10
Kroz Međimurje
VMO DRŽIMUREC - STRELEC ponovno raspravljao o problemima s tvrtkom “Pavlic asfaltbeton”
Ho e li na prolje e po eti gradnja alternativnog puta? Na svojoj drugoj sjednici nedavno izabrani sastav Vije a Mjesnog odbora Držimurec - Strelec raspravljao je o problematici koja tamošnje mještane mu i ve dulje vrijeme – šljun ari u vlasništvu tvrtke “Pavlic asfalt-beton” iz Gori ana. Kako kažu, teški kamioni prolaze kroz mjesto, stvaraju buku, ošte uju cestu, ali i fasade privatnih objekata. Ipak, spomenuta tvrtka obvezala se napraviti pristupni put do ceste izme u Držimurca i Tur iš a, odnosno dijela zvanog “Škarje” (spomenik palim borcima NOB-a). Kako je napomenuto na sjednici, nadležne institucije izdale su potrebne dozvole za izgradnju mosta preko Trnave, a po etak se o ekuje na prolje e. Prije toga e se, odlu eno je, organizirati sastanak predstavnika Vije a Mjesnog odbora, na elnika op ine Mala Subotica Vladimira Domjani a i vlasnika poduze a “Pavlic asfalt-beton” Zvonimira Pavlica. Detaljnije opisuju i probleme u naselju, vije nici su kazali kako prilikom mimoilaženja s kamionima vozila silaze s kolnika, pri emu stradavaju bankine, pa na pojedinim mjestima ve postoje i udubljena do deset centimetara. Ujedno, kad vozila do u na bankinu, diže se prašina i sitno kamenje pa gra ani i ljeti moraju imati zatvorene prozore. Ošte uje se i ionako star kolnik, ogor eni su Držimur ani. (Velimir Kelkedi)
MURSKO SREDIŠ E
HT premješta odašilja na “trokut” Antenski stup koji se nalazi u samom središtu Murskog Središ a, neposredno uz Dje ji vrti “Masla ak”, Hrvatsku poštu, Poreznu upravu i župnu crkvu, uskoro e biti premješten na drugu lokaciju. I to upravo na onu koju je Grad Mursko Središ e predložio kao najbolju, a Hrvatski telekom (HT), kao vlasnik antenskog stupa, za nju nije dugo želio uti. Rije je o lokaciji “trokut” uz cestu koja vodi prema Selnici, na estici koja je u državnom vlasništvu i za koju HT treba od Agencije za upravljanje državnom imovinom zatražiti najam. To e mo i nakon što bude gotovo idejno rješenje koje je upravo u fazi izrade. O ito se HT predomislio nakon što je uvidio da Grad Mursko Središ e ne odstupa od odluke da se antenski stup izmjesti, kao ni od predložene lokacije. (sm)
GORNJI MIHALJEVEC
Smjernice zaštite i spašavanja Op insko vije e Gornji Mihaljevec usvojilo je smjernice za organizaciju i razvoj sustava zaštite i spašavanja na svom podru ju za ovu godinu. Da bi svi subjekti svoj posao obavili kako je to propisima utvr eno i na osnovu zapažanja, prilazi se nabavi opreme, prvenstveno za dobrovoljna vatrogasna društva. Kada pak je rije o DVD-ima, ukazano je na problem skladištenja opreme DVD-a Gornji Mihaljevec, te na potrebu kupnje potopne pumpe. Skladište za vatrogasnu opremu najvjerojatnije e se na i u zajedni kom objektu kod igrališta NK “Jedinstvo”, a potopna pumpa tako er e se nabaviti kada se za to osiguraju sredstva ili prona e donator. (sm)
10. velja e 2012.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
SIBIRSKA ZIMA U ME IMURJU zaledila Muru i D poteško e na koje smo, izgleda, za razliku od
Nema velikog snijega, ali niske temperature ledom okovale rijeke PIŠE: STJEPAN MESARI FOTO: ZLATKO VRZAN Niske, gotovo polarne, temperature zraka u pograni nom podru ju Me imurske županije, sa susjednom Slovenijom, utjecale su na zamrzavanje mnogih pritoka i rukavaca rijeke Mure. Na pojedinim mjestima smrznula se i sama rijeka, istina, ne cijelom površinom, nego na rubovima uz obalu. Tako je kod Žabnika ledom okovan Stari mlin na Muri, kod Murskog Središ a dio lu ice, a kod Podturna podru je uz ribi ki dom. Na pojedinim mjestima na Muri su ure ena klizališta. Za sada se ne uvode nikakve mjere sigurnosti na Muri, ali, s obzirom na njezin niski vodostaj, i najavu još nižih temperatura, mogu e je ve e smrzavanja Mure. Rijeka Mura se posljednji put zamrznula u zimi 1966./1967. godine, kada se eksplozivnim sredstvima razbijao preko pola metra debeli led, koji je okovao ondašnji drveni most. Rukavci Mure znali su se zamrznuti više puta, posljednji put prije nekoliko godina, kada se dogodio i pomor riba, koje su ispod leda ostale bez dovoljno kisika. Kako doznajemo iz Hrvatskih voda, zbog sve debljeg leda na rijeci Muri postoji mogu nost da se i ovu
godinu upotrijebe eksplozivna sredstva za razbijanje leda, jer postoji bojazan oko “pritiska“ na rije ne mostove. Na pojedinim dijelovima u Me imurju zamrznula se i rijeka Drava.
Manji dio u enika nije došao u školu Za razliku od ostatka Hrvatske, Me imurje ovaj put nisu zapljusnule ve e koli ine snijega. Pamte se i puno gore zime. Me utim, prognoza vremena za kraj ovog tjedna najavljuje da bi se snježni pokriva mogao zna ajnije pove ati. Snježno nevrijeme i zapusi u utorak ujutro samo su djelomi no poremetili dolazak u enika u Osnovnu školu Štrigova. Prema rije ima školskog ravnatelja Stanislava Rebernika, u školu je došlo 90 posto u enika, a nisu uspjeli do i samo oni s rubnih dijelova op ine, do ijih se naselja voza i autobusa, zbog skliskog kolnika, nisu usudili spustiti i dovesti
ih na nastavu. - U gornjome imurske škole koje se nalaze na podru ju obilatom brjegova i udolinama, gdje prema na-
seljima vode strmi i uski putevi i ceste, o ekivao se ve i problem u autobusnom prometu. Me utim, tek je manji broj u enika tog dana ostao kod ku e i na autobusnim stajalištima ekaju i
OSNOVNA ŠKOLA Štrigova gubi i dalje u enike, od kojih se neki odlu uju za slovenske škole
Više se ne u i slovenski jezik, ali u enici o - Nije zbog pet prvaši a vrijeme za uzbunu, ali svakako na takve stvari treba reagirati, kako se ne bi ponovilo vrijeme nakon II. svjetskog rata, kada su iz štrigovskog kraja u Sloveniju mladi odlazili stjecati osnovno i srednje obrazovanje u prepunim autobusima PIŠE: STJEPAN MESARI
Isteklo je vrijeme za ovu školsku godinu do kada su se u Osnovnoj školi Štrigova trebali javiti u enici, odnosno njihovi roditelji koji žele da im djeca u školi uz standardni hrvatski jezik u e i slovenski jezik. - Za u enje slovenskog jezika u OŠ Štrigova nije prijavljen ni jedan u enik, za razliku od ak 10-ak škola u Varaždinskoj županiji, gdje u itelji iz Slovenije dolaze u hrvatske škole slovenski jezik podu avati hrvatsku djecu, kaže Stanislav Rebernik, ravnatelj OŠ Štrigova. Ravnatelj isti e da se ponovno javljaju u enici, odnosno roditelji koji žele da im djeca polaze škole u Sloveni-
ji i tamo u e slovenski jezik. Trenutno prve razrede polazi petero hrvatske djece u slovenskim školama, po dvoje u Razkrižju i Stro joj Vasi, a za jednog se ne zna koju slovensku školu polazi. - Ovog trenutka nemamo to ne podatke koliko osnovnoškolaraca s našeg podru ja polazi škole u Sloveniji, jer nismo onog trenutka kada to nije bilo aktualno više bilježili takve podatke, premda nije isklju eno da se s time pozabavimo iz isto statisti kih podataka, kaže Rebernik, koji je ujedno i op inski na elnik.
Mnogima je, na žalost, svejedno Ima u Štrigovi onih koji ne razmišljaju kao ravnatelj Rebernik i govo-
re kako nam to što djeca u osnovne škole odlaze u Sloveniju ne smije smetati, jer ionako 2013. postajemo lanovi EU kao i Slovenija, pa da je to onda svejedno. - Sigurno da takvom razmišljanju nema mjesta, odnosno ono nije u redu, jer ni jednoj državi lanici EU nije svejedno ako bi im djeca polazila škole u susjednoj, ma koliko god prijateljskoj, državi. Jer u prvim se razredima u školi u i vlastiti jezik, ne u re i materinji, jer naš materinji nije isto književno hrvatski i na takvom jeziku možemo doma razgovarati, ali hrvatski se mora nau iti u našoj domovini i u našim školama, kaže jedan žitelj Štrigove, koji moli da mu ne otkrivamo identitet jer bi mogao imati
- Nisam sretan što nam djeca ponovno odlaze u slovenske osnovne škole, kaže Stanislav Rebernik, školski ravnatelj i op inski na elnik