graditeljskoj školi Anastasia Žeks iz Murskog Središ a, a u Ekonomskoj i trgova koj školi Dasia Oreški iz Pribislavca. U Gospodarskoj školi nije bilo u enika koji je ostvario odli an uspjeh u sve etiri godine, što je jedan od uvjeta.

Rotarijanske nagrade u iznosu od po 3.000 kuna, te plakete i diplome, dobitnicima je na prigodnoj sve anosti u Muzeju Me imurja uru io dr.

Ivan Perca , predsjednik Rotary kluba akovec, a estitke im je uputio me imurski župan Matija Posavec. akove ki ro-

tarijanci su u proteklih deset godina nagradili ukupno 53 najbolja srednjoškolca u završnim razredima školovanja, od kojih su svi obrazovanje nastavili na fakultetima i

visokim školama, te bili me u najboljima.

Ovu dobrotvornu akciju rotarijanci organiziraju u suradnji sa srednjim školama, u ije ime je zahvalila ravna-

Nagrade su pripale najboljim u enicima akove kih škola, koji su u sva etiri razreda ostvarili odli an uspjeh

DODIJELJENA nagrada ‘’Zdenko Barbari ’’

Nagra eno etvero najkreativnijih maturanata Nagrada ''Zdenko Barbari '' ve se osmu godinu za redom dodjeljuje u Gimnaziji Josipa Slavenskog akovec. Rije je o nagradi koja se dodjeljuje najkreativnijim u enicima koji su svojim zalaganjem u raznim izvannastavnim aktivnostima i sudjelovanjem na mnogim natjeca-

teljica Gimnazije Tea Runjak - Dragi . U prigodnom glazbenom programu pjevala je gimnazijalka Patricija Toma, uz klavirsku pratnju Filipa Knezi a.

njima doprinijeli razvoju i promociji škole. Nadareni i angažirani u enici koji su ove godine dobili nagradu jesu Tamara Korunek, Dora Ramuš ak, Matko Buva i Jerko Fabi .

Podsjetimo, nagrada "Zdenko Barbari “ utemeljena je u ast bivšem u eniku škole Zdenku Barbari u,

koji je preminuo 2000. godine nakon teške bolesti. U znak trajnog sje anja, njegova razrednica, sadašnja ravnateljica, profesorica Tea Dragi – Runjak, i njegovi prijatelji iz klupa, me u kojima je i profesorica Sandra Breka – Ov ar, utemeljili su nagradu ''Zdenko Barbari ''.

Nagra eni gimnazijalci Jerko Fabi , Tamara Korunek, Dora Ramuš ak i Matko Buva

Me imurska zaklada za obrazovanje "Dr. Vinko Žganec" dodijelila osam prijenosnih ra unala Me imurska zaklada za obrazovanje "Dr. Vinko Žganec" u ponedjeljak 17. lipnja podijelila je osam prijenosnih ra unala studentima i u enicima koji su se u velja i javili na javni poziv zaklade.

Kako je prilikom dodjele rekao župan Me imurske županije i upravitelj Zaklade Matija Posavec, Me imurska županija je prva regija u Hrvatskoj koja je formirala ovakvu zakladu s ciljem direktnog poticanja obrazovanja i povezano s tim podizanja razine obrazovanja.

Preko ovoga prvog natje aja podijeljeno je otprilike 60.000 kuna, i to za kupnju ra unala, maturalna putovanja, su inanciranja školarina, stanarina, te kupnju odje e i obu e.

Kriteriji po kojima su se potpore dijelile jesu izvrsnost i socijalni status. Zaklada je tek zaživjela te e u budu nosti nastojati pomagati studentima i u enicima, rekao je Posavec. Na dodjeli su bili i zamjenici župana Sandra Herman i Zoran Vidovi .

Zajedno s ra unalima, ukupno je dodijeljeno 28 potpora.

U cilju informati kog opismenjavanja mladih, Veleposlanstvo SAD-a u Hrvatskoj doniralo je akove koj Knjižnici “Nikola Zrinski” e- ita e.

Sve ano uru enje donacije knjiga i elektroni kih ita a "Kindle" uprili eno je u utorak 18. lipnja u prostoru Knjižnice uz nazo nost Kennetha Mertena, ameri kog veleposlanika u Hrvatskoj, koji je naglasio kako se ova kampanja provodi s namjerom edukacije o korištenju novih tehnologija svih dobnih skupina, ali posebice mladih, te da im se na taj na in olakša pristup knjigama i drugim edukativnim materijalima.

Dosadašnje iskustvo s e- ita ima prenijela je i predstavnica zagreba ke Knjižnice "Bogdan Ogrizovi ", koja je

U ime Veleposlanstva SAD-

DRŽAVNO NATJECANJE “Sigurno u prometu 201

Me imurski u U srijedu 19. lipnja u maloj vije nici Me imurske županije župan Me imurske županije Matija Posavec i zamjenica Sandra Herman primili su u enice i u enike me imurskih osnovnih škola koji su sudjelovali na državnom natjecanju "Sigurno u prometu 2013.".

Ove godine natjecanje je održano krajem svibnja u Zadru, a ekipa Me imurske županije osvojila je ekipno prvo mjesto. Pojedina no, me u djevoj icama najbolje su bile Rea Perša iz OŠ Strahoninec i Jana Kova iz OŠ Donji Kraljevec, koje su osvojile prvo, odnosno drugo mjesto. Kod

dje aka drugo mjesto osvojio je Hugo Jur ec iz OŠ Donji Kraljevec. Luka Pani iz akove ke III. OŠ bio je sedmi.

PROJEKT “DJECA U PROMETU KAO PJEŠACI I

Edukacija predško sigurnost svih sud Cestovne prometne nesre e su vode i uzrok smrtnosti i invaliditeta kod djece te je nužno posvetiti što više pozornosti toj problematici.

Ve niz godina u gradovima akovcu i Prelogu odgojitelji dje jih vrti a provode edukativno - preventivni projekt "Djeca u prometu kao pješaci i putnici“, iji je autor mag. ing.

Dino Posavec, a namijenjen je djeci predškolske dobi.

Potrebno je istaknuti da spomenuti projekt ima pozitivno mišljenje nadležnog Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te je ogledni model kako i na koji bi na in trebalo educirati djecu predškolske dobi o cestovnom prometu tijekom cijele godine.

U 2013. godini izdvojena su inancijska sredstva za edukativan projekt, tako je podijeljeno 500-tinjak edukativnih

U projekt su

knjižica “Djeca u prometu kao pješaci i putnici“ i bojanki za

21. lipnja 2013.

Mozaik 21

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

AKOVEC

slanstvo doniralo e- ita e

-a u RH e- ita e je sve ano uru io veleposlanik Kenneth Merten

istaknula kako su na e- ita ima pohranjena djela ameri kih i svjetskih klasika na engleskom jeziku, a na njima je mogu e i "prolistati" besplatno dostupne lanke najpoznatijih ameri kih novina i asopisa te drugih aktualnih informaccija.

Ljiljana Križan, ravnateljica akove ke Knjižnice, zahvalila je ameri kom poslanstvu na donaciji te naglasila kako e uz e- ita e biti mogu brži protok informacija koji omogu ava napredak društva u cjelini.

Kindle ure aj za itanje knjiga u elektroni kom obliku mo i e se koristiti u prostoru Knjižnice. S njime je dobivena i licenca za pristup bazi Amazonovog servisa "Kindle Store". (rr)

13”

enici najuspješniji

Svojim rezultatima Rea, Tena i Hugo predstavljat e Hrvatski autoklub i Hrvatsku na Europskom natjecanju koje

e se ovu jesen održati u crnogorskom gradu Baru. Na prijamu su bili i njihovi mentori Boris Tomaši i Nevenka Reif.

PUTNICI”

olske djece za dionika u prometu

bili uklju eni i mališani vrti a “Mrav” iz Ma kovca

djecu predškolske dobi u akovcu i 100-tinjak u Prelogu.

Tako er, sadašnji zamjenik župana Me imurske župani-

Župan Posavec je, estitaju i u enicima i njihovim mentorima na postignutom rezultatu, rekao da mu je drago što su naši u enici pokazali zavidno znanje upravo u poznavanju prometnih propisa, jer to u kona nici može spasiti i ljudske živote.

Uspjesi na ovakvim natjecanjima odli na su promocija i našega obrazovnog sustava i mentora koji su strpljivo radili s djecom. Na natjecanju je sudjelovalo 84 u enika petih i šestih razreda, a cijelim natjecanjem bilo je obuhva eno oko 3.200 djece iz 259 osnovnih škola diljem Hrvatske. (KO) je Zoran Vidovi i pro elnik komunalnog gospodarstva Grada akovca Dražen Bari opremili su DV "Mrav“ Ma kovec dje jim automobilima i biciklima. Budu i da je najkvalitetnije mjesto za prakti nu provjeru teorijskog znanja o cestovnom prometu dje ji prometni poligon, i te kako e spomenuta dje ja prijevozna sredstva biti korisna u samoj edukaciji djece.

Djecu je potrebno sustavno i kontinuirano educirati od najranije dobi kako bi dugoro no imali sudionike u prometu koji e pravilno postupati prema prometnim pravilima u cestovnom prometu. Me utim, veoma važnu ulogu u tome procesu imaju sami roditelji, odnosno skrbnici, odgojitelji i dr., jer njihovi pozitivni primjeri ponašanja u stvarnim prometnim situacijama ine osnovni model ponašanja djeteta u prometu. Pomo u odgoja i obrazovanja od najranije dobi može se pove ati sigurnost djece, a samim time i sigurnost drugih sudionika cestovnog prometa, isti e Dino Posavec.

Druženje me imurskih i slovenskih dobrovoljnih darivatelja krvi Povodom Svjetskog dana dobrovoljnih darivatelja krvi, Hrvatski Crveni križ, Gradsko društvo Crvenoga križa akovec, organizirao je posjet 24. me unarodnom susretu darivatelja krvi Slovenije na sportskim terenima uz Bjelomursku šumu u mjestu Veržej u slovenskom Pomurju.

Uz nekoliko predstavnika prijateljskih društava iz Austrije i Ma arske, tu su obavezno najbrojniji darivatelji - etrdesetak uglednih predstavnika mjesnih organizacija Crvenog križa me imurskih mjesta i djelatnici GDCK-a akovec.

Doma ini su za posjetitelje iz cijele Slovenije i drage goste iz Me imurja pripremili sve što je potrebno za ugodno druženje i dobro raspoloženje. Ovaj put bili su smješteni uz važne državne goste kod pozornice.

Tako er, ovogodišnji susret bio je važan dio proslave 60. obljetnice organiziranog darivanja krvi u Sloveniji, ali i u Hrvatskoj. Organizator susreta je Regionalna udruga Crvenoga križa (Obmo no združenje Rde-

ega križa) Ljutomer, predvo ena sekretaricom Veronikom Bogdan i djelatnicom RK-a Ljutomer Mašom Germšek. Službeni dio je otvorila sekretarica Veronika i govorom nazna ila koliko u Sloveniji drže do darivatelja. Posebno je naglasila i suradnju s GDCK-om akovec kao predstavnicima Hrvatske.

Nakon sekretarice nazo nima se obratio i župan op ine Veržej Slavko Petovar, dipl. ing. agr., te Janko Veber, predsjednik Državnoga zbora Slovenije.

Uz predsjednika Vebera, svoje mjesto našli su i predsjednik GDCK-a akovec Mladen Valkaj i ravnateljica GDCK-a akovec Nada Špoljari .

U prigodnom programu nastupila je vokalna grupa “Cilike“ iz društva "Leš e ek“ i djevoj ica Minea Grabrovec, koja je razveselila darivatelje i ispjevala set hrvatskih posko ica.

Uprili ene su nagradne igre, ples, prezentacije i reklame, prodaja suvenira novootvorenoga veržejskog Centra Duo i nekih prera iva a bu inog ulja i suvenira. (rr)

GDCK akovec organizira sljede e akcije dobrovoljnog darivanja krvi: ponedjeljak, 24. lipnja - AKOVEC ŽUPANIJSKA BOLNICA (u prostoru biblioteke) 8 - 10.30 sati ponedjeljak, 24. lipnja VRATIŠINEC Društveni dom “Dr. V. Žganec” 12 do 15 sati srijeda, 26. lipnja HŽ i RŽV (školske prostorije) 10 - 15.30 sati etvrtak, 27. lipnja BELICA prostori Op ine Belica 8 - 11 sati petak, 28. lipnja LOPATINEC prostori Osnovne škole 8 - 12 sati

JOSIP FORAUER i dalje predsjednik KLA-a “Nada” Kotoriba

Klub pruža vjeru i nadu u sretniji i bolji život Svoju 17. izbornu godišnju skupštinu u subotu 15. lipnja na terasi Ribi kog doma "Som" održali su lanovi Kluba lije enih alkoholi ara "Nada" iz Kotoribe. Na skupu je bilo 13 predstavnika srodnih udruga iz svih krajeva sjeverozapadne Hrvatske, a njihov rad pohvalili su dopredsjednik Saveza klubova lije enih alkoholi ara Hrvatske Dražen Žagi, zamjenik op inskog na elnika Roberto Ujlaki i mjesni župnik vl . Marijan Horvat. Izvješ e o radu podnio je predsjednik Josip Forauer.

Naglasio je da u klub na obiteljsku terapiju dolazi etiri obitelji i pet samaca. Od brojnih aktivnosti treba izdvojiti sudjelovanje na 14. Ve erima pu ke poezije u Prelogu

i 29. Sportskim susretima u Koprivnici. - Mi u klubu smo najsretniji kada znamo da smo nakon višegodišnjih alkoholnih lutanja dokazali da možemo biti korisni široj zajednici.

I s pravom možemo re i da smo mi pobjednici!, poru io je Forauer. Spomenuo je dvije osobe koje su dale svoj veliki doprinos da klub danas bude prepoznatljiv diljem Hrvatske: stru nu terapeutkinju Veroniku Matotek, koja punih 17 godina radi u klubu, i novinara Mladena Grubi a, koji redovito izvještava o svim doga anjima i na taj na in promovira njihov rad. Što se izbora ti e, sve ostaje po starom. Predsjednik e i nadalje biti Josip Forauer, tajni ke poslove obavljat e

Zlatica Jakupak, dok je blagajna u rukama Terezije Fundak.

Govore i o štetnosti alkohola, Veronika Matotek napomenula je kako je put da se pobijedi ovisnost težak i trnovit. No, na svakom kraju tunela ima svjetlosti, vjere i nade koja e ih držati na životu i na kraju im pružiti bolji i sretniji život, rekla je Matotek, koja je za kraj uru ila uspješnim apstinentima priznanja (na slici). Za 5 godina apstinencije priznanje je primila obitelj Pintari , za 15 godina obitelj Forauer i za 20 godina obitelj Jakupak, koja je i najviše zaslužna što klub "Nada" danas postoji i uspješno radi. Kulturni program sa svojim u enicima pripremila je Klaudija Vidovi , prof. (A. Fuš)

22

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

21. lipnja 2013.

REZULTATI PROJEKTA “O

Nako Clemence

KALINKE organizirale obilježavanje Me unarodnog dana ruskog jezika

Iz Me imurja se šire dobre vibracije izme u Hrvatske i Rusije U organizaciji "Kalinke", Udruge ruskoga govornog podru ja, koja djeluje u Me imurju, u akove kom Domu sindikata nedavno je obilježen Me unarodni dan ruskog jezika. Sve anosti su bili nazo ni predstavnici Ruskog Veleposlanstva, predstavnici Me imurske županije, ravnatelji osnovnih i srednjih škola, u enici koji u e ruski jezik, njihovi roditelji, predstavnici medija, lanovi udruge "Kalinka" te brojni drugi gosti. Tim povodom proglašeni su najbolji u natjecanju prezentacije, kao i maturanti Gospodarske škole, u enici koji u e ruski jezik. Naime, Gospodarska škola akovec i Udruga ruskoga govornog podru ja u Me imurju "Kalinka“pod pokroviteljstvom Veleposlanstva Ruske

Federacije u Hrvatskoj s ciljem poticanja interesa za u enje ruskog jezika, upoznavanja s ruskom baštinom i kulturom te razvijanja multikulturalnosti raspisali su u ožujku natje aj za izbor najbolje prezentacije na hrvatskom jeziku na temu Rusije. Na natje aj su se mogli javiti svi srednjoškolci s podru ja RH. Na natje aj su pristigle 22 prezentacije, a prema ocjeni stru ne komisije (Tatjane Mikolaj, prof. ruskog jezika i kulture, Zdenke Višnji - Špes, dipl. polit. i dipl. bibl., Irine Ilijaš, dipl. bibl., Ratka u eka, mag. psych., i Svjetlane Borkovi , dipl. u .) najboljom je proglašena prezentacija Marija Pei a iz Zagreba, koji je svoju prezentaciju tom prigodom predstavio publici. - Dan ruskog jezika obilježava se 6.

lipnja, kada je ro endan velikoga ruskog pjesnika Aleksandra Sergejevi a Puškina, tako da smo i ovu priliku iskoristili kako bi upoznali naše goste i sve posjetitelje o tome kako je ruski jezik velik i poznat, da ga ponovo širom svijeta u i sve više ljudi, i da e mladima i u Hrvatskoj u budu nosti ponovno biti isplativo nau iti ovaj jezik, kazala je Tatjana

Mikolaj, profesorica ruskog i i književnosti, a ujedno i predsjednica Kalinke.

Kalinka kao most izme u dvije zemlje Upravo zbog mnogobrojnih aktivnosti koje provodi Kalinka, sve su eš i posjeti Me imurju i visokih dužnosnika iz ruskog veleposlanstva u RH. Ovom prigodom u akovcu je bio Dmitry Gorokhov, savjetnik u ruskoj ambasadi, koji nije krio zadovoljstvo. - Jako nam je drago što je suradnja ruskih žena, a sada su to i hrvatske žene, i lokalne samouprave na visokoj razini. Ova podrška koju pruža Me imurska županija i Matija Posavec možda je tek mali dio u našoj bilatelarnoj kulturnoj suradnji, ali to je suradnja koja korak po korak raste i nije ovisna o ekonomskim, politi kim

ili nekim drugim pitanjima.

Veleposlanstvo Ruske Federacije e, naravno, i dalje podržavati sve manifestacije koje udruge kao što je Kalinka organiziraju na podru ju Me imurja, ali i cijele Hrvatske. Kalinka je zapravo, što nam je tako er jako drago, jedan mali dio duha Rusije koji živi u Me imurju i svojim dobrim radom i suradnjom samo mogu obogatiti prije svega kulturni život ovoga kraja, kazao je ruski diplomat.

Ravnateljica Sabrina Blajda isto je tako istaknula kako je multikulturalnost dobra, potrebna u razvoju, te da se i idu e školske godine nastavlja nastava ruskog jezika i kulture u školi kao izborni predmet za sve zainteresirane u enike Gospodarske škole u akovcu. (so)

FILATELISTI KA IZLOŽBA “Sve što nas povezuje”

Izložba akove kih autora u Zagrebu u ast ulaska u EU U organizaciji Filatelisti kog kluba "Marija Hunjak" iz akovca, u subotu 15. lipnja u prostorijama Europskog doma Zagreb otvorena je velika izložba poštanskih maraka svih država lanica Europske unije, pod naslovom "Sve što nas povezuje“. Po izrazito vru em i sparnom vremenu otvorenju je prisustvovalo preko sto gostiju, a nazo nima su se obratili redom: u ime Europskog doma Renata Ba i , u ime veleposlanstva Republike Poljske u Zagrebu zamjenik veleposlanika Tomasz Szeratics, zatim me imurski župan Matija Posavec, te je na kraju izložbu otvorio gradona elnik Grada Zagreba Milan Bandi .

Me u uzvanicima bio je i gradona elnik Grada akovca Stjepan Kova , izaslanica hrvatskog Sabora Melita Muli , saborska zastupnica

Sun ana Glavak, te predstavnici nekih veleposlanstava u Zagrebu. Sve anost su dodatno uveli ali i pripadnici Zrinske garde iz akovca, lanovi i lanice KUD-a Donji Kraljevec, dok su u glazbenom dijelu nastupile sopranistica Ana Lice i oboistica Petra Labazan, uz klavirsku pratnju profesorice Jasminke Bontek. Cijeli program vodio je Dejan Buva . Za odli an koktel nakon službenog dijela zaslužno je desetak me imurskih vinara, Podravka d.d. iz Koprivnice, akove ki mlinovi d.d. i veleposlanstvo Republike Bugarske u Zagrebu te, naravno, lanice i lanovi Kluba. - Zahvaljujemo svima koji su se na bilo koji na in uklju ili u realizaciju ove izložbe koju u suradnji s Centrom za kulturu najavljujemo i u Gradu akovcu.

Prošlo je deset mjeseci od po etne konferencije za novinare, kada je predstavljen projekt "Obilježi moj dan" i prva volonterka u sklopu Europske volonterske službe u Me imurju – Clemence Bell.

U utorak 11. lipnja na završnoj konferenciji volonterske službe predstavljeni su rezultati projekta, a izme u ostalog i dvojezi na brošura o EVS-u, koju je predstavila Filipa Blažon. Brošura objedinjuje sve potrebne informacije o uklju ivanju u projekte u sklopu Europske volonterske službe, ali i daje pregled aktivnosti koje je Clemence radila u udruzi "Zora".

Brošura je dvojezi na, na hrvatskom i engleskom jeziku, a dio letaka e Clemence ponijeti u Francusku i partnersku organizaciju, kako bi potencijalnim volonterima pokazala što je radila u sklopu svog projekta i motivirala ih na uklju ivanje. Brošuru je dizajnirala tvrtka "Acrobyte", a možete je pogledati i skinuti na http:// issuu.com/udrugazora/docs/ evs_brosura.

Podsjetimo se, projekt "Obilježi moj dan" po eo je 1. lipnja 2012. godine, a prije samog dolaska Clemence je prošla edukaciju u organizaciji pošiljatelja, kako bi znala što može o ekivati i kako bi se što bolje snašla u svom projektu.

Volonterska služba trajala je od 1. rujna 2012. do 30. lipnja 2013., te e po povratku ku i nastaviti aktivnosti u sklopu projekta. U svojoj lokalnoj zajednici predstavit e projekt na kojem je radila, svoje aktivnosti i rezultate, podijelit e primjere dobre prakse iz

PODBREST 14. festival spo

Udruga inv županije os U organizaciji Društva distro i ara, invalida cerebralne i dje je paralize i ostalih tjelesnih invalida akovec i Me imurskog saveza sportske rekreacije "Sport za sve", u subotu 8. lipnja u Podbrestu je održan tradicionalni 14. festival sportske rekreacije osoba s invaliditetom Hrvatske.

Na festivalu je sudjelovalo osam ekipa, i to Društvo distro i ara, invalida cerebralne i dje je paralize i ostalih tjelesnih invalida Grada Varaždina, Društvo osoba s tjelesnim invaliditetom Pula, Udruga invalida Donja Stubica, Udruga tjelesnih invalida ILO Ivanec, Udruga invalida Koprivni ko - križeva ke županije, Udruga invalida rada Me imurske županije, Udruga za pomo osobama s mentalnom retardacijom Me imurske županije i Društvo distro i ara, invali-

21. lipnja 2013.

Mozaik 23

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Obilježi moj dan”

HUMANA Nova obilježila Dan zaštite okoliša

on deset mjeseci volontiranja, e Bell primila Youthpass certifikat

Clemence Bell (u sredini) i volonteri, koji su joj bili najve a potpora tijekom boravka u Me imurju

udruge "Zora" i Me imurja, ali i iz cijele Hrvatske. Sam projekt završava 31. listopada 2013.

Tijekom svoje volonterske službe Clemence je obilježila razne dane, poput Me unarodnog dana žena, Me unarodnog dana tolerancije, Nacionalnog dana borbe protiv raka vrata maternice, Svjetski dan Roma, držala je lekcije francuskog jezika i kulture za dvije grupe polaznika, na tjednoj bazi je svirala mandolinu za šti enike Dnevnog boravka "Dr. Antun Bogdan", održala desetak predavanja o toleranciji i EVS-u za sve srednje škole u Me imurju i Lions klubu.

Osim toga, uz pomo volonterki vrijedno je u ila hrvatski jezik i o me imurskoj hrvatskoj kulturi. Kao završnu aktivnost u kojoj je upo-

trijebila sva do sada ste ena znanja organizirala je vrlo uspješnu akciju "Osvoji blago EVS-a" 1. lipnja 2013. Tako er je i kreirala ilm o EVS-u koji e prikazivati u Parizu kad se vrati, budu i da je i ilm dvojezi an.

Tena Škvorc, mentorica, govorila je o procesu u enja u Europskoj volonterskoj službi, kao i o fazama koje je zajedno s Clemence prolazila tijekom njenog boravka i procesa adaptacije na drugu kulturu i na in života. Mentorica je bila zadužena za organizaciju slobodnog vremena volonterke, ali i za slu aj poteško a ili privatnih problema.

Sre om, Clemence nije imala kriznih situacija. Zadnja dva mjeseca aktivno su radile na kreiranju njenog Youthpassa, službenog dokumenta o

nau enim kompetencijama tijekom volonterske službe, koji je Clemence bio i uru en na konferenciji za novinare i koji e joj biti vrlo koristan prilikom konkuriranja za željeno radno mjesto.

Nakon primanja Youthpassa, okupljenima se obratila i Clemence Bell i rekla par rije i o svom iskustvu volontiranja u Me imurju i u udruzi "Zora"...

- Uistinu mi je drago što sam se uklju ila u Europsku volontersku službu, a još sam sretnija što je to bilo baš u udruzi 'Zora'. Ovih deset mjeseci bili su uistinu iskustvo koje me obogatilo. Projekt

boda), a tek bod manje osvojilo je Društvo distro i ara, invalida cerebralne i dje je paralize i ostalih tjelesnih invalida Grada Varaždina (192 boda). S prikupljenih 170 bodova tre e mjesto osvojilo je Društvo distro i ara, invalida cerebralne i dje je paralize i ostalih tjelesnih invalida a-

tona rabljene robe i 2 vre e istih plasti nih vre ica.

Socijalna zadruga "Humana Nova" zahvaljuje svima koji su donirali nošenu odje u za oporabu i reciklažu i time podržali našu ideju spre avanja one iš enja okoliša i smanjili emisiju CO2 u atmosferu za 54.000 kg, sa uvali 90 milijuna litara pitke vode i sprije ili upotrebu 3000 kg pesticida u proizvodnji pamuka kao sirovine!

Na sam Dan zaštite okoliša Humana Nova održala je radionicu u Centru za odgoj i obrazovanje u akovcu na temu uporabe recikliranog tekstila. Na radionici je sudjelovalo 30-ak polaznika Centra, pri emu su ukrašavali prega ice izra ene iz recikliranih materijala. U izradi su im uvelike pomogle djelatnice Centra i djelatnice Humane Nove.

Pridružite se akciji “Biciklom za Vukovar”!

valida Koprivni ko - križeva ke svojila najviše bodova

cijama takmi enja. Uslijedilo je takmi enje u osam disciplina (belot, ga anje kolutovima, pikado, vise a kuglana, bacanje loptice u koš, utrka u invalidskim kolicima, šah i stolni tenis). Najviše bodova zbirno u svim disciplinama osvojila je Udruga invalida Koprivni ko - križeva ke županije (193

Povodom Dana zaštite okoliša, koji se obilježava 5. lipnja, Socijalna zadruga "Humana Nova" u suradnji s gradovima/op inama, Volonterskim uredom Me imurja te komunalnim poduze ima AKOM, MURSEKOM, PRE-KOM i VARKOM organizirala je u subotu 8. lipnja veliku akciju sakupljanja tekstila, odje e i obu e te istih plasti nih vre ica na 17 lokacija u Me imurju te po prvi put i u Gradu Varaždinu.

Ta ko su st anov nic i akovca, Donje Dubrave, Donjeg Kraljevca, Donjeg Mihaljevca, Donjeg Vidovca, Držimurec - Strelca, Gori ana, Kotoribe, Lapšine, Male Subotice, Murskog Središ a, Podturna, Preloga, Selnice, Svete Marije, Svetog Martina na Muri, Varaždina i Vratišinca sveukupno donirali 15

'Obilježi moj dan' svidio mi se i prije nego što sam došla ovamo, uživala sam provode i ga, a iz ovog iskustva nosim puno lijepih uspomena.

Puno sam nau ila u udruzi 'Zora', ne samo nova znanja i vještine, ve i o sebi samoj. Želim zahvaliti svim dragim ljudima koji su mi pomagali tijekom službe i u mom slobodnom vremenu, zajednici koja me uistinu lijepo prihvatila, kao i donatorima koji su omogu ili kvalitetno organiziranje doga aja u sklopu projekta.

Nakon ove konferencije, Clemence e ostati u akovcu još tjedan dana, nakon ega joj slijedi putovanje po Hrvatskoj i povratak ku i. Projekt “Obilježi moj dan” podržala je Europska komisija kroz program "Mladi na djelu".

ortske rekreacije osoba s invaliditetom Hrvatske

da cerebralne i dje je paralize i ostalih tjelesnih invalida akovec.

Nakon pozdravnih rije i organizatora, predsjednice Društva Miljenke Radovi , mag. iur., sudionicima Festivala obratili su se Matija Posavec, župan Me imruske županije, Romano Bogdan, zamjenik gradona elnika Grada akovca, i Franjo Bukal, na elnik op ine Orehovica. Zatim je izvršeno postrojavanje, tijekom kojeg je tajnik Me imurskog saveza sportske rekreacije "Sport za sve" i ujedno glavni sudac Marijan Vugrin i takmi are upoznao s propozi-

U akciji prikupljeno petnaest tona rabljene robe

kovec. Nakon podjele medalja, pehara i zahvalnica, uslijedilo je druženje uz okrjepu koju su osigurali sponzori: Gradska kavana "Lovac" Prelog i Damir Domini , Ljubomir Kolarek, dr. vet. med. iz Preloga, "Galivet“ d.o.o. Prelog, restoran "Prepelica“ Otok i Dragica Horvat.

Udruga "Laganini" iz Preloga ogranizira posjet biciklima Gradu heroju Vukovaru povodom Dana antifašisti ke borbe i Dana državnosti, pod nazivom "Biciklom za Vukovar".

U subotu 22. lipnja kre e skupina od 20-ak biciklista za Vukovar na put dug 270 km. Organizirani su odmor i no enje u Pustari Višnjica kod Slatine. Biciklisti dolaze u Vukovar 23. lipnja oko 13 sati.

Potom u nedjelju 23. lipnja u jutarnjim satima, ispred RO-SE u Prelogu, kre e druga skupina autobusom za Vukovar. Predvi eno je stajanje u Pustari Višnjica te u Vukovaru susret s biciklistima.

U Vukovaru je dogovorena mogu nost posjeta sljede ih znamenitosti i spomenika: Stari vodotoranj, Dvorac Eltz, Franjeva ki samostan i crkva Sv. Filipa i Jakova,

Memorijalno groblje, Vukovarska bolnica, Memorijalni centar Domovinskog rata.

Obavezno bi se obišao Križ na uš u Vuke u Dunav, posve en braniteljima Vukovara i Ov ara.

Za bicikliste lanove Udruge "Laganini" Prelog koji idu biciklima sve je besplatno, dok se posjet Vukovaru autobusom pla a u visini od 210 kuna (uklju en prijevoz i ru ak). U akciju se uklju ilo Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska postaja Prelog na na in da je osigurala policijsku pratnju na biciklima, dvoje službenika koji u ophodnji koriste bicikle koje je darovao Grad Prelog. Akciju podržava Turisti ka zajednica Grada Preloga i Trgovina "Beciklin" iz Preloga. Za sve informacije i uplate možete se obratiti na 099 216 92 52 ili 098 644 313 ili osobno u Prelogu, Glavna 16, Trgovina "Beciklin“.

24

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Bebe 2013.

MUZEJSKE PRI ALICE

Najbolji vrti ki rad predstavili Mišeki iz Nedeliš a!

Ivica (34) i Martina (30) Medvar iz Murskog Središ a dobili su Juricu, ro enog 15. lipnja. Imaju i Ivana (6) i Josipa (4). Izlasku malog Jurice iz rodilišta pridružio se i djed Ivan.

FOTKAJMO NAJMLA E

Poslikajte se u bolnici ili nam pošaljite fotografije na e-mail Od po etka ove godine ponovno smo sa svima najmla ima, novoro enima u Me imurju. Aktiviramo našu popularnu rubriku, u kojoj pozivamo sve majke i o eve da se prilikom izlaska iz Županijske bolnice poslikaju s novope enom k erkom ili sinom. Ukoliko to nije mogu e, šaljite nam svoje bebe, po-

21. lipnja 2013.

fotkane na na in koji je vama najdraži. Javite nam se putem e-maila: zlatko.vrzan@mnovine.hr ili urednik@mnovine.hr.

Pošaljite osnovne podatke: ime i prezime vašeg klinca ili klinceze te vaše osnovne osobne podatke: ime i prezime roditelja i mjesto odakle dolazite.

Muzej Me imurja akovec pokrenuo je ove godine projekt "Muzejske pri alice", u kojem je sudjelovalo više od 700-tinjak djece vrti ke dobi, koja su kroz više od 30 radionica interaktivno u ila o povijesti Me imurja. Voditeljica projekta bila je Maša Hrustek Sobo an, kustosica Muzeja, a Jelena Tisaj i Maja Žvorc suvoditeljice.

Dio Muzejskih pri alica je i pripadaju a izložba dje jih radova. Ovih je dana završilo glasovanje za najbolji skupni rad vrti kih skupina. Od izloženih 30 zajedni kih radova na izložbi dje jih radova, posjetitelji su putem anonimnog glasovanja na glasa kim listi ima najviši broj glasova dodijelili radu skupine "Mišeki" iz Dje jeg vrti a "Zvon i " u Nedeliš u.

Mišeki su pobijedili sa 65 glasova, a slijede ih na 2. mjestu 1. razred III. OŠ sa 60 glasova te na 3. mjestu skupi-

na "P elice" iz Dje jeg vrti a "Fijolica" u Prelogu s 48 glasova. Pobjedni ka skupina je za nagradu dobila kacige za vitezove i vitezice te tijare za dame i princeze, kako bi djeca nastavila igru i glumu povijesnih pri a i legendi i u svojem vrti u. Tako er su

dobili Me imurske kajkavske kalendare, DVD etnoodjela MM -a, skup vodi a stalnim postavom MM -a te potvrdu za jedan grupni posjet sa stru nim vodstvom kustosa za itav vrti te pohvalnice.

Po nagrade je stigla delegacija od 7 djece s odgajateljicama

Valentinom Bel i Marijanom Sklepi . Zbog interesa postav izložbe dje jih radova produžen je do 15. srpnja. Ulaz je besplatan, a može se pogledati u 1. kata muzeja svaki dan u tjednu od 8 do 18, a subotom i nedjeljom od 10 do 13 sati.

(Roberta Radovi )

Zbogom vrti u, pozdrav školi!

U Dje jem vrti u "Sun eko" u Selnici održana je završna priredba na kojoj su se predškolci oprostili od vrti a. Sve što su nau ili u vrti u pokazali su pred roditeljima, prijateljima i najbližima. Od jeseni eka ih novi život u školi u koju kre u: Nika Baumgartner, Fran Bistrovi , Ema urin, Filip Golob, Dora Hren, Luka Jambroši , Borna Jurasovi , Meri Jurasovi , Elena Majeri , Valentina Majhen, Neo Murši , Luna Saka , Lorena Šafari , Nika Šajnovi , Vanja Tuksar, Petra Varši , Marta Vinko i Dario Zadravec. (KO)

VRTI KI MATURANTI 2013.

Stotinjak predškolaraca oprostilo se od vrti a Tradicionalno svake godine u mjesecu lipnju predškolarci se opraštaju od vrti a. Ovu se godinu mimohod djece koja odlaze put škole iz akove kih vrti a održao

ŠENKOVEC Dje ji vrti “Vrap i ”

proteklu subotu 15. lipnja.

Potom je u Centru za kulturu održana završna sve anost na kojoj se 116 predškolaraca oprostilo od vrti a. Doga aj su došli ispratiti brojni

roditelji, bake, djedovi, bra a i sestre mališana, pa se u dvorani tražilo mjesto više.

Budu im školarcima želimo uspješan ulazak u školski svijet. (rr)

Održana završna sve anost predškolske grupe Mališani, budu i školarci, korisnici Dje jeg vrti a "Vrap i " Šenkovec, oprostili su se od svojih dana provedenih u vrti u. Protekli utorak 11. lipnja pod nazivom završne sve anosti "I godine ove…" djeca su pokazala dio onoga što su kroz primjerene aktivnosti i poticaje usvojili i nau ili u vrti u. injenicu da su i djeca i njihove odgojiteljice bili izuzetno aktivni kroz itavu pedagošku godinu potvr uju i sljede e osvojene nagrade: ekokutak tvrtke "Henkel" za ekoigrokaz

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. akovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073

"Mami in vrt", srebrna medalja na Dje joj olimpijadi u disciplini štafeta za djevoj ice, poklon paket tvrtke "Frank" za uklju enost u natje aj "Tigrov ples" te priznanje i nagrada za najbolje likovne i literarne radove na temu "Katastrofa i snage zaštite i spašavanja u katastrofama".

Osim navedenih aktivnosti, vrti "Vrap i " kroz pedagošku godinu sura ivao je i sa svojom užom i širom zajednicom: Op inom Šenkovec, Osnovnom školom "Petar Zrinski" Šenkovec, PU me imurskom, Knjižnicom i

itaonicom Šenkovec, Udrugom za zaštitu od dijabetesa Varaždin.

Odgojitelji vrti a "Vrap i " svjesni su važnosti cjeloživotnog u enja te se peramanentno stru no usavršavaju, a ustanova je i uklju ena u projekt samovrednovanja Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje Zagreb, što doprinosi još boljoj kvaliteti rada. Kvalitetu i vrijednosti prepoznali su i roditelji. Djeca i djelatnici vrti a "Vrap i " posebno su ponosni i zahvalni na dobroj suradnji s roditeljima. (rr)

Prodaja i oglašavanje: tel: 00385 40 323 600, fax: 00385 40 493 305; Redakcija: tel: 00385 40 323 601; GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna; NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci - Oleti , Josip Šimunko, Stjepan Mesari , Roberta Radovi , Siniša Obadi , Alen Fuš; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan; VODITELJ GRAFI KE PRIPREME: Jurica Hoblaj; LEKTORICA: Monika Zor ec; E-MAIL KONTAKTI: marketing@mnovine.hr, redakcija@mnovine.hr; media.novine@gmail.com TISAK: Novi list d.d., Rijeka, Zvonimirova 20A

Žirora un: 2340009-1110556216, Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke 1.935 kn (pretplata+ poštarina)

URBANI ART HAPPENING "Magar ev ples" akove ke umjetnice Ruse Trajkove izazvao je veliki interes akove ke publike žedne urbanih art doga anja. Na po etku programa u galerijskom prostoru zgrade "Scheier" u akovcu izveden je performans tijekom kojeg je na lice i tijelo autorice “otisnuta” videoprojekcija, dok je ona tijelom i mimikom nijemo “pri ala” pri u o magarcu koji je odlu io “biti”, a ne samo “postojati”. Izložba i instalacije u vidu plesnih cipelica završni su in pri e o magarcu koji želi postati više, koji odbacuje sve oklope i u tome uspijeva.

IZLOŽBA

Državni arhiv Me imurja Štrigova “Službeno informiranje kroz prošlost” RAZGOVOR S POVODOM

akove ki rock bend Clone Age predstavlja videospot “Break Your Wall“ USPJEH

ak dvije nagrade Limenoj glazbi Belica u Novom Vinodolskom!

ONA SE BUDI

Festival me imurskih demo bendova

2

21. lipnja 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Kultura

NEDJELJA, 23. lipnja, 15.30 sati DRŽIMUREC, prostor DVD-a Drž

GRUPA Contra obilježava 15 godina postojanja

Izložba, koncerti i grafi ke mape Grupa Contra ove godine obilježava 15 godina svog postojanja i više nego uspješnog djelovanja na podru ju slikarstva, glazbe i kulture op enito, te poglavito humanitarnog rada. Obljetnica e biti obilježena nizom zna ajnih doga anja, a bit e okon ana zajedni kim slavljem ulaska Republike Hrvatske u lanstvo Europske unije.

Po etak proslave je danas u petak 28. lipnja 2013. u Scheierovoj zgradi u akovcu, s po etkom u 19 sati, otvorenjem izložbe likovnih radova lanova Contre, Vladimira Blažanovi a, Žorža Draušnika, Tihomira Lon ara, Vladimira Megli a, Željka Mucka, Gorana Petra a, Velimira Ra kog, Davorina Radi a i Petra Ujevi a, te gostiju Nikole Džaje i Nike Ribi a.

Nakon toga u 20 sati slijedi koncert Zagreb trija, Danijela Detonija na klaviru, Martina Draušnika na violini i Pavla Zajceva na violon elo.

Program se nastavlja u subotu 29. lipnja 2013. u Štrigovi u prostorijama Državnog arhiva. Od 17 sati zapo inje predstavljanje glazbeno - pjesni ko - gra i ke mape Berislava Šipuša. Od 19 sati pak je

SVETA MARIJA i tamošnji KUD doma ini Smotre pjeva kih zborova i vokalnih skupina Me imurja

Zbor “Josip Slavenski” izborio je dva državna natjecanja

Na državnu smotru zbor i muška vokalna skupina “Josip Slavenski”, te ženska vokalna skupina KUD-a “Katruža”

Humanitarni prog u župnoj crkvi Marije Magdalene u Štrigovi koncert Porin kvarteta s gostom Danijem Bošnjakom na lauti.

Nakon toga svi su od strane Grupe Contra, Op ine i Turisti ke zajednice Štrigova pozvani na proslavu ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Na grani nom prijelazu prema slovenskoj Gibini uz nastupe brojnih hrvatskih i

slovenskih kulturnih umjetnika i djelatnika. O svemu tome su na prigodnoj konferenciji za novinare u akove kom Centu za kulturu govorili Antun Toni Horvat iz Grupe Contra, Josip Mikec iz TZ-a Štrigova, Stanislav Rebernik, na elnik op ine Štrigova, Jurica Cesar iz Državnog arhiva u Štrigovi i Sandra Herman, zamjenica me imurskog župana. (S. Mesari , Z. Vrzan)

URBANI ART HAPPENING

DVD Držimurec - Strelec i KUU “Zvon” župne zajednice Mala Subotica organiziraju u nedjelju 23. lipnja kulturno - humanitarni program pod nazivom “GLAVU GORE, DAVORE!”. Humanitarna akcija organizirana je za Davora Lova a iz Držimurca koji boluje od teške dijagnoze Huntingto-

MAGAR EV PLES akove ke umjetnice

Završni in pri e o magarcu koji želi postati više PIŠE: ROBERTA RADOVI

akove ka umjetnica Rusa Trajkova pripremila je art happening pod nazivom “Magar ev ples”, kojem je protekli tjedan, u etvrtak 13. lipnja, nazo ila mnogobrojna akove ka publika žedna urbanih art doga anja. Na samom po etku programa u galerijskom

prostoru zgrade "Scheier" u akovcu izveden je performans.

Na lice i tijelo autorice “otisnuta” je videoprojekcija, dok je ona tijelom i mimikom nijemo “pri ala” pri u o magarcu koji je odlu io “biti”, a ne samo “postojati”. Postav izložbe ilustrira autori an vedar duh: slikarska platna s tematikom plesnih cipela i koraka, blagi i meditativ-

ni zvukovi klavira Yanna Tiersena u videu, uredno posložene i ležerno odba ene plesne cipele, ekspresivne slikarske teksture živih i dre avih boja, u prostornoj instalaciji magar ev ples, stvaraju dojam da smo stupili na plesni odar upravo u trenutku kad je ples završio. A odakle inspiracija za cjelokupan art happening, autorica je

Ženska vokalna skupina KUD-a “Katruža” putuje na državnu završnicu u Krapini

U Domu kulture u Svetoj Mariji u nedjelju 16. lipnja održana je 15. smotra pjeva kih zborova i vokalnih skupina Me imurja. Doma in smotre, KUD "Ivan Musta Kantor", ugostio je 12 pjeva kih zborova i vokalnih skupina. Njihove nastupe pratio je Robert Homen, selektor Hrvatskog sabora kulture, koji je odredio tko ide na državne završnice. Tako se u kategoriji velikog zbora u Novigrad Istarski izborio Pjeva ki zbor "Josip Štolcer Slavenski", dok su nastup u Krapini, gdje e se održati državna završnica za male vokalne skupine, nastup izborili: Muška vokalna skupina

zbora "Josip Slavenski" u kategoriji "suvremeno višeglasje“ i Ženska vokalna skupina KUD-a "Katruža" u kategoriji "folklorno pjevanje".

Ina e, protekle nedjelju poslijepodne, unato 30 stupnjeva, u Svetoj Mariji nastupili su: Pjeva ki zbor "Josip Štolcer Slavenski" akovec, dirigentica Senka Bašek - Šamec, Muška vokalna skupina KUD-a "Katruže" Ivanovec, dirigent uro Horvat, Ženska vokalna skupina KUD-a "Katruže" Ivanovec, dirigent uro Horvat, KUU Društvo žena Gornji Kraljevec, dirigentica Julijana Ko ila, Vokalni sastav KUD-a "I. M. Kantor" Sveta Ma-

rija, dirigent Dominik Kanižaj, Ženska voklalna grupa PZa "J. Š. Slavenski" akovec, dirigentica Senka Bašek - Šamec, Muška vokalna skupina PZ-a "J. Š. Slavenski" akovec, dirigent Mario Jagec, Pjeva ki zbor umirovljenika akovec, dirigent Vinko Jakupak, Mješovita pjeva ka skupina KUD-a Ma kovec, dirigentica Marina Grahovec, Ženska pjeva ka skupina HKUD-a Gori an, dirigent Andrija Ribi , Pjeva ka skupina udruge "Pjesma" Donji Kraljevec, dirigentica Ljubica Crne ec, dok su posebni gosti manifestacije bili lanovi Zbora Gimnazije Josipa Slavenskog akovec. (alf)

Doma in natjecanja bio je KUD “Ivan Musta Kantor” Sveta Marija, a njegova ženska vokalna skupina nastupila je na natjecanju

DRŽAVNI ARHIV Me imurja Štrigova

Izložba “Službeno in Državni arhiv za Me imurje obilježio je u utorak 11. lipnja Me unarodni dan arhiva otvorenjem izložbe s temom "Službeno informiranje kroz prošlost". Izložbu je osmislila i pripremila Vesna Šteinglin, voditeljica vanjske službe u DAM-u.

Ovogodišnjom izložbom javnosti je predstavljeno nekoliko fondova Državnog arhiva za Me imurje koji sadrže arhivsko gradivo vezano uz službeno informiranje. Tako su izložena službena glasila iz kraja 19.

stolje a i 20. stolje a. Prikazan je i manji dio fonda Gra anskog povjerenika za Me imurje, koji je provodio civilnu vlast na po-

dru ju Me imurja u razdoblju od 1919. do 1929. godine i ujedno informirao javnost ili bio poTamburaši KUD-a D srednik službenih informacija.

21. lipnja 2013.

ETVRTAK, 27. lipnja, 20 sati akovec, dvorana Centra za kulturu

žimurec - Strelec

gram “GLAVU GORE, DAVORE!” nova koreja, bolesti od koje obolijeva nekoliko osoba na miljun ljudi. Program e se održati u prostoru DVD-a Držimurec - Strelec. U programu e sudjelovati tamburaški sastav KUU “Zvon” Mala Subotica, pjeva ka skupina “Palov anke” iz Palovca, dramska skupina KUU-a

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

“Zvon” s predstavom “Kak bi bilo da toga nej bilo”.

Sakupljat e se dobrovoljni prilog za Davora. Pozvani su svi ljudi dobre volje, posebice svi Držimur ani, Strel ani i ljudi iz svih okolnih mjesta koji poznaju Davora da se odazovu i pomognu u lije enju. (rr)

KLIP energi na i eksplozivna pri a Serijal "Dobar film etvrtkom" donosi još jednu eksplozivnu pri u u trajanju od 100 minuta. Jasna je lijepa tinejdžerica, neobuzdana je, eksperimentira sa seksom i drogama ili jednostavno ubija vrijeme. Izgubivši iluzije o svojem životu s deprimiranom majkom i bolesnim ocem u predgra u Beograda, ona se suprotstavlja svakome, pa i sebi samoj. No, taj joj o ajni ki prosvjed postupno pomogne da prihvati bolnu stvarnost. Isidora Simijonovi , debitantica, ima

dojmljiv i neustrašiv nastup, pun kontrasta. Njih dvije zajedno daju vrlo dinami an i živ portret mladosti potrošene na potragu za identitetom.

Dvije nagrade i etiketa "filma o kojem se pri a" pripala je prvom dugometražnom filmu Maje Miloš, “Klipu”, na Me unarodnom filmskom estivalu u Rotterdamu, gdje je premijerno prikazan. The Hollywood Reporter opisuje film kao "eksplozivnu, energi nu pri u o dis unkcionalnoj ljubavi" i "mo an prvijenac".

Ruse Trajkove

NAJAVLJUJEMO

e

koji je odbacio sve svoje okove.

Nastala je pri a, cipelice koje su instalirane kao neki odba eni oklopi i slike koje su tako er nesputano zaplesale. U kona nici osmišljavam per ormans koji re erira taj oslaba aju i duh, želju i težnju za osoba anjem. Ova izložba je zapravo završni in te pri e o magarcu gdje se slavi njegovo oslobo enje. Njega su svi vidjeli i doživljavali samo kao magarca, ali se on osje ao bi em, a ne ono što predstavlja okolini, te je odbacio sve oklope.

osnovni element autori inog stvaranja.

- Radim na svim mogu im umjetni kim podru jima, ali ono što mene najviše smiruje je slikarstvo. Težnja mi je uvijek sliku projicirati na neki drugi na in, da to nije samo jedna obi na ploha koja je islikana, iscrtana, nego da se u njoj usadi neka emocija ili ritam. Ovdje konkretno je u pitanju ritam, postoji puno života i želje za slobodom i životom.

Izložbu je otvorila Kristina Horvat Blažinovi , koja je, nadovezuju i se na plesnu magar evu pri u, naglasila kako je “postojanje kratkog vijeka i ini se kao da ima rok trajanja, dok biti zna i postati zauvijek”. Program je organiziran u suradnji Centra za kulturu i akove kog U iteljskog akulteta, a izložba se može razgledati do 27. lipnja.

Zidovi koji ne smiju progovoriti

kazala: - Magar ev ples je pri a o antropomor nom magarcu, odnosno magarcu koji je sli an ovjeku. On je želio postati nešto više no što mu je to njegov oklop dozvoljavao i on je u tome

uspio. Inspiracija korijene vu e u djelu Friedricha Nietzschea 'Tako je govorio Zaratustra'. U mojim mislima rodio se ples koji se aplicirao u plesne cipelice, da bi se uobli io u jednog magarca

I drugi dio postava izložbe odre en je težnja za osloba anjem, koji je prikazan kroz umjetni ki projekt “Ovom zidu se ne smije dozvoliti da progovori”. Zid dimenzija 4x2 metra odraz je revolta i želje za rušenjem svih zidova i barijera, kako zidanih, tako i ljudskih. Projektu je dodan i istoimeni videosadržaj, koji tako er propitkuje tematiku osloba anja koje je

nformiranje kroz prošlost” Tako er su prikazani ondovi mjesnih narodnih odbora i narodnih odbora op ina, a tu su i trgova ka društva i sindikati te razni oglasi.

Zanimljivo je spomenuti da je na otvorenju izložbe sudjelovao bubnjar Marko Krloci, koji još uvijek službeno in ormira mještane u op ini Donja Dubrava. Oglašavanje provodi na 54 postaje voze i se biciklom na kojem je pri vrš en bubanj, a danas je starijim mještanima jedini izvor in ormacija.

Izložba je otvorena mjesec Domašinec u Prelogu dana.

JUBILARNA 20. me unarodna filmska radionica u organizaciji ŠAF-a

Dolaze poznata imena profesionalne svjetske animacije!

20. internacionalna filmska radionica u organizaciji ŠAF-a održava se od 23. do 30. lipnja 2013. u prostorijama Škole animiranog filma akovec i Centra za kulturu. Voditelji ovogodišnje radionice poznata su imena pro esionalne svjetske animacije: Sara Khalili, animatorica i grafi arka iz Irana, te portugalski animator, višestruko nagra ivani Jose Miguel Ribeiro.

U radionici e sudjelovati 20 djece i mladih iz Dubrovnika, Šipanske luke, akovca, Ivanovca, Bjelovara, Zagreba, Nedeliš a i Murskog Središ a, koji e u posebnim animacijskim tehnikama tijekom tjedna ostvariti dva kratka animirana filma.

Ve ina ove djece su ve za svoje prijašnje filmove nagra ivana na estivalima širom Hrvatske, a internacionalna radionica im je svojevrsna nagrada za njihov stvarala ki rad.

Osim ovih gostiju, na radionici e boraviti i najpoznatije ime u svjetskom udruženju animatora - Nicole Salomon iz Francuske, zaslužna za iniciranje Internacionalne radionice 1982. godine, kao prve takve radionice u bivšoj državi. Salomon je jedna od osniva ica najve ega animacijskog estivala na svijetu, onog u Annecyju, te pokreta ica studija za animaciju AAA, jednog od ŠAF-ovih uzora.

Godinama je obnašala dužnost i glavne sekretarice me unarodnog udruženja animatora (ASIFA). Tako er, o ekuje se dolazak i Margit Antauer, bivše direktorice Anima esta, dugogodišnjeg estivala - partnera internacionalne radionice, Vere Robi - Škarica, direktorice Hrvatskoga filmskog saveza, te Marine Feodoro , filmske publicistkinje i stru njakinje za animirani film.

Projekcija animiranih filmova i dokumentarna izložba U subotu 29. lipnja u 18 sati posjetitelje Centra za kulturu akovec o ekuje zanimljiva projekcija animiranih filmova.

Bit e prikazani pro esionalni animirani filmovi ovogodišnjih voditelja radionice, projekcija filmova ostvarenih na radionici i projekcija novih filmova ŠAF-a. Ulaz je besplatan za sve posjetitelje. Od 23. lipnja do 3. srpnja u izložbenom prostoru CZK-a akovec bit e postavljena dokumentarna izložba o 20. internacionalnih filmskih radionica.

Mani estacija se odvija pod pokroviteljstvom Grada akovca, Hrvatskoga filmskog saveza, Hrvatskoga audiovizualnog centra i Me imurske županije.

4

21. lipnja 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Scena

Podroom Drink And Music Club Subota, 22. lipnja, 21 sat

Nedeliš e, dvorana MESAP-a Petak, 28. lipnja, 20 sati

Veliki koncert Željka Joksimovi a

Supersonics (Sasha Tepshich & Tony D.)

Nakon niza odli nih koncerata na nedeliš anskom MESAP-u, caffe bar “Millenium” u petak 28. lipnja prire uje veliki koncert ljubimca žena Željka Joksimovi a. Hitovi “Le a o le a”, “Ljubavi” i mnogi drugi po prvi e put gostovati u našoj županiji.

Ulaznice ve sada možete nabaviti u caffe baru “Millenium” u

Kako temperature zraka rastu, vjerujemo da bi mnogi voljeli zapartijati, zato do ite u subotu 22. lipnja na još jednu ludu i nezaboravnu party subotu uz Podroom Drink And Music Club!!!

Predstavljamo vam Supersonics, to je DJ duo koji u cilju ima promovirati elektronsku glazbu. Uz njihov live nastup imat ete priliku uživati u vrhunskom audiovizualnom doživljaju kojim žele približiti atmosferu pravog clubbinga. Svojim energi nim nastupom zagrijat e atmosferu do maksimuma, stoga ovaj party nikako ne propustite! Ovo ljeto u Supersonics iskustvu možete uživati i u najve im klubovima u Koprivnici, Varaždinu, Novalji, Vodicama, Rabu.

akovcu po cijeni u pretprodaji od 50 kuna. Predizvo a Željku Joksimovi u je popularni Berny, koji vas sve zajedno poziva i vikend ranije, to nije, u subotu 22. lipnja na feštu uo i velikog koncerta Željka Joksimovi a u caffe bar “Millenium” u akovec, gdje e održati koncert za sve fanove.

27. SUSRET HRVATSKIH PUHA KIH ORKESTARA

ak dvije nagrade Limenoj glazbi Belica u Novom Vinodolskom!

27. susret hrvatskih puha kih orkestara u organizaciji Hrvatskog sabora kulture održao se protekli vikend, u subotu i nedjelju, 8. i 9. lipnja 2013., u Novom Vinodolskom. Radi se o najve em nacionalnom festivalu puha a koji se održao pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Županije primorsko - goranske, a koji je okupio više od 750 glazbenika amatera. Na susretu su se tako predstavili puha ki orkestri iz Solina, Brezni kog Huma, Stankova, Vrbovskog, Gori ana, Ogulina, Kašine, Virja, Predavca, Špi kovine, Kutjeva, Mrzlog Polja, Duge Rese, Belice, Varaždina, Požege, Križevaca, Rozge i Imotskog.

Kao gost susreta nastupio je najbolji orkestar 32. natjecanja puha kih orkestara Republike Slovenije - Puha ki orkestar Krka, pod ravnanjem njihova dirigenta Matevža Novaka. Tijekom dva dana orkestri su izveli ukupno 60-ak djela hrvatskih i stranih skladatelja, predstavljaju i se unutar tri kategorije

Limena glazba Belica u Novom Vinodolskom

koncertnog programa. Ovakav je pristup kroz kategorije zamišljen kako bi orkestre usmjerio prema kvalitetnijem repertoaru te unaprje enju razine muziciranja, što je ve ove godine urodilo iznimno bogatim i zanimljivim repertoarom za publiku, te visokom kvalitetom izvo enja orkestara sudionika.

Stru no povjerenstvo susreta, koje je ocjenjivalo nastupe svih sudionika, inili su stru njaci profesori Šime Vulelija, Hari Zlodre te Miro Saje iz Slovenije.

Nagrada za najbolje izvedenu skladbu hrvatskog skladatelja Hrvatskog društva skladate-

Danijel Požgaj na sve anosti dodjele nagrada

lja dodijeljena je Limenoj glazbi Belica, iji je dirigent Danijel Požgaj, za izvedbu skladbe Igora Kuljeri a “Predigra re-

nesansnoj komediji”. Tako er je Limena glazba Belica osvojila je 2. nagradu u A kategoriji koncertnog programa.

Gostovanje u Neudorfu kod Vinkovaca

U Bolu na Bra u održana jer Ve er debitanata, 47. festivala dalmatinskih klapa “Omiš 2013.”, na kojem je sudjelovalo jedanaest ženskih i jedna muška klapa.

Me u debitantima je bila i ženska vokalna skupina “Stridone” iz Štrigove. Prvi nastup i prvi veliki uspjeh.

Stridone su osvojile 1. nagradu publike “Školjka sre e”.

Stridone su se u službenom dijelu predstavile pjesmama “Golubice, nemoj spati”

S POVODOM

PIŠE: ROBERTA RADOVI

KUD MA KOVEC

Kulturno - umjetni ko društvo Ma kovec gostovalo je na V. susretima u Neudorfu (Novo Selo) kod Vinkovaca, kod svojih prijatelja i doma ina susreta, KUD-a “Izvor” i “Neudorfa” (Novog Sela).

U programu u kojem je sudjelovalo deset folklornih društava iz više mjesta Hrvatske, KUD Ma kovec se predstavio i publici pokazao svu ljepotu i raskoš me imurske pjesme i plesa. Ma kov ani su sudjelovali i u sve anom mimohodu ulicama Neudorfa, mjesta koje su nekada

RAZGOVOR

naseljavale njema ke obitelji, a nakon II. svjetskog rata pro-

tjerane sa svojih ognjišta, no ostaci njihove kulture postoje

još i danas, pa tako i u nazivu mjesta. (sm, IG)

ŽENSKA vokalna skupina “Stridone” iz Štrigove

Prvo mjesto kod publike na Festivalu klapa “Omiš 2013.” i “U Kor uli kolo sre e”, a u revijalnom dijelu otpjevale su dalmatinsku i me imursku pjesmu.

Stridone su prva klapa iz sjeverozapadne Hrvatske koja je nastupila na omiškom festivalu. (sm)

akove ki rock bend Clone Age po etkom lipnja završio je snimanje visoko budžetnog videospota za novu pjesmu “Break Your Wall”. Projekt je realiziran u suradnji s Armencom Shanichem Avikom, koji bilježi zavidnu internacionalnu karijeru te je dobitnik europske nagrade za montažu videa. Osim toga, Shanich Avik potpisuje i izradu videospotova za hrvatske bendove kao što su Prljavo kazalište, Majke i dr. Promocija spota bit e u petak 21. lipnja u caffe baru “Paladin” u akovcu s po etkom u 21 sat, uz koncertni nastup još jednoga sve poznatijeg akove kog benda Larva, potom rock’n’rollera iz Varaždina The Evokers, a u goste stižu i Bjelovar ani Them Moose Rush. Ulaz na koncert bit e besplatan, a de ki iz Clone Age, osim premijernog prikazivanja spota, najavljuju i svirku svojih par novih stvari.

Suradnja sa Shanichem Avikom A kako je došlo do suradnje s Shanichem Avikom, koji je snimio, producirao i

AKOVE KI rock bend C

Ovaj pe predsta

“Brea montirao spot i iji se dolazak tako er o ekuje na akove koj premijeri, saznali smo od ekipe Clone Age. Robert Krikovi (bass i back vokal): - Pretraživanjem po Internetu i potragom za irmama koje se bave izradom web stranica naišao sam na reference Avika, slu ajno kliknul na njegove stranice, videl to i rekel sam sebi: ‘Vau!’. Vidim da su njegove reklame i spotovi koje radi za vjen anja gotovo na razini hollywoodske produkcije i sve mi je to zgledalo ‘paf’.

U isti as sam uzel telefon i rekel da smo zainteresirani za izradu videospota našeg benda. Prvo je bil dosta nezainteresiran, ali kad je uo stvar, odmah me je u roku par minuta nazval natrag i rekel: ‘Stari, ovo je j.....!’. Bil

21. lipnja 2013.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Podrumarenje etvrtkom uz Podroom Drink And Music Club U nastojanju da proširimo našu ponudu kvalitetnim sadržajem, Podroom Drink And Music Club u sklopu programa pod nazivom “PODRUMARENJE ETVRTKOM” svaki etvrtak predstavlja jednu vinariju. Podrumarenje je zbog velikog interesa posjetitelja i izlaga a postalo omiljen doga aj koji svaki tjedan privla i publiku željnu dobre zabave i kvalitetnih vina.

Svaki etvrtak posjetitelje o ekuje dobra zabava uz obilje programa, dogovoren je i zabavni program, odnosno nastup tamburaške skupine “Kumovi”, koji s odli nom svirkom upotpunjuju cijeli doživljaj. U ugodno ure enom prostoru i ambijentu svi gosti mogu uživati u degustaciji te stru no vo enoj

prezentaciji vinskih sorti poznatih vinara. Uz brojne goste, Podroom je do sada ve imao prilike ugostiti mnoge doma e vinare. Prezentacije obiluju ležernim i neposrednim pristupom izlaga a, ime se nastoji gledatelja i educirati i zabaviti. Saznajte sve što niste znali o razli itim sortama vina, a o ekuje vas degustacija i prezentacija vina s razli itih vinogorja Hrvatske.

Svi vi koji se želite opustiti nakon napornog radnog tjedna i podijeliti ašu vina s prijateljima i kolegama s posla pozvani ste svaki etvrtak u Podroom Drink And Music Club, gdje vas o ekuje prava doma a zabava uz podrumske cijene vina i mnoga druga iznena enja.

Clone Age

etak u Paladinu live avljanje projekta

ak Your Wall”

je oduševljen pjesmom i rekel je kako ve godinama traži bend u Hrvatskoj koji ima pjesmu koja se i njemu svi a, i da je na engleskom jeziku jer se želi i on takvim spotom predstaviti na inozemnom tržištu. I tak smo krenuli u realizaciju.

U nastavku razgovora Robert je opisao atmosferu sa snimanja spota: - Snimalo se na dvije lokacije. U okolici ur evca i Koprivnice. Dobro smo se nagutali prašine i pijeska, a neki se i malo smrzli, ali na kraju se isplatilo. Snimalo se tri dana i nije tu bilo pretjerano velike scenogra ije jer se snimalo u prirodi ili u zatvorenom prostoru, ali je ipak bilo dosta posla oko prijenosa sve te opreme i tak. Snimali smo i u jednoj staroj ruševnoj ku i, gdje smo se sam zadržavali oko štokova (ha, ha...) da se sve to skupa ne vruhne, tak da je bilo zabavno.

Postava benda je ostala ista u odnosu na prošlogodišnji sastav. Uz Roberta

Kroz ljeto slijedi niz svirkih, od kojih bend izdvaja nastup s Partibrejkersima na Ljetu u Gradu Zrinskih i miniturneju po Belgiji Krikovi a, bend ine još Bruno Tkalec (vokal i gitara) i Marko Lajtman (bubnjevi).

Kad smo s ekipom razgovarali jedno prije godinu dana, tražila se “svježa krv” u vidu još jednog gitarista. U kojoj je fazi potraga danas, kazao je Bruno:

- U proteklih godinu dana dobili smo kemiju unutar aktualne postave benda. Napravili smo autorske stvari i pokušavamo staviti naglasak na autorski bend.

Pove ali smo u me uvremenu i repertoar s nekim obradama. Ne žurimo mnogo s

novim stvarima jer želimo raditi kvalitetne stvari. Za sada klapamo kao trojac, a i stare stvari smo prilagodili sadašnjoj postavi benda. Još jedna gitara ne bi bila na odmet i kad se pojavi ono što želimo - to e biti to.

U kolovozu miniturneja u Belgiji Clone Age e nakon koncerta i premijernog prikazivanja novog spota u Paladinu imati par zanimljivih nastupa u akovcu, ali i u inozemstvu, što je najavio bubnjar Marko Lajtman.

- Ovo ljeto, od 12. do 17. kolovoza, idemo na miniturneju po Belgiji, gdje emo na pet mjesta imati koncerte po klubovima i gostovati na jednom fesstivalu, tak da emo na toj turneji u tjedan dana okusiti slast poante benda, gdje bend doslovno živi životom rock’n’rolla.

Isto se tak nadamo da emo i s ovim videospotom zainteresirati javnost i možda nekome skrenuti pažnju, pa bu rekel: ‘Gle, ovi su dobri.

Možda se se njima isplati delati!’. U akovcu emo svirati kao predgrupa 7. srpnja Partibrejkersima iz Beograda.

Na k raju ra zgovora de ki iz benda zahvalili su svima koji su sura ivali na produkciji i izradi pjesme “Break Your Wall”, koji traje 4 minute i 13 sekundi. Audiosnimanje odra eno je u zagreba kom Studiju grooveMansion (Igor Pauk i Ivan Makovec). Posebne zahvale idu ekipi Shanicha Avika, te Ani Zanjko koja je sudjelovala u snimanju spota i izdržala sve vremenske uvjete i snimanja na kiši, vjetru, propuhu. Za šminku i ostale stvari bila je zadužena Maria Serti .

ONA SE BUDI - Festival me imurskih demo bendova ovaj petak u Picturi

Vrijeme je da se akove ka scena ponovno uzdigne!

Festival me imurskih demo bendova zapo et e ovaj petak 21. lipnja u caffe baru “Pictura” u akovcu u 20 sati. Tako e se svaki petak od 21. lipnja do 26. srpnja održati koncert na kojem e se predstaviti po dvije nove me imurske nade.

Sve posjetitelje o ekuje vrhunska svirka, bu enje duhova prošlosti i nekih sretnijih vremena.

Ovaj petak predstavit e se bend Raw Damage i Free For All bend. Na drugoj festivalskoj ve eri u petak 28. lipnja nastupit e Expendable i Free Object. Ulaz na sva festivalska doga anja je besplatan.

I kako u ime tima organizatora Festivala Ivan Sušec kaže: - U ne tako davnim vremenima akovec je bio centar

kulturnog života ovog dijela države, a kao jedan od stupova nositelja isticala se glazba. Me imurje je dalo vrhunske glazbenike koji su svirali u perjanicama novog vala, a vrijeme je da se akove ka scena opet uzdigne.

Nek’ scena buja. Scena nije umrla, ona je samo zaspala, pazite što vam kažem: ONA SE BUDI! (rr)

MARINA Prelog, 29. lipnja

Veliki festival Open Air bendova Udruga mladih Grada Preloga organizira Drava Open Air. Festival e se održati u subotu 29. lipnja na lokaciji uz rijeku Dravu na pisti Zmajarskog kluba ‘’Rode’’. Na festivalu e svirati Open Air bendovi Cold Snap, Šank?!, Under Melody, What Matters Most, Free Ride, Melodic Metal/ Metalcore bend i Uninvited. Ulaz e biti mogu od 18 sati, uz ula-

znicu od 20 kuna. Za sve koji dolaze automobilom, ali bi htjeli popiti “nešto osim soka ili dravske vode”, kako kaže organizator, organizirat e se i FREE KAMP AREA 51. Svim kamperima za jutarnjo bu enje dijelit e se kava. Za sve koji dolaze vlakom u ehovec organiziran je kombi prijevoz po cijeni od 5 kuna, dok je povratak na stanicu besplatan.

6

21. lipnja 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Knjige

h fi rva sa lms tsk ve ki i z

15 m .š dr ed kol ča . an ijsk a 19 ko te e k 20 . – vec pe ul 13 29 te tu rli re . .8 ć .

KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” akovec preporu uje

15. ŠKOLA MEDIJSKE KULTURE “Dr. Ante Peterli ”

Daniel Estulin - “Institut Tavistock” Tavistock u engleskoj pokrajini Sussex svjetski je centar za masovno pranje mozga i aktivnosti socijalnog inženjeringa. Od pomalo nezgrapnih po etaka u Wellington Houseu, izrasla je sofisticirana organizacija koja e odrediti sudbinu cijelog planeta i usput promijeniti paradigmu suvremenog društva. U ovom revolucionarnom djelu razotkrivamo Tavistockovu mrežu i metode pranja mozga te psihološkog ratovanja koje se stalno prilago uju za primjenu u velikim projektima socijalnog inženjeringa.

To je “zavjera Vodenjaka”, kako ‘’pera i mozga’’ sami sebe

akovec ponovno doma in - prijave do 28. lipnja Ovo ljeto akovec e ponovno biti doma in Škole medijske kulture “Dr. Ante Peterli ”. Jubilarno 15. izdanje Škole održat e se od 19. do 29. kolovoza, a u suradnji s Hrvatskim državnim arhivom/Hrvatskom kinotekom, Centrom za kulturu akovec, Tehnološko – inovacijskim centrom (TIC) i Me imurskim veleu ilištem.

Program je raspore en u devet radnih dana, tj. 90 nastavnih sati (cjelodnevni rad) kroz predavanja, metodi ke radionice, videoradionice (kao samostalni programi), projekcije filmova, skupne rasprave o filmu. Polaznici mogu odabrati izme u dva seminarska i dva radioni ka programa (4 osnovna i 8 specijaliziranih).

Leon Lu ev

Prvi stupanj za temeljna znanja Prvi stupanj seminarskoga programa pruža temeljna znanja, a namijenjen je nastavnicima i drugim zainteresiranim polaznicima koji e ste i osnove znanja iz teorije filma, strukture filmskog djela, povijesti hrvatskog filma, nastave medijske kulture, zatim vrste dokumentarnog filma, uvod u animaciju i zagreba ku škola crtanog filma, zaštita i restauracija audiovizualnog gradiva te pro i kroz predavanja i vježbe “Od ideje do kratkog filma”.

Nositelji programa poznata imena Leon Lu ev, Damir u i ...

Nositelji programa Škole jesu vrhunski stru njaci na podru ju filmske, televizijske i medijske kulture, odnosno afirmirani pedagozi, filmski i televizijski stvaratelji. Tako e programe voditi filmski redatelj Damir u i , filmski kriti ar Dražen Ilin i , glumac Leon Lu ev, filmski kriti ar Boris Poljak, književnik i scenarist Goran Tribuson, filmski montažer Slaven Ze evi i mnogi drugi.

Dražen Ilin i

Specijalizirana znanja na drugom stupnju Drugi stupanj pruža dodatna znanja pro esorima u osnovnim i srednjim školama i drugima zainteresiranima koji e mo i izabrati teme iz devet predloženih predavanja, od ruskog, indijskog, skandinavskog filma, filmske glazbe i dr.

Radioni ki programi - osnovni i specijalizirani Radionice za dokumentarni film, igrani film, za TV reportažu i animirani film namijenjene su voditeljima filmskih i videodružina koji su završili prvi seminarski stupanj.

Specijalizirani radioni ki program namijenjen je onima koji su završili neku od osnovnih radionica.

Sastavljen je od osam radionica, i to: za kameru i snimanje, za montažu, za scenarij u filmu, radionice za postprodukciju zvuka, digitalnu otografiju, radioreportažu, radiodramu, glumu te za digitalizaciju i digitalnu restauraciju.

nazivaju, govore i o supertajnoj studiji Istraživa kog instituta Stan ord iz 1974., naslovljenoj ‘’Mijenjanje slike o ovjeku’’.

Ovu knjigu prvenstveno možete

MOZAIK KNJIGA

smatrati priru nikom za borbu protiv ispiranja mozga. Pranje mozga ovisi o neznanju žrtava.

Ono je svuda oko nas. Svi primje ujemo raspadanje naših nacija u smislu svakodnevnih osobnih iskustava. No, to nije slu ajno.

Niti je na djelu neki zli udes. Ono emu svjedo imo svuda oko sebe planirani je rasap svjetskog gospodarstva od strane najmo nijih ljudi na svijetu. Ova knjiga o Institutu Tavistock nastoji pokazati da je ta zavjera stvarna, zatim tko iza nje stoji, koji su ‘’njihovi’’ krajnji dugoro ni ciljevi i kako ih mi, obi ni ljudi, možemo sprije iti da nas odvuku u pakao.

BELETRISTIKA 1. Sarah Dunant: Sveta srca 2. Joumana Haddad: Ubila sam Šeherezadu 3. Julijana Matanovi : Samo majka i k i

PUBLICISTIKA 1. Daniel Estulin: Institut Tavistock 2. Susan Je ers: Osjeti strah, a ipak to u ini 3. Grupa autora: Znanje (ni)je roba

KNJIŽARA LJEVAK

NAGRADNA KNJIGA

PREPORUKA

Louise L. Hay “Zahvalnost”

Ivan Michel Antolovi - “Zebnja”

U “Zahvalnosti” Louise L. Hay prikupila je razmatranja i pri e, te na jedno mjesto stavila mudrost nekih od najinspirativnijih u itelja i autora koje poznaje (dr. Wayna Dyera dr.

Doreen Virtue, dr. Bernija S. Siegela, dr. Susan Je ers, dr. Joan Borysenko i mnogih drugih), ljudi koji su pokazali mo zahvalnosti u vlastitom životu.

Primijetila sam da Svemir voli zahvalnost. Što ste zahvalniji, to više nagrada dobivate.

Kad kažem “nagrada”, ne mislim samo na materijalne stvari. Mislim na sve ljude, mjesta i iskustva koja život ine tako divnim i vrijednim življenja.

Znate kako se izvrsno osje ate kad vam je život ispunjen ljubavlju i radoš u i zdravljem i kreativnoš u, kad stalno nailazite na zeleno svjetlo i slobodna parkirališna mjesta. Tako se život i treba živjeti. Svemir je velikodušan davatelj koji obilno daruje, i svi a mu se kad ga se cijeni.

Zahvalan stav pridonosi da vidimo sve više toga na emu možemo biti zahvalni. Oboga uje nam ionako obilno ispunjen život. Manjak zahvalnosti ili stalno žaljenje donosi malo toga emu se možemo veseliti.

Ljudi koji se stalno žale smatraju da u svom životu imaju malo toga dobrog ili jednostavno ne uživaju u onome što doista

imaju. Svemir nam uvijek daje ono što mislimo da zaslužujemo. Mnogi od nas odgojeni su da gledaju na ono što nemaju i da osje aju jedino taj nedostatak. Naše vjerovanje temelji se na oskudici, a onda se pitamo zašto nam je život tako prazan.

Ako vjerujemo da “ako nemam, ne u biti sretan dok ne budem imao”, onda stavljamo život na ekanje. Ono što Svemir uje jest: Ja nemam i nisam sretan – i tako samo ostajete u istoj pri i.

Provedimo svaki dan što više trenutaka u zahvalnosti za sve dobro u našem životu. Ako trenutno u životu imate malo, bit e bolje. Ako vam je život sad obilno ispunjen, i to e se poboljšati. To je situacija u kojoj ne možete izgubiti. Sretni ste – i Svemir je sretan. Zahvalnost pove ava obilje i ispunjenost.

Louise L. Hay je predava ica i u iteljica, te autorica 27 bestselera koji su prevedeni na 25 jezika, a dostupni su u 33 zemlje.

Dobitnica nagradne knjige: Zoran Milivojevi - “Uloviti ljubav” iz broja 926 je: Valerija Vlah, akovec. br. 927

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona.

Ivan Michel Antolovi ro en je 1988. Od dje a ke dobi pokazuje sklonost prema umjetnosti i filozofiji. Tako na prijamnom ispitu za Školu primijenjene umjetnosti i obrta u Zagrebu 2003. godine ostvaruje prvo mjesto s maksimalnim brojem bodova. Šest godina polazi satove violine.

Nakon srednje škole ipak odlu uje upisati Fakultet elektrotehnike i ra unarstva na Sveu ilištu u Zagrebu. I kada ga inženjerska suhoparnost po ne dostizati, vra a se umjetnosti. U sje anju na svoja rana zapisivanja, pjesme preko kojih je dolazio do ravnoteže i želje za kriti kim osvrtanjem, krenuo je pisati roman.

U njemu piše o razvoju li nosti; liku dje aka koji je prkosio svijetu svojim mainstream željama za novcem i ženama. Na putu susre e izražajne likove koji u roma-

nu predstavljaju ostale dijelove li nosti: intelektualne, emocionalne i duhovne.

U klju nom razdoblju susre e Ethona Morayasa – osobu za koju mu se ini da je na vrhu istinske planine. O arani Ethonom, i ostali likovi doživljavaju svoje svjetove na nov, intenzivan na in.

Fakultet elektrotehnike i ra unarstva Sveu ilišta u Zagrebu završio je 2012. godine. Kao najbolji student profila dobitnik je Bron ane plakete “Josip Lon ar”.

Iste godine na mati nom akultetu upisuje doktorski studij.

Nicholas Sparks “Bilježnica” S vremena na vrijeme nai emo na ljubavnu pri u koja nas toliko osvoji da postane više od samo jedne knjige koju smo pro itali. Postaje doga aj koji pamtimo. “Bilježnica” je upravo takva knjiga. To je roman koji nam govori o ljubavi – bezvremenskoj i svevremenskoj; dirljiva pri a zbog koje emo iznova povjerovati u pravu ljubav. Nakon Drugoga svjetskog rata i povratka u Sjevernu Karolinu, tridesetjednogodišnji Noah ne može zaboraviti djevojku koju je izgubio prije više od desetlje a. Dvadesetdevetogodišnja Allie treba se udati za bogatog odvjetnika, a svejedno ne prestaje misliti

na mladi a koji joj je prije mnogo godina ukrao srce. Tako po inje pri a o ljubavi, toliko snažnoj i dubokoj da tragediju pretvara u trijum , toliko mo noj da ini uda.

Dobitnica nagradne knjige Zoran Milivojevi - Merita Arslani: “Probudi me kad pro e” iz broja 926 je: Draženka Požgaj, Nedeliš e.

21. lipnja 2013.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Film, glazba ...

UDOVIŠTA SA SVEU ILIŠTA

VELIKA O EKIVANJA

animirana obiteljska komedija sinkronizirana na hrvatski jezik Uloge: Stojan Matavulj, Pjer Meni anin, Ozren Grabari , Dušan Bu an, Branka Cvitkovi , Bojan Navojec, Mia Krajcar, Siniša Popovi , Žarko Poto njak, Janko Rakoš, Mirela Brekalo

drama Režija: Mike Newell Uloge: Helena Bonham Carter, Ralph Fiennes, Holliday Grainger

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

petak, 21.6.

19.00 UDOVIŠTA SA SVEU ILIŠTA animirana obiteljska komedija sinkronizirana na hrvatski jezik

21.00 VELIKA O EKIVANJA drama

subota, 22.6.

19.00 UDOVIŠTA SA SVEU ILIŠTA animirana obiteljska komedija sinkronizirana na hrvatski jezik

21.00 21.00 VELIKA O EKIVANJA drama

nedjelja, 23.6.

Još od vremena kad je Mate Vidovi bio malo udovište, sanjao je o tome da postane veliki zastrašiva - i upravo je on taj koji zna da najbolji zastrašiva i dolaze iz Sveu ilišta za udovišta. Me utim, tijekom svoga prvog semestra na Sveu ilištu, Mikeovi planovi padaju u vodu nakon što upozna Saleta

Sale i a. Sale je ro eni zastrašiva .

Zbog njihovoga pretjerano natjecateljskog duha, koji izmakne svakoj kontroli, obojica budu izba ena iz elitnog programa za prave zastrašiva e. Da stvari budu gore, obojica shvate da e morati raditi zajedno, zajedno s ogromnom grupom ostalih “obi nih” udovišta,...

Novu adaptaciju romana Charlesa Dickensa snimila je ekipa Harryja Pottera. Sjajni Mike Newell, redatelj vje nog hita “ etiri vjen anja i sprovod”, snimio je svoju adaptaciju Dickensovog klasika “Velika o ekivanja”. Glavni junak pri e je siro e Pip (Jeremy Irvine) koji

živi u bijedi i zlostavljanju. No, kad ga pozovu na imanje bogate gospo ice Havisham (Helena Bonham Carter), zaljubljuje se u njezinu k er Estellu (Holliday Grainger) i odlu i postati gospodinom. Filmska drama “Velika o ekivanja” traje 128 minuta.

DVD, BLUE RAY IZLOG BRDA IMAJU O I

animirana obiteljska komedija sinkronizirana na hrvatski jezik

21.00 21.00 VELIKA O EKIVANJA drama

ponedjeljak, 24.6.

19.00 UDOVIŠTA SA SVEU ILIŠTA animirana obiteljska komedija sinkronizirana na hrvatski jezik

21.00 21.00 VELIKA O EKIVANJA

AQUAMARINE Claire i Haley su 13-godišnje djevoj ice, najbolje prijateljice koje žive u obalnom gradi u na Floridi s djedom i bakom. Hailey se krajem ljeta seli s majkom u Australiju, što teško pada do tad nerazdvojnim djevoj icama. Zadnje e im ljeto u svakom slu aju ostati u sje anju nakon što se po završtetku velike oluje u njihovom bazenu pojavi prava morska sirena.

Osamnaestogodišnja Aquamarine odmah se sprijateljuje s djevoj icama u nadi da e joj pomo i da riješi veliki problem zbog kojeg je došla na kopno...

Šokantni film koji je zastrašio publiku diljem svijeta odvodi teror na potpuno novi nivo u ovom specijalnom necenzuriranom izdanju, koje uklju uje dodatne scene koje nisu bile prikazane u kinima i posebne dodatke za umrijeti! Putovanje SAD-om završit e smrtonosno u ovom remakeu kultnog horora, remekdjela redatelja Wesa Cravena, koji govori o obitelji koja postaje plijenom zastrašuju ih krvožednih mutanata u pustinji Novog Meksika...

19.00 UDOVIŠTA SA SVEU ILIŠTA

drama

utorak, 25.6.

19.00 UDOVIŠTA SA SVEU ILIŠTA animirana obiteljska komedija sinkronizirana na hrvatski jezik

21.00 21.00 VELIKA O EKIVANJA drama

etvrtak, 27.6.

20.00 KLIP

ALBUM TJEDNA

Oliver - “Tišina mora” Stari morski vuk Oliver Dragojevi se nakon dugosviraju ih projekata “Samo da je tu” i “No nek tiho svira” oglašava novim albumom, prigodno nazvanim “Tišina mora”.

Iako je izdan u prolje e, “Tišina mora” je pravi jesenski morski kontemplativni album koji opisuje ona stanja kada aktivnosti u dalmatinskim varošima jenjavaju, kada se ljudi povla e u tihe izbe svojih nastambi i kad nezavršeni poslovi ostaju nezavršeni poslovi neko dulje vrijeme, te sve emocije poput iš ekivanja i priželjkivanja treba zatomiti. Bar do prolje a. Dragojevi se ovdje prezentira kao Dalmatinac koji se teško otvara i koji svojim glasom povjerava duboke osobne tajne.

U odnosu na album “Samo da je tu”, Oliverov glas i instrumenti su utišani i diskretni, a aranžmani su ure eni na na in da stvaraju dojam emocionalne nelagode, opisivanja ljubavnih odnosa i ruminiranja. To su redom poznata mjesta u Oliverovom stvaralaštvu, no sad su dobila

druga ije akcente. Klavir, koji se više nego dobro uo na gore spomenutim projektima, sada je utišan, u pri u su ušli novi instrumenti (najljepši dojam ostavlja ljupka harmonikaška dionica na “Moje lipo”), a svoj je obol dao i zbor Izvor.

U naslovnoj pjesmi Dragojevi je zabljesnuo kao autor glazbe, a u ostatku albuma mu s kompozitorske strane pomažu Tedi Spalato, Arne Politeo, Dado Pastuovi te Branimir Mihaljevi . Autori tekstova su Olja Savi evi - Ivan evi , Jakša Fiamengo, Fayo, te prije spomenuti Politeo i Spalato, a produkciju pot-

pisuje Elvis Stani , koji je pametno dozirao ekspresivan Oliverov glas, ne dopuštaju i da ode u pretjerane a ektacije.

“Tišina mora” tematski je zaokružen album koji djeluje vrlo suvislo kao cjelina, nudi pristupa nost za starije poštovatelje Dragojevi eva rada, no uglavnom izbjegava igrati banalno. Istini za volju, nekad se situacija otme kontroli, tako da “Zadnja karta” i “S tobon jubavi” zaostaju za visokim prosjekom ostatka albuma. Potonja, unato lijepoj dionici zbora Izvor, jest slabiji uradak koji nema traženu uvjerljivost, a ni “Zadnja karta” nema glazbenu kvalitetu na nivou ostatka plo e.

Pod sekcijom “nedostaci” zlobnici bi još naveli veliki propust diskogra a što stihove Dragojevi evih pjesama nije titlovao ili bar preveo na standardni hrvatski, jer, ako je Gibonni na svom albumu iz 2010. imao pjesmu “Toleranca”, onda Oliver mora imati pjesmu “Konfidenca”, te sukladno željama za jasniju

teen drama Dobar film etvrtkom

Popis pjesama 1. Moje lipo 2. Jel’ mi su eno 3. Konfidenca 4. Do kraja vremena 5. Pridaj se 6. U mom zagrljaju 7. Zadnja karta 8. Znan joj tilo 9. S tobon jubavi 10. Tišina mora 11. Konfidenca komunikaciju, ne bi bilo loše da se i s druge strane Velebita razumije o emu Dragojevi pjeva.

Vickasti komentari na stranu, Dragojevi je uspio i u poznijoj životnoj dobi snimiti album koji ima glavu, rep i umjetni ki dignitet, zadržati idealan omjer svježine i iskustva te e “Tišina mora” vjerojatno zadovoljiti veliku ve inu slojeva Oliverove publike, a cinike razoružati svojom naoko jednostavnom emotivnoš u. Iako ne bez nekoliko slabijih trenutaka, “Tišina mora” je ozbiljan kandidat za Porin i album koji bi mogao obilježiti teku u godinu. (Zoran Tu kar, preuzeto s portala Muzika.hr)

DOM KULTURE PRELOG

22. (subota) i 23. (nedjelja) lipnja

20.00 NEMOGU E akcija, drama, triler

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa .

Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

TOP LISTA KINO FILMOVA 1. ZAGONETNI DJE AK 2. METAK U GLAVU 3. U TAMI: ZVJEZDANE STAZE 4. CROODS 5. VJEN ANJE GODINE 6. CARSTVO VELIKOG OZA 7. GRIJESI O EVA 8. ZABORAV 9. IRON MAN 3 10. PAPERBOY

8

21. lipnja 2013.

21. lipnja 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

9

10

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

21. lipnja 2013.

Lifestyle

O

MODA

Cvije e u vašem ormaru O v u s e z onu j e d no s tavno ne možete presko iti kupovinu barem jedne cvjetne kreacije, koje su ultimativni hit sezone. Ve je kona no vrijeme, ako ve niste, da upotpunite garderobu ljetnim modnim kombinacijama. Vrijeme je da uz prirodu procvjeta i vaš ormar! Naime, ova sezona je, može se re i, obasuta cvije em razli itih boja, oblika, dezena, veli ine, što zna i da izbor i nije ni najmanje lagan. S obzirom na to da je topla proljetno - ljetna sezona idealna za lepršave lagane haljine od prirodnih i prozra nih materijala, cvije e se upravo ponajprije našlo na njima.

Neki od ovih uzoraka i dizajna ostavljaju dojam nježnost i, prof injenost i ženskog tijela te osje aj kao da cvije e možemo pomirisati, dok pak drugi uzroci šalju poruku smjelosti, otvorenosti, vedrine i spontanosti. Kao što možete vidjeti iz predstavljenih kreacija, cvije e se može nositi u ležernim i ormalnijim, kratkim i dugim izdanjima.Vjerujemo da ete prona i model i dizajn koji e vam zapasti za oko. Izaberite cvijet i nosite ga s radoš u!

PARFEM

MIRIS ZA NJU Masaki Matsushima - “Tokyo Smile”

Japanski šarm i vedrina Japanski modni dizajner Masaki Matsushima poznat je po suvremenoj intepretaciji japanske tradicije i finih par ema. U bogatoj Masaki kolekciji izdvaja se vedar miris “Tokyo Smile“, koji donosi “osmijeh“ jednog metropolisa, koji dizajner vidi kao pozitivan, živahan i pulsiraju i. Miris reflektira duh, energiju, entuzijazam i šarm Tokija. Kompoziciju gornje note ini yuzu, grejp, pasion ruit i breskva. Srce je osmišljeno kroz mirise cvijeta breskve, ruže i champaka.

Bazu ini kristalni mošus.

Miris je dostupan kao 40 i 80 EDP.

vi recepti zaista e pomo i u obrani od krpelja i komaraca, ali, naravno, samo u slu aju kada ih ima u nekom iole normalnom broju. Bila sam nedavno u mo varama Slavonije, gdje se za sun anog dana inilo kao da pada sumrak od velikog broja komaraca.

Pošpricana odje a i izloženi dijelovi kože ruku i nogu bili su zašti eni, ali zbog velike koncentracije eteri nih ulja ove mješavine nisu pogodne za tretman osjetljive kože lica, pa smo se vrlo uspješno poslužili p elarskim mrežicama za glavu. To je, naravno, pogodno samo za ek stremne slu ajeve, ali mi se u inilo prigodnim navesti kao ideju.

Tako er, treba imati na umu da jednom nanesen repelent treba povremeno obnavljati pa bo ice ponesite sa sobom. Koliko esto ih treba obnavljati, ovisit e od puno aktora, ali najviše od toga kolika je temperatura

Prirodna zaštita od komaraca i krpelja zraka. To je zato što eteri na ulja isparavaju, a tako se gube repelentska svojstva preparata. Pazite da vam mješavina ne dospije u o i. Uživajte u prirodi i redovite je pohodite, lipanj je prelijep sa svim rascvjetalim livadnim cvije em i divnim mirisima šume.

ZANIMLJIVOSTI

- 1 dcl 70-postotnog alkohola.

Sve sastojke staviti u bo icu sa sprej pumpicom, bo icu dobro protresti i pošpricati po odje i.

Prirodni repelent protiv komaraca za nanošenje na kožu

Prirodni repelent protiv krpelja za nanošenje na odje u

U 90 ml baznoga ulja (npr. lješnjak, badem) stavimo: - 30 kapi cedra - 40 kapi prave lavande - 20 kapi limunskoga eukaliptusa.

Dobro promu kati i namazati izložene dijelove kože, ne nanositi na lice. (preuzeto s: Naturala.hr)

- 60 kapi eteri noga ulja lavande - 30 kapi limunskoga eukaliptusa - 30 kapi javanske citronele - 30 kapi ajevca - 50 kapi pa ulija

aj od kamilice pomaže pri mršavljenju!

negativan utjecaj na vaš hormonalni sistem i izaziva nakupljanje masnih naslaga, osobito onih oko podru ja želuca, koje su najopasnije. Smanjenje stresa uz pomo aja od kamilice pomaže uravnotežiti razine hormona stresa i smršaviti.

Kamilica je jedna od najpoznatijih ljekovitih biljaka koja se još od davnina koristi zbog pozitivnih i blagotvornih utjecaja na ljudsko tijelo. Danas, možda više nego ikada prije, sve se više koristi u prirodnim tretmanima za razne tegobe. Ono što možda niste znali jest da vam kamilica može pomo i i da lakše, brže i uravnoteženo mršavite (i istovremeno vam pomo i umanjiti probleme kao što su akutna menstrualna bol, reuma i nesanica).

Me utim, nemojte sada misliti da je aj od kamilice udesni lijek za mršavljenje, takvo nešto ne postoji, ali vam može poslužiti kao pomo u zdravoj ishrani, uravnoteženom na inu života i postizanju zdrave težine.

Bogat kalcijem, magnezijem, kalijem i vitaminom A, aj od kamilice zaista može biti važan saveznik u mršavljenju.

Osim što pomaže sagorijevati masne naslage i riješiti se viška vode iz tijela, aj od kamilice ima povoljan utjecaj i na oblikovanje vašeg tijela. Redovito uzimanje aja od kamilice pomaže probavi i rješava probleme kao što su loša probava, zatvor ili usporen rad crijeva.

Ustvari, svi ovi procesi usporavaju napore tijela da se riješi toksina, a s njima i masno a.

Kamilica pomaže boljoj probavi, a uskoro ete vidjeti i da kile nestaju. No, podsjetimo još jednom – kamilica sama po sebi ne e pomo i – vi ipak morate voditi ra una i o prehrani i kretanju. Ali ona e zato pomo i ubrzati i olakšati proces mršavljenja, a u borbi protiv tvrdoglavih kilograma - svaka je pomo dobrodošla!

ZDRAVLJE

Pripremite napitak od kamilice Kod aja od kamilice važna je doziranost. aj ne smije biti prejak (previše aja/premalo vode/predugo aj stoji u vodi) jer biste mogli osjetiti težinu u želucu, mu ninu i vrtoglavicu.

Za šalicu aja dovoljna je žli ica suha cvijeta. Kamilicu ne kuhamo, ve samo prelijemo vru om vodom. aj možete piti hladan ili topao, ovisno o želji, no

ti. aj od kamilice pomaže i izbacivanje toksina iz tijela, te višak vode iz tkiva (jer je bogat kalijem), što zna i da vam celulit više ne e biti toliko vidljiv.

aj prije spavanja

nemojte ga zasladiti še erom.

Ako nešto ve morate koristiti, neka to bude med (koji smijete dodati samo u hladan ili mlaki aj jer se ina e gube najvrjednija hranjiva svojstva). Možete dodati i malo soka od limuna, za dodatan okus, ali i ubrzano sagorijevanje masno a. Limun je bogat vitaminom C i sadrži supstance koje ubrzavaju i stimuliraju metabolizam. Pripazite i na to da uz aj od kamilice pijete i dovoljno vode. Nemojte prestati piti vodu – svejedno vam je potrebna barem litra i pol vode dnevno uz aj od kamilice.

Pijte aj od kamilice prije glavnog obroka Ako zaista želite osjetiti povoljan utjecaj aja od kamilice na svojoj kilaži, pijte ga prije svakoga glavnog obroka. Osim što ete se tako brže osje ati sitima pa ete manje pojesti, aj od kamilice stimulira probavne sokove koji e pomo i da bolje razgradite hranu.

Kamilica umjesto nezdravih pi a Mnogi ne e biti sretni što moraju mijenjati sokove i energetska pi a ajem od kamilice, ali ako želite smršaviti to morate u ini-

aj od kamilice dobro je popiti prije spavanja jer e vam pomo i umiriti tijelo te se kvalitetnije naspavati. Manjak sna ili loša kvaliteta sna poreme uju proizvodnju inzulina i druge hormonalne procese koji mogu dovesti do debljanja ili vam otežati napore za smršavite.

ajem protiv stresa Kamilica e pomo i i kada se osje ate napeto, anksiozno ili pod stresom. Stres ima jako

Pomaže probavi

Obnovljivi izvori i štednja energije

1

POSEBAN PRILOG

ME IMURSKIH NOVINA

Velike promjene i velike uštede Naš se svijet nepovratno mijenja, a promjene su doista velike. Samo prije dvadesetak godina malo je tko mario za pretjerano zaga ivanje okoliša i ekološka pitanja. Danas je ve svima jasno da ovjek doprinosi zaga ivanju planeta više nego što to planet može podnijeti, a sve više dolazi do sveop e promjene životne matrice.

Postoji niz programa i planova za smanjenje zaga ivanja kako u svijetu, tako i u Europi, a u me uvremenu su prona eni novi alternativni

izvori za proizvodnju energije, koja e se u budu nosti sve više dobivati iz sunca i vjetra te drugih izvora, a sve manje iz klasi nih fosilnih izvora. Iako u povojima, i u Hrvatskoj se ra a industrija obnovljivih izvora energije. Njema ka ve ima milijun instaliranih solarnih sustava, te sad subvencionira akumulatore energije, a ne više solarne panele. U Hrvatskoj za sada imamo stotinjak solarnih sustava na krovovima, a tridesetak u Me imurskoj županiji, koja i po tome prednja i. Vizioniari

predvi aju da e jednog dana Hrvatska imati oko sto tisu a malih i srednjih solarnih sustava, no, živi bili pa vidjeli.

Energetska u inkovitost je u modi Na djelu je i više programa štednje energije, koja se do sada bespotrebno rasipala, sve u svrhu manjeg zaga enja okoliša i u kona nici manjih troškova života. Programima štednje energije zapravo priznajemo svoje energetske zablude i ujedno

zablude o nedovoljnoj zaštiti okoliša.

Jedan od takvih programa je i pove anje energetske u inkovitosti zgrada.

Sve nove zgrade koje se grade moraju imati energetski certi ikat, što e u budu nosti pospješivati štednju energije, ali i sve solidniju gradnju zgrada ve danas.

Otpad je sirovina i energija, a ne sme e koje zaga uje Rasipanje energije posebno je vidljivo kao gomilanje brda

otpada koji predstavlja sve ve i globalni problem. No, kona no je i kod nas prevladao stav da je otpad sirovina i energija, te da se na gospodarenju otpadom može zaraditi i zaposliti ljude, a pronalaze se i nove tehnologije za njegovo zbrinjavanje. Zbog toga s pravom o ekujemo da i u politici u potpunosti prevlada takav stav i da se donesu zakoni koji e pospješiti recikliranje i smanjivati zaga enja.

(J. Šimunko)

2

Obnovljiva i jeftina energija

Poseban prilog

ME IMURSKA ŽUPANIJA i sufinanciranje obnovljivih izvora

U realizaciji 50 mikroprojekata, najve i interes za solarne sustave Me imurska županija raspisala je ovih dana natje aje za poboljšanje energetske u inkovitosti zgrada, zapravo još uvijek kao pilot projekt, s obzirom na ograni eni broj sustava. Nositelj projekta je Me imurska energetska agencija MENEA. Ove godine sufinancirat e se 50 mikroprojekata, od ega 25 za uvo enje solarnih kolektora i grijanje vode, a 25 za grijanje na biomasu, pe i na pelete i sli no. Na žalost, iako je rije o malim sredstvi-

ma, na razini države nije postignut dogovor da se sufinanciranje obavi iz sredstava onda, a bez sudjelovanja Županije, koja je ionako u dugovima, što usporava cijeli proces.

O ekuje se da e se i na ovaj natje aj javiti znatan broj zanteresiranih gra ana. Projekt koji nosi naziv "Volimo Me imurje - koristimo obnovljive izvore energije" po eo je objavom natje aja za sufinanciranje ugradnje 25 sustava solarnih kolektora za grijanje potrošne tople

vode te isto toliko sustava grijanja prostora pomo u pe i na pelete/drvnu sje ku, odnosno piroliti kih kotlova na drva.

Sufinanciranje spomenutih sustava izvodi se do maksimalnog iznosa od 14.400 kuna po sustavu, odnosno do 48 posto prihvatljivih troškova investicije. Od tog iznosa Fond za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost sudjeluje s 38 posto sredstava, odnosno do maksimalno 11.400 kuna, a Me imurska županija s 10 posto, odnosno do

maksimalno 3.000 kuna.

Svaki prijavitelj može se javiti na jedan sustav korištenja obnovljivih izvora energije po natje aju. Ukupna predvi ena sredstva za provedbu ovog programa za 2013. godinu iznose 720.000 kuna, od ega je Fond za zaštitu okoliša osigurao 570.000 kuna, a Me imurska županija u svom prora unu 150.000 kuna.

Ukoliko interes za ugradnju sustava koji koriste obnovljive izvore energije ove godine bude velik, isti takav natje aj s istom ko-

Direktor energetske agencije MENEA Mario Klobu ari : - Ove godine Fond i Županija e sufinancirati 50 mikroprojekata. Imamo veoma uspješne tvrtke koje proizvode ure aje za korištenje obnovljivih izvora energije, no, ne koristimo ih dovoljno

li inom osiguranih sredstava planira se objaviti i sljede u godinu (za što su u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost rezervirana sredstva).

Ukupna vrijednost projekata ugradnje obnovljivih izvora energije za 2013. i 2014. godinu iznosi 3,000.000 kuna, što uklju uje sufinancirana sredstva i vlastita sredstva krajnjih korisnika.

Prihvatljivi troškovi su oni koji e se ostvariti nakon dana objave odluke o odabiru korisnika sredstava, a odnose se na solarne kolektorske sustave za grijanje i pripremu

ŠTEDNE ŽARULJE – ušteda energije Korištenjem štednih žarulja na jednostavan na in uštedjet ete elektri nu energiju. Iako ostane isti intenzitet svjetlosti troši se manje elektri ne energije od obi nih žarulja. Potrošnja štedljivih žarulja je manja ak i do 70 posto, a traju do 10 puta dulje od klasi nih.

Prilikom kupnje trebate voditi ra una o snazi. Ja inu svjetlosti obi ne žarulje od 100 W mogu e je posti i štednom žaruljom od 20W, dok ja inu svjetlosti obi ne žarulje od 60 W štednom žaruljom od 11 W. Klasi ne žarulje više su elektri ni grija i nego što su rasvjetna tijela te se oko 90 posto dovedeNAKLADNIK posebnog priloga MEDIA NOVINE d.o.o. akovec GLAVNI UREDNIK Dejan Zrna SURADNICI Josip Šimunko GRAFI KO OBLIKOVANJE Jurica Hoblaj PRODAJA I OGLAŠAVANJE Nevenka Šardi

ne elektri ne energije pret vara u toplinsku kojom se zagrijava zrak u prostoriji. Štetno djelovanje svjetlosti koju daju štedljive žarulje nije znanstveno dokazano. Potrošene ili neispravne žarulje zbog sadržavanja žive trebaju se odlagati kao posebni otpad. Sa štedljivim žaruljama treba pozorno postupati da se ne razbiju, a ako do toga do e treba izbjegavati doticaj s kožom.

Jedno od rješenja kod smanjenja potrošnje elektri ne energije su i LED svjetiljke tj.

Svjetiljke s svjetle im diodama koje se sve više koriste i za koje se smatra da im vrijeme tek dolazi.

Svjetlost emitirana iz LED dioda ne sadrži in racrveni i ultraljubi asti spektar koji je štetan za o i i kožu. Nema neprimjetnog titranja koje umara o i koje je karakteristika ve ine postoje ih svjetlosnih tehnologija.

potrošne tople vode, te sustave grijanja i pripreme potrošne tople vode na drvnu sje ku/pelete ili piroliti ki kotao.

Naša županija se može pohvaliti i kvalitetnom doma om proizvodnjom sust ava na obnovljive izvore energije, gdje prednja e doma e tvrtke "Centrometal" i "Senko", što pokazuje da mi Me imurci shva amo važnost korištenja obnovljivih izvora energije i o uvanja okoliša, te više tvrtki koje nude solarne sustave ili ih pak projektiraju, poput tvrtke "Solektra".

(J. Š.)

Neki od savjeta za ekonomi nu potrošnju vode Ljeti držite vodu u bocama u hladnjaku kako na taj na in ne e biti potrebe za puštanjem vode iz cijevi.

Zatvorite vodu kad perete zube ili se brijete.

Smrznutu hranu ne odle ujte pod mlazom vode.

Ru nim pranjem posu a troši se i do 80 posto više vode nego kod perilice posu a.

Ako imate obiteljsku ku u koristite kišnicu za zalijevanje cvije a, vrta, pranje auta i sl.

Radije se tuširajte nego da se kupate u kadi.

Malo prljvao rublje perite bez pretpranja jer ete time uštednjeti i 30 posto vode, energije i deter enta.

Ugradite sustav nadzora za potrošnju vode kako biste pratili i imali uvid u potrošnju.

Instalirajte štedljive vodokotli e koji mogu zalijevati WC školjku sa 5 a ne 10 litara.

Na svoje tuševe ugradite niskoproto nu glavu tuša.

Poseban prilog

U

energetskom razredu “B”, koji imaju Intermegradovi stanovi, maskimalno se potroši 50 kilowat sati energije po metru kvadratnom. Primjerice, u energetskom razredu “C” potroši se dvostruko više, 100 kilowat sati po metru kvadratnom stambenog prostora godišnje, kazao je Franjo Vu ajnik, dipl. ing. gra ., koji je prošao stru nu edukaciju za energetski u inkovitu gradnju, a koji je dao svoj stru ni doprinos u gradnji Intermegradovih stanova na energetski u inkovitiji na in Intermegrad je ve izgradio i ponudio tržištu stanove više kvalitete i višegA energetskog razreda, a tako e nastaviti graditi i u budu nosti. Stambena zgrada u Ulici Hrvatskih branitelja 1-3 u akovcu, preko puta Mercatora, gra ena je na taj na in. Budu i da smo u posljednje vrijeme zasuti promidžbama o energetski u inkovitim gradnjama, a da laici ipak manje znaju o emu se zapravo radi, zanimalo nas je što zapravo dobiva kupac stana u Intermegradovoj stambenoj zgradi, kupnjom energetski u inkovitijeg stana.

Intermegradovi stanovi imaju ocjenu energetskog razreda “B”. Ta oznaka ozna ava koliko se potroši energije za grijanje stana zimi, hla enje ljeti, pripremu tople vode i ostale energetske aktivnosti u stanu.

Potrošnja energije pogotovo za grijanje i hla enje bit e manja ukoliko zgrada ima kvalitetno napravljenu toplinsku izolaciju.

Obnovljiva i jeftina energija

INTERMEGRAD gradi i prodaje energetski u inkovitije stanove - energetskog razreda “B”

Komforni stanovi u kojima se troši manje energije

Vladimir Holeti , vlasnik Intermegrada, i Franjo Vu ajnik, dipl. ing. gra ., koji je prošao stru nu edukaciju za energetski u inkovitiju gradnju

Tada zgrada zadovoljava uvjet da ne potroši više energije kroz godinu nego je to za taj energetski razred propisano.

U energetskom razredu “B” maksimalno se potroši 50 kilowat sati po metru kvadratnom. Primjerice, u energetskom razredu “C” potroši se dvostruko više, 100 kilowat sati po metru kvadratnom stambenog prostora godišnje, kazao je Franjo Vu ajnik, dipl. ing. gra ., koji je prošao stru nu edukaciju za energetski u inkovitiju gradnju, a koji je dao svoj stru ni doprinos u

gradnji Intermegradovih stanova na energetski u inkovitiji na in.

Energetski razredi definiraju, da pojasnimo, ukupnu potrošnju energije u prostoru i za grijanje, hla enje, kao i za grijanje vode i za rasvjetu; svih energija koje se troše zajedno.

Ve zgrada koja dobiva certifikat C troši dvostruko više energije od zgrade koja ima certifikat B. Napomenimo da e uskoro sve zgrade morati imati energetske certifikate tako da kupac zna kojem energetskom

razredu zgrada pripada i što može o ekivati po pitanju potrošnje energije.

Jasno je da su energetski u inkovitije zgrade nešto skuplje, jer je potrebno prilikom njezine gradnje potrebno ugraditi ja u toplinsku izolaciju, staviti kvalitetniju vanjsku stolariju. Zatim je tu pitanje kako riješiti sistem vanjskih hodnika. No, s druge strane, oni koji postanu vlasnicima takvih stanova dobivaju kvalitetniju nekretninu, koja e im prvenstveno štediti energiju i pružiti ve i kom or.

Prvenstveno se za takve stanove trenutno odlu uju ljudi koji su osvješteniji što se ti e potrebe uštede energije, ali sve je više onih koji znaju cijeniti to što e u takvom stanu trošiti manje energije. Zna i, radi se o po etno nešto ve em ulaganju koje se dugoro no i te kako isplatiti.

Kod izgradnje tak vih zgrada vrlo je bitno da svi njezini dijelovi budu podjednako kvalitetno izolirani i da imaju što manje hladnih mostova koji doprinose gubitku topline. Takva je mjesta potrebno pažljivo i kvalitetno izolirati.

Zato je jako važno paziti na detalje kod izgradnje energetski u inkovitijih zgrada.

Primjerice, zidovi od opeke su jedanput bolji za održavanje topline od betonskih. To zna i da betonske zidove treba ja e toplinski izolirati kako bi se toplinska vrijednost betonskog i zidanog dijelova zgrade izjedna ila. Kod gradnje Intermegradove zgrade posebno se vodilo ra una o izolaciji onih dijelova zgrade gdje se nalazi hladni mostovi kao što su temelji, vijenci, žljebovi, krovište. U Intermegradu su vodili ra una i o izolaciji hod-

3

nika, gdje su tako er postavili izolaciju.

U ove vru e ljetne dane pravi je užitak u i u spomenutu Intermegradovu zgradu, gdje je i bez umjetne klime postignuta ugodna prirodna klima, koja doprinosi ve oj ugodi življenja.

Sve se to postiglo zahvaljuju i tome što se prilikom gradnje dodatno izoliravalo ona kriti na mjesta gdje bi moglo do i do bijega topline, kako bi se mogla posti i jednaka kvaliteta energetske u inkovitosti svih dijelova zgrade i za sve stanove.

Kupci Intermegradovih stanova mogu definitivno ra unati na manju potrošnju energije, zbog toga što je zgrada pažljivo izolirana tako da vlasnici stanova troše što manje energije. Cjelokupna ovojnica zgrade morala je biti kvalitetno izvedena da bi mogli biti zadovoljeni uvjeti za postizanje “B” razreda energetske u inkovitosti zgrade. (KO)

Intermegradovi stanovi su energetski razred “B”, u njima se maskimalno potroši 50 kilowat sati energije po metru kvadratnom

4

Obnovljiva i jeftina energija

Poseban prilog

FASADA – nije samo ukras, ve važan dio svakog objekta Fasadni izolacijski sustav je jedan od najvažnijih elemenata svake gra evine koji je štiti ne samo od kiše i snijega, ve i od vjetra, mraza, vru ina i drugih vanjskih utjecaja, a ujedno joj daje željeni estetski izgled.

U skladu s nastojanjima za što racionalnijom potrošnjom energije te smanjenja emisije stakleni kih plinova i, na kraju krajeva, u želji za smanjenjem troškova grijanja ili hla enja u ljetnim mjesecima, asadni toplinsko izolacijski sustavi zgrada postaju sve zna ajniji.

Prema meritornim statisti kim podacima troškovi grijanja u prosje nom srednjeeuropskom doma instvu, zbog visokih troškova energenata, dostižu i do 66 posto svih troškova za utrošenu energiju.

Stoga, ve minimalna debljina asadne toplinske izolacije, troškove grijanja može sniziti najmanje za 40 posto, dok e investicija u asadni sustav biti isplativa najkasnije u roku do pet godina.

Ukratko, izradom FASADE uvamo okoliš, štedimo i živimo udobnije.

Prednosti koje nudi kvalitetno izolirana ku a ili gra evinski objekt: • toplinska zaštita objekta u zimskom i ljetnom periodu; • gra evinsku konstrukciju štitimo od propadanja, odnosno od vanjskih utjecaja;

E

nergetska u inkovitost naj eš e je spominjana rije u svim razgovorima o energetici. U posljednjem desetlje u je predmet svih energetskih strategija, akcijskih planova i financiranja od strane ondova i banaka. Želja svakog vlasnika je što niži troškovi za energiju uz što viši kom or. Takvi u inci mogu se posti i jedino racionalnim korištenjem i upravljanjem potrošnjom, što je tako er i osnova održivog razvoja.

Gospodarenje energijom danas je usmjereno na promociju mjera energetske u inkovitosti i korištenja najsuvremenijih tehnologija za nadzor i upravljanje potrošnjom energije.

Energetska u inkovitost bi se mogla definirati kao jednaka kvaliteta rada i življenja uz manju potrošnju energije. Provo enje mjera energetske u inkovitosti utje e direktno na poslovanje, a utjecat e sve više zbog rasta cijena energije. Na provo enje mjera energetske u inkovitosti utje u tri glavna imbenika – razvoj tehnologija, dostupnost in ormacija i promjena ponašanja u potrošnji energije.

U vremenu institucionalnog uvo enja otvorenog tržišta energije to je još važnije, jer su zahtjevi na znanja o energiji i tržištima, te rizici poslovanja, znatno ve i nego u monopolisti ki ure enim poslovnim odnosima. Briga o energetskoj

V-ELIN d.o.o. Preloška 25, 40 000 akovec Tel. +385 (0)40 364 136, fax. +385 (0)40 365 116, www.v-elin.hr, e-mail: info@v-elin.hr

• ušteda na godišnjoj razini u visini barem 40 posto uspore uju i neizolirani objekt; • sprje avamo nastanak toplinskih mostova zbog kojih dolazi do nastanka algi i plijesni; • vanjski izgled objekta je estetski završen; • stvaramo ugodne uvjete za život; • zna ajno pomažemo o uvanju okoliša; • temperatura u objektu se ne gubi pretjerano zbog dobre akumulacije energije; • asadni omot nudi odli nu zaštitu objekta od tu e.

Dovoljno razloga da se pobrinemo za našu budu nost i za generacije koje dolaze iza nas!

U današnjem prilogu odlu ili smo se predstaviti vam prednosti JUBIZOL asadno toplinskog izolacijskog sustava, renomiranog slovenskog proizvo a a JUB, odnosno JUB Trgovina i promet d.o.o., lanice Grupacije JUB, iji se asadni sustavi mogu naru iti i kupiti u akove kom prodajnom centru BAT.

Zašto izabrati JUBIZOL fasadni sustav?

Izborom JUB-ovog JUBIZOL asadnog sustava kao vrhunskog, pouzdanog i sigurnog partnera pri zaštiti i dekoraciji vaših asadnih površina, odlu ili ste za: • prestižno rješenje, koje se uspješno upotrebljava u ve više od 15 europskih država, • široku paletu kombinacija materijala i za najzahtjevnije potrebe, • vrhunsku kvalitetu, za koju postoji 10-godišnja garancija, • certificiran sustav, • najbolju otpornost na alge i plijesni, • veliki izbor nijansi, • otpornost na prljavštinu, • najbolji omjer izme u cijene i kvalitete, • najmanje 40-postotnu uštedu energije, • zaštitu od jakih atmos erskih utjecaja i toplinskih optere enja, • jedinstvenu i trajnu zaštitu estetskog izgleda vašeg objekta, • ekološki sustav,

• mogu nost upotrebe na razli itim vrstama objekata.

U akove kom BAT-u i nadalje traje akcija asadnih sustava, pa e vam prilikom kupnje Jubizol asadnog sustava, za debljine stiropora do 10 cm pokloniti 50 posto stiropora, a za debljine 10 cm i više, pokloniti 5 cm debljine stiropora. U Prodajnom centru BAT možete, primjerice, ve za 49,90 kuna nabaviti 1m² kompletno obojane asade. U cijenu 1m² je uklju en stiropor, ljepilo,mrežica, masa za izravnavanje, tiple, kutnici, impregnacija i završna boja, a odnosi se na kupnju sustava pla enog gotovinom.

Kao dodatnu, besplatnu uslugu, u BAT-u e vam prilikom kupnje asadnog sustava ponuditi i savjetovanje stru njaka koji e na vaš poziv iza i na teren, pregledati objekt, te vam pomo i kod odabira najbolje kombinacije i predložiti adekvatno stru no rješenje. Želite li znati kako bi mogla izgledati i koliko stajati vaša budu a asada, u BAT-u e vam, prilikom kupnje asadnog sustava izraditi i besplatnu simulaciju na ra unalu.

Za konkretan dogovor možete se obratiti radnim danom na broj tele ona : 040/ 389 916 ili 389 910.

Energetska u inkovitost i nadzor nad potrošnjom energije potrošnje i upravljanje troškovima energije obuhva aju slijede e procese: • Analiza potrošnje i troškova elektri ne energije • Energetski pregled i potrebna mjerenja potrošnje energije na pojedinim objektima i zna ajnijim potroša ima • Izrada preporuke za u inkovito gospodarenje energijom • Rješenje modela stalnog vo enja evidencije potrošnje i troškova elektri ne energije • Edukacija uprave i zaposlenika za samostalno pra enje potrošnje i troškova elektri ne energije

u inkovitosti u poslovanju za posljedicu ima sljede e: • Utje e na smanjenje troškova poslovanja tvrtki, utjecaja na okoliš, te pomaže u postavljanju dugoro ne vizije razvoja tvrtke, • Zahtijeva znanje, transparentnost rada, upravljanje troškovima i stalnu komunikaciju sa svim interesnim grupama (vlasnici, kupci, dobavlja i, partneri), • Omogu ava razvoj novih tehnologija, inovacija i poslovnih modela, kao i stalni razvoj proizvodnje korištenjem tih tehnologija te korištenje alternativnih oblika energije, • Omogu ava održivi razvoj poslovanja – stvaranje dodatne vrijednosti tvrtki spajanjem brige za okoliš i društvene odgovornosti.

Utrošak energije izravna je posljedica proizvodnog procesa i tehnologije koja se u proizvodnom procesu koristi. Iako je svaka ušteda dobrodošla, poput ugašenog svjetla u prostorijama koje se povremeno koriste ili u kojima nikog nema, zna ajne uštede energije mogu e su uz promjene u proizvodnom procesu, upotrebu novih tehnologija i efikasnijih strojeva.

Cilj modernog energetskog upravljanja je stalno optimiranje potrošnje energije.

Industrijski potroša i elektri ne energije veliki su sustavi s instalira-

nim strojevima i ure ajima razli itih namjena i razli ite prirode. Kako, i na rad kojih strojeva se može utjecati, diktira proces proizvodnje i primjenjena tehnologija. Ne postoje dva jednaka objekta niti bilo kakav univerzalni pristup.

Osnova za inteligentno upravljanje utroškom energije je kontinuirana kontrola potrošnje, pra enje rezultata uložene energije, utjecanje na promjenu navika korisnika bez smanjenja udobnosti korištenja, zamjena zastarjelih postrojenja, dijelova postrojenja i ure aja, te automatska regulacija i upravljanje sistemom. Ovi

proceci moraju se provoditi kontinuirano i trajno.

Primjena energetske u inkovitosti izvodi se u tri koraka: izmjeri-analiziraj-korigiraj.

Pri tome nas vodi ideja da samo na osnovu relevantih podatak dobivenih suvremenim mjernim metodama možemo uvidjeti na kojim mjestima se energija troši nepotrebno, gdje se troši previše energije, gdje relativno veliki utrošak energije ne daje o ekivane rezultate i osje aj udobnosti za korisnika, te koje su mogu nosti uštede.

Predmet analize je potrošnja elektri ne energije. Racionalizacija

Provedba projekta treba direktno djelovati na smanjenje godišnjih troškova za energiju i to kontrolom potrošnje i izbjegavanjem troškovne neu inkovitosti, ali i usmjeravnjem budu ih rekonstrukcija i ulaganja u one dijelove postrojenja ili objekte u kojima su prepoznati najve i potencijali uštede.

Glavna pretpostavka za racionalizaciju i upravljanje troškovima energetike je uspostava, te edukacija osoblja i uprave za budu e unkcioniranje jedinstvenog sustava kontinuiranog pra enja, me usobnog uspore ivanja i in ormiranja.

21. lipnja 2013.

15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Omiljena boja otkriva karakter Volite odjenuti naran asto? Zasigurno ste šarmantne, spontane i domišljate osobe. Ako pak pri vašem odabiru odje e dominira bijela, koja ima konotaciju mladosti i isto e, vi ste uredna, optimisti na i razumna osoba. Ljudi koji vole crvenu prili no su nemirni.

Crvenu obi no biraju ljudi otvorene i nekomplicirane naravi, s voljom za životom. Ljubitelji crne se s vremena na vrijeme mogu initi kao neemocionalni i kao da potpuno kontroliraju situaciju, ali ponekad se zapravo osje-

aju vrlo nesigurno. Oni su intenzivni i neposredni, rijetko se šale ili pokazuju zaigranost. Ljubitelji ljubi aste su individualci, duhoviti i osjetljivi, uz snažnu želju da budu jedinstveni i razli iti. Ako ste danas za šetnju gradom izabrali ljubi astu, vjerojatno ste nekonvencionalni, tolerantni i dostojanstveni. I tako bi mogli nastaviti sljubljivati kolorite i karaktere. Kako god bilo, uživajte u vašim omiljenim bojama. Stigle su vru ine, pa birajte svjetlije tonove i prozra ne materijale. Godit e vam.

ESPRESSO by

C

rna se kronika svakodnevno puni nemilim vijestima i informacijama o nasilju, nepravdama, ubijanju, agresijama, devastaciji prirodne i kulturne baštine: "U Kuvajtu obješen 33-godišnji Egip anin, osu en na smrt zbog otmice i silovanja 17 maloljetne djece mla e od deset godina. U Srbiji godišnje više od 1.300 ljudi zbog ekonomskih poteško a po ini samoubojstvo.

Dva supruga ubila, a druga dva preživjela...” I dalje su to naj itanije vijesti i informa-

Je li važnija ptica ili komarac? cije koje izazivaju ponajviše pozornosti. Kako u svijetu, tako i u našoj maloj domovini.

Neke se prirodne nepogode ne mogu izbje i, a niti pojedine tehnološke neispravnosti predvidjeti i sprije iti posljedice ve ih razmjera. Mnogo je više onih nevolja koje izaziva ovjekov karakter. Pa se esto priupitamo može li ovjek itav život biti dobar. Ili se barem potruditi da bude takav.

Ah, teško je biti uvijek i stalno dobra osoba. li ipak u tim rijetkim trenucima dobrote ovjek se raznježi gledaju i inteligentnog del ina zvanog Fliper iz istoimene TV serije, koje e se rado prisjetiti današnje srednje generacije. Gledaju i radosni plov del ina na televizijskim ekranima, srca se jednostavno razgaljuju: ljudi postaju živahni, vedri, otvo-

A

rena srca, nesputani, nasmiješeni... postaju del ini! Do e im da zapjevaju, zagrle i poljube tu nadasve dražesnu životinjicu! I sve oko sebe. h, teško je itav život biti dobar. U tim našim sve eš im trenucima “zlo esto e”, kad toga istog del ina ovjek ugleda u moru, kako on slobodno plovi i pliva, ra a se i budi “ ovjek – neman”. Ra a se iskonska potreba za lovom

A

kao vidom preživljavanja, ra a se ovjek – osvaja trofeja i naslova. Budi se strast za lovom i ubijanjem. Udica, mamac, koplje, puška, mina, dinamit... brže - bolje dajte bilo što, jer hitno treba zatrti, uništiti, zakopati tu slobodu radosnog života prirode. Kakve su to okrutne zvijeri u ljudima? Zar doista ljudi ne vide ili ne žele vidjeti kako je život udesan.

ovje e, okreni danas novi list. Iza i iz arobnog kruga nasilja. Iza i iz toga virtualnog kruga ra unala, Interneta, tehnološkog napretka. Po i u prirodu i mahni ptici u letu. Poigraj se sa psom i pozdravi sunce.

Provjeri ima li rose u vrtu.

Cvatu li još tratin ice? Budi znateželjan i uživaj u prirodi. Svi smo mi mali, ali jedinstveni kamen i i u vrtlogu života. Pogledajmo prema nebu. Neka je ptica zgrabila komarca. Je li važnija ptica ili komarac?

16

21. lipnja 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Savjeti o zdravlju Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Pomaže kod lije enja depresije PITANJE: Lije im se od depresije ve duže vrijeme.

R e dov it o se kontroliram kod psihijatra i uzimam pr ep or u ene lijekove. Po ordiniranoj terapiji moje psihi ko stanje je bolje.

Interesira me da li osim lijekova postoji nekakva dodatna pomo u lije enju depresije?

ODGOVOR: Lije enje depresije se provodi prije svega uzimanjem antidepresiva i psihoterapijom pod nadzorom specijaliste psihijatra. Me utim kao, nazovimo to tako, dodatna terapija u lije enju depresije bila bi redovita tjelesna aktivnost. To može biti redovito vježbanje, žustra šetnja, rad u vrtu, rad u teretani, tr anje, biciklizam ili plivanje. Tjelesna aktivnost je jedna vrsta samopomo i koja je dostupna gotovo svima. Sa tjelesnom aktivnoš u podiže se raspoloženje zbog

e g a on a ima ant idepresivni u inak.

Kako esto treba vježbati? Preporu a se barem tri puta tjedno po trideset m i nut a a najbolje bi bilo svaki dan.

Tjelesna aktivnost pomaže ne samo kod prevencije i lije enja depresije, nego i kod drugih psihi kih poreme aja kao što anksiozni poreme aj, kroni ne boli a isto tako povisuje otpornost na budu i stres i ublažava u inke pretrpljenog stresa, kojega danas, obzirom na ekonomske i inancijske krize susre emo jako puno. Osim što pomaže kod spomenutih psihi kih poreme aja tjelesna aktivnost smanjuje rizik od oboljenja sr anožilnih bolesti, dijabetesa i ja a imunitet.

Dakle, mogu re i i preporu iti da uz uzimanje antidepresiva, psihoterapiju istodobno primjenjujete i vježbanje i to je najbolja terapijska strategija.

Nije važno tko je kriv...

Kad mi dolaze parovi koji imaju problema u svojoj vezi, naj eš e ujem prigovore i optužbe na ra un onog drugog, obje se strane trude izloži sav prljavi veš koji njihov partner ne pere ve mjesecima ili godinama. Bude tu tako niskih udaraca i bijednih srozavanja da nakon što ih saslušam najprije mirno pitam: zašto se ne razi ete, zašto ste i dalje sa tako groznom i odvratnom osobom? Ve ina se iznenadi i tek možda izdaleka nasluti da je pitanje zapravo: što sa mnom nije u redu kad sam s takvom osobom?

Onda se malo zamisle i priznaju da vrag nije tako crn kao što izgleda, ali ipak je crn, pa se on(a) zato mora promijeni . Nije lako do i do pravog trenutka i na ina da kažem kako ja ne mijenjam ljude, a kamo li vragove, nego pomažem onim prvima da shvate kako nisu ugroženi oni drugima oko sebe, ve možda prije svega sami sobom. Postoji rizik da se moji sugovornici uvrijede jer pomisle da pokazujem nerazumijevanje za njihovu situaciju, ali da bih mogla krenu s mrtve to ke nemam izbora: svatko mora po i od vlas te odgovornos za problem koji postoji u vezi. To je prva karika koju treba oja a kako bi uop e mogli pokrenu proces rekonstrukcije odnosa na zdravijim osnovama. Ponekad ima parova koji do u zajedno jer jedan od partnera, prema njihovom zajedni kom zaklju ku, pravi

probleme u vezi. Ima osoba sa odre enim p r o b l e mi ma poput ljubomore ili pretjerane ljutnje i impulzivnost, pa i nekih poreme aja osobnosti, koje su svjesne svojih unutarnjih problema i same traže tretman, u emu im je podrška partnera i ljubav koja ih povezuje dobar mo v za promjenu. U praksi je ipak pre esto slu aj da jedan partner uvjetuje drugoga da se mora mijenjati, pa ovaj to prihva kako bi sa uvao vezu. Na elno, naravno, okrivljeni partner je tu «da bi se popravio», ali u ve ini slu ajeva samo manipula vno nastoji primiri onu drugu stranu koja je spremna napus vezu zbog kroni nog nezadovoljstva. Ako ste došli psihologu zato što to on(a) od vas traži da biste ostali zajedno, onda je to pogrešan potez, pokušajte radije nekom drugom ble ra . Mogu e je ipak da, nakon što skinete masku, prihva te vlas tu šansu da ostvarite kvalitetniji kontakt i vezu. Jako je, jako teško uvidjeti kako sami generiramo probleme. Ve ini ljudi teško je govori o tome što trebaju ili što osje aju, nije im jasno kako se samo najednom na u u kon iktu i nesporazumu s partnerom, i zašto tako dobro vide što kod nje(ga) ne valja. O tome mogu razgovara . A o sebi?! Tu smo, dakle. Prava je tema što se u tom kon iktnom stanju doga a sa mnom, što ja o tome znam i kako na to mogu utjeca ....

Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni ko lije enje ovisnosti

I. G. Kova i 1E akovec 099 222 1 888

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • etvrtak: 9.00 - 12.00

Piše prof. psihologije Berta Bacinger Klobu ari

Pa zar ve piju?

To je pit anje koje postavljamo i ujemo ga sve eš e, a slijedi zabrinjavaju i odgovor: Da, mladi po inju piti vrlo rano, ve od puberteta. esto se u medijima susre emo s napisima o alkoholiziranosti mladih ljudi: u parkovima, na klupicama, školskim igralištima, u prometu...

Brojna istraživanja, ali i iskustva, kazuju kako velik broj mladih pije alkohol: pije se prekomjerno, u sve ranijoj dobi, u svako doba dana! Njima opijanje sve više postaje uobi ajen na in ponašanja.

Istraživanje provedeno u Europi (pod nazivom ESPAD), pokazuje porast pijenja alkohola me u mladima u dobi od 16 godina.

Z a š t o se m lad i pr ik lanjaju alkoholu?

Neki to ine radi poistovje ivanja sa svojim vršnjacima, s onima koji u estalo piju. Žele se poistovjetiti jer žele biti prihva eni, i “jer to svi rade”. Žele se potvrditi u grupi onih koji piju jer nemaju dovoljno samopouzdanja, pa se dokazuju kroz takva neželjena ponašanja.

Tako er pijenjem nastoje pokazati koliko su odrasli i nezavisni.

I radoznalost može potaknuti mlade da uzmu alkohol. Pri tome se ne razmišlja o posljedicama opijanja ( esto je trovanje alkoholom, ili nepromišljeni ulazak u spolni odnos, nasilje, prometna nesre a).

Kao jedan od uzroka ranog pijenja navodi se i biranje neadekvatnog na ina rješavanja stresa od prevelikih zahtjeva škole, od teško a prilagodbe školi, prejake konkurencije pred završne ili prijemne ispite. esti uzrok pijenja kod mladih su nepovoljne prilike kod ku e: sredina u kojoj nema adekvatnog odgoja, nadzora, i poticaja za obrazovanje. Nesre en obiteljski život, nesloga u ku i, sklonost roditelja prema alkoholu, esti sukobi me u lanovima obitelji... ine obiteljsku atmosferu neugodnom, nesigurnom, gdje se nitko, osobito mlada osoba ne osje a dobro, pa zadovoljstva traži u lako dostupnom i brzom na inu opuštanja, i u neprimjerenom društvu. Kada mladi osjete da im je djetinjstvo premalo

sretno, imaju osje aje manje vrijednosti, tjeskobe, depresije, boje se neuspjeha. Osjetivši da ih alkohol ohrabr uje i oraspoložuje, nekriti ki ga uzimaju.

Alkoholu e se lako prikloniti i mladi iji roditelji nemaju uvid u njihovo provo enje slobodnog vremena. Neki roditelji zbog prezaposlenosti nedovoljno vremena posve uju svojoj djeci. Takvi su roditelji skloni popuštanju djeci: ispunjavaju im sve zahtjeve, možda zbog osje aja krivnje, “kupuju” ih na na in da im sve dopuštaju.

Problem je i olako doživljavanja odgoja, tzv. popustljiv odgojni stil. Udovoljavanje svim prohtjevima djece, nepostavljanje zahtjeva, nepostojanje granica, premalo kontrole,... dovodi kod djeteta do nedostatka kriterija dobro-loše. Tu se stvara prostor za razvoj neprimjerenih navika, kao što je pijenje.

Možemo li što u initi?

Svaki od pobrojanih razloga zašto mladi posežu za pi em iziskuje punu pažnju nas odraslih. Obitelj kao izuzetno važna okosnica društva te još važnija podrška djeci, ima najve u ulogu u razvoju zdravog stava prema alkoholu. Jer kako djeca odrastaju, njihov stav prema alkoholu e se oblikovati onako kako vide, uju, i što doživljavaju kod ku e. S mladima treba razgovarati o tome, naglasiti posljedice pijenja. Roditelji kroz odgoj mladoj osobi daju jasnu poruku da je pijenje za njih neprihvatljivo. Svakako je važno postaviti dobar primjer svojim nepijenjem: to e uvelike pomo i djetetu da razvije razuman stav prema alkoholu. Obzirom da esto manjak samopouzdanja dovodi do priklanjanja neprihvatljivom ponašanju, od malena potrebno je kod djeteta poticati razvoj pozitivne slike o sebi.

Roditelji, nadgledajte upotrebu alkohola u svom domu, postavite pravila u pogledu pijenja alkohola na zabavama i pravila o pijenju alkohola kad djetetu do u prijatelji. Nemojte kupovati alkohol za svoje dijete. Kako u svim odgojnim pitanjima tako i u pogledu pijenja alkohola: postavite jasne granice i budite dosljedni u njima.

A ukoliko i do e do problema, potražite savjet stru njaka.

21. lipnja 2013.

U

rasli nokat nastaje naj eš e na pal evima stopala. Razlozi za urastanje nokta u okolno meko tkivo prsta su razni, ali naj eš a su dva: tijesna obu a i pogrešna njega, a može postojati i tre i razlog a to je genetska preddispozicja. Kroz ošte enu kožu otvara se put za neometan prodor bakte-

Piše dr. med. Damir Mamuzi

Ovulacija Do sada nisam previše pisao o ovulaciji, jer sam mislio da je svaka žena dobro upoznata o emu se radi. Ipak u svakodnevnim kontaktima s pacijenticama uvjerio sam se u suprotno. Znanje o ovulaciji i op enito o menstruacijskom ciklusu, a što je usko zajedno povezano, esto je nedovoljno, ili postoje kriva mišljenja ili informacije u vezi ovulacije.

Ovulacija je u uskom smislu rije i pucanje zrelog folikula na površini jajnika te izlazak zrele jajne iz folikula. Folikul je mali mjehuri u jajniku, on je sastavni dio jajnika. U svakom jajniku ima više folikula, a na jednom ultrazvu nom rezu treba ih biti manje od deset.

Obi no su razli itih veli ina ovisno o fazi sazrijevanja.

Sazrijevanjem folikul raste i može do i i do veli ine promjera od tri centimetra. Istovremeno i sazrije jajna stanica koja se nalazi u njemu. Do sada još nepotpuno razjašnjenim mehanizmom puca stjenka folikula i ženska spolna stanica izleti iz njega i ulazi u jajovod.

Ukoliko se u jajovodu nalaze spermiji- muške spolne stanice, onaj najbliži i najbrži ulazi u nju. Tako oplo ena jajna stanica putuje kroz jajovod oko tri dana, ulazi u maternicu i tijekom idu ih tri dana ulazi u zadebljanu sluznicu maternice-endometrij. Tako normalno nastaje trudno a. Ženska spolna stanica-jaje oplodno je sposobna nakon ovulacije 24 sata, a spermiji u ženskom genitalu žive oko 48 sati, po nekima i do nekoliko dana.

Puknuti folikul nakon ovulacije ima važnu funkciju. Prvo se ispuni s krvi pa se zbog toga zove crveno tijelocorpus rubrum . Nakon toga se u njega ulaže žuti lutein pa se tada zove žuto tijelo-corpus luteum. Ako ne do e do trudno e on propada i krajem ciklusa od njega ostaje bijeli ožiljak-corpus albicans. Žuto tijelo ima važnu funkciju u drugoj fazi ciklusa

17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

nakon ovulacije. Po njemu se ta faza zove sekretorna faza. Iz žutog tijela jajnika lu i se hormon progesteron koji smekšava zadebljanu sluznicu maternice i tako omogu ava ulazak oplo ene jajne stanice u nju. Nakon toga podržava daljnji napredak trudno e i sluznice pa zbog toga ne dolazi do odbacivanja sluznice, menstruacije ,menstruacija izostaje a što je jedan od znakova trudno e. Ukoliko nije došlo do trudno e žuto tijelo to prepozna, propada, nivo progesterona pada i to izaziva odbacivanje promIjenjene sluznice, dolazi do menstruacije 28.dan ciklusa.

Iz svega iznesenog vidi se da je ovulacija centralni doga aj svakog normalnog menstruacijskog ciklusa. Obi no se doga a 14. dan ciklusa,dakle u sredini njega. Faza ciklusa prije ovulacije zove se folikularna faza a iza ovulacije sekretorna ili lutealna ili progesteronska faza.

Menstruacijski ciklus traje idealno 28 dana, može me utim i par dana kra e i do 7 dana duže. Dani ciklusa broje se od prvog dana krvarenja-menstruacije. Takozvani „plodni dani „ su sedam dana oko ovulacije,dakle od 11.-18 dana ciklusa. Znaci dolaze e ovulacije su poja ani,sluzavi iscjedak iz rodnice,lagana bol sa strane na mjestu jajnika, ponekad slabo i kratko krvarenje. Libido se u tih dana poja ava.

Kada bi ovulacija bila uvijek 14.dan ciklusa, život bi a i kontracepcija bili mnogo jednostavniji. Naprosto se taj dan ne bi imao spolni odnos.

To bi bila i najzdravija kontracepcija. Me utim kako znamo, žene su pune iznena enja, pa ovulacija može do i bilo kada u ciklusu, pa i za vrijeme menstruacije. U suprotnom kod željene trudno e bilo bi mnogo jednostavnije. Imao bi se odnos 14.dan ciklusa na vrijeme ovulacije.

t SVǏOB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"Ǝ*/0.

t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"

t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPǏFOKB t TLFMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162 ZADAR, Dr. Fr. Tuđmana 17, tel/fax. 023/311-535

Urasli nokat rija i gljivica. Ambijent poput stopala, koje je ve i dio dana u tijesnoj obu i, a nerijetko i u sinteti kim arapama i uvijek prirodno vlažan od znoja, idealan je za razvoj infekcije.

Urasli rub nokta u mekom tkivu predstavlja strano tijelo, a njegovo stalno zasijecanje u tkivo udruženo s infekcijom izaziva otok, bol i pojavu gnojne sekrecije i granulacija.

U našem salonu urastao nokat se vrlo uspješno rješava posebnom špangom koja djeluje na podizanje i povla enje nokatne plo e. To je jedini na in da se ogroman pritisak nokatne plo e otkloni i vrati u svoj po etni oblik, jer španga ima efekt vra-

anja nokta u pravilan položaj povla e i rubove nokatne plo e od povrije enog podru ja.

To zna i trenutno nestajanje bolova i omogu uje anti-upalni, anti-fungalni i anti-bakterijski efekt. Dolaze nam klijenti koji su godinama išli kod pedikera ili kod doktora i koji su im rješavali samo posljedicu, a ne uzrok, to jest rezali su nokte ili ih upali i naj eš e je to bilo jako bolno i dugoro no oporavljanje. Dosadašnja iskustva u lije enju uraslih noktiju su jako pozitivna i tko sluša naše savjete ispravljamo rast noktiju u potpunosti.

Salon zdravlja i ljepote Miri-relax, vlasnice Mirjane

Kocijan Trstenjak nudi vam ugodne trenutke opuštanja uz pedikuru, masažu, depilaciju, anticelulitne tretmane i manikuru. Posjetite nas na adresi Milkovi eva 18, uz prethodnu telefonsku najavu na: 098 175 11 55. Veselimo se vašem dolasku.

18

21. lipnja 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Svaštara HOROSKOP OVAN (21.3.-20.4.)

U vaš fokus interesa sve više e do izražaja dolaziti financije ili novi sustavi koji bi mogli poboljša vašu trenutan nu aktualnu nancijsku situaciju.

Osmislit ete nove planove te se boriti za potporu suradnika. U ljubavnoj vezi osje at ete se sigurno. Bit ete spremni za ludos i rizike. Znate da vas voljena osoba voli najviše na svijetu. Samci e plijeni pažnju svojom vedrinom.

Mogu a su nova poznanstva. Trebat e vam više sna.

VAGA (24.9.-23.10.)

Slušajte druge više nego sami sebe. U ovom trenutku to je tako. Ljudi oko vas i oni s kojima poslovno sura ujete trenuta no više vide od vas ili imaju ve i utjecaj na stvari. Zato se povežite i ne pitajte previše. Slijedite ih do cilja. Utjecaji ljubavnih planeta na vaš privatni život bit e ovih dana šareni. as e vam se ini da je mogu e baš sve, a drugi as da nije mogu e ništa. Bit e potrebna dobra sposobnost prilagodbe kako bi izdržali sve ove raznolike izazove. Mogu i problemi sa zglobovima.

BIK (21.4.-20.5.)

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

Rado biste pokazali što znate, ali osje ate da još nije došlo vrijeme za pokaza sve adute. U pravu ste. Neke stvari do i e bolje do izražaja ako pri ekate još samo malo. Zato ih za sad ostavite skrivenim, pa makar otrpili i poneku frustraciju ili nepravdu.

Pred vama su dani boga ljubavnim iskustvima koja e za vas bi ugodna. Oni koji su još sami neka se svakako dotjeraju i iza u me u ljude jer su šanse da na u i dožive ljubav zaista pove ane. Dolaze bolja vremena. Zdravi ste.

RAK (22.6.-22.7.)

Privilegije kojim ste se nadali bit e tu, ali vi sami ne ete bi u najboljoj formi da ih iskoris te. Više e to izgleda kao da vam se nešto nudi jer je to ne ija dužnost ili jer su takva pravila. Oni pametniji zanemarit e takav stil i uze sve što mogu. Vaš privatni život ovih e se dana vrtje oko vaših prijatelja. Kao da ete zaboravi da se može bi i u dvoje i potpuno ete se predava boravku u grupi.

Vaša najdraža osoba mogla bi vam to zamjeri . Ne živite na staroj slavi. Poradite na imunitetu.

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Na radnom mjestu doga aju se sve zna ajnije stvari, a poslovi dobivaju na težini.

To je nešto što bi naprosto obožavate, pa ete se poslu preda bez zadrške i bez ikakve rezerve. Jasno je da ete izgara , a ni rezulta ne e izosta . Sad vam se ljubav ini kao najudaljeniji planet, ali vam drugi sadržaji iz vašeg života daju snage da izdržite samo u ili distancu u osobnim odnosima. Tako e bi cijeli ovaj tjedan. Ako ste još sami, na ite neki ljubavni film i maštajte. U dobroj ste formi.

Umjetnici pred publikom, sportaši, kao i oni koji rade s mladima dobit e veliku priliku u svom radu. Neki e se zbog toga zaletje i po e gradi kule u zraku. Prilika jest tu, ali je tu zato da se pametno iskoris . Treba osta na zemlji. Raskoš zabava ili brojnost izlazaka na atraktivna mjesta bit e rijetko vi ena i doživljena kao kod vas ovih dana. Uživajte punim plu ima, ali ne zaboravite i na one male pažnje koje ljudima zna e.

Posebno prema vama dragoj osobi. Zdravi ste.

Sjetite se samo koliko ste pos gli u prošlos , a najviše zato da mo virate sami sebe za budu nost. Kad vam nude nešto veliko, a vi posumnjate da to nije mogu e ili da vi to ne možete, sami sebi pravite zatvoren put. Ako e vas idu i dani svako malo dovodi u prilike da poboljšate odnose s ljudima oko sebe, vi sami bit ete podložni neprimjerenim reagiranjima, te stoga i eliminiranju mogu ih zbližavanja.

Uz dozu samokontrole sve e ispas bolje. Osje at ete blagi umor.

LAV (23.7.-23.8.)

Kako tjedan bude odmicao, postajat e sve jasnije da vi imate znanje i stru nost koja se sada traži. Mnogi e pokaza na vas i re i kako ste baš vi osoba koju treba angažira . Ali taj angažman ne e do i glatko jer e treba pro i još neke testove. Vjerojatno ete pomalo otupje za zahtjeve druge strane.

Ona vas ne e najbolje razumje , ali ne pokušavajte objašnjava kako se osje ate. Najviše zato jer je ovo ipak prolazna faza. Budite mirni i na ite na in da se prilagodite. Mogu e su manje glavobolje.

JARAC (22.12.-20.1.)

Najradije biste se povukli u ku u i radili nešto iz vlas te kuhinje ili sobe. Neki e ove utjecaje iskoris za prave ku ne radove, pa e kad im završi radno vrijeme po i s posla ku i, gdje e se pretvara u prave majstore. Ono na poslu bit e u drugom planu. Pred vama su dani dobrih, ali ne velikih ljubavnih prilika. Iskoris te ih tako da oja ate povjerenje izme u vas i partnera.

Tako er je potrebno primjeni samokontrolu jer ete povremeno reagira kako ne treba. Budite suzdržani. Idite ranije na po inak.

VODENJAK (21.1.-19.2.)

Vjerojatan je krupniji materijalni dobitak koji e vas osnaži i potaknu da još predanije radite dalje. Cijenite sva iji trud, ali ono što se ovaj put pos glo smatrat ete prije svega svojom zaslugom. Ipak, na ite na in kako nagradi i druge oko sebe. Dobar š mung, vaša otvorenost i spremnost da izrazite ono što osje ate, te naklonost druge strane, u init e vam ove dane ugodnim. Oni koji još traže srodnu dušu lako e se približi svakoj osobi suprotnog spola.

Dane vikenda provedite u druženju s obitelji. Godit e vam.

DJEVICA (24.8.-23.9.)

Na radnom mjestu svako ete malo pokazivati borbeni stav, pa ne ete bi ugodni kolegama. Pokušajte na sve gleda mirnije i ne ska ite na svaki postavljeni izazov. Vaš trud i upornost mogu se primijeni i na diskretniji na in. Potpuno vam je jasno da volite i da vas vole. Jedino što se pitate dokle e to tako traja . Ovo pitanje sada je suvišno, a vaše brige samo optere uju sklad koji možete živje . O vama ovisi ho ete li se okrenu svjetlu ili tami. Usvojite vježbe disanja.

RIBE (20.2.-20.3.)

Kako tjedan bude odmicao, sve ete više želje po i na godišnji odmor. Oni koji to još ne mogu, vjerojatno e se mora angažira oko nekih zaostalih poslova za koje su ve odavna mislili da su gotovi. To e ih pomalo iživcira . Neka izdrže. Možda ete se osje a tupo i nezainteresirano za neka zna ajnija ljubavna poduzimanja. Rezultat je to nepovoljno položene Venere prema vašem znaku. Oni koji su u duljim vezama neka održavaju solidan status quo. Uzimajte više svježeg vo a i povr a.

RO ENDANI SLAVNIH

Prince William

Meryl Streep

Zinédine Zidane

Petra Nemcova

George Michael

Patty Smyt

21.06.

22.06.

23.06.

24.06.

25.06.

26.06.

27.06.

Prince William Juliette Lewis Jean Paul Sartre

Suzana Nikoli Meryl Streep Billy Wilder

Zinédine Zidane Duffy Gustav Krklec

Lionel Messi Petra Nemcova Claude Chabrol

George Michael Vatroslav Mimica George Orwell

Patty Smyt Lord Kelvin Chris Isaak

Isabelle Adjani Tobey Maquire Svjetlana Kuznjecova

SANJARICA ARAPE Nove - problemi i brige. Poderane - problemi su pri kraju.

Kupovati arape - problemi u ku i. Plesti ih - sre a u radu.

Obla iti arape - bliske osobe prouzro it e vam teško e.

Svla iti ih - zadovoljstvo postignutim.

EŠALJ Vidjeti ešalj - razmirice u obitelji. Slomljeni ešalj - že-

stoke sva e. ešljati se - brige. ešljati nekog - o ekuju vas brige i veliki troškovi. Vidjeti nekog da se ešlja ili da vas ešljaju - uvajte se lažnih prijatelja.

ELAVAC Biti elav sprijeda - rugaju vam se. Biti elav straga - siromaštvo. Vidjeti elave - dobro i uspješno vodite posao.

Ako sanjate vlastitu elavost

Isabelle Adjani

HOROSKOP za osobe ro ene izme u 21. svibnja i 20. lipnja, u znaku blizanaca - problemi sa zdravljem. Ako sanjate tu u elavost - bit ete u veselom društvu. Ženska elavost - gubitak dobrih prijatelja.

UK

Komunikativni, radoznali i prevrtljivi

Vidjeti ga - nesre a. uti ga - loš glas.

DIJAMANT Uspjeh i priznanje. Imati dijamant u ruci - zbog svoje dobrote ete stradati. Dobiti dijamant - doživjeti ete po asti. Dijamant na i - veliko iznena enje. Izgubiti ga - gubitak na poslu. Brusiti ga - dobro uvajte ono što imate.

DJETELINA Vidjeti djetelinu - ne nadajte se velikom uspjehu.

Djetelina s etiri lista - velika sre a. Rascvjetana djetelina - prati vas sre a u životu. Polje obraslo djetelinom - na i ete izlaz iz neimaštine. Brati djetelinu - nevjera u ku i. Djetelinu na i - ugodno iznena enje.

Dinami nost je najvažnija osobina osoba ro enih u znaku blizanaca. Oni beskrajno cijene slobodu i neovisnost. I to uvijek i svuda uvijek rado naglašavaju. Ne dozvoljavaju da bilo tko njima gospodari, niti da im name e svoju volju. esto

ne žele poslušati savjet drugih.

Inteligentne su osobe, ali i esto površne. O ljudima koji im žele dobro esto pogrešno donose odluke. U poslovnom svijetu s lako om pronalaze put do uspjeha. Ambiciozni su i rado pomažu drugima. Vole biti u

središtu pažnje. Vole sport, pustolovine, zanimljiva putovanja, nova poznanstva i uzbudljive situacije. Ne troše novac nepromišljeno. Vole po astiti prijatelje, poklanjati nesebi no svoje vrijeme i žrtvovati se za druge.

21. lipnja 2013.

19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PRI A

Tu i oko nas

V

ru i dlanovi klizili su Eminim ustreptalim tijelom, šire i ugodu, dovode i je do ruba mole ivosti da je uzme do kraja, baš tu me u svilenim plahtama isprepletenim s donjim rubljem, skinutim žustrim pokretima.

Prigušeni zvuci uzdaha ispunili su hotelsku sobu, bude i znatiželju kod gostiju koji bi kriomice zastali prolaze i pokraj vrata dvoje ljubavnika, ne bi li bolje uli, i pomalo posramljeno, prenijeli barem dio uzbu enja na sebe.

— Što e biti s nama?, pitala je Ema Josipa, drže i glavu na njegovom trbuhu, znojnom i vrelom od bezbrojnih užitaka.

— Nemoj razbijati glavu time. Vrijeme e pokazati, sada uživaj u zajedni kim trenutcima., odgovorio je, iako se je u njegovom glasu osjetila zabrinutost zbog njezinog najavljenog odlaska u susjednu Austriju na privremeni rad.

— U redu. Ne u više razbijati glavu glupostima., rekla je tiho i pomalo povrije eno.

Silno je željela da joj re e neka ostane, da e se njihova veza nastaviti, da pripada njemu te da e se boriti za nju. Takvošto postoji samo u bajkama, pomislila je okre u i glavu na drugu stranu. Njezina zbilja bila je poput one ve ine djevojaka ili pak nesretnih žena koje bi na kraju prihvatile stvarnost onakvom kakva je, odbacuju i iluzije iji lažni sjaj zasljepljuje, gaze i granicu realnosti.

Josip je bio u braku šest godina s vrlo ambicioznom ženom.

Puno je putovala, održavaju i predavanja po cijeloj Europi. Bila je biolog, bavila se znanstvenim radovima, redaju i uspjeh za uspjehom. Josip je bio u njezinoj sjeni. Svakodnevno bi mu se javljala iz raznih gradova, pri aju i o novim uspjesima. esto bi zaboravila pitati kako je kod ku e i kako se snalazi bez nje. Sre om, u akovcu ima dobrih restorana gdje se je hranio pa tako nije bilo zaprljanog su a, tek samo poneka šalica od kave ili posuda s grickalicama koje su mu pravile društvo dok je gledao film.

Emu je upoznao u jednom od restorana gdje mu je služila jelo. Osvojio ga njezin osmijeh i vedrina te prikrivena ljepota ispod strogo ispeglane bijele košulje i crne suknje do koljena.

Kosa joj je morala biti uvijek skupljena i besprijekorno ista. Taj je restoran bio na dobru glasu, ponajviše iz tog razloga je Josip po eo dolaziti, a kasnije je Ema bila okusom njegovih misli i želja. Problemi nepla anja za radove koje je njegova firma izvodila, tjerali su ga u loše raspoloženje koje je rezultiralo depresijom. U tim mu je trenutcima alila žena.

Poželio je nazvati je, baš kao što je to radila ona, ali ionako mu nije dala do rije i od svojih pri a. Tada je po elo zbližavanje s Emom.

— Izvolite gospodine., rekla je Ema prilaze i mu baš kao i uvijek kad je bila njezina smjena, s izuzetnom srda noš u, znaju i da je simpatizira.

Bacila je sve niz rijeku i pošla u drugi svijet Prepoznala je u njemu potištenost, prikrivenu tugu i želju da to s nekime podijeli. Iz dana u dan bivala mu je sve draža.

Po eo je o njoj razmišljati kao o ženi, poželjnoj, o ženi koja bi znala pružiti toliko potrebnu nježnost i utjehu. Razmijenili su brojeve tele ona i povremeno se uli, sasvim bezazleno, prijateljski.

Na dan njegovog ro enja, od kada je prošlo trideset i sedam godina, ekao je poziv svoje bra ne družice, možda poneko iznena enje…nije do ekao ništa, osim primisli da je zaboravljen.

— Halo gospodi na…biste li bili tako ljubazni i pravili mi društvo tijekom ve eri?, pitao je Emu, nestrpljivo tipkaju i njezin broj, kao da je jedva do ekao razlog da je pozove na ve eru bez grizodušja.

— Tko je to?! Kakvo je to ponašanje?! Kako se nepoznati ovjek usu uje zvati asnu i ednu ženu da s njime provede ve er!!!

Tko zna, možda e poželjeti još i nešto više!, govorila je glasno na tele on, nakon ega je prasnula u smijeh, isti onaj kojim je osvojila svoga sugovornika.

Tog je dana njezina smjena završila oko etrnaest sati te je tijekom popodneva uspjela odmoriti. Za udio ju je Josipov izostanak s ru ka, no, pomislila je kako mu se žena vratila od nekuda pa sada uživaju u bra noj sre i. Bila je ljuta na sebe kada je osjetila dašak ljubomore. Od kuda ti pravo, pitala se negiraju i emocije koje su se ugnijezdile duboko u njoj sasvim nepozvane kao potencijalna opasnost da joj zakompliciraju život. Tko zna, možda iz svega iza e nešto dobro.

Nešto iza devetnaest sati, Josip je došao po svoju prijateljicu. Putem je na trenutak zastao kod cvje are, misle i kako bi bilo dobro da uzme buket cvije a te je izvede kao pravu damu, no, ve nakon nekoliko trenutaka došao je do zaklju ka da bi je možda takav postupak preplašio jer je o ekivala prijateljsko druženje. Isto je razmišljao kada je na sebe navla io odijelo koje je toliko mrzio jer ga je navla io svaki puta kad bi izašao sa ženom, moraju i kraj nje izgledati besprijekorno.

To nije moja žena, to je netko sasvim druga iji, pomislio je i radosno skinuo napola odjeveno odijelo te se odjenuo sasvim ležerno. Iako, malo ga je mu ilo, što ako se je Ema potrudila pa obukla sve anu haljinu, a kad ugleda njega moglo bi nastupiti razo aranje.

Bio je presretan kad je na ku nome broju dvadeset i pet, vrata otvorila mlada žena u ranim tridesetima, raspuštene

sme e kose, prirodno valovite s diskretnom šminkom na licu.

Na sebi je imala laneni komplet u pomalo etno stilu koji joj je savršeno pristajao s nakitom ru no izra enim od kau uka i drveta.

Sjeli su u auto i krenuli do restorana Rustica, smještenog u centru akovca. Ljubazni djelatnici su srda no pozdravili Josipa, što je govorilo da je uvaženi gost. Vrhunska posluga i dobra hrana te pomno izabrano pi e, pridonijeli su dobrom raspoloženju i bezbrižnom opuštanju. Razgovarali su o svojim obiteljima, prikazuju i ih na komi an na in, slažu i se u naumu kako ne e dramatizirati životne situacije u kojima su zato eni.

Prekrasno druženje nastavilo se je šetnjom parkom i prvim spontanim dodirima ruku. Izgubivši se u mraku, Josip je privukao Emu, poljubivši je strastveno. Tijelima im se širila ugoda, traže i nastavak igre. Sjeli su u auto i odvezli se van grada u šumarak kao stvoreni za one izgubljene, pune požude.

Redali su se poljupci, otprva nježno, a zatim sve strastvenije.

Pripitost je potpuno oslobodila ruke, lutalice i istraživa e najintimnijim dijelovima tijela. Sku enost prostora kao da je davala posebnu draž, vra aju i ih u ranu mladost i eksperimentiranja na prvim i stražnjim sjedištima automobila. Spretnim pokretom Josip je spustio sjedalo i zalegao na nju, dok su joj noge lamatale od mjenja a do volana, kruže i staklom, traže i najugodniji položaj. Zastenjala je potiho, žmire i, upijaju i ga u potpunosti, mrse i mu kosu dok je grickao njezine krute grudi.

Oboje su znali da ovo ne e biti posljednji put.

Njihovi tele onski razgovori bivali su sve duži, a vi anja sve eš a. Kad bi se Josipova žena vra ala, tada bi prekinuli komunikaciju, nakon ega Ema nije postavljala pitanja. Zapravo nije željela znati, iako ju je razdirala ljubomora. Znala je da je njezin ljubavnik nesretan u braku, isto tako i da mu ona može ponuditi topli dom i nježnost kakvu zaslužuje, no, nije bila sigurna da li je svjestan toga, i da li uop e želi to.

i što su spremni poduzeti ako se na u u sli noj situaciji.

— Do i…, šapnuo je Josip na Emino uho, usput liznuvši ušku, zazivaju i u njoj želju da mu se po tko zna koji put poda, ovaj puta u vikendici dobrog prijatelja koji mu je objeru ke predao klju eve.

Iz dana u dan, sve su više žudili jedno za drugim, ponekad zaboravljaju i da je njihova veza zabranjena te da bi morali biti diskretniji.

Josipovoj ženi kao da je godilo to što nije imao potrebu za seksom. Pitao se, da li možda i ona ima nekoga pa nema potrebu tražiti nježnosti, ili pak je toliko zaglibila u stvarala ke vode da je izgubila viziju bra noga života, provode i puno vremena pred ogledalom kako bi se pamet stopila s ljepotom i zadivila kolege.

Pretjerana narcisoidnost bila je jedna od istaknutijih mana kod nje. Davno mu je prestalo imponirati kad bi mu prijatelji rekli kako su mediji prepuni

Piše: Dijana Ivaci

njegove supruge, stavljaju i je na pijedestal, ponose i se njezinim postignu ima. U takvim mu je trenutcima nedostajao netko obi an, netko poput Eme. — Dobila sam posao u Austriji. Nude mi dobru pla u., rekla mu je tijekom ispijanja zajedni ke kave u kafi u van grada, trude i se da djeluje što ravnodušnije kako ne bi izazvala kod njega impulzivne emocije.

Iznena eno ju je pogledao, boje i se bilo što izustiti, kao da e njegov komentar potezati za sobom odgovornost i vjerodostojnost, nalik njegovom karakteru. Šutjela je i ona znaju i što se zbiva u njegovom umu. Ako me pozove da budemo obitelj, ne u oklijevati, pomislila je žele i se sku iti. A ako nastavi šutjeti, to zna i da nije spreman te da odlaskom ne u ništa izgubiti, nastavila je misao, gledaju i tupo u jednu to ku na predmetu koji nije primje ivala.

Došao je dan njezine odluke, Josip je još uvijek šutio. Zvala ga

je neposredno prije nego e nazvati potencijalnog poslodavca.

Dala mu je do znanja da mora javiti što je odlu ila. Željela je uti arobne rije i koje e je sprije iti da ode. Umorila se je biti ljubavnicom, dok je maštala o statusu životne suputnice. Šutnja je govorila više od tisu u rije i. Znala je da mu je stalo i pitala se zašto ne izgovori te rije i, zašto se toliko boji odgovornosti pa i pod cijenu da bude nesretan ostatak života. Valjda je tako moralo biti.

Na dan njezinog odlaska, uzeo je bocu onog istog pi a koje su pili tijekom prvog izlaska, i odvezao se na ono isto mjesto na kojem su prvi puta razmjenjivali nježnosti. Ispraznio je bocu slušaju i glazbu, sabiru i težinu teksta pjesme; bacila je sve niz rijeku i pošla u drugi svijet.

ME IMURJE PLIN INFO Popravak plinskog uređaja ili preinaku na plinskoj instalaciji

NIKADA ne izvodite sami Pozivom ovlaštenog servisera otklonit ćete mogućnost eksplozije ili trovanja.

Sprije it ete nesre u i život u initi bezbrižnim!

DEŽURNA SLUŽBA 040 395 199

Josip je dvojio što da uradi.

Ovako mu je sasvim odgovaralo. Predosje ao je da e se nešto promijeniti i to ga je plašilo.

Gradom su po ele kružiti pri e o preljubu, mada je njegova situacija pobudila razumijevanje kod dokonih znatiželjnika, tjeraju i ih na razmišljanje kako se sve eš e doga a da brak postane žrtvom ambicije

AKOVEC, Obrtni ka 4 CIJENA PRIRODNOG PLINA ZA KUĆANSTVO - SVIBANJ 2013. GODINE

0,306672 kn/kWh uvećano za PDV + TS2 16,50 kn uvećano za PDV

20

21. lipnja 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

popusta

Tehnologija

Viša klasa memorijske kartice za bolji rad video ure aja Konstantnim razvojem video opreme pove avaju se i megapikseli na objektivima za slikanje što pak iziskuje još brži zapis video sadržaja. Nije toliki problem kod obi nih fotoaparata da li e zapis slike trajati desetinku sekunde duže. Ve i je problem kada snimate video sadržaj ili velike fotogra ije kao kod DSLR fotoaparata HD formata.

Usredoto it emo se na najraširenije SD memorijske kartice jer COMPACFLASH se ionako pretežno koristi u profesionalnoj foto opremi, a drugi standardi ili su rijetki ili su na zalasku.

Prvobitne SD kartice de inirale su su elje do samo 2GB memorije. Naknadno, SDHC je razvijen kako bi osigurao ve i kapacitet od 4GB - 32GB memorije. Najnoviji SD standard su SDXC memorijske

M

lada inska znanstvenica Aurora Tulilulu osmislila je softver sleep musicalization. Namjera mu je pretvaranje snova u glazbu, a radi uz pomo ure aja za analizu snova Beddit.

Beddit funkcionira pomo u malog senzora koji se postavi ispod madraca i funkcionira po principu balistokardiogra ije, metode detektiranja i mjerenja mikrokretnji srca i respiratornog sustava. Zatim algoritam podatke zabilježene Bedditom analizira i pretvara u glazbene melodije i ritmove.

- Softver sklada jedinstvene melodije zasnovane na raznim fazama sna, na pokretu, sr anim i disajnim ritmovima, on sažima itavu no sna u nekoliko minuta glazbe, kazala je Tu-

K

ineziologija zna i znanost o kretanju. Danas kineziologiju de iniramo kao znanost koja prou ava zakonitosti upravljanja procesom vježbanja i posljedice djelovanja tih procesa na ljudski organizam, što svakako unaprje uje zdravlje. Interesira li vas to podru je, prosurfajte Internetom do stranice www. veda88.com i otvorit e vam se svijet pod nazivom “Dodirom do zdravlja”. Jer kako na stranicama poru uju: - Možda ste upravo sada nezadovoljni ili imate osje aj da stojite na mjestu, svakodnevnica je postala rutinska i dosadna ili Vas nešto boli – u inite nešto za sebe. Proširite znanje i otpustite nakupljeni stres, kako biste mogli prepoznati, ali i napraviti sljede i korak u Vašem životu.

Upravo tu kineziologija može biti vrlo korisna.

kartice s kapacitetom od 64GB. Ra unala i ostali proizvodi kupljeni prije 2008. ra eni su za su elje do 2GB i ne mogu biti kompatibilni s SDHC memorijskim karticama. Nije rijetkost da i mla i mobiteli i fotoaparati ne prihva aju kartice kapaciteta ve eg od 2GB. Ako vam utor za ita kartica na ure aju nema SDHC logo, to je vrlo vjerojatno nije SDHC kompatibilan i samo e pro itati kartice do 2GB (SD).

K l a s a kartice odre uje njezinu brzinu zapisa i itanja, odnosno minimalno održ iv u br z i nu pot rebnu za ravnomjerno

snimanje videa na karticu. Broj class rating odgovara prijenosa mjereno u megabajtima u sekundi.

Class 2 kartice su dizajnirane za minimalnu održivu brzinu prijenosa od dva megabajta u sekundi (MB / s), dok su Class 10

Mogu li se snovi pretvoriti u glazbu?

lilaulu u priop enju pojašnjenja svoga tehnološkog izuma. Cilj ovog izuma je pružanje pomo i

korisnicima kako bi shvatili i analizirali strukturu svog sna te poboljšali njegovu kvalitetu.

Dodirom do zdravlja

kartica dizajnirana za minimalnu održivu brzinu prijenosa od 10 MB / s.

Ova brzina je bitna za video mod i kod fotogra ije, pogotovo za snimanje slika visoke rezolucije i / ili spremanje u RAW formatu u kojem su stvorene datoteke vrlo velike. Brže kartice mogu brže spremiti datoteku i biti spremne na drugu sliku. Tako er se ure aj s p a š av a o d neprekidnog toka podataka. Razliku u brzini možete dobro primijetiti kod DSLR fotoaparat a prilikom kontinuirano visoke brzine snimanja. Korištenjem kartica bez odgo-

Klasa

Minimalna brzina

2

2 MB / s

4

4 MB / s

6

6MB / s

8

8 MB / s

10

10 MB / s

varaju e klase vjerojatno e dovesti do poruke o pogrešci i taj e te video mo i snimati u okruženju niže razlu ivosti.

Osim bržeg zapisa na samu karticu, kartice više klase omogu uju vam i brži prijenos datoteke iz kartice u ra unalo.

SDHC kartice klase 10 nešto su skuplje (10-20%) u odnosu na kartice klase 4 i zadovoljavaju trenutne potrebe velike ve ina današnjih fotoaparata i pametnih telefona. Veliki izbor vrsta, kapaciteta i klasa kartica možete prona i u A/D ELECTRONIC.

Punja s 4 x Ni-Zn 1,6V baterije

295,00kn

TABLETI

od 499,00kn

MP4 PLAYER 4GB samo

149,00kn

AUTO RADIO: 4 x 7W, RDS, WMA, MP3, USB, SD / SDHC /MMC kar ce

samo 280,00kn

21. lipnja 2013.

21

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Automobilizam NOVOSTI u sustavu naplate carina, PDV-a i trošarina na uvoz automobila nakon ulaska Hrvatske u EU od 1. srpnja ove godine

Bez spektakularnih promjena, ali manji automobili s tehnološki naprednijim motorima bit e “nagra eni” Puno se proteklih mjeseci pisalo i kalkuliralo o tome što e se dogoditi kad su cijene u pitanju s uvozom automobila nakon ulaska Hrvatske u EU. Prema novom Zakonu o trošarinama, koji e uglavnom zamijeniti dosadašnji carinski zakon nakon ulaska Hrvatske u EU kad je u pitanju uvoz automobila, pojeftinjuju tek izvedbe s emisijom CO2 do 120 g/km ( ime se di i tek njih 17 posto na tržištu) i jedan dio rabljenih, a poskupit e svi ostali. Samim time, ako se želite po astiti luksuznim autom, poput Volkswagen Touarega 3.0 TDI V6 vrijednog 420.390 kuna, požurite.

Zahvaljuju i emisiji CO2 od prili nih 184 g/km, njema ki SUV bi nakon 1. srpnja 2013., kad na snagu stupi novi Zakon o posebnom porezu na motorna vozila, mogao papreno poskupiti. Preciznije, ak 50.299 kuna. Ili ak 12 posto.

Naravno, pod uvjetom da nabavna, tvorni ka cijena za doma eg zastupnika ostane ista, te aj kune prema euru ostane nepromijenjen, PDV i dalje bude 25 posto, kao i marže trgovaca.

Iz Peugeotovog asortimana najprodavaniji model 208 i 308 bit e od 1. srpnja povoljniji Evo i odgovora Romana Pu eka, voditelja prodaje jednog od najpoznatijih trgovaca automobilima na podru ju sjeverozapadne Hrvatske “Automobili Lon ar“, na naša pitanja o tome što se aktualno doga a po ovom pitanju, odnosno ono što slijedi nakon 1. srpnja.

• Zašto i koji automobil iz Vašeg asortimana kupiti prije 1. srpnja 2013.?

— O d Pe u g e o t o v i h modela bilo bi dobro kupiti ve e modele i s ja im diezelskim motorima ili skoro sve modele s benzinskim motorima. Razlog je taj što e s primjenom novih trošarina poskupjeti modeli koji ispuštaju ve u koli inu CO2. Konkretno, sad je najbolje vrijeme za kupovinu 3008, 5008, 508, a posebno EXPERT I BOXER s 9 sjedala koji znatno poskupljuju.

• Sustav novih trošarina je okrenut nagra ivanju povoljnijih, manjih automobila s tehnološki naprednijim motorima. Tako er novi zakon ini oštri trošarinski postotni rez kod automobila ija je emisija tog po okolinu štetnog spoja viša od 120 grama po kilometru.

Vaš komentar?

— Do sada je bilo i previše neto nih informacija u medijima koji su špekulirali što e se dogoditi ulaskom Hrvatske u EU. Sada je vidljivo da promjene kod ve ine modela i nisu spektakularne, osim nekih modela kod kojih dolazi do znatne korekcije u cijeni, ali, naravno, na štetu kupaca i nas koncesionara. Moram napomenuti da ta vozila koja znatno poskupljuju ine tek oko 1% tržišta automobila i zbog toga kažem da se ništa spektakularno ne mijenja. Dobra vijest za kupce je ta da e vozila koja ine veliku ve inu prodaje u Hrvatskoj, kao što su 208 i 308, biti povoljnija.

• Kakve promjene nastupaju od 1. srpnja 2013. godine kad je u pitanju Vaše prodajno zastupništvo?

je jedna od rijetkih stvari koje je trebalo harmonizirati sa zakonodavstvom EU). No, nije uslišana molba dijela zastupnika o privremenom ukidanju naplata trošarine, ime bi se u ovoj teškoj krizi ipak potaknula prodaja, država bi pro itirala na ra un koli ine, a trgovci dobili šansu preživjeti.

— Što se nas ti e, nakon 1. srpnja imat emo malo više birokratskih poslova, jer procedura obra una trošarina pada na naša le a, tj. trošarinu emo mi obra unavati prilikom fakturiranja vozila kupcima i pla ati carini, a ne uvoznici, kao što je to bilo do sada.

Uglavnom, sve ono što slijedi zna i da se nije dogodila revolucija u odnosu nacrta prijedloga Zakona, koji je Ministarstvo inancija predstavilo još 2. studenoga. Iako je nacrt zamišljen kao uvod u javnu raspravu koja e dati najbolje rješenje, odredbe u bitnome nisu dirane, a prevelikih odstupanja nema ni kod izra una samih trošarina. Usprkos tome što su u žestoko rezani postoci u tablicama vezanima uz cijenu (u nacrtu Zakona, primjerice, porezna osnovica do 100.000 kn obra unavala se sa 6,5 posto, a u kona nom prijedlogu obra unava se s tek 2 posto), te malog ali znakovitog pove anja postotka koji se obra unava na ime emisije C02.

Sada e se t rošar ina utvr ivati na temelju prodajne cijene vozila, koju novi zakon odre uje na prili no revolucionaran na in - kao maloprodajnu cijenu, s carinom i porezom na dodanu vrijednost, ali bez posebnog

Uvoz rabljenih automobila iz EU bez carinskih formalnosti, ali...

Nakon ulaska Republike Hrvatske u punopravno lanst vo Europske unije, unos rabljenih automobila iz država lanica EU e se odvijati bez carinskih formalnosti.

Me utim, sukladno Zakonu o posebnom porezu na motorna vozila (NN 15/2013), da bi se ta vozila mogla registrirati u RH, na njih se mora platiti posebni porez (trošarina). Gra ani e Carinskoj upravi biti u obvezi podnijeti poreznu prijavu najkasnije 15 dana od dana unosa rabljenog automobila u RH, a posebni porez e se utvrditi na temelju postotka od tržišne cijene (vrijednost rabljenog automobila na hrvatskom tržištu) kao vrijednosni kriterij i postotka od tržišne cijene ovisno o emisiji CO2, kao ekološki kri-

terij, pri emu e se dobiveni iznosi zbrajati. Carinska uprava utvr uje tržišnu cijenu (poreznu osnovicu), a nezadovoljni gra ani mogu zatražiti dodatnu procjenu stalnoga sudskog vještaka ili procjenitelja. Za automobile koji se u smislu Direktive i Zakona o PDV-u smatraju novima (automobili za koje od prve isporuke nije prošlo više od šest mjeseci i koji nisu prešli više od 6000 km) gra ani e uz posebni porez morati platiti i PDV u RH. Na web stranicama Carinske uprave (na linku i linku) obavljeni su tekstovi važe eg Zakona, kao i Zakona koji e s danom ulaska u EU stupiti na snagu te da su u njima razvidni svi taksacijski elementi na koje vas u cijelosti upu ujemo.

Vezano uz op i sadržaj propisa koji stupa na snagu s danom ulaska u EU, upu ujemo na sadržaj informacije za medije vezano uz donošenje Zakona o posebnom porezu na motorna vozila koji je dostupan na linku.

Bilo koje transakcije, dakle, i kupoprodaja robe izme u osoba s podru ja Europske unije ne smatra se uvozom, te se na dopremu i potom eventualne obveze pla anja davanja ne primjenjuju carinske procedure i carinjenje.

Ho e li se na takve transakcije primjenjivati porezni propisi, ovisit e o sadržaju novog Zakona o PDV-u, tako da sve podrobnije informacije možete saznati na njihovim stranicama ili izravno u Poreznoj ispostavi.

poreza, odnosno trošarine.

A takav, prili no nespretan, na in obra una prisilit e trgovce na promjenu politike odre ivanja kona ne cijene, jer e trošarinu morati pribrojati i na svoju maržu, što do sad nije bio slu aj. I za kraj, ali ništa manje važno, izjedna avaju se trošarine na nove i rabljene, što e mnoge kupce iz doma ih salona maknuti na Internet stranice inozemnih trgovaca polovnim autima. Ili onih doma ih, koji e nuditi uslugu uvoza rabljenih modela iz jedne od lanica EU. Tako er je izjedna avaje trošarina za nove i rabljene bilo neminovno, pošto su takve smjernice Europske unije (to

Nagra ivanje automobila s tehnološki naprednijim motorima Sustav novih trošarina je, naime, okrenut nagra ivanju povoljnijih, manjih automobila s tehnološki naprednijim motorima. No, kad se pažljivije zagleda u strukturu prodaje modela automobila, uo ava se da su danas najpovoljniji oni s manjim benzinskim motorima pomalo zastarjele viševentilske tehnologije. Njihova emisija CO2 je zna ajnija, a nov i z a kon i n i oš t r i trošarinski postotni rez kod automobila ija je emisija tog po okolinu štetnog spoja viša od 120 grama po kilometru.

Motori najpovoljnijih automobila u pravilu u okoliš

ispuštaju oko 150 g/km CO2, što zna i da je postotak što se pribraja postotku trošarine na cijenu – ina e vrlo skladnom jer se od 50 do 250 tisu a kuna penje za 0,5 posto na svakih 50 tisu a kuna osnovice – skoro 4 puta (!) ve i no za one što ostaju u zoni do 120 g/km.

Djeluje zamršeno, no izra uni prema izloženim tablicama Zakona o posebnom porezu na motorna vozila, u ijim temeljnim odredbama jasno piše kako je uskla en s važe im aktima EU, jednostavni su i jasno poru uju – kupujte automobile prije ulaska u tu najve u paneuropsku asocijaciju jer e ih ve ina nakon toga – poskupjeti. Manjina kupaca koja je orijentirana na turbodizelske motore skromnije zapremine ili pak na sve raširenije, mada u Hrvatskoj još uvijek ne i popularnije i prodavanije, turbobenzince – neka eka srpanj.

Novi zakon o trošarinama je, ukratko, pedantno, pa i logi no posložen kad je u pitanju ekologija, ali socijalno neosjetljiv: najpovoljnije poskupljuje, skuplja moderna tehnologija – pojeftinjuje. ®

22

A

utomobil Lon ar iz Varaždina na MESAPu je predstavio široku ponudu Peugeotovih modela, a kao apsolutnu uzdanicu predstavio je prekrasan model 2008–ice, veliki Peugeotov novitet na tržištu. Upravo je ova tvrtka kao koncesionar ostala broj jedan u Hrvatskoj.

O širokoj paleti modela na Mesapu smo razgovarali s Romanom Pu ekom, direktorom tvrtke.

- Automobil Lon ar 23 je godine na tržištu unato tome što u ovoj krizi mnoge tvrtke u našoj branši propadaju.

Me u najstarijim Peugeotovim koncesionarima odmah smo iza Auto-Maksimira, ali što se ti e kvalitete prodaje, servisa i cjelokupne kvalitete naše usluge, o emu redovno dobivamo pohvale naših kupaca, me u najuspješnijim smo Peugeotovim koncesionarima i broj jedan u Hrvatskoj. Na MESAP-u smo izložili naš novi model Peugeot 2008, kao najnoviji model u Peugeotovoj gami vozila, jer u toj klasi mi dosad uop e i nismo imali predstavnika – rekao je.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

AUTOMOBIL LON AR na MESAP-u

Nova 2008-ica hit na tržištu - S takvom kvalitetom, izgledom, pa i cijenom, 2008–ica e, siguran sam, privu i jako puno kupaca i ubrzo ste i svoje brojne fanove. Jako smo zadovoljni budu i da, unato tome što se vozilo još nije ni po elo prodavati, a ni promidžbena kampanja tako er nije po ela, mi ve imamo etiri narudžbe za taj auto. Ve samim tim vidimo da e vozilo biti jako dobro prihva eno na tržištu - kazao je Romano pu ek, direktor Automobila Lon ar.

Peugeot je zahvaljuju i prethodnim istraživanjima

a u ponudi je i akcija u sklopu koje se vozilo može kupiti bez u eš a, na lizing uz ostatak vrijednosti. Tako er imamo i lizing za pravne osobe. U tom slu aju se 50 posto plati odmah, a pedeset posto za godinu dana.

Financiranje za izi ke osobe mogu e je putem PSA, Peugeotovog inanciranja, s time da se gleda „crna lista“, ali se ne gleda HROK, tj. je li kupac nekome jamac, ima kredit i sli no.

Više za klijenta

Prekrasan model 2008-ice Kao i sva ostala Peugeotova vozila, taj je automobil iznimne kvalitete, a uza sve to, i prekrasnog dizajna s puno inovacija. Na primjer, samostalno parkiranje bo no, zaslon na dodir i još jako puno zanimljivih i inovativnih detalja u unutrašnjosti i vanjskom dizajnu vozila.

21. lipnja 2013.

želja kupaca nastavio sa so isticiranim dizajnom, novostima u izboru boja i inovativnim detaljima u kreiranju izgleda unutrašnjosti vozila, a puno pozornosti pridaje i gospodarstvenicima.

Stopostotni povrat PDV-a - Možemo se pohvaliti da iznimno dobro radimo s tvrtkama, tj. pravnim osobama, jer je Peugeot jako dobro lotno

vozilo. S puno tvrtki odradili smo kompletnu uslugu, jer uobi ajena je naša praksa da znatnu pozornost pridajemo ne samo prodaji odnosno kupnji vozila ve i kvalitetnoj usluzi i skrbi za vozilo tijekom eksploatacije, koja može trajati pet godina. Izvanredni trošak na vozilu, u tom slu aju, samo je gorivo. Tako er možemo re i da imamo u ponudi i osobna vozila kao što su modeli 208, 308, 308 u karavanskoj izvedbi i partner sa sjedalima, a za naše kupce važno je naglasiti da se na svim tim vozilima može 100 posto vratiti PDV. To imaju osim nas tek možda jedna ili

dvije marke. Tu smo tako er jaki, što nas ponovno na više na ina izdvaja od drugih.

Garancije i pogodnosti Imamo i garancije i servis uz produženo jamstvo, što zna i da možemo našim kupcima ponuditi produženo jamstvo do pet godina i produženo jamstvo sa servisiranjem do pet godina uz odre eni broj kilometara, koje se može ugovoriti, nastavio je Romano.

I na in inanciranja je inovativan i prilagodljiv.

- Lizing može biti ugovoren kod svih lizing-ku a,

Imamo i veliku paletu kvalitetnih vozila, ali i kvalitetnih usluga po povoljnim cijenama. Tako u servisu neprestano imamo akcije, npr. kod promjena iltera, promjena ulja, promjena amortizera i sli no. Uvijek našim kupcima pokušavamo ponuditi više te im tim tzv. akcijskim cijenama barem malo olakšati ova krizna vremena.

Uvijek pokušavamo inovirati svoje usluge što se ti e prodaje, servisa i svih naših ostalih usluga. To naši kupci prepoznaju i iznimno cijene. Od Peugeota zato dobivamo stalne pohvale i kontinuirano isticanje Automobila Lon ar kao koncesionara za primjer, koncesionara broj jedan u Hrvatskoj i to i u servisu, na temelju zadovoljstva klijenata nakon obavljenog servisa, ali i u prodaji, gdje upravo zato imamo i jako dobre rezultate, zaklju io je direktor Automobila Lon ar.

21. lipnja 2013.

23

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ETIRI VINDIJINA ŠAMPIONA U RADGONI • Varaždinska prehrambena industrija ponovo je ostvarila zapažen uspjeh na ocjenjivanju održanom uo i sajma u Gornjoj Radgoni • Proizvodi iz bogatog Vindijina asortimana ukupno su osvojili dvadeset i tri priznanja, od kojih je ak etiri dobilo šampionsku titulu Na ocjenjivanju održanom uo i prehrambeno – poljoprivrednog sajma AGRA u slovenskoj Gornjoj Radgoni, koji e se održati od 24. do 29. kolovoza, Vindija je za svoje visoko kvalitetne proizvode osvojila velik broj priznanja.

Titulu šampiona dobila su dva Vindijina sira od kozjeg mlijeka – Ovis Feta, meki sir u salamuri te svježi sir Capro Fresh. Šampionsku kvalitetu potvrdila je i osvježuju a 'z bregov ledena kava,

kao i shake od vanilije, neodoljiv mlije ni napitak.

Uz titule šampiona, Vindijini mlije ni proizvodi osvojili su ak etrnaest velikih zlatnih i pet zlatnih medalja.

Tim odli jem nagra eni su ini Vindijini deserti, me u kojima su Fino mi je pudinzi sa šlagom te puding Choco Loco, a tu su se našli i apsolutni noviteti me u Vindijinim mlije nim poslasticama – sirni desert Vindino s okusom jagode i banane te mlije na varijanta Vindina koja donosi kombinaciju lješnjaka i okolade.

Veliko zlato pripalo je i mekim sirevima, dok je u asortimanu tvrdih sireva ovo

SVE KATEGORIJE NA JEDNOM MJESTU AM, A1, A2, A, B, B+E, C1, C1+E, C, C+E, D1 i D kategorija

priznanje osvojio Bovidur, cijenjen Vindijin proizvod dobiven od kravljeg mlijeka.

Prepoznatljivi Vindijini klasi ni mlije ni pudinzi od vanilije i okolade tako er su osvojili velike zlatne medalje, a pridružili su im se i panirani sirevi te okoladno i kozje mlijeko.

tel/fax: 040/645-355 mob: 091/416-2084, 091/211-2442 PRELOG, Glavna 5

Captur – 15-ti Renault s pet Euro NCAP zvjezdica Renault Captur osvojio je pet zvjezdica na testovima pasivne sigurnosti koje je proveo Euro NCAP. Uspjeh, koji dodatno potvr uje Renaultovu stru nost na podru ju pasivne sigurnosti, ostvaren je unato tomu što je to neovisno tijelo u sije nju ove godine postrožilo postupak ocjenjivanja. Renault Captur ostvario je ukupni rezultat od 80,5 posto i time postao petnaesti Renaultov model koji je osigurao najve ih mogu ih pet Euro NCAP-ovih zvjezdica za pasivnu sigurnost. Uz tu službenu potvrdu sigurnosti, Renault Captur i u praksi ulijeva pouzdanje svojim ponašanjem

na cesti zaslugom to nih i brzih reakcija podvozja.

Kod Captura se o ito željela posti i jednako visoka pasivna sigurnost kao kod novog Clija jer ti automobili dijele platformu.

Renaultova se sigurnost temelji na rezultatima istraživanja prometnih nezgoda i stvarnog ponašanja sudionika u prometu u svrhu razvoja sigurnosnih rješenja utemeljenih na još obuhvatnijem, u inkovitijem pristupu. Da se zajam i još u inkovitija zaštita putnika, Capturova elektroni ka arhitektura ustrojena je tako da se zaštitni sustavi posljednje generacije uklju uju još brže.

AMC Me imurje akovec, Športska 8,

tel. (040) 328-750, 328-751 e-mail: prodaja-ford@amc-medjimurje.hr

1. VW Passat 2.0 TDI Comfortline, 2011., smeđa, ESP, start-stop sustav, automatska klima, el. paket, tempomat, parking senzori, alu felge 2. Ford C-max 1.6 TDCi Trend, 2005., svjetlo plava, servo, ABS, el. paket, klima, radio CD 3.Fiat 500L 1.4 Easy - NOVO, 2013., crvena, servo, ABS, el. paket, klima, radio CD, alu felge, maglenke, tempomat 4.Fiat Punto 1.2, 2012., bijela, servo, ABS, el. paket, klima, radio CD 5.Fiat Grande Punto 1.3 JTD, 2008., srebrna, servo, ABS, el. paket, klima, radio CD 6. Fiat Doblo Cargo 1.3 JTD, 2008., bijela, servo, ABS, el. paket, klima, radio CD 7.Fiat Doblo Cargo 1.4 + plin, 2008., bijela, servo, ABS, el. paket, klima, radio CD

AKOVE KO LJETO 2013.

Partibrejkersi i Majke - koncertni vrhunci ak osam velikih koncerata, dvadeset i pet manjih glazbenih programa, pet kazališnih predstava, dvije ilmske ve eri i izložba stripa dio su programskog kola a ovogodišnjeg Ljeta u Gradu Zrinskih. Sadržaji zapo inju sve anim otvorenjem u petak 28. lipnja izvedbom predstave Kazališne družine "Štolcer" - "Idu Zrinski".

Cjelokupne sadržaje i prate e promotivne materijale predstavili su na održanoj konferenciji za novinare nositelji i organizatori Ljeta u Gradu Zrinskih Robert Lisjak iz tvrtke "Dvije lije", Emil Marciuš iz udruge "Pokret plus" i Slobodan Veinovi , pro elnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti u ime Grada akovca kao pokrovitelja manifestacije.

Iz obilja urbanih i nadasve kvalitetnih programa izdvaja se izvedba kazališne komi ne opere "Ljekarnik", kazalište "Sarajevska audicija 4" i gostovanje Lu-

dens teatra s predstavom "Od stolje a sedmog", a u

prirodnom ambijentu Perivoja Zrinskih Pinkleci e

izvesti predstavu "Klupica".

Kroz dvije ilmske ve eri prikazat e se novi hrvatski animirani i kratki ilmovi.

Kao dio programa bit e u zgradi "Scheier" postavljena i izložba stripa Dubravka Matakovi a. Ljubitelji koncerata uživat e u nastupima popularnih doma ih, ali i inozemnih sastava. O ekuju ih izme u ostalog Psihomodo pop, Lollobrigida, Nina Romi , Partibrejkers i Majke, koje e zatvoriti akove ko ljeto 14. srpnja.

U manifestaciju su uklju eni i brojni akove ki ugostiteljski objekti. Svi programi su besplatni. Grad akovec je osigurao 350.000 kn za Ljeto u Gradu Zrinskih, u što je uklju en i dio za Tjedan mladih u akovcu, kao i dio sadržaja vezanih uz Porcijunkulovo 2013. Ve ina programa odvija se na otvorenim prostorima te se organizatori nadaju i da e meteorološki uvjeti dati potporu svim planiranim doga anjima, na zadovoljstvo svih gra ana akovca i njegovih gostiju. (rr)

TZ GRADA AKOVCA

Odlu ite tko e biti glavna glazbena zvijezda Porcijunkulova 2013.! akov anke, akov anci, Me imurke, Me imurci i ostali dragi gosti Porcijunkulova 2013.

Odlu ite tko e nastupati na Porcijunkulovom 2013. i upoznaj grupu Hara Mata Hari ili Jelenu Rozgu.

Turisti ka zajednica grada akovca ovog ljeta od 31. srpnja do 4. kolovoza 2013. organizira tradicionalnu kulturno - turisti ku manifestaciju

FORMULA 13 1 #Beautiful MARIAH CAREY feat.

MIGUEL

„Porcijunkulovo“. I ove godine na 49. izdanju najpoznatijega ljetnog doga aja u Me imurju o ekuju Vas stari zanati, bogata kulturna baština, izložbe, koncerti i brojni drugi programi namijenjeni za sve uzraste.

A ove godine po prvi put Vi odlu ujete kojim koncertom e Turisti ka zajednica grada akovca po astiti svoje gra ane i posjetitelje. Nude vam na odabir 2 estradne zvijezde:

koncert kraljice hrvatske estrade posljednjih godina Jelenu Rozgu ili legendarni sarajevski bend koji su zavoljele generacije, Hari Mata Hari. Sve što trebate u initi je ostaviti svoj komentar ispod ovog lanka ili na facebook pro ilu Turisti ke zajednice grada akovca zašto

želite nastup baš tog izvo a a i Vi ete biti zaslužni što e Vaša omiljena glazba dati ritam Porcijunkulovu 2013. Osim što e Vaš izvo a razbijati vrelinu akove ke no i s po etka kolovoza, autora najorginalnijeg komentara nagra ujemo back stage ulazom na koncert i prilikom za upoznavanjem i druženjem s glazbenim idolom!

LAJKAJTE, PIŠITE... NESTRPLJIVO EKAMO VAŠE KOMENTARE!!!

2 Thriller PHILLIP PHILLIPS 3 Live It Up JENNIFER LOPEZ feat. PITBULL 4 Mermaids NICK CAVE & THE BAD SEEDS 5 Get Lucky DAFT PUNK feat. PHARRELL 6 Walk Away GREEN DAY 7 Broken Glass Park SIMPLE MINDS 8 Goodbye DEPECHE MODE 9 Goin’ Crazy DIZZEE RASCAL feat. ROBBIE WILLIAMS 10 Safe And Sound CAPITAL CITIES 11 If I Were Me DAVE GROHL, JESSY GREEN, JAFREE & JIM KELTNER 12 Rosana WAX 13 Love Somebody MAROON 5 14 Panic Station MUSE 15 Il Libro Dell’ Amore 2CELLOS feat. ZUCCHERO

Top Hit List 1. ARMIN BUREN - This Is What It TOP VAN LISTA DOMA IH Feels Like (Ft 2. DAFT PUNK - Get Lucky (Ft Pharell Williams) 3 EMPIRE OF THE SUN - Alive 4. NAUGHTY BOY - La La La (Ft Sam Smith) 5. EMMELIE DE FOREST - Only Teardrops 6. MISHA B - Here Is Everything 7. ROBIN THICKE - Blurred Lines (Ft T.I. & Pharell) 8. ONEREPUBLIC - If I Lose Myself 9. JAMIE CULLUM - Everything You Didn’T Do 10. WAX - Rosana 11. PASSENGER - Let Her Go 12. BON JOVI - What Abot Now 13. MACKLEMORE - Can Hold Us (Ft Ryan Dalton) 14. OLLY MURS - Army Of Two 15. ELLIE GOULDING - Lights

Varaždin 107.1 Novi Marof 103.1 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4

VAŠ NAJBOLJI RADIO VARAŽDIN www.radio-varazdin.hr

21. lipnja 2013.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 49

50

Dobro je znati

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

21. lipnja 2013.

21. lipnja 2013.

Dobro je znati 51

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čes tamo

AutoCentar Kos Mihovljanska 89, Čakovec, Tel: 040 493 030

52

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

21. lipnja 2013.

sport@mnovine.hr

RUKOMET NA PIJESKU

TENIS

akove ke rukometašice osvojile svoj prvi naslov Ljeto nije ni zapo elo, a hrvatskim rukometašima na pijesku sezona doma ih turnira je na odmaku. Ponajbolje hrvatske ekipe okupile su se protekli vikend u akovcu na ponajboljem pjeskaškom terenu u zemlji, kako bi se borile za što bolji poredak u sklopu Prvenstva Hrvatske, koje organizira Povjerenstvo za rukomet na pijesku unutar Hrvatskoga rukometnog saveza.

U ženskom dijelu turnira akovec je osvojio svoj prvi turnir od osnutka kluba (2011. godina) te je na pravi na in pokazao da ova mlada i poletna ekipa, predvo ena Riom Ha ek, ije dobre igre su prepoznate te je pozvana na širi popis hrvatske reprezentacije u rukometu na pijesku, ima svijetlu budu nost. Drugo mjesto ženskog dijela turnira osvojila je ekipa Detono Zagreba, ispred Chemo profila Zagreb, koje su bile tre e. Ovo je sjajan uspjeh za mladu akove ku ekipu i izvrstan podstrek za daljnje aktivnosti. Želio bih ovom prilikom pohvaliti sve volontere i ljude iz organizacijskog odbora koji su omogu ili da se ovaj turnir odigra na visokoj razini. Tako er bih pohvalio svoje cure na izuzetno dobro odigranom turniru, kazao je na kraju natjecanja trener akove kih djevojaka Marko Hranilovi .

Najboljim pojedinkama završnice proglašene su: vratar: Simona Haduk (BHC akovec), lijevo krilo: Tea Mili

Rukometašice BHC-a akovec na doma em su terenu osvojile svoj prvi turnir

(Detono Zagreb), desno krilo: Barbara Brdov ak (Chemo Profili Zagreb), kružni napada : Ines Domjan (BHC akovec), specijalist: Diana Žgela (Detono Zagreb), najvrjedniji igra (MVP): Ria Ha ek (BHC akovec).

Ukupni poredak u Prvenst v u Hr vatske, gdje se ove godine nat jecalo 13 ekipa, jest sljede i: 1. Detono Zagreb - 139, 2.

Chemo profili Zagreb - 110, 3. BHC akovec - 79.

Detono po šesti put za redom osvojio naslov prvaka U muškoj konkurenciji ekipe su bile podijeljene u dvije grupe, te su najbolje 4 plasirane ekipe igrale etvrt-

finalne utakmice. U izuzetno zanimljivim polufinalnim utakmicama izme u Dubrave i Sokola, te Detono Zagreba i Chemo-profila Zagreb, pobjeda je otišla na stranu Veprova te Detonatora. Finalna utakmica pružila je najbolje od obiju ekipa u ovom trenutku. Dubrava, predvo ena pjeskaškim reprezentativcima Dumen i em te Prkom, kao i “ministrom obrane“ Škopi em, pružila je jak otpor avoriziranoj mom adi Detono Zagreba, no na kraju su oba seta otišla na stranu Detonatora, ime su osvojili po prvi put akove ki turnir. U finalnoj utakmici vrijedi posebno istaknuti mladog vratara Henigmana, koji je sakupio nevjerojatne 22 obrane, što

je znamenka koje se ne bi posramio ni vratar u utakmici dvoranskog rukometa (pogotovo ako se uzme u obzir da pjeskaška utakmica traje 2x10 min). Finale Detono Zagreb BHC Dubrava 2 : 0, 23 : 18, 25 : 15.

Iako je prvenstvo završeno, pjeskaške aktivnosti se nastavljaju na reprezentativnom planu. Hrvatskim selekcijama u rukometu na pijesku ve su zapo ele pripreme za natjecanja koja ih o ekuju ove godine: Europsko prvenstvo u Danskoj po etkom srpnja, te Svjetske igre u Kolumbiji (po etkom kolovoza). Nadajmo se da e kockasti nastaviti u dosadašnjem tonu te se s navedenih natjecanja vratiti s medaljama.

ODBOJKA

Završni turnir Proljetne lige Me imurja u odbojci Završni turnir Proljetne lige Me imurja u odbojci za seniore za 2013. godinu održat e se na otvorenom igralištu u re anu u nedjelju 23. lipnja 2013. godine.

Nastupaju etiri najuspješnije mom adi regularnog dijela lige Totovec, Nedeliš e, Vularija i re an. Obje polufinalne utakmice i finalna utakmica

igraju se na tri dobivena seta. Utješna utakmica za tre e mjesto igra se na dva dobivena seta.

Raspored utakmica: 14 sati Nedeliš e – Vularija 15.30 sati Totovec – re an 17.30 sati utakmica za tre e mjesto 19.00 sati finalna utakmica

U subotu po inje 15. me unarodni teniski turnir “Marin Šuica” Teniski klub “Franjo Pun ec” akovec petnaestu godinu za redom organizator je me unarodnoga teniskog turnira za juniore i juniorke do 16 godina, uvrštenog u kalendar “Tennis Europe”. Turnir nosi naziv “MARIN ŠUICA JUNIOR OPEN” u spomen na tragi no preminuloga akove kog igra a i jednog od ponajboljih juniora u Hrvatskoj i svijetu.

Turnir je najja i teniski turnir tog uzrasta u Hrvatskoj, a po broju igra a i broju država me u najzna ajnijim teniskim turnirima u Europi. Ove godine na turniru e sudjelovati više od 120 natjecatelja iz

Japana, Australije, Austrije, Srbije, Ma arske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Rusije, Njema ke, Slova ke, eške, Bugarske, Rumunjske, Švicarske, Poljske i Hrvatske, a o ekuje sve veliki broj uzvanika, novinara i teniske publike iz Hrvatske i inozemstva.

Turnir e se održati od 22. do 29. lipnja na terenima kluba u akovcu. Kvalifikacijski susreti na rasporedu su u subotu i nedjelju, a susreti glavnog turnira od ponedjeljka do subote, za kada je predvi eno održavanje finalnih susreta.

Sve ano otvaranje turnira održat e se u ponedjeljak u 9 sati.

GIMNASTIKA

Tijana Tkal ec na Svjetskom kupu u Portugalu Na s t avljaju se g imnasti ka natjecanja, a time i nastupi hrvatskih gimnasti ara. Naime, portugalska Anadia je od 21. do 23. lipnja doma in Svjetskog kupa na kojem e nastupiti 176 gimnasti ara iz 33 zemlje svijeta.

Me u njima i Hrvatska s osam vježba a – Tijana Tkal ec (preskok), Ema Kaji (višeboj),Tomislav Markovi (parter), Andrej Korosteljev (parter), Marko Brez (ru e), Anton Kova evi (pre a), Matija Baron (konj s hvataljkama) i Kristijan Vugrinski (konj s hvataljkama). S njima e u pratnji biti treneri Saša Solar, Igor Križimski, Ratko Jovanovi i

Lucijan Krce, dok su Julija Ljuban i i Boris ulin na natjecanje otišli kao suci.

Kvalifikacije su na rasporedu u petak (danas) 21. lipnja, a finala u subotu i nedjelju.

21. lipnja 2013.

STOLNI TENIS

U

nedjelju 16. lipnja u kotoripskom Domu kulture bilo je izuzetno sve ano jer je Stolnoteniski klub “Kos” Kotoriba uprili io proslavu povodom 60 godina igranja stolnog tenisa u Kotoribi. Brojne uzvanike, sadašnje i bivše igra e i prijatelje kluba pozdravio je predsjednik Ivan Špicar. U svom osvrtu na bogatu povijest kluba, istaknuo je kako se Kotoriba, uz akovec, Šenkovec i Mihovljan, svrstava u najstarija stolnoteniska društva u Me imurskoj županiji. Klub je osnovan daleke 1952. godine, kada se grupa gimnazijalaca srela sa stolnim tenisom u školi i ovaj atraktivni sport po ela igrati u Kotoribi. Igralo se na improviziranom stolu i s reketima vlastite izrade. Kako je “ping pong” postao nezaobilazan sport kod kotoripske omladine, 1975. godine dolazi do osnivanja kluba. Tako je taj sport, uz nogomet, postao jedan od najpopularnijih sportova u Kotoribi.

Treba spomenuti ljude koji su zapo eli igrati: Antun i Julije Jauk, Drago Domini , Ivan i Antun Debi , Alojz Balog, Boris Kanižaj, Ljudevit

Šezdeset uspješnih godina stolnog tenisa u Kotoribi drugoj ligi, etiri ekipe igraju u me imurskim ligama, a veliki trud ulaže se u rad s mladim naraštajima. U sklopu proslave predstavljena je

Fuš i Vlado Radmani , kao i one koji su postigli najzna ajnije rezultate: Antun Horvat, Vinko Legin, Željko Dolenec, Stanko Sovi , Ivan Špicar, Vilenka Horvat, Gordana Tilošanec, Dražen, An elko i Zoran Radmani , Ivica Jakupak, Marinko Lukša i Stjepan Vidovi , ali i one pred kojima je kotoripska stolnoteniska budu nost: Filip i Leona

prigodna monografija o povijesti stolnog tenisa u Kotoribi, iji je autor Alen Zvošec. Svima koji su na bilo koji na in dali svoj doprinos u razvoju

stolnog tenisa uru ene su zahvalnice, dok su priznanja prmili OŠ Kotoriba, Op ina Kotoriba, Me imurski stolnoteniski savez, Hrvatski stolnoteniski savez, Franjo Flac i glavni sponzori kluba bra a Josip i Željko Kos. estitara je bilo mnogo. Me u njima su bili op inski na elnik Ljubomir Grgec, me imurski dožupan Zoran Vidovi i predsjednik Hrvatskoga stolnoteniskog saveza Zlatko Pospiš. (A.Fuš)

Radmani , Silvija ukulic, Igor Munka, Stjepan Škoda i drugi. Klub se u po etku zvao DTO Partizan, pa su igrali pod imenom MT - Kotoriba, a ve nekoliko godina nose ime STK “Kos” Kotoriba. Veliki sportski uspjeh ostvaren je u sezoni 1990./1991., kada su seniori i seniorke igrali u najja oj hrvatskoj ligi. Danas se prva ekipa natje e u

VELIKA NAGRADA HRVATSKE

Pedeseta jubilarna utrka na stadionu “Milenium” Speedway utrka za Veliku nagradu Hrvatske održat e se 24. lipnja 2013. godine s po etkom u 19.30 sati. Bit e to još jedna ve er adrenalina, uzbu enja i odli nih speedway utrka, u kojoj e se za titulu pobjednika nadmetati voza i iz Slovenije, Ma arske, Italije, Austrije, Poljske, eške, Velike Britanije i naravno - najbolji hrvatski voza Jurica Pavlic.

Pedeseta utrka na stadionu “Milenium” posebna

je i za organizatora jer je dokaz uspješne speedway tradicije u Me imurju i na Mileniumu u Donjem Kraljevcu. Stoga je upu en poziv svim ljubiteljima brzine i uzbu enja da do u i posjete najljepši speedway stadion u ovom dijelu Europe. O ekuje vas odli na zabava uz vrhunske utrke europskih majstora, a organizator za vas priprema još mnoštvo popratnih sadržaja kao što su vatromet, mažoretkinje, hladno pi e i odli na hrana.

Cijene ulaznica su od 50 do 150 kuna. U akciji promocije po me imurskim školama ve je podijeljeno preko 1.500 ulaznica kako bi i oni mla i naraštaji osjetili ari ovoga atraktivnog sporta.

Stadion se otvara u 17 sati, a uo i same utrke o ekuje se nastup mažoretkinja, Zrinske garde, prekrasne predstarterice te vatromet na kraju. Startna lista trenutno izgleda ovako: Jurica Pavlic (Hrvatska), Davey Watt (Australija), Ma-

u 19:30

tic Voldrih (Slovenija), Zdenek Simota ( eška), Christian He enbrock (Njema ka), Lukasz Jankowski (Poljska), Simon Stead (Velika Britanija), Aleksander onda (Slovenija), Daniel Gappmeier (Austrija), Roland Benko (Ma arska), Renato Cvetko (Hrvatska), Davi Birks (Velika Britanija), Lukasz Sowka (Poljska), Nicolas Covatti (Italija), Karlo Majni (Hrvatska), Patrik Nagy (Ma arska), Matic Iva i (Slovenija).

21. lipnja 2013.

NOGOMET

Rudar u kvalifikacijama s Plitvicom Odre eni su parovi kvali ikacija za popunu III. HNL Sjever. Rudar iz Murskog Središ a u prvom susretu ove subote 22. lipnja u 18 sati gostuje u Gojancu, dok pak se uzvratni susret igra u utorak 25. lipnja u Murskom Središ u. Pred nogometašima iz Murskog Središ a težak

je zadatak, ega su i sami u klubu svjesni, pa tako i Smiljan Liklin kaže: - Po našim saznanjima, radi se o ozbiljnoj ekipi koja je prvak Prve županijske lige u Varaždinu.

U 30 kola zabili su 90 golova i primili 39, zabilježili su 23 pobjede, 3 remija i 4 poraza.

U ekipi su brojni mla i igra i

iz bivšeg Varteksa, no unato svemu nadamo se dobrom rezultatu.

Treba spomenuti i to da e za Rudar u ovome susretu navijati i još neki me imurski nogometni klubovi. Naime, ako Rudar pro e kvali ikacije, u 1. ŽNL ostaje Sokol Vratišinec,a isto

tako rasplet e o ekivati i pretposljednje ekipe 2. ŽNL Venera Sveti Juraj na Bregu i Dubrava Sivica. Ako Rudar ne pro e kvali ikacije, tada ove dvije ekipe ekaju kvali ikacije u kojima e jedna zadržati drugoligaški rang, a jedna ispasti u tre u županijsku ligu.

Ljetni nogometni kamp u Murskom Središ u Škola nogometa Rudar Mursko Središ e organizira ljetni nogometni kamp koji e se održati u periodu od 25. lipnja do 29. lipnja na terenima nogometnog kluba. Kamp se organizira za djecu od 6 do 12 godina. Škola nogometa NK Rudar sljede e sezone sa svojim mla im kategorijama nastupa u Regionalnoj ligi sjever te je kamp ujedno priprema i selekcija igra a za nastup u tom rangu natjecanja. Škola omogu ava vrhunske uvjete, kao i stru ne savjete za treniranje mla ih kategorija. Ujedno se omogu ava djeci sendvi , kao i napitak za vrijeme održavanja treninga. Treninge e provoditi klupski treneri mla ih kategorija. Kotizacija po igra i iznosi 80 kuna. Pozivaju se svi zainteresirani da

NAJAVE

Od petka do nedjelje TIKVA OPEN 2013.

Nogometni klub Sloboda Mihovljan organizira tradicionalni malonogometni no ni turnir TIKVA OPEN 2013. od 21. do 23. lipnja, od petka do nedjelje, na travnatom igralištu kod stare škole u Mihovljanu.

Prijave se primaju na na telefon: 313 119 ili 347 255 te mobitel 098 922 6531.

Prijave se vrše i na dan turnira do 18 sati, kada e biti i izvla enje parova. Po etak natjecanja je u 18.30 sati.

Svaka ekipa može prijaviti 10 igra a, a u eš e po ekipi iznosi 500 kuna.

Nagrade: 1. mjesto 5.000 kn i pehar 2. mjesto 3.000 kn i pehar 3. mjesto 1.500 kn i pehar 4. mjesto 500 kn.

Za sve posjetitelje organizirana je vesela fešta pod šatorom uz ponudu raznih pi a i toplih jela s roštilja.

Klub 75 iz Kotoribe organizira malonogometni turnir

se jave na brojeve telefona ili direktno na igralištu 25. lipnja u 9 sati.

U-8 (2005. - 2006.) Robert Glavina, tel.: 098 460 407. U-10 (2003. - 2004.) Leo Sanjkovi ,

tel.: 091 1317590, U-12 (2001.

- 2002.) Stanislav Tot, tel.: 098 680 570

Kamp u Svetom Martinu na Muri nogometnih središta Zagreb i Varaždin Ljetni kamp Središta Zagreb i Varaždin, na kojem sudjeluje cca 400 djece, održava se u Sv. Martinu na Muri, a traje od 17. do 22. lipnja. Na kampu su slekcije iz osam županijskih saveza koje spadaju u nogometna središta Zagreb i Varaždin.

Prvi dan sudionici su obavili lije ni ke preglede, fotogra iranje i ure ivali su se kartoni igra a. Nakon testiranja drugi dan prema planu krenulo se s treninzima i utakmicama izme u županijskih selekcija. Selekcije treniraju i odigravaju utakmice na terenima NK “Polet”, NK “Mura” iz Hlapi ine i NK “Bratstvo” iz Jurovca.

Oko etiristo mladih igra a odsjelo je u Toplicama Sveti Martin. Sudionike kampa posjetili su Zorislav Srebri i direktor mladih reprezentacija Hrvatske Martin Novoselac. Predavanje za trenere o važnosti kampova održao je instruktor Središta Zagreb Sreten uk, koji je i voditelj ovog kampa. (nk pol)

Malonogometni klub “Klub 75” iz Kotoribe povodom Dana državnosti organizira tradicionalni dvodnevni turnir u malom nogometu. Turnir e se igrati 22. i 23. lipnja u sportskom parku kod starog vrti a, a prijave ekipa primaju se do 22. lipnja do 9 sati. Izvla enje parova zapo inje pola sata kasnije, a sam turnir starta u 10 sati. Kotizacija po ekipi iznosi 200 kuna, dok je za sve sudionike osigurano besplatno jelo,

a za one najbolje vrijedne nagrade. Pobjedniku turnira ide tisu u kuna, drugoplasiranoj ekipi 500 kuna, dok e ekipa koja osvoji tre e mjesto dobiti 300 kuna. Za sve sudionike, kao i posjetitelje organizator je osigurao bogat izbor jela i pi a.

Dodatne informacije i prijave možete obaviti na brojeve mobitela 098 626 810 i 098 168 7092. U slu aju lošeg vremena turnir se odga a za 23. i 25. lipnja. (A.Fuš)

NK Trnava Gori an ve ovaj petak kre e s malim nogometom NK Trnava Gori an organizira no ni tradicionalni turnir u malom nogometu. Turnir e se po prvi put igrati ve od ovog petka 21. lipnja do 7. srpnja 2013. na malonogometnom igralištu NK Trnava. Kotizacija po seniorskoj ekipi iznosi 500 kuna. Za najbolje osigurane su vrijedne nagrade. Pobjedniku turnira ide 6.000 kuna, drugoplasiranoj ekipi 3.000 kuna, tre e

mjesto 1.500 kuna i etvrto mjesto 500 kuna. Dodjeljuju se i pehari te nagrade z najboljeg igra a, strijelca i vratara.

Uz seniore održat e se i turnir za mla e uzraste: U-11, U-13 i U-15. Kotizacija iznosi 100 kuna a tako er se dodjeljuju nagrade za tri prvoplasirane ekipe. Za sve sudionike kao i posjetitelje organizator je osigurao bogat izbor jela i pi a.

21. lipnja 2013.

30. kolo II. ŽL MNS - istok DUBRAV AN - TRNAVA 9-2 (5-1) D.DUBRAVA. Igralište: Krbulja. Suci: Zoran Hajdinjak, Dragan Hrustek, Siniša Luka i . Delegat: Petar Krha Strijelci: 1-0 Brljak (7), 2-0 ižmešija (14), 3-0 Nes (21), 4-0 Brljak (34), 4-1 Vugrinec (35), 5-1 ižmešija (40), 6-1 ižmešija (47), 6-2 Jakši (54), 7-2 Vidovi (59), 8-2 Brljak (61), 9-2 Vidovi (88) DUBRAV AN: Me imurec, Balažinec, Jakupak (58. Hajdinjak), Horvat, Jadan Damjan, Šte , Pahek, Vidovi , Brljak (81. Jadan Dominik), ižmešija (64. Pongrac), Nes (76. Žini ), trener: Tihomir Nes TRNAVA: Medvar, Malek, Blagus, Katanec, Markuši T, Bašnec, Vugrinec, Baksa, Jakši , Markan, Blažek (56. Markuši H), trener: Robert Katanec Žu karton: Vugrinec (Trnava)

KRALJEV AN - GALEB 0-1 (0-0) D. KRALJEVEC. Igralište: Fundacije. Suci: Marko ur ek, Ivica Felker, Saša Mihali . Delegat: Mijo Horvat Strijelac: 0-1 Pigac (61) KRALJEV AN: Lacko (46. Vlah), Stankov, Pigac, Štefok, Cvek S., Kekenj (74. ekunec), Tisaj, Blažeka, Lipi , Cvek V. (87. Makar), Slavi ek, trener: Stefan Srpak GALEB: Dolenec, Soka , Erdelji, Hertelendi (81. Grana r), Pigac M. (85. Slavi ek), Fran i , Vuk (72. Zadravec), Balent D (56. Balent N), Mesari , Balent R., Fleten, trener: Damir Pigac Žu karton: Mesari (Galeb)

DUBRAVA - HODOŠAN 12-2 (3-2) SIVICA. Igralište: Berek. Suci: Zdravko Toplišnjak, Robert Radek, Dražen Šajnovi . Delegat: Rajko Zadravec Strijelci: 1-0 Vidovi (17), 2-0 Drk (19), 3-0 Vidovi (26), 3-1 Bunc (33), 3-2 Naran a (38-11m), 4-2 Varga (47), 5-2 Sabol (50), 6-2 Gori anec (52), 7-2 Sabol (55), 8-2 Drk (67), 9-2 Vidovi (80), 10-2 Varga (84), 11-2 Murkovi (86), 12-2 Sabol (90) DUBRAVA: uranec, Gori anec (78. Kerovec), Murkovi , Bobi anec Mihael (43. Jambroši ), Bobi anec Ma ja, Hu nec, Bobi anec Stevica, Vidovi , Sabol, Varga, Drk, trener: Vladimir Sabol HODOŠAN: Pandur, Papak J., Kranj ec, Vadlja, Naran a, Puri , Papak F., Bunc, Bergovec (61. Vlah), Ribi , Strahija, trener: Damir Krznar Žu kartoni: Murkovi , Bobi anec Ma ja (Dubrava); Bunc (Hodošan)

GRANI AR - DRAŠKOVEC 5-3 (2-1) NOVAKOVEC. Igralište: Drvarijum. Suci: Ma ja Horvat, Rudolf ižmešija, Josip Kedmenec. Delegat: Ivan Mezga Strijelci: 0-1 Kavran (4), 1-1 Lovrek (14, 2-1 Mun ar (39), 3-1 Lovrek (49), 3-2 Erdelji (61), 3-3 Kavran (63), 4-3 Blažon (68), 5-3 Drvoderi Dominik (88) GRANI AR: Tratnjak, Krznar, Boži K., Blažon, Mun ar (57. Drvoderi N), Drvoderi S., Drvoderi D., Boži R (82. Petak), Novak (54. Leva i ), Lovrek (87. Furdi), Buhin (72. Šopar), trener: Tomica Blažon DRAŠKOVEC: Taradi, Turk, Mlinari , Slavi ek, Erdelji, Kova , Repalust, Matija i , Pišpek, Kavran, Kuzmi , trener: Božidar Repalust Žu karton: Novak (Grani ar)

II. ME IMURSKA LIGA – ISTOK

“Petardom” u Orehovici prvak Dinamo okrunio odli nu sezonu Sjajnom partijom protiv u prolje e vrlo dobre Croatije na gostovanju u Orehovici, prvak Dinamo na krilima najboljeg igra a i strijelca lige Stjepana Krznara potvrdio je naslov najbolje mom adi u ligi i zasluženi plasman u najbolju me imursku ligu. Krznar je u Orehovici imao „one-man show“ postigavši etiri zgoditka. Pridružio mu se Santino Debelec i na kraju visoka 5:0 pobjeda Dinama.

Grani ar je drugo mjesto i naslov viceprvaka potvrdio pobjedom protiv Draškovca.

Draškov ani su odli no odigrali završnicu, a dobro su se držali i u Novakovcu, imali više prilike od doma ina, ali su onda ipak pri kraju popustili i izgubili utakmicu. Pola sata prije kraja uspjeli su poravnati rezultat nakon dva uzastopna gola, ali su onda Novakov ani ipak do kraja postigli još dva gola. Nakon što je dvaput Lovrek svladao gostuju eg vratara, te Mun ar u završnici su im se pridružili Blažon i Drvoderi . Strijleci za goste bili su dvaput Hrvoje Kavran i Erdelji.

KONA NA TABLICA 1.DINAMO (Domašinec) 2.GRANI AR (N) 3.HODOŠAN 4.GALEB 5.CROATIA 6.DUBRAV AN 7.TRNAVA 8.BORAC PMP (Tur iš e) 9.BUDU NOST (P) 10.KRALJEV AN 38 11.MLADOST (SM) 12.DRAVA (DM) 13. SK 14.DUBRAVA (Sivica) 15.VIDOV AN 16.DRAŠKOVEC

30 30 30 30 30 30 30 30 30 30 30 30 30 30 30 30

21 17 16 14 14 14 11 13 11 11 11 11 10 11 11 8

2 6 5 6 5 4 10 2 7 6 7 3 5 1 1 2

7 7 9 10 11 12 9 15 12 13 12 16 15 18 18 20

93:35 68:45 97:82 54:40 61:57 69:55 57:63 72:68 58:61 58:69 70:69 55:66 54:83 75:83 49:73 47:88

65 57 53 48 47 46 43 41 40 39 37 36 35 34 34 26

Težak potop i blamažu doživio je Hodošan na gostovanju u Sivici. Izgubili su ak sa 12:2.

Oslabljeni sastav gostiju bio je lagani plijen doma ina koji usprkos ovoj pobjedi još uvijek strahuje za status županijskog drugoligaša. Ako Rudar izbori višu ligu onda sigurno ostaju, ako ne, onda igraju kvalifikacije za ostanak s pretposljednjim klubom II. ŽNL-zapad Venerom. U doma oj mom adi odli nu i efikasnu igru pružili su Alen Vidovi i Tino Sabol uz podršku ostalih suigra a, dok su gosti bili neprepoznatljivo loši.

U uvijek zanimljivom dvoboju Kraljev ana i Galeba koji su jedno vrijeme ak „razmjenjivali“ podosta igra a, gosti iz Oporovca ovaj put su bili uspješniji. Miroslav Pigac donio im je pobjedu u 61. minuti utakmice. Bilo je još prilika, ali istakla su se oba vratara Lacko i Dolenec, a nešto su se i napada i ispromašivali.

Golijada i u Donjoj Dubravi, a loše je prošla Trnava iz Gori ana. Primila je ak devet komada. Doma i su odli ni bili tijekom itave utakmice. Zabijali su od po etka tj. 7. minute, pa sve do 88. minute. ak sedam golova dali su Aleksandar ižmešija i Benjamin Brljak. Gosti su uglavnom bili statisti, a jedino što im je uspjelo bila su dva zgoditka, koja kod rezultata 9:2 baš i ne ublažavaju njihov loš dojam.

Mladost iz Svete Marije za kraj prvenstva odigrala je utakmicu bez uspona i padova i onda ne udi sigurna pobjeda od 3:0. Bili su bolji od Budu nosti iz Podbresta. Golovi su djelo Štroka, Markovi a i Orehovca.

Puno zgoditaka palo je i u Donjem Vidovcu, ali je bodove odnijela Drava. Reviju golova gledatelji su vidjeli ve u prvih pet minuta kad su pala ak tri zgoditka. Poveo je doma in odmah im je po ela utakmica, a u 5. minuti vodili su gosti. Rezultat je preokrenuo Josip Igrec. U nastavku su gosti održavali prednost, a Josip Igrec stigao je do hat-tricka. Na kraju 2:5.

ŠENKOVEC - ME IMUREC 5-3 (3-1)

PLAVI - MURA 4-1 (3-1) PEKLENICA. Igralište: NK Plavi. Suci: Marijan Duman i , Vlado Blaži , Renato Vuk. Delegat: Marijan Sabol Strijelci: 0-1 Novak (5), 1-1 Ma ari M (28-11m), 2-1 Ma ari J (36), 3-1 Erdelja (42), 4-1 PLAVI: Kuzma, Ratajec (48. Horvat), Gori anec, Trupkovi , Mikuli , Škvorc, Govedi , Ma ari J., Ma ari M., Erdelja, Nerer, trener: Nenad Srnec MURA: Tkalec, Lipovi , Novak, Jurovi , Braniša, Stojko D, Vinko D (57. Žalar), Vinko M., Stojko N., Horvat (57. Vrši ), Na , trener: Dražen Novak Žu kartoni: Erdelja (Plavi); Novak, Jurevi , Na (Mura)

MLADOST - HAJDUK VINDIJA 3-1 (0-1) SELNICA. Igralište: Kara a. Suci: Tomislav Herman, Toni Fažon, Stjepan Fic. Delegat: Tomislav Šol Strijelci: 0-1 Bistrovi (22), 1-1 Heren i (48), 2-1 Bogdan (57), 3-1 Ko ila (78) MLADOST: Rajf, Radikovi , Vinko, Žerjav, Stojko T., Stojko N., Leva i , Heren i , Bogdan, Tuksar, Ko ila, trener: Marijan Mohari HAJDUK: Sklepi , Tkal ec (59. Hoblaj), Mesari , Hrženjak, Živko, Periši (82. Taradi), Cmre njak, Debelec M, Bistrovi , Debelec G. (28. Topli anec), Šardi, trener: Darko Posavec

DRAVA - JEDINSTVO 0-2 (0-2) KURŠANEC. Suci: Marin Horvat, Zoran Novak, Mario Buhin. Delegat: Dragu n Koruni Strijelci: 0-2 or evi (25, 40) DRAVA: Ivkovi , Zanjko Marin (46. Zanjko Mihael), Treska (46. Šol), Zanjko D., Bajkovec, Carevi M, Dombaj, Carevi B., Medved (82. Postružin), Gori anec, Jaluši , trener: Kris jan Varga JEDINSTVO: Tomaši , Jaluši , Gavranovi , Rešetar, Jambroši , Filipovi , Škvorc, Fras, Novak, Štajerec, or evi (56. Pla ak), trener: Mladen Rešetar Žu kartoni: Jaluši , Gori anec (Drava); Jambroši , Rešetar, Jaluši (Jedinstvo)

Šenkovec do naslova prvaka pobjedom u posljednjem kolu Šenkovec je naslov prvaka potvrdio uvjerljvom pobjedom protiv Me imurca u posljednjem prvenstvenom kolu. Taj susret odigran je još u subotu , tako da zapravo nedjelnji ostatak lige i nije bio previše dramati an. Poveli su doma ini u 5. minuti golom Leskovca, a Me imurec je do izjedna enja došao dvadesetak minuta kasnije golom Treske. Doma a je mom ad dva pogotka za uvjerljivo vodstvo u prvom dijlu postigla u 31. i 44. minuti, strijelci su bili Fu ko i Kolar iz kaznenog udarca.Na 4:1 povisio je svojim drugim golom Fu ko. Nakon toga pogodak postižu i gosti. U 81. minuti ponovo treska, pa zabija za doma ina Korent, da bikona ni rezultat u 87 minuti postavio Vuk. Jedinstvo je u Gornjem Mihaljevcu bilo bolje od Napretka 3:1 nakon što su gosti dobili prvo poluvrijeme 0:1. No, tu se doma in požalio što su dva susreta koja su odlu ivala o naslovu prvaka igrana u dva dana pa je njihov nedjelnji bio više revijalnog karaktera i prodalo se daleko manje ulaznica nego što bi se prodalo da su obje utakmice igrane u istom terminu. Gosti su poveli u 23. minuti autogolom Goluba. Slijede a tri pogotka ponovosu zabili doma i igra i , ali ovaj put u pravi gol. Dva put Krumpi Mišo i jednom Trtinjak. Drava je u Kuršancu izgubila od Jedinstva iz Novog Sela na Dravi 0:2.

Sve je bilo riješeno u prvih etrdeset pet minuta.

Strijelac za goste bio je Marin Jaluši .Mladost je u Selnici bila bolja od Hajduka 3:1 koji je dobio prvo poluvrijeme 0:1, no stvari su na svoje mjesto za doma e postavili Heren i , Ko ila i Bogdan. Bratstvo Jurovec i Sloboda Mihovljan podijelili su bodove odigravši 2:2. Za doma e su golove postigli Kirec i Jurovec, dok pak su gostuju i bod osigurali Sovar i Srnec. Plavi su u Peklenici s 4:1 uspješno preplivali Muru. Poveli su gosti pogotkom Mario Novak, no

CROATIA - DINAMO (D) 0-5 (0-2) OREHOVICA. Igralište: NK Croatia. Suci: Bojan Juras, Tihomir Kralji , Josip Jurinec. Delegat: Franjo Fais Strijelci: 0-1 Krznar (5), 0-2 Krznar (14), 0-3 Krznar (78), 0-4 Debelec (80), 0-5 Krznar (88) CROATIA: Patar ec, Hunjadi, Bali, Poljanec, Kozjak, Kosi, Šafari , Ivanuši , Kr mar, Ruži , Jeleni , trener: Vladimir Bartoli DINAMO: Valen , Borovec (55. Baranaši V), Mihalec, Tomašek, Krznar, Debelec, Obadi (64. Erik), Jakši , Silaj (66. Bihar), Furdi (80. Horvat), Baranaši D (26. Tu an), trener. Marko Obadi Žu karton: Bali (Croa a)

VIDOV AN - DRAVA (DM) 2-5 (1-2) D. VIDOVEC. Igralište: Kalenice. Suci: Dražen Jur ec, Bruno Brljak, Franjo Horvat. Delegat: Davor Drvenkar Strijelci: 1-0 Ujlaki (1), 1-1 Igrec J (2), 1-2 Igrec J (5), 1-3 Orehovec (47), 2-3 Kvakan (65), 2-4 Igrec J (84), 2-5 Igrec F (89) VIDOV AN: Kranjec, Friš i (63. Matulin Z), Varga, Nes , Lukša, Kvakan, Nemet Danijel (50. Škoda H), Horvat A (9. Petri ), Matulin M., Nemet Dino, Ujlaki, trener: Sre ko Gabaj DRAVA: Ko iš, Kos, Igrec Z. (75. rneli), Smrk, Mihalac, Igrec D. (83. Slavi ek), Igrec F., Igrec J., Orehovec, Klari (81. Bartoli Mar n), Herc (88. Bartoli Marko), trener: Ivan Klari Žuti kartoni: Nemet Dino, Nesti (Vidov an); Igrec Z., Igrec J. (Drava)

BORAC PMP - SK 5-1 (2-0) TUR IŠ E. Igralište: NK Borac. Suci: Velimir Leva i , Dragu n Novak, Antun Koruni . Delegat: Željko Bacinger.

BORAC: Cika , Špilek, Zrna, Gavez, Brumen, Baksa, Jan ec, Ko evar, Srpak, Drvoderi , Rušanec, trener: Ivan Zrna SK: Kalšan, Horvat, Boek (50. Lisjak), Lon ari , Bašnec, Višnji , Sušec, Lon ari , Begovi , Kranjec, Kramar, trener: Marko Vidovi Žu kartoni: Drvoderi (Borac); Višnji ( SK)

BRATSTVO - SLOBODA (M) 2-2 (1-2)

30. kolo II. ŽNL MNS - zapad II. ME IMURSKA LIGA – ZAPAD ŠENKOVEC. Igralište: Šenkovec. Suci: Željko Turk, Ivica Horvat, Dražen Sukanec. Delegat: Stjepan Križari Strijelci: 1-0 Leskovec (5), 1-1 Treska (26), 2-1 Fu ko (31), 3-1 Kolar (44-11m), 4-1 Fu ko (69), 4-2 Treska (81), 5-2 Korent (83), 5-3 Grudi (87) ŠENKOVEC: Novak, Kanski (72. Šume ki), Branilovi (51. Zemlji ), Novak, Radikovi , Ban, Leskovec (88. Domunkoš), Fu ko, Korent (85. Vuk), Leško, Kolar, trener: Marjan Kolar ME IMUREC: Marciuš, Ciglari , Lon ari , Horvat, Fu ek, Kozina, Primorac (79. Grudi ), Novak, Bajzek, Rešetar, Treska, trener:

uro Koluni Žu kartoni: Leško, Zemlji (Šenkovec); Rešetar (Me imurec)

MLADOST (SM) - BUDU NOST (P) 3-0 (1-0) SVETA MARIJA. Igralište: Stadion NK Mladost. Suci: Dario Srnec, Boris Jakovljev, Mario Pintari . Delegat: Željko Podgorelec.

Strijelci: 1-0 Štrok (33), 2-0 Markovi (52), 3-0 Orehovec (71) MLADOST: Gašpari , Horvat (75. Bali), Kvakan, Pavlic, Posavec, Šulj, Markovi , Hošnjak, Štrok N (75. Štrok D), Igrec, Blažin i (67.

Orehovec), trener: Slavko Kvakan BUDU NOST: Pancer, Klobu ari L, Lon ari , Klobu ari M., Ciglar, Hali , Lastavec, Dodlek, Novosel, Mihaljkovi , Novak, trener: Ivan Gajnik Žu kartoni: Lastavec, Klobu ari (Budu nost)

to je bilo sve od njih,jer tada na scenu stupaju doma i strijelci. Izjedna io je iz kaznenog udarca Ma ari . Uslijedili su golovi Ma ari a i Erdelje za kona nu visoku pobjedu doma ina.Poluvrijeme je bilo 3:1. Venera je bila bolja od Trnovca 3:1. Prvi dio su dobili 2:0 i sada kao pretposljednji iš ekuju rasplet oko ostanka u ligi.Dvostruki strijelac bio je Vedran Novak, a još je zabio i Kerman, dok se u gostuju oj mom adi u strijelce upisao Herceg. Za kraj smo ostavilijoš jednugolijadu. Naime u malom Mihaljevcu doma ini su zabili pet,gosti tri pogotka.

Strahoninesc je prvi došao u vodstvo golom Drabi a, da bi prvo Trupkovi izjedna io, a zatim seriju od tri postignuta gola nastavio hat trickom Milan Mesari ,njegov niz na trenutak je prekinuo ponov Drabi , Mesari je svoju odli nu partiju zaokružio

KONA NA TABLICA 1.ŠENKOVEC 2.JEDINSTVO (GM) 3.PLAVI (Peklenica) 4.JEDINSTVO (NSD) 5.SLOBODA (Mihovljan) 6.MALI MIHALJEVEC 7.BRATSTVO (Jurovec) 8.HAJDUK (Štrukovec) 9.STRAHONINEC 10.DRAVA (Kuršanec) 11.MURA 12.ME IMUREC 13.TRNOVEC 14.NAPREDAK 15.VENERA PMP 16.MLADOST (Selnica)

30 30 30 30 30 30 30 30 30 30 30 30 30 30 30 30

19 19 13 12 12 12 12 11 10 12 9 10 9 10 8 8

6 5 8 10 10 9 6 6 8 2 10 6 6 5 7 4

5 6 9 8 8 9 12 13 12 16 11 14 15 15 15 18

67:35 68:36 63:46 65:45 64:54 64:50 61:43 43:54 47:50 41:53 47:51 63:82 42:63 59:77 42:59 40:78

63 62 47 46 46 45 42 39 38 38 37 36 33 32 31 28

JUROVEC. IGralište: SRC Per i Mladen Bokši . Suci: Damir Aldi , Milivoj Bali , Antun Puklavec. Delegat: Antun Horvat Strijelci: 1-0 Kirec (9), 1-1 Sovar (17), 1-2 Srnec (22), 2-2 Jurovi (60-11m) BRATSTVO: Jambrovi N, Vinko K., Vrbanec, Antoli (62. Baumgartner), Kirec, Jambrovi L., Leva i Danijel, Jurovi , Trstenjak, Vinko M., Leva i Denis, trener: Darko Rob SLOBODA: Horvat, Belše, Novak, Srnec, alopa, Bel, Tremski, Lukman, Želežnjak (65. Bubek), Sovar, Posavec (81. Hajdinjak), trener: Damir Vrbanec Žu kartoni: Jambrovi L (Bratstvo); Želežnjak, Novak, Srnec, Belše, Tremski, Bel (Sloboda) Crveni karton: Bel (Sloboda)

JEDINSTVO - NAPREDAK 3-1 (0-1) G.Mihaljevec. Igralište: Pod Borom. Suci: Mihael Belovi , Tomisla urila, Nikola urila. Delegat: Josip Baksa Strijelci: 0-1 Golub (23-ag), 1-1 Krumpi S (49), 2-1 Krumpi S (60), 3-1 Tr njak (70) JEDINSTVO: Ter, Krumpi M (46. Miljan i ), Fujs, Novak, Mikulan, Golub, Ladi , Novak (46. Tr njak), Vuk (46. Plantak), Kocen (46. Krumpi S), Novak (46. Horvat), trener: Roman Tr njak NAPREDAK: Žagar, Jambroši , Horvat, Lastavec, Jambroši , Cilar, Hu nec M, Govedi , Hu nec L., Trstenjak, Ma ari , trener: Darko Vincek

M.MIHALJEVEC - STRAHONINEC 5-3 (2-1) M.MIHALJEVEC. Igralište: NK M.Mihaljevec. Suci: Dominik Mihoci, Ivan Vlahek, Darko Lehki. Delegat: Josip Lesjak Strijelci: 0-1 Drabi (6), 1-1 Trupkovi (25-11m), 4-1 Mesari M (41, 55, 58), 4-2 Drabi (71), 5-2 Mesari M (73), 5-3 Drabi (90) M.MIHALJEVEC: Magdaleni , Trupkovi , Janež, Mesari P., Mesari M., Zadravec, Kova i , Makšadi, Pušar, Mikulaj, Varga, trener: Bruno Mesari STRAHONINEC: Bertapelle (46. Kocijan), Radek, Jaluši (46. Kozar), Vrbanec, Mar ec, Žerjav, Kopjar, Drabi , Žuni , Žnidari , Kuqi, trener; Ivan Zobec Žu kartoni: Mesari M., Trupkovi (MM); Jaluši , Žerjav, Bertapelle, Drabi (Strahinonec) Crveni karton: Kova i (MM)

VENERA - TRNOVEC 3-1 (1-0) SVETI JURAJ NA BREGU. Igralište: NK Venera. Suci: Dario Bubek, Filip Hrustek, Franjo Hergo . Delegat: Antun Vlahek Strijelci: 1-0 Novak (13), 2-0 Kerman (48), 3-0 Novak (70), 3-1 Herceg (80) VENERA: Perko, Ambruš T., Vabec, Ambruš E., Kova i , Zadravec (46.

Polanec), urin, Ciglari , Kerman, Škvorc, Novak, trener: Ivan David TRNOVEC: Košak, Novak Z., Hrupek, Zobec, Periši , Herceg, Hrušoci, Gyo , Novak Z., eh, Tomaši (58. Kiri ), trener: Kris jan Kiri Žu kartoni: Ciglari (Venera); eh, Novak (Trnovec)

još jednim golom u 73. minuti,. To ku na i ove zanimljive utakmice stavio pak je svojim tre im golom Neven Drabi .

21. lipnja 2013.

22. kolo III. ŽNL MNS - istok BORAC (DH) - RADNI KI (G) 4-1 (1-1) D.HRAŠ AN. Igralište: NK Borac. Suci: Damir Klari , Branko Martan, Boško Martan. Delegat: Dragu n Hozjak.

Strijelci: 1-0 Vargek (15-11m), 1-1 Horvat (43), 2-1 Jasenovi (65), 3-1 Branilovi (67), 4-1 Vargek (82) BORAC: Taradi, Jur ec, Pozderec, Kolari , Mesari , Tišljari , Branilovi , Pozderec, Ivkovi , Jasenovi , Vargek, trener.

Mario Mesari RADNI KI: Horvat M, Blaži , Lovren i (25. Horvat D), Paler, Habuš, Jalšovec (63. Baksa), Horvat N., Horvat E., Pal , Tomašek, Fažon, trener: Bruno Glavak Žu kartoni: Jalšovec, Horvat N. (Radni ki)

JADRAN (Š) - BRATSTVO (SV) 3-7 (1-3) ŠTEFANEC. Igralište: NK Jadran. Suci: Nino Škrobar, Vjeran Tuksar, Dario Kos. Delegat: Alojz Kopasi Strijelci: 1-0 Kranj ec (11), 1-1 Novak (22-11m), 1-2 Vlahov (25), 1-3 Vidovi (44), 1-4 Graf (48), 1-5 Vidovi (53), 1-6 Vugrin (64), 1-7 Vugrin (70), 2-7 Jankovi (72), 3-7 Jankovi (74) JADRAN: Kameni , Štampar, Zadravec, Kresinger, Štefi ar, Korent, Kontrec, Jankovi , Kranj ec, Dragojlov, Habjan (46. Antonovi ), trener: Santino Jankovi BRATSTVO: Lajtman, Zlatarek, Srnec, Horvat, Novak (46. Graf), Hižman B (46. Bacinger), Pokriva , Vlahov, Ri ko, Vidovi (57. Vugrin), Kocijan, trener: Goran Hižman Žuti kartoni: Kameni , Štefi ar (Jadran)

MLADOST (D) - EKO 4-2 (1-2) DEKANOVEC. Igralište: Berek. Suci: Željko Novak, Danijel Ko ila, Valentino Kantoci. Delegat: Zvonko Novakovi Strijelci: 1-0 Zrna (14), 1-1 Bermanec (40), 1-2 Balog (44), 2-2 Zrna (63), 4-2 Ciceli Ante (75, 80) MLADOST: Magdaleni , Majeri (54. Stankovi ), Leva i , Drvoderi , Horvat, Ciceli Antun (75. Kos), Ciceli Ante, Ciceli Josip, Lesinger (59. Žerjav J.), Kolari , Zrna, trener: Tihomir Kolari EKO: Gori anec, Novak, Bermanec, Balog, Jankulija, Pala i , Bedi , Ma ek An elko, Ma ek Andrej, Kralji , Radikovi , trener: Vlado Novak Žuti kartoni: Majeri (Mladost); Kralji , Pala i (Eko)

20. kolo III. ŽNL MNS - zapad HAJDUK - PLAVI 1-0 (0-0) BREZJE. Igralište: Hrastje. Suci: Željko Kova i , Petar Ruži , Nenad Štrek. Delegat: Slavko Novak Strijelac: 1-0 Posedi (65) HAJDUK: Tkal ec, Domini , Šimunkovi (46. Hren), Trupkovi , Ambroš, Šimunkovi (46. Posedi), Sen ar, Toplek, Marcijuš (66. Šego), Gregorin i , Horvat, trener: Mario Zaspan PLAVI: Petran, Korošec, Škvorc M., Škvorc N., Vinkovi , Škvorc E., Gre , Kova , Bistrovi , Škvorc D., Vodušek, trener: Jerko Petran

PARAG - BRATSTVO (P) 1-9 (0-3) PRESEKA. Igralište: NK Bratstvo. Sudac: Goran Žganec. Delegat: Stjepan Perko Strijelci: 0-4 Novak B (17, 28, 38, 49), 0-5 Vrši (59), 0-6 Novak B (64), 1-6 Balog V (69), 1-9 Novak B (75, 85, 90) PARAG: Balog S., Oršuš V (67. Balog S), Ignac S., Še i , Oršoš D (46. Ignac I), Oršoš M, Oršuš A. (46. Oršuš M), Oršoš M (64. Oršuš S), Balog D., Ignac M. BRATSTVO: Jambrovi , Kova i F., Novak M., Trupkovi , Boži , abradi, ekunec, Novak D., Novak B., Vrši , Komar, Miljan i , trener: Bojan Novak Žu karton: ekunec (Bratstvo)

OMLADINAC (M) - D. KONCOV AK 1-2 (0-0) MA KOVEC. Igralište: NK Omladinac. Suci: Ivica Križai , Davor Šupljika, Ivan Žganec. Delegat: Stjepan uranec Strijelci: 1-0 Dragovi (54), 1-1 Cvetkovi (84), 1-2 Flac Mihael (88) OMLADINAC: Murk, Peserlin, Januši (58. Posavec), Povodnja, Galovi , alopa, Lesjak, Dragovi , Hergo (62. Mlinari ), Vida i , Vrbanec (78. La n), trener: Branko Zebec D.KONCOV AK: Novak, Vukovi (78. Flac Marko), Pintari (56.

Sklepi ), Horvat, Brezni ar, Gori anec (49. Koraj), Cvetkovi , Sklepi (47. Flac Mihael), Turk, Stanjko, Flac D., trener: Tine Špilak Žu kartoni: Vida i , Povodnja (Omladinac); Turk, Sklepi (DK)

III. ME IMURSKA LIGA – ISTOK

Bratstvo potvrdilo naslov golijadom u Štefancu Na gostovanju u Štefancu Bratstvo se raspucalo i visokom pobjedom na najbolji na in kao uvjerljivi prvak oprostilo se od društva iz ove lige. Doma i su pružali solidan otpor tek do polovice prvog dijela, a nakon što su gosti postigli drugi gol sve je bilo na njihovoj strani. Na kraju golijada i kona ni rezultat 3:7. Naje ikasniji u redovima gostiju s postignutim hat-trickom bio je Saša Vidovi . Bratstvo ide u višu ligu, a koju, to tek treba vidjeti.

Romska vatra u posljednjim kolima uspjela je posti i po nekoliko golova na utakmici, ali protiv Omladinca iz Držimurec - Strelca ostali su na nuli.

Doma i su nemilosrdno punili mrežu romskog sastava i na kraju zabili ak 20 pogodaka. Kod Omladinca najviše sedam golova, ako smo dobro zbrojili, postigao je Tomislav Debelec.

Dekanov ani su upali u seriju loših rezultata, iako nisu loše igrali kako se približavao kraj prvenstvu, a eto sada su na kraju i nekog dobili.

Svladan je Eko iz Svetog Križa 4:2. Gosti su se ipak dobro držali, ali u posustali su u posljednjoj etvrtini utakmice. Vodio je Eko golovima Bermanca i Baloga do 63. minute. Prvi su ina e poveli doma i prvim golom Nikole Zrne, a onda je isti igra donio poravnanje za Mladost i najavio preokret. Realiziran je u završnici golovima Ante Cicelija.

I Trnje se solidno držalo u Miklavcu. Doma i su dugo lomili otpor gostiju iz Svetog Jurja u Trnju koje je ak uspjelo poravnati po etkom drugog dijela, ali nakon što su doma i postigli drugi zgo-

BUDU NOST (M) - TRNJE 3-1 (1-0) MIKLAVEC. Igralište: Trate. Suci: Božidar Jura i , Dino Horvat, Filip Aldi . Delegat: Vlado Soka Strijelci: 1-0 Fažon (41), 1-1 Vadlja (51), 2-1 Babi (53), 3-1 Novak (88) BUDU NOST: Varga, Škvorc, Novak, Drk, Zadravec, Fažon, Babi , Antolovi (60. Berdin), Okreša, Drk, trener: Boris Radikovi TRNJE: Baranaši , Vadlja (68. Beli ), Pandur, Matkovi , Kolari , Fai , avlek, Pavlic, Habuš, Lon ari , Vargec (60. Bistrovi ), trener: Franjo Jan ec Žuti kartoni: Berdin, Babi (Budu nost); Matkovi , Lon ari , Kolari (Trnje)

OTOK - TORPEDO 3-0 (1-0) OTOK. Igralište: NK Otok. Suci: Jasmin Lozi , Lana Vidovi , Mar na Koprivec. Delegat: Ma ja Poredoš Strijelci: 1-0 Malek (30), 2-0 Ko iš (61), 3-0 Šimec (88) OTOK: Lepen, Kalšan, Novak Z., Grabant, Blažin i (46. Reif), Malek, Novak J., Kalšan, Božek (46. Grabant), Šimec, Ko iš D., trener: Ivica Kalšan TORPEDO: Herceg, David, Jezernik, Tuksar N., Tuksar D., Šol K., Šol N., eki, trener: Leonard Sanjkovi Žu karton: Tuksar (Torpedo)

OMLADINAC (DS) - ROMSKA VATRA 20-0 (11-0) DRŽIMUREC-STRELEC. Igralište: Park Mlados . Sudac: Mladen eke Strijelci: 1-0 Korpar (13), 2-0 Debelec (14), 3-0 Valen (15), 4-0 Debelec (19), 5-0 Domjani (21), 6-0 Debelec (23), 7-0 Korpar (24), 8-0 Ruži (30), 9-0 Novak (31), 10-0 Debelec (35), 11-0 Valen (37), 12-0 Tizaj (47), 13-0 Tizaj (52), 14-0 Domjani (53), 15-0 Tizaj (61), 16-0 Debelec (67), 17-0 Debelec (73), 18-0 Tizaj (79), 19-0 Debelec (82), 20-0 Posavec (88) OMLADINAC: Apostolovski (46. Saka ), Korpar, Posavec, Rošani , Novak, Domjani , Lastavec (46. Tizaj), Debelec, Škvorc (46. Piknja ), Valen (60. Saka ), Ruži , trener: Stjepan Makar R.VATRA: Oršoš E., Balog N., Oršoš I., Oršuš M., Kalanjoš M., Oršoš D., Ignac Lj., Oršuš M., Oršoš D (46. Oršoš B), Balog K., Oršoš I. Žu karton: Oršoš B (RV)

22 22 22 22 22 22 22 22 22 22 22 22

19 17 15 11 9 9 8 6 7 6 3 1

2 2 3 2 6 5 5 4 4 6 3 0

1 3 4 9 7 8 9 12 11 10 16 21

90:24 102:23 84:25 78:48 60:50 56:47 53:61 56:56 49:56 45:45 34:88 24:208

59 53 48 35 33 32 29 22 22 21 12 3

ditak, sve je uglavnom bilo poznato. Iako je bilo 2:1, na terenu je postojala samo jedna mom ad, a potvrda pobjede stigla je pred sam kraj kad je zabio Ivan Novak za kona nih 3:1. Mogli su doma i dati i više zgoditaka s obzirom na stvorene prilike.

U Otoku utakmica neravnopravnih protivnika. Naime, gosti iz Križovca doputovali su sa samo 8 igra a. Pa, iako se u takvim situacijama znaju dogoditi k tome “ozljede“ kako bi utakmica bila prekinuta, a zapravo što ranije završena, odigrao je Torpedo do kraja. Ali nije mogao ništa osim da doživi prihvatljiv poraz. Tri gola doma ina: Malek, Ko iš i Šimec.

U Donjem Hraš anu tako er uvjerljiva pobjeda doma ina. Gostovao je Radni ki i pokleknuo zahvaljuju i e ikasnoj igri doma ina u nastavku susreta. U prvom dijelu bilo je 1:1.

U nastavku bolja igra Borca koji je golovima Jesenovi a, Branilovi a i dvaput Vargeka (po jedan u svakom poluvremenu) stigao do pobjede 4:1. Gosti su uspjeli tek poravnati pred kraj prvog dijela golom Nevena Horvata.

III. ME IMURSKA LIGA – ZAPAD

Zebanec iskoristio “poklon” Omladinca i postao prvak Zanimljivo je bilo u posljednjem kolu druge lige zapad jer se u dva susreta odlu ivalo o prvaku.

Omladinac je kod ku e trebao pobjedu nad Donjim Koncov akom za naslov prvaka. Poveli su doma ini u Ma kovcu 1:0 golom Rajka Dragovi a u 54.minuti i sve do 84. imali u rukama naslov prvaka. No, veselje su im u samo etiri minute pokvarili Cvetkovi i Flac koji su zabili za Donji Koncov ak. i tako širom otvorili vrata naslovu prvaka Zebancu. Nakon završetka ove prenervozne utakmice , doma ini su se žestoko, ali samo verbalno obrušili na suda ku trojku. Ovaj poklonOmladinca iskoristio je zebanec koji je bez ve ih problema slavio protiv slabašne Sloge iz Štrigove i sa sedam golova do vrha napunio mrežu Andrije Rojka. Pobjeda je u Gornjem Hraš anu izgubila od Zasadbrega 2:3. Poluvrijeme je bilo 2:2,strijelci za doma e bili su Tkal ec i Golub, za goste Rodinger i Leva i . Pobjedu je nom adi Zasadbrega donio Danijel Dunjko u 82. minuti. S minimalnih , ali tri boda vrijednih 1:0 u Brezju je doma i Hajduk slavio protiv Plavih pogotkom Tomice Posedija u 65. minuti. Najuvjerljiviju pobjedu u posljednjem kolu

Pioniri i juniori NK Grani ara iz Kotoribe prvaci Pioniri i juniori NK Grani ara iz Kotoribe ovaj vikend su postigli izvrsne rezultate postavši prvaci u svojim skupinama. Juniori su u subotu u Gori anu pobijedili Trnavu, direktnog suparnika za prvo mjesto rezultatom 5:2. Pioniri su u nedjelju u Kotoribi pobijedili Galeb iz Oporovca rezultatom 7:1 te su i jedni i drugi postali prvaci svojih skupina. I jedne i druge još ekaju završni turniri

KONA NA TABLICA 1.BRATSTVO (SV) 2.OMLADINAC (DS) 3.BUDU NOST (Miklavec) 4.TORPEDO 5.OTOK 6.MLADOST (Dekanovec) 7.JADRAN 8.RADNI KI 9.BORAC (Donji Hraš an) 10.EKO 11.TRNJE 12.ROMSKA VATRA

za ukupnog prvaka Me imurja, gdje e im biti protivnici prvaci ostalih skupina. Ovim putem estitamo de kima na odli nim rezultatima.

Za juniore su u ovoj sezoni nastupali: Tilošanec Ivan, Mikulan Petar, Fundak Luka, Niki Karlo, Trojko Vinko, Radmani Filip, Horvat Dubravko, Domini Robert, Stojkov Karlo, Rebrek Karlo, Vidovi Sandro, Ignac Petar, Na Dario, Zadravec Leon,

Balog Nino, Kvakan Danijel, Mlakar Karlo i Andrlon Neven pod vodstvom trenera Branka Lipi a, dok su za pionire koje vodi trener Franjo Farkaš nastupali: Vidovi Sandro, Balog Jasmin, Ignac Petar, Na Dario, Zadravec Leon, Balog Nino, Kvakan Danijel, Oršoš ulijano, Mlakar Karlo, Oršoš David, Andrlon Neven, Andrlon Mišel, Legin Mihovil, Niki Jan, Matoš Aleksandar, Volar Dario i Matotek Filip.

ZEBANEC - SLOGA (Š) 7-0 (4-0) ZEBANEC. Igralište: Marof. Suci: Radovan Posedi, Robert Novak, Stjepan Novak. Delegat: Slavko Vodopija Strijelci: 1-0 Kojter (3), 2-0 Šafari (19), 3-0 Kojter (30), 4-0 Koroši (40), 5-0 Kralj (59), 6-0 Vran i (77), 7-0 Šafari (85) ZEBANEC: Pokriva , Horvat, Debelec, Sabol, Koroši , Puri , Šafari , Kralj (75. Vran i ), Kodba, Ma ari (46. Žuni ), Kojter, trener.

Neven Horvat SLOGA: Rojko, Stamni ar, Raus, Žižek, Nemec, Brežnjak, Gori anec, Novak, Pergar, Jambrovi , Kamerlin, trener: Smiljan Jambrovi Žu karton: Šafari (Zebanec)

POBJEDA - ZASADBREG 2-3 (2-2) G.HRAŠ AN. Igralište: Polenke. Suci: Darko Pokriva , Josip Novak, Ivan Kolari . Delegat: Nikola Toplek Strijelci: 1-0 Tkal ec (7), 2-0 Golub (9), 2-1 Filip Rodinger (17), 2-2 Leva i (33), 2-3 Dunjko (82) POBJEDA: or evi , Tkla ec, Kova , Florijani , Borko, Herceg, Ladi (59. Kocijan), Golub (78. Verteš), Martan (86. Sen ar), Kocijan (46. Logožar), Kova , trener: Alen Herceg ZASADBREG: Novak, Perho (42. Šajnovi ), Haltak, Zeli , Rodinger Filip, Kozjak (46. Medved), Rodinger Florijan, Šimunkovi , Leva i , Šela (74. Horvat), Dunjko, trener: Dražen Novak Žu kartoni: Herceg, Golub (Pobjeda); Perho , Kozjak, Šela (Zasadbreg)

KONA NA TABLICA 1.ZEBANEC

20 13 5 2 71:24 44

2.DONJI KONCOV AK

20 12 6 2 55:16 42

3.OMLADINAC (Ma kovec) 20 12 5 3 53:18 41 4.ZASADBREG 77

20 12 4 4 49:30 40

5.POBJEDA

20 8 8 4 46:28 32

6.PLAVI 1975

20 9 2 9 42:44 29

7.DINAMO (Žiškovec)

20 7 2 11 40:55 23

8.SLOGA (Štrigova)

20 6 2 12 27:40 20

9.BRATSTVO (Preseka)

20 4 4 12 46:49 16

10.HAJDUK (Brezje)

20 6 1 13 25:50 16

11.PARAG

20 1 1 18 23:123 1

pak je ostvarila mom ad Bratstva iz preseke kao gost protiv Paraga. Zanimljivo je da je ak osam gostuju ih golova postigao odli ni Bojan Novak.

Za doma ina je strijelac bio Vjeran Balog , dok se u strijelce u golijadi Novaka upisao i Dalibor Vrši .

21. lipnja 2013.

ATLETIKA

PLIVANJE

KROS liga Globetka

Ĺ ezdeset natjecatelja na +30 i neĹĄto!

U petom kolu Globetke, koja je odrĹžana na plus 30 stupnjeva, nastupilo je 60 natjecatelja, od ega 14 Ĺžena i 46 muĹĄkaraca, ĹĄto je za ovako visoku temperaturu odli an odaziv. Na cilj 7,8 km duge dionice u muĹĄkoj konkurenciji prvi je stigao Martin SrĹĄa, lan AK-a Me imurje, s rezultatom 28 minuta i 29 sekundi, dok je kod Ĺžena najbrĹža bila Renata KoroĹĄic, TK Marathon 95, s 35 minuta i 46 sekundi. U ukupnom poretku nakon 5. odrĹžanih kola u vod s t v u je kod muĹĄkaraca Tihomir Cenko iz Ludbrega, lan TK-a Marathon 95, a kod Ĺžena BoĹžica Horvat iz akovca, lanica AK-a Me imurje. U pet od ukupno osam kola do sada s odazvalo 117 trka a, od ega 28 Ĺžena i 89 muĹĄkaraca, ime je ve u prvom dijelu sezone

premaĹĄena proĹĄlogodiĹĄnja brojka od 104 trka a.

20. kolovoza joĹĄ jedna dionica: 3,6 km Idu e ĹĄesto kolo odrĹžat e se 20. kolovoza s po etkom u 19 sati, vjerojatno u sli nim uvjetima i po velikoj vru ini kao i na petom kolu. Organizator

lige, AK Me imurje, na tom e kolu proĹĄiriti program natjecanja za joĹĄ jednu kra u trka ku dionicu, koja e iznositi 3,6 km. Tr anje na ovoj kra oj dionici odrĹžat e u ovoj godini tri puta, na 6., 7. i 8. kolu Kros lige Globetka, bit e promotivnog karaktera, s ciljem uklju ivanja ĹĄto ve eg broja trka a u ligu.

Kotizacija e iznositi 30 kn.

BADMINTON

Matija Hranilovi i Ela Trstenjak seniorski pobjednici MBL-a 2012./2013.

Protekli tjedan u dvorani ETĹ -a u akovcu odigrana je MBL 2012./2013. za seniore i seniorke.

U konkurenciji seniora naslov je osvojio Matija Hranilovi pobijedivťi u inalu branitelja naslova Petra Žini a s 2:0 (21:16, 21:16). Tre e mjesto osvojio je Luka Vlahek pobijedivťi Danijela Zadravca s 22:20. Peto mjesto osvojio je Kreťimir Koprivec pobijedivťi Viktora RuŞi a s 21:18, dok je sedmo mjesto osvojio Radovan Petrovi pobijedivťi Filipa Vadlju s 21:11. U konkurenciji seniorki naslov je osvojila Ela Trstenjak pobijedivťi Jelenu

Novak s 21:17. Tre e mjesto osvojila je Lucija Zadravec pobijedivĹĄi Paulu Horvat s 21:14.

Luka Grubi i Barbara Kancijan najbolji kadeti Protekli tjedan u dvorani II. OĹ u akovcu odrĹžan je posljednji 3. turnir MBL-a 2012./2013. za mjeĹĄovite parove kadeta U-15.U konkurenciji mjeĹĄovitih parova kadeta svoju uvjerljivu tre u pobjedu ostvario je par Luka Grubi / Barbara Kancijan pobijedivĹĄi u inalu par Borna Vadlja / Ina Derk s 21:13

i potvrdio ukupni naslov.

Tre e mjesto osvojio je par Sebastian Krznari / Laura Horvat pobijedivĹĄi par Luka rep / Nika Bulat s 21:8. Peto mjesto osvojio je par Jan Nikola DvanajĹĄ ak / Katja Siro i pobijedivĹĄi par Tin Balent / Marija Hrka s 21:12. Kona ni poredak nakon 3. turnira: 1. Luka Grubi / Barbara Kancijan 200 b, 2. Sebastian Krznari / Laura Horvat 160, 3. Jan Nikola DvanajĹĄ ak / Katja Siro i 130, 4. Luka rep / Nika Bulat 120, 5. Tin Balent / Marija Hrka 100, 6. Borna Vadlja / Ina Derk 80 i 7. Borna Vadlja / SaĹĄa Leskovar 70.

KARATE

REGIONALNO prvenstvo za po etnike

U Sisku nastupilo trideset ĹĄest pliva a PK-a Pliva i akove koga pliva kog kluba nastupili su na natjecanju u Sisku. Zajedno je odrĹžano Regionalno prvenstvo za po etnike i 2./3. kolo Lige Regije IV. Nastupio je ukupno 341 pliva i pliva-

ica iz 12 klubova iz Regije IV. PK je na natjecanju nastupio s 23 pliva a na 2./3.kolu Lige Regije IV i 12 pliva a na Regionalnom prvenstvu za po etnike. Pliva e su vodili treneri Gordana Nomo Nemi,

prof. Goran Kolari . Po etnici su postigli odli ne rezultate, a da je prepoznat i dobar rad s mladim pliva ima govori, i to da je PK na natjecanju nastupio s najviĹĄe pliva a nakon doma ina Siska.

SPORTSKI RIBOLOV U DONJEM MIHALJEVCU odrĹžano ribolovno natjecanje

Ribi i Drave ulovili najviĹĄe ribe U sk lopu Dana Donjeg Mihaljevca tamoĹĄnje sportsko ribolovno druĹĄtvo Drava na vodi Ciglena u subotu 15. lipnja organiziralo je tradicionalno ribolovno natjecanje na kojem je sudjelovalo sedam ekipa iz mjesnih udruga. Svoje ekipe na natjecanju imali su Udruga umirovljenika, Dobrovoljno vatrogasno druĹĄtvo, Mjesni odbor, Lova ko druĹĄtvo, Ĺ RD Drava, DruĹĄtvo Ĺžena i NK Drava.

Nakon dvosatnog ribolova, najviĹĄe su ribe ulovili lanovi Ĺ RD-a Drave, drugi je bio Mjesni odbor, a tre i lovci.

Polaganje za viĹĄe pojaseve Karate kluba “Mihovilâ€?

Najbolje ekipe nagra ene su peharima i medaljama, a druĹženje ekipa nastavljeno

je kod ribi kog doma uz iĹĄ paprikaĹĄ i hladno osvjeĹženje. (A.FuĹĄ)

STRELI ARSTVO

akove ki streli ari nastupili na turniru u Bosni i Hercegovini Nedavno je Karate klub “Mihovil“ iz Preloga organizirao polaganje za pojaseve.

Pred stru nim povjerenstvom kluba pravo donoťenja viťih pojaseva stekla su 45 karatista: Şuti pojas – Leon Kova i , Fran Petkovi , Dominik Branilovi , Hana Ribari , Ema Hatlak, David Lengeli , Nevia Kolenda, Antonio Andro ec, Tina Mesari , Sandro Kerovac, Fabio

Gudlin, Leonard Kova , Lovro Habuť, Luka Habuť; naran asti pojas – Mateo Jazvi , Eva Glavina, Niko Šestan, Julia Zvonar, Luka Orehovec, Karlo Radikovi , Benjamin Medvar, Tamara - Ana Kruťelj; crveni pojas – Lea Igrec, Ema Igrec, Lovro Setnik, Patrik Balog, Sven Mandlin, Filip Vadas, Leon Tiťljari , Nikola Musta , Antonela Miji ; zeleni pojas – Leo Kruťelj, Dominik ReŞek,

Jeronim Perca , Mateja Musta ; plavi pojas – Dino Kova i , David Grabant, Matija Musta , Erik Židov; ljubi asti pojas – Luka Strniť ak, Klementina Saka , Martin Slivar, Aleksandar Grabant, Stela Kruťelj; sme i pojas – Sanja Kuhanec, Dominik Baranaťi .

Diplome za pojaseve je pred roditeljima karatista uru io DraĹženko Igrec, potpredsjednik kluba.

Proteklu nedjelju streli arski klub Kastel iz BiH organizirao je me unarodni turnir na kojem su nastupili streli ari iz Slovenije, Hrvatske i BiH. Iz streli arskog kluba “Katarina Zrinski“ akovec na ovom turniru nastupilo je etvero streli ara, osvojivĹĄi pritom jednu zlatnu medalju.

U stilu olimpijskog luka i ovaj put najbolja je bila kadetkinja Regina Novak, koja je osvojila zlatnu medalju i u Ĺženskoj konkurenciji apsolutno postigla najbolji rezultat turnira.

Svi ostali predstavnici “Katarine Zrinski� nastupili su me-

u seniorima, pa je Mihael Ĺ tebih zauzeo etvrto mjesto, BoĹžidar VuruĹĄi sedmo, a Lovro GradiĹĄer deseto mjesto.

Ve ovaj vikend akove ki e streli ari u puno ve em broju nastupiti na turniru u Svetom Ivanu Žabnom.

21. lipnja 2013.

19. MEMORIJAL Zvonimira Jurkovi a Mihovljan - Kvizovka 2013.

Ljubitelji Kvizovke okupljaju se ovaj vikend u Vu etincu!

Tradicionalno i trenutno jedinstveno okupljanje igra a igre “Kvizovka” ove e se godine održati u subotu i nedjelju, 22. i 23. lipnja, u Vu etincu (Vinska ku a Turk). 19. Memorijal Zvonimira Jurkovi a Mihovljan - Kvizovka 2013. okupit e mnogobrojne igra e. Uz doma ine, igra i dolaze iz Zagreba, Splita, Rijeke i Varaždina, a u dosadašnjim turnirima bilo ih je i iz drugih mjesta. Za sada okupljanje nema me unarodni karakter, iako se Kvizovka igra i u drugim državama ex YU, posebice u Sloveniji, gdje igra ime Križem - Kražem, i igra se deset turnira kroz godinu, s tim da je deseti majstorica za deset najbolje plasiranih igra a.

Najprije se igralo u Mihovljanu, pa par puta u akovcu.

Kasnije je sedam turnira odigrano u Sv. Martinu (Seoski turizam Gori anec), a posljednjih godina redovito se igra u Vinskoj ku i Turk u Vu etincu. Tako i ove, i to 22.

- 23. lipnja. Tradicionalno, igra i se skupljaju u kafi u hotela “Park” u akovcu, pa zajedni ki odlaze na mjesto igranja. U sklopu turnira, posljednjih se godina izdvoji vrijeme za odmor i obilazak zanimljivosti u Me imurju.

Prošle godine su npr. obi eni ribnjaci, šetnjica uz Muru, Mursko Središ e i pivovara u Cimperu.

Pravila igre Kvizovka je igra koja je na neki na in hrvatska ina ica svjetski popularnog scrabblea.

Prilago ena je hrvatskom jeziku. Radi se o jednoj aktivnoj križaljci. Igraju dva igra a, svaki za sebe. Igra se na plo i (17 x 17 polja). Neka polja su ozna ena, što zna i da slovo koje igra smjesti na to polje toliko više vrijedi (x2, x3, x4).

Tako er postoje oznake koje multipliraju cijelu rije ako igra složi preko tog polja. Sve premije vrijede samo pri prvom smještaju slova na to polje. Tako er postoje premije za rije i sa deset ili više slova. Rije i koje igra i slažu moraju biti korektne. To se provjerava rje nicima i leksikonima, kojih na natjecanjima ima poprili no. Slažu se imenice (op e, ne i vlastita imena,

odnosno ne imenice koje se pišu velikim slovom), glagoli u infinitivu (ne i povratni), brojevi, pridjevi.

Vrijede samo rije i, složenice (sintagme) ne mogu se slagati.

Svaki igra nasumce iz vre ice izvla i slova, stavlja ih na plo u, tako da svi vide, i slaže rije . Protivnik nastavlja, tako da barem jednim slovom svoje rije i prelazi preko ranije složene rije i.

Da bi stvar bila zanimljivijom, svaki igra ima za deset poteza 30 minuta, što se kontrolira šahovskim satovima.

Isto tako, vodi se zapisnik (pišu se izvu ena slova i složena rije , osvojeni bodovi i zbroj). Tu su i džoker plo ice (kvizovci).

Igra se od osamdesetih godina prošlog stolje a, a vrhunac je bio do 1990.

Igrali su se kvalifikacijski turniri, regionalni do državnog prvenstva. Tijekom Domovinskog rat igra je malo zamrla. Turnir u Me imurju redovito se igra od 1993. godine. Najprije pod nazivom Turnir kvizovke - Mihovljan, a kasnije, u spomen na Zvonimira Jurkovi a, dugogodišnjeg igra a i suca ove igre, Memorijal Z. Jurkovi a – Mihovljan. Ako ste ljubitelj društvenih igara, Vu etinec je ovaj vikenda vaše mjesto za druženje. (rr, oto iz arhive dosadašnjih turnira)

SEOSKE IGRE

Ekipe Svetog Jurja na Bregu i Plešivice izborile državno natjecanje Šestu godinu za redom Udruga sportske rekreacije “Sport za sve“ Sveti Juraj na Bregu bila je doma in Me imurskog estivala sportske rekreacije na selu, koji je bio održan u subotu 15. lipnja 2013. na igralištu NK-a Venera u Pleškovcu. Sudjelovalo je osam ekipa – USR “Sport za sve“ Plešivica, USR “Sport za sve“ Mursko Središ e, USR “Sport za sve“ Dragoslavec Breg, Udruga žena “Breza“ Brezje, USR “Sport za sve“ Šenkovec, Udruga žena Strahoninec, Društvo sportske rekreacije Puš ine i ekipa doma ina USR “Sport za sve“ Sveti Juraj na Bregu. Natjecatelji su svoje vještine pokazali u disciplinama: hodanje na štulama, nošenje košare na glavi, potezanje užeta, alka u ta kama, skakanje u vre i, bacanje kamena s ramena, skok u dalj za muške, skok u dalj za žene i nošenje jajeta u žlici. Pobjedu je odnijela ekipa doma ina,

drugoplasirana je bila ekipa USR-a “Sport za sve“ Plešivica, a tre e je mjesto pripalo ekipi USR-a “Sport za sve“ Mursko Središ e. Prve dvije ekipe izborile su sudjelovanje na 19. hrvatskom estivalu sportske rekreacije na selu, koji e se održati 29. lipnja u Li kom Osiku. Za sve sudionike i posjetitelje bio je pripremljen gulaš i bogate tombole, a zabava uz Mohokos band potrajala je do ranih jutarnjih sati. (amb)

SPORTSKI KAMPOVI

Sportsko ljeto u Atonu Pod pokroviteljstvom Op ine Nedeliš e uspješno je završen prvi kamp projekta “Sportsko ljeto“ u NGC-u “Aton“ u Nedeliš u.

Sportsko ljeto se organizira s klubovima iz razli itih sportova s podru ja op ine Nedeliš e.

K arate k ampu koji su ove godine zajedno organizirali Karate klub Nedeliš e, Karate centar Nedeliš e i Karate klub Me imurje odazvalo se 65 djece. Kamp se održavao od 17. do 21. lipnja, svaki dan od 8 do 12 sati.

Novi teniski kampovi u organizaciji TK-a Nedeliš e te rukometa u organizaciji RK-a Nedeliš e po inju u ponedjeljak 24. lipnja. Kampovi se održavaju u istom terminu, a traju do subote 29. lipnja. Teniski kamp e se održati na novim vanjskim teniskim terenima koji se nalaze uz NGC “Aton”, i to u jutarnjim terminima od 8 do 12 sati, dok e se rukomet održati u sportskoj dvorani NGC-a “Aton”.

Pozivaju se sva djeca od 1. do 8. razreda osnovnih škola da nam se pridruže. (tmn)

Termini kampova koji slijede: TENIS 24.6.-29.6.

RUKOMET 24.6.-29.6.

ODBOJKA 1.7.-5.7.

ATLETIKA 8.7.-12.7.

GIMNASTIKA 15.7.-19.7.

KOŠARKA 22.7.-26.7.

Na pliva kom kampu 148 osnovnoškolaraca Po eli su sportski kampovi “Svaki tjedan sport jedan” u akovcu. Kao i obi no, plivanje je privuklo puno zainteresiranih. Na pliva kom kampu akove koga pliva kog kluba prvi dan sudjelovalo je 148 djece od 1. do 8. razreda.

Kako bi se s djecom radilo što kvalitetnije, dalje e se raditi u dva termina. U enici od 1. do 3. razreda u terminu od 8 do 10 sati, a u enici od 4. do 8.razreda u terminu od 10 do 12 sati.

LJETNE SPORTSKE IGRE NA PIJESKU

etrdeset tisu a kuna nagrade za Ljetne sportske igre na pijesku u nogometu, rukometu i odbojci Po prvi put uz bogat ond nagrada od 40 tisu a kuna organiziraju se u akovcu Ljetne sportske igre na pijesku u tri discipline - nogometu, rukometu i odbojci!

Turnir zapo inje u petak 5. srpnja ove godine, a prijave se primaju do subote 1. srpnja.

Nogomet na pijesku igra se u sustavu 4+1 uz tri zamjene, tri puta po dvanaest minuta. Kotizacija po ekipi iznosi 400 kuna. Ukupni ond nagrada iznosi 14.400 kuna za prva tri mjesta, dok je za prvo mjesto nagrada 7.500 kuna + 1.200 kuna, koliko iznosi bon za pi e.

Odbojka na pijesku igra se u ženskoj i muškoj kategoriji, a jednu ekipu ine tri igra a uz dvije zamjene. Kotizacija po ekipi iznosi 200 kuna. Ukupni ond nagrada je 6.400 kuna, dok je nagrada za prvoplasirane 3.500 kuna i bon za pi e u iznosu od 400 kuna – i za muške i za ženske. Rukomet na pijesku igra se tako er u ženskoj i muškoj kategoriji. Ekipa se sastoji od 4 igra a i 4 rezer-

ve. Kotizacija po ekipi iznosi 240 kuna. Ukupni ond nagrada iznosi 6.400 kuna po kategoriji, dok nagrada za prvo mjesto iznosi 3.500 kuna i 400 kuna vrijednosti bona za pi e - i za muške i za žene.

Pravila igre svaka e ekipa dobiti prilikom prijave.

Ove godine ekaju vas dva mjeseca pijeska i igara, bogatih nagrada i dobre zabave i to sve organizirano uz brojna popratna doga anja kod velikoga novoure enog igrališta na pijesku kod no nog kluba “Taboo” u akovcu. Na rasporedu uz glavne okosnice Ljetnih sportskih igara o ekuje vas hrvanje u okoladi za žene, gdje nagrada za prvo mjesto iznosi 1.500 kuna, pjena party, gratis kokteli, hostese, go-go plesa ice, revijalna utakmica u nogometu na pijesku, roštilj, veliki bazeni, aše od vo a i ostali popratni programi.

Prijave na turnir primaju se na brojeve mobitela 097/713-6119 (Nikola) i 097/718-3301 (Berto).

60

Dobro je znati

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

21. lipnja 2013.

21. lipnja 2013.

Informacije 61

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

REPUBLIKA HRVATSKA JAVNI BILJEŽNIK Ivan Marodi AKOVEC Ma ce hrvatske 14 Broj: OU-134/11

REPUBLIKA HRVATSKA JAVNI BILJEŽNIK Ivan Marodi AKOVEC Ma ce hrvatske 14 Broj: OU-372/11

REPUBLIKA HRVATSKA JAVNI BILJEŽNIK Ivan Marodi AKOVEC Ma ce hrvatske 14 Broj: OU-29/12

JAVNI BILJEŽNIK IVAN MARODI sa sjedištem u akovcu, Ma ce hrvatske 14, na temelju lanka 277. Ovršnog zakona (NN 57/96, 29/99, 42/00), a po nalogu prodavatelja – predlagatelja osiguranja PRIVREDNE BANKE ZAGREB d.d., Zagreb, Radni ka cesta 50 (kao pravnog sljednika ME IMURSKE BANKE d.d., akovec, V. Morandinija 37) objavljuje tre u

JAVNI BILJEŽNIK IVAN MARODI sa sjedištem u akovcu, Ma ce hrvatske 14, na temelju lanka 277. Ovršnog zakona (NN 57/96, 29/99, 42/00), a po nalogu prodavatelja – predlagatelja osiguranja PRIVREDNE BANKE ZAGREB d.d., Zagreb, Radni ka cesta 50 (pravnog sljednika ME IMURSKE BANKE d.d., akovec, V. Morandinija 37) objavljuje prvu

JAVNI BILJEŽNIK IVAN MARODI sa sjedištem u akovcu, Ma ce hrvatske 14, na temelju lanka 274.g. u vezi sa l. 274.f. Ovršnog zakona (NN 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05 i 67/08) prema nalogu prodavatelja, ducijarnog vjerovnika i predlagatelja osiguranja osiguranja Privredne banke Zagreb d.d., Zagreb, Radni ka cesta 50 (kao pravnog sljednika Me imurske banke d.d., akovec, V. Morandinija 37), oglašava drugu

USMENU JAVNU DRAŽBU za prodaju nekretnina

USMENU JAVNU DRAŽBU za prodaju nekretnina

JAVNU DRAŽBU radi prodaje nekretnina

1. Predmet prodaje na tre oj usmenoj javnoj dražbi su nekretnine: - upis. u z.k.ul.br. 189, k.o. Nedeliš e, est.br. 260 Kalni ka ulica od 730 m2, stambena zgrada kbr. 21 Kalni ka ulica od 122 m2, dvorište Kalni ka ulica od 455 m2, gospodarska zgrada Kalni ka ulica od 153 m2 (ranije upis. u z.k.ul.br. 7914, k.o. Nedeliš e, est.br. 2471/8/3 ku a, dvor, livada od 219 hv).

1. Predmet prodaje na prvoj usmenoj javnoj dražbi su nekretnine: - upis u z.k.ul.br. 1569, k.o. Slakovec, est.br. 144/A/2/8 ku a, gospodarska zgrada, dvorište, vo njak od 228 hv.

Navedene nekretnine nalaze se u Nedeliš u, Kalni ka 21.

2. Nekretnine se nalaze u posjedu pro vnika osiguranja, odnosno ovršenika i nisu slobodne od stvari i osoba.

3. Vrijednost nekretnina utvr ena Elaboratom o procijenjenoj vrijednos nekretnina od listopada 2002. godine iznosi 60.754,40 EUR u kunskoj protuvrijednos prema srednjem te aju Privredne banke Zagreb d.d. na dan pla anja.

4. Na ovoj dražbi, nekretnine se mogu proda ispod tri etvr ne utvr ene vrijednos , ali ne ispod polovine te vrijednos .

Sve pristojbe, porez na promet nekretnina te ostale eventualne troškove u svezi sa prodajom pla a kupac.

5. Nekretnine e se prodavati na usmenoj javnoj dražbi koja e se održa dana 23.07.2013. godine u 10,00 sa u uredu Javnog bilježnika Ivana Marodi u akovcu, Ma ce hrvatske 14.

Prodaja nekretnina vrši se po na elu "vi eno-kupljeno" te se isklju uju sve naknadne reklamacije.

6. Usmene ponude na javnom nadmetanju mogu dava sve zi ke i pravne osobe zainteresirane za kupnju predmetne nekretnine sve dok javni bilježnik ne zaklju i javnu dražbu.

Na javnoj dražbi mogu sudjelova ponuditelji, koji najkasnije u petak 19.07.2013. godine, uplate jam evinu za ozbiljnost ponude u visini od 10% od utvr ene vrijednos nekretnine u kunskoj protuvrijednos prema srednjem, te aju Privredne banke Zagreb d.d., na poslovni ra un (za druge osobe) javnog bilježnika Ivana Marodi: HR 85 2340 0091 5660 1403 5, otvoren kod Privredne banke Zagreb d.d. Dokaz o upla (uplatnicu) molimo dostavi na adresu javnog bilježnika na dan održavanja javne dražbe.

Jam evinu nije dužan da predlagatelj osiguranja na iji je prijedlog odre ena prodaja ukoliko njegova tražbina dosiže iznos jam evine.

U slu aju prodaje upla ena jam evina se kupcu ura unava u cijenu, a u slu aju da nekretnina na dražbi ne bude prodana, upla eni iznos bez kamate i uz odbitak troškova platnog prometa vra t e se upla teljima odmah po održavanju dražbe.

Kupcem e se smatrati osoba koja ponudi najvišu cijenu na javnoj dražbi i koju kao kupca proglasi na dražbi javni bilježnik.

7. Kupac ne može bi pro vnik osiguranja, odnosno ovršenik, javni bilježnik ili druga osoba koja službeno sudjeluje u postupku prodaje, a ni osoba koja po zakonu ne može ste i nekretninu koja je predmet prodaje.

8. Kupac je dužan upla kupovninu u roku od 15 dana nakon održane usmene javne dražbe na poslovni ra un (za druge osobe) Ivana Marodi na poslovni ra un (za druge osobe) javnog bilježnika Ivana Marodi: HR 85 2340 0091 5660 1403 5, otvoren kod Privredne banke Zagreb d.d. Ako kupac u navedenom roku ne upla cijenu javni bilježnik e prodaju proglasi nevaže om i odredi novu usmenu javnu dražbu radi prodaje is h nekretnina, a jam evina ne e bi vra ena ponu a u.

Poziv na sklapanje ugovora uslijedit e najkasnije u roku od 30 dana od dana održane javne dražbe.

9. Ako se nekretnine ne prodaju ni na tre em ro ištu postupit e se sukladno odredbi l. 103. Ovršnog zakona.

10. Informacije se mogu dobi na tel: 040 390-477 ili u uredu Javnog bilježnika Ivana Marodi u akovcu, Ma ce hrvatske 14.

Navedene nekretnine nalaze se u Brezju 142 A. 2. Nekretnine se nalaze u posjedu pro vnika osiguranja, odnosno ovršenika i nisu slobodne od stvari i osoba.

3. Vrijednost nekretnine utvr ena je Elaboratom procjene vrijednos nekretnine od srpnja 2002. godine te iznosi 56.182,09 EUR protuvrijednost u kunama po srednjem te aju iz te ajne liste Privredne banke Zagreb d.d. koji e važi na dan prodaje nekretnina.

4. Nekretnine se ne mogu proda ispod tri etvr ne utvr ene vrijednos .

Sve pristojbe, porez na promet nekretnina te ostale eventualne troškove u svezi sa prodajom pla a kupac.

5. Nekretnine e se prodava na usmenoj javnoj dražbi koja e se održa dana 18.07.2013. godine u 10,00 sa u uredu Javnog bilježnika Ivana Marodi u akovcu, Ma ce hrvatske 14.

Prodaja nekretnina vrši se po na elu "vi eno-kupljeno" te se isklju uju sve naknadne reklamacije.

Nekretnine se nalaze na adresi u Palovcu, Glavna 122.

Nekretnine se nalaze u posjedu pro vnika osiguranja, odnosno ovršenika i nisu slobodne od stvari i osoba.

Po etna vrijednost nekretnina utvr ena je u iznosu od 26.843,78 EUR protuvrijednost u kunama po srednjem te aju iz te ajne liste Privredne banke Zagreb d.d. koji e važi na dan prodaje nekretnina.

Budu i da se radi o drugoj dražbi, nekretnine se ne mogu proda ispod jedne tre ine utvr ene vrijednos .

2. MJESTO I VRIJEME PRODAJE Nekretnine e se prodavati na usmenoj javnoj dražbi koja e se održati dana 25.07.2013. godine u 10,00 sa u uredu Javnog bilježnika Ivana Marodi u akovcu, Ma ce hrvatske 14.

3. UVJETI DRAŽBE Usmene ponude na javnom nadmetanju mogu davati sve fizi ke i pravne osobe zainteresirane za kupnju predmetne nekretnine, sve dok javni bilježnik ne zaklju i javnu dražbu.

Na javnoj dražbi mogu sudjelova ponuditelji, koji najkasnije dana 22.07.2013. godine, uplate jam evinu za ozbiljnost ponude u visini od 10% od utvr ene vrijednos nekretnine, u kunskoj protuvrijednos prema srednjem te aju Privredne banke Zagreb d.d. na dan uplate, na poslovni ra un (za druge osobe) javnog bilježnika Ivana Marodi: HR8523400091566014035 otvoren kod Privredne banke Zagreb d.d.. Dokaz o upla molimo dostavi na adresu javnog bilježnika na dan održavanja javne dražbe.

U slu aju prodaje upla ena jam evina kupcu se ura unava u cijenu, a u slu aju da nekretnina na dražbi ne bude prodana upla eni iznos, bez kamate i uz odbitak troškova platnog prometa, e se vra upla teljima odmah po održavanju dražbe.

Jam evinu nije dužan da predlagatelj osiguranja na iji je prijedlog odre ena prodaja ukoliko njegova tražbina dosiže iznos jam evine.

Kupcem e se smatra osoba koja ponudi najvišu cijenu na javnoj dražbi i koju kao kupca proglasi na dražbi javni bilježnik.

U slu aju prodaje upla ena jam evina se kupcu ura unava u cijenu, a u slu aju da nekretnina na dražbi ne bude prodana, upla eni iznos bez kamate i uz odbitak troškova platnog prometa vra t e se upla teljima odmah po održavanju dražbe.

Kupcem e se smatra osoba koja ponudi najvišu cijenu na javnoj dražbi i koju kao kupca proglasi na dražbi javni bilježnik.

Kupac ne može bi pro vnik osiguranja, odnosno ovršenik, javni bilježnik ili druga osoba koja službeno sudjeluje u postupku prodaje, a ni osoba koja po zakonu ne može ste i nekretninu koja je predmet prodaje.

7. Kupac ne može bi pro vnik osiguranja odnosno ovršenik, javni bilježnik ili druga osoba koja službeno sudjeluje u postupku prodaje, a ni osoba koja po zakonu ne može ste i nekretninu koja je predmet prodaje.

Najbolji ponuditelj (kupac) je dužan upla ukupnu kupovninu na poslovni ra un (za druge osobe) javnog bilježnika Ivana Marodi broj: HR8523400091566014035 otvoren kod Privredne banke Zagreb d.d. i pristupi sklapanju kupoprodajnog ugovora u roku od 15 dana nakon održane usmene javne dražbe. Javni bilježnik koji nastupa u ime predlagatelja osiguranja sklopit e s kupcem ugovor o kupoprodaji nekretnina u formi javnobilježni kog akta.

8. Kupac je dužan upla kupovninu u roku od 15 dana nakon održane usmene javne dražbe na poslovni ra un (za druge osobe) javnog bilježnika Ivana Marodi broj: HR 85 2340 0091 5660 1403 5, otvoren kod Privredne banke Zagreb d.d. Ako kupac u navedenom roku ne upla cijenu javni bilježnik e prodaju proglasi nevaže om i odredi novu usmenu javnu dražbu radi prodaje is h nekretnina, a jam evina ne e bi vra ena ponu a u. Poziv na sklapanje ugovora uslijedit e najkasnije u roku od 30 dana od dana održane javne dražbe.

9. Ako se nekretnine ne prodaju na prvom ro ištu za dražbu javni bilježnik e odredi drugu dražbu za prodaju, a koja e se održa nakon što protekne najmanje 15 dana od prvog ro išta.

Na drugom ro ištu nekretnine se mogu proda ispod tri etvr ne utvr ene vrijednos , ali ne ispod polovine te vrijednos .

10. Informacije se mogu dobi na tel: 040 390-477 ili u uredu Javnog bilježnika Ivana Marodi u akovcu, Ma ce hrvatske 14.

11. Tekst oglasa dostavljen je u list «Me imurske novine» radi objave.

JAVNI BILJEŽNIK IVAN MARODI

Predmet prodaje na drugoj usmenoj javnoj dražbi su nekretnine: - upis. u z.k.ul.br. 1750, k.o. Palovec, est.br. 28/1 ku a, dvor, vo njak, tri gospodarske zgrade od 499 hv i est.br. 662/A/1 oranica Zavrtje od 493 hv.

6. Usmene ponude na javnom nadmetanju mogu dava sve zi ke i pravne osobe zainteresirane za kupnju predmetne nekretnine, sve dok javni bilježnik ne zaklju i javnu dražbu.

Na javnoj dražbi mogu sudjelova ponuditelji, koji najkasnije u ponedjeljak dana 15. 07. 2013. godine, uplate jam evinu za ozbiljnost ponude u visini od 10% od utvr ene vrijednos nekretnine u kunskoj protuvrijednos prema srednjem te aju iz te ajne liste Privredne banke Zagreb d.d. na dan pla anja, na poslovni ra un (za druge osobe) javnog bilježnika Ivana Marodi: HR 85 2340 0091 5660 1403 5, otvoren kod Privredne banke Zagreb d.d. Dokaz o upla (uplatnicu) molimo dostavi na adresu javnog bilježnika na dan održavanja javne dražbe.

11. Tekst oglasa dostavljen je listu „Me imurske novine“ radi objave.

12. Obavijest o zakazanoj javnoj dražbi dostavit e se vjerovniku i pro vnicima osiguranja.

1. OPIS NEKRETNINA I VRIJEDNOST

12. Obavijest o zakazanoj javnoj dražbi dostavit e se vjerovniku i pro vniku osiguranja.

JAVNI BILJEŽNIK IVAN MARODI

Jam evinu nije dužan da predlagatelj osiguranja na iji je prijedlog odre ena prodaja ukoliko njegova tražbina dosiže iznos jam evine.

Prodaja nekretnina vrši se po na elu "vi eno-kupljeno" te se isklju uju sve naknadne reklamacije.

Ako kupac koji je na dražbi ponudio ve u cijenu ne položi kupovninu u odre enom roku, is gubi pravo na povrat jam evine, a nekretnine e se proda kupcu koji je ponudio prvu nižu cijenu prema veli ini ponu ene cijene ( l.93.st.3. Ovršnog zakona).

Ako kupac u navedenom roku ne upla kupovninu, javni bilježnik e prodaju proglasi nevaže om i odredi novu usmenu javnu dražbu radi prodaje is h nekretnina uz uvjete odre ene za prodaju koje je oglašena nevaže om. Iz položene jam evine namirit e se troškovi nove prodaje i nadoknadi razlika izme u kupovnine pos gnute na prijašnjoj i novoj prodaji.

Porez na promet nekretnina i druge troškove vezane uz prodaju nekretnina te sve troškove javnobilježni ke pristojbe i nagrade snosi kupac.

4. Informacije se mogu dobi na tel: 040 390-477 ili u uredu Javnog bilježnika Ivana Marodi u akovcu, Ma ce hrvatske 14.

Tekst oglasa dostavljen je u list «Me imurske novine» radi objave i na oglasnu plo u Op inskog suda u akovcu, radi stavljanja na oglasnu plo u.

Obavijest o zakazanoj javnoj dražbi dostavit e se vjerovniku, dužniku i pro vnicima osiguranja.

JAVNI BILJEŽNIK IVAN MARODI

62

Informacije PU KO OTVORENO U ILIŠTE AKOVEC CENTAR ZA CJELOŽIVOTNO U ENJE akovec, Kralja Tomislava 52 tel.: 040/395-236, 396-717, tel./fax.396-716 e-mail: info@pou-cakovec.hr, web: www.pou-cakovec.hr www.facebook.com/puckootvorenouciliste.cakovec

60 GODINA TRADICIJE U OBRAZOVANJU

VRŠI UPISE U SLJEDE E PROGRAME OBRAZOVANJA 1. ŠKOLOVANJE, DOŠKOLOVANJE, PREKVALIFIKACIJA - PRODAVA /ICA - KOZMETI AR/KA - HOTELIJERSKO-TURISTI KI/A KOMERCIJALIST/ICA - KOMERCIJALIST/ICA - UPRAVNI REFERENT/ICA 2. ŠKOLOVANJE ZA STJECANJE NIŽE STRU NE SPREME - BOLNI AR 3. PROGRAMI USAVRŠAVANJA - MenadŞer za provedbu izradbu EUovih projekata - Poslovna tajnica - Auto-CAD specijalist - Monter solarnih fotonaponskih sustava – NOVO!!!

PREDBILJEŽEBE ZA UPIS 4. Programi osposobljavanja Obrazovni sektor: Graditeljstvo i geodezija - Kerami ar - Parketar - Podopolaga - Sastavlja plas ne i aluminijske stolarije - Sastavlja plas ne stolarije - Soboslikar – li ilac - Staklar - Stolar - Tesar - Zidar - Monter gra evinskih skela - Monter suhe gradnje Obrazovni sektor: Strojarstvo brodogradnja i metalurgija - Ljeva – NOVO !!!

- Dimnja ar – NOVO !!!

- Zavariva MIG-MAG postupkom - Zavariva plinskim postupkom - Zavariva REL postupkom - Zavariva TIG postupkom - Bravar - Limar - Monter aluminijskih konstrukcija - Plinski reza Obrazovni sektor: Poljoprivreda, prehrana i veterina - Peradar i proizvo a jaja – NOVO !!!

- Mljekar-sirar – NOVO !!!

- Rukovatelj traktorom s priklju nim strojevima – NOVO !!!

- Proizvo a tradicionalnih mesnih proizvoda – NOVO !!!

- Rukovatelj kombajnom – NOVO !!!

- Povrtlar - Proizvo a vo nih rakija - Ratar/ica - Uzgajiva svinja - Vinogradar/ka i podrumar/ka - Vo ar - Uzgajatelj vo a, povr a i cvije a u zatvorenom prostoru - Mesar - Pekar

- Rukovatelj/ica motornom pilom - Rukovatelj trimerom Obrazovni sektor: Zdravstvo i socijalna skrb - Dje ji/a njegovatelj/ica - Njegovatelj/ica starijih osoba - Gerontodoma in/ica – NOVO!!!

Obrazovni sektor: Osobne, usluge zať te i druge usluge - Maser - Pediker/ka - Ugraditelj nok ju - VizaŞist - Spa i wellnes terapeut/kinja - Dadilja - Pomo nik u nastavi s u enicima s poteťko ama Obrazovni sektor: Ekonomija, trgovina i poslovna administracija - Dak lograf - Knjigovo a za poljoprivredna obiteljska gospodarstva - Samostalni knjigovo a - Suradnik za izradbu i provedbu EUovih projekata 5. OSNOVNA ŠKOLA ZA ODRASLE – ťkolovanje besplatno 6. INFORMATI KA IZOBRAZBA - Osnovni te aj informa ke – 50 sa - Te aj digitalne fotogra je – 50 sa 7. PRIPREME ZA DRŽAVNU MATURU za A i B razinu Matema ka, hrvatski jezik, njema ki jezik, engleski jezik Uvje upisa sukladno Zakonu o srednjem ťkolstvu Rok prijave: 15 dana od dana objave

Ĺ KOLA STRANIH JEZIKA VRĹ I UPISE POLAZNKA U Ĺ KOLSKU GODINU 2013/2014.

- ENGLESKI - NJEMA KI - FRANCUSKI - RUSKI - ŠPANJOLSKI - TALIJANSKI MA ARSKI - HRVATSKI ZA STRANCE TE AJEVI ZA DJECU (predťkolska i ťkolska dob) TE AJEVI ZA ODRASLE UBRZANI TE AJEVI STRANOG JEZIKA TE AJEVI ZA PODUZE A PRIPREME ZA ME UNARODNE ISPITE (FCE, CAE) VERIFICIRANI PROGRAMI S UPISOM U RADNU KNJIŽICU (op i i poslovni engleski jezik, njema ki, francuski i talijanski jezik) Brzi intenzivni ljetni te ajevi ENGLESKOG i NJEMA KOG jezika od 30 sa .

Sve programe vode profesori stranog jezika.

Obrazovni sektor: Teks l i koŞa - Šiva - Obu ar – NOVO!!!

- Šiva gornjiťta obu e – NOVO!!!

UpiĹĄite se na te aj stranog jezika u ljetnom roku i ostvarite 10 % popusta.

Obrazovni sektor: Elektrotehnika i ra unalstvo - Operator na ra unalu

Ĺ kola smo s najduljom tradicijom u Me imurju, najpovoljnijim cijenama i suvremenim metodama obrazovanja (rad s interak vnim plo ama) te pristupu polaznicima.

Obrazovni sektor: Ugos teljstvo i turizam - Pomo ni konobar - Pomo ni kuhar - Priprematelj pizza - Slas ar - Sobarica - Barmen Obrazovni sektor: Promet i logis ka - Rukovatelj/ica vili arem - Rukovatelj/ica motornom kosilicom - Rukovatelj/ica traktorskom kosilicom Obrazovni sektor: Ĺ umarstvo, prerada i obrada drva

21. lipnja 2013.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

Ĺ KOLA SVIRANJA vrĹĄi upise u TE AJEVE SVIRANJA u Ĺ kolskoj godini 2013/2014.

- SYNTHESIZERA - KLAVIRA - GITARE - HARMONIKE - SAKSOFONA, KLARINETA, FLAUTE - BUBNJEVA

INFORMACIJE I UPISI: 040/395-236, 396-717, 396-716 PONEDJELJAK – PETAK: 8 – 14

OTVORENI NATJE AJI ZA ZAPOĹ LJAVANJE U ME IMU 1. Ljekarna Kova -Drakuli , akovec, D. Cesari a 5, traĹži magistra farmacije m/Ĺž na neodre eno vrijeme, javi se na tel. 040/390-080 ili email: ljekarna.kovac@gmail.com do 30.06.

2. Vina-Brki d.o.o. akovec, traĹži 2 konobara/ ice na odre eno vrijeme, mjesto rada Stara vaga, javi se na mob. 099 222 1338 ili e-mail: davor.brkic@ck.t-com.hr 3. Vina-Brki d.o.o., traĹži 2 kuhara/kuharice; pomo ni konobar/ konobarica-ĹĄankist; 2 konobara/konobarice; 2 osobe za booking m/Ĺž i 2 pom. kuhara/ice na odre eno vrijeme; mjesto rada Malinska, BaĹĄka-otok Krk, javiti se na mob. 099 222 1338 ili email: Konoba.maslina@gmail.com do 30.06.

6. Trg.obrt "N", Nenad Zlatarek, Ĺ andorovec, traĹži 2 konobara/ice na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 091 253 9138, do 30.06.

7.Atlastoursputni kaagencijad.o.o. akovec, traĹži djelatnika/djelatnicu u putni koj agenciji na odre eno vrijeme, javi se na mob. 091 241 3388 ili email: atlas-tours@poseidon.hr do 30.06.

8. Uniso d.o.o. M. SrediĹĄ e, Istarska 4, traĹži konobara/icu na neodre eno vrijeme, javi se na mob.098 9839 707 do 30.06.

VOD HRVATSKI ZA JE AN ZA ZAPOĹ LJAV 396-819 C: VE KO A A ISPOSTAV 40 ELOG: 646-7 ISPOSTAVA PR SREDIĹ E: ISPOSTAVA M. 543-200

4. SF-info, Ma kovec, Zelena 6,traĹžisoboslikara/soboslikarica, fasader/fasaderica, voditelj/voditeljica gradiliĹĄta, majs tor/ majstorica knauf - na odre eno vrijeme, javi se na mob. 099 6365 659, do 25.06.

5.Impulsd.o.o. akovec,traĹži15ĹĄiva a/ĹĄiva icateĹĄkekonfekcijenaodre enovrijeme,javi se na tel. 040 390 990, do 27.06.

9.MMŽd.o.o.Puť ine, akovec 32, traŞi konobara/icu na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 099 846 2526, do 30.06.

na mob. 098 209 370 do 30.06.

12. UO Barok, M. Trnine 19, akovec, traĹži kuhar/kuharica na odre eno vrijeme, javi se na mob. 091 238-2175, do 30.06.

13. Con global d.o.o. akovec, T. Bratkovi a 1, traĹži strojarski tehni ar, inĹž. ili dipl.ing. strojarstva m/Ĺž na odre eno vrijeme. pismenu zamolbu poslati na adresu ili email: info@ con-global.com do 30.06. ViĹĄe info na www. hzz.hr 14. Inter media d.o.o. akovec, traĹži java programer/programerka na odre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo godinu dana, pismenu zamolbu posla na email: d.novak@ imedia.hr do 30.06.

15. Anda d.o.o. Palinovec, traĹži konobar/konobarica na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 095 850 6911, do 10.07.

16. Ugos teljski obr RAJ, KurĹĄanec, traĹži konobar/konobarica na neodre eno

10. Disco bar "DADA bar" Miklavec bb, traĹži konobara/icu na odre eno vrijeme, javi se na mob. 099 488 1255 do 30.06.

11. AUTOPRIJEVOZ DOBRANI JOSIP, M. SrediĹĄ e, R. Kon ara 71, traĹži rukovatelja gra evinskom mehanizacijom m/Ĺž, voza /voza ica c i e kat. na odre eno vrijeme, uz mog. zaposlenja, potrebno radno iskustvo, javi se

REPUBLIKA HRVATSKA GRAD MURSKO SREDIŠE ME IMURSKA ŽUPANIJA GRADONA ELNIK Klasa: 021-05/13-01/582 Ur.broj: 2109/11-1-01/1-13-1 Mursko Srediť e, 17.06.2013.g.

Temeljem lanka 6.st.6. Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora („Narodne novine„ broj 125/11) i to ke (III) Odluke Gradskog vije a o uvje ma i postupku natje aja za zakup poslovnog prostora u Štrukovcu Klasa: 021-05/12-01/1084, gradona elnik Grada Mursko Srediť e raspisuje

JAVNI NATJE AJ za zakup poslovnog prostora u Ĺ trukovcu (I) Grad Mursko SrediĹĄ e daje u zakup poslovni prostor u Ĺ trukovcu u sklopu zgrade „DruĹĄtvenog doma“ – desni ulaz na adresi Ĺ trukovec bb, u vlasniĹĄtvu Grada Mursko SrediĹĄ e ukupne povrĹĄine 75 m2, a koji se sastoji od glavne prostorije povrĹĄine 59 m2, skladiĹĄta povrĹĄine 14 m2 te sanitarnog vora povrĹĄine 2 m2.

(II) Poslovni prostor u Ĺ trukovcu iz to ke (I) ovog natje aja daje se u zakup uz slijede e uvjete: -Poslovni prostor iz to ke (I) ovog natje aja daje se u zakup isklju ivo za obavljanje trgova ke djelatnos , -Ugovor o zakupu sklapa se na vremensko razdoblje od 20 godina, -Po etna cijena zakupa iznosi 1,80 EUR-a / m2 (jedan euro i osamdeset cen po metru kvadratnom) u protuvrijednos na dan pla anja zakupnine uz obvezu revalorizacije zakupnine svake pete godine od dana sklapanja ugovora o zakupu, -Zakupnina se pla a svakog petnaestog u mjesecu za teku i mjesec, -Rok za podnoĹĄenje ponude: najkasnije do 28.06.2013. godine, najkasnije do 12:00 sa bez obzira na na in slanja ponude.

-Ponuda treba sadrŞava : -naziv (tvrtku ili skra enu tvrtku) i poslovno sjediťte ponuditelja, - potvrdu nadleŞne Porezne uprave nepostojanju duga prema Republici Hrvatskoj – ponuda ponuditelja koji ima nepodmirena dugovana prema Republici Hrvatskoj sukladno lanku 4.st.2. Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora („Narodne novine„ broj 125/11) ocijeni e se kao neprihvatljiva, - ponudu zakupnine ne manju od po etne cijene zakupa utvr ene ovim natje ajem, - datum i pravovaljani potpis ponuditelja.

-Adresa na koju se ťalju ponude: Grad Mursko Srediť e, Trg bana Josipa Jela i a 10, 40315 Mursko Srediť e s naznakom PONUDA ZA ZAKUP POSLOVNOG PROSTORA U ŠTRUKOVCU – NE OTVARAJ. Otvaranje ponuda je javno uz mogu nost prisustvovanja ponuditelja i ostalih zainteresiranih zi kih i pravnih osoba, a odrŞa e se dana 28.06.2013.g. u 12:00h u gradskoj vije nici Grada Mursko Srediť e na adresi: Trg bana Josipa Jela i a 10.

Odluku o najpovoljnijoj ponudi temeljem najviĹĄe ponu ene cijene zakupa donosi gradona elnik Grada Mursko SrediĹĄ e, odnosno od njega ovlaĹĄteno jelo u roku od tri dana od dana otvaranja ponuda.

vrijeme, javi se na mob.095 199 11305, do 10.07.

17. Mamica d.o.o. akovec, traĹži konobara/ icu na odre eno vrijeme, mjesto rada u Ca e baru SOHO BAR, javiti se na mob. 091 548 6670, do 30.06.

18. Prijevozniťtvo i vu na sluŞba Vlado Pavlic, akovec, Dr. V. Žganca 44, traŞi voza a/icu c i e kat. za me . transport na odre eno vrijeme, poŞeljno radno iskustvo javi se na mob. 098 776 203 do 30.06.

19.Tkalectransd.o.o.T.Bratkovi a1, akovec, traĹži5voza a/voza ica motornogvozilau me unarodnom transportu robe hladnja ama na odre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 1 g., posla pismenu zamolbu na adresu ili email: info@tkalectrans.hr do 30.06.

20. Trgova ki obrt "Uzor", D.Pustakovec 74, traĹži prodava a/icu-samoposluga (mjeĹĄovita roba) na odre eno vrijeme, javi se na mob.098 774 397, do 30.06.

Hilding Croa a d.o.o Prelog, K.Zvonimira 38 TraĹži:

Precizni mehani ar za odrĹžavanje ĹĄiva ih strojeva Stru na sprema: SSS Radno iskustvo: 5 godina Stalni radni odnos

Zamolbe i Ĺživotopise sla putem poĹĄte, email: info@hildingcroa a.hr ili osobno. Tel. 040/602-250

Ste ajni upravitelj druĹĄtva TIM 8 d.o.o. „u ste aju“, Sivica, akove ka 1, Podturen temeljem l. 165. Ste ajnoga zakona i odluke vjerovnika vjerovnika objavljuje:

DRUGU PRODAJU POKRETNE IMOVINE STE AJNOG DUĹ˝NIKA PRIKUPLJANJEM PISANIH PONUDA Predmet prodaje MATERIJALI (limovi, cijevi i dr.)- pojedina no navedeni u Speci kaciji materijala Predmet prodaje je svaki pojedino naveden materijal, ozna en rednim brojem, u ukupnoj koli ini Javno otvaranje ponuda odrĹžat e se dana 3. srpnja 2013. godine u 10:00 sa u prostorijama druĹĄtva, Zagreba ka 99, akovec a o izboru najpovoljnije ponude ponu a i e bi obavijeĹĄteni u roku tri radna dana nakon javnog otvaranja ponuda. Prodavatelj zadrĹžava pravo da bez daljeg obrazloĹženja i odgovornos ne prihva ni jednu pris glu ponudu - Pravo sudjelovanja imaju sve pravne i zi ke osobe koje uplate jam evinu u visini 10% po etne cijene na Ĺžiro-ra un TIM 8 d.o.o. „u ste aju“, Podturen broj: 2340009-1190020413, te dokaz o upla enoj jam evini dostave zajedno sa ponudom, preporu eno, na adresu prostorija druĹĄtva TIM 8. „u ste aju“, Zagreba ka 99, akovec.

- Ponuda mora sadrĹžava to an naziv, adresu, OIB, broj ra una ponu a a, oznaku i naziv pokretnina, iznos ponu ene kupoprodajne cijene i dokaz o upla jam evine, jer se u pro vnom nepotpuna ponuda ne e razmatra - Rok za prispije e ponuda je 1. srpnja 2013.

- Pokretnine se ne mogu proda ispod po etne cijene iz speci kacije. Ponude po manjoj cijeni od po etne ne e se razmatra .

- Po etna cijena iskazana je bez PDV-a, fco prodavatelj, neutovareno te je kupac obvezan o svom troĹĄku utovari i otpremi kupljene pokretnine..

- Prodaja se obavlja prema na elu “vi eno-kupljenoâ€?. Prodavatelj ne odgovara za eventualne pravne i materijalne nedostatke, te se isklju uje svaka materijalna odgovornost prodavatelja, a kupac se unaprijed odri e bilo kakvih naknadnih prigovora u svezi s predmetom prodaje - Kupac koji ponudi najve u cijenu tj. ija je ponuda prihva ena duĹžan je u roku 7 dana od dana dostave predra una za kupovninu pokretnina pla kupovninu, u skladu s odredbama ovog oglasa i predra una. Ukoliko kupac u navedenom roku ne upla kupovninu, smatrat e se da je odustao od kupnje te gubi pravo na povrat jam evine. Kupac je obvezan kupljene pokretnine preuze i otpremi u roku 7 dana od izvrĹĄenog pla anja, u suprotnom kupac se obvezuje pla prodavatelju troĹĄak leĹžarine i uvanja kupljenih pokretnina u iznosu 0,30% prodajne cijene pokretnine za svaki dan kaĹĄnjenja s preuzimanjem i otpremom is h.

- Kupcu ija je ponuda prihva ena upla ena jam evina e se ura una u kupoprodajnu cijenu, dok e svim ostalim ponu a ima bi vra ena u roku pet dana od dana otvaranja ponuda, bez prava na kamatu za navedeni rok.

- Sve porezne i pristojbene obveze vezane uz kupoprodaju snosi kupac - Speci kacija pokretnina dostupna je na web stranici h p://www.sudackamreza.hr i u prostorijama druĹĄtva. Uvid u speci kaciju kao i razgledavanje imovine mogu e je uz prethodni dogovor sa ste ajnim upraviteljem na broj 098/407-337

21. lipnja 2013.

Informacije 63

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

IZ MATI NOG UREDA

URSKOJ I VARAŽDINSKOJ ŽUPANIJI

SJE ANJE

RO ENI 21. Sobo an interijeri, M.SrediĹĄ e, Sla ne 18, traĹži autolakirer/autolakirerka na neodre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili na tel.

573-210 do 20.08.

22. Net d.o.o. akovec, traĹži 10 radnika/radnica na proizvodnji lampaĹĄa na odre eno vrijeme, rad u dvije smjene, osobe iz okolice akovca,prednostkandida masradnimiskustvom na is m ili sli nim poslovima, najava na tel. 040 314 682, do 26.06.

23. B-LOG d.o.o. akovec, traĹži 5 prodava a/prodava ice mjeĹĄovite robe ; mesar/mesarica prodava -mjestorada akovec-naodre enovrijeme, potrebno radno iskustvo 1g., mjesto rada: akovec, DomaĹĄinec, Podturen i G.Mihaljevec, natje aj je otvoren do 040 370 201, 24. Obiteljski dom za starije Ĺ trukelj , Strahoninec, P.MiĹĄkine 42, traĹži medicinska sestra/tehni ar i njegovateljica/njegovatelj - na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 927 6280 do 30.

25. Hegemon d.o.o., Prete nec 147, traĹži pizza pekar/pekarica na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 241 394 do 30.06.

26. Axy d.o.o. akovec, Ĺ˝. FaĹĄizma 4, traĹži konobar/konobarica na odre eno vrijeme, javi se na mob. 091 510 6901, do 12.07.

27. Axy Projek j.d.o.o. akovec, traĹži 2 gra . tehni ara/tehni arki na odre eno vrijeme, javi se na mob. 091 510 6901 do 15.06.

28. Automehani ar Zvonimr Kralj, M. SrediĹĄ e, traĹži automehani ar/automehani arka na odre eno vrijeme, javiti se na mob.098 284 328 do 30.06.

29. Mohari instalacije, akovec, Schulteisa 10a, traĹži instalater/instalaterka grijanja i klime na odre eno vrijeme, obavezno znanje varenja, potrebno radno iskustvo 3g., osobni dolazak na gornju adresu do 30.06.

30. Rus ca d.o.o. akovec, traĹži se osoba za iĹĄ enje restorana m/Ĺž na odre eno vrijeme za 20 sa tjedno, javi se na tel. 040 311 207 do 30.06.

31. Ugos teljstvo Kodba, akovec, traĹži konobar/konobarica i pizza majstor/majstorica na odre eno vrijeme, javi se na mob. 095 199 4685 do 15.07.

32. DMD trgovina, Oporovec 78, traĹži prodava /prodava ica(mjeĹĄovita roba) na odre eno vrijeme, posla pismenu zamolbu na adresu ili email: dmd.trgovina@ck.t-com.hr do 30.06.

33. B.TEX d.o.o. B. Radi a 48, Belica, traĹži djelatnik/djelatnica za popravak i odrĹžavanje ĹĄiva ih, ĹĄ k i maĹĄina za sito sak na neodre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 1g., posla pismenuzamolbuna adresu iliemail:posao@ btex.hr do 12.07.

Slobodna radna mjesta VaraĹždinska Ĺžupanija 1. BOXMARK LEATHER d.o.o. za proizvodnju koĹže i trgovinu, Mjesto rada: TRNOVEC, traĹži 50 Ĺ IVA A/ICU za ĹĄivanje koĹžnih navlaka za automobilska sjedala i koĹžnih dijelova za unutraĹĄnjost vozila na odre eno vrijeme, uvje : znanje ĹĄivanja ili KV teks lnog ili obu arskog smjera, radno iskustvo 6 mj. Prijavu posla e-mailom: posao@boxmark.com, najava na tel: 042 404 692, do 30.6.

2. KOTONTEKS d.o.o. za proizvodnju i trgovinu, J. Pupa i a 3, VaraĹždin, Mjesto rada: VaraĹždin-Hrvatska,traĹži1m/ĹžDIPL.INĹ˝.GRA EVINE - NISKOGRADNJA ILI GEOTEHNIKA na neodre eno vrijeme, uvje : VSS, iskustvo i poznavanje hrvatskog trĹžiĹĄta niskogradnje, kontak sa projektantskim ku ama, izvo a ima i investitorima, prednost poznavanje geosintetika, obavezno znanje engl. jezika, komunikacijske vjeĹĄtine, mogu nost vrlo dobre zarade - s mulacija. Prou i stranice tvrtke "Tensar Interna onal" na www.tensarinterna onal.com.Osobnidolazakilipismena zamolba na navedenu adresu ili e-mailom: kotonteks.vz@gmail.com, najava na tel: 042 208 022 ili mobitel: 091 1973 447, do 28.6.

3. FINVEST zastupanje u osiguranju, d.o.o., Koprivnica, Mjesto rada: VaraĹždin, VaraĹždinska Ĺžupanija, traĹži 5 m/Ĺž KOMERCIJALISTA na odre eno vrijeme - za ispi vanje marke nĹĄkog trĹžiĹĄta, eksibilno radno vrijeme, mog. koriĹĄtenja sluĹžbenog vozila, sluĹžbeni mobitel, kreiranje vlas h prihoda, bonusi na pla u, uvje : SSS, VĹ S, VSS (ekonomija, ali nije uvjet), iskustvo nije vaĹžno, engleski jezik, informa ka znanja, B kategorija. prijavu posla e-mailom: karijera@ nvest.hr do 25.6.

Ste ajni upravitelj druĹĄtva TIM 8 d.o.o. „u ste aju“, Sivica, akove ka 1, Podturen temeljem l. 165.. Ste ajnoga zakona i odluke vjerovnika vjerovnika objavljuje:

DRUGU USMENU JAVNU DRAŽBU RADI PRODAJE POKRETNE IMOVINE STE AJNOG DUŽNIKA

4. Ugost. obrt RAJ, KurĹĄanec, Me imurska Ĺžupanija, traĹži 1 KV PIZZA PEKARA/ICU (iskustvo nije vaĹžno) na neodre eno vrijeme, mob: 095 199 1305, do 10.7.

5. Cvje arski obrt vl. Karmenka Cepanec, Doljan, Bana Jela i a bb, Mjesto rada: Doljan, traĹži 1 RADNIKA/ICU ZA RAD NA POLJOPRIVREDNIM STROJEVIMA na odre eno vrijeme uz mog. na neodre eno, uvje : OĹ , KV, SSS, rad na viljuĹĄkaru - potrebno iskustvo na m poslovima, obavezno C kateg., iskustvo 1g.

Javi se do 30.6.

6. STRELA d.o.o. za gra evinarstvo i trgovinu, mjesto rada: Jalkovec, traĹži 1 m/Ĺž PROIZVODNOGSTROJARAzavo enjeiorganiziranjeproizvodnje - pripravnik na odre eno vrijeme uz mog.stalnogradnogodnosa,uvje :VĹ SiliVSS proizvodnostrojarstvoilisli nismjer,informa ka znanja: MS O ce, Internet, komunika vna osoba, spremna na u enje i mski rad, poĹželjno voza ka dozvola B kateg., pismena zamolba na adresu Vukovarska 32, VaraĹždin ili e-mailom: monika@strela.hr do 10.7.

7. Pekarski obrt POLJE, Javorni vrh 4a, LjubeĹĄ ica, traĹži 1 OĹ , KV PEKARA/ICU na odre eno vrijeme uz mog. na neodre eno, uvje : obavezno radno iskustvo na traĹženim poslovima najmanje 1g; voza ka dozvola "B" kat i vlas to vozilo. Najava na mob:098 226 289 (Eduard Neuberg) ili mail: ppolje@gmail.com do 30.6.

8.Dje jivr SMJEHULJICA,Mjestorada:LUDBREG,traĹži1VĹ SODGOJITELJAPREDĹ KOLSKE DJECE (M/Ĺ˝) s poznavanjem osnova informatike za stru no osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa. Pismena zamolba na adresu A. Nem i a 13, 42230 LUDBREG ili e-mailom: dv.smjehuljica@gmail.com, kontakt mob: 099 6841 694, do 26.6.

9. ALTRUIST j.d.o.o. za trgovinu i usluge, traĹži VIĹ EOSOBA(20)zaVaraĹždinskuiMe imursku Ĺžupaniju-PRODAJNIPREDSTAVNIK(m/Ĺž)zaza telekom usluge ISKON na odre eno (trening period 30 dana), uvje : SSS bez obzira na zvanje, poĹželjno radno iskustvo na sli nim/is m poslovima, prednost B kateg., prednost vlas to vozilo. Prijavu posla na e-mail: adonai. studio@gmail.com, kontakt na mob. 095 914 6850 - dnevno do 18 sa . Rok za podnoĹĄenje molbe do 30.6.

10. Cvje arstvo "TANJA" - zajed. obrt Tatjana i Janja Kanjuh, VaraĹždin, Trg B. Jela i a bb, traĹži 1 m/Ĺž DJELATNIKA ZA RAD U CVJE ARNI (prodaja, aranĹžiranje i ostali poslovi) na odre eno vrijeme (20 sa /tjedno), uvjet: osoba s a nitetompremaradusacvije em(bezobzira na zvanje i iskustvo). Kontakt mob: 098 1869 240, do 30.6.

IMENDANI I BLAGDANI R. br.

Predmet prodaje

1.

OSNOVNA SREDSTVA- pojedina no navedena u Speci kaciji osnovnih sredstava Predmet prodaje je svako pojedino osnovno sredstvo

2.

SITNI INVENTAR- kako je navedeno u Speci kaciji sitnog inventara Predmet prodaje je pojedina stavka sitnog inventara iz speci kacije, u ukupnoj koli ini.

Usmena javna draĹžba odrĹžat e se dana 3. srpnja 2013. godine u 12:00 sa u prostorijama druĹĄtva, Zagreba ka 99, akovec - Pravo sudjelovanja imaju sve pravne i zi ke osobe koje najkasnije do po etka odrĹžavanja javne draĹžbe uplate jam evinu u visini 10% po etne cijene na Ĺžiro-ra un TIM 8 d.o.o. „u ste aju“, Podturen broj: 2340009-1190020413, te dokaz o upla enoj jam evini predo e prije odrĹžavanja javne draĹžbe ste ajnom upravitelju.

- Pokretnine se na draĹžbi ne mogu proda ispod po etne cijene.

- Po etna cijena iskazana je bez PDV-a, fco prodavatelj, neutovareno te je kupac obvezan o svom troĹĄku demontirati, utovariti i otpremiti kupljene pokretnine..

- Prodaja se obavlja prema na elu “vi eno-kupljeno�. Prodavatelj ne odgovara za eventualne pravne i materijalne nedostatke, te se isklju uje svaka materijalna odgovornost prodavatelja, a kupac se unaprijed odri e bilo kakvih naknadnih prigovora u svezi s predmetom prodaje.

- Kupac nema pravo na povrat jam evine ako odustane od kupnje ili iz bilo kojih razloga ne upla kupoprodajnu cijenu u predvi enom roku. Kupcu se upla ena jam evina ura unava u prodajnu cijenu, a ostalim ponuditeljima se vra a u roku od 8 dana nakon zaklju enja javne draĹžbe.

- Rok pla anja kupoprodajne cijene iznosi 15 dana od odrĹžavanja javne draĹžbe.

- Sve porezne i pristojbene obveze vezane uz kupoprodaju snosi kupac.

- Speci kacija pokretnina dostupna je na web stranici h p://www.sudackamreza.hr i u prostorijama druĹĄtva. Uvid u speci kaciju kao i razgledavanje imovine mogu e je uz prethodni dogovor sa ste ajnim upraviteljem na broj 098/407-337

petak, 21. lipnja – Alojzije, Slavko subota, 22. lipnja – Paulin, Paula nedjelja, 23. lipnja – Josip Cafasso ponedjeljak, 24. lipnja – Ivan Krstitelj utorak, 25. lipnja – Marko, Marcel srijeda, 26. lipnja – Ivan, Pavao etvrtak, 27. lipnja – Ladislav, iril

DUHOVNI VELIKAN

Ivan Krstitelj, 24. lipnja Ivan je dijete Zaharija i Elizabete, koji dugo nisu mogli imati djecu i, kada im se rodio sin, zavladala je velika radost. Elizabeta je rekla da e se sin zvati Ivan, ĹĄto zna i Gospodin je milostiv. Kao mladi Ivan je otiĹĄao od ku e i Ĺživio u pustinji blizu rijeke Jordan. Evan elje pripovijeda kako je Isus doĹĄao Ivanu, te od njega zatraĹžio krĹĄtenje.

Ivan ga je krstio i tog se trenutka nad Isusa spustio Duh Sveti. Herod Antipa Ivana je zatvorio u tamnicu i dao mu odrubiti glavu, jer mu je prigovorio zbog preljuba. (sm)

MATIJA BALABAN, SIN ANE I IGORA; DUNJA BALOG, K I LJUBICE I MARTINA; FRAN KLOBU ARI , SIN DEBORAH I NIKOLE; LEO SEKULI , SIN MANUELE I DAVIDA; IVA BALOG, K I JOŽICE I MARKA; FRANKA LISJAK, K I PATRICIE I MARKA; MAŠA TOTA, K I IVANE I IVICE; JAN DOLENEC, SIN TATJANE I STJEPANA; MATEJ TURK, SIN LADISLAVE I DENISA; GABRIEL NOVAK, SIN VERONIKE I DRAŽENA; MIRKO VRBANEC, SIN LIDIJE I BRANKA; NIKO MARTINJAŠ, SIN MARTINE I STJEPANA; JENNIFER NENSY BOŽI , K I ANDREJE; RANDO SALAAM KOVA EVI , SIN HAIDY I MAASEJA; VITO MARKOVI , SIN VLATKE I GORANA; KORINA VRBANEC, K I NIKOLINE I MARIA ( akovec)

na

STJEPANA ZOR ECA iz Novog Sela Rok 21.06.2008. – 21.06.2013.

ProĹĄlo je pet godina od kad si nas napustio.

S ljubavlju i tugom uvamo uspomenu na tebe.

Ostat eĹĄ zauvijek u naĹĄim mislima i srcima.

Supruga Ana, sin Josip, snaha Jasenka i unuke Bosiljka i Vedrana s obitelji.

VJEN ANI

OBAVIJESTI O SMRTI

ANA TOPLEK I MARKO PREMUŠ, SILVIJA RUŽI I NIKOLA BRATKOVI , TAMARA CIGLAR I DUBRAVKO SEKIRNIK, KARMELA BERA I IVAN TROKTER, JELENA VRHAR I BORIS HREN, MILJENKA SETNIK I MILAN POSAVEC, NIKOLINA ŠKVORC I DINO HORVAT, LUCIJA VRTARI I DAVOR MUTVAR, NEDA SMILJANI I JURA ŠARI ( akovec); SAŠA SABOL I IVAN ME IMUREC (Dekanovec); ANTONIA PONGRAC I ŠTEFAN ERDELJI, MARTINA MILJAN I I IVAN SABOL, IRENA GOLUB I ZORAN HORVAT (Kotoriba); JANJA NEDELJKO I DRAGAN KRALJ, TINA KARLOV EC I ELVIS VUKOVI , ROMANA NOVAK I DEJAN VEDERNJAK, KAROLINA HRŽENJAK I ROBERT VODUŠEK (M. Srediť e); ANA MARIJA BAKSA I MARIO ROŽI (Nedeliť e); MATEJA ŠVENDA I NENAD PIGAC, KATARINA HLIŠI VANJA LON ARI , MARIJANA HORVAT I KRUNOSLAV JAN EC (Prelog)

Josip Ĺ kvorc st.59 iz Ivanovca Datum sprovoda: Petak, 21.06.2013. od 16:30 do 17:00 Groblje: Ivanovec

Stjepan Juras st. 65 iz Mihovljana Sahranjen u etvrtak, 20.06.2013.

Groblje: akovec

Pero Zalovi st.78 iz akovca Sahranjen u srijedu, 19.06.2013.

Groblje: akovec

Luka Laki st.74 iz akovca Sahranjen u srijedu, 19.06.2013.

Groblje: akovec

Antun Mavrin st.74 iz Ma kovca Sahranjen u utorak, 18.06.2013.

Groblje: akovec

Stjepan Varga st. 49 iz Ĺ enkovca Sahranjen u utorak, 18.06.2013.

Groblje: akovec

UMRLI STJEPAN HARANDI R. 1931., IVAN MIKAC R. 1933., DRAGUTIN BOŽI R. 1959., ROBERT RUŽI R. 1978., JOZEFINA FEGEŠR. HALI R. 1933., KATARINA DANICA VUKOVI R. JAMBROVI R. 1924., MARIJA KOLARI R. HAJDAROVI R. 1942., IVAN KAPETAN R. 1934., MARIJA TRESKA R. SOLDAT R. 1927., VLADIMIR POŽGAJ R. 1930. ( akovec); MARIJA GRBAVEC RO . HORVAT R. 1925. (Dekanovec); ANDRIJA IBARI R. 1952., VERONIKA MURATOVI R. POSAVEC R. 1929., LUDVIK LUKMAN R. 1938., HELENA JAMBROVI

R. NEMEC R. 1935. (M. Srediť e); STJEPAN NOVAK, 1929., GABRIJEL HORVAT, 1924., ŠTEFANIJA URAN R. HRŽENJAK 1946. (Nedeliť e); KAROLINA HERTL R. CIRKVEN I RO .

1925., ANTUN SABOLEK RO .

1924., SUZANA NOVAK RO .

1930., MARIJA MESARI R. MALEK RO . 1928., ANA FLETEN R. Ĺ ESTAN RO . 1922.

(Prelog

Jelisava KriĹĄtofi ro . MoĹĄmondor st. 85 iz Ivanovca Sahranjena u utorak, 18.06.2013.

Groblje: Ivanovec

Augustin Hranilovi st. 84 iz akovca Sahranjen u ponedjeljak, 17.06.2013.

Groblje: akovec

Vladimir PoĹžgaj - Loli st.83 iz akovca Sahranjen u subotu, 15.06.2013.

Groblje: akovec

KUPON broj

927

Ivana MaĹžuranića 2/II.kat, ÄŒakovec

Sje anja, posljednji pozdravi i zahvale do 20 rije i sa slikom

kuna % * Akcija traje do kraja sije nja 2013.

* Akcija traje do kraja 2012. godine.

popust

SIGURNA KUĆA, Dom za Ĺžrtve obiteljskog nasilja ÄŒakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 ÄŒakovec

64

Oglasnik

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

21. lipnja 2013.

VAŽNA OBAVIJEST

POTREBNI DODATNI PODACI ZA OBJAVLJIVANJE OGLASA U RUBRICI USLUGE I IZNAJMLJIVANJE APARTMANA Obavještavamo naše cijenjene oglašiva e da ubudu e u rubrikama “Usluge” i “Iznajmljivanje apartmana” moraju ostaviti dodatne podatke, sukladno sa zakonskim propisima.

MOTORNA VOZILA

Zakon o zabrani i spre avanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, kojeg je donio Hrvatski sabor 20. svibnja 2011.g., propisuje da se sudionikom u obavljanju neregistrirane

djelatnosti smatra i fizi ka i pravna osoba koja naru uje, posreduje ili objavljuje oglas, odnosno nedopuštenu reklamu u tisku, putem televizije, radija i drugih medija.

ŠKODA FAVORIT 1991.god., neregistrirana, u ispravnom stanju, sve funkcionira, garažirana, cijena 2.000 kn, info. 091 3430 488.

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323 LEGALIZACIJA bespravne gradnje.

Tim od 13 inženjera. 30 kn/m2.

PROKON d.o.o., 042/200-555, 091/7944-004 EMAJLIRAM LIMENE I GUSNATE KADE. Mob: 098/467-510 PRODAJEM ILI IZNAJMLJUJEM gra evinsku brzomontažnu fasadnu skelu za sve vrste radova na ku i. mob. 091 559 4332

POLJOPRIVREDA

ROVER 416 SI benzin 1997. god., reg. do 07.2013., 188tkm, povoljno i hitno, mob 098/972- 3313.

PRODAJEM MOTORISTI KU OPREMU vel. XL: kožna jakna, hla e, odijelo pro v kiše, pojas za bubrege, štitnik za le a “Kornja a”, kožne rukavice. Sve je gotovo kao NOVO! Cijena za sve 3.500 HRK, a može i pojedina no. Zagreb, Trnje, tel.

01/6050-285 ili mob. 098 9900 260 PRODAJE SE FORD ESCORT 1.4 1992.g., s kukom + 2 ljetne gume 185/60/14, neregistriran u voznom stanju, povoljno na 098 9 400 452 ŠKODA FAVORIT DIJELOVI hladnjak, alternator,svijetla,glava motora, felge i drugo, vrlo povoljno. tel: 091/286-6607 PRODA JEM SKUTER Peugeot 50cm, 2007g. i Mercedes A klasa 2001.g., mob 091 5404 944 PRODAJEM NOVU KACIGU vel. L, tri ven lacije na bradi, elu i po ljku, klik kop anje, ABS školjka, lagana i vre ica za kacigu, cijena 350 kn. Mob: 099/64-111-90 REN. LAGUNA 1.8 RT, klima, abs, podiza i, air bag 2x, centr. dalj., servo, glazba, 170tkm, reg. do 10/13, odli an, 12.999 kn. mob 099 7370 770 PRODAJEM etiri ljetne gume TRACMAX RADIAL 102, 175 65R 14, korištene prošle sezone prolje e-ljeto. Cijena 600,00 kuna. Tel 098 597 603 HITNO SE PRODA JE DAEWOO LANOS 1998.g, reg do 11/2013, 102tkm, u dobrom stanju, i skuter Peugeot SpeedFight2 2006.g, reg do 8/2013, 15tkm, ispravan. Cijena po dogovoru, mob 095/911 9391 PRODAJE SE SKUTER TGB 303R, 50 kubika, 2008.g., registriran godinu dana, odli an, mob. 098/556-423 MIJENJAM GOLF II 1991.g. za skuter. Upita na tel. 098/600-281 VW POLO 1.2 p 4/2002., 65KS, 67tkm, 1.vl. (penzioner), redovni servisi i održavanje, AMC Me imurje, registr. do 5/2014., nove gume, cijena povoljna. tel.

396-082 AUDI 80 1.6 benz 1987.g. neregistriran, u izvrsnom stanju, cijena po dogovoru. mob. 098/893-008 KUPUJEM ISKLJU IVO STARA OTPADNA VOZILA - isplata odmah. mob. 098/949-5827 OPEL V EC T R A 1.6 16 V, re g. do 3/2014., redovito održavan, u odli nom stanju. mob.

091/578-9978 PRODAJEM OPER Qingoi OM 250 kubika 20 0 6.g., reg. do 9/2014., 5.400km, povoljno. mob.

091/8801-255 PRODAJEM BMW 324 dizel 1988.g., reg. do 4/2014., vlasnik 10g., sa uvan, mob. 098/190-3753 GOLF III dizel 1994.g., registr. do 5/2014., mob. 095/52-333-80

KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus i Zetor i pripadaju e priklju ke, može i neispravne. Tel: 092/110-7110 ili 01/2067-370 PRODAJEM NOVE BA VE za vino od hrasta i agacije do 400 lit., dostava, vrlo povoljna cijena, tel.

858-362 PRODAJU SE SADNICE bora (SMREKA, JELA), visine 70-180 cm, cca 100 kom, te sadnice oraha, visine 20-70 cm, cca 40 kom. i mlado ltrirano vino CIJEP (sauvignjon, rizling, šipon), blagog okusa, pogodno za gemište, vrlo kvalitetno. cca 500Lit. mob: 099/687-6087 PRODAJE SE VINO rajnski rizling i janjci. tel. 868-086 KUPUJEM GETRIBU za balirku Sipma Z-224/1 1995.g. Mob: 095/813-6147 PRODAJEM CRVENO VINO odli no za bambuse, može se proba , cijena samo 6 kn/lit. Javi se možete na mob: 098 467 942.

PRODAJE SE VO NJAK u Vukanovcu (G.Mihaljevac) površine 3.200 m2, s malom vikendicom od 35 m2 i malom ostavom, struje i vode nema. Legalizacija u jeku.

Povoljno!!! Mob: 098 939 1941 ili 091 595 3204.

PRODAJE SE ORANICA od oko 10000 kvadrata u Ma kovcu, kraj poljskog puta prema Mihovljanu, cijena po dogovoru, mob 098 912 4654 PRODAJE SE VINO BIJELO KVALITETNO, rajnski rizling, muškat žu , vrlo povoljno, Tel. 098/632-494 PRODAJE SE VINOGRAD u blizini toplica Sve Mar n Muri, sa oko 1000 okota. Mob. 099/687-6087 PRODAJEM TRAKTOR Universal forte 1995.g., 64 konja, duplak (8.500 eur); pocin anu cisternu za gnojnicu 6000 lit., fali pumpa (12.00 eur); plugove marka Lemken opal 120 (3.600 eur). Sve mašine se nalaze u Ljutomeru. tel 00386/41-885-875 PRODAJEM BIJELO VINO kvalitetno (šipon, laški rizling), odli no za gemišt, cijena 6kn/lit. mob.

098/913-9451 PRODAJEM IMT 539 1980.g., registr., kabina, samohodna kosilica Bertolini 125, hidr. podizanje kose, šprica KŽK od 340 lit., rasipa gnojiva i tanjura e 20 diska. mob.

099/598-3497 PRODAJEM TRAKTOR Torpedo Deutz 4006 s kabinom, 1.vl., sa uvan, te autom. kuku za mali Ursus i donju poteznicu za IMT, mob.

098/190-3753

USLUGE ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno. Tino, 098/931-7570

ODŠTOPAVANJE KANALIZACIJE, WC-a, SUDOPERA, UMIVAONIKA i ostalih odvoda. Danijel, 098/467-510

POSAO TRAŽIM SAMOSTALNOG ZIDARA. Mob: 098/426-792 TRAŽIMO CNC OPERATERA sa znanjem na tokarskom stroju Mazak.

Od kandidata o ekujemo ozbiljan pristup, samostalnost i dobro poznavanje CNC programiranja. Poduze e se nalazi u Sloveniji. Info: 040 416 783.

T R A ŽIM POS AO dav anja in strukcija iz MATEMATIKE. Tel. 091/528-66-71 T R A ŽIM P OS AO IŠ EN JA u ku i ili posl. prostora, mob.

098/926-5772 TRAŽIM POSAO UVANJE DJECE ILI IŠ ENJE ku e i stanova, mob.

091/9011-982 TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz RA UNOVODSTVA za srednju školu. Mob: 098 546 069 TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz njema kog jezika, tel.

092/2033-900

KREDITI

KREDITI za umirovljenike i mlade po nevjerojatnim uvjetima. Za zaposlene do 2/3 pla e. Deblokiramo teku e ra une i zatvaramo OVRHE kao i stara i nepovoljna zaduženja. Pozajmice ODMAH. Radno vrijeme od 08:00 do 17:00 h. Ovlaštena kreditna agencija.

Info: 040/386-970, 091/925-5601, 099/244-5775, www.arges.hr

POZNANSTVA DE KO (37g) iz Slovenije (Ljutomer) traži ozbiljnu djevojku za vezu. Više info na tel. 00386/70-665-005 ili na mail: dzovano @hotmail.com SLOBODAN MUŠKARAC (59g) traži slobodnu razvedenu ili udovicu za ozbiljnu vezu. Molim samo ozbiljne na broj: 099/574-8435

NEKRETNINE – PRODAJA

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. Boškovi a 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

Naru itelj oglasa zato je dužan prilikom naru ivanja navesti podatke o svom identitetu: tvrtku, sjedište tvrtke, OIB, ime i prezime odgovorne osobe ili ime i

akovec, Uska bb (tržnica) tel: 040/390-770, mob:098/331-535, 099/331-5350 www.nekretnine-maras.hr USLUGA LEGALIZIRANJA

PRODA JE SE NOVOURE ENI TROSOBAN STAN u potkrovlju od 68m2, u k kod želj. kolodvora.

Cijena 48.000 eura. Hitno! Tel. 091 194 6549 PRODAJE SE KU A U PRELOGU, u Sajmišnoj ulici. Info na: tel. 098 493 288.

PRODAJE SE TROSOBNI dvoetažni stan od 86m2, sa velikom terasom u prizemlju, akovec-Jug. mob.

098/163-6488 Prodaje se ku a od 123 m2 s dvorištem od 700 m2 u Strahonincu.

Može i zamjena za stan u akovcu.

Sve informacije na 091 580 5977 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Mihovljanu, Ul. M. Gupca, 20x30 m, pogled na grad. Povoljno! Tel. 098/198-9410.

PRODAJEM NOVI FRIZERSKI SALON, namješten, u k, Lj. Gaja (kod Lova kih dvora), mob.

098/241-559 PRODAJEM 4-SOBNI STAN (etaža), novi, s garažom, ispod Šafrana (Mihovljan), visoki roh-bau, kredit. mob. 098/241-559 PRODAJE SE 2-SOBNI STAN u akovcu od 53 m2, prizemlje, u blizini Konzuma, škole, vr a i parka, centr. grijanje na gradski plin + podrum i parking, te prodajem ku u sa pomo nim objektom (120 m2 + 55 m2) i s oku nicom oko 1100 m2 u Lapšini. Mob. 099/501-8180 PRODA JE SE 1-SOBNI namješteni stan u Istarskoj, K, tel.

099/325-4267 PRODAJE SE KU A u širom centru akovca, 52 m2 sa oku nicom 46 m2, ure ena, odmah useljivo. mob 095/911 9391 PRODAJE SE KU A u Koncov aku 68, vel. 70 m2, dvorište, malo šume i malo vinograda. Upita na broj tel 01/3484-564 ili 099/212-9116.

MA KOVEC: prodaje se useljiva ku a s oku nicom i gosp. zgradama, vo njak i vrt, priklju ci: voda, plin, struja, kanalizacija, cijena po dogovoru 5000 eur. Info: 098/978-8078 ili 040/360-214

prezime naru itelja, OIB i njegovo prebivalište/boravište. Ukoliko to naru itelj ne dostavi, zakonom je zabranjeno objaviti oglas. Stoga, molimo naše itatelje i oglašiva e

PRODAJE SE KU A U G. Hraš anu, upita na 098/297-210 P R O DA J EM 2, 5 s o b n i S TA N akovec,Vukovarska ulica, 56m2, cijena sa otkupom 859 eur/ m2. mob. 091 530 2997 PRODAJEM KU U u D. Dubravi sa 1400 etvornih metara oku nice, struja, voda, mogu nost priklju ka plina, 15.000 eur. Upita na 095 837 2482.

CRIKVENICA, PRODAJEM APARTMAN od 41m2, u novijoj zgradi, prizemno, etažiran, zajedni ki parking, klima, mala spava a, dnevna, kuhinja s blagovaonom, kupaona, spremište u podrumu, blizu centra, cijena 62.000 EUR, zvati na mob 098/186-2192 PRODAJE SE TROSOBAN STAN u Koprivnici, 2.kat, centr. grijanje, 65m2 + podrum, cijena 56.000 EUR i gra . zemljište u Ludbregu (kod ambulante) od 1326 m2, mog. izgradnje objekta mješovite namjene - tiha djelatnost. info 098/1828-670 ili 098/980-5511 PRODA JE SE KU A u blizini centra k, V. Nazora, mob.

091/508-5910 PRODAJE SE KU A u širom centru akovca, 52 m2, sa oku nicom 46 m2, ure ena, odmah useljivo. mob 095/911 9391 ZAGREB, M.Drži a, vrlo dobra lokacija zgrade,širi centar grada, blizu autob. kolodvora, 2-sobni stan, 66 m2, 3. kat, prodaja ili zamjena za manju nekretninu (manje vrijednosti) ku u, stan ili vikendicu na moru. Info: hrvr59@gmail.com, 098 476 548 ili 01 6050 285 HITNO SE PRODAJE DVOSOBAN STAN od 58m2 u centru grada k, prizemlje. mob. 095/52-333-80 PRODAJE SE KU A za stanovanje u Podturnu + gradilište. tel.

347-265 P R O D A J E M S TA R U K U U u k sa svim priklju cima. mob.

099/689-1862 PRODAJE SE GRA EVINSKA PARCELA od 1300 hv i jedna od 400 hv u Dragoslavcu. mob. 098/185-2534 PRODAJEM DVOSOBNI STAN od 56m2 u k, Zrinsko-frankopanska. tel. 312-885 ili 091/931-9044 PRODAJE SE 3-SOBAN STAN od 68m2, 2. kat, u mirnom dijelu centra k, cijena po dogovoru. mob.

095/511-3584

za razumijevanje, te dostavu traženih podataka, jer u suprotnom, oglas ne emo biti u mogu nosti objaviti.

ME IMURSKE NOVINE

KUPUJE SE STAN u okolici k do 26.000 eur. tel. 853-079 ili 091/527-3932 PRODAJEM VE E IMANJE u gornjem dijelu Me imurja.Imanje se nalazi pored gl. ceste, površine 2.3h sve jedna parcela. Mog. ga je podijeliti u više gra . parcela.

Hitno!!! mob 099 752 8800

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJEM namješteni stan od 110m2 u ku i, prizemno, poseban ulaz, blizu k, cijena 1.400 kn + režije. Upita na mob: 092/164-2550

IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTEN JEDNOSOBNI stan od 30m2, 1. kat, Zagreb, V. Kova i a 7 (Sopot) nasuprot Zagreba kog velesajma pored tramvajske stanice, za 200 eura + režije, Tel:099 673 7919 IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI KOMFORAN STAN u M. Središ u. mob 091 5495 873 IZNAJMLJUJEM JEDNOSOBNI STAN od 30 m2 u novom Zagrebu nasuprot Zagreba kog velesajma za 200eura + režije, Tel: 095 905 7016 IZNAJMLJUJU SE STANOVI nenamješteni, garsonijera od 30m2 i garsonijera od 20m2, namještena, na duže vrijeme. tel. 384-515 ili 098/545-526 NAMJEŠTENE SOBE-KREVETI s kuhinjom i kupaonicom, zaposlenim osobama, samcima, u Šenkovcu, na duži ili kra i rok (radnici, sportaši, studen , posl. ljudi...), blizina grada, veliko dvorište, svi priklju ci.

Mog. smještaja do 8 osoba, za grupe popust. Info: 098/171-4456 TRAŽIM STAN u najam u D. Kraljevcu ili Prelogu. mob 099 8484 741 IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI STAN od 75m2 u k, Bana J. Jela i a 51a, tel. 396-212 IZNAJMLJUJE SE 3-SOBNI STAN od 110m2 u centru k, blizu Pilke, namješten, odvojena brojila i ulaz, zva poslije 16 sa na mob.

091/933-8468 IZNAJMLJUJEM 2-soban stan samcima, zaposlenima ili studen ma, blizina Me . veleu ilišta, mob.

098/553-270 ZAGREB, strogi centar, iznajmljujem dvosobni stan, 65 m2, dvjema studen ma, centralno. Cijena 2.000 kn + režije. Tel. 098/390-692

21. lipnja 2013.

ZAGREB, IZNAJMLJUJE SE 2.5-sobni namješteni stan isklju ivo studen cama ili zaposlenim ženama. tel. 099/683-6831 IZNA JML JUJE SE 1-SOBNI namješteni stan u Istarskoj, K, tel.

099/325-4267

LJETOVANJE IZNAJMLJUJEM 3-SOBNI APARTMAN NA BRA U. mob.

098/273-580 VODICE - nove komforne apartmane iznajmljujemo super povoljno. Predsezona je ino! Info: 098/909-6468, 021/378-358, www.appvodice.com

ŽIVOTINJE DOSTA VA

,

,

Prije mjesec dana odlutao je pas iz Zasadbrega, star godinu i pol, žuti veliki mješanac izme u belgijskog ov ara i labradora (veli ine njema kog ov ara), težine oko 40 kg, odaziva se na ime Pumba. ipiran je (u Zagrebu na Volov ici gdje smo i doma, Kriška 45 je adresa, vlasnik Goran J), broj moba: 095-8399-025. Za korisnu informaciju slijedi nagrada!

PRODAJE SE KVALITETNA HRANA K-9 i Brit za pse i ma ke. Trgovina PRIMA akovec, tel. 363-445 PRODAJU SE PAPIGE TIGRICE I NIMFE. Tel: 829-230, 098/944-3339 POKLANJAJU SE MLADI PSI I mješanci stari 6mj., bit e malog rasta, mob. 099/418-2538 NJEMA KI OV ARI - ženke stare 2.5 mj. i 14 mj., odli nih nagra ivanih roditelja, prodajem. mob.

098/465-490 PRODAJEM VIŠE VRSTA PAPIGA I FAZANA. tel. 040/641-187 ili 098/912-3938 PRODAJEM DIVLJE ZE EVE iz kaveznog uzgoja po 300 kn, te Literaturu o uzgoju na CD-u. Šaljem poštom, 150 kn. Zagreb, mob; 098-908-4675.

PRODAJEM ŠTENCE BOSTONSKOG TERIJERA šampionskog porijekla. mob. 098/241-767

Oglasnik 65

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

PRO DA J E S E M U Š KO Š T EN E PEKINEZERA, tel. 829-230 ili 098/944-3339

RAZNO NAJLJEPŠI POKLON vašim najdražima za ro endane, vjen anja, prigodna slavlja, za uspomenu, ukras za vaš dom ili poslovni prostor, prekrasne umjetni ke slike, unikati, ru ni rad u tehnici mozaik-intarzije prodajem. Cijena po dogovoru.

Mob: 099/650-5381 FOSTEX DE-10, dual chanel efekt procesor, Behringer DENOISER SNR 2000, Beringer Ultragraph Digital DEQ 1024 equalizer i al. spremnik za ulje od 1.500 Lit. (2 kom), mob. 098/972-3313.

PRODAJEM klavir Schlogel tri pedale sa stolicom; odli an cafe aparat Delonhi; ispravnu perilicu su a samo 500 kn (može bolji mobitel ili razno), te aku bušilicu Power-craf t sa punja em za 350 kn. mob 091/5404-944 PRODAJEM KNJIGE za 2. razred Op e gimnazije, cijena svake knjige je u pola cijene. dodatne informacije na tel. 099/2056006 ili 099/7383029 NUDIM ZA RAZMJENU UDŽBENIKE za 6. razr. ( III. OŠ k), a tražim udžbenike za 7. razr. za III. OŠ k.

Ponude molim na broj 095/912 1488, poslije 17 sati.

PRODAJEM NOVU PEDALU za el. gitaru BOSS METAL ZONE MT2 za 550 kn, stalak za gitaru za 50 kn, el. štimer za gitaru za 150 kn.

Mob: 099/64-111-90 PRODAJEM stolicu ljulja ku od masivnog drveta u sme oj boji (750 kn), nove muške Levis 508 traperice vel. 31/32 tamno plave (300 kn), crne vel. 32 (200 kn) i crne vel 34 (200 kn). Mob: 099/650-5381 PRODAJEM MOBITEL LG-E400 L3, dobiven od T-coma prije 2 mj., nije korišten (500 kn) i kupujem o uvane rock, punk i metal LP gramofonske plo e i CD-e, pojedina no ili cijele kolekcije, doma e i strane, mob.

098-486-285, Robert PRODAJEM sef visoke sigurnosti, šifra klju , cijena po dogovoru, Tel. 098/632-494 PRODA JU SE radijatori dim.

90x200cm, crni kancelarijski stol, dj. pisa i stol, limena vrata, motokultivator Honda F360, pe za centr. grijanje Centrometal 35KW (plin/ulje) i rezervoar od 1.500 lit. za lož ulje (2kom). Tel. 858-424 BIOENERGETSKO ISCJELJIVANJE - snažno i nježno, daje Vam priliku trajno razriješiti, ukloniti blokade, strahove, zdravstvene probleme i terete (obiteljsko naslje e) te stvoriti život po vlastitim mjerilima i želji. Info: 092 1473 401

PRODAJEM BMX. Tel. 829-230, 099/684-1-729, 098/944-3339 PRODAJEM STOL na razvla enje dim. 140x90 (400kn), mob.

098/556-423 NAU ITE vrlo mo nu tehniku bioenergetskog iscjeljivanja i duhovnog razvoja, sebe i drugih, prilago enu današnjem ubrzanom ritmu života! Informacije: 098 9229 090 KUPUJE SE VE A KOLI INA ORAHA. mob. 099/2141-789 PRODA JEM HARMONIKU Royal Standard Montana 120 basova, 11+4 registra, s koferom, o uvana, kao nova. Tel: 098/944-3339 SONY EXPERIA J, nekorišten, garancija, za T-mobile mrežu, crna + bijela maska, slušalice. mob.

098/9020-650 PRODA JEM STARE ASOPISE Tajna i Sudbina iz 2012.g., po 6kn/kom, te kupujem pl. posudu za vodu od 1000 lit., mob.

099/685-806 KUPUJEM dva grma borovnica i stol za masažu, a PRODAJEM pe za centr. grijanje, štednjak (3pl.+1 str.), te grunt s ku om od 1500 hv i zemlju od 700 hv. tel.

363-582 PRODA JE SE: tv color Toshiba 72cm ekran, 4 stolice kao nove (750kn), plinski štednjak (400kn), plo a el. ugradbeni štednjak (200kn), dvije podnice 200x70cm (200 kn/kom), veš mašina Gorenje (950kn), dj. kolica (150kn), kinderbet s madracem (400kn) i dva stoli a za dnevnu sobu (350-400kn). mob.

098/171-4456 PRODAJEM KOMPLET STOL SA 8 STOLICA - stol 2.5m i tapecirane stolice afri ko drvo za 5.500 kn, te sjede u garnituru sofa + 2 fotelje, žuta umj. koža za 1.800 kn. Sve novo i zapakirano. mob.

095/8717-415 PRODAJEM dj. hodalicu (130kn), nosiljku za bebe (130kn), auto nosiljku do 10kg (60kn), kengur vre u (50kn) i zimski kombinezon za 6mj. (50kn). mob.

091/720-2312 PRODAJEM RABLJENE LESONIT PLO E. Mob. 098/176-0089 PRODAJEM dje ji kinderbet, bijeli, nosiljku i sjedalicu za auto.

Tel. 098/390-692 PRODAJEM HIDROFOR u kompletu - pumpa motor, sklopka, rezervoar za vodu, mob 095 803 5693

Me imurske novine ne odgovaraju za sadržaj objavljenih oglasa i propagandnih poruka.

Sklonište za životinje “Prijatelji” Čakovec

Udruga "Sklonište dobrote" Pribislavec, Dragu na Lehkeca 17 kontakt osoba Barbara Jagec, mob: 095 614 5976 udrugasklonistedobrote@gmail.com

Žiro-ra un za uplatu donacija: 2402006-1100648383

Ma i i Bea, Beta, Benita i Bill su ma i i ro eni 23.04.2013. godine. Umiljati,zdravi, o iš eni od nametnika, nau eni na pijesak i jako uredni. Uskoro gube smještaj i odlaze na ulicu. Ukoliko mislite da možete pružiti dom nekom od njih javite nam se na 095 614 5976 i spasite život.

telefon: 091-8988-004 Radno vrijeme od 8 do 18 sati, subotom i nedjeljom od 9 do 17 sati Radno vrijeme za posjetitelje od 13 do 15 sati radnim danom ili prema dogovoru, vikendom također prema dogovoru Žiro račun skloništa za uplatu donacija: 2340009-1116025375

Walmor je maleno štene staro jedva dva mjeseca. Bit e niskog rasta, a u sebi imaju nešto pin a. Kao i svi štenci traže puno ljubavi, druženja i igre. Udomljava se isklju ivo u stan ili ku u s pristupom unutra. Kontakt: 091-8988-004.

Oggy je zajedno sa svojom mamom i tatom izba en na brzu cestu na rubu grada. Sva sre a što nije stradao pod kota ima automobila. A on je tako divan mali mom i . Bit e nižeg do srednjeg rasta. Kontakt: 099-3800-640.

Renate je prava vesela upavica. Ona je uvijek optimisti na i stalno nas nasmijava u skloništu. Aktivnije je naravi pa traži ljude koji imaju vremena za šetnje te ku u s dvorištem za tr anje i igru. Kontakt: 091-8988-004.

Iris Iris, štene staro dva mjeseca, o iš eno od parazita, cijepljeno. Iris je jako navezana na ljude i ne voli biti sama.

Obožava djecu, ma ke i druge pse. Nau ena je na povodnik i jako je poslušna.

Braco je maleno klupko sre e staro jedva dva mjeseca, ostavljeno na vrelom asfaltu parkirališta zajedno sa svojim sekama. Kad je ve imao tako tužnu sudbinu ovako mali, ho e li mu se nasmiješiti sre a, ho e li dobiti svoj novi dom brzo? Za njega zovite na 091-8988-004.

Beti Beti, prekrasna sivo tigrasta maca, kratke dlake. Jako je umiljata i nau ena na pijesak.

Voli ljude i voli biti s ljudima.

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se U SRIJEDU DO 13 SATI Kupone šaljite na novu adresu K. Tomislava 2, 40 000 akovec

927

PETAK 21. lipnja 2013.

TV pregled

od 21.6.2013. do 27.6.2013.

FILMOVI - PREPORU UJEMO

Slom FILM

PETAK, NOVA TV, 23.30

Kada Ted Crawford (Anthony Hopkins) otkrije da ga njegova mlada žena Jennifer (Embeth Davidtz) vara, on isplanira njezino ubojstvo… Savršeno ubojstvo. Me u policajcima koji su s gli na mjesto zlo ina je i pregovara detek v Rob Nunally (Billy Burke), jedini policajac kojemu je dopušteno u i u ku u. Crawford, za u uju e, priznaje da je ubio svoju ženu, ali Nunally je previše zaprepašten da bi pazio kada prepozna svoju ljubavnicu, iji pravi iden tet nikada nije znao, kako leži na podu u lokvi krvi. ..

06:10 06:40 06:45 07:00 07:05 07:10 07:35 07:40 08:35 08:40 09:05 09:10 10:05 10:15 11:05

Brda imaju o i FILM

SUBOTA, RTL, 23.55

Sve po inje pi nim putovanjem na godišnji odmor jedne disfunkcionalne obitelji. Godišnjica je braka rogobatnog clevelandskog detek va, Boba Cartera (Ted Levine) i njegove brbljave žene Ethel (Kathleen Turner), pa kako bi proslavili, Bob pozove svoju proširenu obitelj da po e s njima u Kaliforniju, nadaju i se da bi otvorena cesta mogla pomo i iscijeli njihove uzdrmane odnose...

Lažni identitet FILM

NEDJELJA, NOVA TV, 20.00

Nakon što tajanstvenoj ženi pomogne pobje i od napada a, ameri ki doktor Nicholas Pinter (Val Kilmer) na stru nom skupu u Bugarskoj biva zamijenjen za tajnog agenta i trgovca draguljima. Me u m, prava agen ca upravo je lijepa Katrine (Izabella Miko), koja radi i za britanske tajne službe i za bugarsko- eške kriminalce. Nalaze i se u životnoj opasnos , doktor doista ne zna kome i emu vjerova , ali ini se da e mu odluku olakša injenica da se djevojka i on po inju zaljubljiva jedno u drugo...

Cura na zadatku FILM

PONEDJELJAK, DOMA TV, 22.25

Jedna od najomiljenijih svjetskih glumica, Sandra Bullock, zvijezda je ove neobi ne komedije o djevojci koja e mora pro i potpunu preobrazbu kako bi mogla riješi svoj zadatak hvatanja opasnog ubojice.Kada serijski ubojica natukne da je za svoju sljede u metu odabrao budu u Miss SAD-a, FBI odlu i u izbor ubaci jednu od svojih agen ca, iji e zadatak bi iz prve ruke neprimije eno motri razvoj situacije.

12:00 12:15 12:18 12:20 12:37 13:25 14:10 14:30 14:39 14:45 15:15 15:45 16:30 17:00 17:15 18:00 18:05 18:25 19:00 19:10 19:30 19:55 20:00 20:02 20:03 20:05 20:40 22:25 22:45 22:53 22:56 22:58 23:05 00:55

Pretjerana sila 2 FILM

UTORAK, NOVA TV, 00.45

Bivšu pripadnicu specijalnih policijskih postrojbi, a sada privatnu istražiteljicu, Harley (Stacie Randall) mjesna policija poziva kao pomo u slu aju ma jaškog ubojstva.

Harley ima indicije kako e istragom ovog ubojstva na i ono što zapravo traži - svog bivšeg nadre enog, koji joj je bio i ljubavnik, Francisa Lydella (Dan Gauthier), ovjeka koji je pucao u nju kada je odbila pridruži se mu pla enih ubojica. Me u m, Harley je preživjela i na umu joj je jedna jedina stvar, a to je osveta...

Dave FILM

SRIJEDA, NOVA TV, 00.45

Što bi se dogodilo kada bi netko najobi nijem ovjeku dao klju eve ovalnog ureda?

Odgovor na to pitanje dobit emo od oskarovca Kevina Klinea u ovoj rijetko pronicljivoj, originalnoj komediji. Bill Mitchell (Kevin Kline) neodgovoran je i previše opušten predsjednik Sjedinjenih Ameri kih Država. Dave Kovic (Kevin Kline) dobrodušan je i pažljiv ovjek, koji neobi nom igrom sudbine izgleda upravo kao Mitchell. Kada Mitchell poželi izbje i službeni sastanak, tajna služba unajmi Davea da ga zamijeni...

SPORT - IZDVAJAMO

Košarka - Europsko prvenstvo (Ž), prijenos SPORT

Subota, 15.6., HRT 2, 13.55

02:20 03:50 04:40 05:20

Trenutak spoznaje (R) Najava programa TV Kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes iz kulture (R) Daleki europski sjever: Laponija i Finnmark, dokumentarna serija (43’) (14/15) (kod. na sat.)

Mjesto pod suncem - Osta ili o i (6), dokumentarna serija (27/45) (kod. na sat.)

Dnevnik 1 Sport Vrijeme TV Kalendar (R) Nasljednica s Vendavala, telenovela (19/155) (kod. na sat.)

Dr. Oz 3, talk-show (59/150) (kod. na sat.) manjinski MOZAIK Vijes uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Drugo mišljenje (R) Znanstvena pe ca Vrtovi svijeta: Vrtovi New Yorka, dokumentarna serija (43’03”) (2/10) (R) (kod. na sat.)

Slatki svijet Charlyjevih an ela 1, dokumentarna serija (7/13) (R) (kod. na sat.)

Vijes Hrvatska uživo HAK - promet info Putem europskih fondova Iza ekrana Najava programa Tema dana Dnevnik Sport Vrijeme Ve eras...

Ep reportaža EUnigma, kviz Taxi, ameri ki lm (97’) (kod. na sat.)

Dnevnik 3 Vijes iz kulture Sport Vrijeme sutra HAK - promet info Filmski maraton: Slatka budu nost, britanski lm (108’) (R) (kod. na sat.)

Filmski maraton: Obiteljski an eo, ameri ki lm (85’) (R) (kod. na sat.)

Obra un, TV lm (12) (R) (kod. na sat.)

Reprizni program Dr. Oz 3, talk-show (59/150) (R) (kod. na sat.)

Mjesto pod suncem - Osta ili o i (6), dokumentarna serija (27/45) (R) (kod. na sat.)

05:25 Najava programa (kod. na sat.)

05:30 Daleki europski sjever: Zašadna Švedska i jezero Vänern, dokumentarna serija (43’) (13/15) (R) (kod. na sat.)

06:15 Nasljednica s Vendavala, telenovela (18/155) (kod. na sat.)

07:00 Mala TV: (kod. na sat.)

07:05 TV vr (kod. na sat.)

07:10 Crtani lm (kod. na sat.)

07:20 Tajni dnevnik patke Ma lde (kod. na sat.)

07:30 Hotel Zombi, crtana serija (16/26) (kod. na sat.)

07:55 Teletubbies, animirana serija (73/330) (kod. na sat.)

08:20 Vatrena kugla 4, serija za djecu (1/13) (kod. na sat.)

08:45 H2O Uz malo vode! 2, serija za djecu (5/26) (kod. na sat.)

09:10 Ne daj se, Floki!, serija za djecu (5/5) (kod. na sat.)

09:45 Abeceda EU (kod. na sat.)

09:55 PP (kod. na sat.)

10:00 Dolina sunca, serija (108/210) (R) (kod. na sat.)

10:45 Strani igrani lm - hit (R) (kod. na sat.)

12:30 PP (kod. na sat.)

12:35 Reprizni program (R) (kod. na sat.)

13:05 Obiteljski an eo, ameri ki lm (85’) (R)

SPORT

Nedjelja, 23.6., HRT 2, 18.45 FILM DOMA TV

Monica Bellucci

22.20

Otkupnina za Kinga Monica Bellucci po ela je karijeru kao model s nepunih 16 godina. Iako je imala ambiciju bi pravnica, pa je na Sveu ilištu u Perugiji i upisala studij prava, odlu ila je potpuno se posve karijeri modela te, kasnije, glumice.

Godine 1988. potpisala je za poznatu milansku modnu ku u Elite Model. Monica je ubrzo dobila brojne poslove u modnim centrima Parizu i New Yorku Te iste, 1989. godine Bellucci je po ela uzima satove glume, a prva zamjetnija uloga bila joj je 1992. u lmu Bram Stoker’s Dracula gdje je glumila jednu od tri Drakuline vampirske nevjeste. No svjetsku slavu je stekla tek glavnom ulogom u talijanskom lmu Malèna iz 2000. godine. Film je govorio o ženi talijanskog vojnika u Drugom svjetskom ratu, koja postaje predmetom ogovaranja u maloj sredini.

Redale su se uloge u me unarodnim projek ma, od kojih su komercijalno najuspješniji bili drugi i tre i nastavak

lmskog serijala The Matrix redatelja Wachowski.

Posebnu pažnju javnos Monica Bellucci je privukla 2004. ulogom Marije Magdalene u kontroverznoj Pasiji redatelja Mela Gibsona. Zahtjevnom ulogom biblijske grešnice poprili no se odmakla od svog seksipilnog imagea, a brojni su lmski kri ari hvalili njenu izražajnu glumu na aramejskom jeziku.

Uspješan, bogat i prepotentan poduzetnik Malcolm (Anthony Anderson) tijekom godina je stekao poprili an broj neprijatelja, uklju uju i i svoju uskoro bivšu suprugu (Kellita Smith) te svoje premorene, podcijenjene zaposlenike. Ne žele i prolaziti kroz prljavu i skupu rastavu koja e se povla iti po medijima, Malcolm smisli plan da bi sa uvao novac od svoje gramzive supruge. Uz pomo svoje ljubavnice Peaches (Regina Hall) Malcolm smišlja vlastitu otmicu zbog koje bi morao dati izmišljenu otkupninu koja je toliko visoka da bi nakon isplate javnost mislila da je bankrotirao i da ne može udovoljiti zahtjevima svoje žene.

EMISIJA RTL

17.10

Galileo

SERIJA DOMA TV

Mala nevjesta

18:40

23:30 01:40 03:25 04:55 05:25

06.15

05.35 06.20 06.40

21.10 23.05 23.10 00.50 02.40 03.15

RTL Danas, informa vna emisija (R) Exkluziv Tabloid, magazin (R) Ben 10: Ul mate Alien, animirana serija Moji džepni ljubimci, crtana serija Yu-Gi-Oh!, animirana serija Virus a ack, animirana serija TV prodaja Cobra 11, akcijska serija (S08E03/14) (R) TV prodaja Krv nije voda, serija (S04E34/40) (R) Divlja ruža, telenovela (S1E4099) Obitelj Rey, telenovela (S1E41/150) TV prodaja Nebo i zemlja, dramska serija (S01E67/85) Avenida Brasil, dramska serija (S01E17/160) (R) Cobra 11, akcijska serija (S08E04/14) Cobra 11, akcijska serija (S08E05/14) RTL 5 do 5, Informa vna emisija Galileo, zabavna/ obrazovna emisija (S3E130/133) Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informa vna emisija RTL Vrijeme, informa vna emisija Krv nije voda, serija (S04E35/40) U dobru, zlu i ki u, dokumentarna serija (S2E7/7) Tesna koža, igrani lm, komedija Eurojackpot To ka pucanja, igrani lm, triler (15) Punisher, igrani lm, akcijski (15) RTL Danas, informa vna emisija (R) Kraj programa

06:15 07:05 07:30 07:55 08:10 09:10 09:25 10:25 11:20 12:15 12:45 13:50 14:30 15:20 15:50 17:00 17:25 18:05 19:15 20:05 20:40 21:05 21:06 21:45

Dnevnik Nove TV R Pinky i Mozgalo, crtana serija R Pinky i Mozgalo, crtana serija 6/39 TV izlog Kako vrijeme prolazi, serija R TV izlog Da sam oblak, serija R Inspektor Rex, serija R Larin izbor, serija R Ninja ratnici, serija R Zauvijek susjedi, serija R In magazin R Inspektor Rex, serija 1/12 Ninja ratnici, serija 38/104 Zauvijek susjedi, serija 61-62/180 Vijes Nove TV In magazin Kako vrijeme prolazi, serija 82/90 Dnevnik Nove TV Lud, zbunjen, normalan, serija 52/72 Da sam oblak, serija 12/2/29 LIDL - Minuta do Europe Da sam oblak, serija Larin izbor, serija 157-158/165

06:58 07:00 07:25 07:30 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 10:45 11:00 12:00 12:30

Najava programa VTV Dnevnik, informa vna emisija (R) Mali oglasi Orlando kids, crtani lmovi TV prodaja Iz prošlos , TV kalendar Mali oglasi Vekerica, jutarnji program VTV-a VTV Vijes , informa vna emisija Vekerica, jutarnji program VTV-a TV prodaja Iz VTV arhive: VIP, talk show Dom 2, emisija o ure enju prostora Vrijeme je za gospodarstvo, emisija o gospodarstvu 24 sata vijes , informa vni program TV prodaja Iz naših središta, informa vni program (R) Ku onica, emisija za djecu (R) Otvoreni studio, informa vna emisija (R) Vekerica, jutarnji program VTV-a (R) VTV Vijes , informa vna emisija Vekerica, jutarnji program VTV-a TV prodaja Glazbeni in, glazbena emisija VTV Dnevnik, informa vna emisija Vremenska prognoza Iz prošlos , TV kalendar 24 sata vijes , informa vni program Mali oglasi TV razglednica VTV Vijes , informa vna emisija Popevke i š kleci, zabavno-glazbena emisija Varaždin info, informa vni program Dijagnoza, mozaik a emisija (R) VTV Dnevnik, informa vna emisija Vremenska prognoza Iz prošlos , TV kalendar Mali oglasi Arka, astro show (18) Odjava programa Videostranice

07.05 07.25 07.50 08.05 08.20 09.20 09.35 10.30 11.25 12.25 12.40 13.50 14.50 15.55 16.55 17.10 18.05 18.30 19.05 19.10 20.00

01.55

06:00 06:40 07:25 08:15 08:30 09:00 09:01 09:15 09:40 10:00 10:30 10:45 12:05 12:20 14:00 14:01 14:15 15:10 15:25 17:00 18:40 20:00 21:30 22:20 00:05 00:35 01:00 01:25 01:50 02:15

Naši najbolji dani, serija 89/260 Ukleta Marijana, serija 25/135 Zauvijek zaljubljeni, serija 30/140 TV izlog Zauvijek zaljubljeni, serija 31/140 Flash vijes Zauvijek zaljubljeni, serija - nast.

Animanijaci, crtana serija R Animanijaci, crtana serija 3/7 Puna ku a, serija 22/24 TV izlog Mala nevjesta, serija R TV izlog Naša mala klinika, serija R Flash vijes TV izlog Bumerang, serija R TV izlog Pobjeda ljubavi, serija 103-104/172 Rubi, serija 98-99/115 Mala nevjesta, serijam 369-371/515 Naša mala klinika, serija 13-14/15 Bumerang, serija 19/32 Otkupnina za Kinga, igrani lm (12) Prijatelji, serija 24/25 Klub otpisanih, serija 14/24 Puna ku a, serija R Prijatelji, serija R Klub otpisanih, serija R Kraj programa

08:00 09:00 09:30 10:15 13:45 14:00 14:45 15:50 16:00 16:30 19:00 19:30 20:00 20:30 21:00 21:15 21:50 22:30 23:00 01:00 02:00

Dje ja TV Hrana i vino Dom 2 Videostranice TV prodaja Hrana i vino Podravina i Prigorje (r) Ju er, danas, sutra, vijes Dje ja TV Zoom, mozai na emisija VIJESTI DANA Hrana i vino Obzori Veliko platno Ju er, danas, sutra An eoska kuhinja Lifestyle (r) Vijes dana Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice

07.25 07.50 08.30 09.05 09.20 09.50 10.20 10.35 11.30 12.20 12.35 13.05 13.35 13.50 14.30

17.20 18.15 18.40 19.05 19.30 19.55 20.20 20.45 21.10 21.35 22.00 22.25 22.50 23.15 23.40 00.05 00.25 00.45 01.10

13:00 13:25 13:40 14:15 15:00 16:00 17:00 17:05 17:45 18:00 18:40 19:00 19:05 19:10 19:40 19:50 20:00 20:05 21:10 21:40 22:30 22:50 22:51 22:57 23:00 01:00 01:01

Slom, igrani lm (12) Nick i Norah: Spoj za jednu no , igrani lm (12) Ezo TV, tarot show (18) In magazin R Kraj programa

Vatreno nebo, telenovela (S01E116/165) (R) Punom parom, kulinarski izazov (S03E27/95) (R) Punom parom, kulinarski izazov (S03E28/95) (R) Bra a koala, animirani lm U ilica, kviz za djecu TV prodaja Zabranjena ljubav, sapunica (S03E74) (R) Zabranjena ljubav, sapunica (S03E75) (R) TV prodaja Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E39/55) (R) Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E40/55) (R) TV prodaja Punom parom, kulinarski izazov (S03E29/95) Punom parom, kulinarski izazov (S03E30/95) TV prodaja Studio 45, talk show (S03E142) (R) Vatreno nebo, telenovela (S01E117/165) Zabranjena ljubav, sapunica (S03E76) Zabranjena ljubav, sapunica (S03E77) Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E41/55) Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E42/55) Raymond, humoris na serija (S07E07/25) (R) Raymond, humoris na serija (S07E08/25) (R) Teorija velikog praska, humoris na serija (S03E14/23) (R) Teorija velikog praska, humoris na serija (S03E15/23) (R) Dva i pol muškarca, humoris na serija (S03E10/24) (R) Dva i pol muškarca, humoris na serija (S03E11/24) (R) Raymond, humoris na serija (S07E09/25) Raymond, humoris na serija (S07E10/25) Teorija velikog praska, humoris na serija (S03E16/23) Teorija velikog praska, humoris na serija (S03E17/23) Dva i pol muškarca, humoris na serija (S03E12/24) Dva i pol muškarca, humoris na serija (S03E13/24) Jedna od de kiju, humoris na serija (S04E01/09) Jedna od de kiju, humoris na serija (S04E02/09) Jedna od de kiju, humoris na serija (S04E03/09) Raymond, humoris na serija (S07E09/25) (R) Raymond, humoris na serija (S07E10/25) (R) Reži me, dramska serija (S03E13) (12) (R) Studio 45, talk

07.05

15.30 16.00 16.25

Ma evanje - Europsko prvenstvo: reportaža

ZVJEZDANI KUTAK Z

Subota, NOVA TV, 20.05 sati

(kod. na sat.)

14:45 Degrassi 4, serija za mlade (14/22) (kod. na sat.)

15:10 Dnevnik jedne plavuše (kod. na sat.)

15:20 Muška posla (kod. na sat.)

15:30 Superžena (kod. na sat.)

15:40 Ružiona specijal (kod. na sat.)

16:00 Regionalni dnevnik (kod. na sat.)

16:35 Dolina sunca, serija 43’04 (109/210) (kod. na sat.)

17:20 Novi klinci s Beverly Hillsa 4, serija za mlade (15/24) (kod. na sat.)

18:05 Briljanteen (kod. na sat.)

18:45 Crtani lm (kod. na sat.)

19:00 Mala TV: (R) (kod. na sat.)

19:05 TV vr (R) (kod. na sat.)

19:10 Crtani lm (kod. na sat.)

19:20 Tajni dnevnik patke Ma lde (kod. na sat.)

19:30 Jednostavne ve ere s Nigelom Slaterom (1), dokumentarna serija (6/6) (kod. na sat.)

19:55 Ve eras (kod. na sat.)

20:00 Ameri ka umjetnost, dokumentarna serija (3/3) (kod. na sat.)

20:55 Volim Hrvatsku (R) (kod. na sat.)

22:15 Obra un, TV lm (12) (kod. na sat.)

23:50 Retrovizor: Lovci na natprirodno (5), serija (12) (17/22) (kod. na sat.)

00:35 Retrovizor: Capri 3, serija (23/26) (kod. na sat.)

01:20 Retrovizor: U uredu (6), humoris na serija (10/26) (kod. na sat.)

01:45 No ni glazbeni program - spotovi (kod. na sat.)

03:45 No ni glazbeni program - Glazbene emisije iz arhiva HTV-a (kod. na sat.)

04:30 Napomena: Košarka, EP (Ž) (14.00, 16.30, 20.00) (kod. na sat.)

(bivša akove ka televizija)

SUBOTA 22. lipnja 2013.

06:15 Drugo mišljenje: Dje ja stomatologija (R) 06:45 Najava programa 06:50 TV Kalendar 07:05 Iza ekrana (R) 07:40 Ku ni ljubimci 08:10 Hrvatska kronika BiH 08:25 Kinoteka - ciklus klasi nog vesterna: Spikesova banda, ameri ki lm (93‘) (R) (kod. na sat.)

10:05 Vijes iz kulture (R) 10:15 HAK - promet info 10:20 Skica za portret: Šime Vulas (9‘30“) 10:30 Brezovica: Dan an fašis ke borbe, prijenos 12:00 Dnevnik 1 12:15 Sport 12:18 Vrijeme 12:20 TV Kalendar (R) 12:35 Jednom u Sunji - Pri a o Svenu Las , dokumentarni lm (45‘06“) 13:20 Duhovni izazovi 13:50 Prizma, mul nacionalni magazin 14:35 Globalno sijelo 15:05 10 mjeseci za život, dokumentarni

lm (R) 16:00 Upoznajte ljenjivce, dokumentarni

lm (kod. na sat.)

17:00 Vijes 17:10 HAK - promet info 17:15 Kulturna baš na 17:35 Na ivanjsko nave erje, emisija pu ke i predajne kulture (28‘10“) 18:05 Lijepom našom 19:05 Najava programa 19:10 Ezopovo kazalište, crtani lm (7/39) (kod. na sat.)

19:20 Dim, dam, dum - crtani lm (7/39) (kod. na sat.)

19:30 Dnevnik 19:55 Sport 20:00 Vrijeme 20:02 Ve eras...

20:05 LOTO 7/39 20:10 Nedos žni most, britanski lm (170‘) (kod. na sat.)

23:10 Dnevnik 3 23:30 Vijes iz kulture 23:38 Sport 23:41 Vrijeme sutra 23:43 HAK - promet info 23:55 Sco i Bailey (2), serija (12) (5/8) (kod. na sat.)

00:55 Filmski maraton: Svi na Woodstock, britanski lm (15) (116‘) (kod. na sat.)

02:50 Filmski maraton: Spikesova banda, ameri ki lm (93‘) (kod. na sat.)

04:25 Upoznajte ljenjivce, dokumentarni

lm (R) (kod. na sat.)

05:15 Jednostavne ve ere s Nigelom Slaterom (2), dokumentarna serija (1/8) (R) (kod. na sat.)

05:40 Reprizni program

na sat.)

12:50 Podravka - Okusi za sve jezike, emisija pod pokroviteljstvom (R) (kod. na sat.)

13:00 Podravka - Okusi za sve jezike, emisija pod pokroviteljstvom (R) (kod. na sat.)

13:10 Podravka - Okusi za sve jezike, emisija pod pokroviteljstvom (R) (kod. na sat.)

13:20 Obrtnik i partner, emisija pod pokroviteljstvom (kod. na sat.)

13:50 Fiskal 4, sp (kod. na sat.)

13:55 Košarka, EP (Ž) (14.00, 16.30, 20.00) (kod. na sat.)

16:00 Pore : DanceStar 2013. - svjetsko natjecanje u plesu, snimka (50’04”) (kod. na sat.)

16:55 Igrani lm (strani) (kod. na sat.)

18:40 Ameri ka umjetnost, dokumentarna serija (3/3) (R) (kod. na sat.)

19:30 Jednostavne ve ere s Nigelom Slaterom (2), dokumentarna serija (1/8) (kod. na sat.)

19:55 Ve eras (kod. na sat.)

20:00 ernobilski radioak vni vukovi, dokumentarni lm (kod. na sat.)

21:00 Me unarodni dje ji fes val Šibenik prijenos otvorenja (kod. na sat.)

22:00 Arsen, Gabi, Ma ja i TO HRT-a, snimka koncerta (61’20”) (kod. na sat.)

23:10 Korak ispred, ameri ki lm (12) (101’) (kod. na sat.)

00:50 Retrovizor: Lovci na natprirodno (5), serija (12) (18/22) (kod. na sat.)

01:35 Retrovizor: Capri 3, serija (24/26) (kod. na sat.)

02:25 Retrovizor: U uredu (6), humoris na serija (11/26) (kod. na sat.)

02:50 No ni glazbeni program - spotovi (kod. na sat.)

04:45 No ni glazbeni program - Glazbene emisije iz arhiva HTV-a (kod. na sat.)

FILM NOVA TV

20.05

Suze boga sunca Poru nik ameri kih marinaca Waters (Bruce Willis) dobije zadatak da spasi lije nicu Lenu Kendricks (Monica Bellucci), koja je zato ena u Nigeriji u kojoj ‘bjesni’ rat. Kad Waters do e u Nigeriju, doktorica Lena Kendricks odbije napus izbjeglice koji su pod njezinom skrbi te nagovara Watersa i njegove ljude da ih otprate kroz opasnu džunglu do kamerunske granice.

Kada bez ikakva razloga vojska pobunjenika krene za njima, oni ostanu potpuno zbunjeni, a potom otkriju da se me u izbjeglicama nalazi jedini preživjeli lan obitelji koja je vladala zemljom...

08.55

Puna ku a

INFO RTL

RTL Danas

18:30

01:30 03:40 05:10 06:00

11.05 11.20 13.00 15.10 16.10 17.05

18.30 19.07 19.10 20.00 22.00 23.55 02.00 03.00 03.35

Exkluziv Tabloid, magazin (R) Yu-Gi-Oh!, animirana serija (R) Virus a ack, animirana serija Uvrnu upavci, animirana serija Aladdin, animirana serija Timon i Pumbaa, animirana serija TV prodaja U ilica, kviz za djecu TV prodaja Galileo, zabavna/ obrazovna emisija (S3E130/137) TV prodaja Phineas i Ferb: Iza druge dimenzije TV premijera, igrani lm, animirani Rokerice, igrani lm, glazbeni/ komedija Krv nije voda, serija Krv nije voda, serija Smrtonosnih 60, dokumentarna serija (S3E13/26) Smrtonosnih 60, dokumentarna serija (S3E14/26) RTL Danas, informa vna emisija RTL Vrijeme, informa vna emisija Galileo, zabavna/obrazovna emisija (S03E125/133) Pink Panther, igrani lm, komedija Crni vitez, igrani lm, komedija Brda imaju o i, igrani lm, horor (18) Astro show, emisija uživo (18) RTL Danas, informa vna emisija (R) Kraj programa

05:25 06:15 07:15 07:45 08:00 08:25 08:55 09:20 09:50 10:15 10:45 11:15 12:25 14:15 16:15

Dnevnik Nove TV R Zauvijek susjedi, serija R Hank, serija 7/10 TV Izlog Pinky i Mozgalo, crtana serija R Pinky i Mozgalo, crtana serija 7/39 Winx Club, crtana serija R Štrumpfovi, crtana serija R Power Rangers Samurai, serija 2/22 Ninja ratnici, serija R Ninja ratnici, serija 39/104 Zauvijek susjedi, serija 63-64/180 Moonwalker, igrani lm Kovr ava Sue, igrani lm Štrumpfovi, crtana serija 27/60

06:58 07:00 07:25 07:30 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00

Najava programa VTV Dnevnik, informa vna emisija (R) Mali oglasi Orlando kids, crtani lmovi TV prodaja Iz prošlostI, TV kalendar Mali oglasi Orlando kids, crtani lmovi Lino višebojac, snimka završne priredbe (R) Mali oglasi Županijske teme, informa vna emisija (R) 24 sata vijes , informa vni program TV prodaja Eurobox, tv magazin (R) TV prodaja Manjinski mozaik, emisija o nacionalnim manjinama (R) Varaždin info, informa vna emisija (R) Glazbeni izazov, glazbena emisija (R) Mali oglasi Ku onica, emisija za djecu (R) Zajedno, mozai ka emisija TV oblo ec, podravsko-prigorski magazin Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe VTV Dnevnik, informa vna emisija Vremenska prognoza Iz prošlos , TV kalendar 24 sata vijes , informa vni program Mali oglasi TV razglednica Hrvatsko srce, dokumentarni program Vicovizija, zabavni program Popevke i š kleci, zabavno-glazbena emisija Mali oglasi VTV Dnevnik, informa vna emisija Vremenska prognoza Iz prošlos , TV kalendar Mali oglasi Arka, astro show (18) Odjava programa Videostranice

12:20 12:30 13:00 13:30 13:45 14:15 14:30 15:00 15:30 16:20 16:30 17:15 17:40

18:40 19:00 19:05 19:10 19:35 19:45 20:00 21:00 21:25 22:25 22:30 22:50 22:51 22:57 23:00 01:00 01:01

Provjereno, informa vni magazin R Vijes Nove TV Provjereno, informa vni magazin R Lud, zbunjen, normalan, serija R Dnevnik Nove TV Suze Boga Sunca, igrani lm Unakrsna vatra 2, igrani lm MMA liga - etvr inale II (12) Unakrsna vatra 2, igrani lm nastavak Chisum, igrani lm Ezo TV, tarot show (18) Dnevnik Nove TV R Kraj programa

06:45 06:50 07:05 07:40 10:00 10:05 10:15 11:10

06.25 06.45 07.05 07.25 07.50 08.05 08.35 09.05 09.20 09.50 10.20 11.10 11.25 13.05 13.20

14.40 06.30 06.50 07.20 07.40 08.05 08.35 09.00 09.15 09.55 10.10

18:10

EMISIJA HRT 1 TV SERIJA DOMA

16:40 17:00 17:10 17:50 19:15 20:05 22:15 22:45 00:15

13.35

17.50 04:30 Najava programa (kod. na sat.)

04:35 Spektar, unutrašnjopoli ki magazin (R) (kod. na sat.)

05:20 Daleki europski sjever: Laponija i Finnmark, dokumentarna serija (43’) (14/15) (R) (kod. na sat.)

06:05 Tom i Jerry, crtana serija (7/16) (kod. na sat.)

06:30 Moj mali planet, crtana serija (5/26) (kod. na sat.)

06:35 Wot wot’s, crtana serija (20/52) (kod. na sat.)

06:45 Matkova udovišta, crtana serija (19/52) (kod. na sat.)

07:00 Merlin 4, serija za djecu i mlade (10/13) (R) (kod. na sat.)

07:45 Novi klinci s Beverly Hillsa 4, serija za mlade (15/24) (R) (kod. na sat.)

08:30 Babybonus, emisija pod pokroviteljstvom (kod. na sat.)

09:00 Mala TV: (kod. na sat.)

09:05 TV vr (kod. na sat.)

09:15 Danica (kod. na sat.)

09:20 Profesor Baltazar (kod. na sat.)

09:35 Mali nindža 2, ameri ki lm (88’) (kod. na sat.)

11:10 Nasljedstvo, ameri ki lm (91’) (R) (kod. na sat.)

12:40 Podravka - Okusi za sve jezike, emisija pod pokroviteljstvom (R) (kod.

NEDJELJA 23. lipnja 2013.

15.10 15.35 16.00 16.50 18.00 19.10 20.00 20.50 21.40 22.30 00.05 00.45 00.55 01.05

06:20 07:10 07:55 08:20 08:40 08:55 09:20 10:15 10:30 12:05 12:20 13:10 13:55 14:10 14:40 15:30 15:45 16:15 17:00 17:50 18:20 19:10 20:00 20:50 21:40 23:45 00:35 01:05 01:55 02:40 03:25

Punom parom, kulinarski izazov (S03E29/95) (R) Punom parom, kulinarski izazov (S03E30/95) (R) Bra a koala, animirani lm Ve era za 5, lifestyle emisija (S05E31/95) TV prodaja Ve era za 5, lifestyle emisija (S05E32/95) Ve era za 5, lifestyle emisija (S05E33/95) TV prodaja Ve era za 5, lifestyle emisija (S05E34/95) Ve era za 5, lifestyle emisija (S05E35/95) Sutkinja Amy, dramska serija (S02E17/22) TV prodaja Sutkinja Amy, dramska serija (S02E18/22) TV prodaja Sutkinja Amy, dramska serija (S02E20/22) U dobroj formi s Renatom Sopek, lifestyle emisija (S03E09/10) (R) InDizajn s Mirjanom Mikulec, lifestyle emisija (S03E07) (R) David Rocco: Dolce Vita, gastronomsko-putopisna serija (S03E02/13) David Rocco: Dolce Vita, gastronomsko-putopisna serija (S03E08/13) Automagazin - Grip, magazin (S03E11) Waterloo road, dramska serija (S03E06/20) Waterloo road, dramska serija (S03E07/20) Policijska patrola, dokumentarna sapunica (S01E06/20) Ku anice, humorna dramska serija (S05E05/24) Ku anice, humorna dramska serija (S05E06/24) Gre ni dnevnici, humoris na dramska serija (S01E06/08) Fes valac: Elsa i Fred, igrani lm, drama Jedna od de kiju, humoris na serija (S04E01/09) (R) Jedna od de kiju, humoris na serija (S04E03/09) (R) Jedna od de kiju, humoris na serija (S04E02/09) (R) Kraj programa

Ana, serija 86-87/254 Nate Berkus show, serija 79/173 Tom i Jerry pri e, crtana serija 4/13 Animanijaci, crtana serija R TV izlog Puna ku a, serija 23/24 Luda ljubav, serija 8-9/13 TV izlog Gilmorice, serija 15-16/22 TV izlog Milijunaš u kuhinji , serija 3/6 Nate Berkus show, serija R TV izlog Od zida do zida 8/12 Svadbena zvona, dok. serija 2/3 TV izlog Puna ku a, serija R Naša mala klinika, serija R Bumerang, serija R Okusi Hrvatske R Milijunaš u kuhinji , serija R Divino novo ruho, serija 7/13 Naša mala klinika, serija 1/30 Bumerang, serija 20/32 Slom, igrani lm (12) Besramnici, serija (12) 1/12 Klub otpisanih, serija R Luda ljubav, serija R Divino novo ruho, serija R Besramnici, serija (12) R Kraj programa

12:00 12:15 12:18 12:30 13:25 14:00 15:05 15:40 16:30 17:00 17:10 17:15 18:45 19:05 19:10 19:20 19:30 19:55 20:00 20:02 20:05 20:10 21:10 22:55 23:15 23:23 23:26 23:28 23:30 23:50 00:40 02:15 03:40 04:30 04:50 05:35

Najava programa TV Kalendar Duhovni izazovi (R) Zlatna kinoteka: Nadnica za strah, francuski lm (142’) (kod. na sat.)

HAK - promet info Vijes iz kulture (R) ni DA ni NE: Tes ranje na droge u školama Ubojstvo, napisala je (9) - serija (22/88) (kod. na sat.)

Dnevnik 1 Sport Vrijeme Plodovi zemlje Split: More Nedjeljom u dva Mir i dobro Divlji u srcu 6, serija (5/10) (kod. na sat.)

Vrtlarica (R) Vijes HAK - promet info Buddenbrookovi, mini-serija (2/2) (R) (kod. na sat.)

Jelovnici izgubljenog vremena: Zagreba ki izabrani stolovi Najava programa Ezopovo kazalište, crtani lm (8/39) (kod. na sat.)

Dim, dam, dum - crtani lm (8/39) (kod. na sat.)

Dnevnik Sport Vrijeme Ve eras...

LOTO 6/45 Sve u 7!, kviz (kod. na sat.)

Ciklus europskog lma: Mediterraneo, talijanski lm (98’) (kod. na sat.)

Dnevnik 3 Vijes iz kulture Sport Vrijeme sutra HAK - promet info Putem europskih fondova (R) Sco i Bailey (2), serija (12) (6/8) (kod. na sat.)

Strani igrani lm (R) (kod. na sat.)

Je Jackson, ameri ki lm (86’) (R) (kod. na sat.)

Ubojstvo, napisala je (9) - serija (22/88) (R) (kod. na sat.)

Skica za portret Divlji u srcu 6, serija (5/10) (R) (kod. na sat.)

Jednostavne ve ere s Nigelom Slaterom (2), dokumentarna serija (2/8) (R) (kod. na sat.)

08:00 11:15 11:45 12:15 12:55 13:45 14:15 14:50 15:30 16:15 16:50 17:00 17:35 19:00 19:30 20:00 20:45 21:00 21:25 22:10 22:30 23:00 01:00 02:00

Dje ja TV Mala školska liga Auto – moto nau ca (r) An eoska kuhinja (r) Dom 2 (r) Privredni.HR (r) Mladi govore (r) G.E.T.Report Zagrljaj ljepote Gls manjina Ju er, danas, sutra Poljoprivredni savjetnik TOP des nacija VIJESTI DANA Hrana i vino Kajkanje Ju er, danas, sutra Planet Croa a Lifestyle Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice

05.10 06.00 06.50 07.15 07.45 08.15 08.35 08.50 09.50 10.05 10.40 11.15 11.30 13.40 15.35 16.30 17.35 18.30 19.08 19.10 20.00 22.00

06:35 Najava programa (kod. na sat.)

06:40 Alpe Dunav Jadran (R) (kod. na sat.)

07:10 Pipi Duga arapa, crtana serija (9/26) (kod. na sat.)

07:35 Corto Malteze, crtana serija (4/22) (kod. na sat.)

08:00 Dubravka Šeparovi Mušovi recital u ast Milki Trnini (kod. na sat.)

09:15 Detek v XXL: Pokretna meta, ?

lm (90’) (kod. na sat.)

10:47 Biblija 10:57 Novska: Misa, prijenost.)

12:05 Je Jackson, ameri ki lm (86’) (R) (kod. na sat.)

13:45 Igrani lm (strani) (kod. na sat.)

15:10 PP (kod. na sat.)

15:15 Babybonus, emisija pod pokroviteljstvom (kod. na sat.)

15:50 Košarka, EP (Ž) (14.00, 16.30,

22.55 23.50 00.50 02.40 03.40 04.15

06:00 07:10 07:25 07:50 08:20

08:03 08:05 08:15 FILM RTL

20.00

ivava s Beverly Hillsa (bivša akove ka televizija)

20.00) ??? (kod. na sat.)

18:45 Ma evanje, EP - reportaža 45’ (kod. na sat.)

19:30 Jednostavne ve ere s Nigelom Slaterom (2), dokumentarna serija (2/8) (kod. na sat.)

19:55 Ve eras (kod. na sat.)

20:00 Brannigan, ameri ki lm (106’) (kod. na sat.)

21:50 Ciklus kultnih lmova: Posljednji zadatak, ameri ki lm (12) (100’) (kod. na sat.)

23:30 INmusic Fes val Jarun - New Order, snimka koncerta (77’20”) (kod. na sat.)

00:45 Retrovizor: Lovci na natprirodno (5), serija (12) (19/22) (kod. na sat.)

01:30 Retrovizor: Capri 3, serija (25/26) (kod. na sat.)

02:15 Retrovizor: U uredu (6), humoris na serija (12/26) (kod. na sat.)

02:40 No ni glazbeni program - spotovi (kod. na sat.)

04:40 No ni glazbeni program - Glazbene emisije iz arhiva HTV-a (kod. na sat.)

Chloe (Drew Barrymore) je razmažena i bogata ivava s Beverly Hillsa, koja e radije boraviti u torbici svoje vlasnice nego se igra u parku. Za razliku od nje, Papi (George Lopez) je ivava koja se oslanja na ins nkte preživljavanja i živi po vlas m pravilima. Chloe sa svojom vlasnicom odlazi na odmor u Meksiko, no ondje stvari krenu po zlu i Chloe se na e sama u stranoj zemlji, a jedini oslonac joj je njema ki ov ar Delgado (Andy Garcia), koji bi joj trebao pokaza put ku i. Za to vrijeme hrabri Papi želi dokaza svoju ljubav prema Chloe pa mu jedino preostaje da je prona e i vra ku i.

08:40 08:45 10:45 11:00 11:45 12:00 12:25 12:30 13:00 13:30 14:30 15:00 15:30 15:35 17:55 18:00 19:00

SERIJA RTL 2

11.45

Sutkinja Amy

19:30 19:57 20:00 20:45 22:25 22:30

SERIJA DOMA TV

Divino novo ruho

19:10

23:00 01:00 01:01

RTL Danas, informa vna emisija (R) Krv nije voda, serija (R) Aladdin, animirana serija (R) Timon i Pumbaa, animirana serija (R) Virus a ack, animirana serija Uvrnu upavci, animirana serija TV prodaja Galileo, zabavna/ obrazovna emisija (S3E131/26) (R) TV prodaja Smrtonosnih 60, dokumentarna serija (S3E13/26) (R) Smrtonosnih 60, dokumentarna serija (S3E14/26) (R) TV prodaja Hannah Montana/ Miley Cyrus: Koncert - najbolje od oba svijeta, dokumentarni lm/ glazbeni Pink Panther, igrani lm, komedija (R) Krv nije voda, serija U dobru, zlu i ki u, dokumentarna serija (S2E7/7) (R) RTL Extra Magazin, showbiz emisija RTL Danas, informa vna emisija RTL Vrijeme, informa vna emisija Galileo, zabavna/ obrazovna emisija (S3E132/137) ivava s Beverly Hillsa - TV premijera, igrani lm, komedija CSI: Miami, kriminalis ka serija (S08E14/24) (12) CSI: Miami, kriminalis ka serija (S08E15/24) (12) CSI: Miami, kriminalis ka serija (S02E10/24) (12) Crni vitez, igrani lm, komedija (R) Astro show, emisija uživo (18) RTL Danas, informa vna emisija (R) Kraj programa

Zauvijek susjedi, serija R TV Izlog Hank, serija R Hank, serija 8/10 Pinky i Mozgalo, crtana serija 7-8/39

Najava programa Iz prošlos , TV kalendar VTV Dnevnik, informa vna emisija (R) Mali oglasi Orlando kids, crtani lmovi TV prodaja Ku onica, emisija za djecu (R) TV prodaja Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe Mali oglasi TV Oblo ec, podravsko-prigorski magazin (R) Zlatna dolina, poljoprivredna emisija TV Ordinacija, emisija o zdravlju (R) Eurobox, mozai ka emisija Varaždin info, informa vna emisija (R) Mali oglasi S koncertnih pozornica, snimka koncerta Mali oglasi Hrvatsko srce, dokumentarni program (R) Otvoreno nebo, dokumentarna emisija (R) VTV Tjednik, informa vna emisija Mali oglasi Mužikaši i pajdaši, glazbena emisija Ve er uz lm: udnova vrtovi, igrani lm (12) Iz prošlos , dokumentarni program (R) VTV Tjednik, informa vna emisija (R) Arka, astro show (18) Odjava programa Videostranice

09:15 09:40 10:10 10:35 11:05 12:15 14:15 16:30 17:00 17:10 17:55 19:15 20:05 22:10 00:30 02:30 03:55 05:35 06:15

Winx Club, crtana serija 3/26 Štrumpfovi, crtana serija R Power Rangers Samurai, serija R Od zida do zida 9/12 Zauvijek susjedi, serija 65-66/180 Sestra Hawthorne, serija 7-8/10 Chisum, igrani lm R Štrumpfovi, crtana serija 28/60 Vijes Nove TV In magazin vikend Lud, zbunjen, normalan, serija R Dnevnik Nove TV Cura na zadatku, igrani lm Sedam duša, igrani lm (12) Suze Boga Sunca, igrani lm R Unakrsna vatra 2, igrani lm R Škola šarma, igrani lm (12) Dnevnik Nove TV R Kraj programa

05.45

01.10

Zabranjena ljubav, sapunica (S3E70-75/220) TV prodaja Zabranjena ljubav, sapunica (S3E76-77/220) TV prodaja Ivica i Marica, animirani lm Lav Leon, animirani lm TV prodaja Sutkinja Amy, dramska serija (S02E21/22) Sutkinja Amy, dramska serija (S02E22/22) TV prodaja Sutkinja Amy, dramska serija (S03E01/24) Sutkinja Amy, dramska serija (S03E02/24) Automagazin - Grip, magazin (S03E11) (R) Gre ni dnevnici, humoris na dramska serija (S01E06/08) (R) U dobroj formi s Renatom Sopek, lifestyle emisija (S03E10/10) InDizajn s Mirjanom Mikulec, lifestyle emisija (S03E08) Paklena kuhinja, reality show (S01E07/34) Policijska patrola, dokumentarna sapunica (S01E07/20) Lažni iden tet, igrani lm, triler Mayday: Tajna crne ku je, dokumentarna serija (S09E07/08) Lovci na bombe: Afganistan, dokumentarna serija Lažni iden tet, igrani lm, triler (R) Kraj programa

06:30 07:20 08:05 08:30 08:55 09:10 09:40 10:35 10:50 12:25 12:40 13:30 14:25 14:40 15:25 15:40 16:10 17:00 17:50 18:20 19:10 20:00 20:50 21:40 23:25 00:15 01:10 01:55 02:40 03:25

Ana, serija 88-89/254 Nate Berkus show, serija 80/173 Animanijaci, crtana serija 4/7 Tom i Jerry pri e, crtana serija R TV izlog Puna ku a, serija 24/24 Luda ljubav, serija 10-11/13 TV izlog Gilmorice, serija 17-18/22 TV izlog Milijunaš u kuhinji , serija 4/6 Svadbena zvona, dok. serija R TV izlog Nate Berkus show, serija R TV izlog Puna ku a, serija R Naša mala klinika, serija R Bumerang, serija R Okusi Hrvatske 4/12 Milijunaš u kuhinji , serija R Divino novo ruho, serija 8/13 Naša mala klinika, serija 2/30 Bumerang, serija 21/32 Kovr ava Sue, igrani lm Besramnici, serija (12) 2/12 Luda ljubav, serija R Divino novo ruho, serija R Besramnici, serija (12) R Gilmorice, serija R Kraj programa

08.30 08.45 09.45 10.00 10.45 11.30 11.45 12.40 13.35 13.50 14.35 15.20 16.10 17.00 17.30 18.10 19.10 20.00 21.45 22.40 23.30

(bivša akove ka televizija)

08:00 Dje ja TV 11:15 Poljoprivredni savjetnik (r) 12:00 Mladi govore (r) 12:45 Kajkanje (r) 13:30 Sport nedjeljom 15:00 Podravina i Prigorje 16:00 Hrana i vino 17:00 Tjedna kronika 17:30 Obzori (r) 18:00 24 sata 18:30 TV Jukebox 19:00 Tjedna kronika 19:45 G.E.T.Report 20:30 Slavonsko veselje, tamburaški show 23:00 Videostranice TV ku e imaju pravo promjene programa

PONEDJELJAK 24. lipnja 2013.

09:45 10:00 10:45 06:10 06:40 06:45 07:00 07:05 07:10 07:35 07:40 08:35 08:40 09:00 09:05 09:50 10:05 10:15 11:10 12:00 12:15 12:18 12:20 12:35 13:25 14:05 14:30 14:39 14:45 15:15 15:45 16:30 17:00 17:10 17:15 18:00 18:05 18:55 19:05 19:10 19:30 19:55 20:00 20:02 20:12 20:13 20:15 20:40 21:15 22:20 22:40 22:48 22:51 22:53 22:57 23:57 00:17 01:52 02:37 03:19 04:17 04:42 05:22

Mir i dobro (R) Najava programa TV Kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA EU, emisija pod pokroviteljstvom (R) Gorski lije nik (1), serija (1/8) (kod. na sat.)

Skica za portret Vijes iz kulture (R) Daleki europski sjever: Središnja Finska i Karelija, dokumentarna serija (43’) (15/15) (kod. na sat.)

Mjesto pod suncem - Osta ili o i (6), dokumentarna serija (28/45) (kod. na sat.)

Dnevnik 1 Sport Vrijeme TV Kalendar (R) Nasljednica s Vendavala, telenovela (20/155) (kod. na sat.)

Dr. Oz 3, talk-show (60/150) (kod. na sat.)

Jelovnici izgubljenog vremena: Vijes uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Tre a dob, emisija za umirovljenike (R) Glas domovine (R) Vrtovi svijeta: Vrtovi Firence, dokumentarna serija (43’25”) (3/10) (R) (kod. na sat.)

Slatki svijet Charlyjevih an ela 1, dokumentarna serija (8/13) (R) (kod. na sat.)

Vijes 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom Hrvatska uživo HAK - promet info Miris kiše na Balkanu, serija (5/14) (kod. na sat.)

Podravka - Okusi za sve jezike, emisija pod pokroviteljstvom Najava programa Tema dana Dnevnik Sport Vrijeme Dnevnik plus: Hrvatska u Europskoj uniji Ve eras...

ZABA EU, emisija pod pokroviteljstvom TV Bingo Turis ka klasa (kod. na sat.)

Nulta to ka, poli ki talk-show Dnevnik 3 Vijes iz kulture Sport Vrijeme sutra HAK - promet info Na rubu znanos : Parapsihologoja i spiri zam Ludnica u Clevelandu 3, humoris na serija (15) (17/24) (kod. na sat.)

Raj prije smr , ameri ki lm (95’) (R) (kod. na sat.)

Roditelji i djeca (2), serija (2/22) (R) (kod. na sat.)

Fringe - Na rubu (2), serija (12) (8/22) (R) (kod. na sat.)

Na rubu znanos : Parapsihologoja i spiri zam Jednostavne ve ere s Nigelom Slaterom (2), dokumentarna serija (3/8) (R) (kod. na sat.)

Dr. Oz 3, talk-show (60/150) (R) (kod. na sat.)

Mjesto pod suncem - Osta ili o i (6), dokumentarna serija (28/45) (R) (kod. na sat.)

06:15 Najava programa (kod. na sat.)

06:20 Nasljednica s Vendavala, telenovela (19/155) (kod. na sat.)

07:05 Mala TV (kod. na sat.)

07:35 Hotel Zombi, crtana serija (17/26) (kod. na sat.)

08:00 Teletubbies, animirana serija (74/330) (kod. na sat.)

08:25 Papreni detek vi 1, serija za djecu (2/52) (kod. na sat.)

08:50 H2O Uz malo vode! 2, serija za djecu (6/26) (kod. na sat.)

09:15 Lažeš, Melita!, serija za djecu (1/5)

12:35 13:10 14:45 15:10 15:33 15:41 16:00 16:35 17:25 18:25 19:00 19:30 19:55 20:00 20:30 21:00 22:30 23:15 23:40

22.35

Larin izbor Nela dolazi kod Lucijana u stan tražiti svoju k er. Nakon što ne nalazi Nikol u Lucijanovom stanu, a Lucijan joj laže da ju je odvezao na sud, o ajna Nela vra a se u Kr mu. Leila nagovara Lucijana da ide tražiti Nikol. On odlazi u vilu Zlatar, gdje Leon drži Kike i Nikol pod klju em. Nikol vriš i doziva pomo , no to samo dodatno razlju Leona i Lucijana. Leon traži od Lucijana da ih premjes negdje, no Lucijan to odbija. Leon osje a da mu gori pod petama te se sprema o i iz grada.

SERIJA DOMA TV

17.10

Rubi

SERIJA DOMA TV

Naša mala klinika

20.00

UTORAK 25. lipnja 2013.

21:05 21:06 21:45 22:35 23:30 23:50 00:45 02:55 03:40 04:25 05:25 06:15

05.30 06.10 07.00 07.25 07.40 08.00 08.15 09.10 09.25 10.35 11.30 11.45 12.40 14.00 15.00 16.00 16.55 17.10 18.05 18.30 19.05 19.10 20.00 21.10 22.55 23.15 00.20 01.15 02.10 03.10 03.45

RTL Danas, informa vna emisija (R) RTL Extra Magazin, showbiz emisija Ben 10: Ul mate Alien, animirana serija Moji džepni ljubimci, crtana serija Virus a ack, animirana serija TV prodaja Krv nije voda, serija (S04E35/40) (R) TV prodaja Nebo i zemlja, dramska serija (S01E67/85) (R) Divlja ruža, telenovela (S1E41/99) TV prodaja Obitelj Rey, telenovela (S1E41/150) Nebo i zemlja, dramska serija (S1E68/80) Avenida Brasil, dramska serija (S01E17/160) (R) Heroji iz stras , dramska serija (S01E11/22) Heroji iz stras , dramska serija (S01E12/22) RTL 5 do 5, Informa vna emisija Galileo, zabavna/ obrazovna emisija (S03E129/133) Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informa vna emisija RTL Vrijeme, informa vna emisija Krv nije voda, serija (S4E36/40) Avenida Brasil, dramska serija (S1E18/160) Osvetnik, igrani lm, akcijski (12) RTL Vijes , informa vna emisija Vra t e se rode, humorna drama (S1E7/27) (12) CSI: Miami, kriminalis ka serija (S08E14/24) (12) (R) CSI: Miami, kriminalis ka serija (S08E15/24) (12) (R) Astro show, emisija uživo (18) RTL Danas, informa vna emisija (R) Kraj programa

06.15 07.05 07.35 08.10 08.30 09.05 09.20 09.50 10.20 10.35 11.30 12.20 12.35

13.35 13.50 14.30 15.30 16.00 16.16 17.20 18.15 18.40 19.05 19.30 19.55 20.20 20.45 21.10 21.35 22.00 22.25 22.50 23.15 23.45 00.30 00.50 01.15 02.00

06:15 07:05 07:30 07:55 08:10 09:10 09:25 11:25 12:15 12:45 13:50 14:30 15:20 15:50 17:00 17:25 18:05 19:15 20:05 20:45

07:30 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 10:45 11:00 12:00 12:30 13:00 13:30 13:45 15:00 15:30 15:35 16:00 17:00 17:05 17:45 18:40 19:05 19:06 19:15 19:40 19:45 20:00 20:05 21:00 21:45 22:30 22:50 22:51 22:56 23:00 01:00 01:01

Inspektor Rex, serija R Pinky i Mozgalo, crtana serija R Pinky i Mozgalo, crtana serija 9/39 TV izlog Kako vrijeme prolazi, serija R 82/90 TV izlog Da sam oblak, serija R Larin izbor, serija R Ninja ratnici, serija 39/104 Zauvijek susjedi, serija R In magazin vikend R Inspektor Rex, serija 2/12 Ninja ratnici, serija 40/104 Zauvijek susjedi, serija 67-68/180 Vijes Nove TV In magazin Kako vrijeme prolazi, serija 83/90 Dnevnik Nove TV Lud, zbunjen, normalan, serija 63/72 Da sam oblak, serija 13/2/27

Najava programa VTV Tjednik, informa vna emisija uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) Orlando kids, crtani lmovi TV prodaja Iz prošlos , TV kalendar Mali oglasi Vekerica ,jutarnji program VTV-a VTV Vijes , informa vna emisija Vekerica, jutarnji program VTV-a TV prodaja Iz VTV arhive: VIP, talk show Zlatna dolina, poljoprivredna emisija (R) TV Oblo ec, podravsko-prigorski magazin (R) 24 sata vijes , informa vni program TV prodaja 6. Me imurska smotra dje jih popevki 2013. u Svetom Mar nu, snimka koncerta Emisija VTV Televizije Mali oglasi Vjera i nada vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) Vekerica, jutarnji program VTV-a (R) VTV Vijes , informa vna emisija Vekerica, jutarnji program VTV-a (R) Sportski zoom, sportska emisija VTV Dnevnik, informa vna emisija Vremenska prognoza Iz prošlos , TV kalendar 24 sata vijes , informa vni program Mali oglasi TV razglednica VTV Vijes , informa vna emisija Koktel, mozai ka emisija Sportski zoom, emisija o sportu (R) Dijagnoza, mozai ka emisija (R) VTV Dnevnik, informa vna emisija (R) Vremenska prognoza Iz prošlos , TV kalendar Mali oglasi Arka, astro show (18) Odjava programa Videostranice

LIDL - Minuta do Europe Da sam oblak, serija – nastavak Da sam oblak, serija 14/1/27 Larin izbor, serija 158/165 Ve ernje vijes Djevojke na zadatku, serija (12) 10/10 Sedam duša, igrani lm (12) R Muškarci u krizi, serija 8/10 Djevojke na zadatku, serija (12) R Ezo TV, tarot show (18) Dnevnik Nove TV R Kraj programa

06:07 06:37 06:42 06:54 07:00 07:05 07:10 07:35 07:40 08:35 08:40 08:55 09:00

13.05

06:58 07:00

SERIJA NOVA TV

(kod. na sat.)

Abeceda EU (kod. na sat.)

Dolina sunca, serija (109/210) (R) (kod. na sat.)

Brannigan, ameri ki lm (106’) (R) (kod. na sat.)

Reprizni program (R) (kod. na sat.)

Raj prije smr , ameriki lm (95’) (R) (kod. na sat.)

Degrassi 4, serija za mlade (15/22) (kod. na sat.) Život s cvije em: Ruže (23’) (kod. na sat.)

Lijepe ku e: Kramar (8’06”) (kod. na sat.)

Ružiona Specijal: Kinoklub (10’42”) (kod. na sat.)

Regionalni dnevnik (kod. na sat.)

Dolina sunca, serija (43’26”) (110/210) (kod. na sat.)

Me unarodni dje ji fes val Šibenik snimka otvorenja (R) (kod. na sat.)

Generacija Y: Neugodnos (27’27”) (kod. na sat.)

Mala TV (R) (kod. na sat.)

Jednostavne ve ere s Nigelom Slaterom (2), dokumentarna serija (3/8) (kod. na sat.)

Ve eras (kod. na sat.)

Cyber nasilje, dokumentarni lm (29’56”) (kod. na sat.)

Rekonstrukcija: Hladno pivo (kod. na sat.) Što muškarci žele, ameri ki lm (12) (89’) (kod. na sat.)

Roditelji i djeca (2), serija (2/22) (kod. na sat.)

Ubi me dosada 3, humoris na serija (7/8) (kod. na sat.)

Fringe - Na rubu (2), serija (12) (8/22) (kod. na sat.)

06:30 07:10 08:00 08:45 09:00 09:01 09:45 10:05 10:25 10:40 11:10 12:20 12:35 14:00 14:01 14:15 14:30 15:10 15:25 17:10 18:45 20:00 21:40 22:25 00:15 00:45 01:10 01:35 02:00 02:45

Paklena kuhinja, reality show (S01E07/34) (R) U dobroj formi s Renatom Sopek, lifestyle emisija (S03E10/10) (R) InDizajn s Mirjanom Mikulec, lifestyle emisija (S03E08) (R) Bra a koala, animirani lm U ilica, kviz za djecu TV prodaja Zabranjena ljubav, sapunica (S03E76) (R) Zabranjena ljubav, sapunica (S03E77) (R) TV prodaja Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E41/55) (R) Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E42/55) (R) TV prodaja Punom parom, kulinarski izazov (S03E31/95) Punom parom, kulinarski izazov (S03E32/95) TV prodaja Studio 45, talk show (S03E142) (R) Vatreno nebo, telenovela (S01E118/165) Zabranjena ljubav, sapunica (S03E78) Zabranjena ljubav, sapunica (S03E79) Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E43/55) Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E44/55) Raymond, humoris na serija (S07E09/25) (R) Raymond, humoris na serija (S07E10/25) (R) Teorija velikog praska, humoris na serija (S03E16/23) (R) Teorija velikog praska, humoris na serija (S03E17/23) (R) Dva i pol muškarca, humoris na serija (S03E12/24) (R) Dva i pol muškarca, humoris na serija (S03E13/24) (R) Raymond, humoris na serija (S07E11/25) Raymond, humoris na serija (S07E12/25) Teorija velikog praska, humoris na serija (S03E18/23) Teorija velikog praska, humoris na serija (S03E19/23) Dva i pol muškarca, humoris na serija (S03E14/24) Dva i pol muškarca, humoris na serija (S03E15/24) Studio 45, talk show (S03E143) Reži me, dramska serija (S06E14/19) (12) Raymond, humoris na serija (S07E11/25) (R) Raymond, humoris na serija (S07E12/25) (R) Mayday: Tajna crne ku je, dokumentarna serija (S09E07/08) (R) Kraj programa

Naši najbolji dani, serija 90/260 Ukleta Marijana, serija 26/135 Zauvijek zaljubljeni, serija 32/140 TV izlog Flash vijes Zauvijek zaljubljeni, serija 33/140 Animanijaci, crtana serija R Animanijaci, crtana serija 5/7 TV izlog Puna ku a, serija 1/24 Mala nevjesta, serija R TV izlog Naša mala klinika, serija R Flash vijes Naša mala klinika, serija R - nast.

TV izlog Bumerang, serija R TV izlog Pobjeda ljubavi, serija 105-106/172 Rubi, serija 100-101/115 Mala nevjesta, serija 372-374/515 Naša mala klinika, serija 3-4/30 Bumerang, serija 22/32 Cura na zadatku, igrani lm Prijatelji, serija 25/25 Klub otpisanih, serija 15/25 Puna ku a, serija R Prijatelji, serija R Gilmorice, serija R Kraj programa

10:05 12:00 12:15 12:18 12:20 12:35 13:25 14:05 14:30 14:39 14:45 15:00 15:45 16:30 17:00 17:10 17:15 18:00 18:05 18:55 19:05 19:10 19:30 19:55 20:00 20:02 20:12 20:13 20:15

21:50 22:55 23:15 23:23 23:26 23:28 23:35 01:05 02:45 03:30 04:15 04:55 05:25

Znanstvena pe ca (R) Najava programa TV Kalendar 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom (R) Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA EU, emisija pod pokroviteljstvom (R) Zagreb: Misa zahvalnica za domovinu Dan državnos Dnevnik 1 Sport Vrijeme TV Kalendar (R) Nasljednica s Vendavala, telenovela (21/155) (kod. na sat.)

Dr. Oz 3, talk-show (61/150) (kod. na sat.)

Kulturna baš na: Villa Ruži Vijes uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Fotogra ja u Hrvatskoj: Pavo Urban (12’54”) Ce nom do Trilja, dokumentarni

lm (42’06”) Vrtovi svijeta: Umjetni ki vrtovi u Toskani, dokumentarna serija (44’20”) (4/10) (R) (kod. na sat.)

Slatki svijet Charlyjevih an ela 1, dokumentarna serija (9/13) (R) (kod. na sat.)

Vijes 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom Hrvatska uživo HAK - promet info Miris kiše na Balkanu, serija (6/14) (kod. na sat.)

Podravka - Okusi za sve jezike, emisija pod pokroviteljstvom Najava programa Tema dana Dnevnik Sport Vrijeme Dnevnik plus: Hrvatska u Europskoj uniji Ve eras...

ZABA EU, emisija pod pokroviteljstvom Hrvatskom glazbom u Europu, prijenos sve anog koncerta Simfonijskog orkestra HRT-a iz HNK Barun Janko Vranyczany Dobrinovi , dokumentarni lm Dnevnik 3 Vijes iz kulture Sport Vrijeme sutra HAK - promet info Obitelj za Bobbyja, ameri ki lm (12) (92’) (kod. na sat.)

Ljeto bez dadilje, ameri ki lm (R) (kod. na sat.)

Roditelji i djeca (2), serija (3/22) (R) (kod. na sat.)

Fringe - Na rubu (2), serija (12) (9/22) (R) (kod. na sat.)

Dr. Oz 3, talk-show (61/150) (R) (kod. na sat.)

Jednostavne ve ere s Nigelom Slaterom (2), dokumentarna serija (4/8) (R) (kod. na sat.)

Ce nom do Trilja, dokumentarni

lm (42’06”)

07:58 08:00 09:00 09:30 10:30 11:00 13:45 14:00 14:45 15:15 15:50 16:00 16:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:20 22.00 22:30 23:00 00:30 01:30

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Zagrljaj ljepote (r) Glas manjina (r) Videostranice TV prodaja Hrana i vino Tjedna kronika (r) Mala školska liga (r) Ju er, danas, sutra Dje ja TV Zoom, mozai na emisija 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Sport ponedjeljkom Ju er, danas, sutra Auto – moto nau ca Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice

20:45 21:05 21:06 21:45 22:35 23:30 23:50 00:45 02:30 03:15 04:00 05:00 05:50 06:15

06.25 07.15 07.35 08.00 08.40 09.15 09.30 10.00 10.30 10.45

12.30 12.45 13.15 05.55 06.35 07.00 07.20 07.40 08.00 08.20 09.15 09.30 10.40 11.35 12.35 12.50 14.00 15.00 16.00 16.55 17.10 18.05 18.30 19.05 19.10 20.00 21.10 22.00

00.20 05:30 Najava programa (kod. na sat.)

05:35 Daleki europski sjever: Središnja Finska i Karelija, dokumentarna serija (43’) (15/15) (R) (kod. na sat.)

06:20 Nasljednica s Vendavala, telenovela (20/155) (kod. na sat.)

07:05 Mala TV (kod. na sat.)

07:35 Hotel Zombi, crtana serija (18/26) (kod. na sat.)

08:00 Teletubbies, animirana serija (75/330) (kod. na sat.)

08:25 Papreni detek vi 1, serija za djecu (3/52) (kod. na sat.)

08:50 H2O Uz malo vode! 2, serija za djecu (7/26) (kod. na sat.)

09:15 Lažeš, Melita!, serija za djecu (2/5) (kod. na sat.)

09:45 Abeceda EU - slovo O (kod. na sat.)

10:00 Dolina sunca, serija (110/210) (R) (kod. na sat.)

10:45 Strani igrani lm - hit (R) (kod. na sat.)

12:30 Obrtnik i partner, emisija pod pokroviteljstvom (R) (kod. na sat.)

17:00 17:25 18:05 19:15 20:05

11.40

23.00 23.20

02.10 03.10 03.50

06:15 07:05 07:30 07:55 08:10 09:10 09:25 11:20 12:15 12:45 14:30 15:20 15:50

RTL Danas, informa vna emisija (R) Exkluziv Tabloid, magazin (R) Ben 10: Ul mate Alien, animirana serija Moji džepni ljubimci, animirana serija Virus a ack, animirana serija TV prodaja Krv nije voda, serija (S4E36/40) (R) TV prodaja Nebo i zemlja, dramska serija (S1E68/80) (R) Divlja ruža, telenovela (S1E42/99) Obitelj Rey, telenovela (S1E42/150) TV prodaja Nebo i zemlja, dramska serija (S1E69/80) Avenida Brasil, dramska serija (S1E18/80) (R) Heroji iz stras , dramska serija (S01E13/22) Heroji iz stras , dramska serija (S01E14/22) RTL 5 do 5, Informa vna emisija Galileo, zabavna/ obrazovna emisija (S3E133/137) Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informa vna emisija RTL Vrijeme, informa vna emisija Krv nije voda, serija (S4E37/40) Avenida Brasil, dramska serija (S1E19/160) Uvod u anatomiju, dramska serija (S8E7/24) Uvod u anatomiju, dramska serija (S8E8/24) RTL Vijes , informa vna emisija Vra t e se rode, humorna drama (S1E8/27) (12) Osvetnik, igrani lm, akcijski (12) (R) Astro show, emisija uživo (18) RTL Danas, informa vna emisija (R) Kraj programa

Inspektor Rex, serija R Pinky i Mozgalo, crtana serija R Pinky i Mozgalo, crtana serija 10/39 TV izlog Kako vrijeme prolazi, serija R 83/90 TV izlog Da sam oblak, serija R Larin izbor, serija R Ninja ratnici, serija R Zauvijek susjedi, serija R Inspektor Rex, serija 3/12 Ninja ratnici, serija 41/104 Zauvijek susjedi, serija 69-70/180

13.45 14.00 14.30 15.30 16.00 16.25 17.20 18.15 18.40 19.05 19.30 19.55 20.20 20.45 21.10 21.35 22.00 22.25 22.50 23.15 23.45 00.30 00.50 01.15 02.00 02.30

06:30 07:10 08:00 08:45 09:01 09:45 10:05 10:25 10:40 11:10 12:20 12:35 14:15 14:30 15:10 15:25 17:10 18:45 20:00 21:40 22:25

SERIJA DOMA TV

07:10

Ukleta Marijana (bivša akove ka televizija)

13:05 Ljeto bez dadilje, ameri ki lm (101’) (R) (kod. na sat.)

14:45 Degrassi 4, serija za mlade (16/22) (kod. na sat.)

15:10 Lov na an kvitete: Stolci i thonet (25’33”) (kod. na sat.)

15:36 Ružiona Specijal: Op a opasnost (15’19”) (kod. na sat.)

16:00 Regionalni dnevnik (kod. na sat.)

16:35 Dolina sunca, serija 45’23 (111/210) (kod. na sat.)

17:20 Svirci moji(6): Tereza Kesovija, glazbena emisija (45’35”) (kod. na sat.)

18:05 ni DA ni NE: Priva zacija vodoopskrbe (R) (kod. na sat.)

19:00 Mala TV (R) (kod. na sat.)

19:30 Jednostavne ve ere s Nigelom Slaterom (2), dokumentarna serija (4/8) (kod. na sat.)

19:55 Ve eras (kod. na sat.)

20:00 Bliski susre tre e vrste, ameri ki

lm (oko 137’) (kod. na sat.)

22:15 PP (kod. na sat.)

22:20 Roditelji i djeca (2), serija (3/22) (kod. na sat.)

23:05 Ubi me dosada 3, humoris na serija (8/8) (kod. na sat.)

23:30 Fringe - Na rubu (2), serija (12) (9/22) (kod. na sat.)

00:15 Retrovizor: Lovci na natprirodno (5), serija (12) (21/22) (kod. na sat.)

01:00 Retrovizor: Strana igrana serija 2 (kod. na sat.)

01:45 Retrovizor: U uredu (6), humoris na serija (14/26) (kod. na sat.)

02:10 No ni glazbeni program - spotovi (kod. na sat.)

04:10 No ni glazbeni program - Glazbene emisije iz arhiva HTV-a (kod. na sat.)

06:10 Napomena: Tenis Wimbledon (oko 16.00) (kod. na sat.)

A lio kaže da se u rudniku mora dogodi nesre a I da Sokol mora umrije . Mariana šalje pismo Sokolu i kaže mu da gavoli i moli ga da ode s njime. On kaže Gerardu da ih je Marcia otkrila i zabrinut je za Marianinu sudbinu. Moli ga da, kada ode k njoj, neka joj kaže neka bude spremna za bijeg. Marcia lažima pokušava razdvoji Marianu i Sokola.

Mariana joj kaže da je Sokol voli i da je ne e ostaviti: Bijesna Marcia kaže da e Sokol bi njezin ili ni iji i da e ga radije uniš i strpa u zatvor.

SERIJA RTL 2

22:25

07:58 08:00 08:25 08:30 09:30 09:45 09:52 10:00 11:45 12:00 11:45 12:05 12:15 12:45 13:00 13:30 14:15 15:00 15:55 16:00 16:40 18:40 19:05 19:06 19:15 19:35 19:45 20:00

Dva i pol muškarca 21:00

SERIJA DOMA TV

Pobjeda ljubavi

15.25

22:25 22:50 22:51 22:56 23:00 01:00 01:01

Najava programa VTV Dnevnik, informa vna emisija (R) Mali oglasi Orlando kids, crtani lmovi TV prodaja Iz prošlos , TV kalendar Mali oglasi Moja domovina, snimka koncerta TV prodaja Mužikaši i pajdaši, glazbena emisija (R) arobna hrvatska, dokumentarni lm Mali oglasi Varaždin – vrata Europe, dokumentarni lm Ribolov na Cirkove koj, reportaža 24 sata vijes , informa vni program Glazbeni izazov, glazbena emisija (R) Sportski zoom, sportska emisija (R) Koktel, mozai ka emisija (R) Mali oglasi Folklorni susre u Prelogu, reportaža Dani nogometa, igrani lm VTV Dnevnik, informa vna emisija Vremenska prognoza Iz prošlos , TV kalendar 24 sata vijes , informa vni program Mali oglasi TV razglednica KAM 2013: Tarzan i svinja, snimka predstave Pet godina na braniku domovine, dokumentarni lm VTV Dnevnik, informa vna emisija Vremenska prognoza IZ PROŠLOSTI, TV kalendar Mali oglasi Arka, astro show (18) Odjava programa Videostranice

00:10 00:40 01:05 01:30 01:55 02:20

Vijes Nove TV In magazin Kako vrijeme prolazi, serija 84/90 Dnevnik Nove TV Lud, zbunjen, normalan, serija 54/72 Da sam oblak, serija 14/2/27 LIDL - Minuta do Europe Da sam oblak, serija – nastavak Da sam oblak, serija 15/1/27 Larin izbor, serija 159/165 Ve ernje vijes Djevojke na zadatku, serija (12) 1/15 Pretjerana sila 2, igrani lm (12) Muškarci u krizi, serija 9/10 Djevojke na zadatku, serija (12) R Ezo TV, tarot show (18) Dnevnik Nove TV R In magazin R Kraj programa

Vatreno nebo, telenovela (S01E118/165) (R) Punom parom, kulinarski izazov (S03E31/95) (R) Punom parom, kulinarski izazov (S03E32/95) (R) Bra a koala, animirani lm U ilica, kviz za djecu TV prodaja Zabranjena ljubav, sapunica (S03E78) (R) Zabranjena ljubav, sapunica (S03E79) (R) TV prodaja Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E43/55) (R) Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E44/55) (R) TV prodaja Punom parom, kulinarski izazov (S01E33/90) Punom parom, kulinarski izazov (S01E34/90) TV prodaja Studio 45, talk show (S03E143) (R) Vatreno nebo, telenovela (S01E119/165) Zabranjena ljubav, sapunica (S03E80) Zabranjena ljubav, sapunica (S03E81) Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E45/55) Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E46/55) Raymond, humoris na serija (S07E11/25) (R) Raymond, humoris na serija (S07E12/25) (R) Teorija velikog praska, humoris na serija (S03E18/23) (R) Teorija velikog praska, humoris na serija (S03E19/23) (R) Dva i pol muškarca, humoris na serija (S03E14/24) (R) Dva i pol muškarca, humoris na serija (S03E15/24) (R) Raymond, humoris na serija (S07E13/25) Raymond, humoris na serija (S07E14/25) Teorija velikog praska, humoris na serija (S03E20/23) Teorija velikog praska, humoris na serija (S03E21/23) Dva i pol muškarca, humoris na serija (S03E16/24) Dva i pol muškarca, humoris na serija (S03E17/24) Studio 45, talk show (S03E140) Reži me, dramska serija (S06E15/19) (12) Raymond, humoris na serija (S07E13/25) (R) Raymond, humoris na serija (S07E14/25) (R) Reži me, dramska serija (S06E14/19) (12) (R) Studio 45, talk show (S03E143) (R) Kraj programa

Naši najbolji dani, serija 91/260 Ukleta Marijana, serija 27/135 Zauvijek zaljubljeni, serija 34/140 TV izlog Zauvijek zaljubljeni, serija 35/140 Animanijaci, crtana serija R Animanijaci, crtana serija 6/7 TV izlog Puna ku a, serija 2/24 Mala nevjesta, serija R TV izlog Naša mala klinika, serija R TV izlog Bumerang, serija R TV izlog Pobjeda ljubavi, serija 107-108/172 Rubi, serija 102-103/115 Mala nevjesta, serija 375-377/515 Naša mala klinika, serija 5-6/30 Bumerang, serija 23/32 Cmok, cmok, bang, bang, igrani

lm (12) Prijatelji, serija 1/24 Klub otpisanih, serija 16/25 Puna ku a, serija R Prijatelji, serija R Klub otpisanih, serija R Kraj programa

(bivša akove ka televizija)

07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:30 13:45 14:00 14:45 15:50 16:00 16:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:15 22:45 23:00 00:30 01:30

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Auto – moto nau ca Obzori Videostranice TV prodaja Hrana i vino Sport ponedjeljkom (r) Ju er, danas, sutra Dje ja TV Zoom, mozai na emisija 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Prilo ki kutak Ju er, danas, sutra Ljubav može bi opasna po zdravlje, igrani lm Vijes dana Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice

SRIJEDA 26. lipnja 2013.

06:05 Me u nama: Fizika i bioinforma ko selek ranje (R) 06:37 Najava programa 06:42 TV Kalendar 06:54 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom (R) 07:00 Dobro jutro, Hrvatska 07:05 Vijes 07:10 Dobro jutro, Hrvatska 07:35 Vijes 07:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:35 Vijes 08:40 Dobro jutro, Hrvatska 09:00 ZABA EU, emisija pod pokroviteljstvom (R) 09:10 Gorski lije nik (1), serija (2/8) (kod. na sat.)

10:05 Vijes iz kulture (R) 10:15 Putovanja Şeljeznicom 4: Lake Michigan to the Gulf of Mexico, dokumentarna serija (43’) (13/21) (kod. na sat.)

11:10 Mjesto pod suncem - Osta ili o i (6), dokumentarna serija (29/45) (kod. na sat.)

12:00 Dnevnik 1 12:15 Sport 12:18 Vrijeme 12:20 TV Kalendar (R) 12:35 Nasljednica s Vendavala, telenovela (22/155) (kod. na sat.)

13:25 Dr. Oz 3, talk-show (62/150) (kod. na sat.)

14:05 Jelovnici izgubljenog vremena: 14:30 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14:39 Vrijeme sutra 14:45 Ekumena: Vjerske zajednice i europska praksa, religijski program 15:15 Alpe Dunav Jadran 15:45 Vrtovi svijeta: Vrtovi uz Bodensko jezero, dokumentarna serija (43’35�) (5/10) (R) (kod. na sat.)

16:30 Slatki svijet Charlyjevih an ela 1, dokumentarna serija (10/13) (R) (kod. na sat.)

17:00 Vijes 17:10 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom 17:15 Hrvatska uĹživo 18:00 HAK - promet info 18:05 Miris kiĹĄe na Balkanu, serija (7/14) (kod. na sat.)

18:55 Podravka - Okusi za sve jezike, emisija pod pokroviteljstvom 19:05 Najava programa 19:10 Tema dana 19:30 Dnevnik 19:55 Sport 20:00 Vrijeme 20:02 Dnevnik plus: Hrvatska u Europskoj uniji 20:12 Ve eras...

20:13 ZABA EU, emisija pod pokroviteljstvom 20:15 LOTO 7/39 20:20 Hrvatska u Europskoj uniji: Gospodarski ambasadori 20:50 Portre umjetnika: Arhitekt Stjepan Plani 21:50 Kon nen u pokretu: Europa - tropski po eci, dokumentarna serija (4/5) (R) (kod. na sat.)

22:50 Dnevnik 3 23:10 Vijes iz kulture 23:18 Sport 23:21 Vrijeme sutra 23:23 HAK - promet info 23:25 Drugi format (europska tema) 00:10 Ludnica u Clevelandu 3, humoris na serija (15) (18/24) (kod. na sat.)

00:30 Dr. Jekyll i g. Hyde, kanadski lm (86’) (R) (kod. na sat.)

01:55 Roditelji i djeca (2), serija (4/22) (R) (kod. na sat.)

02:40 Fringe - Na rubu (2), serija (12) (10/22) (R) (kod. na sat.)

03:22 Skica za portret 03:35 Drugi format (R) 04:15 Jednostavne ve ere s Nigelom Slaterom (2), dokumentarna serija (5/8) (R) (kod. na sat.)

04:40 Dr. Oz 3, talk-show (62/150) (R) (kod. na sat.)

05:20 Mjesto pod suncem - Osta ili o i (6), dokumentarna serija (29/45) (R) (kod. na sat.)

06:15 Najava programa (kod. na sat.)

06:20 Nasljednica s Vendavala, telenovela (21/155) (kod. na sat.)

07:05 Mala TV (kod. na sat.)

07:35 Hotel Zombi, crtana serija (19/26) (kod. na sat.)

08:00 Teletubbies, animirana serija (76/330) (kod. na sat.)

08:25 Papreni detek vi 1, serija za djecu (4/52) (kod. na sat.)

08:50 H2O Uz malo vode! 2, serija za djecu (8/26) (kod. na sat.)

SERIJA DOMA TV

00.30

Klub otpisanih Bri a kao okorjela vegetarijanka zgroĹžena je time, ali ostali lanovi grupe postali su ovisni o pile im ĹĄtapi ima koji se posluĹžuju u kan ni, a kojih uvijek brzo nestane. Otkrili su i razlog tomu. Star-Burnsu posao u kantini sluĹži kao paravan, kako bi krao pile e ĹĄtapi e i dijelio ih svojim prijateljima pa grupa odlu uje neĹĄto poduze i zaustavi ga. Je ih uspijeva nagovori da pokrenu kampanju kojom e otkri skandal i diskredi ra StarBurnsa, a na njegovu mjestu u kan ni zaposlit e se Abed.

SERIJA RTL 2

20.45

Raymond

SERIJA DOMA TV

Prijatelji

00.00

09:15 LaĹžeĹĄ, Melita!, serija za djecu (3/5) (kod. na sat.)

09:45 Abeceda EU (kod. na sat.)

10:00 Dolina sunca, serija (111/210) (R) (kod. na sat.)

10:45 Strani igrani lm - hit (R) (kod. na sat.)

12:20 Vrtlarica (R) 12:45 Glas domovine (R) 13:20 Dr. Jekyll i g. Hyde, kanadski lm (86’) (kod. na sat.)

14:45 Degrassi 4, serija za mlade (17/22) (kod. na sat.)

15:10 Putujmo Europom: Salzburg (16’) (kod. na sat.)

15:26 Putopis: arobna Hrvatska - Istra (13’35�) (kod. na sat.)

15:40 RuŞiona Specijal: Marko Brecelj (10’50�) (kod. na sat.)

16:00 Regionalni dnevnik (kod. na sat.)

16:30 Dolina sunca, serija 43’50 (112/210) (kod. na sat.)

17:15 Slavonijo dok ime traje, snimka koncerta Ĺ ime Jovanovca 1.dio (kod. na sat.)

18:25 Afri ki dnevnik - Hakuna Matata, dokumentarna serija (3/4) (kod. na sat.)

19:00 Mala TV (R) (kod. na sat.)

19:30 Jednostavne ve ere s Nigelom Slaterom (2), dokumentarna serija (5/8) (kod. na sat.)

19:55 Ve eras (kod. na sat.)

20:00 Top Gear 16, dokumentarna serija (5/7) (kod. na sat.)

20:50 Glazba, glazba (kod. na sat.)

21:00 Povratak u Brideshead, britanski lm (12) (128’) (R) (kod. na sat.)

23:10 Roditelji i djeca (2), serija (4/22) (kod. na sat.)

23:55 Fringe - Na rubu (2), serija (12) (10/22) (kod. na sat.)

ETVRTAK 27. lipnja 2013.

20:45 21:05 21:06 21:45 22:35 23:30 23:50 00:45 02:45 03:30 04:15 05:15 06:05 06:15

06.25 07.15 07.35 08.00 08.40 09.15 09.30 10.00 10.30 10.45 11.40 12.30 12.45 13.15

05.55 06.35 07.00 07.25 07.40 08.05 08.15 09.15 09.30 10.40 11.35 12.30 12.50 14.00 15.00 16.00 16.55 17.10 18.05 18.30 19.05 19.10 20.00 21.10 22.05 23.00 23.20 00.20 01.20 02.20 03.20 04.00

RTL Danas, informa vna emisija (R) Exkluziv Tabloid, magazin (R) Ben 10: Ul mate Alien, animirana serija Moji dĹžepni ljubimci, crtana serija Virus a ack, animirana serija TV prodaja Krv nije voda, serija (S4E37/40) (R) TV prodaja Nebo i zemlja, dramska serija (S1E69/80) (R) Divlja ruĹža, telenovela (S1E43/99) Obitelj Rey, telenovela (S1E43/150) TV prodaja Nebo i zemlja, dramska serija (S1E70/80) Avenida Brasil, dramska serija (S1E19/160) (R) Heroji iz stras , dramska serija (S01E15/22) Heroji iz stras , dramska serija (S01E16/22) RTL 5 do 5, Informa vna emisija Galileo, zabavna/ obrazovna emisija (S3E134/137) Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informa vna emisija RTL Vrijeme, informa vna emisija Krv nije voda, serija (S4E38/40) Avenida Brasil, dramska serija (S1E20/160) Kos , kriminalis ka serija (S06E05/23) (12) Kos , kriminalis ka serija (S06E06/23) (12) RTL Vijes , informa vna emisija Hawaii Five-0, kriminalis ka serija (S2E15/23) Vra t e se rode, humorna drama (S1E7/27) (R) Vra t e se rode, humorna drama (S1E8/27) (R) Astro show, show, emisija uĹživo (18) RTL Danas, informa vna emisija (R) Kraj programa

06:15 07:05 07:30 07:55 08:10 09:10 09:25 11:20 12:15 12:45 13:50 14:30 15:20 15:50 17:00 17:25 18:05 19:15 20:05

Inspektor Rex, serija R Pinky i Mozgalo, crtana serija R Pinky i Mozgalo, crtana serija 11/39 TV izlog Kako vrijeme prolazi, serija R TV izlog Da sam oblak, serija R Larin izbor, serija R Ninja ratnici, serija R Zauvijek susjedi, serija R In magazin R Inspektor Rex, serija 4/12 Ninja ratnici, serija 42/104 Zauvijek susjedi, serija 71-72/180 Vijes Nove TV In magazin Kako vrijeme prolazi, serija 85/90 Dnevnik Nove TV Lud, zbunjen, normalan, serija

06:58 07:00 07:25 07:30 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 10:45 11:00 12:00 13:00 13:30 14:00 14:57 15:00 15:30

Najava programa VTV Dnevnik, informa vna emisija (R) Mali oglasi Orlando kids, crtani lmovi TV prodaja Iz proĹĄlos , TV kalendar Mali oglasi Vekerica, jutarnji program VTV-a VTV Vijes , informa vna emisija Vekerica, jutarnji program VTV-a TV prodaja Koktel, mozai ka emisija (R) Iz VTV arhive: VIP, talk show 24 sata vijes , informa vni program Zajedno,mozai ka emisija (R) Pressica, talk show Mali oglasi Otvoreno nebo, dokumentarna emisija KAM 2012: Gastarbajteri, snimka predstave Vekerica, jutarnji program VTV-a (R) VTV Vijes , informa vna emisija Vekerica, jutarnji program VTV-a (R) TV prodaja Iz naĹĄih srediĹĄta, informa vna emisija VTV Dnevnik, informa vna emisija Vremenska prognoza Iz proĹĄlos , TV kalendar 24 sata vijes , informa vni program Mali oglasi TV razglednica VTV Vijes , informa vna emisija Ĺ kola prehrane dr. Branka Vr i a, emisija o zdravoj prehrani Kajkavci, mozai ka emisija CTK VaraĹždin u Trnavi, reportaĹža (R) VTV Dnevnik, informa vna emisija Vremenska prognoza Iz proĹĄlos , TV kalendar Mali oglasi Arka, astro show (18) Odjava programa Videostranice

16:00 17:00 17:05 17:45 18:00 18:40 19:05 19:06 19:15 19:35 19:45 20:00 20:05 21:00 21:30 22:25 22:50 22:51 22:56 23:00 01:00 01:01

13.45 14.00 14.30 15.30 16.00 16.25 17.20 18.15 18.40 19.05 19.30 19.55 20.20 20.45 21.10 21.35 22.00 22.25 22.50 23.15 23.55 00.40 01.00 01.25 02.10 02.40

06:30 07:10 08:00 08:45 09:00 09:01 09:45 10:05 10:25 10:40 11:10 12:20 12:35 14:00 14:01 14:15 14:30 15:10 15:25 17:10 18:45 20:00 21:40 22:25 00:00 00:30 00:55 01:20 01:45 02:10

57/72 Da sam oblak, serija 15/2/27 LIDL - Minuta do Europe Da sam oblak, serija – nastavak Da sam oblak, serija 16/1/27 Larin izbor, serija 160/165 Ve ernje vijes Djevojke na zadatku, serija (12) 2/15 Dave, igrani lm Muťkarci u krizi, serija 10/10 Djevojke na zadatku, serija (12) R Ezo TV, tarot show (18) Dnevnik Nove TV R In magazin R Kraj programa

Vatreno nebo, telenovela (S01E119/165) (R) Punom parom, kulinarski izazov (S03E33/95) (R) Punom parom, kulinarski izazov (S03E34/95) (R) Bra a koala, animirani lm U ilica, kviz za djecu TV prodaja Zabranjena ljubav, sapunica (S03E80) (R) Zabranjena ljubav, sapunica (S03E81) (R) TV prodaja Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E45/55) (R) Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E46/55) (R) TV prodaja Punom parom, kulinarski izazov (S03E35/95) Punom parom, kulinarski izazov (S03E36/95) TV prodaja Studio 45, talk show (S03E144) (R) Vatreno nebo, telenovela (S01E120/165) Zabranjena ljubav, sapunica (S03E82) Zabranjena ljubav, sapunica (S03E83) Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E47/55) Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E48/55) Raymond, humoris na serija (S07E13/25) (R) Raymond, humoris na serija (S07E14/25) (R) Teorija velikog praska, humoris na serija (S03E20/23) (R) Teorija velikog praska, humoris na serija (S03E21/23) (R) Dva i pol muĹĄkarca, humoris na serija (S03E16/24) (R) Dva i pol muĹĄkarca, humoris na serija (S03E17/24) (R) Raymond, humoris na serija (S07E15/25) Raymond, humoris na serija (S07E16/25) Teorija velikog praska, humoris na serija (S03E22/23) Teorija velikog praska, humoris na serija (S03E23/23) Dva i pol muĹĄkarca, humoris na serija (S03E18/24) Dva i pol muĹĄkarca, humoris na serija (S03E19/24) Studio 45, talk show (S03E145) ReĹži me, dramska serija (S06E16/19) (12) Raymond, humoris na serija (S07E15/25) (R) Raymond, humoris na serija (S07E16/25) (R) ReĹži me, dramska serija (S06E15/19) (12) (R) Studio 45, talk show (S03E144) (R) Kraj programa

NaĹĄi najbolji dani, serija 92/260 Ukleta Marijana, serija 28/135 Zauvijek zaljubljeni, serija 36/140 TV izlog Flash vijes Zauvijek zaljubljeni, serija 37/140 Animanijaci, crtana serija R Animanijaci, crtana serija 7/7 TV izlog Puna ku a, serija 3/24 Mala nevjesta, serija R TV izlog NaĹĄa mala klinika, serija R Flash vijes NaĹĄa mala klinika, serija R - nast.

TV izlog Bumerang, serija R TV izlog Pobjeda ljubavi, serija 109-110/172 Rubi, serija 104-105/115 Mala nevjesta, serija378-380/515 NaĹĄa mala klinika, serija 7-8/30 Bumerang, serija 24/32 Pretjerana sila 2, igrani lm (12) Prijatelji, serija 2/24 Klub otpisanih, serija 18/25 Puna ku a, serija R Prijatelji, serija R Klub otpisanih, serija R Kraj programa

06:10 Ekumena: Vjerske zajednice i europska praksa, religijski program (R) 06:40 Najava programa 06:45 TV Kalendar 06:57 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom (R) 07:00 Dobro jutro, Hrvatska 07:05 Vijes 07:10 Dobro jutro, Hrvatska 07:35 Vijes 07:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:35 Vijes 08:40 Dobro jutro, Hrvatska 09:00 ZABA EU, emisija pod pokroviteljstvom (R) 09:10 Gorski lije nik (1), serija (3/8) (kod. na sat.)

10:05 Vijes iz kulture (R) 10:15 Putovanja Şeljeznicom 4: Indonezija (Java), dokumentarna serija (43’) (16/21) (kod. na sat.)

11:10 Mjesto pod suncem - Osta ili o i (6), dokumentarna serija (30/45) (kod. na sat.)

12:00 Dnevnik 1 12:15 Sport 12:18 Vrijeme 12:20 TV Kalendar (R) 12:35 Nasljednica s Vendavala, telenovela (23/155) (kod. na sat.)

13:25 Dr. Oz 3, talk-show (63/150) (kod. na sat.)

14:05 Jelovnici izgubljenog vremena: 14:30 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14:39 Vrijeme sutra 14:45 Trenutak spoznaje 15:15 Pozi vno (R) 15:45 Vrtovi svijeta: Kraljevski parkovi i mali vrtni rajevi - O podrijetlu francuske vrtne umjetnos i njezinih ina ica u Parizu i na Ile-de-Franceu, dokumentarna serija (43’40�) (6/10) (R) (kod. na sat.)

16:30 Slatki svijet Charlyjevih an ela 1, dokumentarna serija (11/13) (R) (kod. na sat.)

17:00 Vijes 17:15 Hrvatska uĹživo 18:00 HAK - promet info 18:05 Miris kiĹĄe na Balkanu, serija (8/14) (kod. na sat.)

18:55 Podravka - Okusi za sve jezike, emisija pod pokroviteljstvom 19:05 Najava programa 19:10 Tema dana 19:30 Dnevnik 19:55 Sport 20:00 Vrijeme 20:02 Dnevnik plus: Hrvatska u Europskoj uniji 20:12 Ve eras...

20:13 ZABA EU, emisija pod pokroviteljstvom 20:15 Hrvatska u Europskoj uniji: Europljani o nama 20:45 Mo boja: Purpurna, ljubi asta, ruŞi asta - dokumentarna serija (5/6) (R) 21:20 Svjedoci vremena: JoŞa Horvat moreplovac hrvatske knjiŞevnos , dokumentarni lm (45’00�)

22:10 Dnevnik 3 22:30 Vijes iz kulture 22:38 Sport 22:41 Vrijeme sutra 22:43 HAK - promet info 22:50 Ubij Irca, ameri ki lm (12) (103’) (kod. na sat.)

00:35 Knjiga o Ru , ameri ko-kanadski lm (90’) (R) (kod. na sat.)

02:05 Roditelji i djeca (2), serija (5/22) (R) (kod. na sat.)

02:50 Fringe - Na rubu (2), serija (12) (11/22) (R) (kod. na sat.)

03:32 Skica za portret 03:50 Jelovnici izgubljenog vremena: 04:10 Jednostavne ve ere s Nigelom Slaterom (2), dokumentarna serija (6/8) (R) (kod. na sat.)

04:40 Dr. Oz 3, talk-show (63/150) (R) (kod. na sat.)

05:20 Mjesto pod suncem - Osta ili o i (6), dokumentarna serija (30/45) (R) (kod. na sat.)

05:30 Najava programa (kod. na sat.)

05:35 Putovanja Ĺželjeznicom 4: Lake Michigan to the Gulf of Mexico, dokumentarna serija (13/21) (R) (kod. na sat.)

06:20 Nasljednica s Vendavala, telenovela (22/155) (kod. na sat.)

07:05 Mala TV (kod. na sat.)

07:35 Hotel Zombi, crtana serija (20/26) (kod. na sat.)

08:00 Teletubbies, animirana serija (77/330) (kod. na sat.)

08:25 Papreni detek vi 1, serija za djecu (5/52)

SERIJA RTL 2

21.35

Teorija velikog praska (bivĹĄa akove ka televizija)

07:58 08:00 09:00 09:30 10:30 13:45 14:00 14:45 15:50 16:00 16:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:15 21:45 22:15 22:35 23:00 00:30 01:30

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino G.E.T.report Videostranice TV prodaja Hrana i vino Prilo ki kutak (r) Ju er, danas, sutra, vijes Dje ja TV Zoom, mozai na emisija 24 sata TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino Pove alo Ju er, danas, sutra Oko umjetnos (r) Dom 2 VIJESTI DANA Tv Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice

Za vrijeme ve ere, Howard demonstrira robotsku ruku pokazuju i kako se moĹže otpakirati naru ena ve era. Kasnije ju koris za masaĹžu i za masturbaciju. Sve se ubrzo zakomplicira, pa Howard zove Leonarda da mu pomogne izbaviti se iz pandĹži pomahnitale ruke. Howard isprva pokuĹĄava ispri a neku neuvjerljivu pri u, no Leonard i Raj se krenu oko njega sprda . Na kraju ga deĹžurna medicinska sestra Vernee Watson spaĹĄava iz te neuvjerljive situacije.

EMISIJA HRT21 SERIJA RTL

01:25

ReĹži me

(kod. na sat.)

08:50 H2O Uz malo vode! 2, serija za djecu (9/26) (kod. na sat.)

09:15 LaĹžeĹĄ, Melita!, serija za djecu (4/5) (kod. na sat.)

09:45 Abeceda EU (kod. na sat.)

10:00 Dolina sunca, serija 43’50 (112/210) (R) (kod. na sat.)

10:45 Strani igrani lm - hit (R) (kod. na sat.)

12:30 Drugi format (R) (kod. na sat.)

13:15 Knjiga o Ru , ameri ko-kanadski lm (90’) (kod. na sat.)

14:45 Degrassi 4, serija za mlade (18/22) (kod. na sat.)

15:10 Sad ili nikad: Strah od brzine (8’47�) (kod. na sat.)

15:19 Moderna vremena: Trema (6’43�) (kod. na sat.)

15:26 Fenomeni: Geni (1. i 2.) (11’57�) (kod. na sat.)

15:38 RuŞiona Specijal: Goribor (12’26�) (kod. na sat.)

16:00 Regionalni dnevnik (kod. na sat.)

16:35 Dolina sunca, serija (113/210) (kod. na sat.)

17:20 Doma i dokumentarni lm/serija (R) (kod. na sat.)

18:05 Ljeto za sje anje, dokumentarni lm (kod. na sat.)

18:25 Turis ka klasa (R) (kod. na sat.)

19:00 Mala TV (R) (kod. na sat.)

19:30 Jednostavne ve ere s Nigelom Slaterom (2), dokumentarna serija (6/8) (kod. na sat.)

19:55 Ve eras (kod. na sat.)

20:00 Vladarica za ina, britanski lm (92’) (R) (kod. na sat.)

21:40 Simpsoni 21, crtana serija (9/23) (kod. na sat.)

22:01 Simpsoni 21, crtana serija (10/23) (kod. na sat.)

22:25 Roditelji i djeca (2), serija (5/22) (kod. na sat.)

23:10 Fringe - Na rubu (2), serija (12) (11/22) (kod. na sat.)

EMISIJA NOVA TV

19:15

03:50 04:50 05:35 06:25 07:00

06.15

10.40 11.35 12.35 12.50 14.00 15.00 15.55 16.55 17.10 18.05 18.30 19.05 19.10 20.00 21.10 22.05 23.00 23.20 00.20 01.20 02.20 02.55

RTL Danas, informa vna emisija (R) Exkluziv Tabloid, magazin (R) Ben 10: Ul mate Alien, animirana serija Moji dĹžepni ljubimci, crtana serija Virus a ack, animirana serija TV prodaja Krv nije voda, serija (S4E38/40) (R) TV prodaja Nebo i zemlja, dramska serija (S1E70/80) (R) Divlja ruĹža, telenovela (S1E44/99) Obitelj Rey, telenovela (S1E44/150) TV prodaja Nebo i zemlja, dramska serija (S1E71/80) Avenida Brasil, dramska serija (S1E20/160) (R) Heroji iz stras , dramska serija (S01E17/22) Heroji iz stras , dramska serija (S01E18/22) RTL 5 do 5, Informa vna emisija Galileo, zabavna/ obrazovna emisija (S3E135/137) Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informa vna emisija RTL Vrijeme, informa vna emisija Krv nije voda, serija (S4E39/40) Avenida Brasil, dramska serija (S1E21/160) CSI, kriminalis ka serija (S08E09/17) (12) CSI, kriminalis ka serija (S08E10/17) (12) RTL Vijes , informa vna emisija CSI, kriminalis ka serija (S08E11/17) (12) Hawaii Five-0, kriminalis ka serija (S2E15/23) (R) Astro show, emisija uĹživo (18) RTL Danas, informa vna emisija (R) Kraj programa

06:15 07:05 07:30 07:55 08:10 09:10 09:25 11:20 12:15 12:45 13:50 14:30 15:20 15:50 17:00 17:25 18:05 19:15 20:05

Inspektor Rex, serija R Pinky i Mozgalo, crtana serija R Pinky i Mozgalo, crtana serija 12/39 TV izlog Kako vrijeme prolazi, serija R TV izlog Da sam oblak, serija R Larin izbor, serija R Ninja ratnici, serija R Zauvijek susjedi, serija R In magazin R Inspektor Rex, serija 5/12 Ninja ratnici, serija 43/104 Zauvijek susjedi, serija 73-74/180 Vijes Nove TV In magazin Kako vrijeme prolazi, serija 86/90 Dnevnik Nove TV Lud, zbunjen, normalan, serija

06:58 07:00

Najava programa VTV Dnevnik, informa vna emisija (R) Mali oglasi Orlando kids, crtani lmovi TV prodaja Iz proĹĄlos , TV kalendar Mali oglasi Vekerica, jutarnji program VTV-a VTV Vijes , informa vna emisija Vekerica, jutarnji program VTV-a TV prodaja Moja Istra, dokumentarna emisija Pressica, talk show (R) Mali oglasi 24 sata vijes informa vni program Glazbeni izazov, glazbena emisija (R) Ĺ kola prehrane dr. Branka Vr i a, emisija o zdravoj prehrani (R) Kajkavci, mozai ka emisija (R) TV prodaja Vekerica, jutarnji program VTV-a (R) VTV Vijes , informa vna emisija Vekerica, jutarnji program VTV-a Ku onica, dje ja emisija VTV Dnevnik, informa vna emisija Vremenska prognoza Iz proĹĄlos , TV kalendar 24 sata vijes , informa vni program Mali oglasi TV razglednica VTV Vijes , informa vna emisija Otvoreni studio, informa vna emisija Druga strana, emisija o ravnopravnos spolova Iz naĹĄih srediĹĄta, informa vna emisija VTV Dnevnik, informa vna emisija Vremenska prognoza Iz proĹĄlos , TV kalendar Mali oglasi Arka, astro show (18) Odjava programa Videostranice

07:25 07:30 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 10:45 11:00 12:00 12:55 13:00 13:30 14:15 15:15 15:45 16:00 17:00 17:05 17:45 18:40 19:05 19:06 19:10 19:35 19:45 20:00 20:05 21:00

22:30 22:50 22:51 22:57 23:00 01:00 01:01

53/72 Da sam oblak, serija 16/2/27 LIDL - Minuta do Europe Da sam oblak, serija - nastavak Provjereno, informa vni magazin Larin izbor, serija 161/165 Ve ernje Vijes Žena iz vode, igrani lm Muťkarci u krizi, serija 1/12 2 Cellos u Areni Zagreb, snimka koncerta Ezo TV, tarot show (18) Muťkarci u krizi, serija R Dnevnik Nove TV R In magazin R Kraj programa

02.10 02.50

Vatreno nebo, telenovela (S01E120/165) (R) Punom parom, kulinarski izazov (S03E35/95) (R) Punom parom, kulinarski izazov (S03E36/95) (R) Bra a koala, animirani lm U ilica, kviz za djecu TV prodaja Zabranjena ljubav, sapunica (S03E82) (R) Zabranjena ljubav, sapunica (S03E83) (R) TV prodaja Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E47/55) (R) Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E48/55) (R) TV prodaja Punom parom, kulinarski izazov (S03E37/95) Punom parom, kulinarski izazov (S03E38/95) TV prodaja Studio 45, talk show (S03E145) (R) Vatreno nebo, telenovela (S01E121/165) Zabranjena ljubav, sapunica (S03E84) Zabranjena ljubav, sapunica (S03E85) Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E49/55) Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E50/55) Raymond, humoris na serija (S07E15/25) (R) Raymond, humoris na serija (S07E16/25) (R) Teorija velikog praska, humoris na serija (S03E22/23) (R) Teorija velikog praska, humoris na serija (S03E23/23) (R) Dva i pol muĹĄkarca, humoris na serija (S03E18/24) (R) Dva i pol muĹĄkarca, humoris na serija (S03E19/24) (R) Raymond, humoris na serija (S07E17/25) Raymond, humoris na serija (S07E18/25) Teorija velikog praska, humoris na serija (S04E01/24) Teorija velikog praska, humoris na serija (S04E02/24) Dva i pol muĹĄkarca, humoris na serija (S03E20/24) Dva i pol muĹĄkarca, humoris na serija (S03E21/24) Studio 45, talk show (S03E146) ReĹži me, dramska serija (S06E17/19) (12) Raymond, humoris na serija (S07E17/25) (R) Raymond, humoris na serija (S07E18/25) (R) ReĹži me, dramska serija (S06E16/19) (12) (R) Studio 45, talk show (S03E145) (R) Kraj programa

06:30 07:10 08:00 08:45 09:00 09:01 09:45 10:05 10:25 10:40 11:10 12:20 12:35 14:00 14:01 14:15 14:30 15:10 15:25 17:10 18:45 20:00 21:40 22:25 00:15 00:45 01:10 01:35 02:00 02:25

NaĹĄi najbolji dani, serija 93/260 Ukleta Marijana, serija 29/135 Zauvijek zaljubljeni, serija 38/140 TV izlog Flash vijes Zauvijek zaljubljeni, serija 39/140 Animanijaci, crtana serija R Animanijaci, crtana serija 1/9 TV izlog Puna ku a, serija 4/24 Mala nevjesta, serija R TV izlog NaĹĄa mala klinika, serija R Flash vijes NaĹĄa mala klinika, serija R - nast.

TV izlog Bumerang, serija R TV izlog Pobjeda ljubavi, serija 111-112/172 Rubi, serija 106-107/115 Mala nevjesta, serija 381-383/515 NaĹĄa mala klinika, serija 9-10/30 Bumerang, serija 25/32 Dave, igrani lm Prijatelji, serija 3/24 Klub otpisanih, serija 19/25 Puna ku a, serija R Prijatelji, serija R Klub otpisanih, serija R Kraj programa

07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:30 13:45 14:00 14:45 15:50 16:00 16:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 20:35 21:05 21:15 22:00 22:30 23:00 00:45 01:30

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Mala ĹĄkolska liga TOP des nacija Videostranice TV prodaja Hrana i vino Pove alo (r) Ju er, danas, sutra, vijes Dje ja TV Zoom, mozai na emisija 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Podravina i Prigorje Privredni.hr Ju er, danas, sutra Zagrljaj ljepote (r) Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program(18) Videostranice

07.05 07.25 07.50 08.30 09.05 09.20 09.50 10.20 10.35 11.50 12.20 12.35 13.05

05.50 06.35 07.00 07.25 07.40 08.00 08.15 09.15 09.35

21:50

Dnevnik Nove TV

20:45 21:05 21:06 21:40 22:40 23:35 23:55 01:55 02:45

13.35 13.50 14.30 15.30 16.00 16.25 17.20 18.15 18.40 19.05 19.30 19.55 20.20 20.45 21.10 21.35 22.00 22.25 22.50 23.15 23.55 00.40 01.00 01.25

(bivĹĄa akove ka televizija)

70

Kuharica

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Kuharica

PIŠE: STJEPAN MESARI FOTOGRAFIJE: ZLATKO VRZAN

ME IMURSKA KUHARICA

Punjena pile a prsa u prhkom tijestu Me imurski kuharski Mozart i virtuoz u kuhinji Božo Barani , koji godinama zadovoljava apetite gostiju hotela “Park” u akovcu, pripremio nam je izvrsno, ukusno, a ne prekalori no ni za ove vru e dane preteško jelo.

Punjena pile a prsa u prhkom tijestu nisu bajkovito nego vrhunsko svjetsko jelo kakvo može pripremiti samo majstor kuhinje, no uz malo više truda ovakvo jelo, za koje donosimo recept, može se pripremiti u vlastitoj kuhinji. Pravilan odabir za ina, vrhunska piletina i kvalitetna priprema jamstvo su dobrog obroka.

Kušaju i punjena pile a pr-

21. lipnja 2013.

sa u prhkom tijestu, uz vrlo ukusan prilog i sezonsku salatu uživali smo u skoro pak egzoti nom doživljaju za stolom. Piletina so na, punjena svježom blitvom i šampinjonima, u ustima ostavlja okus užitka i blagodati gastronomije u Barani evoj režiji. Posebnost jela je prhko tijesto koje obavija odreske, a kod jedenja blago pucketa i sljubljuje se s piletinom, priloženim pireom od mrkve i pastrnjaka. S ovim jelo odli no se sljubljuje sivi pinot rashla en na 10 do 12 Celzijevih stupnjeva.

U slast i krenite u pripremu ovakvog jela ve ovaj vikend.

Sastojci: - pile i file, šampinjoni - blitva, tvrdi sir, prhko tijesto - bijeli papar, sol, ulje, luk Priprema File narezati na odreske te lagano potu i kuharskim batom. U posebnoj posudi napraviti nadjev, tako da se na vru em ulju prodinstaju sitno nasjeckani luk i šampinjoni. Šampinjone ohladiti i potom ih nasjeckati te dodati ribani sir i za ine. Na odreske staviti blanširani list blitve te posložiti nadjev i sve skupa zarolati. Savitak staviti u prhko tijesto i pe i u pe nici na 160 Celzijevih stupnjeva 40 minuta.

Izvaditi iz pe nice i narezati na odreske debljine oko dva centimetra. Poslužiti s pireom od mrkve i pastrnjaka.

RECEPT PLUS R IZ PE NICE akove kih mlinova

Pile a prsa sa sirom S Sastojci: - svježa pile a prsa, masni sir, vegeta v - ssuncokretovo i maslinovo ulje, sol - mažuran, baijeli papar Priprema P Piletinu narezati na debljinu od P pola centimetrai za initi. U tavi p

zagrijati suncokretovo i maslinovo ulje, te na njemu oko pet minuta ispe i meso. Na tako pe ene odreske staviti krišku sira (gauda ili sendvi topljeni sir) i pe i još minutu - dvije dok se sir rastopi. Kao prilog poslužuje se tjestenina, krumpir ili povr e.

VINO TJEDNA

Ljetna salata SASTOJCI: raj ica paprika krastavci luk bu ino ulje ocat, sol, papar po želji

PRIPREMA Povr e oprati i narezati na tanke ploške.Preliti bu inim uljem i octom,dodati sol i papar te promiješati. Poslužiti uz roštilj ili bilo koje glavno jelo.

Lebarov vrhunski sauvignon

Vrhunsko vino sauvignon legende me imurskog vinarstva Franje Lebara iz Železne Gore.

Berba je 2011., a vino sadrži 13,5 posto alkohola, odlikuje se sortnom aromom, ugodnom i lijepom bojom te baršunastim, gotovo božanstvenim, okusom. Poslužuje se u aši na visokom stalku, ohla en na 10 do 12 Celzijevih stupnjeva. Ovo vino sljubljuje se s vrhunskim sirevima, pa jom paštetom, školjkama i teletinom, te doma im kola ima i štruklima. (sm)

21. lipnja 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vremenska prognoza i razbibriga 71

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDE IH 7 DANA

USKORO OSVJEŽENJE I KIŠA

U prošlom tjednu došlo je do stabilizacije vremena i polako je sve više nalikovalo na pravo ljeto. Za vikend je temperatura zraka u hladu prešla 30 Celzijevih stupnjeva. Ovaj tjedan donio je paklenu vru inu. Još danas i sutra e biti sun ano i jako vru e. Za vikend je mogu e osvježenje. Savjete kako lakše podnijeti vru inu i kako se ponašati potražite u nastavku.

Sun ano i neugodno vru e vrijeme dolazi nam u petak.

Penjemo se i na 35 stupnjeva,

možda ak i preko toga. Ovo je temperatura koja se mjeri u hladu bijele meteorološke ku ice na dva metra visine iznad travnate površine. Budu i da mi tijekom dana boravimo u autima, na vru em asfaltu i na suncu, jasno je da emo biti izloženi još višoj temperaturi.

U petak u 7 sati i 4 minute službeno nam po inje ljeto. Taj dan je ljetni solsticij, najduži dan u godini. Vjerojatno e i subota pro i sun ano, vru e i sparno.

Zapuhat e jugozapadni vjetar, a najviša dnevna temperatura

e se popeti na 32 ili 33 Celzijeva stupnja.

U ovakvim vru im danima pijte dovoljno teku ine i izbjegavajte ve e izi ke napore za vrijeme najve e vru ine. To osobito vrijedi za kroni ne i sr ane bolesnike.

Dobar odabir je slaba juha ili

aj, a nije preporu ljiv alkohol.

Jedite laganiju hranu jer teška i masna hrana dodatno optere uje organizam. Nipošto ne ostavljajte djecu ili ku ne ljubimce zatvorene u autu, ak ni na nekoliko minuta. Izme u 10 i 17 sati držite se hladovine, a ako morate biti na suncu

RAT OKO DEFINICIJE BRAKA

adekvatno se zaštitite jer uz vrlo visok UV indeks koža može pocrveniti za manje od pola sata, osobito kod osoba svijetle puti i male djece! Najbolje bi zapravo bilo ove vru e dane provesti na moru. Tamo je ugodnije, a temperatura mora e biti oko 24 ili 25 Celzijevih stupnjeva.

Male nestabilnosti su mogu e u subotu kasno nave er.

Ovu najavu ipak treba uzeti s dozom opreza i naravno pratiti svakodnevne vremenske prognoze. Ako slu ajno i bude pljuskova to e biti kratkotrajno i ne obilno, ak mnoga mjesta mogu ostati i suha. Tamo gdje se dogodi mogu e je i olujno grmljavinsko nevrijeme!

Nakon toliko suhih i vru ih dana vjerojatno e i biljkama i poljoprivrednicima dobro do i neka kiša, nadajmo se da e je biti bez nevremena!

Od nedjelje nadalje ulazimo u promjenjiv i ugodniji period. Izmjenjivat e se sunce i oblaci, a povremeno emo imati nalete kiše ili grmljavinskih pljuskova. Temperatura zraka poprimit e puno ugodnije okvire i uglavnom e biti izme u 22 i 25 Celzijevih stupnjeva. Nakon prevelike

vru ine u ovom tjednu, mnogima e ovo biti dobrodošlo osvježenje. Samo da ne bude štete od oluja… Na nekoliko dana e ovo promjenjivo vrijeme opet odgoditi vanjske radove, ali emo se barem odmoriti od vru ina.

Za precizniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/ min.iz iksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234. (prognoza izra ena 20.6.)

METEOROLOŠKI KALENDAR 21. lipnja 1999. god. pijavica po upala desetke tisu a stoljetnih stabala bukve na Psunju 23. lipnja 1714. god. u Požegi veliko nevrijeme s tu om 24. lipnja 1966. god. u sjeverozapadnoj Hrvatskoj tu a veli ine jajeta i orkanski vjetar koji je upao stabla 25. lipnja 1966. god. u Zagrebu vjetar od 117 km/h po inio velike štete u gradu

VICOTEKA

Dje ak tražio od roditelja da mu kupe psa, a kad su mu kupili jednog simpati nog, ali ogromnog bernardinca, mali upita: - Jeste li vi poklonili njega meni ili mene njemu?

-----------------------------------------------------Piše lu ak pismo, dolazi doktor pa ga upita: - Kome pišeš pismo?

Lu ak: - Sebi.

Doktor: - Pa što pišeš?

Lu ak: - Ne znam, nisam ga još dobio!

-----------------------------------------------------Perica se obra a ocu: - Tata, ti si nogometaš, znam da eš me razumjeti...

- Što je sine?

- Produžio sam ugovor s petim razredom još na godinu dana!

-----------------------------------------------------Zakaj su u Zagorju este poplave?

- Jer ni zemlja ne želi piti vodu!

-----------------------------------------------------Sretnu se Štef i Barica i Bara pita Štefa: - Pa dobro, Štef, za kaj ne dojdes k mene?

- Pa, po el sam ti delati.

- A kaj delaš?

- Postal sam glasnogovornik.

- Kaj ti je pak to?

- Znaš, Ivek vozi kamion, a ja se vozim z jim i kroz šajbu kri im:’Krumpira, luka, zelja!!!

-----------------------------------------------------Mujo kako je ju er završila tvoja sva a sa ženom?

Dopuzala je do mene na koljenima.

Nemogu e!

I što je rekla?

Rekla je: Izlazi ispod kreveta da ti ja ne do em tamo!

NOGOMET

SPEEDWAY

TENIS

Rudar u kvalifikacijama s Plitvicom

Velika nagrada Hrvatske u ponedjeljak 24. lipnja

U akovcu se igra “Marin Šuica Junior Open“

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Esdepeovci zafalili Zor eco D

ugo je trajalo zbiranje glavnoga me imorskoga vodovoda a, o em re i, direktora Me imorskih vodi. Od kak so prijeli molbe do otpiranja zaprtih kovertlinov minuli so i dva krugi izborov, a dok so esdepeovci zgubili unda je bi po il i zmenili so Zor eca. Morem vam re i da je nikaj ne vleklo na to kaj bi mejali nejbolišega me imorskoga direktora šteri je tuliko dobra napravil za naše Me imorje malo, ali kak vidite partija nigdar ne pozabi na one ljude šteri so nam delali dobro i zbogradi toga so ga zmenili i dali smo dosti cajta kaj si po ine predi nek odide vu zasluženo penzijo.Ve je ve minulo cirka jeno dva mesece gda so te nadzorni odborniki pregleduvali Zor ecovo poslovanje, o em re i, poslovanje Me imurskih vodi za krizno 2012. leto i vsi so ga tak jako falili kaj ga je malo bilo i

sram. I da bi mo se nekak odužili respisali so natje aj, malo raneše, kaj ga nafradijo z još jednim mandatom. Posle toga bila je, kak je to i red, i Skupština v Me imurskaj vodaj i vsi skupštinari so estitali Zokijo kak je uspel tak dobro posluvati v tem teškim vremenima.

Zbiranje direktora je zbavljeno na fagaše. Nejpredi je ve ina bila za Zokija, ali so ne mam donesli odluko jerbo se morajo konzulterati z onima šteri so jiv zebrali za odbornike. Na vsakomo novomo zestanko politika ( itaj: partija) je jemala stvar vu svoje roke, a vse ono kaj je gospon Zor ec delal, kaj je napravil za nas Me imorce, vse je to ve ne bilo važno. Kaj vas ne bodem dale muo il, dok so se zadjipot zišli nadzorni odborniki so dugo iskali zgovora kak bodo Zokijo rekli da ve ne bode direktor i da je jegovo vreme minulo. I na krajo je precednik Ivek prebrojil roke v zrako: bilo je pet nula za Vladeka, jerbo so roke zdiguvali sam oni šteri so došli. Kuliko sam mel za uti pre gracki vuri, pre vrati dok so

POD VUROM

Konkurencija je dobrodošla, samo da ne bude još jedna "navlakuša"!

Dolaskom njema kih i slovenskih trgovaca strujom na hrvatsko tržište uskoro emo imati priliku sami odlu iti kome dati svoje povjerenje i novac.

Koliko Me imurci vjeruju u to da je u ovom poslu rije o zdravoj konkurenciji, a koliko pak da je to možda još samo jedan marketinški trik stranih kompanija, pitali smo ih ovaj tjedan u anketi "pod vurom". (so, zv)

Alen Kataleni , akovec Smatram da je konkurencija u svakom poslu dobrodošla, pa tako i u ovom. Naime, HEP je do sada bio monopolist na tržištu elektri ne energije, a svi znamo kako se monopolisti ponašaju, onako kako njima najviše odgovara. Valjda e sada do i do izražaja upravo to, da vidimo je li cijena struje morala biti baš takva po kakvoj nam se prodaje.

išli vum, je odbornike akal levur z vodom tak da so si mogli oprati roke kak Poncijuš Pilat dok je osudil Jezuša i to predi nek so podnesli ostavke kak odborniki. Vsima vama je poznato da celo naše Me imorje ima vodo z pipe, i to nejbolšo na sveto, i da je tu mel prste gospon Zor ec, isto tak vam je poznato da bodemo, rez par let, vsi meli i kanalizacijo tak da se grde duhe ne bodo širile vum z septi kih jami i tu je mel prste gospon Zor ec, oliti Zoki, kak smo ga z conom zvali. Zadjega velikoga posla je dopelal v akovec. tak da se ve dela kanalizacija v Dravskomo bazeno. Z tem projektlinom je Zoki dobil izbore esdepeovcaj v tem bazeno, ali to jiv je ne nikaj gvintalo i gospon Šalamon je nej z okom trepnul, a niti je ne po rlenel dok je zdigel roko protiv. A vse posle z evropskom bankom i Hrvackaj vodaj je oddelal Zoki. Ali politika je navek naprej od vsih i dok ona zeme cugle vu svoje roke unda so ljudi ne važni, a nejmeje so važni oni šteri nemajo partiske knigice.

Štefanija Damjanovi , akovec - Prije svega zdrava konkurencija je uvijek dobrodošla, a gra ani su ti koji e prije svega odlu iti kome e dati svoje povjerenje i svoj novac. No, ne bude li dovoljno dobre kvalitete ne samo u ovom poslu, ve i svemu ostalom što e nam sti i ulaskom u EU, mislim da ni niska cijena ne e utjecati na neke odluke. Možda je ak i to tržišno natjecanje trebalo ovdje biti otvoreno ve davno prije, pa neka svaki potroša izabere, a ne da mu se name e ono što je jeftinije i kvalitetnije.

To je knigica štera meja vse škole i fakultete i kak vidimo otpira vsa vrata, a i ona štera so najbole zaklejena. A što bode ve te vse projektline završil štere je Zoki zapo el' I ja pitan gluposti. Što? Pak partija, a što bi drugi! inuli tjeden je novi akoski gracki na elnik, gospon Štef Kova vsima pokazal kak bode šparal gracke peneze i vsima v gracki upravi je zel vse ono kaj jim ne pripada, o em re i, vse ono kaj jim je gospon Šalamon dal ober pla e. Vsima je pokazal da se gracki penezi ne bodo sam tak trošili i da se bode vsaka kuna bar tripot obrnula predi nek bode napustila gracko kaso. Dok sam si malo pregruntal i dok sam sprera unal vse te uštede štere je gospon Štef napravil nikak sam nej mogel dojti do onih penez štere je potrošil za novi auto Pasat šteri, od minuloga tjedna, bleš i na akoskom grackom sunco i šteroga greje gracko sunce, oliti gracka kasa. Pak se ne bode valjda novi gracki na elnik vozil v staromo auto, a pobedil je na izboraj v prvom krugo.

M

Mladen Babi , akovec - Smatram da je ovo što slušamo posljednjih dana jedna najobi nija ‘smijurija’. Gledajte, u akovcu recimo ima toliko trgova kih centara, kao da svaki gra anin ima svoj. Oni su se na po etku ‘igrali’ s niskim cijenama, onda su se dogovorili o zajedni kom nastupu s cijenama i sad ih lagano dižu u nebesa. Smatram da e se to dogoditi i sa strujom, plinom i drugim energentima koji nam se tako jeftino nude.

Dobit, pro it, kapital, to su zapravo stvari, što je logi no, koje zanimaju svakog trgovca, a ne nekakav sentiment i žaljenje što naši ljudi imaju male ili nikakve prihode.

mi prodiremo dublje Međimurje www.medimurje.info/agm www.AdriaGUIDE.hr

V

si znamo kak je malo akosko gracko dvoriš e i da ga tu ne mesta za vse one šteri bi šteli tu ostavlati svoje aute, tak dok je došel novi Pasat zginul je ne preve stari Ford šteroga je vozil gospon Šalamon. Pak se ne bode valjda mladi i novi gradona elnik vozil v staromo Fordo vu šteromo je duha po staromo gradona elniko. Pak velijo oni šteri se vu vse razmejo da je i dragi Božek prvo sebi brado napravil, pak unda nej znati kaj se ja udim kaj je novi auto na dvoro makar je gracka kasa prazna. Jako sam najgerek je li so se Mario i Romano z tem složili i kaj so rekli koaliciski partneri? posle Šalamona Šalamon.

Tak bise moglo re i za akosko gracko vlast. Branko Šalamon je ve ne na elnik, ali je zato precednik Grackoga ve a, o em re i, pak je istam blizo gradona elnikove fotelje, blizo je gracke kase, a i gracko sunce ga i dale greje. SDP (stranka demokrackih promjena) je naprajla veliki korak i dala je cugle vlasti v roke mlajšima, a te mlajši so nekaj vrnuli nazaj starešima. To so vam te velike

I

Verica Bel, akovec - Mislim da je dolazak stranih trgovaca energentima dobar, jer konkurencija nikada nije loša, no teško mi je re i kako e to kod nas funkcionirati. Ima, svi znamo, dosta tvrtki, posebno se to odnosi na one telekomunikacijske koje su svojim obe anjima, ali i ugovorima sa sitnim slovima, ošišale gra ane, pa vjerujem da e i u ovom slu aju biti jedne bojazni i možda ko nice da se nešto sli no ne dogodi. Vrijeme e pokazati svoje, mislim da e to biti dobro, no uvijek postoji veliki ali....

promene. Kak bi rekel moj pajdaš Pišta: stepali so se bregi, a skotil se je miš! Ak mene pitate tua promena vam dojde tak kak da se oženite, a unda se, rez kratek as, i rezidete od žene.

Unda vam je dosta samskoga živlenja, pak se znova oženite, ali za promjeno, s onom istom ženom od štere ste se restajli pred dve tri leti. To vam je tua velika promjena, novo živlenje z drugom ženom. ala dragomo Božeko kaj so te izbori minuli. Najme kaj, tuliko vsega sam se naposlušal, tuliko vsega pre ital kaj sam skorom skraheral. Poslušal sam vse one šteri so šteli nekaj biti i pobediti na izboraj, poslušal sam unda one šteri so pravzaprav pobedili, a poslušal sam i one šteri so zgubili, kak one šteri so se temo nadjali, a i one štere je bira ko telo prevarilo. Dok sam vse to zarival vu to svojo, ne preve , spametno glavo skorom mi se reskolila. A i bila bi se da me je pajdaš Ton a ne otpelal k ba varo kaj mi je obro e premenil. Nejso ve niti glave kaj so negda bile, a i obro i se vletneše zdojdejo.

F

Anita Risovi , Belica - Smatram da je dobro da se malo razbudi ova situacija s onima koji su jedini i misle da su Bogom dani. Naravno, bilo bi dobro ako bi to bila zdrava konkurencija u kojoj e najviše pro itirati gra ani, no teško je to u ovom trenutku re i.

Naime, svi znamo da oni koji prodaju žele i nešto zaraditi, pa vjerujem da je to i u ovom slu aju i da oni koji dolaze na hrvatsko tržište imaju ra unicu kojoj emo svi biti zadovoljni.