INTERVJU TJEDNA: BOJAN JAMBROŠIĆ
Nema ljepšeg str. 43 osjećaja nego kad ljudi zajedno s tobom pjevaju tvoju pjesmu www.mnovine.hr
Mjerodavne institucije do sad su u potpunosti zakazale!
str. 3
PREDSTAVNICI roditelja OŠ Šenkovec peticijom traže da se maknu biogeneratori "Atlanta", te prozivaju:
Godina XV.
Broj 748.
Cijena 7 kuna
^akovec, UTORAK, 5. siječnja 2010.
NAKON ISTUPA IVE SANADERA RASKOL U HDZ-u
str. 2
Međimurski HDZ podržao Jadranku Kosor! U Međimurju kubik za kućanstva skuplji 40 lipa
kuna nagrade za informaciju o kradljivcu 80 kg sušenog mesa
str. 8
str. 3
1000
Nakon razvoda uskraćuje nam se pravo da viđamo djecu
media 20
KONAČNO JE SREĆA POMAZILA I JEDNOG MEĐIMURCA ...
Bingo milijunaš iz Podturna uplatio listić u Nedelišću!? RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR
ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA
AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822
str. 63
str. 8-9
OČEVI upozoravaju:
PRIVATNA TJERALICA Zlatka Kečkeša iz Preloga
POSKUPLJENJE PLINA
2
Aktualno
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
5. sije nja 2010.
IAKO U PONEDJELJAK kasno poslijepodne ŽESTOKA POLITI KA PREVIRANJA u vladaju oj hrvatskoj stranci HDZ nakon istupa bivšeg još uvijek nije bilo službene potvrde premijera Ive Sanadera
HDZ se odrekao Ive Sanadera!? Ni nakon više od 7 sati zasjedanja u ponedjeljak poslije 16 sati još uvijek nije bilo potvrde da je Ivo Sanader izba en iz HDZ-a. Me utim, takva vijest stigla je do novinara, neki portali poput net.hr i t-portala objavili su je kao neslužbenu, ali ipak kona nu. Navodno se samo tražio model o na inu izvedbe s obzirom na to da se radi o po asnom predsjedniku. Naime, prema statutu HDZ-a, po asni predsjednik uživa doživotnu funkciju. Ipak, ini se da je Vladimir Šeks, HDZ-ov pravni stru njak, iznašao na in kako zaobi i statut HDZ-a i izbrisati Sanadera iz lanstva,
UREDNI KI osvrt
prenio je t-portal, a kasnije nave er priop ena je i službena odluka i stav o Sanaderovoj sudbini koji je o ito postao prošlost, a ne, kako je u nedjelju ambiciozno najavio, budu nost HDZ-a. Jadranka Kosor tako je donijela odluku koja se od nje o ekivala možda i ranije kako bi podigla rejting stranke, ali i stabilnost koalicijske Vlade. (dz)
IZ TJEDNA u tjedan
Kosor ili Sanader ... Iako je za mnoge šok nedjeljna najava povratka “odbjeglog premijera“ Ive Sanadera u aktivnu politiku, rije je o mogu nosti koja je bila “javna tajna“ spominjana u Zagrebu odmah im je napustio mjesto premijera. Me utim, na in na koji Sanader najavljuje politi ki povratak uz podršku Bebi a ve su mnogi ocijenili kao strana ki pu , koji se doga a u trenutku kad je predsjednica Vlade RH krenula u oštru protukorupcijsku kampanju i raš iš avanje afera u kojima se esto spominje ime bivšeg premijera. Iako je Sanader naizgled podržao poteze premijerke, naga a se da je u pitanju samo “maska“, a da se zapravo iza svega krije bojazan da bi se me u mnogobrojnim korupcijskim aferama, koje su se dogodile i doga aju nakon odlaska bivšeg premijera, vrlo brzo moglo dogoditi da na površinu ipak ispliva njegovo ime. Stoga se i njegov mogu i povratak u Sabor ocjenjuje kao mogu nost da se zaštiti imunitetom i tako uz podršku bori protiv eventualnih “neugodnosti“ koje bi ga mogle zadesiti.
t
Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr
Me imurski HDZ podržao predsjednicu Jadranku Kosor! - Županijska organizacija HDZa i ja kao predsjednik poštovat emo odluke legalnih tijela stranke. Jasno je da je predsjednica HDZ-a Jadranka Kosor ujedno i premijerka. O ekujem da e se cijela situacija oko konferencije za novinare po asnog predsjednika Ive Sanadera ubrzo razjasniti, rekao nam je prvi ovjek te me imurske stranke Vladimir Ivkovi kad smo ga upitali za komentar aktualnih strana kih previranja nakon istupa bivšeg premijera Ive Sanadera, te koga podržava me imurska podružnica stranke. O ito je da premijerka i predsjednica stranke tako dugo dok je na njezinom elu ima podršku i mandat za raš iš avanje situacije, daje se zaklju iti iz Ivkovi eve izjave koju nam je dao prilikom odlaska u Zagreb na sastanak vodstva stranke. Ina e, oboje HDZ-ovih saborskih zastupnika iz Me imurja, Sun ana Glavak koja obnaša dužnost glasnogovornice stranke, te
Vladimir Ivkovi , ujedno predsjednik strana ke podružnice u Me imurju, nisu bili uz bivšeg premijera kao neki drugi sabornici prilikom njegovoga nedjeljnog obra anja javnosti.
Kosor dobila podršku vrha stranke Bivši premijer Ivo Sanader izgleda pak da je nedjeljnim istupom ipak “prevršio mjeru”, a mnogi premijerkini bliski suradnici, kako donose dnevne novine, ali i veliki dio javnosti traže za njega drasti nu kaznu - izbacivanje iz stranke. Kao što je poznato, Sanader je u strana koj središnjici, bez da
je obavijestio premijerku i predsjednicu stranke Jadranku Kosor, u nedjelju održao press konferenciju na kojoj je najavio da e po eti koristiti sve mogu nosti titule po asnog predsjednika kako bi spasio po njemu posrnuli HDZ. Kriti ki se osvrnuo na loš rezultat Andrije Hebranga na predsjedni kim izborima, pa, iako je pohvalio rad premijerke Kosor, sve što je izrekao u kontekstu stanja u stranci (“u vodstvu se osje a de icit”) zapravo navodi na zaklju ak da joj je “zabio nož u le a”. Osim aktiviranja u stranci, Sanader je u nedjelju rekao da razmišlja i o povratku u Sabor.
Opozicija traži prijevremene izbore Najja a opozicijska stranka SDP nakon najnovijih previranja u HDZ-u traži prijevremene izbore, sukus je onoga što donose svi hrvatski mediji kad je u pitanju komentar situacije u toj stranci koji se i te kako odražava na vladaju u koaliciju. Naime, koalicijski partneri HDZ-a: HSLS i SDSS jasno su poru ili da e u
slu aju Sanaderovog povratka u aktivnu politiku te utjecaja na rad Vlade istupiti iz koalicije. Nešto oprezniji je HSS, ali tako er sli nog stava. Predsjednik Mesi je najavio mogu nost raspisivanja prijevremenih izbora još za njegovog mandata, ako se ispostavi da Vlada RH nema ve insku podršku u Saboru. (dz)
Naravno da je njegovo obra anje izazvalo mnogobrojne reakcije u javnosti, ali sukus svih, uklju uju i i one iz HDZ-ovih redova, nisu pozitivne i uglavnom se nazivaju pu isti kima. Premijerka Kosor nije u nedjelju uop e željela komentirati Sanaderovu pressicu, a da su u HDZ-u bili totalno šokirani Sanaderovim potezom, govori i injenica da se glasnogovornica stranke Sun ana Glavak nije javljala na pozive novinara. U ponedjeljak rano ujutro zapo ela je sjednica vrha HDZ-a kojoj su se kasnije priklju ili predsjednici županijskih organizacija koji su ina e za ju er imali zakazani sastanak, ali po drugom pitanju. Jadranka Kosor ponovno je bila odlu na i uz podršku suradnika kojoj se priklonio ve i dio vrha odlu ila se suprotstaviti Sanaderovoj retorici, a za sve svoje poteze dobila je potporu cijelog vrha stranke. (D. Zrna i J. Šimunko)
U NEDJELJU drugi krug predsjedni kih izbora
Odluka o tre em hrvatskom predsjedniku
Situaciju koja se doga a opi-suju sli nom kao u slu aju Sana-derovog obra una s Pašali em i njegovom strujom u HDZ-u nakon n Tu manove smrti. Ostaje pitanje može li Jadran-ka Kosor u initi isto sa Sanaderom,, jer je sugestija mnogih da je to jedi-na opcija ukoliko HDZ želi zadržatii politi ku vjerodostojnost. Sati koji predstoje sigurno ee ponuditi odgovor kako e završitii o ita unutarstrana ka HDZ-ovaa previranja u kojima na istom pu-tu, posve je sigurno, više nemaa mjesta za aktualnu premijerku i bivšeg premijera.
U nedjelju 10. sije nja održava se drugi krug predsjedni kih izbora. Hrvatski državljani s pravom glasa, njih više od 4,5 milijuna, biraju tre ega hrvatskog predsjednika. U drugom krugu biraju izme u dva kandidata: Ive Josipovi a (SDP) i Milana Bandi a (nezavisni). Uvjerljivu pobjedu u prvom krugu odnio je Ivo Josipovi , ali se u drugom o ekuje neizvjesna borba za kona nu pobjedu. Retorika u nastupu oba kandidata uo i “odlu-
uju e bitke“ bila je znatno žeš a nego u prvom krugu, ali uglavnom na osobnom nivou. Me utim, osim ve dobro poznatih poruka u kojima jedan i drugi malo toga konkretnoga nude u obrazloženju zašto bi bira i upravo za nekog od njih trebali glasovati, nisu se pojavile nikakve druge, ve su na djelu uglavnom bila me usobna prepucavanja. Ostaje za vidjeti za koga e se odlu iti ve ina bira a. Birališta se otvaraju u 7 sati ujutro, a zatvaraju u 19 sati. (dz)
Me imurci izlaze na izbore i u drugom krugu Anketa “Pod vurom”
Dejan Tomaši , Šandorovec - Izašao sam na predsjedni ke izbore u prvom krugu i imam namjeru iza i i u drugom krugu. Osobno smatram da sam predsjednik može promijeniti neke stvari tamo gdje ima ovlasti, a tamo gdje nema može poticati na promjene. Mislim da ima velik utjecaj na kreiranje unutarnje politike i gospodarstva, kao i na vanjsku politiku, te može puno toga potaknuti.
Hrvatski bira i u prvom krugu predsjedni kih izbora nisu izabrali novog predsjednika države, pa e u drugom krugu 10. sije nja birati izme u pred-
sjedni kog kandidata SDP-a Ive Josipovi a i nezavisnog kandidata Milana Bandi a koji su me u dvanaest kandidata osvojili najviše glasova.
Naši Me imurci kazali su nam da planiraju iza i na izbore u drugom krugu te da imaju svog “favorita”. I dok jedni smatraju da se s novim predsjednikom ne mo-
Tomas Ložnjak, Sveti Martin na Muri - Izašao sam na predsjedni ke izbore u prvom krugu, a planiram iza i i u drugom. Na svake izbore iza em. Mogu re i da imam svojeg favorita, tako da mi ne e biti teško donijeti odluku za koga glasovati. Osobno smatram da predsjednik može utjecati na neke stvari i promijeniti ih na bolje.
Renata Jalšovec, Mihovljan - Iako u prvom krugu nisam izašla na predsjedni ke izbore, planiram iza i sada u drugom krugu. Nemam dvojbe za koga u glasovati, ali osobno smatram da se s promjenom predsjednika ne e puno toga promijeniti. Monika Vidovi , Mihovljan Izašla sam u prvom krugu na izbore za predsjednika države i planiram iza i na izbore i u drugom krugu. Znam za koga u glasovati. Odluka, barem za mene, nije teška. Što se ti e samog predsjednika, iskreno ne znam može li on uvesti nekakve promjene. Nekakve male možda, no, kada je rije o drasti nim promjenama, mislim da nema previše utjecaja na to.
že drasti no promijeniti trenutna situacija, drugi smatraju da on ipak ima veliki utjecaj na promjenu. Nadovezuju se oni koji kažu da predsjednik ima vrlo ograni ene
Boro Oršoš, Pribislavec - Glasovao sam u prvom krugu izbora i namjeravam iza i na predsjedni ke izbore sada u drugom krugu. Smatram to svojom gra anskom dužnoš u. Ne u to no re i za koga u glasovati, ali svog, nazovimo ga, favorita imam. Mislim da predsjednik ne može puno utjecati na promjene, stoga ni ne o ekujem mnogo. Tu ipak Vlada ima puno ve i utjecaj.
ovlasti, ali ipak mora biti dovoljno inteligentan i kompetentan da uskladi rad svih ostalih tijela koja su potrebna za nekakvu promjenu u Hrvatskoj. (hz)
Karmen Matotek, akovec - Naravno da u iza i na predsjedni ke izbore u drugom krugu. Mislim da predsjednik ima vrlo ograni ene ovlasti po pitanju mijenjanja stvari, ali u svakom slu aju predsjednik mora biti osoba koja je dovoljno elokventna, inteligentna i dovoljno kompetentna da uskladi rad svih ostalih tijela koja su potrebna za nekakvu promjenu u Hrvatskoj. (foto: Vrzan)
5. sije nja 2010.
Aktualno
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
3
PETICIJOM se oglasili i predstavnici roditelja OŠ Šenkovec koji traže da se maknu biogeneratori Atlante, ali i prozivaju:
Mjerodavne institucije do sad su u potpunosti zakazale! - Pozivamo sve nadležne da u što skorijem roku provedu mjere da se ti ‘ure aji’ odstrane iz škole te da se prema odgovornima provedu postupci u skladu sa zakonima Republike Hrvatske, traže roditelji djece koja polaze šenkovsku školu Samo je bilo pitanje vremena kada e se i roditelji djece iz Osnovne škole “Petar Zrinski” oglasiti po pitanju situacije koja se zahuktala u proteklim tjednima. To su i u inili u ponedjeljak ujutro kada su Saša Horvat, predsjednik Vije a roditelja, i Klaudija Perho pozvali novinare pred školu kako bi ih obavijestili da je pokrenuta
peticija kojom se traži uklanjanje “biogeneratora Atlanta” iz škole. - Škola je jedan od najvažnijih imbenika u društu jer predstavlja mjesto gdje dnevno boravi najviše djece koja na tom mjestu ostvaruju svoja prava na odgoj i obrazovanje. Takvu definiciju škole prošle je godine potvrdio i Hrvatski sabor u prihva anju Državnoga pedagoš-
K. Perho : Šteta što su narušeni ugledi djelatnika i škole Koordinatorica akcije Klaudija Perho izrazila je i žaljenje što su narušeni ugledi djelatnika i škole, te da su u potpunosti u drugi plan potisnuti svi dosadašnji uspjesi škole. Jedino rješenje je micanje spornih “Atlanti” iz škole, na što, smatra, imaju svako pravo. - Smatramo da je zakonsko pravo svakog pojedinca da se izjašnjava i vjeruje u što želi, ali ovo je obrazovna institucija i jedino što želimo za našu djecu jest da imaju pravo na obrazovanje
prema propisanim i usvojenim standardima Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Zato Vas molimo, podržite ovu akciju u ime djece koja sjede u školskim klupama. Mislimo da im dugujemo da se brinemo o njima … Dignite se i dajte glas njima i izbacite Atlante iz OŠ “Petar Zrinski” Šenkovec. Svima onima koji smatraju da se to dešava nama, molim Vas, reagirajte jer možda e se to sutra desiti Vama! U ime djece, hvala!, kazala je Perho .
U ime roditelja peticiju su pokrenuli Saša Horvat i Klaudija Perho kog standarda osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja. Državnim pedagoškim standardima utvr uju se materijalni, kadrovski, zdravstveni, tehni ki, in ormati ki i drugi uvjeti za optimalno ostvarivanje nacionalnog kurikuluma i nastavnih planova i programa, radi osiguravanja jednakih uvjeta pou avanja i u enja te cjelovitog razvoja obrazovnog sustava u Republici Hrvatskoj. Škola mora obratiti pozornost na zdravstvenu i socijalnu skrb u enika, ali se nigdje u državnim propisima ne spominje korištenje bioenergatora
Atlante koji su bez znanja roditelja potajno ugra eni u u ionice naše škole, stoji u tekstu peticije. Peticija je naišla na pozitivan odjek, tako je i prije službenog objavljivanja u medijima svoj potpis pod nju stavilo dvjestotinjak ljudi. Osim toga, pokrenuta je Facebook grupa “Ne želimo Atlante u našoj školi” koju podržava devetstotinjak osoba.
Tko e štititi djecu, ako ne e roditelji? U peticiji koju je pro itao Horvat isto tako stoji: - Republika
VLADA ODLU ILA: Plin poskupio za 15 posto
U Me imurju kubik za ku anstva skuplji 40 lipa Plin e za ku anstva u Me imurju poskupjeti za oko 40 lipa po kubiku, preciznu ra unicu dat e kalorijska vrijednost plina koja se obra unava na kraju mjeseca nakon o itanja. Vladimir Ivkovi , direktor Me imurje plina, zbog te okolnosti u subotu nam je dao najvjerojatniju novu cijenu plina za ku anstva koja e, po svemu sude i, za sije anj iznositi 2,82 kune, umjesto dosadašnje 2,42 kune. O itavanje
plina za ku anstva po elo je 28. prosinca poslije podne, a završit e 4. sije nja. Onima kojima je o itavanje obavljeno prije 1. sije nja mogu u Me imurje plin javiti korekciju o itanja brojila. Naime, pojedini su gra ani 31. sije nja zapisali stanje brojila i mogu tražiti obra un prema tom stanju. Prirodni plin za ku anstva od po etka godine poskupio je odlukom Vlade za 15 posto, odlu eno je na sjednici pred
Cjenovni šok o ekuje gospodarstvo No, ve i problemi od pove anja plina gra anima o ekuju se u gospodarstvu gdje INA autonomno odre uje cijenu plina prema toj kategoriji potroša a. Naime, Ina je najavila ak 30-postotno pove anje cijene plina gospodarstvu, primjenjuju i ormulu odre ivanja cijene
plina prema cijeni mazuta na mediteranskom tržištu. Distributeri su zbog takvoga predloženog skoka cijene plina sko ili i reagirali u Vladi, kazao nam je Ivkovi . Kako e završiti razgovori izme u Vlade i Ine u tom dijelu pregovora, još nije poznato. (BMO)
sam kraj godine, a objavljeno na službenim web stranicama Vlade. Vlada je distributerima plina odobrila pove anje cijena prirodnog plina za prosje nih 19 posto, ali i usvojila mjere za ublažavanje tog
porasta kako bi pove anje cijene za ku anstva bilo manje. Vlada je 17. prosinca ove godine pove ala cijenu plina za dobavlja a, odnosno cijenu po kojoj distributeri kupuju prirodni plin
Hrvatska je od 1991. potpisnica Konvencije o pravima djeteta u kojoj u 3. lanku stoji: U svim akcijama koje se odnose na djecu, bilo da ih poduzimaju javne ili privatne ustanove socijalne skrbi, sudovi, državna uprava ili zakonodavna tijela, najbolji interes djeteta mora imati prednost. O dobrobiti i interesima maloljetnika prvenstveno se brinu roditelji koji na ovaj na in prikupljanjem potpisa žele istaknuti neslaganje s korištenjem biogeneratora u OŠ “Petar Zrinski“ Šenkovec. Pozivamo sve nadležne institucije da u što skorijem roku
Za 350 kubika plina ra un ve i za 140 kuna Poskupljenje prirodnog plina osjetit emo s ra unima u velja i. Simulaciju poskupljenja napravili smo na potrošnji plina u zimskom mjesecu od 350 kubika. Po staroj cijeni, za tu potrošnju dobili biste ra un od 847 kuna, a po novoj cijeni ra un bi iznosio 987 kuna. Dakle, samo pove anje cijene plina za 40 lipa uve ao bi ra un za 140 kuna. (BMO) od Ine s 1,32 kune na 1,70 kuna po prostornom metru, a na sjednici Vlade održanoj 30. prosinca donijela je i odluku o visini tari nih stavki za opskrbu prirodnim plinom. Tom se odlukom distributerima omogu ava pove anje cijene prirodnog plina na prosje ne 2,33 kune po kubi nom metru, odnosno ona e se od distributera do distributera kretati od 2,27 do 2,71 kunu po prostornom metru. - To je pove anje za oko 19 posto, ali, da bi ublažili taj porast za ku anstva u 2010., predložena je mjera za ublažavanje, model potpora, tako da rast cijena za ku anstva bude 15 posto, rekao je
provedu mjere da se ti “ure aji“ odstrane iz škole te da se prema odgovornima provedu postupci u skladu sa zakonima Republike Hrvatske. Koordinatorica akcije Klaudija Perho protiv je neprovjerenih eksperimenata koji se provode u školi, te smatra kako je nevjerojatno da je ravnateljica i priznala da je nenamjenski utrošila 69.000 kuna na spomenute “aparate”. Ona smatra kako joj ni na jednom roditeljskom sastanku, ni kao lanici tadašnjeg Školskog odbora nije objašnjeno o emu se radi. Upravo je iz svih ovih razloga pozvala sve roditelje da se uklju e u inicijativu. - Pozivamo roditelje i sve simpatizere koji podupiru ovu inicijativu da se uklju e u potpisivanje peticije jer ustavno pravo svakog roditelja i staratelja, a ujedno i zakonska dužnost, jest da se brine o djetetu. Smatramo da mi je roditeljska dužnost reagirati jer ako ne emo mi štititi svoju djecu tko e?! O ekivali smo da e reagirati zakonom mjerodavne institucije, ali vidimo da su do sada institucije zakazale, istaknula je Perho . Peticiju može potpisati svaki hrvatski gra anin, a, nakon što skupe odre eni broj potpisa, planiraju je uputiti Me imurskoj županiji kao osniva u škole i kasnije je poslati na sve daljnje nadležne institucije. (mn)
ministar gospodarstva, rada i poduzetništva uro Popija . Objasnio je da bi se preostali dio pove anja (do 19 posto) distributerima subvencionirao iz državnog prora una, i to iz pove anih prihoda od rudarskih naknada. - Za ublažavanje rasta cijena u prora unu je osigurano oko 65 milijuna kuna, kazala je premijerka Jadranka Kosor. Ministar financija Ivan Šuker novinarima je objasnio da je ustvari rije o naknadi od 5 lipa po kubiku za skladištenje, što bi se platilo iz prora una. - Umjesto da distributeri to naplate od gra ana, država e iz prora una platiti trošak skladištenja plina Plinacrou, rekao je Šuker. Vlada je isti dan kad je donijela odluku o pove anju cijena prirodnog plina odlu ila i o pove anju rudarskih naknada za eksploataciju mineralnih sirovina, i to za oko 0,5 postotnih bodova. Do sad je ta naknada bila 2,6 posto tržišne vrijednosti dobivenih mineralnih sirovina, a ta bi se naknada u 2010. za eksploataciju na te i kondenzata, kao i za plin, pove ala na 3,1 posto. Od toga bi prihod od eksploatacije na te u cijelosti išao lokalnoj zajednici, dok bi kod plina 2,76 posto išlo op ini ili gradu, 0,16 posto županiji, a državnom prora unu 0,18 posto.
4
Aktualno
5. sije nja 2010.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
GDQD u Me imurju
Od 1. sije nja bez carinjenja do 1.000 kn po osobi S prvim danom ove godine na snagu je stupila i izmijenjena Uredba o uvjetima i postupcima za ostvarivanje oslobo enja od pla anja carine koja omogu ava da putnici u osobnoj prtljazi u Hrvatsku bez carinjenja
mogu unijeti nekomercijalnu robu vrijednosti do 1.000 kuna, umjesto dosadašnjih 300 kuna. Nova Uredba propisuje i osloba anje carine za pošiljke kojima vrijednost ne prelazi 160 kuna.
TURISTI KA ZAJEDNICA Me imurske županije
Zapo eli projekt vrijedan 1,8 milijuna eura SUSRET HRVATSKIH i slovenskih policajaca
Policijska kapa prijateljstva u Muri To no u podne posljednji dan u prošloj godini na polovici mosta na rijeci Muri kod Murskog Središ a susreli su se djelatnici Policijske postaje Mursko Središ e i njihovi kolege po struci Policijske postaje Petišovci - grani ni prijelaz. Razlog susreta bilo je tradicionalno bacanje policijske
kape u Muru u znak sje anja na doga aj od pred sedamnaest godina, kada je na sli nom susretu jednom policajcu kapa pala u Muru. Tada je dogovoreno da se kapa svake godine baci u Muru, jednom slovenska, drugi put hrvatska, i tako naizmjeni no, da se potvrdi složnost i prijateljstvo. Hrvatske policajce na susretu
VATROGASNA ZAJEDNICA Me imurske županije
Šest novih po asnih asnika Na svojoj posljednjoj sjednici Vatrogasna zajednica Me imurske županije donijela je odluku o dodjeli zvanja po asnoga vatrogasnog asnika. Kako se god nekome inilo nevažno, vatrogasnim društvima je i te kako stalo da njihovi lanovi dobiju ovo asno priznaje ili zvanje. Tako je i na ovoj sjednici ve prije donesena proširena lista te e na redovitoj godišnjoj skupštini VZ-a Me imurske županije priznanja biti dodijeljena Josipu Sabolu iz DVD-a Palinovca, Ivanu Kralji u iz DVD-a Novo Selo Rok, Stjepanu Pavlicu i Draženu Šulju iz DVD-a Sveta Marija, Branku
Bobo ancu iz DVD-a Gardinovec i njegovom kolegi iz istog društva Franji Blaži u. Isto tako na ovoj sjednici Vatrogasna zajednica Me imurske županije usvojila je izmijenjeni prora un za 2009. godinu (od 1. sije nja do 30. studenoga 2009.) koji iznosi 858.475,94 kune. Razmotrene su zamolbe za raspodjelu sredstava premija osiguranja za 2009. godinu. Podneseno je 11 zamolbi, iji je iznos 158.447 kuna, a odnosi se od nabave vozila do kupnje zaštitnih odora. Donesena je i odluka o provo enju bodovanja rada društava za ovu godinu. (S. Mesari )
i kratkom druženju predvodio je na elnik PP-a Mursko Središ e mr. Miljenko Vrbanec, a slovenske Ernest Bedek, na elnik PP-a Petišovci. Ovaj put Murom je prema Peklenici otplovila hrvatska kapa. U pratnji hrvatskih policajaca bili su elnici Grada Mursko Središ e. (sm, zv)
Od 1. kolovoza 2009. pa do 31. ožujka 2012. godine Turisti ka zajednica Me imurske županije zajedno s hrvatskim i slovenskim partnerima radi na regionalnom projektu Mura - Drava Bike. Rije je o mursko - dravskoj biciklisti koj stazi koja se financira sredstvima Europske unije i Hrvatske, odnosno partnera u Hrvatskoj. Projek t je težak 1,799.816 eura, a s 85 posto financira ga Europska unija, a s 15 posto Republika Hrvatska, odnosno partneri koji sudjeluju u tome, kaže Rudi Grula, tajnik TZ-a Me imurske županije i osoba koja je potpuno “unutra” kada je u pitanju ne samo ovaj projekt, nego i svi projekti koji su financirani EU sredstvima. S obzirom na to da EU baš i ne daje novac tako olako kao što to mnogi misle, Hrvatska, odnosno hrvatski partneri u projektu moraju osigurati novac koji e tek nakon izgradnje staze od strane EU biti ispla en. - Udio Turisti ke zajednice Me imurske županije i partnera je 427.591 euro. Me imurska županije je u prora unu za ovaj ogromni projekt predvidjela, a ja želim vjerovati da i osigurala 1,3 milijuna kuna, naglašava Grula. Hrvatski partneri jesu TZ Me imurske županije, Razvojne agencije Redea i akra, TZ Varaždinske županije i Varaždinska županija, dok su inozemni partneri na projektu Regionalna razvoj-
- Ovdje e se spojiti staze u me imurski ipsilon, na karti pokazuje Rudi Grula na agencija Mura iz Murske Sobote, Centar za zdravlje i razvoj Slovenije, Prleška razvojna agencija iz Ljutomera te Razvojna agencija Bistra iz Ptuja.
Me imurski ipsilon Rad na projektu je zahtjevan. Prvo u uredima i potom na terenu. - Zapravo može i mora i obrnuto jer trebalo je na terenu odrediti trasu, a potom to ucrtati i ponovno e se i i na teren kako bi se ozna ili smjerovi i destinacije, pojašnjava Grula. U tijeku su ili su ve dijelom obavljeni poslovi na mikro trasiranju staze, izradi projektne dokumentacije te uspostavi turisti kih proizvoda - sustava navigacije. - Kada staza bude gotova, Me imurje e dobiti svoj biciklisti ki ipsilon koji e initi biciklisti ke staze iz smjerova Mursko Središ e i
Gori an koje e se kod akovca spojiti i potom voditi dalje prema Varaždinu, Zagrebu i dalje prema moru, ponosno najavljuje Grula, zadovoljan što je TZ Me imurske županije najzna ajniji subjekt u itavom projektu. Do 2012. godine, kada projekt treba biti završen, osposobit e se cikloturisti ki vodi i, raširiti marketing za podru ja Austrije, Italije i Njema ke jer, prema Grulinim rije ima, cikloturisti su dobri potroša i lokalne ugostiteljske i ostale ponude, jer oni na biciklima ne dovoze hranu sa sobom poput autoturista. - Cikloturisti donose bankovne kartice i novac koji žele potrošiti, a na nama je da im ga uzmemo kroz ponudu usluga i roba, zaklju uje Grula, dodaju i kako ima i drugih stvari koje uva kao ugodno iznena enje. (Stjepan Mesari )
STIPENDIRANJE STUDENATA
akovec izdvaja 2,8 milijuna kuna za stipendije Grad akovec izdvaja u idu oj godini 2,8 milijuna kuna prora unskih sredstava za stipendiranje studenata s podru ja Grada akovca. Ukupno stipendira preko 400 studenta, s time da je 165 novih studenata. Za tako velik broj studenata u utorak 29. prosinca uprili eno je javno potpisivanje ugovora koje je trajalo prakti ki cijelo prijepodne. Grad akovec na taj na in želi doprinijeti podizanju obrazovne strukture i pove ati broj visokoobrazovanih u Me imurju. One diplomante koji se po završetku studija vrate u Me imurje osloba a se po-
vrata primljene stipendije, kazao je na potpisivanju ugovora
o stipendiranju sa studentima i njihovim roditeljima Branko
Šalamon, akove ki gradona elnik. (BMO)
5. sije nja 2010.
Aktualno
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
UZ 9. SIJE NJA, spomendan pripojenja Me imurja Hrvatskoj, koji se slavi predstoje i petak i subotu
Rezolucijom odba ena ma arska vlast nad Me imurjem Vojnom akcijom iz Varaždina, kojom je zapovijedao potpukovnik Dragutin Perko, Me imurje je oslobo eno od ma arske vlasti za Boži 1919. godine. Nakon vojnog oslobo enja Me imurja i protjerivanja ma arske vojske preko Mure, ve 9. sije nja 1920. velika Narodna skupština u akovcu donijela je Rezoluciju kojom se odbacuje ma arska vlast nad Me imurjem i ono pripaja Hrvatskoj, odnosno Kraljevini SHS. Još od kraja listopada 1918. godine u Me imurju zapo inju komešanja i prikriveni sukobi s ma arskim vlastima. Hrvatski sabor je 29. listopada 1918. godine u agoniji stare Monarhije raskinuo sve državnopravne odnose s Austro - Ugarskom. Me imurje, koje nije bilo sastavni dio Trojednice, ostalo je izvan Hrvatske. Vojna konvencija odredila je rijeku Dravu kao demarkacijsku liniju. Me imurje je ostalo u Ma arskoj, te zapo inju nemiri hrvatskog stanovništva. Veliki župan Zaladske županije Bosnyák Géza proglasio je 6. studenoga 1918. godine prijeki sud - “Štatarium” zbog pobune koja je zahvatila itavo Me imurje. Ma arska vojska i žandarmerija, kao i pla ene skupine ma arskoga Narodnog vije a u akovcu (narodna garda), poput kaznenih ekspedicija ušle su u pobunjena me imurska sela, ak i prije proglašenja “Štatariuma”. Što vješanjem, što strijeljanjem i drugim oblicima odmazde pobili su preko stotinu ljudi. Krvavi me imurski studeni 1918. godine odnio je žrtve u brojnim me imurskim mjestima. Dr. Vinko Žganec u svojim prilozima o 1918. godini u Me imurskom kalendaru za 1926. godinu i u zborniku “Hrvati u borbama za oslobo enje sjevernih krajeva Jugoslavije: Me imurja, Prekomurja, Koruške i Štajerske”, Zagreb,
1940., navodi 61 žrtvu. uro Vilovi u Jutarnjem listu, Zagreb, od 29. rujna 1929. godine, nabraja 53 me imurska mu enika, a Vladimir Kapun u svojoj knjizi “Me imurje 1918.”, akovec, 1982., govori o 110 žrtava i napominje da broj nije kona an. Iz Me imurja su u Varaždin stizale sve gore vijesti, Ma ari su poja ali represalije i mnogi su Me imurci pred terorom našli spas bježe i preko Drave. Zbog silnih nasilja Ma ara 13. studenoga, major Tomaševi , koji je u Varaždin poslan sa zada om da prikupi snage i izradi plan za oslobo enje Me imurja, pokušao je s nešto više od 300 vojnika i Varaždinaca dragovoljaca zaposjesti Me imurje. Ma arima je u Me imurju u me uvremenu stigla znatna vojna pomo iz Nagykanizse. Hrvatske su se snage nakon okršaja kod Nedeliš a morale povu i preko Drave.
Ivan Novak, predsjednik Narodnog vije a za Me imurje
Me imurje dano Kraljevini SHS Potpukovnik Dragutin Perko dobiva od Narodnog vije a u Zagrebu (koje je prisiljeno sna i se samo) nalog da u Varaždinu, gdje je 6. prosinca imenovan zapovjednikom mjesta, pripravi sve što je potrebno za oslobo enje Me imurja. Izra en je vojni plan i
Program proslave spomendana Me imurja U petak 8. sije nja u 16 sati položit e se vijenci na rodnoj ku i dr. Ivana Novaka u Macincu. Vijence e položiti zajedni ko izaslanstvo op ine Nedeliš e, VMO Macinec i OŠ dr. Ivana Novaka Macinec. Isti dan u 17 sati položit e se vijenci na spomen - plo u dr. Ivana Novaka u akovcu. Vijenac e položiti izaslanstvo Matice hrvatske – ogranak akovec (ulica Matice hrvatske 14, akovec - zgrada ureda javnog bilježnika Ivana Marodija). U 17.15 sati bit e u zgradi “Scheier” otvorena izložba starina iz ku e dr. Ivana Novaka u organizaciji Društva žena Macinec
U 18 sati u petak u zgradi “Scheier” u akovcu zapo inje sve ana akademija na kojoj e govoriti Ivan Perho , me imurski župan, mr. sc. Vladimir Kalšan, ravnatelj MM -a, i dr. sc. Stjepan Hranjec, Matica hrvatska – ogranak akovec. U subotu 9. sije nja bit e u 9 sati položeni vijenci na grob dr. Ivana Novaka, a u centru akovca zapo inje, tako er u 9 sati, defile Zrinske garde akovec i Limene glazbe Dekanovec, a potom na Franjeva kom trgu itanje Rezolucije o odcjepljenju Me imurja od ma arske države. Za 10 sati predvi ena je sveta misa za domovinu u crkvi Svetog Nikole biskupa u akovcu.
NOVI POLITI KI POKRET me u mladim Ma arima, nazvan “64 županije”, ponovno donosi vjetrove ma arskog nacionalizma u kojem je iskazana težnja za bivšim teritorijima, me u kojima je Me imurje, pa i još neki krajevi Hrvatske
Pokret mladih Ma ara zalaže se za reviziju granica Prije nekoliko godina mladi ma arski nacionalist i novinar Laszlo Toroczkai zapo eo je nešto što može biti budu i kamen spoticanja u odnosu sa susjedima, ni manje ni više nego reviziju Mirovnog ugovora iz Trianona, odnosno Pariza nakon završetka Prvoga svjetskog rata. To nije, reviziju mirovnog sporazuma izme u velikih sila koji je potpisan 4. lipnja 1920. godine u dvorcu Le Grand Trianon u Versallesu kod Pariza. Ne treba ni naglašavati da je Me imurje na tu temu posebno osjetljivo, jer je dugo bilo pod ma arskom vlaš u, a jedno vrijeme i pod okupacijom, pa se na svaki takav pokušaj gleda s velikom podozrivoš u. Teško je ocijeniti koliko je ma arski pokret mladih zna ajan iz hrvatske perspektive, no ima nekoliko simptoma koji mogu i te kako upozoriti. Tako, na primjer, skupine mladih Ma ara pojavljivale su se u disco klubovima u Vojvodini s ašisti kim obilježjima, a ini se da su
IZVANREDNA SJEDNICA POGLAVARSTVA MEÐIMURSKE UPANIJE
»Velika Maðarska« uskrsnula na vratima Palaèe Zrinskih!?
Prema rijeèima upana Branka Levaèiæa, rijeè je o iredentistièkom plakatu na kojemu se velièa »velika Maðarska« / U Meðimurju su svi bili uvjereni da Hrvatska više nema nikakvih problema s Maðarskom, ali je oèito da iredentistièke primisli još ive u nekim krugovima, istaknuto je na izvanrednoj sjednici Poglavarstva Meðimurske upanije ÈAKOVEC, 21. kolovoza – Na izvanrednoj sjednici Poglavarstva Meðimurske upanije u utorak, upan Branko Levaèiæ (HSLS) izvijestio je o plakatu koji je naðen na ulaznim vratima Palaèe Zrinskih u èakoveèkom Starom gradu. Rijeè je o iredentistièkoj tvorevini na kojoj se velièa uskrsnuæe »velike Maðarske«. Èudi nas, reèeno je, što hrvatska Vlada nije reagirala na otkrivanje spomenika u slavu »velike Maðarske« na glavnom trgu u Nagykanizsi. Rijeè je o mramornom obelisku visokom 10,5 metara, u èijem podno ju se nalazi grb ugarskih zemalja, a u njemu je ugraðena i tradicionalna slavonska kuna sa zvijezdom te tri lava - simbol srednjovjekovne Dalmacije. Na plakatu koji se, istakao je upan Levaèiæ, nije sluèajno našao upravo na ulaznim vratima Palaèe Zrinskih u Èakovcu, nacrtana je karta »velike Maðarske« i u njoj zemljovid sadašnjeg maðarskog dr avnog teritorija. Na èetiri jezika ispisano je: »Vjerujem u jednog Boga, vjerujem u
jedinstvo moje zemlje, vjerujem u jednu vjeènu bo ansku pravdu, vjerujem u uskrsnuæe Maðarske! Amen«. Prema upanovim rijeèima, mo da i nije sluèajno što se ovakav plakat u glavnom meðimurskom gradu našao u trenutku kad se Meðimurci ne sla u s ugovorom izmeðu Hrvatske i Slovenije o granici na podruèju Meðimurske upanije. »U Meðimurju su gotovo svi bili uvjereni da s Maðarskom više nemamo nikakvih problema, ali je oèito da iredentistièke primisli još imaju plodno tlo u nekim maðarskim krugovima. Vjekovna maðarska posizanja za Meðimurjem, ali i drugim hrvatskim krajevima, što se vidi i na karti 'uskrsnule Maðarske', vjerojatno nemaju posebnu politièku te inu kod sjevernih susjeda, ali ovakvi 'ubodi' kao što je spomenik u Nagykanizsi i plakat u Èakovcu govore da uvijek treba biti na oprezu«, reèeno je na izvanrednoj sjednici Poglavarstva Meðimurske upanije. Drago Ovèar
Nema potpore Ugovoru o granici sa Slovenijom Deset politièkih stranaka koje djeluju na podruèju Umaga odr alo je u utorak sastanak na kojemu je razmotren Ugovor o granici izmeðu Hrvatske i Slovenije i jednoglasno je odluèeno da æe se parafiranom Ugovoru uskraii N
a, HPS-a, HSLS-a, LSa, SDA, Stranke zelenih i Nezavisne gradske liste, a nije bilo predstavnika SDP-a i SRP-a. Stranke dr e da bi prihvaæanjem takvog ugovora moglo doæi do ogranièavanja gospodarskog razvoja h k d èj
zacija niza va nih gospodarskih projekata, poput projekta trajektne linije od Umaga do San Giorgia di Nogaro, projekta marikulture i nautièkog turizma. Teritorijalni ustupci nisu nikad bili uvjet za izgradnju dobroj d kih d
MILJENKO J VIJEÆA HRT-
»Ost izbor u
ZAGREB, 2 Miljenko Jelaè sjednik Uprav vatske radiote tijela konstitu nedjeljak. Na srpnju imeno Vijeæe HRT-a Upravnog vije èlanova ostvar stavke za izbo glavnog uredn Jelaèa je vanjski surad radija. Novina veæ 40 godina Sektora za au Dr avnom za lektualno vlasn »Oèekuje na u vrlo kratko rekao je Jelaè pojasnio da to bavi pravno-z kcioniranjem najprije donij radu, utvrditi s poslova te di HRT-a i Oda koji se uskoro kuæe. Jelaèa n srpnju iduæe g Radio i Telev naèiniti i tu di
Vuko srpsk log VUKOVAR, Hrvatsko dru srpskih konce gora u Vukova kolovoza nizom ja obilje iti
“Vjesnik” o ma arskom nacionalizmu i karta Velike Ma arske koja obuhva a Ma arsku do Karlobaga upravo iz organizacije “64 županije” o kojoj je ovdje rije . Prema izvješ u medija, Toroczkai ima poseban pogled i na
Hrvatsku, jednom prigodom je rekao: - Na tlu današnje Hrvatske bilo je osam ma arskih županija, no u Hrvatskoj se pokret ‘64 županije’
ostvarene ostale pretpostavke za uspjeh vojne akcije u Me imurju. Operativni plan pohoda na Me imurje dopunio je i potvrdio generalštabni potpukovnik Slavko Kvaternik.Onjepreuzeozapovjedništvo i 24. prosinca 1918. godine odredio kao dan vojnog pohoda. Hrvatska vojska prikupljena u Varaždinu bila je snage jedne brigade od gotovo sedam bataljuna (bojni), jednog konji kog diviziona, etiri baterije topništva, te pomo nih postrojbi. Toj snazi trebale su se suprotstaviti mnogo slabije ma arske trupepodzapovjedništvompotpukovnika Kühna smještene uglavnom u akovcu. Hrvatsku vojsku inile su postrojbeizrazli itihkrajeva.Bilisu tu akademi ari i pitomci kadetske škole, dobrovolja ka sokolska legija i mornari, me imurski dobrovoljci pod zapovjedništvom poru nika Franje Glogovca iz Macinca, Karlova ki pješa ki puk, Varaždinski bataljun,Sisa kibataljun,konjicabivše X. husarske pukovnije te dvije ete Slovenaca stacionirane na širem sektoru Razkrižja i Mote. Cijelo je Me imurje oslobo eno isti dan. Predsjednik i tajnik Narodnog vije a za Me imurje dr. Ivan Novak i dr. Stjepan Viduši izdali su ve 25. prosinca 1918. godine u akovcu proglasnaroduMe imurjapovodom oslobo enjaMe imurja,apotomje9. sije nja 1920. godine održana velika narodnaskupštinau akovcukojojje bilonazo nooko10.000Me imuracakojajedonijelarezolucijuiodbacila ma arsku vlast. Napokon,mirovnajekon erencijauParizuodlu ilaMe imurjedati Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. Takvoj odluci, bez ikakve sumnje, znatnojepridonijelaizbirka“Hrvatskihpu kihpopijevakaizMe imurja” koju je 1916. godine u Zagrebu izdao dr. Vinko Žganec. Mirovnim ugovorom potpisanim u Trianonu, jednom od paviljona Versaillesa, 4. lipnja 1920. godine Ma ari su se odrekli svih teritorija koji su pripali Kraljevini SHS. (VK, JŠ) još nije uspio politi ki organizirati. Samo je pitanje vremena kad e odjeci tih rije i sti i i do Me imurja. To što se u Me imurju o tome malo uje rezultat je povijesnih okolnosti, glavna se oštrica pokreta okre e prema Vojvodini, Rumunjskoj i Slova koj, gdje ima najviše Ma ara izvan mati ne zemlje. Zastave s Velikom Ma arskom vi ene su se i na rukometnoj utakmici Svjetskoga rukometnog prvenstva kod dijela ma arskih navija a, no redari su ih uklonili.
Usijane glave ili politika? Veoma je teško procijeniti što bi se dogodilo u Me imurju da se ovdje pojave pristalice tog pokreta, no sigurno je da ne bi donijelo ništa dobro te pokvarilo mnoge lijepe odnose s Ma arima. Pravo se politi ko pitanje, me utim, ne ti e nekoliko usijanih ma arskih mladih glava ve koliki može biti doseg takvih politi kih stavova u okolnostima ulaska u Europsku uniju, kao i u službenoj politici Europske unije o ja anju pograni nih regija zbog omekšavanja granica. Zbog toga ovaj pokret mladih Ma ara ne bi trebalo u potpunosti ignorirati, ali ni prenaglašavati kao da je to sada nekakva glavna opasnost. (J. Šimunko)
5
Oklada kao politi ki in Skupina prijatelja i poznanika ovih je dana sudjelovala u jednoj okladi na me imurski na in, kladili su se tko e u i u drugi krug predsjedni kih izbora. I dok su drugi s nestrpljenjem ekali proglašenje pobjednika te nedjelje u pono , devetnaest prijatelja i poznanika tamanilo je pe eni odojak u jednom restoranu u akovcu u o ekivanju rezultata, a onih 50 kladioni kih kuna bilo je ionako za odojak. Ono što je u cijeloj pri i zanimljivo je to da su trojica pogodila tko e u i u drugi krug, što, doduše, i nije bilo preteško. Iste te no i pala je nova oklada, tko e biti pobjednik predsjedni kih izbora i s kolikim e postotkom pobijediti. Jedino još nije sigurno ho e li izbornu no do ekati s pe enim odojkom ili s nekim drugim specijalitetom. Ono što je tako er sigurno je da je skupina prijatelja izašla na izbore i vjerojatno dala svoj glas za onoga na koga su se kladili. Na taj je na in oklada postala poticajna za obavljanje politi ke dužnosti gra anina. Pouka iz ovoga me imurskog slu aja jasna je: da bi narod izašao na izbore, treba organizirati oklade. U svakom kafi u, u svakoj ulici, u svakom gradu i selu. Ne zbog same oklade, ve zbog unošenja onog zrnca lucidnosti koje nedostaje i odmaka od enomena politi kog žrvnja. Gra ani koji se klade naprosto žele biti subjekti na bilo koji na in, ne žele sivilo politike. Zabrinjavaju e je ako više od pedeset posto gra ana ne želi iza i na izbore. To zna i da je bira ko tijelo apati no, da mu je dosta svega, a naro ito
Dvije kule … Nakon prvoga izbornog kruga predsjedni kih izbora stvari su napokon postale kristalno jasne. Ve ina gra ana Hrvatske nema za koga glasova . Tko god iza e na glasovanje u drugom krugu predsjedni kih izbora, iza i e glasova pro v Ive Josipovi a ili pro v Milana Bandi a. Hrvatska je još jednom podijeljena na istom strahu ili mržnji prema suprotnom kandidatu. Prvi krug više je nalikovao na reality show, pa ga zato gra ani ni nisu uzimali ozbiljno, ak su u udu gledali te živopisne likove u svojim vlastitim uvjerenjima da imaju šanse posta predsjednici voljene nam Republike. Nekako veselo je bilo gleda kako se nadme u osobnoš u i prigodni arskim izjavama uglancanima tek toliko da nalikuju na odgovore na aktualna pitanja. No, s rezulta ma prvog kruga, što se tako deprimiraju e poklopilo sa završetkom prošle godine, nestalo je sve vrckavos , svog svjetla i veselja izbora. Sad su zaista ostala sam dva “ozbiljna” kandidata. Koliko su ozbiljna, tek smo sad ostali zabezeknuti. Iako u prvom krugu nitko ni nije o ekivao ozbiljne izjave od njih, u drugom se krugu to o ekuje. A to se ne doga a. Osim parola, koje ve poslovi no “obožavam”, baš se ništa ne može u iz usta kandidata. Josipovi , doduše, ima daleko organiziraniju kampanju, koja svira kao violina, tako da ovjek ništa nije morao, ostao je ist i bezli an, dok je njegova ekipa obavljala odli nu, po meni možda i najprljaviju, kampanju do sada. Može se lijepo vidje kako se za Bandi a kao
Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr
loše politike i da jedva eka da izbori pro u. U svakom slu aju, hrvatskog predsjednika izabrat e tek etvrtina i nešto više hrvatskih glasa a. To je legitimna demokracija, ali ujedno i njezin nedostatak koji postaje sve teži i teži. Zbog toga su oklade, iako neprimjerene izborima, postale potreba svima onima koji razmišljaju druga ije, koji naprosto ne žele da izbori pro u bez adekvatne subjektivne i emocionalne katarze. One za koje su izbori i dalje praznik demokracije. Zbog toga i ne zamjeram prijateljima koji su organizirali internu kladionicu, oni su to u inili kao bi smanjili teret nesuvisle politike i nesuvisle politi ke prakse te joj se tako osvetili za niz neugodnih iznena enja i negativnih vijesti tijekom godine. Na kraju, zašto je za do ek izbornih rezultata izabran baš odojak? Znate onu: kakva je razlika izme u odojka i politi ara? (Nikakva, kazuje vic, kad odrastu oba postanu - svinje). O tome jesu li svinje doista svinje, a politi ari doista politi ari, drugom prilikom.
Piše: Tomislav Novak tomicanovak@gmail.com
nekim “ udom” zalijepilo sve zlo ove Hrvatske, a on i njegov stožer o ito nespreman ni ne znaju što ga je to i kako snašlo, a bilo je tako predvidljivo. Eh, a tko mu je kriv ... Zabrinjavaju e su jedino posljedice kampanje. S kim god sam razgovarao o Josipovi u, ni nakon jedne cijele re enice on bi po eo razvaljiva po Bandi u, ne progovorivši ustvari ni rije o Josipovi u. S Bandi evim pristalicama, s druge strane, ak otpada i razgovor o Josipovi u, ve razgovor prelazi na “crvenu Hrvatsku” i neosviještenost SDP-ovih bira a. Pa kakvi su to onda kandida , molim vas, kad nitko ne zna ni tri iste o svom kandidatu? Kao da gledamo dvije kule u Gospodaru prstenova, od kojih e jedna pas prva. Ništa novo u Hrvatskoj, moglo bi se re i. Možda se ipak nazire tra ak svjetla na kraju tunela. Ve ina gra ana nije izašla na izbore, ve ina ne želi sudjelovati u nametnutom nadmetanju “svjetla i tame”, jer ve ina predobro zna da je život u prosjeku siv, prošaran svijetlim i tamnim dijelovima, kao kvalitetna svinjska panceta.
6
Gospodarstvo
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
5. sije nja 2010.
TEAM, graditeljska tvrtka iz akovca, 2009. godine proslavila osamnaest godina djelovanja
Josip Švenda: Uvijek se pokaže da je najbolje poslovati bez sprega! Graditeljska tvrtka “Team” iz akovca 2009. godina proslavila je osamnaest godina postojanja i djelovanja, narasla u firmu od preko 300 zaposlenih te se uvrstila me u najve e gra evinske firme u regiji. Team djeluje na podru ju itave Hrvatske, gdje obavlja preko 80 posto poslova, jer je tržište Me imurja daleko premalo za kapacitete ove tvrtke. O tome gdje je gra evinarstvo sada, što ga o ekuje idu e i narednih godina, i u emu su od onog što su zamislili pri osnivanju uspjeli, razgovarali smo s Josipom Švenda, dip. ing. gra ., osniva em i elnim ovjekom Teama. - Ono što sam ostvario je željena pozicija poduze a na tržištu, kazao je Josip Švenda, ali ne i ono drugo što sam zamislio i govorio, da mi Me imurci koji smo izme u Prvoga i Drugoga svjetskog rata bili ista i Zagreba, koji je tada bio bijeli grad, nakon Drugoga i Domovinskog rata fizi ki graditelji Zagreba, ali nakon te aze nismo uspjeli postati organizatori gra enja. U toj težnji nisam uspio zbog nedostatka stru nih kadrova. Moja velika greška u tome je što se nisam priklanjao politici, nisam pristalica sprege politike i ‘dogovorne ekonomije’ ve kriterija i tržišta. Da sam bio pristalica ovoga prvog, vjerojatno bi bilo druga ije. No, kad vidiš kako se na kraju odre enog perioda stvari odvijaju, ipak se na kraju pokaže da je nabolje poslovati po ovom drugom tržišnom principu bez dogovora i sprega. Zbog toga sam se posvetio ormiranju poduze a, a prije toga intenzivno radio u gra evinarstvu, dosta kontaktirao sa strancima i pokupio njihovu filozofiju, smatraju i, ako sam od njih uzeo znanje, najviše sam uzeo.
Zašto smo propustili priliku • Vi ste se osobno zajedno s još nekim ljudima, još krajem devedesetih, zalagali za formiranje studija gra evine, ali i strojarstva u Me imurju. No, taj pokušaj nije uspio, zašto? — Da je samo malo više bilo sluha u tadašnjoj Pedagoškoj akademiji. U onom trenutku tadašnji zagreba ki prorektori radili su s nama na toj inicijativi da se uz Pedagošku ormira i Veleu ilište sa studijem gra evinarstva i strojarstva, tim više što su postojali prostori za to iseljenjem Druge Osnovne škole u novu zgradu na jugu. I u ono vrijeme je to trebalo napravili, jer su nam u Zagrebu govorili sad je vrijeme da to napravite, ali u Pedagoškoj nije bilo dovoljne podrške. Oni su tada sebe vidjeli u ormiranju Varaždinskog sveu ilišta. Kasniji doga aji pokazali su da je došlo do razvoja veleu ilišta diljem Hrvatske, a Me imurje je bilo prvo koje je prepoznalo tu potrebu. Došli smo s tom idejom i na Županiju krajem devedesetih, ali ni tamo nije bilo prave podrške u realizaciji. U cijelu tu ideju bili su uklju eni Renato Slavi ek i Tomislav Strniš ak koji su u to vrijeme bili na postdiplomskim studijima.
Sje am se svojih rije i u Županiji, kojima sam pokušao objasniti kako je važno imati viziju i, kako bih to slikovito do arao, iznio sam primjer iz šezdesetih godina, kada je odlu eno da se hotel u akovcu izgradi u Globetki na podru ju gdje je bila mo vara. Ali su ljudi imali viziju, napravili na tom nepogodnom terenu hotel uz pomo kojega su razvili za to vrijeme zna ajan lovni turizam. To vam je razvoj, treba imati viziju. Tih kasnih devedesetih, kada sam gurao ideju o potrebi studija gra evine, ve sam bio aktivan u Savezu inženjera i nisam o potrebi studija govorio napamet, ve iz razgovora s kompetentnim ljudima, koji su tu potrebu uvi ali bolje od mene. Drugi imbenik koji nije odigrao ulogu jest Graditeljska škola, ni oni nikad nisu napravili iskorak u tom pravcu. Renato Slavi ek je radio na programu za studij gra evine. Na kraju su naši napisali, a Varaždin fino pokupio programe. No, cijelo vrijeme svima govorim da je Varaždin to nekorektno odradio, mi smo imali programe. Da su se ti studiji ormirali pred desetak godina u Me imurju, kada je pokrenuta inicijativa,
Nama se dogodila još jedna stvar, gra evinska poduze a ormirala su se po cijelom podru ju Hrvatske na obnovi razrušenih podru ja. Osim toga, došlo je do disperzije stru njaka u velik broj malih stru nih poduze a koja se bave nadzorom i projektiranjem, pa je još teže do i do visokoobrazovanih kadrova u gra evinska poduze a. Nekada je gra evina bila vezana uz ovaj sjeverozapadni kraj, ali mi nismo iskoristili tu prednost u podizanju obrazovne strukture ni bolju poziciju na tržištu do danas za budu e vrijeme.
Mi smo bili i ostali samuraji • Kakva nas situacija eka? — Danas je situacija kao prije dvadeset godina, teška. Ali mi, za razliku od slovenskih gra evinara i gospodarstvenika, nemamo potporu kao oni slovenske izvozne družbe. Mi smo samuraji bili i ostali. Sada se nešto po elo, nešto se ormira oko HBOR-a. A danas za izvoz nismo spremni prije svega jer ni doma ne raspolažemo s dovoljno stru nih kadrova, a nemamo nikoga tko bi nas predstavljao vani i koji bi
Josip Švenda, dipl. ing. gra ., predsjednik uprave Teama
Najviše neprodanih stanova kod trgovaca - gra evinara - ini mi se da se u ovom trenutku ponovno otvara ono pitanje tko e ostati, a tko otpasti s tržišta. Licenciranih je gra evinskih poduze a u Hrvatskoj 4.500 i oni zapošljavaju 110.000 radnika. Svi i ti licencirani zajedno imaju 2.300 neprodanih stanova, od ukupno onih 10 do 15 tisu a neprodanih. Razliku su stvorili, kako ih naziva Švenda, trgovci - gra evinari. U mi bismo imali prije osam godina prve inženjere gra evine. U Me imurju je postojala dobra gra evinska tradicija, tu djeluje Graditeljska škola i po logici stvari tu je bilo potrebno napraviti još jedan korak više u obrazovanju i gra evinskim tehni arima koji izlaze iz škole omogu iti da na studijskom obrazovanju dobiju kvalitetu više. • Što bi to zna ilo za nas? — To bi zna io jedan drugi pristup prema gra evinarstvu. Mi danas govorimo o izvozu gra evinarstva, ali trebamo znati da radnu snagu nitko ne treba. Mi možemo i i s izvozom gra evinarstva, sa stru nom radnom snagom, je li to poslovo a sa znanjem stranog jezika, a nemamo ih kao ni tehni are, a ni dovoljno diplomiranih inženjera. Da smo u njihovo stvaranje krenuli prije desetak godina i tehni are koje smo tada imali pretvarali u inženjere, e, danas bi imali kvalitetan kadar koji bi mogao biti pokreta i organizator, i ne bi puni automobili naših radnika kretali za Zagreb i tamo radili za ne znam koga. I umjesto da ti ljudi rade fizi ke poslove, mogli smo od njih stvoriti kvalitetne stru njake, organizatore posla.
odre enom trenutku svatko tko je imao zemljište po eo je graditi stanove za prodaju. A neprodani stanovi koje imaju gra evinske firme optere uju njihovu likvidnost. No, ni to nije takav teret da država ako želi ne bi mogla pomo i. Licencirane firme u 2.300 neprodanih stanova imaju zale enu vrijednost od 1,5 milijardi kuna, što i nije neka nedostižna svota. Ali Švenda je mišljenja da e se
banke potrgati da pomognu svima gra evinarima - trgovcima, a gra evinska poduze a pustiti da sama preživljavaju. U azi smo pretvaranja kratkoro nih kredita u dugoro ne s kamatom koja je dva posto ve a od sadašnje, dok s druge strane u zemljama EU kamate gospodarstvu iznose svega dva posto. To se zove potpora gospodarstvu. (BMO)
ispitao tržište, premda potrebe za gradnjom vani ima. Nekada se predstavljanjem i ispitivanjem tržišta vani bavila INGRA, ali i ona se prebacila u jednom trenutku na doma i biznis, tu je imala interes, a vanjsko tržište su zapustili. IGH nikad to vani nije savladao, a mi smo premali da sami idemo van. Rusija je postala zahtjevno tržište. Prostora za izvoz ima u Kazahstan, Katar, Libiju. U Libiji smo bili, donekle nam je tržište poznao i danas bih s jednim predstavnikom trebao potpisati sporazum o potenci-
jalnom poslu. Sura ujem s ljudima iz Me imurje graditeljstva koji su tamo bili prije dvadeset godina i do odre ene mjere ipak poznaju to podru je. U Libiju bi se uz stru nu radnu snagu moglo plasirati i dio proizvodnih radnika, premda onih najnižih kvalifikacija ima posvuda dosta i u redu ekaju na posao. I opet se vra am na priliku do pred deset godina kada smo propustili ormirati veleu ilište s kojeg bi sada imali kadrove za izvozne poslove. • Što u krizi? — U krizi se ne bi smjelo odustati. Kriza je za mene desetogodišnji ciklus, gdje sam bio 1999. godine, isto u krizi. Onda idemo na 1989., u Kombinatu opet kriza. Kada sam po eo raditi u Kombinatu, 1978. godine, još je bila neka ekspanzija u gra evinarstvu, da bi negdje osamdesetih po eo padati gra evinski proizvod s krizom na kraju osamdesetih. U tom svjetlu uspona i padova trebalo bi gledati i ovu krizu. Po inimo ljude gledati ne samo po stupnju obrazovanja ve i po tome za što mogu koristiti, posebice što ljudima sa srednjim obrazovanjem nismo u odre enom trenutku dali jedan dodatak u tom studiju koji smo mogli organizirati. No, posljedica toga obrazovanja s druge strane je da ipak dovoljno posla na našem tržištu za te ljude nemamo, da je to osu enost na terenski rad. Druga je stvar pretvaramo li se sada u regiju koja e živjeti od usluga, pa e konobari i kuhari, organizatori u turizmu i drugi kadrovi vezani uz tu djelatnost živjeti i raditi doma, u Me imurju. Osobno i u tome vidim perspektivu za Me imurje, ali ja u nastojati zadržati gra evinsku djelatnost i kao firma opstati na tržištu. (Božena Malekoci - Oleti )
POGLED ODOZDO
Prijelaz na višu razinu Kaže jedna narodna poslovica da pored svakog ovjeka jednom u životu pro e zlatna ko ija i da tada treba iskoristiti trenutak i usko iti u nju. Realni život ipak nije tako drasti an i nikad nam ne pruža samo jednu priliku, ali pitanje je da li prilike koje nam se pružaju iskorištavamo ili propuštamo da prolaze pokraj nas. Svaka nova godina, osim što po inje odbrojavanje od po etka, u suštini daje novu nadu za nove po etke za promišljanje kako nove prilike ne pustiti da pro u pored nas. Na ovakve misli potaknuo me razgovor s gospodinom Švendom u kojem smo se prisjetili pokušaja iz devedesetih da se u Me imurju, kolijevci dobrog gra evinarstva, ali i metalaca, ormiraju dva stru na studija kao prijelaz na višu razinu u tim djelatnostima. Taj pokušaj
nije uspio, tako da je i Me imursko veleu ilište osnovano s drugim studijima u Me imurju. Prvu priliku prijelaza na višu razinu pred desetak godina nismo iskoristili i nismo ušli u ko iju koja bi sada ve godinama davala bolje stru ne kadrove našim klju nim gospodarskim granama. Samo rijetki mogu shvatiti posljedice propuštenih prilika, jer one se ne mogu izraziti statisti kim brojkama, izgubljenim novcem. Nešto ega nema ne nedostaje, ali ipak ali. U jednom drugom vremenu, pred koja tri - etiri desetlje a, Me imurje je imalo skupinu entuzijasta, vizionara i mogli bismo re i prvu intelektualnu elitu koja je unato strana koj monolitnosti i potpunom druga ijem gospodarskom ustrojstvu našla na in da tada relativno zaostalo Me imurje vizionarski podigne u gospodarskom, in rastrukturnom, kulturnom i obrazovnom smislu.
Kao rezultat tih nastojanja postali smo ono što se dugo godina nazivalo sintagmom “mala Švicarska”. Me utim, predugo smo spavali na staroj slavi i nismo te komparativne prednosti u odnosu na druge regije razvijali dalje i podigli na višu razinu. Je li se to dogodilo jer se u sljede im generacijama nije poklopio novi generacijski složni tim koji bi nastavljao tu dobru me imursku praksu. Jesmo li i mi podlegli druga ijem mentalitetu - svakoga za se i u se. O ito jesmo, jer smo živjeli u vremenu demonstracije veli ine osobnih ega, što nije doprinijelo razvoju zajednice. Rezultat je stagnacija i marginalizacija. Svjesni smo toga svi. Svakoga ta marginalizacija i stagnacija boli u njegovom segmentu djelovanja. Zlatna ko ija stalno je negdje na putu, prilike se ukazuju ne samo jedanput, jer iznova stasaju nove generacije koje imaju pravo
Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr
na svoje prilike. Me imurje se trenuta no nalazi na raskrsnici kada mora odlu iti što dalje. Oduvijek smo ovdje svi težili kvalitetnom življenju i stvaranju. Bili ponosni na kvalitetu života u svom kraju od koje se nerado odvajamo. Sada je vrijeme za okupljanje svih onih koji žele novim entuzijazmom raditi na tome. Potrebna nam je zajedni ka vizija, podrška i ustrajnost. Tako da za pet ili deset godina opet možemo biti ponosni na sebe.
5. sije nja 2010.
Gospodarstvo
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
7
INOVATORICA dr. med. Vera Mareš Bratko iz akovca nudi inovaciju koja može smanjiti troškove zdravstvenog sustava za više od 50 posto
Kona no po ne emu možemo biti prvi u svijetu, ali...!? Zašto je naš društveni sustav slijep i gluh za pametne ideje? Još i gore od toga. Dr. med. Vera Mareš Bratko iz akovca, koja je prošle godine proglašena najboljom inovatoricom Me imurja, autorica je inovacije koja bi mogla smanjiti troškove hrvatskoga zdravstvenog sustava u budu nosti za nevjerojatnih 70 posto! To nipošto nije šala, ve utemeljena spoznaja nastala nakon višegodišnjih istraživanja. Taj Zlatni gral hrvatskog zdravstva nitko do sada nije primijetio, svi dosadašnji ministri zdravstva prošli su kraj njega ni ne pitaju i tko je dr. med. Vera Mareš Bratko, a niti se interesiraju i za nešto što miriše na doma u inovaciju. Tko je dr. Vera Mareš Bratko iz akovca, koja se ovih dana sprema u zasluženu mirovinu? Ro ena je 1941. godine u Varaždinu, specijalistica je medicine rada. Završila je Medicinski akultet u Zagrebu, a od 1974. godine radi u akovcu. Od 1979. godine radi kao samostalni specijalist medicine rada te deset godina obavlja specijalisti ke preglede novaka za vojsku. Na osnovi dugogodišnjeg iskustva dolazi do velikog otkri a u medicini, otkriva da je nejednaka duljina nogu kod ljudi možda jedini i najve i krivac za kasniji razvoj niza bolesnih stanja, koja na kraju vrlo esto završavaju operacijama kuka, ki me i drugih intervencija. Zapo inje intenzivan rad kako bi uobli ila svoja zapažanja u znanstvene spoznaje. Tako 1999. godine objavljuje svoj rad pod nazivom “Važnost ranog otkrivanja nejednakih duljina nogu” te prvi put u klini kom pregledu spominje “Znak vage nejednakih krakova”. Nakon toga uslijedio je znanstveni rad “O statici ljudskog tijela”, a patentnom uredu u Zagrebu prijavljuje svoj patent “Mjerilo za mjerenje duljine nogu u leže em položaju”. Životni joj je cilj da medicinska znanost i praksa kona no usvoje injenicu da postoji statika ljudskog tijela, kako bi se sprije ile neželjene adaptacije tijela na nepravilnu statiku tijekom života. Prema svim medicinskim istraživanjima u svijetu i kod nas, oko 20 posto gra ana ima nepravilnu statiku tijela zbog toga što priroda prema njima nije bila dovoljno savršena, imaju jednu nogu kra u.Dužnost je medicine da svim ljudima koji imaju nepravilnu statiku tijela omogu i tehni ku pomo , da ljudsko tijelo dovede u ravnotežu. Kod nepravilne statike tijela dolazi do biodinami kih promjena kao posljedice nejednake duljine nogu, a ve s 12 godina dolazi do otežanog stajanja, raznih smetnji i iskrivljenja kralježnice (skolioza), bolova u le ima, kasnije su tu operacije diska, hod uz štake, a u starosti i problemi s kukovima okoštavanje na strani kra e noge i potom operacije kuka. Zbog loše statike tijela, javlja se itav niz problema u sportu, školovanju, u radu, duga bolovanja, lije enja i na kraju invaliditet te ovisnost o pomo i druge osobe. Kako medicina ne priznaje statiku ljudskog tijela, provodi se mnogo
Dr. Vera Mareš Bratko: - Osobama s nepravilnom statikom tijela može se pomo i, no, najvažnije je rano ustanoviti problem kako bi se izbjegle neugodne bolesti u starosti nepotrebnih i skupih pretraga, od CT-ado EMNG živaca i drugih pretraga. Svi o ekuju pomo , a prave pomo i nema jer se ne uvi a cijeli problem.
70 posto zdravstvenih novaca na stanja i bolesti uzrokovanih nepravilnom statikom tijela!? Prema knjizi “Križobolja”, koja je izašla 2009. godine, oko 70 posto zdravstvenih novaca troši se
na stanja i bolesti koje su nastale zbog nepravilne statike tijela, a to je upravo novac koji bi mogao ostati za nešto drugo, da se u medicini sustavno provodi briga o narušenoj statici tijela. ak 80 posto statike tijela dolazi od kra ih nogu, a samo 20 posto zbog nekih drugih stanja. • Kako ste došli na ideju da je jednaka duljina nogu toliko važna? — Zapanjila me je injenica da oko 20 posto sve djece koju sam pregledavala ima enomen da ne
“Uvijek imam slabu ocjenu iz tjelesnog” Pri pregledu mladih dje aka nogometaša, dogodilo se da su od trinaest dje aka u dobi od 12 godina dvojica imala zna ajnije kra u jednu nogu, što je odmah dokaz nepravilne statike tijela. Zadnji je bio dje ak nježne gra e koji je kroz suze po eo glasno govoriti: “Doktorice, ja se ne mogu sagnuti, ne mogu rukama do poda, nikada to nisam mogao napraviti. Doktorica iz školske ambulante uputila me da se upišem u neki klub i da se razgibam”. Dalje u
pla u dje ak govori: “Ja imam uvijek slabu ocjenu iz tjelesnog, pa su mi tako i ukupne ocjene slabije”. Ustanovila sam da mu je jedna noga kra a za 1,5 centimetara, nije bilo šanse da se sagne do poda. To je dijete imalo psihi ki osje aj manje vrijednosti, osje alo se jadno, a da ni slutilo nije da je za to bio kriv nepotpuni klini ki pregled prije odlaska u školu. Pregled statike ljudskog tijela još nije poznat u medicini. (JŠ)
Mjerilo za mjerenje duljine nogu u ambulantama
može prstima ruke, kad se sagne, dotaknuti pod, a da ne znaju zašto se ne mogu sagnuti. Pa onda pro esori tjelesnog govore o nedovoljnoj razgibanosti tijela, ili o lijenosti djeteta koje se dovoljno ne kre e, este su loše ocjene, a problem je u sasvim drugom segmentu koji im je nepoznat. Kasnije, kad sam o tome mnogo razmišljala, uvidjela sam da se priroda sama pobrine da živo bi e bude u ravnoteži, tako se stablo izravna ako raste koso. Na isti na in reagira i ljudsko tijelo, izravna se, no, nova postignuta statika tijela donosi itav niz naprezanja tijela, stanja i u kasnijoj azi, bolesti. U kinologiji ispituje se statika pasa, provjerava pravilnost kukova. U konjogojstvu statiku konja daju veterinari, a prema namjeni konja. Me utim, kod ljudi to nije tako. Do sada se nitko nije sjetio povezati promjene tijela uz bolesti pacijenata u sustavu kretanja s promjenama vezanim za sile prirode i zakonitosti našeg tijela. Pa se onda operira, pa se ponovno reoperira jer operacija uspijeva samo djelomice neko vrijeme poboljšati stanje, a neokirurzi se ne pitaju zašto u 30 do 40 posto operacija ne uspijevaju izlije iti pacijenta, jer se javljaju ponovljene tegobe. Sve je to vezano uz nepravilnu statiku tijela. Tako je dijagnoza priklještenja živca ili problem u le ima zbog ošte enja diska velika smetnja za život i rad, osoba postane invalid. Operacijom samo pokušavamo otkloniti simptome, a ne i glavni uzrok tegoba. Iza operacije kralježnice ovjek ostaje invalidna osoba, slijedi itav niz terapija koja na kraju ipak ne pomažu dovoljno. Naime, nije ustanovljena duljina nogu i naša statika tijela, a upravo je spomenuta ravnoteža ljudskog tijela bitna u promjeni interverterbralnih diskova kralježnice, gdje je i težište našeg tijela. Treba shvatiti da smo i dio ovog svijeta i da i na nas djeluju sile prirode te da nam u životu pomažu ili odmažu zakoni biomehanike.
Medicina još ne povezuje zna aj otkri a? • Zašto medicina još ne prihva a da postoji statika ljudskog tijela? — Ne znam zašto, no sklona sam se ponekad našaliti da doktori vole operirati. Šalu na stranu, ima mnogo dobrih kirurga, no, nije u njima problem, ve u ne em drugom. Problem je to što ljudi nisu svjesni da je život uz nepravilnu statiku tijela veoma težak, a medicina još ne povezuje zna aj tog otkri a. Prvi problemi javljaju se u ranoj mladosti, a pogoršanja slijede uz ve a fizi ka optere enja tijela zbog toga što miši i do neke mjere kontroliraju tijelo da ostane u ravnoteži. Kod mladih sportaša javlja se op i umor i uklještenje živaca noge, a velike poteško e kod prakti nih zvanja koja zahtijevaju nošenje tereta. Mladi postaju invalidne osobe, a da ne znaju zašto, esto misle da su sami krivi za to. Me utim, veliki dio krivice leži u današnjim nedovoljnim spoznajama medicine, koja ne priznaje
važnost statike tijela koja proizlazi iz razli itih duljina nogu. Rije je o naizgled maloj razlici od nekoliko milimetara pa do centimetra i više. • Može li se i kako pomo i? — Može se donekle pomo i ulošcima za noge, kako bi se duljine nogu izjedna ile. Zatim, vježbanjem tijela, kako bi se poja ala muskulatura i kako toliko ne bi bili ovisni o prirodnoj statici tijela koja je ve nepravilna. Mora se svaki dan samostalno vježbati kako bi se pobijedili negativni u inci biomehanike tijela uz
nepravilnu statiku svojeg tijela. S pozicije medicine, trebalo bi kao neophodan uvesti klini ki pregled ispitivanja statike tijela. To se, na žalost, ne provodi. Ako ispitanik ne može rukama dotaknuti pod kad se sagne, odmah možemo posumnjati na nepravilnu statiku tijela, na vagu nejednakih krakova i sve ono što iz toga proizlazi. Tih 20 posto ljudi koji imaju razli ite duljine nogu, da bi održali svoje tijelo u zdravijem obliku, moraju mnogo više vježbati i paziti na sebe, kako u starosti ne bi postali invalidi. (J. Šimunko)
EKONOMSKI BREVIJAR
Zanimljivi i uspješni poslovni primjeri Uvijek je dobro pratiti što se doga a na tržištu, što se razvija i napreduje. Evo nekoliko uo enih svježih i inspirativnih projekata. Primjer inovativnog i uspješnog provo enja ideje i poslovnog modela razvila su dvojica njema kih studenata dizajna kreiranjem elasti nih nao ala bez vijaka. Dakle, vrlo prakti na i svakodnevno upotrjebljiva, a nadasve korisna stvar. Me utim, zbog neprihva anja takvog proizvoda od opti ara i s time uzrokovanog nedostatka bankarskih kredita proizvodnja je postala upitna. Inovativan i potencijalno uspješan proizvod s velikim i sigurnim tržištem naišao je na otpor uhodane industrije. I opet se dvojac dosjetio kreativnom rješenju; prodaji po narudžbi. Zainteresirani kupci platili su unaprijed (pretplatom, uz, naravno, zna ajan popust) željeni proizvod uz jam eni rok isporuke i pravo povrata te tako financirali proizvodnju. Danas se prodaje 150.000 takvih nao ala godišnje po cijelom svijetu. To je odli an primjer suradnje s tržištem i kupcima. Dakle, ako imate proizvod i tržište, može ih se povezati novim prodajnim putovima (dobar proizvod pronalazi put do kupca!). U takvom slu aju preporu a se i hrabrost za osamostaljivanje i pokretanje projekta ... Novost je tako er usluga tiskanja knjiga. Na osnovi predložaka iz bilo kojeg dijela svijeta poslanih u PDF ormatu nudi se usluga tiskanja knjiga i publikacija po odli nim uvjetima i u željenoj nakladi koja se tako er može povoljno distribuirati diljem svijeta. Iako internetske knjižare bilježe sve ve u prodaju elektroni kih knjiga, i prodaja tiskanih izdanja je u porastu. Neki poduzetni ugostitelji su, nakon pandemije nove gripe, ponudili poseban jelovnik radi preventive s naglaskom na vitaminima, kupusu, ešnjaku ... Ako i nije koristilo, štetilo sigurno nije, a ideja je bila odli na kao reakcija na najnovija doga anja. Zanimljiv je i projekt plesnog podija koji aktivnosti plesa a uz pomo dinama pretvara u iskoristivu energiju. Taj koncept iz
Zlatko Boži ,dipl.oec. zlatko.bozic@ck.t-com.hr disco klubova može se koristiti i u sportskim dvoranama ... Nakon toga slijede i razne sprave za vježbanje koje mogu pretvarati energiju vježba a u neku iskoristivu energiju ili je ak akumulirati. Razvijeno je i unaprije eno grijanje in racrvenim zrakama. Švicarski inženjeri razvili su oliju od uglji ne mase s isprepletenim bakrenim žicama koja po cijeloj svojoj površini emitira toplinu. Uz 20% uštede i 3 stupnja nižu termostatsku temperaturu, vrlo je ugodno boraviti u tako zagrijanom prostoru. Pojednostavljeno, ovaj u inak možemo usporediti sa stajanjem na zimskom suncu u zavjetrini – za kratko vrijeme nam postane toplo, iako je temperatura ostala ista.. Zatim su tu solarna klimatizacija, ure aji za smanjivanje nakupljanja prašine kao i za stalno sakupljanje prašine, pa niskoenergetski ure aji za usitnjavanje i predobradu pojedinih vrsta otpada, ku no kompostiranje biološkog otpada, briketiranje ostalog otpada, itd. Ako nekome ovo izgleda kao nau na antastika, neka se samo sjeti koliko nam je apstraktna bila ideja o zaslonima koji reagiraju na dodir, ure ajima koji reagiraju na glasovne komande, malim ure ajima za kvalitetno otografiranje u svakoj prigodi, a oni su danas ugra eni u mobilne ure aje minijaturnih dimenzija. Što nas tek sve eka, možemo samo zamišljati. A upravo to je najbolji na in da se do e do novih ideja ... Zaželimo svima sretnu i uspješnu cijelu 2010. godinu!
8
Aktualno
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
CRNA KRONIKA - UKRATKO
O EVI upozoravaju:
UO I boži no novogodišnjih blagdana Zlatku Ke kešu iz Preloga ukradeno meso dviju svinja koje je sušio za obitelj i prijatelje
Ne bi li ušao u trag kradljivcima, daje tisu u kuna Zlatku Ke kešu iz Preloga u no i s Boži a na Šte anje iz šušnice u dvorištu obiteljske ku e u ulici Kralja Zvonimira u Prelogu ukradeno je 80 kilograma bu ole, slanine, rebreca, svinjskih lopatica, kobasica, sve u vrijednosti 6 tisu a kuna. Zlatko je kra u prijavio policiji, no, i sam se dao u potragu za kradljivcom. Prelog je oblijepio pozivom da e onoga koji mu pomogne “stati na kraj škartu od ljudi” nagraditi s tisu u kuna. Kaže kako je ogor en, jer je meso sušio za svoju obitelj i sestru koja živi u Zagrebu. - Uništili su mi Boži . Uništili su mi cijelu godinu jer sam ove dobrote pripremao za obitelj i druženje s prijateljima, poru io je ogor en Ke keš, koji je obe ao tisu u kuna nagrade za onoga koji mu na njegov tele on 099 33 44 442 dojavi kakvu korisnu in ormaciju koja bi pomogla policiji da u e u trag besramnim kradljivcima. U razgovoru koji smo vodili u ponedjeljak Zlatko nam je kazao kako je od objave oglasa do danas primio itav
Na Staru godinu zapalio vlastitu ku u Pribislavec - Muškarac star 54 godine iz Pribislavca na samu Staru godinu zapalio je vlastitu ku u u ulici A. Mihanovi a. Požar je izbio ujutro oko 9.50 sati. Kako doznajemo od glasnogovornika PU me imurske Krunoslava Gosari a, nesretnik, koji ima problema s psihi kim zdravljem, na podu spava e sobe zapalio je drva za ogrjev, nakon ega se požar proširio na inventar u sobi, na hodnik i kuhinju. Ku u je zapalio i na ulici promatrao kako nestaje u vatri, a o evicima koji su i pozvali pomo vatrogasaca rekao je da ga Romi sustavno plja kaju i mlate te da je to u inio zbog toga. Požar su ugasili pripadnici JVP-a akovec i DVD-a Pribislavec, a na mjesto doga aja izašao je inspektor za zaštitu od požara PU me imurske i utvrdio je da je uzrok požara poduzeta ljudska radnja. Materijalna šteta procijenjena je iznos od 30 tisu a kuna. Paliku a je nakon ovog doga aja odveden na lije enje u akove ku bolnicu.
Zbog nesre e imali do ek Nove uz svije e Mihovljan – Mladi star 21 godinu u ulici Vladimira Nazora u Mihovljanu na Staru godinu
Prelog je oblijepio pozivom da e onoga koji mu pomogne “stati na kraj škartu od ljudi” nagraditi s tisu u kuna niz poziva podrške te doznao jednu zanimljivu in ormaciju o mogu im kradljivcima. Kaže da mu se javio neki taksist iz Zagreba koji je vozio dvojicu mladi a po Zagrebu, a iz ijeg se razgovora dalo zaklju iti da su upravo oni imali prste na Zlatkovim šunkama. - Ta in ormacija koju sam proslijedio policiji samo potvr uje prvotne sumnje da me oplja kala skupina mladih nezaposlenih iz Preloga. Sumnjam da je u toj bandi bila i jedna djevojka. Oni su ušli u
skrivio je prometnu nesre u. On je u oštrom lijevom zavoju izgubio nadzor nad vozilom te se zaletio u betonski elektri ni stup. Pritom ne samo da je uništio svoje vozilo ve su dijelovi njegova automobila uništili vozilo parkirano kod ku nog broja 16 u toj ulici. Povrh svega, zbog nesre e stanari ove ulice ostali su bez struje pa su Novu godinu do ekali u romanti nom ozra ju uz svije e. Jedino bi to tako opisali, a drugi bi kazali da im je pijani mladi , jer izmjereno mu je 1,74 g/kg alkohola u krvi, uništio do ek. Sre a u nesre i, 21-godišnjak je prošao bez ozljeda.
Nesre a na pružnom prijelazu Mala Subotica - Lani u srijedu 30. prosinca oko 7.10 sati na pružnom prijelazu u Maloj Subotici, na cesti koja povezuje Malu Suboticu i Belicu, dogodila se prometna nesre a. Putni ki vlak naletio je na osobno vozilo. Sre a je što je voza ica prošla tek s lakšim tjelesnim ozljedama.
Otac i dijete teško ozlije eni Vratišinec - Na županijskoj cesti izme u Vratišinca i Žiškovca u utorak 29. prosinca dogodila se prometna nesre a
5. sije nja 2010.
moje dvorište tako što su prerezali ži anu ogradu, a onda su pajserima razbili lokote i tako provalili u šušionu. Mora da ih je bilo više jer trebalo je odnijeti 80 kilograma mesa. Žao mi je jako i ljut sam k’o pas jer sam s puno ljubavi, brižno punih pet tjedana radio na tom mesu. Izgubio sam puno vremena da bih pripremio gozbu za sebe i svoje. Najžalosnije je što je moja draga sestra otišla iz doma praznih ruku. Kada je odlazila, išli smo po meso za nju, kad li smo otkrili da je sušiona prazna, da nema ni ega, prisje a se Zlatko, koji kaže kako mu nije do novca, ve želi da se lopovi uhvate i javno prokažu kako bi ih se sprije ilo u njihovu daljnjem hara enju. Danas su, kaže on, ukrali šunke, a tko zna kakvu e psinu i kome sutra spremiti. Policija za sad još nema rezultata vezanih uz istragu ovog slu aja. Po obi aju, i sada poziva gra ane koji bi imali kakvu vrijednu in ormaciju da se jave u PU me imursku. (D.Mihoci)
koju je skrivio voza osobnog automobila registarske oznake K 871-CR, star 33 godine, iz Sivice. On je vozio neprilago enom brzinom, bez zimske opreme, pa je zbog zale enog kolnika sletio s ceste u stablo. S njim u vozilu bila je trogodišnja djevoj ica. Voza je teško ozlije en, a djevoj ica je zadobila ozljede opasne po život, zbog kojih je prevezena na lije enje u Zagreb.
Ozlije en petardama Zaveš ak - Ovogodišnji do ek Nove godine u Zaveš aku još e dugo pamtiti 20-godišnjak iz Donjeg Koncov aka. Prilikom paljenja petardi lakše je ozlijedio ruku i lice. Sre om, ozljede nisu bile velike, zadobio je tek crvenilo ruku i nogu.
Ukraden novac i roba vrijedna 88 tisu a kuna Nedeliš e – Iz trgovine “Motoreni” u akove koj ulici u Nedeliš u, u koju je provaljeno u no i s 27. na 28. prosinca, nepoznati po initelj ukrao je jedanaest motornih pila, tri motorna reza a s dijamantnim plo ama, a iz nezaklju ane registar kase oko 5.800 kuna. Ukupna materijalna šteta procjenjuje se na iznos od 87.931,40 kuna.
Bivši supruž lije e frustr - Ako se bivši supružnici mogu dogovoriti, a to je svakako u interesu djeteta, ono drugog roditelja može vi ati i izvan zadanih okvira. Me utim, to su rijetkosti, jer se bivši supružnici ne poštuju, ne znaju komunicirati ili uop e ne komuniciraju, a svoje frustracije, nedore enosti i srdžbe rješavaju prepucavaju i se preko djeteta. Oni ne mogu razumjeti da je biti muž i žena jedna uloga, a biti roditelj sasvim druga Na Op inskom sudu u akovcu 2008. godine razvedena su 164 braka, deset više nego godinu ranije i ak 43 više negoli 2005. godine. Iako podaci za 2009. godinu još nisu do kraja poznati, prošloj godini mogla bi se pripisati brojka od najmanje 150 brakorazvoda u kojima bivši supružnici imaju malodobnu djecu. Neki parovi uspijevaju na i zajedni ki jezik te pitanje preuzimanja skrbi za djecu sporazumno riješe, me utim, velikom broju parova to nikako ne uspijeva pa se tada upli u ne samo Centar za socijalnu skrb ve i Op inski sud. Naime, izmjenama Obiteljskog zakona, koje su se po ele primjenjivati još 2006. godine, odluke o povjeravanju djece u slu ajevima kada roditelji više ne žive u obiteljskoj zajednici donose upravo op inski sudovi. Podsje amo, postupci o povjeravanju i susretima do tada su bili u nadležnosti centara za socijalnu skrb. Op inski sud u akovcu, doznajemo od sutkinje Ljubice Kova evi , jedne od pet sutkinja ovoga suda kojima se dodjeljuju ovakvi predmeti, u 2006. godi-
ni riješio je ak 136 predmeta o povjeravanju djece. Dvije godine poslije riješili su 97 takvih predmeta, a do sredine prosinca prošle godine 95 predmeta. Drugim rije ima, u prošloj godini Op inski sud je odlu ivao o sudbini najmanje dvjestotinjak djece. - Kod donošenja odluka o povjeravanju djece sud se rukovodi isklju ivo dobrobiti djeteta. Pritom vodimo ra una o njegovoj emocionalnoj sigurnosti i stabilnosti, fizi kom integritetu, o optimalnim uvjetima za njegov rast razvoj i drugim bitnim odrednicama. Obavezno tražimo i mišljenje Centra za socijalnu skrb (prema prebivalištu djeteta), budu i da su socijalne radnice te koje najbolje poznaju prilike odre ene obitelji. U donošenju odluka poštujemo i sporazume roditelja ako nisu protivni interesima djece, otkriva sutkinja Kova evi .
Jedino je interes djeteta bitan Oni parovi koji se uspijevaju izdi i nad teškom situacijom kakva je razvod, koji su dovoljno
Djeca nisu svojina! Naš najgoru i i najve i problem s kojim se sre emo je to što jedan roditelj drugome uskra uje pravo da vi a dijete, barem onako kako je to sud odredio. esto puta roditelji sprje avaju normalna druženja s drugim roditeljem. Opravdanja koja iznose oni koji uskra uju vi anje drugog roditelja s dijetom jesu: on je neodgovoran, ne zna se pobrinuti za sebe, dijete je tamo vidjelo roditeljevu partnericu ili partnera u ovakvoj ili onakvoj situaciji. Služe se teško utvrdivim argumentima. Takvi roditelji smatraju da samo oni imaju isklju ivo pravo na roditeljstvo.
- U ovakvim situacijama pozivamo ih da razmišljaju da djeca nisu svojina i da ne pripadaju ni ocu ni majci, da su roditelji, oba roditelja, pozvani da brinu o djeci, bez obzira žive li zajedno ili ne, te da nije ni ije isklju ivo pravo da sebe smatra isklju ivim i boljim roditeljem. Dobar roditelj je onaj koji voli svoje dijete, koji je za njega zainteresiran, koji zna prepoznati potrebe svoga djeteta, koji zna i koji je spreman priznati svoje slabe strane, koji je spreman u iti i sura ivati sa svima koji su djetetu važni, dakle, i s ocem ili majkom, ali i sa stru njacima, isti u u Centru za socijalnu skrb. (D.M.)
pribrani i pošteni da u toj situaciji misle na dobrobit djece, a ne na to kako da preko njih lije e svoje rustracije i povrije en ego, pretežito se dogovore da djeca nakon razvoda žive s majkom. - Oni parovi koji postignu sporazum u 80 posto slu ajeva sami odlu e da se dijete povjeri na skrb majci, a da se ocu odredi pravo na susrete i druženja s djetetom. Dakle, tek mali broj roditelja postiže dogovor da nakon razvoda djeca žive s ocem, govori o svom iskustvu sutkinja Kova evi , koju roditelji, posebice o evi, smatraju osobito pravednom u donošenju odluka. Tamo gdje dogovora nema kona nu odluku donosi sud, a njoj u pravilu prethode dugotrajni postupci u kojima sudovi provode brojne dokaze: od saslušanja stranaka, prikupljanja mišljenja i prijedloga Centra za socijalnu skrb do medicinskih vješta enja, od kojih su naj eš a ona psihijatra i psihologa. I tako borba za skrb za dijete zna potrajati mjesecima. - Odluke koje donosimo donosimo na temelju provedenog postupka koji nikada nije jednozna an, ve se ocjenjuje na strani oba roditelja. Ocjenjujemo njihove materijalne, zdravstvene i obiteljske prilike, osobine li nosti, odgajateljska svojstva i sli no. Naravno, pritom nam pomažu ne samo izjave roditelja i Centra za socijalnu skrb, ve se u slu aju dvojbi koristimo i medicinskim vješta enjima, sve kako bismo donijeli odluku koja je najbolja za djecu, pojašnjava sutkinja.
Djeca do tri godine obavezno idu majkama Kada me u bivšim supružnicima nema dogovora, sud djecu u dobi do tri godine naj eš e povjerava na skrb majci. - Zbog dobi i potrebe za blizinom majke, a s obzirom na to da su prema mišljenjima stru njaka prirodne veze izme u djeteta te dobi i majke izuzetno jake, takvu djecu naj eš e povjeravamo majkama. esto su to i situacije kad majke djecu još doje, pa i iz tog razloga dijete povjeravamo majci. Naravno da prethodno poduzmemo sve ne bismo li uvidjeli je li majka podobna skrbnica za dijete, pojašnjava sutkinja. U Centru za socijalnu skrb tako er su mišljenja da je tako malu djecu potrebno ostaviti na brigu majci.
5. sije nja 2010.
Aktualno
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
9
Nakon razvoda uskra uje nam se pravo da vi amo djecu
žnici preko djece racije i povrije eni ego
O evi se žale da nakon razvoda premalo vi aju djecu - O evi se obi no slažu s takvom odlukom. Postoje i ekstremni slu ajevi kada majke ostavljaju takvu malu djecu pa se onda dijete povjerava ocu. Naravno da otac svojim prisustvom u životu djeteta utje e na njegov pravilan razvoj. I zato kada se dijete povjeri majci otac treba biti prisutan u njegovu životu. U tim godinama njihovi susreti trebali bi biti esti. Otac bi tako malo dijete trebao vi ati barem dva puta tjedno. Mi preporu ujemo što eš e kontakte u manjem obimu, doznajemo od Vesne Lepen Vidra , socijalne radnice u akove kom Centru za socijalnu skrb, koja se ve desetlje ima bavi ovim pitanjima.
Bivši se supružnici ne poštuju, a dijete trpi Djeca starije dobi roditelja s kojim ne žive naj eš e sre u svaki drugi vikend te ga vi aju nekoliko sati u jednom danu u tjednu. - Sud uglavnom tako odlu uje, no, to je samo putokaz za roditelje, minimum koji dijete i roditelj koji s njim ne živi mora dobiti. Ako se bivši supružnici
mogu dogovoriti, a to je svakako u interesu djeteta, ono drugog roditelja može vi ati i izvan tih okvira. Me utim, to su rijetkosti, jer se bivši supružnici ne poštuju, ne znaju komunicirati ili uop e ne komuniciraju, a svoje rustracije, nedore enosti i srdžbe rješavaju prepucavaju i se preko djeteta. Oni ne mogu razumjeti da je biti muž i žena jedna uloga, a biti roditelj sasvim druga. Ne razumiju da loš muž ili loša žena može biti izvanredan roditelj. To njima nije jasno. Nama u Centru je. Svako ima pravo na zablude, na greške, misliti da je brak ili veza za itav život, a pokaže se da nije. No, mora se znati da su djeca i veza s njima ono nešto što traje itav život, što je neraskidivo i tako se treba i ponašati, poru uje Lepen Vidra , koja isti e kako se socijalne radnice nagledaju svakakvih gotovo dje jih psina koje bivši supružnici priušte jedni drugima, a pritom pate jedino djeca.
O evi žrtve predrasuda?! U Hrvatskoj, pa tako i u Me imurju, sve su u estaliji prigovori o eva kojima se uskra uje skrb o
Odrastite! Lani je u Me imurju razvedeno oko 150 parova s malodobnom djecom. Dvjestotinjak djece otada živi samo s jednim roditeljem, a drugoga ili vi a ili ne. Ako je suditi po statistici sli ne brojke možemo o ekivati i u ovoj godini. Brak danas više nije svetinja. Brak više nije nešto s im možemo ra unati za zauvijek, dok nas smrt
ne rastavi. Brak je danas nešto što traje dok nam ne dosadi. Nešto što traje dok partner zadovoljava naša o ekivanja i miluje naš ego. Evolucija suživota me utim donosi i dobro i zlo i lijepo i ružno, traži kompromise na koje današnji supružnici nisu spremni, niti moraju pristajati. Jer danas je muško i žensko podjednako sposobno i spremno živjeti bez
djetetu, ije bivše ne poštuju odluku suda o dodijeljenom pravu na susrete i druženja, koji se žale jer premalo vi aju svoju djecu i traže promjenu skrbništva. Sve je više rustriranih o eva koji tvrde da su u postupcima za dodjelu prava na susrete i druženja, a osobito kada je u pitanju dodjela skrbništva diskriminirani i da su žrtve predrasuda. Naglašavaju da se djeca automatizmom povjeravaju majkama, da centri za socijalnu skrb i sudovi pogoduju majkama, da sutkinje drže žensku stranu, da se muškarcima i njihovim iskazima ne vjeruje, dok se sve što majke izjavljuju uzima zdravo za gotovo, kao istina. A esto su one te koje iz ovih ili onih razloga, naj eš e zbog želje za osvetom i u namjeri da povrijede i napakoste bivšem partneru, da mu okaljaju ugled, besramno lažu. - injenica je da stranke to ponekad ine ili pokušavaju. esto se me usobno omalovažavaju, ak i ucjenjuju, što je žalosno. Pri tome roditelji ne vode ra una o tome koliko je takvim njihovim ponašanjem duboko povrije eno njihovo maloljetno dijete koje voli oba roditelja. Negacija bi a jednog od roditelja djeci teško pada, jer imaju potrebu za pripadnosti roditeljima. I mami i tati. Takve manipulacije sud prepoznaje, u tome nam pomažu i stru na vješta enja, pa one ne utje u na naše odluke, govori sutkinja Kova evi .
adekvatan i siguran dom za dijete i da mu je ono privrženo, dok majka esto mijenja prebivalište, dijete je ne poznaje i služi joj samo povremeno za provociranje oca, ispri ala je sutkinja, potkrjepljuju i tvrdnje o nepristranosti, naglašavaju i da o predmetima vezanim uz povjeravanje djece uglavnom odlu uju žene zato jer je sudaca malo ili ih uop e nema, kao što je to primjer Op inskog suda u akovcu.
Kad dijete odbija kontakt s roditeljem
Kada smo je pitali za komentar spomenutih dojmova i tvrdnji, odrješito nam je kazala da to što je ona žena ne zna i da e držati žensku stranu pri e, dapa e. - U vezi s tim mogu navesti niz primjera. Majka je dijete u dobi od pet mjeseci ostavila ocu i otišla u drugi grad. Nakon dvije godine postavila je zahtjev da se dijete njoj povjeri. Nismo joj udovoljili jer otac odli no vodi brigu o djetetu, jer smo smatrali da je emocionalno stabilniji, da ima
Ukoliko roditelji sami nikako ne mogu prevladati nesuglasice, mogu se za pomo obratiti nadležnom Centru za socijalnu skrb i problem riješiti uz pomo stru nih osoba. Ukoliko pak ni to ne polu i rezultat, u slu aju kada jedan od roditelja ne poštuje pravo drugoga da vi a dijete, može se pokrenuti ovrha radi ostvarivanja susreta i druženja roditelja s djetetom. Poseban je pak slu aj kada dijete odbija kontakte s roditeljem. Tada bi se prvenstveno roditelj kod kojeg dijete živi trebao zapitati iz kojih je to razloga i trebao bi pomo i svojem djetetu da to prebrodi. Ovdje ne govorimo o situacijama kada je dijete eventualno bilo zlostavljano pa iz tog razloga ne želi kontakte. Sve odluke vezane uz skrbništvo nad djetetom promjenjive su do njegove punoljetnosti. Promjenjiv je na in održavanja osobnih odnosa, promjenjiva je odluka s kim e dijete živjeti i visina uzdržavanja. - Na zahtjev roditelja ili djeteta to se može mijenjati. Pod uvjetom da redovito kontaktira s roditeljem, a ukoliko izrazi želju da želi živjeti s njime, ako je to istinska želja, bilo da se radi o tati ili mami, skrbništvo se može dati drugom roditelju. Tada upu ujemo roditelja da pokrene odgovaraju i postupak na sudu. Ako se procijeni da je to želja i interes djeteta, onda se doga aju izmjene, objašnjava Lepen Vidra . (D. Mihoci)
onoga drugoga, jer o njemu ne ovisi. I zato su razvodi toliko esta pojava. Nažalost u tom slije enju vlastitih interesa parovi esto zaboravljaju na potrebe i interese djece i što je najgore u toj teškoj situaciji kakva je brakorazvod esto se služe upravo njima ne bi li napakostili partneru i tako zalije ili svoje rane. Jer uvijek je jedan taj koji ih mora vidati. Mnogi se koriste djecom ne bi li posredstvom njih ostvarili svoje ciljeve. Pritom zaboravljaju da djeca nisu lutke, ve živa bi a koja to no znaju, ma
kako mala bila, što se oko njih doga a. Nezrelost odraslih i njihova neodgovornost u ovakvim situacijama ostavlja i te kakvog traga na njihovu psihu. Psiholozi kažu kako brakorazvod, koji nikako nije izbor djece, jer da se njih pita mama i tata bi zauvijek bili zajedno, osim u slu aju nasilja u obitelji, osobito poga a stariju djecu. Odnos njihovih roditelja u tom procesu, ali i kasnije ostavlja dubokog traga na njihovo ponašanje prema okolini, ali i u njihovim budu im emotivnim odnosima. Neka
Sud ne drži žensku stranu
Okrenuli su dijete protiv mene - No ima vrtim film u glavi, ne spavam. Najžalosnije od svega je što odustajem, jer mi je svega dosta. Odustajem jer više ne znam što bih. Gubim elan, nadu, kako ho ete. Vidim da sam nemo an, da mi nitko ne pomaže, da su dijete okrenuli protiv mene pa me sada, barem mi tako tvrdi moja bivša žena, ono ni ne želi vidjeti. Nekako mi se ini da ja u životu naše djevoj ice više nemam što tražiti. S druge strane, želim biti tu za nju i s njom, a to mi se onemogu ava. Jadan sam, ne znam kako bih popravio sadašnju situaciju. Volio bih je moja bivša razumna i da gleda i postupa u interesu djeteta. S mojeg gledišta, ona to ne ini. Najprije me se sprje avalo da vi am dijete, pa je nisam vi ao mjesecima. Nakon što sam ispisao mnogobrojne žalbe koje sam slao na razne adrese, ak i na ministarstva, u kojima sam inzistirao na svom pravu da vi-
am dijete, napokon sam ga i ostvario. Neko vrijeme vi ao sam se s malom, a da mi nitko nije pravio probleme. Ni sada mi nitko ne pravi probleme, barem to tako izgleda, ali ja svoju djevoj icu ne vi am jer uvijek kad do em po nju zbog susreta govore mi da me dijete ne želi vidjeti. U cijeloj ovoj situaciji mislim da je naše dijete najnesretnije. A ja joj ne mogu pomo i, opisuje svoju situaciju nesretni otac iz Varaždina koji je bio u braku s jednom Me imurkom, a koji posredstvom Centra za socijalnu skrb u akovcu pokušava ostvariti svoje pravo da nakon razvoda vi a dijete kako je to sud odredio. Ovaj Varaždinac, koji je pristao razgovarati s nama, uz uvjet da mu ne otkrijemo identitet kako ne bi imao još ve ih problema, tek je jedan u nizu o eva s kojima smo razgovarali, a kojima se uskra uje pravo da budu o evi u pravom smislu te rije i. (D.M.)
Nesretni otac iz Varaždina koji je bio u braku s jednom Me imurkom posredstvom Centra za socijalnu skrb u akovcu pokušava ostvariti svoje pravo da nakon razvoda vi a dijete kako je to sud odredio
djeca postaju agresivna, asocijalnog ponašanja, druga se povla e u sebe. Ta nesretna djeca podjednako vole i mamu i tatu, a upravo ih oni dovode u situaciju da moraju izabrati stranu. Najgore od svega je što supružnici u cijeloj toj zbrci drvljem i kamenjem napadaju jedno drugo govore i djeci ružno o mami ili tati. Žalosno je što ljudi koji su se jedno voljeli nemaju ponosa, što im je teško priznati da netko tko je loš supružnik nije nužno i loš roditelj. Sramite se i dajte više jednom odrastite!
Piše: Danijela Mihoci danijela.mihoci@mnovine.hr
10
Izbor događaja 2009. godine
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
5. sije nja 2010.
PREGLED NAJVAŽNIJIH DOGA AJA U 2009. GODINI
Valjda nam 2010. ipak ne e biti gora ... Na lokalnim izborima Me imurska županija krenula u lijevo U drugom izbornom krugu Me imurje je dobilo novu vlast. Premo no za župana pobijedio je Ivica Perho (SDP) sa 62,82 posto glasova u odnosu na svog protukandidata Mladena Križai a(HDZ) koji je u drugom krugu dobio 35,82 posto glasova. Zamjenici prvoga izravno izabranog me imurskog župana jesu Matija Posavec (HNS) i An elko Horvat (HSS). U drugom izbornu krugu motivacija za izlazak na izbore bila je puno slabija nego u prvom krugu. U drugom kru-
gu na izbore je izašlo 37.335 od ukupno 100.051 bira a, odnosno 37,32 posto. Za novoga me imurskog župana glasovalo je 23.452 bira a, odnosno 23,4 posto od ukupnog broja bira a. Za Mladena Križai a je u drugom krugu glasovalo 13.373, odnosno 13,3 posto od ukupnog broja bira a. Ivica Perho je u prvom izbornom krugu namaknuo zna ajnu prednost. U prvom izbornom krugu osvojio je povjerenje 21.121 bira a, a Mladen Križai 12.533 bira a.
Prošla je 2009. godina koja e se pamtiti po mnogo emu lošemu, a na kraju i po pesimisti nim tonovima koji su najavljeni za godinu koja je tek po ela. Stoga je estitka koja se uje u poslovnim krugovima: samo da ne bude gore nego u godini koja je završila. Valjda ne e, treba nam i malo optimizma u 360 dana koji su nakon novogodišnjeg slavlja i blagdana preostali pred nama. U minuloj godini upoznali smo u punom smislu rije i termina poput: recesija i obilježila ju je gospodarska kriza. Me utim, usprkos tome,
u našem kraju bilo je svijetlih primjera. Najvažnije je okretanje školovanju vlastitih kadrova u vlastitom dvorištu, jer e oni koje stipendiramo, nakon studentskog buma i odlaska velikog broja Me imuraca na studij u Zagreb, Osijek, Rijeku, Pulu itd., po svemu sude i, jer im ne (želimo) možemo dati pristojne pla e ili pak ih na neki drugi normalni na in “obvezati” za povratak, ostati živjeti tamo gdje studiraju. Nema više “me imurske sentimentalnosti” i povratka kraju u kojem mladi o ekuju pla u kojom
mogu osigurati kupnju stana, auta, pristojnog života, jer bez toga nema budu nosti. Više nije važno shvatiti da trebamo školovati svoju djecu, sada je došlo vrijeme da shvatimo da Me imurju pod hitno trebaju ve e pla e, ako ih želimo vratiti kao školovane, koji e našem kraju dati kvalitetu više, osigurati prosperitet. A to nije lako, posebice danas. Stoga je okretanju turizmu, uz druge grane koje su naš brend, poput kvalitetne metalske industrije, jedna od najvažnijih smjernica. Vrhunski hotel Golfer i njegovi sadržaji
najbolji su putokaz, a vjerujmo da e kona no sti i i sveukupna ponuda s kojim možemo gostima ponuditi cjeloviti 7-dnevni ili 10-dnevni, a ne samo vikend boravak u Me imurju. To su samo neke smjernice kojima bi trebali osigurati bolju budu nost koja je tako neizvjesna, kako kažu politi ari, a u svemu tome naša politika mora odigrati puno važniju ulogu nego je to bio do sada slu aj, posebice u centru doga anja, u Zagrebu, gdje smo po politi kom utjecaju, na žalost, još uvijek na debeloj margini doga anja. (D. Zrna)
Me imurje i na predsjedni kim izborima najja a utvrda SDP-a u Hrvatskoj U drugom krugu 10. sije nja tre eg predsjednika RH gra ani e birati izme u Ive Josipovi a i Milana Bandi a. To su kandidati koji su najbolje prošli i me u me imurskim bira ima, s time da Ivo Josipovi nigdje u Me imurju nije dobio
ispod 40% posto. Najviše glasova Josipovi je dobio u op ini Strahoninec, 56,54 posto glasova, u akovcu 53,25 posto, Pribislavcu 51,77 posto i Nedeliš u 50,55 posto glasova, pa da oni odlu uju Josipovi bi pobijedio ve u prvom krugu.
Me imurska županija proglašena najboljom EU regijom Odsjeku za europske integracije Me imurske županije, na generalnom zasjedanju Skupštine europskih regija, održanom 26. i 27. studenoga ove godine u francuskom Belfortu, dodijeljena je prva nagrada za najbolji komunikacijski projekt u kategoriji “Communicating Europe Children and Young People”. Me imurska županija proglašena je najboljom europskom
regijom u edukaciji djece i mladih o Europskoj uniji. Nagrada je dobivena u konkurenciji 270 regija lanica Skupštine europskih regija. Nagra eni projekt “ABCD Europa” osmislili su Vesna Haluga, Darko Radanovi i Branko Matuza, a nagradu su osvojili zato što su se dosjetili edukaciju spustiti, u suradnji s predškolskim ustanovama, na tu dob.
Uru en klju stana srebrnom olimpijcu Filipu Udeu Prilikom otvorenja nove zgrade sustava gradske poticajne stanogradnje u stambenoj zoni Martane u akovcu, uru en je klju i srebrnom olimpijcu Filipu Udeu, koji je stan dobio od Grada akovca i Me imurske županije kao nagradu za svoje sportske uspjehe. Kao što je i sam kazao, ovaj trosobni stan najljepši mu je boži ni poklon koji je ikad dobio. Prilikom uru enja klju eva istaknuo je da se nada kako ovo
nije njegova posljednja olimpijska medalja. Izgradnja zgrade u stambenoj zoni Martane po ela je u mjesecu velja i te je pred sam kraj 2009. godine uprili eno otvorenje, ime je osamnaest stanara uselilo u novi dom. Rije je o zgradi od 1.250 metara kvadratnih, u kojoj su smještena 22 stana, od kojih je još etiri, u vrijeme otvorenja, bilo u slobodnoj prodaji.
Me imurska županija pristupila Institutu europskih regija (IRE) Me imurska županija pristupila je Institutu europskih regija (IRE), organizaciji koja me u glavnim aktivnostima ima promicanje me uregionalne suradnje na poslovnom, kulturnom i znanstveno - istra-
živa kom planu, pokretanje regionalnih inicijativa i razmjenu iskustava vezanih za aktualna društvena i gospodarska pitanjima. Time je postala 13. županija s podru ja Hrvatske koja pristupa ovom Institutu.
Informati ar Glavina ponos Preloga Stjepan Glavina, u enik 3. razreda gimnazije Srednje škole Prelog, lani je postigao, za Me imursku županiju, nezapam en uspjeh. Ovaj izniman mladi najprije je bio drugi na Hrvatskoj informati koj olimpijadi, da bi potom u konkurenciji od 336 natjecatelja iz 83 zemlje svijeta osvojio jednu od 20 zlatnih medalja na Informati koj olimpijadi u Bugarskoj, a nanizao je i druge uspjehe.
Grad akovec ponovno proglašen najure enijim gradom kontinentalne Hrvatske Grad a kovec u 2009. godini po drugi je put osvojio Zeleni cvijet sa zlatnim znakom za najure eniji grad
kontinentalne Hrvatske. U sklopu Dana hrvatskog turizma na Bolu na Bra u dodijeljene su nagrade akcije
“Zeleni cvijet” na nacionalnoj razini. Osim nagrade za najure eniji grad kontinentalne Hrvatske, ovom prigodom
nagrada je uru ena i Jasminki Remenar iz Donjeg Kraljevca kao najdjelatnici Hrvatske u kategoriji prodava a.
5. sije nja 2010.
Izbor događaja 2009. godine 11
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
USPRKOS RECESIJI, nova ulaganja i priznanja u me imurskom gospodarstvu
GOSPODARSKE NEDA E nisu zaobišle ni Me imurje
Otvoren Golfer hotel s etiri zvjezdice U Toplicama Sveti Martin otvoren je novoizgra eni SPA Golfer hotel s etiri zvjezdice, ovog trenutka najve i i najmoderniji hotel u ovom dijelu Hrvatske i Europe. Hotel ima 151 dvokrevetnu sobu, 6 suite soba koje sve do jedne imaju pogled na prekrasnu okolinu. U sklopu hotela nalazi se kongresni centar za 500 osoba, te no ni klub, pansionski restoran i a-la-carte restoran, te drugi sadržaji. Izgradnja i opremanje hotela koji zauzima 1.500 kvadratnih metara stajalo je Toplice preko 22 milijuna eura. (sm)
Usprkos recesiji, investirali preko 37 milijuna kuna Perutnina Ptuj - Pipo akovec uložila je preko sedam milijuna kuna u izgradnju nove proizvodne linije za proizvodnju najmla e lanice obitelji POLI - Poli patea, proizvoda kojim su postigli velik uspjeh na svim tržištima u regiji. Unato gospodarskoj recesiji, Perutnina Ptuj - Pipo akovec je tijekom godina investirala i u izgradnju novoga modernog distributivnog centra u Zagrebu koji je po eo s radom 20. listopada. U novi centar, koji je tehnološki je nadogra en cjelovitim sustavom kvalitete, sigurnosti i slijedivosti, investirano je 30 milijuna kuna. Ukupno su 2009. godine uložili u investicije 37 milijuna kuna, a u izgradnju distributivnog centra uklju ili su doma e izvo a e radova. (BMO)
Tehnix najinovativniji poduzetnik godine Tvrtka “Tehnix” iz Donjeg Kraljevca na tradicionalnom Nacionalnom savjetovanju o gospodarstvu u poduzetništvu koje organizira Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva osvojila je nagradu za najbolje primi-
Trgova ki sud u Varaždinu 7. srpnja na zahtjev uprave AP toursa akovec otvorio je ste aj nad tim društvom, zbog ega se otvorilo pitanje što e se dogoditi s prijevozom u enika, posebice srednjoškolaca. Najbolje u toj situaciji snašla se Prese ki
MT Tvornica rublja u ste aj, u MT -u d.d. izbjegnut
jenjenu inovaciju. Tvrtka “Tehnix” ovu je nagradu dobila kao priznanje za široku paletu brendiranih proizvoda s podru ja zaštite okoliša koje plasira na doma e, ali i, što je još zna ajnije, europsko tržište.
Radnici MT -a d.d. 29. rujna u 14 sati prekinuli su štrajk nakon što je uprava ispunila dva zahtjeva za prekid štrajka i isplatila zaostale pla e radnicima. Time je izbjegnut ste aj te tvrtke sa 168 radnika. Ste aj nije izbjegnut u
veli ine 5.773 etvorna metra, a na jesen je po ela proizvodnja u novoj hali, odakle je preseljena iz iznajmljenih proizvodnih prostora Jelena. Haix zapošljava preko 400 djelatnika koji dnevno proizvedu 2.700 pari obu e.
Me imursko gospodarstvo po prvi put više izvozi nego uvozi prošlu godinu u tom razdoblju 108 posto. Me imurska županija je po tom kriteriju odsko ila za tri koplja od ostatka države jer je pokrivenost uvoza izvozom na
grupa koja je vjerovnicima ponudila 30 posto isplate kako bi pod tim uvjetima preuzela AP tours s postoje im brojem zaposlenih, odnosno išla u minimalno otpuštanje, te uklju ivanje u prijevoz srednjoškolaca sa svojim autobusima.
Haix obu a u Maloj Subotici izgradila novi pogon
Po etkom velja e 2009. godine položen je kamen temeljac na izgradnji Haixa, proizvodno logisti kog centra u Industrijskoj zoni op ine Mala Subotica. Do po etka srpnja izgra en je proizvodno - poslovni objekt
Jedina svijetla to ka u me imurskom gospodarstvu je robna razmjena s inozemstvom. Pokrivenost je uvoza izvozom u me imurskom gospodarstvu u prvih devet mjeseci u odnosu na
Ste aj nad AP toursom
državnoj razini svega 49 posto, a vanjskotrgovinski de icit 7,9 milijardi dolara. Najzna ajnije zemlje partneri u robnoj razmjeni Me imurske županije jesu Njema -
ka, Italija, Austrija i Slovenija, a pozitivna vanjskotrgovinska bilanca ostvarena je s Njema kom, Francuskom, Bosnom i Hercegovinom, Srbijom, a visoko se pozicionirala i Saudijska Arabija.
k erinskoj irmi, MT -u Tvornici rublja, tvrtki s nešto manje od 400 zaposlenih. No, unato ste aju, proizvodnja nije zaustavljena ve se radi na preustroju irme i odra ivanju ugovorenih poslova.
Me imurje inženjering ostao bez strateškog partnera i otišao u ste aj Nad Me imurje inženjeringom 26. listopada otvoren je ste ajni postupak. I tako su pregovori s IGH o preuzimanju Me imurja inženjeringa pali u vodu. Dva velika propala posla u koje se Me imurje inženjering upustio, MTC i Tvornica rakije u Štirgovi, dovela su Me imurje inženjering u bezizlaznu situaciju. U kona nici zaposleni prije otvaranja ste aja pet mjeseci nisu primali pla e, te je direktor Ivica Zanjko podnio zahtjev za ste aj i time u toj namjeri preduhitrio sindikat.
12
Izbor događaja 2009. godine
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
5. sije nja 2010.
Otvorena novoizgra ena Podru na škola u Puš inama
Elementarne nepogode uništile urod pšenice i grož a Me imursku županiju pogodile su 2009. godine teške elementarne nepogode, jaka tu a i dugotrajni kišni period s prekomjernom koli inom oborina u lipnju i srpnju. Od 1. lipnja do 13. srpnja na klimatološkoj postaji u Nedeliš u zabilježeno je 28 kišnih dana. Palo je ukupno 184,8 milimetara kiše, što je dvostruko više od višegodišnjeg prosjeka oborina za ovaj period godine. Negativne posljedice vidljive su na oko 3.000 hektara pšenice i ostalih žitarica i na 3.000 hektara povr a, od ega najviše na krumpiru. Na najve em dijelu površina pod pšenicom došlo je do polijeganja usjeva. Nepovoljni vremenski uvjeti onemogu ili su obavljanje žetve u optimalnim agrotehni kim rokovima, došlo je do širenja biljnih bolesti i klijanja zrna, što dovodi u pitanje mogu nost plasmana pšenice. Dio površina poplavljen
je zbog nakupljanja oborinskih voda, visokog vodostaja rijeka i razine podzemnih voda, te je zbog dugotrajnog zadržavanja vode došlo do potpunog propadanja biljaka na tim površinama. Na svim površinama koli ina i kvaliteta uroda bitno je umanjena zbog naglog širenja bolesti jer vremenske prilike nisu dopustile provo enje mjera zaštite bilja. Bilo je i velikih problema koja je nanijela tu a urodu grož a koji je za tridesetak posto bio manji nego prošlih godina. Stoga e biti i manje vina, ali vinogradari isti u da e kvaliteta biti kao i nekoliko prethodnih godina - vrhunska. Iz državnog prora una poljoprivrednicima je nadokna eno samo 2 milijuna kuna, i to za štete nastale od tu e, a ukupne štete od elementarnih nepogoda procijenjene su na 103 milijuna kuna. (BMO)
Ono! - Ono. repi, repi letido! Ono. Se trga! Ono. Tornado bo! Ono. Ispita ti. Ono. O, se trga! Ono. Nejdi, repi, repi letido! Ono. Ovo je najja e nevrijeme do sad. Ono, s velikim uzbu enjem komentirao je Robert Šolti iz Male Subotice olujno nevrijeme koje je 22. svibnja zahvatilo to me imursko mjesto, a koje je on zabilježio kamerom. Videosnimka koju je stavio na svoj profil na Facebooku završila je i na YouTubeu, a preuzeli su je i mnogi drugi portali. Robert je preko no i postao zvijezda, a njegovo “ono” postalo je najpopularni-
Robert Šolti oduševio je videosnimkom nevremena u Maloj Subotici i postao popularan po svojoj poštapalici, zbog ega je dobio nadimak “Ono” jom poštapalicom u Me imurju koja mami osmjeh.
Najve i festival gastronomske baštine Pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva turizma, Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvitka (MPRRR) te Me imurske županije, u Toplicama Sveti Martin održan je IV. hrvatski stru ni simpozij gastronomije, prehrane i turizma - Svijet hrane 2009., koji je otvorio Sre ko Salanac, državni tajnik u MPRRR-u. Svoje proizvode izložilo je više proizvo a a autohtonih proi-
zvoda te onih koji žele da upravo njihovi proizvodi dobiju zaštitnu markicu. Posebno se to odnosi na zaštitu izvornosti me imurskoga bu inog ulja, koje su odli no prezentirali mr. Vladimir Mesari i dipl. ing. Zoran Šte ulj. Svoje proizvode predstavilo je jedanaest me imurskih udruga te isto toliko iz drugih krajeva Hrvatske. (sm)
Po etkom sije nja sve ano je otvorena novoizgra ena Podru na škola u Puš inama. Škola veli ine 500 kvadratnih metara sadržava etiri u ionice te je predvi ena za jednosmjensku nastavu, s obzirom na to da ovu školu polazi 50-ak u enika od 1. do 4. razreda. Ovaj objekt sadrži sve prate e sadržaje, od knjižnice, kuhinje, zbornice, do velikog hola koji je polivalentan jer služi kako za veliki odmor, tako i za nastavu tjelesne i zdravstvene kulture budu i da škola nema dvoranu. - Ovo je prva podru na škola koja je projektirana s namjerom da se u njoj odvija nastava u jednoj smjeni, rekao je tadašnji župan Josip Posavec, koji je sve ano otvorio novu školu. Ukupna investicija, zajedno s opremom, iznosila je 4,5 milijuna kuna te je cjelokupan iznos financiran iz županijskog prora una.
Draškovec dobio vrti Zahvaljuju i 2,5 milijuna kuna vrijednom ulaganju Me imurske županije i Grada Preloga, u Draškovcu je, prema europskim standardima, izgra ena i opremljena prva vrti ka zgrada u povijesti tamošnjega predškolskog odgoja. Vrti je izgra en u susjedstvu draškove ke škole. Zgrada ima 252 kvadrata korisne površine, a u njoj vrti od sredine travnja poha a 26 polaznika.
Razmijenjeno preko deset tisu a udžbenika Više od deset tisu a naslova razmijenjeno je na Sajmu razmjene udžbenika za u enike osnovnih škola, koji se u organizaciji Me imurske županije održavao u utorak i srijedu 25. i 26. kolovoza u dvorani Graditeljske škole u akovcu. Me imurska županija je uz pomo osnovnih škola, Grada akovca i roditelja prikupila ukupno 16.124 naslova za razmjenu. Tijekom dva dana razmjene ukupno je podijeljeno 10.010 udžbenika, ija se vrijednost procjenjuje na oko milijun kuna. Organiziranom razmjenom udžbenika ublažen je financijski šok izazvan ukidanjem besplatnih udžbenika za školarce. Novi šok za roditelje stigao je po etkom školske godine. Umjesto besplatnog prijevoza od po etka školske godine, roditelji sufi-
nanciraju prijevoz srednjoškolaca u školu. Autobusom sa 140 kuna, ako se u sufinanciranje
Me imursko veleu ilište preselilo u novoure ene prostore Dana 24. travnja uprili eno je sve ano otvorenje Me imurskog veleu ilišta koje je u prvoj akademskoj godini rada preselilo u vlastite novoure ene prostore u Vojarni, dostojne jedne visokoškolske ustanove. Tom prigodom potpisan je i sporazum o prijenosu nekretnine u vlasništvu Me imurske
županije na upravljanje Me imurskom veleu ilištu na neodre eno vrijeme bez naknade. Sporazum o tome potpisali su dr. sc. Nevenka Breslauer, privremena dekanica Veleu ilišta, i Ivan Vinkovi , upravitelj kompleksa nekretnina na Vojarni u ime županijske tvrtke Me imurje investicije nekretnine.
uz županiju uklju ila i op ina ili grad odakle u enik dolazi, a ako ne, roditelji moraju sufinancirati
prijevoz srednjoškolcu sa 280 kuna. U željezni kom prijevozu to je 70 kuna.
Devet novih doktora znanosti, ro enih Me imuraca Me imurski župan Ivica Perho priredio je 23. listopada jedinstveni prijem za nove me imurske doktore znanosti, njih devet. To su: dr. sc. Klaudija Carovi Stanko, dr. sc. Velimir Glumac, dr. sc. Davor Illeš, dr. sc. Predrag Ko ila, dr. sc. Sanja Kova , dr. sc. Saša Legen, dr. sc. Ivan Magdaleni , dr. sc. Jasmina
Magdaleni , dr. sc. Tomislav Novinš ak. Prijemu jedino nije bila nazo na dr. sc. Jasmina Magdaleni , koja je na postdoktorskom usavršavanju u Bruxellesu. Zanimljivo da etvorica od njih rade u Me imurju, dr. sc. Velimir Glumac, dr. sc. Predrag Ko ila, dr. sc. Saša Legen i dr. sc. Tomislav Novinš ak.
5. sije nja 2010.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
Izbor događaja 2009. godine 13
U Maloj Subotici najmodernije opremljen Dom kulture
Nevi eni selja ki prosvjed Nezadovoljni otkupnom cijenom pšenice od 82 lipe po kilogramu, me imurski ratari održali su do sad nevi eni prosvjed u Me imurju. Traktorima su zakr ili ulaz u dvorište akove kih mlinova Nakon šest godina dovršen je projekt ure enja Doma kulture u
Maloj Subo ci vrijedan 3,4 milijuna kuna. U adaptaciju Doma kulture Mi-
nistarstvo regionalnog razvoja uložilo je 1,6 milijuna kuna, dok ostali trošak
te se provozali gradskim ulicama. Ratari su tražili najmanje 95 lipa za kilogram i državne poticaje. Mlinovi su ostali kod svojeg, a seljaci kod svojeg stava. (sm, zv)
pada na ra un op ine koja, dakako, o ekuje pomo Županije.
Adaptacija Glavne 35 najve e ulaganje u Prelogu Najve a kapitalna investicija u Gradu Prelogu u prošloj godini svakako je bilo ulaganje u adaptaciju i dogradnju zgrade bivšeg Doma umirovljenika, Glavne 35. Ulaganje u ure enje ove zgrade, radovi su još uvijek u tijeku, dose i e iznos od oko 11,6 milijuna kuna, za što e Ministarstvo regionalnog razvitka izdvojiti 60 posto potrebnog iznosa, dok Grad Prelog mora osigurati 4,7 milijuna kuna. Ure enjem ove zgrade, koja je bila ruglo u centru grada, ne samo da e se takva slika izmijeniti, ve e grad sa uvati jedan od objekata koji govori o njegovoj povijesti. Povrh toga dobit e se prostori u kojima e se na i mjesta za urede ne samo Gradske uprave ve i dislociranih županijskih i državnih institucija.
Bjesno a i tularemija u Me imurju Po etkom godine u Vukanovcu je pas ugrizao vlasnika, a nakon što je eutanaziran, utvr eno je da je zaražen bjesno om. Isto tako je utvr eno da je zaraza prenesena s lisice s kojom je bio u kontaktu. Da su u pitanju bijesne lisice, potvrdio je slu aj na imanju Marije Tomaši u Vu etincu. Njezin pas je zatukao lisicu koja je pre-
vezena na Veterinarski institut gdje je utvr eno da je bijesna, te je i pas eutanaziran. Tijekom godine lovci su ubili šezdesetak lisica te više pasa i ma aka lutalica. Obavljeno je i cijepljenje protiv bjesno e. Tularemijom je bio zaražen zec ustrijeljen nedaleko od akovca, a u Pribislavcu je tako er bila uzbuna zbog pojave bjesno e. (sm, zv)
Otvorena stara Kova nica akovec izveo nužnu sanaciju asni kog doma u Gornjem Hraš anu Nakon što je vojska otišla iz akovca, sve zgrade, kako Vojarna, tako i asni ki dom, bile su zatvorene i zapuštene, ekaju i da novi vlasnici preuzmu njihovu sudbinu u svoje ruke. Tako je asni ki dom u središtu grada tri godine bio zatvoren i
prepušten propadanju. Premda preuzimanje asni kog doma od Županije u inancijskom smislu nije raš iš eno, Grad akovec je izveo nužne radove na sanaciji zgrade kako bi je spasio od propadanja i uredio za novu namjenu.
U okviru proslave Me unarodnog praznika rada, Turisti ka zajednica op ine Nedeliš e u Gornjem je Hraš anu otvorila staru Kova nicu kao novi turisti ki proizvod. ast da otvori ovaj zanimljivi objekt pripala je Antunu Jaluši u, bivšem lanu Op inskog vije a op ine Nedeliš e te inicijatoru i
osobi koja je najviše težila da se Kova nica Ivana Horvata revitalizira. Za Kova nicu su nabavljeni novi mijeh i kova ki alat za izradu kovanica kako bi budu i posjetitelji mogli ponijeti suvenir. Kova nicu je 20-ih godina 20. stolje a otvorio otac Ivana Horvata, tako er po imenu Ivan, koji je svog sina i nau io zanatu.
Grom udario u vratišine ku crkvu Strahovit bljesak a potom snažan udar groma vidio se i uo diljem Me imurja koji je udario ljetos u crkvu Uzvišenja Svetog Križa u Vratišincu. Grom je prošao kroz sve elektri ne instalacije, te udario i u plinski priklju ak na fasadi crkve koji se pritom zapalio.
Sre a u nesre i je što se u tom trenutku župnik Pavao Mesari zatekao u dvorištu ispred crkve, te je brzo pogasio požar i pozvao vatrogasce. Susjed Stjepan Šafari , majstor za centralno grijanje i plinske instalacije, brzo je dotr ao i zatvorio dovod plina i time sprije io još ve u štetu.
Prona ene kosti iz pora a Na lokaciji izme u Gornjeg Hraš ana i Trnovca prona ene su ljudske kosti za koje se s pravom pretpostavlja da pripadaju žrtvama komunisti kog terora
pobijenih po završetku II. svjetskog rata. Tim povodom kod spomen - križa na Sepu održana je komemoracija. (sm)
14
Kroz Međimurje
OP INSKO VIJE E Belica donijelo prora un za 2010. godinu
Od 11,7 milijuna, ak 10,2 milijuna kuna za razvoj op ine
Na elnik op ine Belica Zvonimir Taradi: - Prioritet je izgradnja školske sportske dvorane Usvajanjem prora una za 2010. godinu, Op insko vije e Belica pokazalo je da ne odustaje od svojih planova. Nije odustalo od gradnje školske sportske dvorane, što je i najvažniji trenutak u donošenju prora una za 2010. godinu. Plan i prora un op ine Belica za 2010. godinu je 11,7 milijuna kuna, s tim da se planira kreditno zaduženje od 3 milijuna kuna. Pove anje prihoda op ine namaknut e se i prodajom gra evinskog zemljišta, prodajom poljoprivrednog zemljišta, doprinosima i porezima. To zna i da bi 2010. godine kona no trebala zapo eti gradnja školske sportske dvorane, a nakon nepotrebnih i neželjenih zapleta u prošloj godini. Investirat e se i u ure enje poduzetni kih zona, no, one polako zapo inju vra ati sredstva. Najvažnija investicija, školska sportska dvorana, stajat e 10,2 milijuna kuna. Vrijednost radova u 2010. godini bit e 6,2 milijuna kuna. Iz op inskih izvora osigurat e se u 2010. godini 1,1 milijuna kuna kreditom, od prodaje gra evinskog zemljišta planirano je 400.000 kuna, dotacija županije planirana je u iznosu od 1,5 milijuna kuna, a državna sredstva iz programa EIB u visini od 3,2 milijuna kuna. Ukupna vrijednost razvojnih programa u 2010. godini u op ini Belica iznosi 10,29 milijuna kuna, od ega op ina osigurava 4,2 milijuna kuna ili 40,9 posto. Program gradnje objekata komunalne infrastrukture
težak je 3,1 milijun kuna, od ega 2,1 milijuna kuna op inskih sredstava. Uz ostalo, planirana je izrada detaljnog plana ure enja groblja Belica i otkup puta, detaljni plan ure enja naselja “Travnik”, izgradnja pješa ke staze u Gardinovcu i Belici, te ulaganje u poduzetni ke zone Jugozapad i Jug u Belici. Ukupno 334.500 kuna uložit e se u održavanje komunalne infrastrukture u Belici, a 334.500 kuna u Gardinovcu. (J. Šimunko)
Troškovi prijevoza u enika dostižu ukupna izdvajanja za kulturu Za socijalne potrebe u op ini Belica izdvojeno je 625.000 kuna, od ega za jednokratnu pomo gra anima op ine 24.000 kuna, za troškove stanovanja 38.000 kuna, za nov anu pomo roditeljima za novoro eno dijete 13.000 kuna, za pomo roditeljima za predškolski odgoj 344.000 kuna, za prijevoz u enika 110.000 kuna, za studente 96.000 kuna. Kako se vidi, najve i su izdaci za vrti i troškovi prijevoza u enika koji gotovo dostižu ukupna izdvajanja za kulturu. Kad se u omjer stavi zna aj Limene glazbe Belica i KUD-a Belica, da nabrojimo samo dva subjekta kulture u op ini Belica, onda se i te kako vidi društveni nesrazmjer velikog izdvajanja za prijevoz u enika. Javne potrebe u kulturi procijenjene su na iznos od 154.700 kuna, što je raspodijeljeno na deset udruga u op ini i organizacije kao što su Crveni križ, Katruža, tim za zdravlje, vjerske zajednice, te za manifestacije. Za javne potrebe u sportu izdvajat e se 134.600 kuna, najve i iznos od 77.000 kuna dobiva NK BSK Belica, a NK Radni ki iz Gardinovca 41.600 kuna. (JŠ)
ZAHTJEV oporbenog HDZ-a za smjenom predsjednika Op inskog vije a Mala Subotica nije prošao
Vladimir Mihalic dobio podršku vladaju e koalicije - Vije nici pozicije, njih osmero, glasovali su protiv zahtjeva Kluba vije nika HDZ-a, dok se vije nik Valentin Šipuš suzdržao od izjašnjavanja
Vladimir Mihalic, predsjednik Op inskog vije a Mala Subotica, preživio je pokušaj oporbenog svrgavanja Vladimir Mihalic, predsjednik Op inskog vije a Mala Subotica, preživio je pokušaj svrgavanja. Podsje amo, njegovu smjenu na sjednici održanoj 29. prosinca
zahtijevali su oporbeni vije nici HDZ-a. - Tražimo da se Mihalicu izglasuje nepovjerenje, da ga se makne sa svih funkcija koje obnaša u op ini, a savjetujemo ga da dragovoljno odstupi i s mjesta op inskog vije nika zbog konstantnog omalovažavanja vije nika HDZ-a. Njegovu smjenu zahtijevamo i zbog incidenta koji se dogodio prilikom imenovanja lanova Upravnog vije a Dje jeg vrti a Poto nica. Vlast je, podsje amo, odlu ila jedno mjesto u Vije u ustupiti oporbi, me utim, Mihalic je uvjerio vije nike da je Stjepan Pokriva , naš kandidat za to mjesto proveo tri mjeseca u zatvoru zbog nasilja u obitelji, što je apsolutna laž. Time ne samo da je grubo povrijedio Pokriva a, ve i HDZ kao stranku iji
je predstavnik trebao biti u Upravnom vije u. Vije nike je svojom lažu grdno obmanuo pa su glasovali protiv našeg predstavnika, obrazložila je vije nica ur a Horvat u ime Kluba vije nika HDZ-a, dodaju i kako je Pokriva sudskom potvrdom o nekažnjavanju potvrdio neistinitost Mihalicovih tvrdnji. Smjenu predsjednika Op inskog vije a oporba je zahtijevala i zbog toga što on ne dolazi pripremljen na sjednice i što pokušava utjecati na donošenje protuzakonitih odluka. - Na posljednjoj sjednici pokazao je nezainteresiranost za doga aje koji se zbivaju u ovoj op ini. Na upit vije nika nije znao odgovoriti tko je izveo elektroradove u Domu kulture, a zbog kratkog nestanka
struje tijekom sve anog otvorenja drvljem i kamenjem napao je i krivo optužio izvo a a radova, tvrde i da je nestru no izveo poslove. Istina je, me utim, druga ija. Štedne žarulje koje su projektom bile predvi ene da se postave u Domu kulture odlukom na elnika Vladimira Domjani a zamijenjene su obi nima unato upozorenju izvo a a radova da to zahtijeva pove anje snage za ak 2.560 W i da, ukoliko se ne zakupi ve a snaga, to može dovesti do izbacivanja strujnih osigura a, iznijela je ljutita ur a Horvat obrazlažu i zahtjev. Vije nici pozicije, njih osmero, glasovali su protiv zahtjeva Kluba vije nika HDZ-a, dok se vije nik Valentin Šipuš suzdržao od izjašnjavanja. (D.Mihoci)
OP INSKO VIJE E Selnica u znaku zanimljivog aktualca
Svaki od vlasnika parcele na Balogu sufinancira cestu s 2.400 kn - Nedavno asfaltirana i puštena u promet cesta stoji ukupno 650 tisu a kuna Op insko vije e Selnica na svojoj posljednjoj sjednici u 2009. donijelo je tre e izmjene i dopune op inskog prora una za 2009. godinu. Tre im i kona nim rebalansom prora un je utvr en na iznos od 5,652.265 kuna, što je samo 171.955 kuna manje od planiranog. Isto tako Vije e je donijelo op inski prora un za 2010. godinu u visini od 6,779.486 kuna, te procje-
nu ili projekciju prora una za 2011. i 2012. godinu. Na aktualnom satu vije nici su postavili nekoliko pitanja. Vije nik Mijo Kocijan raspitao se o cijeni asfaltiranja ulice prema repetitoru na Balogu, te o na inu uplata obveza za ovu cestu. Predsjednik Vije a Ivan Mezga i na elnik An elko Kova i pojasnili su da je ure enje ceste stajalo 650 tisu a kuna, od ega polovicu pla a op ina, a polovicu ŽUC.
Pokupite bijele plo ice i stupi e
Kova i pokazuje skicu rasvjete koja je ukinuta
- Gra ani mogu pokupiti bijele plo ice i stupi e koji su postavljeni zbog avionskog snimanja podru ja za koje se obavlja katastarska izmjera, rekao je na elnik An elko Kova i , dodavši da e 2012. godine gra ani imati gruntovno istu situaciju na podru ju koje se obra uje. Katastarska izmjera stajat e oko 3,5 milijuna kuna, gra ani e platiti oko 1,8 milijuna, a razlika ide na ra un op ine i dijelom države. Za gra ane je ovo puno jeftinije, nego kada bi to pojedina no tražili. (sm)
Živ ec pita za javnu rasvjetu - Svaki od vlasnika vikendica ili parcela treba platiti ukupno 2.400 kuna, što može obaviti u obrocima, rekao je Mezga. Ervina Vi evi a zanima kako se rješava “spor” sa Suzanom Kutnjak, a na elnik je odgovorio kako je postupak u fazi razvlaštenja u korist op ine.
Zaiskrilo oko rasvjete Kruno Živ ec imao je primjedbe na na elnikovo pojašnjenje oko javne rasvjete prema naselju Jalšovec u Zebancu. - Jedno govoriš na sjednici, a drugo ljudima. Rekao si da sam ja zatražio skidanje rasvjete sa stupa prema Jalšovcu, a znaš da nije tako,
jer si to rekao ti, pomalo ljut rekao je Živ ec. - Ja dobro znam kaj govorim i nije istina da sam ljudima (Zadravcima) govorio druga ije nego na Vije u. Svjetlo nije koristilo nikome, jer je od ceste udaljeno pedesetak metara i trebalo ga je skinuti, odgovorio je Kova i . Dojam je da mu Živ ec nije povjerovao. Vije nika Branka Pani a zanimao je po etak DPU-a za Štu ec, te jesu li sve ure ene ceste i službeno preuzete. Kova i je odgovorio kako e sve ovo uskoro biti okon ano, dodaju i kako se korektnim radom i njegovim nadzorom kod izgradnje uštedjelo preko milijun kuna. (S. Mesari )
U SVETOM JURJU U BREGU optimisti no u novu 2010. godinu
VMO KRIŠTANOVEC
Prvo novac, a onda kramp i lopata U Društvenom domu u Krištanovcu zadnje srijede prošle godine održana je sve ana sjednica VMO-a Krištanovec, na kojoj je bio i akove ki gradona elnik Branko Šalamon sa svojim zamjenicima Zoranom Vidovi em i Veselinom Biševcom, pro elnicima i zaposlenicima Gradske uprave. O stanju u naselju, obavljenim poslovima te planovima i željama nazo ne je izvijestio Dušan Mikolaj, predsjednik VMO-a Krištanovec.
5. sije nja 2010.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
Gradona elnik Šalamon je rekao kako e sve ono što e biti mogu e biti i obavljeno, osobito kanalizacija i mjesna kapela koja 2010. godine obilježava 100. godinu od izgradnje. No, naglasio je da se više ne e ulaziti u izgradnju onih objekta za koje unaprijed ne e biti zaokružena inancijska konstrukcija. - Prvo penezi, a onda kramp i lopata, jasan je bio Šalamon, rekavši kako se to odnosi na sve koji u gradu i mjesnim odborima odlu uju o investicijama. (S. Mesari )
Na pravom putu oporavka i napretka Pod predsjedanjem svog predsjednika Marijana Rodingera, sve anu sjednicu je posljednji ponedjeljak u 2009. godine održalo Op insko vije e Sveti Juraj na Bregu. Rodinger je ustvrdio kako je nakon niz poteško a iz prethodnog razdoblja došlo vrijeme da se zajedništvom krene putem oporavka i napretka. Da svi žele novo i bolje, Rodinger iš itava iz injenice da je velik broj odluka doneseno gotovo jednoglasno, posebno se to odnosi na rebalans prora una za 2009. te na donošenje prora una za
elništvo je zadovoljno složnoš u vije nika 2010. godinu, što pokazuje da se može raditi unato strana kim razlikama.
Op inski na elnik An elko Nagrajsalovi vije nike je izvijestio o ostvarenim projektima te
onome što dolazi, te ponosno rekao da op ina stipendira ukupno 32 studenta, što jasno govori da se u skoroj budu nosti na mlade i školovane može osloniti. Kao najvažniji posao u narednoj godini na elnik je ozna io rješavanje koncesije odvoza i zbrinjavanja sme a. Vije nici su izviješteni kako i za ovogodišnje boži no novogodišnje blagdane op ina usre uje umirovljenike slaboga imovinskog stanja sa svog podru ja. Op ina je osigurala i podijelila 140 poklon bonova pojedina nog iznosa od po 100 kuna. (S. Mesari )
5. sije nja 2010.
Kroz Međimurje 15
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
DONJOME IMURSKE OP INE donijele prora une za 2010. godinu, ali uz mnogobrojne primjedbe
Nezadovoljna oporba u Donjoj Dubravi napustila sjednicu Nezadovoljni nekim iznosima i stavkama kod izmjena i dopuna prora una op ine Donja Dubrava za ovu godinu i otkrivanjem matemati kih grešaka prilikom zbrajanja, lanovi kluba vije nika HDZ - HSS napustili su sjednicu Op inskog vije a. Rebalans je dobio šest glasova vladaju e koalicije HNS - SDP, uz napomenu da se matemati ke pogreške isprave i da se rebalans naknadno dostavi vije nicima. Prihodovna strana smanjena je za skoro 1,7 milijuna kuna, a prora un je ostvaren u iznosu malo ve em od 4 milijuna kuna. Na elnik Marijan Varga i predsjednik vije a Željko Kova preuzeli su krivicu za nastale greške kod knjiženja za koje tvrde da su nenamjerne, a imali su i maksimalno povjerenje u upravni odjel i knjigovodstvo koji su pripremali rebalans pa greške nisu pravovremeno uo ili. Oporbeni vije nici pak su smatrali da se ne može glasovati o dokumentu koji nije dobro pripremljen, ne prihva aju i da se donosi nešto što e se naknadno ispraviti. Prije napuštanja sjednice jednoglasno je donijeta odluka o pove anju cijene usluga skupljanja, odvoza i odlaganja otpada za op inu Donja Dubrava. Nova cijena odvoza kante od 120 litara je 59,60 kuna. Od tog iznosa e se jedna kuna odvojiti kako bi op ina pomogla socijalno ugroženima. Vije nici su zaklju ili da se potpiše ugovor s Prekomom na tri mjeseca, a da se u me uvremenu intenzivno radi na pronalaženju novoga jeftinijeg koncesionara ili prona e drugi na in u vidu osnivanja zajedni koga komunalnog poduze a za etiri najisto nije op ine Me imurja. Preostali su vije nici u nastavku sjednice (bez oporbe) prihvatili prora un op ine za idu u godinu. Prihodi i rashodi planirani su u iznosu od 4,636.000 kuna. Planirani prihodi od poreza iznose 1,3 milijuna kuna, dok se od pomo i iz županijskog
U Donjoj Dubravi prora un je prihva en bez prisustvovanja lanova oporbe i državnog prora una o ekuje 2,1 milijun kuna. Za program inanciranja javnih potreba, kulture i sporta planirano je 320 tisu a kuna.
U Svetoj Mariji oporba nezadovoljna jer amandmani nisu prihva eni Na posljednjoj ovogodišnjoj sjednici lanovi Op inskog vije a op ine Sveta Marija donijeli su prora un op ine za 2010. godinu. Prihodi se planiraju u iznosu od 5,450.000 kuna. Od toga iznosa 3,602.545 kuna otpada na naselje Sveta Marija, a 1,847.455 kuna na Donji Mihaljevec. Najviše prihoda o ekuje se od poreza u iznosu od 1,8 milijun kuna te državnih i županijskih pomo i, za što je planirano 2,2 milijuna kuna. Na rashodovnoj strani najviše se planira utrošiti na sanaciju deponije sme a. Svoje nezadovoljstvo iskazala je oporbena vije nica Ksenija Blagus što prijedlozi oporbe nisu uvršteni u prora un. Prvenstveno je mislila na smanjivanje dotacije vatrogasnom društvu i pove anje sredstava koja bi bila namijenjena za po etak izgrad-
nje sportske dvorane. Na elnik Dean Hunjadi odgovorio je vije nici kako oporba nije pismeno podnijela ni jedan amandman za prora un, ve je na prošloj sjednici samo usmeno kritizirala. Što se ti e dotacije vatrogascima, ona je planirana prema zakonu, a to je 5% prora unskih sredstava op ine, dok je za dvoranu predvi eno inicijalnih 50 tisu a kuna, što se može, ukoliko bude potrebe, rebalansom promijeniti. U prora unu se za program javnih potreba u kulturi predvi a 580 tisu a kuna, od ega se 435 tisu a planira za nastavak ure enja Doma kulture u Donjem Mihaljevcu. Za javne potrebe u sportu planirano je 139 tisu a kuna. Novina su sredstva u iznosu od 10 tisu a kuna koja e biti namijenjena onima koji e raditi s mladima.
Prora un op ine Kotoriba 8,9 milijuna kuna Na sjednici Op inskog vije a op ine Kotoriba ve inom glasova vladaju e koalicije SDP - HSS - HSU prihva en je prora un za 2010. godinu. Prihodi i rashodi planira-
ni su u iznosu od 8,924.000 kuna. Prora un nisu podržali vije nici iz koalicije HDZ - HSLS. Na elnik Ljubomir Grgec naglasio je da to nije prora un velikih želja, ve realnih mogu nosti. Zoran Radmani ispred oporbene koalicije predložio je amandman prema kojem bi se uvela stavka u iznosu od 150 tisu a kuna za proširenje vrti a i otvaranje jasli ke skupine, te da se za taj iznos smanje nov ane naknade za rad predstavni kih tijela. Amandman nije prošao jer na elnik Grgec smatra da je to premalo novca za otvaranje jaslica. Na dnevnom redu našle su se izmjene i dopune prora una za ovu godinu. Prihodovna strana smanjena je za gotovo 4,5 milijuna kuna te ovogodišnji prora un iznosi 9,3 milijuna kuna. Oporbeni vije nici i tu su iskazali svoje nezadovoljstvo, posebno na stavku kapitalnih pomo i iz državnog prora una gdje nije stigla ni kuna, ime se prora un umanjuje za 2,45 milijuna kuna. Nakon radnog dijela, na kraju sjednica uslijedili su skromni domjenci kakvi prili e trenutnoj situaciji. (A. Fuš)
U Donjem Vidovcu Ivkovi u i Horvatu na dar umjetni ke slike Sve odluke etvrte sjednice Op inskog vije a Donji Vidovec donesene su jednoglasno, što je dobar i poticajan primjer mnogim lokalnim samoupravama gdje oporba usporava mnoge odluke. Vije nici su se udobno smjestili u nove fotelje koje su smještene u op inskoj vije nici, a šesnaest to aka dnevnog reda odra eno je u pola sata. Na sjednici je donesena odluka o novoj ekonomskoj cijeni dje jeg vrti a. Cijena se godinama nije mijenjala pa poskupljenje s 1.000 na 1.100 kuna ne e biti preveliki teret za roditelje, rekao je na elnik Josip Grivec, dodavši da omjer inanciranja ostaje 60% op ina, a 40% roditelji. Vrijednost boda komunalne naknade u 2010. godini ostaje ista i iznosi 25 lipa po metru kvadratnom. Prihva ene su izmjene i dopune prora una za 2009. godi-
tisu a od poreznih prihoda. Na rashodovnoj strani 2 milijuna kuna planirano je za izgradnju nove školske zgrade, dok je za razvoj gospodarstva predvi eno 1,3 milijuna kuna.
Op ina Donji Vidovec imenovala je i dvanaest op inskih odbora.
U Donjem Vidovcu zadovoljni su s potporom državnih dužnosnika, pa su im poklonili umjetni ke slike nu. Grivec je rekao da je svaki prora un rezultat želja i planova koji su uvijek ve i. Prihodi su smanjeni u iznosu 1,363.600 kuna, pa op ina godinu završava s ostvarenim prihodima u iznosu od 1,886.400
kuna. Prora un za idu u godinu u prihodovnoj i rashodovnoj strani planira se u visini 5,115.000 kuna. Najviše prihoda o ekuje se iz državnog i županijskog prora unu u iznosu 3,6 milijuna kuna i 850
Na kraju sjednice na elnik Grivec zahvalio je vije nicima, predstavnicima udruga i novinarima na vrlo dobroj suradnji. Gosti sjednice bili su saborski zastupnik Vladimir Ivkovi i ravnatelj Uprave za obrt pri Ministarstvu gospodarstva Darko Horvat kojima su tako er upu ene zahvale što razumiju potrebe i probleme mještana Donjeg Vidovca, pružaju i im potporu i svekoliku pomo . U znak zahvalnosti na elnik im je poklonio umjetni ke slike. (af )
GRAD PRELOG nagradio ponajbolje studente i u enike srednjih škola
Za svoje perjanice izdvojili 25 tisu a kuna Studentica Prirodoslovno - matemati kog fakulteta u Zagrebu Tanja Mihinja u prošloj akademskoj godini ostvarila je prosjek ocjena 4,9, kao i Dijana Blažeka, studentica Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, zbog ega su primile nov anu nagradu koju Grad Prelog dodjeljuje ponajboljim preloškim studentima. Djevojke su nagra ene s po tisu u kuna. Dodijeljeno je i nekoliko nov anih nagrada studentima koji su postigli prosjek ocjena ve i od 4,3. Takvim studentima na njihove ra une iz gradske blagajne ispla eno je po 500 kuna. Dobili su ih Mateja Vuk i Irena Slavi ek, studentice Edukacijsko - rehabilitacijskog fakulteta, Ema Najman, studentica Katoli ko - bogoslovnog fakulteta, Damijan Bermanec, student Filozofskog fakulteta Družbe Isusove, Tomislav Martinec, student Fakulteta strojarstva i brodogradnje, Lucija Ružman, studentica Medicinskog fakulteta u Zagrebu, Petra Mikec, studentica Ekonomskog fakulteta, Ivana Levati i Mateja Mlinari , studentice Prirodoslovno - matemati kog fakulteta, Natalija Blažeka, Katarina Lipi i Valentina Košak, studentice U iteljskog fakulteta u akovcu, Marija Dolores Hegeduš, studentica Muzi ke akademije u Osijeku, Magdalena Lipi i Ana Marija Balent, studentice na Hrvatskim studijima u Zagrebu, Nikolina Ba ari i Marija Oto, studentice Filozofskog fakulteta u Osijeku,
Sanela Možek, studentica Ekonomskog fakulteta u Osijeku, Marko Košak, student Prirodoslovno matemati kog fakulteta u Zagrebu, Tena Glavak, studentica Muzi ke akademije u Zagrebu, Maja Hajdinjak, studentica Farmaceutsko biokemijskog fakulteta, Tea Pigac, studentica Zdravstvenog veleu ilišta u Zagrebu, i Maja Naran a, studentica Veleu ilišta u Varaždinu. Pored studenata nagra eni su i srednjoškolci s podru ja Grada Preloga koji su u prošloj godini osvojili jedno od prva tri mjesta na županijskim natjecanjima, kao i oni koji su osvojili jedno od prvih pet mjesta na državnim natjecanjima. Me u nagra enima su Simon Najman i Branimir Mikec iz Cirkovljana, Nikolina Pahek iz Draškovca, Marsel Radikovi , Luka Luka i , Ivana Blažin i , Ivana Strbad, Hrvoje Vadlja, Darko ižmešija i Tomislav Beli iz Preloga, Aleksandar Granatir iz Oporovca te Josipa Strniš ak iz ehovca. Za postizanje iznimnih rezultata u toku srednjoškolskog obrazovanja u minuloj školskoj godini nagra eni su Stjepan Glavina, Denis Vadlja i Manuela Lisjak, u enici Srednje škole Prelog, te Marija Repalust i Palmira Krleža, u enice akove ke Gimnazije. Nagrade u enicima kretale su se u rasponu od 1.500 do 250 kuna. Za ponajbolje studente i srednjoškolce Grad je izdvojio ukupno 25 tisu a kuna. (D.Mihoci)
OP INSKO VIJE E Donji Kraljevec
Prora un za ovu godinu 13,6 milijuna kuna Op insko vije e Donji Kraljevec usvojilo je krajem godine rebalanas prora un za 2009. godinu, umjesto planiranih 15,3 milijuna kuna, kona ni prora un iznosi 10,4 milijuna kuna zbog toga što su neki planirani troškovi i radovi zbog pomanjkanja sredstava u državnoj blagajni preba eni u naredne godine. Me utim, prora un za 2010. godinu težak je prema planu 13,6 milijuna kuna, a ako se ostvari u ovim kriznim vremenima bit e dobra vijest. Plan nabave za 2010. godinu iznosi 10,4 milijuna kuna. U planu radova, kanalizacija i ceste te njihovo ure enje odnijet e najve i dio novca, plan radova je ove godine težak 8,2 milijuna kuna. Samo za završetak Glavne i akove ke u Hodošanu 4,4 milijuna kuna, za ulicu Bra e Radi a u Hodošanu tri milijuna kuna, a za cestu u Svetom Jurju u Trnju 400.000 kuna. U poduzetni ke zone Palinovec i Hodošan te sportske terene u Donjem Hraš anu uložit e se 1,4 milijuna
kuna, dok e ulaganja u kanalizaciju ove godine iznositi 7,6 milijuna kuna. Održavanje objekata i ostaloga stajat e 881.000 kuna, a ukupno ulaganje u nabavu roba i usluga 2,4 milijuna kuna. Ove se godine planira urediti prostor nogometnog kluba u Palinovcu, izrada projektne dokumentacije za dom kulture Hodošan (155.000 kuna) te urediti dom kulture Donji Kraljevec (200.000 kuna). Natkrit e se i tržnica u Donjem Kraljevcu. Za javne potrebe u sportu izdvojit e se ukupno 198.000 kuna, što se dijeli na šesnaest udruga, najviše nogometnih i nekoliko rekreacijskih i sportskih. Za javne potrebe u kulturi izdvojit e se 240.000 kuna, od ega 100.000 kuna za KUD op ine i puha ki orkestar, 100.000 kuna za osnutak centra i Dane Rudolfa Steinera, a ostatak za predsmotru me imurske popevke, folklorne susrete te za izdavanje informativnog glasnika. (JŠ)
Župna crkva Svetog Martina jedna je od najljepših u Me imurju, iz 15. je st., kasnije dogra ivana
Tepe se, bilježi i slika: IVAN LE EK Svako naše selo ima svoje male junake, ljude koji su žrtvovali svoje slobodno vrijeme da nešto naprave za svoje selo ili su po ne emu znani. Ovo je posve eno njima i njihovim selima. Za Podturen kažu da je tipi no staro “gomilasto“ me imursko naselje. Na zapadu Ferketinec, istoku Novakovec i jugu Sivica. Tako se složio Podturen isprva uz Muru. No, kako je Mura esto plavila, neke su obitelji odselile izvan sela i nastao je Matekovec. Danas sastavni dio sela. A kako su tu uz Muru sredinom 19. stolje a naselili Romi, i oni su morali odseliti. I osnovali su selo Lon arevo. Prema nekim kazivanjima, najstarije je romsko selo u Me imurju. No, ova su dva zaselka za posebnu pri u. A za podturensku pri u valja re i da se 1601. godine kod podturenskog “castruma“ (utvrde) skupila velika papinska vojska u neuspjelom pohodu na Kanižu. Nigdje nije zapisano kako je to izgledalo, ali taj se dio od tog vremena zove Mala Kaniža. No, zapravo svaki dio sela ima svoju pri u. I Staro Selo, Kumova ulica, Zavrtje, Fikovce, Hrastinka, Zaloke (I., II. i III.) … Gori Selo. Svaki dio ima svoju legendu nastanka. Imaju ulice nove nazive, ali još svi govore one stare. Nastali su oni u vrijeme kada je selo bilo prepuno živih duša. Da bi se preživjelo, grunti su bili uski kako se ne bi uzimala plodna zemlja. Ali se nikamo nije bježalo od Mure. Pa bi Mura bar jednom godišnje poplavila nekoliko ku a. No, kako je sada izgra en nasip, i podturenske poplave otišle su u povijest. Kao što je bio otišao i most na Muri. Kažu da je u Podturnu toliko toga otišlo u povijest da su se potpuno okrenuli budu nosti. Pa e i na staroj Muri koja ih je plavila biti ribi ka staza. No, da e biti gradsko naselje kao što je zapisano u 17. stolje u, jako teško. Ipak, da je puno toga bilo v selu jako lejpo, zapisal je i dekanovski školnik Andrašec ovak. Oj, Podturen, ljepa fara, de ma grlica živi, v Me imorju nemaš para, saki junak tak veli. Malo je onih koji više uop e i znaju tu pjesmu u Podturnu. A
Predsjednik udruge “ aplja“ Petar Kerha . – Ljudi teško razumiju koji su ciljevi naše ekoudruge
MALA TEPEŠIJA po me imurskaj selaj III/13.
Samo pri nas v Podturnu na kraju velimo: Ljudi, ostante z nami!
Po mnogo emu jedinstven i me u prvima u Hrvatskoj, Trg Kalvarije o mnogim drugim stvarima još i manje.
Ak je nej bila bitka, zabava je nej uspela Prije pedesetak godina podturenski de ki bili su jako znani. Nije prošla ni jedna zabava, a da nije bilo tu njave. Na po etku su se s Novakov anima naganjali noževima i koli ima. Poslije su bile dosta i šake. Kad bi došla pono , po ela bi bitka. Trajalo je to tako nekih desetak godina. Dok de ki nisu našli posla. No, buntovni duh ih nikada nije napustio. Kad su prije desetak godina smjenjivali na elnika, “dogodio se narod“. Okupilo se gotovo pola sela. I to je sada prošlost. Uostalom, vele da ni to nije bilo ništa posebno. Oni su uvijek ionako rado kri ali. I gdje
Nada Majni , jedna od predstavnica mladih poduzetnika: - Podturen ima budu nost jer ovdje žive poduzetni ljudi
Županijskom akcijom “Povezani zdravljem“ udruga “Turen” htjela je skrenuti pozornost na bavljenje rekreacijom krasNovoizgra eni nasip koji e promijeniti život Podturen ana nim predjelima Podturna
bi god došli, bili su glasni. Pa kak više ionako nije bilo zabava negdje su se morali “ljudi spuhati“. Vele u šali Podturen ani da bu taj doga aj zabilježen v povijesti sela kak “boj kod zadružnog doma“. Veliju da, fala Bogu, krvi neje bilo, ali se dosti špriceri spilo i juna ki kri alo. Da su se posle videli, na slikaj su ne baš bili veseli. No, za razliku od pohoda negdašnje papinske soldateske, njihov je bar uspio. Želja da selo više ne nazaduje bila je ja a.
“Podturen, celom svetu oduren“ U jednom trenu svoje povijesti Podturen je bio mjesto odakle se bježalo. Zemlja više nije mogla sve prehraniti i odlazilo se u svijet. Kažu u šali da su prvi bicikl vidjeli tek
- Neki su predmeti stari i preko dvjesto godina, Ljubica izra uje cvije e od krep papira, a ja sam izradio suvenir ‘podturensku aplju’, kaže gospodin Slavko
kad su oni koji su otišli u Njema ku došli na urlaub. I tako je i nastala uzre ica: - Podturen, celom svetu oduren. I po ela je velika seoba naroda. Odustali su oni od svoje šume Dobrava, od ispiranja zlata u Muri, od odlaska na rad u ma arske vinograde jer svojih nisu imali. Pa ak i od svojih murskih mlinova kojih je bilo u jednom trenutku ak osamnaest. Kažu da su tako odlazili da se nije stiglo ni zapisivati. A da sve bude još zanimljivije, Podturen ani su tada na svim položajima imali svoje ljude. No, sve to nije vrijedilo ništa. Kažu da su ovi slabo gledali za svoje selo. Gledali su samo za sebe. A nisu znali da Turen ani jako cijene one koji poštuju svoje selo. Pa je tako i njihov bivši župnik Grš i dobio u Podturnu svoju ulicu. Da
mu se oduže za dobru pastirsku službu. A onda su prije nekoliko godina uveli i križni put po selu. Da svi vide što to u Podturnu treba napraviti. Poslije ih je udruga “Turen” odvela i na rekreaciju da se vidi kakva je ljepota oko Podturna. One svoje zemlje preko Mure ionako više ne vide. Bilo je to na stotine hektara, ali više nije.
Otpiramo veleposlanstva po svetu Kad su napuštali selo, prvo mjesto gdje su se zaustavili bilo je Novo Selo Rok. Kako su znali i htjeli raditi, ubrzo su postali i tu poznati. A sve pak zato što doma nisu imali gdje graditi. Nije bilo onakvih velikih gradilišta kakva
Zapovjednik DVD-a Zoran Sršan s mladim vatrogascima Markom Vran i em i Nikolom Mutvarom, koji su nakratko prekinuli akciju dijeljenja kalendara
su htjeli. I kad su prošle godine, po prvi put pozvali su svoje iseljenike u Podturen na susret, i bilo je suza i pla a. Kako bi o vrsli svoje iseljeni ke veze, Turen ani e otvarati veleposlanstva. Sve je to ipak samo u šali. Jer, Podturen ani bi jako htjeli da bude druga ije. Pa tako su se i oni promijenili. Nisu više bu ni i glasni nekada. Postali su tiši. Ali sve “trdiši Turen ani“. I jako žele da Podturen stvori novu slavu. Pa, kona no, zar njihova crkva nije jedan od najljepših sakralnih objekata u Me imurju. Koja svoju starost mjeri stolje ima. I kažu u šali da su ak i cestu napravili tako da se mora obilaziti sve oko crkve. Pa nije šala da prvi u Me imurju imaju i proštenje, 2. sije nja, Ime Isusovo. Imaju i zadnje na Martinje. Makar je ono
Verica Novak (predsjednica) i Ljubica Vidovi (tajnica) u prostorijama KUD-a, oki ene brojnim priznanjima
Podturen je kroz svoju povijest toliko esto mijenjao imena da je to zbunilo i Podturen ane. Te je u po etku bio Turniš e, pa Turnische, po Tornitz, Sub Thuren, Bottornya, da bi kona no postao Podturen. Za to je trebalo gotovo sedam stolje a. I dok se tamo u jednom trenutku vodio kao trgovište, danas je sjedište op ine i župe. I ne samo to, nego još i podru je od posebne državne skrbi. Tajni je puno, pa i njegovo ime. Neki drže da je iz srednjeg vijeka kada se spominje kao “oppido Thornischje seu Sub Turen“. A neki drže da je dobilo ime iz turskog jezika kao “pod kulom“. Ona je i postojala sve do 1708. Otkrili su Podturen ani ( ebi) da postoje još dva sela ista naziva u EU, u Slova koj i Sloveniji. Kažu u šali da e sada uspostaviti “bilateralne odnose“ i preko novog mosta jurnuti u Europu. glavno u rujnu na Žalosnu Gospu. Pa nek je i Gospa žalosna, ali nisu Turen arke … Jer, vele …
Turen ice buju spasile Podturen Hvale se Podturen ani da imaju jedan od najstarijih trgova u Hrvatskoj. I da je prema legendi podignut u zavjet za obranu od vode. Je li tako ili nije, nije ni važno.
Važno je da je doista jedinstven, Trg Kalvarije. I simbol Podturna. Kao i sve njegove povijesne “kalvarije“. No, onda su shvatili da je sve prolazno. Ali da jedino ovjek može ostaviti svoj trag. I rekli su da ovjek mora biti u središtu pozornosti. Pa su osnovali prvo kulturno - umjetni ko društvo. I ovi su navalili pa šire obi aje Podturna. Po cijeloj Hrvatskoj. I ako ih
nema negdje, odmah se pita: - Gdje su pak Turen ice. I dok su tako kudovke širile podturensku slavu po Lijepoj našoj, pojavile su se i druge, iz udruge “Turen”. Pak su rekle da prvo doma treba dopelati se v red. I po ele saditi cvetje po selu. Po ele su organizirati i priredbe i puno svega. I tak se jako lijepo slažu. I kad se kaže da e Turen ice spasiti Podturen, de ki samo vele: - Ak
Seoske zanimljivosti tak mora biti, nek bu tak. Teško je to priznati Podturen anima. Jer kod njih je još uvijek muška duša glava ku e. I teško im je to izbiti iz glave. Kao što si ni mladi nisu mogli utuviti u glavu da klupe na groblju nisu zato da bi se tu pijan evalo. Ali, sve se može promijeniti. Pak su i klupe maknuli. A, v Podturnu ionako vele da sega bude ako njih bude. I ako je ve kula nestala, oni ne budu.
Etnosoba obitelji Vidovi u njihovoj ku i koju znatiželjnici mogu razgledati
Evo kako su nekad izgledali svatovski obi aji, sa uvani od zaborava, kad se vozila mladenkina škrinja
Evo kako izgleda priredba u kojoj sudjeluju i mladi
Dugogodišnja predsjednica KUD-a Podturen Verica Novak sa suprugom Slavkom koji je bio prvi predsjednik VMO-a u Podturnu. U društvu su sa svojim unucima Tomijem i Glorijom Hatlek te Klarom i Nikolom Ov ar. - Sve se stigne ako se ho e lanice KUD-a Podturen u Lisinskom, u Zagrebu, s predsjednikom Mesi om. Anja Žganjar, Marija Jambroši , Veronika Kukovec i Marija Biber
Obitelj na elnika op ine Podturen Josipa Lepena koji živi u Podturnu Supruga Snježana, k erka Dijana te sinovi Josip i Igor
Dio lanova VMO-a. Predsjednik Vladimir Križai te lanovi Zoran Sršan, Franjo Horvat (ujedno i predsjednik NK Podturen) i Dragutin Tot
Još prije pedeset godina ovako je izgledalo u svakoj ku i, tako se prelo
Pioniri NK Podturen koji e pronijeti slavu sela
Veterani NK Podturen koji žele vratiti staru nogometnu slavu sela
Ljubica Kolari i Ljerka Jambroši iz udruge “Turen”. – Ponosne smo što je naša udruga udahnula novi život Podturnu
Podturen se prvi put spominje oko 1300. godine te spada me u najstarija naselja u Me imurju. U prvoj kanonskoj vizitaciji župa, 1334. godine spominje se kao župa Sv. Martina. Kroz povijest je selo nekoliko puta mijenjalo svoje ime. Selo je u srednjem vijeku imalo castrum (tvr avu) koja je srušena 1708. godine, a na njenim temeljima je 1860. godine izgra ena školska zgrada. O važnosti Podturna nekada govori i podatak da je u selu živjelo ak 8 plemi kih porodica. Ostat e zabilježeno da se kod Podturna okupilo 1601. godine ak 24.000 papinskih vojnika u pohodu na Kanižu. Podturen je primjer tzv. gomilastog tipa naselja koje se grupiralo uz Muru. Kako oni vele, krajolik rijeke Mure kod Podturna najljepši je na njenom toku kroz Me imurje. Prema zadnjem popisu stanovništva, u Podturnu je živjelo 1.542 stanovnika u 460 ku anstava i 520 stanova. Godine 1981. u selu je bilo 2.037 stanovnika, a 1991. ih je bilo 1.735. Selo je sjedište istoimene župe i op ine. Tu djeluje i osmogodišnja škola, ambulanta primarne zdravstvene zaštite te stomatološka, imaju nekoliko trgovina i znanih kafi a, te poduzetnika i obrtnika. Ulice imaju nazive. Uz školu je izgra ene školska sportska dvorana koja e pokrenuti mladež k sportu. Ina e u selu živi 61 udovica i 42 stara de ka.
O ljudima … U Podturnu djeluje Vije e Mjesnog odbora iji je predsjednik mr. sc. Vladimir Križai , dok su lanovi Zoran Sršan, Dragutin Tot, Vladimir Golubi , Marijan Majni , Franjo Horvat, Ivan Me imurec, Antun Kolari i Josip Žganjar. Najstarija udruga u selu je Dobrovoljno vatrogasno društvo osnovano 1925. godine. Predsjednik je Vladimir Novakovi , zapovjednik Zoran Sršan. Nogometni klub Podturen osnovan je 1967. godine pod imenom “Jedinstvo“. Me u osniva ima kluba bili su Antun Posavec, Nikola Dragosavac, Danilo Podrebarac, Matej Miklobušec. Prvi predsjed-
nik je bio Mijo Drvoderi . Sada je predsjednik Franjo Horvat, tajnik Slavko Novak, blagajnik Josip Grbavec i dopredsjednik Antun Kolari . (Veliku pomo pružaju Josip Šajnovi i Petar Vihar prijevozom djece.) Kulturno - umjetni ko društvo Podturen proslavilo je 30 godina uspješnog rada. Osniva i su bili Mijo Posedi i Valerija Drvoderi . Predsjednica Društva ve niz godina je Verica Novak, tajnica i blagajnica je Ljubica Vidovi , dok je potpredsjednik Ivan Zrna. U Društvu je ina e aktivno oko 90 ljudi. Osim tradicionalnih sekcija (pjeva ki zbor, olklor, tamburaši), djeluje i sekcija za o uvanje tradicijskih obi aja. Pod zaštitom UNESCO-a je tradicijska podturenska maska “ aplja“. Društvo je zabilježilo puno nastupa širom Hrvatske, o emu svjedo e brojna priznanja u njihovim prostorijama. ŠRD “Šaran“ Podturen proslavio je 20 godina rada. Predsjednik je Zoran Trstenjak, zamjenik Tomo Posedi, tajnik Ivica Vidovi , blagajnik Jeronim Antalaši . Društvo okuplja oko 150 lanova. Najmla a udruga je “Turen“, udruga za promicanje kvalitete života osnovana 2006. godine. Predsjednica je Ljubica Kolari , tajnica Ljerka Jambroši . lanice ure uju mjesto, organiziraju križni put po selu, izložbu ru nih radova, osnovali su etnozbirku … S ciljem o uvanja flore i aune djeluje i Zaštitarsko - ekološka udruga “ aplja“, iji je predsjednik Petar Kerha . U Podturnu djeluje i Ogranak dragovoljaca i veterana Domovinskog rata, a predsjednik je Antun Kukovec.
Zanimljivost Podturen e dobiti grani ni prijelaz i novi most preko Mure koji e ga povezivati s Ma arskom i Slovenijom, to nije, prema Kerkaszentkiraly. Gradit e se sredstvima EU u sklopu kulturnog projekta “Putovi sv. Martina“ od Szombhatelya do Podturna i Svetog Martina na Muri.
18
Poljodjelstvo
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
ZAPO EO PROJEKT zaštite me imurskog konja
S AKOVE KOG sajma
Sve se prodalo Što je bilo ponu eno bilo je i prodano zadnje prošlogodišnje srijede na akove kom sajmu. Oko 11 sati gotovo ni ega nije bilo, odnosno ostala je samo “remitenda” na koju prodava i ra unaju. Najbolje su se prodavale žitarice, zatim krumpir te perad. Prodajom su zadovoljni povr ari, a najviše pe enjari. Uz dobro jelo, pi e i pjesmu sajmari su kod pe enjara okon ali poslovnu 2009. godinu. (S. Mesari )
CIJENE NA AKOVE KOM SAJMU
- krumpir - kukuruz - pšenica - repa - jabuke - tri cale - košara - ribeš - blica - kobasice
2 kn/kg 1 kn/kg 1,2 kn/kg 20 kn/vre a 40 kn/vre a 1,40 kn/kg 30 kn/kom 120 kn/kom 160 kn/kom 25 kn/par
- Fala Bogu, sve smo prodali ...
S AKOVE KOG placa
Vije nica za novo ljeto Bez prevelikih gužvi, ali dosta živo protekli su staro novogodišnji dani na akove kom placu. Nitko nije ostao bez ni ega što je nakanio kupiti. Pozornost mnogih privla io je štand s cvije em na kojem je cvje arka iz Svetog
Obostrana ljepota ...
CIJENE NA AKOVE KOM PLACU
- endivija - paprika - paradajz - kristalka - smokve - naran e - klemen ne - grož e - orasi - vije nica
5.sije nja 2010.
12 kn/kg 20 kn/kg 15 kn/kg 22 kn/kg 30 kn/kg 8 kn/kg 12 kn/kg 20 kn/kg 40 kn/kg 15 kn/kom
Roka držala prelijepe vije nice (trajnice, cimeralje ...), cvijet koji nikada ne prestaje cvjetati. Vrlo je dobra ponuda svježih doma ih jaja, meda i raznih salata, te ukiseljene repe, cikle i zelja. (S. Mesari )
U Lipiku oaza za ergelu u akovcu Sredinom prosinca Hrvatskom centru za konjogojstvo Državna ergela Lipik predana su tri mlada grla me imurskog konja s ciljem spašavanja ove kriti no ugrožene hrvatske pasmine. Šestomjese nu ždrijebad Eko, Etno i Dukaticu, ravnatelju HCK-u Mati a i u i An elku Horvatu, zamjeniku me imurskog župana, predali su predstavnici Hrvatske lutrije i Dukata koji su konje otkupili i donirali u sklopu akcije Hrvatskog farmera “Eko - etno Hrvatska”, koja je jesenas provedena na Zagreba kom velesajmu, o emu su Me imurske novine ve pisale. Konji e u Lipiku ostati toliko vremena da se oformi stado od pet kobila i dva do tri pastuha, nakon ega e se cijelo stado preseliti u akovec, gdje e na prostorima bivše Vojarne biti formirana ergela.
Povijesno naslje e - Naše povijesno naslje e, izvorna me imurska pasmina,
Najviše u Hrvatskoj Broj izvornoga me imurskog konja znatno je smanjen u svim državama u kojima je nekada bio gotovo vode e grlo. Danas je najviše izvornih me imurskih konja u Hrvatskoj. Što više postoji i njihova mati na knjiga, dok Ma ari nemaju registar tih konja i tek treba utvrditi koji konji i
koliko ih odgovara me unarodnim standardima za me imurskog konja. S obzirom na mali broj evidentiranih konja i veliku nepoznanicu koliko ih ima i kakvi su u susjednim državama, evidentno je da su kriti no ugroženi po svim parametrima. (sm)
Kobila Lasta u vlasništvu je obitelji Petkovi u Štrukovcu došlo je na granicu ugroženosti i nestanka. Mi smo odlu ili to sa uvati i formirati ergelu u akovcu, u zgradama bivše Vojarne koje su nekada i bile staje. Po etkom prosinca Županijska skupština je donijela odluku da e provoditi projekt zaštite me imurskog konja, a prostorije su dane na korištenje Udruzi me imurskog konja, rekao je u Lipiku An elko Horvat, zamjenik me imurskog župana. Mate a i ovom je prigodom naglasio da je me imurski konj
hrvatska najstarija izvorna pasmina konja, koji su nekada, osobito u vrijem Austro – Ugarske, imali veliki zna aj u gospodarstvu i prometovanju. Najviše ih je bilo u Ma arskoj, te Austriji, Sloveniji i Hrvatskoj. Kada zaživi ergela u akovcu, znatno brže e se pove ati broj konja, jer iskustva pokazuju da se ova pasmina vrlo brzo širi. Konji e biti korišteni i u turisti ku ponudu županije te marketinški eksponirani, što e doprinijeti lakšem provo enju projekta. (S. Mesari )
SAVJET
Sir i vino zajedno za sva vremena Još od anti kih vremena sir i vino imaju zajedni ku povijest koja se na prirodan na in proteže do današnjih dana. Što tako snažno povezuje sir i vino? I sir i vino dobivaju se na prirodan na in, postupkom fermentacije i mogu se kušati i svježi i u zreloj dobi. Kao jednostavni i mladi, i kada im miris i okus postanu složeniji i pro injeniji. U
svijetu postoji preko 2.000 sireva i stotinjak vrsta vina koji se razlikuju po svježini, zrelosti, tvrdo i, podrijetlu, boji, kemijskom sastavu, okusu ... Kao rijetko koja hrana i pi e sir i vino imaju gotovo savršen odnos. Gastro enolozi to nazivaju sljubljivanjem ili kombinacijom koja dopušta svaku ugodu nepcu. Osnovno pravilo sljubljiva-
nja glasi: laki sirevi - lakša vina i teži sirevi - teža vina. Nikako se ne smije dogoditi da su sirevi preoštri, kao što to znade biti u primjeru me imurskog sira turoša koji proizvo a i znaju previše zaoštriti ljutom paprikom. U tom slu aju nepce izgubi osje aj te vino postaje bez predmetno, odnosno ne mogu se osjetiti njegove osobine. (S. Mesari )
Turoš nikada ne smije biti oštrog okusa
POLJOPRIVREDNA SAVJETODAVNA SLUŽBA Me imurske županije
Nastavlja se edukacija za poljoprivrednike Nakon što su protek lih tjedana održana predavanja u više me imurskih središta, nastavlja se tjedni program Poljoprivredne savjetodavne službe o prilagodbi hrvatske poljoprivrede za budu e korištenje strukturnih fondova iz zajedni ke poljoprivredne politike Europske unije. Tijekom ovog tjedna predavanja e se održati u petak 8. sije nja u Svetom Martinu na Muri od 17 sati u prostorijama Op ine i u Prelogu od 18 sati u Vatrogasnom domu.
Podsje amo, tijekom srpnja 2009. godine došao je novi Zakon o državnim potporama u poljoprivredi i ruralnom razvoju te novi Pravilnik o izravnim pla anjima u poljoprivredi, a od studenoga 2009. na snazi je novi Pravilnik o potpori kapitalnih ulaganja. Sve pravne i izi ke osobe dužne su zbrinjavati ambalažni otpad nakon primjene kemijskih sredstava za zaštitu bilja, te po Pravilniku o gospodarenju otpadom pritom voditi propisani o evidnik i prate i list za opasni otpad.
Tako er pravilnik o dobroj poljoprivrednoj praksi o korištenju gnojiva stupa na snagu danom ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Kakve promjene donosi novi zakon i prate i pravilnici o poticanju i razvoju poljoprivrede, tko sve mora ve od 1. sije nja 2010., a tko od po etka 2011. godine biti obveznik sustava poreza na dohodak da bi ostvario nov ane poticaje o poljoprivredi, te na koji e na in biti organiziran novi sustav za identi ikaciju zemljišnih estica od 2010. godine, mogu e je uti na informativnim sastan-
cima za poljoprivrednike koje Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu organizira u suradnji sa zainteresiranim gradovima i op inama Me imurske županije. Mr. Milorad Šubi , rukovoditelj podru nog odjela Poljoprivredne savjetodavne službe, poziva poljoprivrednike da se odazovu ovom zna ajnom predavanju na kojemu e mo i postavljati pitanja vezana uz nove zakonske odredbe, osobito vezane uz poticaje. (sm)
5.sije nja 2010.
Poljodjelstvo 19
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
BIOINSTITUT D.O.O. AKOVEC
VAŠ VRT
VETERINARSKI SAVJETI
Kin iju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Me imurja!
Održivost svježeg mesa s obzirom na vrstu životinja Tekst je prilog aktualnoj temi o upotrebljivosti i održivosti razli itih vrsta mesa. Na tržištu je u ponudi june e, svinjsko, tele e meso, odojci, meso peradi, u posljednje vrijeme i nojevo meso, zatim meso riba i školjkaša, te meso divlja i. Upotrebljivost svježeg mesa propisana je u pravilnicima, na temelju znanstvenih spoznaja. Održivost mesa je vrlo razli ita u razli itih vrsta životinja, obzirom na dob odnosno kategoriju životinje. Primarno svojstvo koje utje e na održivost mesa je zdravstveno stanje životinje prije klanja, a ostala svojstva su masa, konformacija, mesnatost (udio vezivnog i miši nog tkiva), udio vode u mesu, koli ina masnog tkiva i boja, a najvažniji faktor je na in pohrane (temperaturni režim), i duljina pohrane. Velik utjecaj ima i proces od klanja, obrade i dorade svježeg mesa. Najvažnija mjera u održivosti mesa je što je mogu e prije umanjiti mikrobiološke i proteoliti ke
procese u mesu, a to se postiže primjenom razli itih tehnologija, kao što su razli ite vrste hla enja. Pravilnikom je propisana pohrana svih vrsta svježeg mesa na temperaturi do +4 stupnja u prometu i skladištenju, pakiranje u smjesi plinova (tzv. zaštitnoj atmosferi), primjena ionizira ujeg zra enja, te vakumiranje. Znanstvenim istraživanjima je utvr eno da najdulju održivost ima june e, odnosno gove e meso, zatim slijedi svinjsko, janje e i ov je meso, dok manju održivost pokazuje meso peradi. Bitno je naglasiti da trupovi pogotovo kod peradi, imaju nešto dulju održivost nego konfekcionirano meso. Najmanju održivost pokazuje meso riba i školjkaša, a to je zbog pove ane aktivnosti enzima i strukture mesa jer sadrži mnogo manje vezivnog tkiva. Ljubica Kugelman-Mate, dr. vet. med.
DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sati, subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta JUG
d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata.
MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec:
dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sati, subotom od 7,00 do 10,00 sati. DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.
Boži iza nas - božikovina U ovo hladno doba izme u dva praznika dobro je malo odmarati. Oni koji baš moraju raditi nek se ne pretrgnu od posla, a oni koji su si bilo kako priskrbili slobodne dane nek uživaju. Da Vam ne narušim ovu idilu zimsku, pri at u vam jednu prigodnu laganicu za prazni ni ugo aj. Biljka se nametnula sama zbog prigodnog imena. Boži ne su estitke nekad davno kad su još bile popularne, obi no negdje u kutu imale nacrtano nekoliko bodljikavih tamnozelenih listova i uz njih jarkocrvene bobice. To je božikovina, božika, božje drvceili na engleskom holly. Stru no joj je ime Ilex aquifolium. Ina e raste samoniklo u mnogim podru jima nešto blaže atlantske i mediteranske klime a kod nas u brdskim bukovim šumama. Teško da ete je imati sre e vidjeti u našim šumama. Na svojim je prirodnim staništima ( Samoborsko gorje) ve dosta prorije ena najviše zbog korištenja kao zimski ukras. Zato: prste k sebi, pohlepni imaoci svega što je lijepo. Biljka je od 1961. zašti ena zakonom. Paragra i su to narode, nema tu šale. Pravom ljubitelju prirode ne treba zakon da ne trga sve što mu zapne za oko. Rod Ilex obuhva a oko 300 vazdazelenih ili listopadnih vrsta. Ve ina ih je hortikulturno zanimljivih zbog atraktivnih listova ili/i li-
jepih plodova koji na biljci ostaju od jeseni pa do marta. Skoro sve su vrste dvodomne pa se plodovi na ženskim biljkama razviju samo ako je adekvatna muška biljka u blizini. Opet jedno bez drugog ne može, ma kako mi šutjeli o tome. Ima, istina, i kultivara koji su sami sebi dovoljni jer nose i muške i ženske cvjetove ali su oni rje i. Kod naše božike gran ice su zelene i nešto bridastih rubova. Na debljim gran icama i debalcu stvara se, isprva glatka kasnije ispucala svjetlosiva ponešto plutasta kora. Pupovi su kratki, ušiljeni. Listovi su na dosta kratkim peteljkema, jajoliki ili ovalnoelipti ni, kožasti, tamnozeleni, sjajni na gornjoj strani. Na izbojcima koji nose cvjetove listovi su ravnog ili lagano nazubljenog ruba a na sterilnim izbojcima ja e nepravilno valovitog, trouglasto nazubljenog i bodljikavog ruba. Biljka je to koja voli rasti na pjeskovitim tlima s dosta vapna, najradije u polusjenovitom mjestu. Raste sporo, a može doživjeti i nekoliko stotina godina starosti; u tom slu aju naraste kao drvce i do 10m (ina e 3-5m). Kada gosti odu i vi pospremite sve prazne aše, zalijte svoje boži no drvce u loncu da vam ne bude žedno dok se vi astite i mastite. Puno lijepih, zelenih dana u 2010. želi Vam IVA!
20
Religija
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
ME IMURSKI SVE ENICI koji nas uvode u 2010. godinu
BOG mojih detalja
Želim vam dobro zdravlje Ovih dana sve enici nam dolaze blagosloviti obitelji i pozivaju nas da molimo da nam Gospodin usliši sve želje u Novoj godini. Kad to ujemo najprije se za udimo (ta, zar baš sve želje?). Ali, priznajmo, želja imamo (kako tko). Važno je u svakom slu aju imati želje, jer je to izraz i našeg optimizma za budu nost! Imamo li ih puno i imamo li ih uop e? Želje su nam uglavnom iste ili su vrlo blizu nje: ono što nam temeljno treba je dobro zdravlje! Dobro zdravlje je jedna od duhovnih želja. Nutricionisti su zato vrlo važni kao pomo ni duhovnici. Oni nam pomažu da se odlu imo za pravilnu ishranu. Tako je dnevna doza tjestenine od 80 g do 120 g, koja se može kombinirati s rižom (do 70 g), kruhom (do 150 g) ili krumpirom (200 g) i ne treba pretjerivati s ugljikohidratima u jednom obroku, pa ako jedete paštu s mesom ili lazanje, kao prilog pojedite samo svježe povr e, zasigurno pravilna ishrana. A što se mesa ti e, ne preporu uje se jesti više od 100 g svinjskog, june eg ili nekog drugog crvenog mesa u obliku hamburgera, pljeskavice ili odreska. Ribe ili bijelog mesa u tanjuru ne treba biti više od 150 g, a sira ne više od 50 – 100 g, kao ni više od 2 jaja. Proteine iz mesa ne treba jesti eš e od 3 – 4 puta tjedno. Kao zamjena za meso mogu se koristiti mahunarke (soja, grašak, le a ili grah) u kombinaciji s rižom (100 g). Za osiguranje vitamina i minerala,
5. sije nja 2010.
Piše: vl . Antun Štefan minimalna dnevna porcija je 250 g povr a i 150 g vo a. Mršavi i pretili, zdravi i bolesni svakodnevno se nalaze pred dilemom: koja je prava mjera? Imati pravu mjeru u svemu, tajna je sretnog života. Godina e nam doista biti Nova ako iz nje izbacimo sve nepotrebno, a izaberemo uravnoteženost u ishrani, i tjelesnoj i duhovnoj. Ve ina nas je prezaposlena da bismo se o njoj brinuli ispravno, ali treba po eti, krajnje je vrijeme. Brzi je životni tempo uzbudljiv, ali prezauzetost je zakleti neprijatelj autenti nog i cjelovitog zdravlja. Krš anstvo nije usvajanje odre enog skupa doktrina i potom hodanje ukorak s istomišljenicima ve nadnaravni hod sa živim Bogom koji komunicira. Usvojiti pravilne duhovne navike je zato naš zadatak, za dobro zdravlje i potpuni uspjeh Nove godine. Usporimo životni tempo da bismo se prestali ‘igrati’ duhovnoš u i po eli kona no voditi normalni krš anski život. Želim vam uistinu dobrog zdravlja.
Novi župnici u Belici, Orehovici i Svetom Jurju na Bregu Godinu kojoj te e peti dan me imurski katoli ki vjernici provode uglavnom sa sve enicima i župnicima koji su s njima bili tijekom 2009. godine. U minuloj godini nove župnike dobile su župe Belica, Orehovica i Sveti Juraj na Bregu. Novi župnik u Belici je vele asni Stjepan Šoštari koji je iz Ivanca došao na mjesto pre asnog Vinka Halovani a. U Orehovicu je na mjesto župnika vele asnog Stjepana Moste aka došao vele asni Damir Slamek, dotadašnji kapelan (vikar) u Nedeliš u. Na mjesto župnika pre asnog Ivana Kozjaka u Sveti Juraj
na Bregu za župnika je došao vele asni Ivica Herceg, do tada kapelan u Pitoma i. Ovog trenutka u Gornjome imurskom dekanatu župnici su monsinjor Leonard Logožar u Štrigovi (ujedno i dekan), Ivan Herceg u Svetom Martinu na Muri, Tomislav Antekolovi u Murskom Središ u, Pavao Mesari u Vratišincu, Nikola Samodol u Nedeliš u, Stjepan Markuši u Macincu, Ivan Vugrin i u Gornjem Mihaljevcu, Ivica Puškadija u Svetom Jurju na Bregu i Josip Horvat u Selnici. U akove kom dekanatu župnici su fra Stanko Belobrajdi u
župi Svetog Nikole biskupa akovec (ujedno i dekan), p. Antun Jesenovi u župi Svetog Antuna Padovanskog akovec - Jug, Damir Slamek u Orehovici, Stjepan Šoštari u Belici, Danijel Bistrovi u Ivanovcu, Josip Blažon u Ma kovcu, mr. Josip Jankovi u Novom Selu na Dravi, Nikola Mikuli u Pribislavcu, Vladimir Kolari u Šenkovcu i Branko Sajkovi u Strahonincu. Donjome imurski dekanat predvodi dekan i župnik u Prelogu pre asni Antun Hoblaj. Župnici su Pavao Marka u Svetoj Mariji, Darko Kelemeni u Svetom Jurju u Trnju, Ivan Mikulan
- Vele asnom Damiru Slameku povjerena je župa Orehovica u Dekanovcu, Mirko Pilaj u Donjoj Dubravi i Donjem Vidovcu, Josip Pivar u Podturnu, Ljuban Škraba u Kotoribi, Petar Majstorovi u Gori anu, Mato Voni u Draškovcu i uro Vukalovi u Maloj Subotici. (sm)
Djeca i roditelji u društvu mažoretkinja
DUHOVNI VELIKAN
Tri kralja, 6. sije nja Gašpar, Melkior i Baltazar (u Bibliji se ne navode imena) bila su Tri kralja koji su se došli pokloniti novoro enom kralju Isusu Kristu u Betlehemu. Bili su to zapravo mudraci s Istoka koji su pratili zvijezdu repaticu, betlehemsku zvijezdu. Sa sobom su donijeli darove: tamjan, zlato i plemenitu mast - smirnu, kao Bogu, kao Kralju i kao ovjeku.
IMENDANI I BLAGDANI utorak, 5. sije nja Emilijana, Eduard, Radoslav srijeda, 6. sije nja Bogojavljenje - Tri kralja etvrtak, 7. sije nja Rajmund, Lucijan, Zorislav petak, 8. sije nja Severin, Bogoljub, Apolinar subota, 9. sije nja Miodrag, Julijan, Živko nedjelja, 10. sije nja Krštenje Isusovo, Krsto ponedjeljak, 11. sije nja Neven, Zdravko, Teo
Poslije njihove smrti relikvije su im prenesene u Carigrad, a potom u Milano i napokon u Köln, u najljepšu njema ku katedralu gdje su i danas. (sm)
RIJE I MUDRE “Ako želiš njegovati mir, uvaj stvoreno.” (papa Benedikt XVI.)
Bogatiji za dvoje djece ŠTRIGOVA - Na kraju kalendarske godine i povodom boži no novogodišnjih blagdana Op ina Štrigova nagradila je roditelje djece ro ene u 2009. godini. Za ovu prigodu u štrigovskoj sportskoj dvorani održana je pri-
redba na kojoj je op inski na elnik Stanislav Rebernik podijelio poklon bonove u pojedina noj vrijednosti od 300 kuna, te estitao roditeljima, uz želju i ohrabrenje da ustraju u roditeljskoj skrbi za ovu djecu i za onu koju e
još dobiti. U godini koja je netom otišla u povijest u štrigovskoj je op ini ro eno 27 djece, dvoje više nego godinu dana prije. Umrlih je bilo manje, što pokazuje da ova lijepa i perspektivna op ina ima sve manje ljudi. (S. Mesari , JM)
Na elnik Rebernik uru io je poklon bonove
SVETI JURAJ NA BREGU
Ciglice za obnovu crkve Op ina Sveti Juraj na Bregu i dalje podržava obnovu srušene župne crkve. Od župe je op ina otkupila 25 donatorskih ciglica po 50 kuna koje su podijeljene op inskim vije nicima, predsjednicima mjesnih odbora i novinarima kao poklon za Boži i Novu godinu. Ciglice su vije nicima i novinarima podijeljene na posljednjoj sjednici vije a u 2009. godini u ponedjeljak 28. prosinca. - Nije puno, ali je od srca i poticajno za udruge, klubove i
pojedince koji na ovakav na in mogu pomo i obnovu crkve i za uzvrat imati ukusno izra enu donacijsku ciglicu, kaže op inski na elnik An elko Nagrajsalovi , dodaju i da e u 2009. godini župi biti pomognuto u svim segmentima kako bi se crkva što prije osposobila za okupljanje vjernika. Župna crkva u Svetom Jurju na Bregu srušena je u lipnju 2008. godine tijekom hidroizolacijskih radova na njezinim nosivim zidovima i zvoniku. (S. Mesari )
Vije nik Dragutin Barlek s donacijskom ciglicom
za velike i male
Sretno novo ljeto Jabuka i ja Novogodišnja pri a U vrtu naše ku e raslo je mlado stablo, raskošna jabuka. Njeni su slatkokiselkasti plodovi bili najukusnije vo e u cijeloj našoj duga koj ulici. Naša je ulica bila naizgled ista kao i sve ostale ulice u gradu. Vijugala je, izravnala se, razgranala na raskrižju. Siva i tmurna, ponekad poput dosadnog obla nog dana. Nekad sun ana i topla kupala se u ciki i vrisku mališana iz mnogobrojnih dvorišta. Njihovu radost i ciku kvarila su nježna lajanja pudlica po plo nicima ili iznenadni koji zalet ogromnog psa promukla glasa što se zaletio od garaže dvorištem do uli ne ograde. Udario bi šapama i
snažnim udarcem plašio prolaznike. Šarene dje je glave krasile bi zebre, kojih je bilo dosta. U našoj ulici sva su djeca bila složna i svi smo živjeli kao jedna velika obitelj. Voljeli smo se me usobno, a svi smo jednako voljeli ovu jednu jedinu – moju jabuku, koja nas je darivala svakog kasnog ljeta najljepšim darovima – svojim so nim plodovima. U prolje e hvalila se ruži asto bijelom opravom, kao najraskošnijom vjen anicom, a kako bi prolje e lagano preraslo u ranu jesen, moja je jabuka osipala travnjak podno svojih nogu najbrbljavijim listovima. Tu smo se moji prijatelji i ja najradije sastajali, sjedili na otpalom liš u kao na najmekšim runskim dekama i maštali, maštali… Onda su se zametnuli stidljivi zamotuljci zelenkastih plodova, pa su bubrili i rasli, zaoblili
rumene obraš i e i obe avali pravu slasnu gozbu. Kako su glasno glodali zubi naši! Kad su bili najrumeniji plodovi, nije ih više skoro ni bilo. Tada bih brzo i najranije ujutro prva potr ala pod njenu krošnju da podignem možda i posljednju jabuku iz igli aste trave u kojoj se rumenjela. O, ta posljednja jabuka tog ljeta bila je najljepša i najso nija! Moji su roditelji donijeli odluku da odlazimo živjeti na selo – da lakše vežemo kraj s krajem u mjesecu… O, tu je raslo mnogo jabuka, svih sorti, boja, oblika, mirisa… Crveni jonatan, zlatni delišes – starinska tvrda mušanjkica, da si na njom mogao slomiti zub… Tu je bilo mnogo širokih vidika, šuma, zelenih bregova punih nasada jabuka. Iz tih su se umjetnih redova crvenjele nježne jabuke koje su se dr-
žale za ruke i limene stupove. Njihov je gospodar svaku gran icu posebno milovao, dotjerivao, brinuo se za njezinu ljepotu, rod… One su mu zahvaljivale pune i mu košare inim, nježnim, gospodskih lica – jabukama. U prolje e, cvjetovi tih jabuka bili su tako pro injeni, kao u loju izlijani,
baršunasti… U jesen nasadi su poprimali rumene boje u predve erje pod kosim zrakama sunca, a selom se širio miris pita od jabuka koje su spremale – a tko drugi, nego bake? Sunce je otkrivalo njihova rumena lica, nježne puti kao u mladih djevojaka… Sva su ta stabla bila neopisivo lijepih oblika, ali nijedna nije bila gra ena kao moja jabuka iz djetinjstva – u gradu. Nijedna nije bila za verenje, penjanje. Ona naša bila je naslaganih grana kao red stepenica - za penjanje do svakog ploda. To ni si znao gdje je koja noga, koje boso stopalo najbolje prione, da ne možeš ni slu ajno pasti s jabuke. Prošle sam se jeseni zaželjela dvorišta i jabuke u gradu! Naša stara ku a bila je sada vlasništvo drugih ljudi. Gotovo se ništa nije promijenilo. Osim jabuke. Ona je stajala još uvijek na svom mjestu. Bila sam sretna što je vidim. Samo, ona više nije bila ista. Ni mlada ni lijepa. Pogurena poput starice, okljaštrenih grana, nagnula je svoje staro i kvrgavo tijelo koje više nije imalo snage za nova ra anja. No ipak, bila je tu. Znala je. ekala me svih ovih godina jer je znala da je ne u zaboraviti. Znala je da u se vratiti. Promatraju i je tako i dive i joj se, na nepcu sam opet živo osjetila svu raskoš i miris moje so ne, crvene jabuke koju sam uvijek tako rado dijelila sa svojim prijateljima… Shvatila sam kako vrijeme prolazi brzo… Djetinjstvo ispod grana otišlo je… A ja sam ve prava djevojka… Jednog dana želim biti poput moje jabuke! Želim biti lijepa kao ona, mirisati kao ona... – biti osobita kao ona. Moja jabuka! Martina Vran i
Ovako i onako Mama Mama je kakor neskon no obzorje, razpeto v vesolje. Je boginja planetov, rimskih cest in kmetov. Tjaša Majeri , renšovci (Slovenija)
V tomu je se Ti na brego z soncem Stojiš, V zorjano nebo glediš. A ja z grabe, zadihana, rez diše e, bele, rascvetene jaboke k tebi bežim, kaj ti re em da sam se vrnula dimo. Lucija Šajnovi , Štrigova
Prekmurje, moj rodni si kraj Prekmurje edini na sveti je kraj, ka moreš k njem priti skos nazaj. Nikej se ne pitejte ZAKAJ, To edini na sveti nepozabitni je raj. Doroteja Mari , renšovci (Slovenija)
Sje anje …Kad sam bio na otoku Pagu, bilo mi je najljepše kad sam se na toboganima spuštao u more. Ili kad smo svake ve eri šetali i gledali zalazak sunca….Ili kad sam bio na koncertu Sandre Bagari …. Luka alopa, Mursko Središ e
Zvirek I Curanjek Dva izvora, Curek i Zviranjek u blizini Mure u Murskom Središ u. Htio sam nešto više saznati o njima. Nalaze se na nadmorskoj visini od 163 metara izme u cestovnog i željezni kog mosta, na desnoj obali Mure. Izra unao sam i njihove to ne koordinate pa su dobili N 46 stupnjeva i E 16 stupnjeva. Još
su tu i minute, ali one nisu važne. Izra unao sam i izdašnost izvora pa tako Curek daje u jednoj minuti 20 litara vode, a Zviranjek 30 litara. I tako svake minute, svakoga sata, svakoga dana, svake godine… Isto kao nekada i sada voda te e i te e. udni su ti izvori. Stru nim jezikom re eno oni su dio temeljnice koja se prirodnim putem vra a na površinu, a pojavljuje se na dodiru propusnih i vodoodrživih stijena. To su silazni izvori kod kojih je vodonosni sloj nagnut i temeljnica se slobodno izlijeva na površinu pod utjecajem gravitacije. Jako zanimljivo jer ti su izvori od površine Mure svega dva metra, a od vrha obale tri metra. ista izvorska voda pored prljave Mure . Kakav kontrast. Prirodni fenomen i ukras obale. ini se ipak da ima i problema… Luka Hranilovi , Peklenica
Moj tata Moj tata je najbolji tata. Ja ga jako volim. On radi u vojsci i nosi maslinastu uniformu. esto ide na teren i to mi baš nije lijepo, ali znam da nas tada uva od neprijatelja. Kad do e doma ja se jako veselim jer mi donese puno slatkiša. On je jako dobar. Moj tata zna sve napraviti i što se pokvari, on odmah to popravi. Rahela Zadravec, Vratišinec
Dragi tata, Vani je padao snijeg, i u mekim se bijelim slojevima slagao na smrznuto tlo. On daja aroliju svemu.
Bližio se Boži , Kristovo ro enje. Uvijek se za Boži osje am ushi eno, sve je tako posebno. Sve su obitelji na okupu u svojim toplim ku ama i domovima, samo si ti tata daleko, daleko od nas i svoje domovine. Javljam ti se ovim pismom jer ti želim napisati što osje am. Dario Kova i , Štrigova
Ljubav polako ulazi u moj život A ovih dana, u moj život, ušla je „moja prva“ ljubav. Ona za koju kažu da je najja a i da se nikad ne zaboravlja. Ne znam je li to istina, ali ono što sada osje am nešto je posebno. Ušuljala se tiho, neo ekivano, kao kad se na prstima prikradaš u svoju sobu. Na po etku je mala, tiha, a onda iz dana u dan hukta i raste kao vulkan koji e svakog asa prolijati svoju lavu… Dunja Šalamon, Ivanovec **** Pono je. A ti mirišeš kao ruža. Sav si u zvjezdanim bojama. Zašto da šutiš. Otvori o i i pogledaj, što strepi danju i no u, što je smisao života. Pogledaj travku koja vene, koja nikad zapravo ne umire. Ona je boja, ona je svijet, ona je stvarnost. Ivanka Fleten „Iva“, Varaždin
Novoletna izložba • Novoletna izložba
Dario Dolenec, 8.r DONJI KRALJEVEC
Mateja Jambrovi , 7.r DRAŠKOVEC
Lucija Merka , 6.r DOMAŠINEC
Magdalena Horvat, 8.r DONJI KRALJEVEC
Tajana Židov, 6.r DRAŠKOVEC
22
Novi život se ra a
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
PRVO NOVORO EN E u 2010. godini u Me imurskoj županiji
Prvi dje ak Mateo Mateo Radikovi prva je beba ro ena u novoj 2010. godini u Me imurskoj županiji. Dje aka je 1. sije nja u 19.45 sati prirodnim putem rodila Marijana Radikovi iz akovca. Mario Radikovi ponosan je otac mališana Matea, koji se zajedno s majkom osje a dobro te uskoro napušta Poro ajni odjel Županijske bolnice akovec. Pri porodu su bile dr. med. Sanja Topli anec, spec. ginekologije i porodiljstva, te medicinske sestre Vesna Kiri i Anica Blažeka.
5. sije nja 2010.
MT “Leptiri ” vas daruje Roditelje novoro ene bebe koji se pristanu fotogra irati za našu rubriku “Novi život se ra a”, prigodnim e poklonom obradovati naš fotograf. Darove za male bebe omogu io je vjerni i pažljivi sponzor, tvrtka MT tvornica trikotaže iz Štrigove.
www.mnovine.hr uskoro u novom ruhu
David (36) i Nina (35) Vugrinec iz akovca dobili su k er Maju, ro enu 26. prosinca u 3.15 sati. Po seku je došla i Mirta (7). Nikola (24) i Ivana (26) Vugrin iz Zasadbrega dobili su Patrika, ro enog 28. prosinca u 14.30 sati. Po bracu je došla i Paula (4,5).
Mihael (28) i Ines (25) Šnajcer iz Nedeliš a dobili su Anju, ro enu 30. prosinca u 3.15 sati. Kod ku e je seku do ekao Patrik (4).
Darko (28) i Gordana (29) Premuš iz Svetog Martina na Muri dobili su sina po imenu Reno Kai, ro enog 28. prosinca u 17.15 sati. Po bracu je došla i Rea (3,5).
Bojan JambroĹĄi godinu zavrĹĄio objavljivanjem albuma prvijenca
" " # $ & ' " # < ' ' = > Q $ # # < ' < Q" #< " #' ' # ' [' & < " # \]^& ' #_ ` {| ' # ' } " #' Q $ " < " ~
# # $ _ # < # ' & # ] Â Â&#x201A; # = # = Â # < # ' Q _ & ' " Â&#x2020;#< Q '& " ' " < ' < {= " " ' } < # Â&#x2021; ' # = > Q < # Â&#x2C6;Â&#x2030; Â&#x160; Â&#x2039; Â&#x2018; Â&#x2019; Â&#x201C;
2
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
5. sije nja 2010.
IZLOŽBA POŠTANSKIH maraka na temu Boži a
Boži na markama država Afrike Samo do 10. sije nja 2010. godine u predvorju Hrvatske pošte u akovcu može se razgledati izložba poštanskih maraka na temu “Boži na markama Afrike”, koja je otvorena povodom završetka proslave 800. obljetnice franjeva kog reda i 350. obljetnice od dolaska franjevaca u akovec. Na desetak panoa uredno su poslagane vrlo sa uvane marke država: Burkina Faso, Benin, Bocwana, Burundi, Niger, Liberija, D. R. Kongo, Kongo, Gana, Lesoto, Malawi, Togo, Gvineja Ekvatorijalna, Siera Leone, Sao Tome i Principe, Gvineja Bisao, Gvineja, AD, Obala Bjelokosti, Gabon, Zambija, Srednjoafri ka Republika, Ruanda i Uganda. Marke potje u iz zbirke Hrvatske franjeva ke provincije svetih irila i Metoda, a za izložbu su ih pripremili fra Vjekoslav Frkin, te supružnici Damir (sada pokojni) i Dragica Arli . Marke su vrlo vrijedne, a akovec je prvi grad u Hrvatskoj iji žitelji imaju priliku razgledati ovu izložbu. Posebnost ovih maraka je što su nastale i dolaze s kontinenta u kojima krš anstvo nije najbrojnija religija, što pokazuje da bez obzira na vjeroispovijest tematika kao što je Boži ima svekoliko zna enje. (S. Mesari , Z. Vrzan)
Izložba je otvorena povodom završetka proslave 800. obljetnice franjeva kog reda i 350. obljetnice od dolaska franjevaca u akovec
Premijerna izložba - Današnji svijet je svijet slike, pa neka ove prekrasne slike Boži a na markama Afrike ostanu nama. Ova premijerna izložba maraka o Boži u na afri kom kontinentu poticaj je da uz Boži - obiteljski blagdan svoja srca upremo betlehemskom Isusu, da i našim obiteljima podijeli mir, blagoslov i brojna sve eni ka zvanja u ovoj sve eni koj godini, rekao je na otvorenju izložbe fra Frkin. (sm) Na desetak panoa uredno su poslagane vrlo sa uvane marke afri kih država
NOVOGODIŠNJI KONCERT u Centru za kulturu akovec
Tradicionalno godinu završili sa Zagreba kim simfoni arima Još jedna godina prepuna raznoraznih aktivnosti iz programa Centra za kulturu akovec privedena je kraju tradicionalnim koncertom Simfonijskog orkestra HRT-a Zagreb. Novogodišnjim koncertom, koji se održao 29. prosinca u Centru za kulturu akovec, dirigirao je maestro Alan Bjelinski, dok su se na programu našli najpoznatiji valceri, kora nice i polke iz skladateljske radionice obitelji Strauss.
Svoje mjesto na programu našao je i Valse des Fleurs Pyotra Ilyicha Tchaikovskog. Program je vodio Vlado Štefan i , dramski glumac te autor, redatelj i voditelj brojnih kulturnih i zabavnih doga anja u Zagrebu (izme u ostalih i programa “Advent u srcu Zagreba”). Ovo je deveti put da nam ponajbolji hrvatski orkestar zatvori još jednu uspješnu koncertnu sezonu, a mi ve jedva ekamo onu sljede u.
Tradicija koju je Simfonijski orkestar HRT-a po eo u akovcu prije devet godina nastavila se i ove godine
TRADICIONALNI KONCERT u organizaciji Glazbene udruge Šenkovec
Boži ni koncert za pam enje Ve nekoliko godina za redom svoj udio u podizanju i širenju blagdanskog duha ima Glazbena udruga Šenkovec koja tradicionalno u ovo vrijeme organizira boži ni koncert. Ove godine koncert je održan ve er prije Badnjaka u akusti nom prostoru župne crkve Sv. Jelene, a nastupili su zbor Osnovne škole “Petar Zrinski“ iz Šenkovca, tamburaški orkestar i sedmero lana muška vokalna grupa naše Glazbene udru-
ge, te njihovi gosti – KUD iz obližnjeg Žiškovca i “Biseri Me imurja“. Zbor u enica Osnovne škole “Petar Zrinski”, pod vodstvom prof. Vladimira Novaka, prenosi portal senkovec.hr, impresionirao je publiku izvedbom na engleskom jeziku, te solisti kim dionicama. Tamburaški orkestar, koji je uvježbao prof. Boris Novak, ponovno je pokazao zrelu pro injenost svojeg muziciranja na našim narodnim instrumentima, a muški vokalni septet, pod ravna-
njem mlade voditeljice Monike Novak, iako je prošlo tek dva mjeseca od njegova osnivanja, bio je ugodno iznena enje ve eri. Za zadnju to ku izabrana je pjesma “Narodil nam se“, a izveli su je zajedno i složno svi tamburaši i oba muška zbora. Rezultat je bilo snažno boži no inale kakvo se rijetko može uti u našim krajevima. Organizatori zahvaljuju publici i svim izvo a ima, a posebno župniku vl . Vladimiru Kolari u.
CENTAR ZA KULTURU, 6. sije nja u 19 sati
Humanitarni koncert za Luku Bistrovi a KUU “Veseli Me imurci” organizira u srijedu 6. sije nja humanitarni koncert pod nazivom “Pomozimo Luki da ima normalan život” koji e se održati u Centru za kulturu akovec u 19 sati. Rije je o pomo i za malog Luku Bistrovi a kojem je novac nužno potreban za operaciju jer je ro en bez završetka crijeva i analnog otvora. Do sad su svoj nastup na humanitarnom koncertu potvrdili KUD Vratišinec, Kud Žiškovec, KUU “Veseli Me imurci”, etnobend “Kom3dija”, Mirko Švenda - Žiga, KUD Orehovica, Carla Belovari, Bojan Jambroši , Kvintet Horvat i Žaklina Hajdarovi .
5. sije nja 2010.
3
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
OBJAVLJEN reprint knjige “Florijan Andrašec” - me imurski pjesnik, slikar, kipar i skladatelj
Zaboravljeni pjesnik starog Me imurja Pjesnik Franjo Boži , Me imurec sa stalnim boravkom na otoku Krku, ovih je dana objavio reprint knjige “Florijan Andrašec” u povodu 120. obljetnice njegova ro enja, koju je prije nekoliko desetlje a uredio i napisao studiju dr. Zvonimir Bartoli . Reprint knjige “Florijan Andrašec” - me imurski pjesnik, slikar, kipar i skladatelj tiskao je TIZ “Zrinski”. Osnovna je nakana reprinta da se javnost podsjeti na djelo Florijana Andrašeca, koje još uvijek nije dovoljno poznato. Nakladnik Franjo Boži , koji je izbavio i spasio Andrašecovu ostavštinu od zaborava, ve
je davno rekao za Andrašeca da je Krleža me imurske književnosti, a donosi i nekoliko novina u knjizi. Na naslovnoj su stranici knjige Florijan Andrašec i skladatelj Krsto Odak, snimljeni kraj starog zdenca u Dekanovcu u vrijeme nastanka opere “Dorica pleše”. Uz to, po prvi put su objavljena etiri ulja na platnu i kartonu kojima je autor Florijan Andrašec, a koja su nastala 1948. godine. Posebno je zanimljivo da je reprint posve en gradu akovcu i NK “Me imurje”. Mnogi e se zapitati kakve veze imaju NK Me imurje i Florijan Andrašec. Malo je poznato
Franjo Boži s reprintom knjige o Florijanu Andrašecu
Koautor opere “Dorica pleše” Florijan Andrašec jedan je od autora opere “Dorica pleše”, no to nigdje nije zapisano pa se ni ne priznaje. Ipak, Žgan ev tajnik Miroslav Vuk Croata jednom je prilikom naveo da su u jednoj od najboljih hrvatskih opera “Dorica pleše” korištene ak 44 pjesme Florijana Andrašeca. O tome postoje svjedo enja, njegov ne ak je kao gimnazijalac bio svjedokom kada su Krsto Odak i uro Vilovi dolazili k Florijanu Andrašecu koji im je diktirao mnogi tekst i davao svoje ideje koje su ovi upravo gutali. Osniva je zbora i dekanovske limene glazbe za
koju je sam kupio instrumente, kipar koji je izradio nekoliko stotina kipova u kamenu i drvu, ve inom izgubljenih, ali i inovator koji je za svoje izume dobivao nagrade na izložbama u Italiji i drugdje. Malo je tako er poznato da je Florijan Andrašec bio kum na krstu mnogoj ciganskoj djeci iz Kvitrovca. Kad su ga pitali što im je dao na dar, on je rekao: - Svakom Ciganu i Ciganki napravim pipu s pušpanovog dreva i to je za njih najve e veselje. Te su pipe esto bile prava mala remek djela, a napravio ih je dosta.
Ukratko, malo je li nosti koje su toliko urasle u cjelokupnu hrvatsku i me imursku kulturu kao Andrašec, a koje su do sada ostale gotovo anonimne. Svoja najvrjednija ostvarenja Andrašec je ostavio iz podru ja hrvatske kajkavske glazbe i književnosti. Još i danas postoje nejasno e jesu li neke pjesme koje je zapisao dr. Vinko Žganec njegove ili narodne, a kroz itavo dvadeseto stolje e na njegovim su se glazbenim izvorima napajali mnogi, od Žganca do Josipa Štolcera Slavenskog. (JŠ)
da je Florijan Andrašec izradio prekrasnu pipu koju je zvao cigariš e, nazvana “Bobekova noga”, a nastala je oko 1946. godine, u ast našega najpoznatijeg hrvatskog i jugoslavenskog nogometaša u to vrijeme. Inspiracijom Franje Boži a nastala je i pjesma “ akovec, voljeni grade” koja se u reprintu donosi na zadnjoj stranici korica, i to kad je Drago Vabec Off ušao s nogometnim klubom Me imurje u Prvu hrvatsku nogometnu ligu, što je bio doga aj iznimnog zna aja za zaljubljenike u nogomet. Franjo Boži tada piše stihove: Tu rodil se je Vabec/ Jarni i Bogdan/ Ladi je bil naš najbolji golman/Sve su te zvijezde/Europom sjale/Me imurje naše drago. Da podsjetimo, ova obimna knjiga u kojoj su obuhva eni najvažniji radovi Florijana Andrašeca ima 555 stranica, a uz opširnu studiju dr. Zvonimira Bartoli a donosi i tekst dr. Jurja Kolari a “Florijan Andrašec kao kipar”, tekstove o Andrašecu od dr. Stjepana Hranjeca, Milivoja Slavi eka i Franje Boži a, ali i pisma Florijanu Andrašecu koja je uputio dr. Vinko Žganec, te pisma koja je Andrašec pisao Žgancu. Ponovno su objavljene “Me imurske ijolice”, manje poznata poezija Florijana Andrašeca, pjesma “Tam pri našoj staroj Muri” je poznata, ep “Jandraškin Ivek”, te niz pjesama koje se danas pjevaju kao narodne. Spomenimo samo pjesme “Vesela trlja”, “Cin, can cvrgudan”, “Zibu haju”, “Sun ece rumeno”, “Raca plava po Dravi”, “Tu za repu, tu za len”, “Da bi imel perje”, “Žena moža po strniš u pase”, “V Gori ani šir’ke ga e nosiju”, “Ružica sam bila”, “Stopram sam se oženil” “Oj ti siva megla” i mnoge druge, poput “Klet Ton eka Tomaša”. (J. Šimunko)
BOŽI NI KONCERT u crkvi Svetog Petra i Pavla u Ma kovcu
Prikupljeni novac ide za župnu crkvu U prepunoj župnoj crkvi Svetog Petra i Pavla u Ma kovcu humanitarni boži ni koncert za pam enje, kako je rekao tamošnji župnik vl . Josip Blažon, održali su u nedjelju Pjeva ki zbor “Josip Štolcer Slavenski” iz akovca, županijski tamburaški orkestar “Stjepan Bujan - Stipi ”, recitatori te solisti Blanka Tkal i Breglec, Ena Pongrac i Bojan Jambroši . Tijekom jednosatnog programa zbor, tamburaši i solisti izveli su niz hrvatskih ali i stranih boži nih pjesama. Dobrovoljnim prilozima na koncertu je prikupljeno 4.078 kuna koje e se utrošiti za ure enje župne crkve u Ma kovcu. (S. Obadi )
Novo prošireno izdanje donosi i etrdeset pisama Jože, Renate, Marka i Mi e Horvata
PREDSTAVLJENO 11. izdanje Bese, brodskog dnevnika Jože Horvata
Novo izdanje donosi privatna pisma obitelji Horvat U Zagrebu je predstavljeno 11. izdanje Bese, brodskog dnevnika Jože Horvata. Novo prošireno izdanje donosi i etrdeset pisama Jože, Renate, Marka i Mi e Horvata. - Prvi put objavljena prepiska uz Besu, uz potporu Jože i Renate Horvat, ovom izdanju daje neporeciv šarm i vjerodostojnost. Brodski dnevnik Besa, književni rezultat dvogodišnje pomorske avanture, inicijalno je djelo Horvatove morske proze koja e posta dominantan dio njegova opusa. Pisma Horvatovih osobni je trag jedne obitelji kojoj se divimo i koju poštujemo, kaže urednica knjige ur a Ma kovi . Nakon prvotiska Bese 1973. godine, u obitelji su se zaredale tra-
PUHA KI orkestar op ine Gori an dobio novo rukovodstvo
Sre ko Bašnec novi predsjednik Gori an - Puha ki orkestar op ine Gori an održao je izbornu godišnju skupš nu. Dužnost predsjednika koju je do sad obnašao Ivan Ivanovi u novom mandatu preuzima Sre ko Bašnec. Važnu dužnost tajnika preuzeo je
Ivan Baksa, a blagajnika Goran Ribari . Imenovan je i novi Upravni odbor koji ine: Mihael Horvat, Ivan Dominik, Filip Taradi, Stjepan Kova evi , Petra Kova evi , Ivan Blažek, Mario Ivanovi , Anita Jur ec, David Baksa i Ivan Vuk. (D.M.)
PJESNIK FRANJO STRBAD u rodnom Donjem Vidovcu predstavio novo pisano djelo
Promocija nove zbirke “Trag u snijegu” KUD Donji Vidovec i op ina Donji Vidovec organizirali su u Domu kulture književnu ve er na kojoj je pjesnik Franjo Strbad predstavio svoje dvije zbirke pjesama “Kapi s krova” i najnoviju, sedmu po redu, “Trag u snijegu”. Franjo Strbad ro en je 1929. godine u Donjem Vidovcu, a živi i stvara u Koprivnici. Poznat je po tome što u svojim pjesmama istražuje vlas te doživljaje vezane uz Me imurje i Podravinu i obi aje svoga kraja. Zbirka “Trag u snijegu” izdana je u povodu njegovog 80. ro endana. - Kod Franje nema recesije duha, što svojom novom zbirkom dokazuje. U poeziji nema mjerenja vremena, pa on i u ovim godinama kroz nju bilježi sve
U DONJOJ DUBRAVI održan koncert puha a
Prikupljen novac za kupnju bas tube Prije nešto više od godinu dana održana je osniva ka skupština Puha kog orkestra op ine Donja Dubrava. Za rad orkestra kupljeno je dvadesetak instrumenata, a s više od etrdeset lanova rade umjetni ki voditelj i glazbenik Antun Horvat i stru ni suradnik Bojan Krušec. Nedavno su u suradnji s vatrogascima otvorili prvu spomen - sobu u Me imurju u kojoj su izloženi stari puha ki instrumenti. Jedan od instrumenata koji im nedostaje je bas tuba koja košta više od 20 tisu a kuna. Tako su odlu ili organizirati boži ni koncert puha kih orkestara, a prikupljeni novac od dragovoljnog priloga u iznosu od 10.550 kuna usmjeriti za kupnju tu-
gedije. U samo dvije godine Renata i Joža izgubili su svoje sinove. Besa pak postaje književni spomenik obitelji Horvat, njihovoj ljudskoj smionos , žudnji za morem, dostojanstvu i sabranos . I dok je Besa slobodno oblikovana umjetni ka sinteza vi enog i doživljenog, obiteljska prepiska tvrda je dokumentarna, epistolarna proza lišena svake kalkulacije i uljepšane zbilje. Jedanaesto izdanje Bese u staroj gradskoj vije nici u Zagrebu predstavili su, osim urednice knjige, Tatjana Holjevac, potpredsjednica Gradske skupš ne, i Velimir Viskovi , predsjednik HDP-a. Ulomke iz knjige itao je glumac Dubravko Sidor.
be. U nedjelju 27. prosinca školska sportska dvorana bila je dupkom ispunjena ljudima koji vole ovakvu glazbu. Voditeljski par Janja Kova i Vladimir Pongrac prvo su najavili nastup doma ega puha kog orkestra. Prisutne nisu razo arali jer su uistinu pokazali sve najbolje što su nau ili. Gosti koncerta bili su Puha ki orkestar op ine Donji Kraljevec, Limena glazba DVD-a Mali Bukovec i svima dobro znani Habeki. Ovim koncertom Donja Dubrava je dokazala koliko cijeni ponovno osnivanje puha kog orkestra jer povijest prve limene glazbe seže u davnu 1888. godinu, kada je osnovana zajedno s vatrogasnim društvom. (A. Fuš)
trenutke koji su obilježili njegov život, rekao je urednik zbirke Milan Fr ko. Recenziju je napisao prof. Aleksej Milinovi . U svom obra anju Franjo Strbad istaknuo je da mu je posebno drago što je u osamdese m godinama uspio izda sedmu zbirku. Osje a se ispunjenim kada s nekim može to podijeli , posebice kod svojih Donjovidov ana. Za pjesmu je bio zadužen Mar n Srpak, dok su s hove iz zbirke itale lanice KUD-a. U ime op ine književnu ve er otvorio je na elnik Josip Grivec koji je mještanima najavio svaki mjesec jedan kulturni doga aj. Franjo Strbad obe ao je da e nas iznenadi i po as s još nekom zbirkom pjesama. (af)
4
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
5. sije nja 2010.
IZBOR KULTURNIH DOGA AJA 2009. GODINE
Otišao je najve i hrvatski intelektualac Me imurja Po etkom velja e umro je dr. sc. Zvonimir Bartoli , ostavivši iza sebe oko 550 djela, knjiga, znanstvenih i stru nih lanaka. Svestrani književnik i znanstvenik dr. Zvonimir Bartoli ro en je 20. velja e 1930. u Donjoj Dubravi. Kao ak bio je uhi en jer je nešto rekao što se ondašnjoj komunisti koj vlasti nije dopalo. Na zloglasnom Golom otoku, najstrašnijem zatvoru u Europi, proveo je 26 mjeseci. Od godine 1961. na Ekonomskoj školi u akovcu bio je srednjoškolski profesor hrvatskog i ruskog jezika, a od 1964. profesor na Pedagoškoj akademiji u akovcu, kasnije Odsjek Filozofskog fakulteta Zagreba kog sveu ilišta. Doktorirao je 1983. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od godine 1984. znanstveni je savjetnik, a od 1985. i redoviti sveu ilišni profesor. Od 1993. do 1997. zastupnik je Županijskog doma Hrvatskog sabora. Bio je prvi dekan novoutemeljene Visoke u iteljske škole u akovcu. Uredio je mnoge brojne novine, asopise,
zbornike, kolendare, knjige, suradnik je ve eg broja novina i asopisa, enciklopedijskih izdanja. Za Me imurske novine napisao je preko 150 književnih i kulturoloških feljtona, a u Vjesniku je objavio ve i broj britkih politi kih eseja. Dobitnik je Nagrade Zrinski i Mati ine Nagrade Ivan Kukuljevi Sakcinski. Zastupljen je u Hrvatskom biografskom leksikonu i Hrvatskom leksikonu. Zastupljen je i u nekim stranim leksikografskim izdanjima.
Obilježeno 30 godina Bibliobusne službe Ve trideset godina kao jedan od odjela Knjižnice “Nikola Zrinski” djeluje i Bibliobusna služba. Pokretna knjižnica za sve uzraste ve godinama poti e itala ke navike djece i mladeži, omogu ava pristup informacijama i izvorima znanja, te pruža cjeloživotno u enje svih stanovnika bez obzira na mjesto stanovanja. Danas diljem Me imurja postoje 22 stajališta koje vozilo posje uje svaka dva tjedna. Fond bibliobusa je preko 4.000 svezaka, a postoji mogu nost nabavke bilo koje knjige iz cjelokupnog fonda Knjižnice. Fond ine lektirni naslovi, klasi na i suvremena djela svjetske i doma e književnosti,
Bibliobus rado posje uju djeca kad god navrati u njihovo mjesto
Šezdeset godina Veselih Me imuraca Kulturno - umjetni ka udruga “Veseli Me imurci” obilježila je u studenom šezdesetu godišnjicu postojanja i kontinuiranog rada. “Veseli Me imurci” osnovani su1949. godine u okviru MT -a. Kasnije djeluje samostalno kao udruga gra ana. Udruga danas broji oko sedamdeset lanova koji zajedno djeluju u etiri sekcije: starija i dje ja folklorna sekcija, tamburaška, dramska i sekcija za o uvanje narodnih i fašni kih obi aja. Folklorna i tamburaška sekcija redovito nastupaju na svim ve im smotrama u Me imurskoj županiji i diljem Hrvatske, a est su i rado vi eni gosti i u inozemstvu. Uz to, održavaju prijateljske odnose s mnogim hrvatskim KUD-ovima, a i organizatori su smotre koreogra iranog folklora pod nazivom “Med Murom i Dravom”. Uz nje-
govanje me imurskih narodnih plesova i pjesme, izvode i plesove Posavine, Prigorja, Moslavine, Ugljana, Baranje te Bunjeva ke plesove, a želja
akovec je bio doma in 13. susreta rogista i pjeva kih zborova iz cijele Hrvatske i Slovenije. Priredba je održana pod zidinama Staroga grada Zrinskih i na Trgu Republike u akovcu. Rije i dobrodošlice svima su izrekli me imurski župan Josip Posavec, predsjednik LS-a MŽ-a Ljubomir Grgec i akove ki gradona elnik Branko Šalamon. Me imurske rogiste koji su bili i pobjednici susreta predvodio je Stjepan Taradi - Utek koji je dirigirao zajedni kom nastupu svih okupljenih rogista. (sm)
popularno - znanstvena literatura te sve više i knjige za djecu i slikovnice jer rade na privla enju najmla e populacije, predškolaraca.
od rockabillyja, bluesa, preko rocka, popa i etna, do brzih ska i swing ritmova kroz koje plešu razigrane jazz dionice. Iza sebe imaju niz nastupa po klubovima, festivalima i uli nim manifestacijama. Krajem godine izdali su i svoj prvi studijski album “Indijancu je bilo smešno” koji sadrži petnaest pjesama u njihovoj glazbenoj maniri.
“Komedija” s Dankom Stefanovi em, izvršnim direktorom Dallas Recordsa
nim nošnjama, tradicionalnim uporabnim predmetima i narodnim obi ajima, koje nastoje o uvati i prezentirati širom Hrvatske.
Zvuk lova kih rogova u Gradu Zrinskih
Bista Katarine Zrinski krasi njezinu ulicu
“Kom3dija” potpisala za Dallas Records i izdala prvi album akove ki bend “Kom3dija”, koji postoji od ljeta 2004. godine, naširoko poznat u najsjevernijoj županiji, potpisao je krajem velja e svoj prvi diskografski ugovor. Kom3diju ine Igor Baksa (vokal, gitara), Neven Kolari (bass, cimbal), Miloš Rok (klarinet, klavijature) i Marinko Marcijuš (bubanj). Kako sami kažu, njihova se glazba kre e se u rasponu
im je nau iti i uvježbati plesove ostalih krajeva Lijepe naše. Uz pjesmu i ples, lanovi Udruge posebnu brigu posve uju brojnim originalnim narod-
Koreografija “Room 52 “ Nikoline Mekovec ženu prikazuje kao vrlo emotivnu, jaku iznutra, a krhku izvana
Bista Ane Katarine Frankopan Zrinski krasi najljepšu ulicu u najljepšem gradu kontinentalne Hrvatske, u akovcu, u ulici koja nosi njezino ime. Bista se nalazi na po etku cvjetne aleje u pješa koj zoni, preko puta Macanovog doma, a izradila ju je Marija Drempeti Haži Smoli . Sve ano otkrivanje biste Katarini Zrinski uprili eno je
u petak 29. svibnja u povodu Dana Grada akovca, uz veliku nazo nost brojnih uzvanika. Inicijativu za podizanje biste dala je Matica hrvatska, a podržali su je Družba “Bra a hrvatskoga zmaja”, a u realizaciji pomogao Grad akovec. Radi se o darovitoj i svestranoj ženi koja je u 17. stolje u izdala Putni tovaruš, molitvenik.
Teutina koreografija najbolja na svjetskom natjecanju E.S.D.U. Studio suvremenog plesa “Teuta” još jednom je pokazao kako spada u sam svjetski vrh plesne umjetnosti. Dokazali su to u svibnju pobjedom na ovogodišnjem natjecanju E.S.D.U. World Dance Masters i najboljom koreogra ijom izme u 120 plesnih skupina iz cijelog svijeta koje su se predstavile sa 640 koreogra ija. Ovogodišnje svjetsko natjecanje održano je u Pore u i okupilo je oko 3.000 plesa a iz 25 zemalja iz cijeloga svijeta: Hrvatske, Njema ke,
Austrije, Ma arske, Poljske, Meksika, Kine, SAD-a, Velike Britanije, Rusije, Belgije, Slovenije, Bugarske, Italije ... Teutinu pobjedni ku koreogra iju “Room 52” izvode dugogodišnji plesa i koji su svojim iskustvom, radom i stvaranjem dotakli jedan nivo da mogu ostvariti koreogra iju na visokom tehni kom, idejnom i izvedbenom nivou. Izvode je: Lana Jalšovec, Nikolina Šardi, Vanja Jarni, Melani Ha ek, Katarina Lajtman i Kristina Jarni.
Me imurska popevka obilježila jubilej Prigodnim nastupima eminentnih me imurskih izvo a a me imurskih popevki i nastupom Ansambla Lado iz Zagreba u dvorani SGC-a “Aton” u Nedeliš u sve ano je proslavljena i obilježena
25. jubilarna Me imurska popevka. Promoviran je i CD s više pjesama i napjeva s dosadašnjih smotri, koji su osmislili Franjo Preložnjak i Ljudevit Borš ak, legende nedeliš anske smotre. (sm)
5. sije nja 2010.
5
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
IZBOR KULTURNIH DOGA AJA 2009. GODINE
Otkriven spomenik “Oproštaj”
Zbor “J. Š. Slavenski” ponovno najbolji u državi Pjeva ki zbor “Josip Štolcer Slavenski” akovec krajem listopada proglašen je najboljim na državnoj smotri amaterskih zborova koja je u Novigradu, u organizaciji Hrvatskog sabora kulture i pod pokro-
viteljstvom Ministarstva, okupila šeststo pjeva a iz itave zemlje. Na 42. Susretu hrvatskih pjeva kih zborova nastupili su zborovi iz Beliš a, Bjelovara, akovca, Karlovca, Križevaca, Petrinje, Rijeke,
Splita, Tuhelja, Varaždina, Virovitice te Zagreba. Zborove je slušalo i vrjednovalo Stru no povjerenstvo u sastavu: Josip Jerkovi (predsjednik), eni Dekleva Radakovi te Primož Malavaši (Slovenija) koje
Za Dan neovisnosti, 8. listopada, u Starom gradu u akovcu otkriven je bron ani spomenik “Oproštaj”, rad akademskog kipara Vene Jerkovi a iz Kaštel Kambelovca, a na inicijativu Zrinske garde akovec. Spomenik “Oproštaj” sastoji se od tri cjelovita lika, Petra i Katarine Zrinski te Frana Krste Frankopana, koji se opraštaju u Zrinskom gradu u akovcu uo i
odlaska na Be ki dvor koji ih je dao pogubiti 30. travnja 1671. godine. Prvi je cjelovit spomenik u Hrvatskoj posve en slavnoj hrvatskoj obitelji Zrinski koja je dala više hrvatskih banova, vojskovo a i književnika. To je ujedno tre i spomenik na temu Zrinskih u akovcu nakon spomenika Nikoli Šubi u Zrinskom Sigetskom u akove kom parku te biste Katarini Zrinski u istoimenoj ulici.
je zaklju ilo kako je po kvaliteti izvedenih programa Pjeva ki zbor “Josip Štolcer Slavenski” najpozvaniji da predstavlja izvrsnost hrvatskog zboraštva na inozemnim natjecanjima ili susretima.
Tribina akovec etvrtkom proslavila 40. ro endan Tribina akovec etvrtkom jedna je od tri stvari koja akovec ini akovcom. I tako je to ve etrdeset godina. Ona je na mah osvojila akove ku publiku, a ta neraskidiva veza traje i danas. etvrto desetlje e Tribine obilježeno je krajem rujna predstavom “Dobri vojak Švejk” i prigodnom izložbom koja je prikazala kako se sve razvijalo kroz godine, te sve ljude koji su obilježili ovo dugo razdoblje. Tribina , kako je akov ani od milja nazivaju, imala je promociju 2. listopada 1969. i isprva se održavala u Kinu “Dom” do izgradnje Centra za kulturu. Tijekom godina daske akove kog Centra za kulturu ugostile su tisu e i
Bez njih ne bi bio ono što jest, (slijeva): Romano Bogdan, Marina Oskoruš, Vinko Lisjak, Mira Kermek, Ladislav Varga tisu e poznatih gluma ka imena, i preko 1.900 programa, kao i kazališta iz preko 30 država
svijeta. Osim brojnih predstava, publici se predstavila i plejada najeminentnijih doma ih
i stranih glazbenih umjetnika, a premijere su doživjeli gotovo svi hrvatski filmovi.
Održan prvi Me imurski Bojan Jambroši festival kulturnog turizma pobijedio na showu U svibnju je u atriju Staroga grada Zrinskih u akovcu održan prvi Me imurski estival kulturnog turizma koji je trebao barem djelomice odgovoriti na pitanje može li i kako Me imurje postati metropola kulturnog turizma. Sudionici estivala, op ina Sveti Martin na Muri, Sveta Marija,
Štrigova i Nedeliš e, te gradovi akovec, Mursko Središ e i Prelog, odnosno njihove turisti ke zajednice, kao i organizator, Muzej Me imurja akovec, uspostavili su otvoren dijalog i napravili velik korak k zajedni koj prezentaciji kulturnih potencijala Me imurja.
“Hrvatska traži zvijezdu” Me imurje je prošle godine tresla groznica pjeva kog showa “Hrvatska traži zvijezdu”, a mnogi od nas zdušno smo navijali za oba naša kandidata iz Me imurja, Bojana Jambroši a i Carlu Belovari. Na kraju svega u finalu održanom krajem lipnja Hrvatska je kona no dobila svoju zvijezdu - Bojana Jambroši a. Svojim se pjeva kim sposobnostima istaknuo me u tisu ama kandidata i na kraju uspeo do samog vrha, osvojivši ugovor s Dallas Recordsom za snimanje albuma. Do danas
mladi je akov anin nastupio na turneji Tonyja Cetinskog, bio je predizvo a Backstreet Boysima, a uspješnu je godinu okrunio i objavljivanjem albuma prvijenca pod imenom “Bolji od ljubavi” u prosincu.
Navija ice Livi druge na europskom Elite Beach Cupu u Berlinu Navija ice Livi na po etku 2009. potvrdile su svoj visoki rejting u cheerleaders sastavima Europe. Tako je krajem sije nja juniorski mješoviti sastav osvojio izvrsno 2. mjesto na europskom Elite Beach Cupu u Berlinu. Najja a konkurencija do sada, 2.000 natjecatelja iz 11 zemalja Europe, bila je odli na motivacija za naše navija ice koje su protekle dvije godine osvajale 2. i 3. mjesto. Za odli nu koreografiju i pripremu sastava najzaslužniji su treneri
Saša Borko i pro . Siniša Stri ak, a u sastavu Livi natjecali su se Lana Bene, Isidora Sa er, Anja Dobrani , Dina Brežnjak, Lea Vojkovi , Josipa Bratkovi , Darija Žerjav, Nataša Hunjadi, Majda Kanižaj, Sara Balent, Ti ani Majeri , Livia Stri ak, Petra Obadi , Klara Križai , Donna Filipovi , Marija Mar ec, Kristina Hutinec, Matea Juri an, Dasia Oreški, Josip Merlak, Andrea Štefi , Marijana Luthar, Sindy Bubek, Marta Martinjaš i Tena Stri ak.
KUD Donji Vidovec proslavio dvadeset godina
Trideseta obljetnica smrti kipara Bezeredija
Prije dvadeset je godina grupa entuzijasta, ljubitelja obi aja, štovatelja kulture Donjeg Vidovca pokrenula, inicirala i osnovala današnje društvo pod prvotnim nazivom KUD “Stjepan Šlibar”. Svoj prvi nastup imali su 29. studenoga 1989. godine. Izdali su nosa zvuka, svi
Dana 20. travnja prije trideset godina preminuo je poznati akove ki kipar Lujo Bezeredi. Njegovu javnu plastiku susre emo gotovo na svakom koraku u gradu, dok se u Muzeju Me imurja nalazi najve i dio njegove bogate ostavštine. U privatnom vlasništvu Me imura-
znaju njihovu pjesmu “Stiha, stiha”, širom svijeta prosuli su se stihovi Ruže Pokoli , glazba njihovih tamburaša i njihovog Martina Srpaka, dok se dramska sekcija plasirala u vrh države me u dramskim amaterima. Mladost, iskustvo i zajedništvo ine ih prepoznatljivima.
ca evidentirano je dvjestotinjak njegovih djela. U povodu zna aja ovoga jednog od najve ih me imurskih umjetnika i jubileja koji se obilježavaju, Muzej Me imurje objavio je opsežnu monografiju kakvu Bezeredijev respektabilni opus neupitno zaslužuje.
6
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
V.B.Z. poklanja knjigu najbržem itatelju!
Vida Demarin “Hrana za mozak” V.B.Z. knjižara najbržem itatelju koji se pojavi u redakciji Me imurskih novina s novim primjerkom novina poklanja knjigu prof. dr. Vide Demarin “Hrana za mozak”. “Hrana za mozak” najnoviji je uradak profesorice Vide Demarin i njezinih suradnica – to je knjiga koja e pomo i svakome od nas da održimo svoj mozak zdravim, mladim i vitalnim kako bi nas besprijekorno služio do duboke starosti. Znanstveno je dokazano da hrana ima velik utjecaj na zdravlje i funkcioniranje mozga. Poznato je da kemijske tvari koje hranom unosimo u svoj organizam snažno utje u na naše pam enje, koncentraciju, na in razmišljanja i raspoloženje, no, istodobno su važne u lije enju i sprje avanju mnogih bolesti – od karcinoma do depresije. Zato iskoristimo informacije koje nam nudi ova knjiga i pripremajmo najzdraviju hranu za svoj mozak! U ovoj knjizi autorice preporu uju sedamdesetak
jednostavnih i brzih recepata koji sadrže namirnice provjereno korisne za o uvanje zdravlja mozga. Obroci koje predlažu poboljšat e vaše pam enje i pozitivno e djelovati na vaše raspoloženje i moždanu aktivnost! Bez obzira na to želite li oja ati svoj mozak, sprije iti stres ili ga se riješiti, proširiti svoju memoriju ili poboljšati koncentraciju, “Hrana za mozak” bit e vam vodi na putu do vašeg cilja jer sadrži sjajne ideje za dnevne obroke osmišljene tako da vam pomognu ostvariti taj cilj.
5. sije nja 2010.
KNJIGA TJEDNA - Duhovno hrabar romaneskni susret ovjeka i Boga
William P. Young - “Koliba: Gdje se tragedija ogleda s vje noš u”
No ni hotelski portir u Oregonu William P. Young napisao je svjetski bestseler koji je do sada prodan u pet milijuna primjeraka. Knjigu je pisao u autobusu, fotokopirao je za djecu i prijatelje i isprintao u fotokopiraonici, jer su je svi izdava i koje je kontaktirao odbili izdati. Koliba je pri a o Mackenziju, ocu ija je k i Missy oteta tijekom obiteljskog izleta i ubijena. Jedino što je ostalo, krvavu haljinicu, policija je pronašla u napuštenoj kolibi u divljini Oregona. etiri godine poslije ožaloš eni Mack prima udnu poruku, poziv da posjeti onu istu kolibu. Oklijeva, no, ipak odlazi i doživi susret sa samim Bogom. Nakon što dobije odgovore na mnoga vje na pitanja, Mack se miri s Bogom kojemu je, otkako mu je ubijena k i, gotovo okrenuo le a. Youngova je pri a pokušaj da se razjasni gdje je Bog u svijetu ratova, logora i milijuna nevinih žrtava. Koliba je zapravo metafora za bol, tugu i frustracije, koje svatko skuplja tijekom života. Ono što je Mack doživio zaprepastit e vas i promijeniti možda to no koliko je promijenilo i njega.
William Paul Young, anonimni službenik i no ni hotelski portir u Oregonu, postao je slavan preko no i kada je prošle godine u vlastitoj nakladi izdao knjigu “Koliba”, s obzirom na to da je ni jedan od dvadesetak izdava a kojima ju je nudio nije htio objaviti. Young je svoj rukopis, koji je nastajao u lokalnom autobusu za vrijeme vožnje još 2005. godine, najprije umnožio i isprintao u fotokopiraonici da bi ga poklanjao prijateljima na itanje, koji su rukopis opet umnažali dalje i tako se krug onih koji su ga pro itali širio sve više. A oni koji su pro itali napisano po eli su Youngu slati na hrpe mailova i pisama, i svi su govorili o zapanjuju em utjecaju koje je na njih imalo ono što su pro itali.
Slu ajni pisac Nakon neo ekivanog uspjeha rukopisa Young je pokušao na i izdava a, me utim, neuspješno. Na kraju je sam uz pomo prijatelja objavio knjigu, a Koliba je u iznimno kratkom roku postala bestselerom. Danas se nalazi na vrhu svih svjetskih ljestvica najtraženijih knjiga, i prodana je u nevjerojatnih pet milijuna primjeraka. Young je dijete misionara, odrastao me u plemenom Dani u Papui Novoj Gvineji, gdje se s roditeljima preselio iz Kanade kao desetomjese na beba. Iskustvo neobi nog i nesvakidašnjeg života me u plemenom daleko od zapadne civilizacije Young je kasnije preto io dijelom i u knjigu. Knjiga odražava njegove osobne stavove o
Poznati o knjizi
životu, prenosi iskustvo i ono što je sam proživio i kroz što je prošao, a zapravo ju je od po etka namijenio svojoj djeci kao boži ni poklon. O svojim sklonostima pisanju Young kaže kako piše oduvijek, ali da je uspjeh s Kolibom slu ajnost koja je iznenadila i njega samoga. Isto tako, za sebe e re i da je “slu ajni pisac”. Unato tome, uspjeh njegove slu ajne knjige upravo je zapanjuju i. Do sada je prevedena na etrdesetak svjetskih jezika, a prevodi se i dalje. Na hrvatskom ju je nedavno objavila zagreba ka Naklada Ljevak, a slute i po prvim rezultatima prodaje, zajam en joj je ogroman uspjeh i kod naše itala ke publike. Koliba: Gdje se tragedija ogleda s vje noš u, što je puni naslov romana, prema rije ima književnih kriti ara “duhovno je hrabar romaneskni susret ovjeka i Boga”.
Mike Morrell, Zoecarnate.com: - Napokon! Roman o susretu ovjeka i Boga koji odlikuje književna vrijednost i duhovna hrabrost. Koliba sije e kroz klišeje religije i loše književnosti, otkrivaju i nešto dojmljivo i prekasno o vje nom plesu života i Boga. Ova se pri a iš itava poput molitve – i to najvrjednije molitve, ispunjene znojem i o u enjem, jasno om i udivljenjem. Odlu ite li ove godine pro itati samo jednu knjigu, neka to bude ova. Drew Marshall, voditelj radijske emisije The Drew Marshall Show: - Doista sam mislio da e ovo biti samo još jedna knjiga u nizu. Ljudi, vjerujte mi – NIJE! Nikada se nisam priklju ivao nekakvim pokretima za samopomo i preporu ivao ih. Ali ovaj put želim u ovo uklju iti sve svoje prijatelje i sve ljude. Ne sje am se kada je neka knjiga, i još k tome ikcija, imala toliko iscjeljuju i utjecaj na moj život. Kathy Lee Gifford, voditeljica NBC-ove emisije Today Show: - Koliba e zauvijek promijeniti vaše razmišljanje o Bogu. David Gregory, pisac knjige “Ve era s potpunim strancem”: Izvanredno štivo koje vas vodi u samu bit božanskog postojanja usred stravi ne ljudske patnje. Ova genijalna pri a natjerat e vas da propitate božansku prirodu i Njegov plan na mnogo ve oj razini nego što ste mogli sanjati.
ALBUM TJEDNA: Metallica – “Death Magnetic”
akove ka Knjižnica “Nikola Zrinski” preporu uje: Knjige za odrasle Antonio Lobo Antunes: “Draženje krokodila” Ante Tomi : “ udo u Poskokovoj Dragi” Sam Shepard: “Veli anstveni san o nebu: pri e”
Knjige za djecu i mlade Ivana Guljaševi : “ arapojedac” R.L. Stine: “Pogrešan broj” John Grogan: “Zlo esti pas, Marley!”
WEB PREPORUKA:
www.hpd-medjimurje.hr Kažu da je kretanje jedan od klju nih elemenata za postizanje dobrog zdravlja pa ako još niste našli odgovaraju u rekreativnu ak tivnost preporu ujemo vam da istražite kako se rekreiraju me imurski planinari. Planinarenje ne samo da je izvrsna izi ka,
ve i društvena aktivnost, a vrlo je zgodna želite li usput upoznati i ljepote Hrvatske i drugih zemalja. I pritom pro i jeftino. Sve o planinarenju i izletima na kojima su bili i koje planiraju možete doznati na Internet stranici HPD-a Me imurje: www. hpd-medjimurje.hr.
Na okupu ih drži još samo stara navika i dobra zarada Grupa koja je thrash metal iz undergrounda dovela na stadione i mainstream radiopostaje, gotovo trideset godina nakon osnutka obara rekorde prodaje sa svojim najnovijim devetim studijskim albumom ‘Death Magnetic’. Prema kritikama, James Het ield, Lars Urlich, Kirk Hammett i Rob Trujillo uspjeli su u svome naumu - vratili su Metallici stari zvuk. Naime, sve je više onih koji ‘Death Magnetic’ uspore uju s jednim od njihovih epohalnih albuma ‘... And Justice For All’ iz 1988. godine. No, Metallica je danas sve samo ne ono što je bila osamdesetih. Barem što se životnih navika i me uljudskih odnosa ti e. Njihova ovoljetna turneja po nekoliko europskih destinacija, netom prije objave ‘Death Magnetica’, pokazala je kako bend trenuta no funkcionira - svaki lan benda na koncert dolazi u vlastitom aranžmanu. Gitarist, vokal i najistureniji lan grupe James Het ield jedini stiže na mjesto doga aja dan - dva ranije. Umjesto nekadašnjega neumornog utapanja u alkoholu i naganjanja groupie djevojaka, obiteljski ovjek James, izlije eni alkoholi ar, s fotoaparatom obilazi lokalna groblja. Njegove iksacije sada su kipovi an ela, a Het ield se nada da bi se njegove fotogra ije uskoro mogle sakupiti i na autorskoj izložbi. - Mislim da ne postoji lan Metallice koji barem jednom nije dobio neku spolnu bolest. Na kraju su jedine svrhe naših odlazaka na turneje bili pi e i žene. A to je tako pogrešno, tvrdi 45-godišnji James.
Lars Urlich, karizmati ni bubnjar i osniva benda, na koncerte u Europi dolazi u zadnji tren, svojim privatnim zrakoplovom. Vrijeme do nastupa provodi u svojim bazama Parizu, Londonu ili Kopenhagenu sa suprugom Connie i njihovim sinom. - Prošla su vremena kada je Metallica zajedno putovala od grada do grada. Sad se ulogorimo u nekom od omiljenih europskih baza, a udružimo se tek u backstageu, objašnjava Lars, koji od svojeg menadžera više ne zahtijeva da mu nakon koncerta osigura kokain i nekoliko djevojaka pod tušem, ve želi samo jednokrevetnu sobu u nekom mirnom luksuznom hotelu. - Uvijek smo se šalili da emo se jednoga dana pretvoriti u Deep Purple. I evo ga, ostvarilo se. Okupljamo se netom prije koncerta, a poslije nastupa odlazimo svatko u svoj hotel sa svojim asistentima i svojim društvom, potvr uje i Kirk Hammett, gitarist Metallice. U slu aju Metallice, razdvojenost je vjerojatno i spasila grupu od raspada. ‘Nemile scene’ iz dokumentarca ‘Some Kind of a Monster’ vjerojatno bi malo koji bend preživio. Naime, ilm o snimanu albuma ‘St. Anger’ pretvorio se u dramati an triler. Glazbenici koji su u osamdesetima izgledali kao nerazdvojni metal-ratnici više nisu mogli provesti ni pet minuta zajedno bez sva e. Uz pomo psihijatra, grupa je uspjela ostati na okupu, a danas stvari, barem prividno, izgledaju skladno. Nervoza se u grupu uvukla prije nekoliko godina, kada je Lars Urlich zapo eo rat koji dugoro no nije
mogao dobiti. Okomio se na Napster, razmjenjiva ki server koji je, izme u ostalog, korisnicima omogu io da razmjenjuju i pjesme Metallice. Bilo je to, tvrdio je Ulrich, teško kršenje autorskih prava. Bitku je dobio, kao i gomilu bijesnih fanova, koji su javno palili plo e Metallice. Danas se glazba s Interneta skida bez ikakvih problema. Pitate li Larsa o njegovom križarskom pohodu protiv mo nog neprijatelja - Interneta, iskalit e na vama sav svoj bijes. Povreda autorskih prava još uvijek mu ide na živce. Metallica je uspjela prona i i osobu koja je objavila izmijenjeni ‘Death Magnetic’. Njegov komentar na stranici MetalSucks glasi: - Jednostavno, htio sam novi album Metallice koji mogu slušati bez iritantnih rije i i nekih dosadnih dijelova i riffova koji nikako da se pokrenu i tek nakon tri minute postaju cool. Originalna verzija ‘Death Magnetica’ je najbolji album koji je Metallica snimila još od ‘... And
Justice For All’, ali nije savršen. Moja verzija jest. Druga kontroverzija oko novog albuma ima veze s audiokvalitetom same snimke. Naime, obožavatelji tvrde da je u inalnom miksanju albuma producent Rick Rubin previše ‘distorzirao’ snimke koje su, kao takve, preteške za slušanje. - Ne razumijem te ljude, kazat e Lars Ulrich. - Svaki dan slušam taj CD i još uvijek mi na lice izmami osmijeh. uo sam da je 12 tisu a ljudi potpisalo peticiju da se album iznova remiksira. S druge strane, za sad smo prodali dva i pol milijuna primjeraka ‘Death Magnetica’. Pa sami izra unajte ... I doista, nakon komercijalnog podba aja albuma ‘St. Anger’, ‘Death Magnetic’ probija sve rekorde prodaje. S njim je Metallica postala ak i prvi bend u povijesti ijih su ak pet albuma dospjela na prvo mjesto Billboardovih Top 200. Za grupu, koju o ito na okupu drži još samo stara navika i dobra zarada, sasvim zavidno dostignu e.
5. sije nja 2010.
7
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
NAGRADNO PITANJE
Astro boy animirani obiteljski film sinkroniziran na hrvatski jezik Režija: David Bowers
Gra anin opasnih namjera akcijski triler Režija: F. Gary Gray Uloge: Jamie Foxx, Gerard Butlerm, Colm Meaney
(tri besplatne posudbe)
CENTAR ZA KULTURU AKOVEC
Kako se zove posljednji film iz ciklusa “Harry Potter”? 1) Harry Potter i princ bez princeze 2) Harry Potter i princ arobnjak 3) Harry Potter i princ miješanje krvi
17.30 SUMRAK SAGA:
utorak, 5.1.
MLADI MJESEC romanti na horor antazija
DOBITNIK IZ PROŠLOG BROJA: Igor Hranjec, akovec
20.00 NEVOLJE U RAJU komedija
Maleni robot s nevjerojatnim mo ima, jakom snagom i istog duha pokušat e otkriti svoj puni potencijal i iskusiti kako je to biti ovjek na svom putovanju oko svijeta u ovoj prekrasnoj animiranoj pri i za sve generacije. Astro Boy je robot iz uturisti kog grada Metro Cityja. Stvorio ga je briljantni znanstvenik Tenma koji mu je ugradio plavu energiju koja mu daje mogu nost rendgenskog vida, svjetlosne brzine i letenja. On e se uskoro
uputiti na epsko putovanje koje e ga odvesti do bliskog susreta s vojskom robota iz podzemlja i naj udnijih stvorenja koja hodaju Zemljom, a iskusit e i prave ljudske osje aje i emocije. Njegovo e putovanje, me utim, uskoro biti prekinuto nakon što sazna da njegovoj obitelji i prijateljima u Metro Cityju prijeti opasnost pa e se vratiti i pokušati otkriti što uistinu zna i biti pravi junak … Trajanje: 95 minuta Za sve uzraste!
Proslavljeni redatelj F.Gary Gray (Pregovara ) vra a se u punoj snazi s novim akcijskim trilerom – Gra anin opasnih namjera – u kojoj napetost ne prestaje ni jednog trenutka. Clyde Shelton uživa u mirnoj ve eri u obiteljskom okruženju kada mu u ku u upadaju dvojica razbojnika koji brutalno siluju i ubiju Sheltonovu ženu i malu k erku. Deset godina poslije, ogor en pravosudnim sustavom koji je jednog ubojicu osudio na smrt, a drugog potpuno oslobodio krivnje, Clyde
kre e u osvetni ki pohod kakav još nije vi en: prvo e se pobrinuti za ubojice, a nakon toga i za sve one koji su sudjelovali u njegovom slu aju, na vrhu s okružnim tužiteljem Nickom Riceom … Dobitnik Oscara Jamie Foxx i holivudska superzvijezda Gerard Butler glume glavne uloge u ovom zastrašuju em akcijskom trileru koji nikoga ne e ostaviti ravnodušnim. Trajanje: 109 minuta. Preporu ujemo starijima od 16 godina.
DVD, BLUE RAY IZLOG ŽENA KOJOJ SAM ITAO Smještena u vrijeme nakon Drugog svjetskog rata, radnja prati zabranjenu ljubav tinejdžera i dvostruko starije žene. Kažu da je zabranjeno vo e najsla e, a da je uistinu tako, uvjerili su se glavni akteri ove ljubavne drame. Cijela pri a zapo inje s Michaelom Bergom, petnaestogodišnjim mladi em iz Berlina. Nakon što mu jednog dana pozli u tramvaju, u pomo mu priska e nepoznata žena po imenu Hanna (K. Winslet) koja ga nakon toga otprati ku i. Dijagnosticirana mu je žutica i doktor mu je ‘naredio’ tri mjeseca strogog mirovanja. Nakon što se oporavio, Michael kupuje buket cvije a i kre e se zahvaliti ženi koja mu je pomogla. Ubrzo se njih dvoje upuste u romanti nu vezu koju skrivaju od svih. Michael otkrije da Hanna voli da joj se ita te njih dvoje provode prekrasne i emotivne trenutke uz stranice Odiseje i Huckleberryja Finna. No, jednog dana Hanna misteriozno nestaje te ostavlja zaljubljenog Michaela slomljena srca. Osam godina kasnije, Michael je student prava koji prati su enje ratnim zlo incima iz Drugog svjetskog rata. Tada Hanna opet ulazi u njegov život, ali ovaj put kao okrivljenica za strašne zlo ine....
LJUBAVNICI Realisti na ljubavna drama o mladi u rastrganom izme u žene koju želi i žene koja ga voli. L eona rd ( Joaquin Phoenix) je karizmati ni, no depresivni mladi koji se vra a natrag u roditeljski dom nakon ljubavnog kraha. Dok se oporavlja pod budnim okom svojih roditelja, susre e dvije žene. Jedna je njegova egzoti na i zagonetna susjeda Michelle (Gwyneth Paltrow), a druga je ljupka i brižna Sandra (Vinessa Shaw), k erka obiteljskog prijatelja i biznismena koji ulaže u njihov obiteljski posao. Leonard se sve više veže uz Michelle koja je u autodestruktivnoj vezi sa oženjenim muškarcem, a njegova obitelj pritiska ga da se odlu i za Sandru, pa Leonard mora donijeti kona nu odluku i paziti da opet ne povrijedi sebe i druge...
HANNAH MONTANA FILM
Produžena verzija otka ene tinejdžerke koja se sposobno i duhovito snalazi s dva identiteta, visokom popularnoš u i normalnim životom. Miley Steward (Miley Cyrus) sve teže uskla uje svoje obaveze: školu, prijatelje i život pop zvijezde. Problemi nastaju kada vrtoglavi uspjeh Hanne Montane po ne ozbiljno prijetiti svakodnevnom životu Miley Steward. Kako bi ju rasteretio, otac (Billy Ray Cyrus) odvodi ju ku i u Crowley Corners u Tennesseeju na dozu stvarnog života. Ali ona tamo upadne u niz avantura, smiješnih situacija i ljubavnih zgoda kakvu niti Hannah Montana nije mogla zamisliti...
12 RUNDI Akcijski triler kojeg kao redatelj potpisuje Renny Harlin. Kada policijski inspektor iz New Orleansa Danny Fisher omete genijalnog lopova u plja ki vrijednoj milijune dolara, u sukobu slu ajno nastrada lopovova djevojka. Nakon što pobjegne iz zatvora, zlo ina ki genij se odlu uje osvetiti za smrt svoje djevojke, izazivaju i Dannya na 12 rundi gotovo nemogu ih zagonetki i zadataka koje mora riješiti kako bi spasio život žene koju voli ...
KUPON ZA NAGRADNU IGRU Odgovor: ___________________________ l. br: _______________________________ Ime i prezime: ______________________ ________ _____________________________
srijeda, 6.1. nema filmskog programa
etvrtak, 7.1. 18.00 i 20.00 ASTRO BOY
ASTRO BOY animirani obiteljski film sinkroniziran na hrvatski jezik Režija: David Bowers
petak, 8.1. 18.00 ASTRO BOY animirani obiteljski film sinkroniziran na hrvatski jezik
20.00 GRA ANIN OPASNIH
NAMJERA LAW ABIDING CITIZEN akcijski triler Režija: F. Gary Gray Uloge: Jamie Foxx, Gerard Butlerm, Colm Meaney
1.
MU EN
2.
MAMURLUK
3.
JAHA I NA VALOVIMA
4.
U VRTLOGU IGRE
5.
HARRY POTTER I PRINC...
6.
12 RUNDI
7.
TERMINATORI
8.
2012.: SUDNJI DAN
9.
CIGLA
subota, 9.1. 18.00 ASTRO BOY animirani obiteljski film sinkroniziran na hrvatski jezik
20.00 GRA ANIN OPASNIH
NAMJERA akcijski triler
nedjelja, 10.1.
10. OBOŽAVATELJI
16.00 i 18.00 ASTRO BOY
FILMSKA TOP LISTA “ME IMURSKIH NOVINA”
animirani obiteljski film sinkroniziran na hrvatski jezik
1.
AVATAR
2.
OZBILJAN OVJEK
NAMJERA
3.
GRA ANIN OPASNIH NAMJERA
akcijski triler
4.
GANGSTERI
5.
BOŽI NA PRI A
6.
JULIE I JULIA
7.
SUMRAK SAGA: MLADI MJESEC
8.
VJERUJEM U AN ELE
9.
NEBESA
20.00 GRA ANIN OPASNIH
ponedjeljak, 11.1. 18.00 ASTRO BOY animirani obiteljski film sinkroniziran na hrvatski jezik
20.00 GRA ANIN OPASNIH
NAMJERA
10. 2012.
akcijski triler
US BOX OFFICE
Radno vrijeme blagajne!
1.
AVATAR
2.
THE BLINDE SIDE
3.
THE PRINCES & THE FROG
4.
DID YOU HEAR ABOUT ...
5.
NEW MOON
Radno vrijeme blagajne:
6.
INVICTUS
7.
A CHRISTMAS CAROL
8.
UP IN THE AIR
ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa .
9.
BROTHERS
Blagajna prije podne blagdanom NE radi.
10. OLD DOGS
PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, ro endane, proslave...) NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ
30 KN - 1 SAT
8
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
ZA RODITELJE Poboljšajte sposobnost u enja svog djeteta
Prošli su ti dani kad se dijete moglo samo tako spakira i otpravi u vr . U današnjem “natjecateljskom” svijetu nema kraja tome što se sve može napravi ili nau i kako bi se bilo najbolji. Kako svaki roditelj želi najbolje za svoje dijete, zasigurno mu želite da najbolje osnove za život što možete. Želite dijete nau i , osim moralnim i životnim vrijednos ma, svemu što bi mu moglo bi od koris u životu. Zato je veoma bitno i da dijete bude sposobno prihva što je više mogu e informacija. Poboljšanje sposobnos u enja po inje kod ku e i sve što trebate napravi je prona i na ine da mu “naoštrite” mentalne sposobnos (a to ni nije tako teško kad su još maleni), a to možete napravi intelektualno s mula vnim vježbama. Isto tako trebali biste ih ohrabriva da se što je više mogu e verbalno izražavaju. Neka vam dijete ispri a o emu razmišlja, što planira radi , neka izmišlja pri e ... Koliko god to bilo teško u današnje zaposleno vrijeme, odvojite dovoljno vremena za njih kako bi mogli s vama porazgovara kada god za to osjete potrebu. Pitajte ih kako su proveli dan i dozvolite im da izraze svoje misli i osje aje o odre enim stvarima i doga ajima, da vam kažu kad su sretni ili nesretni, zbog ega su lju ... Imajte barem sat vremena igre uz u enje dnevno. Uzmite predmete iz ku e (kap što su vo e, daljinski, boce, cvije e ...) i raspravljajte o oblicima, bojama, mirisu, dodiru ... Igrajte se s vodom u kadi, kroz primjer raspravljajte o konceptu plutanja ili potonu a. Dozvolite im da istražuju okolinu i otkrivaju sami neke stvari. I potaknite ih da vam postavljaju pitanja vezana uz svoja otkri a. Odli na igra za snalaženje je traženje sakrivenog predmeta. Sakrijte neki predmet, a dijete neka prvo pokuša kroz pitanja otkri o emu se radi, pa onda s pitanjima i otkri gdje se nalazi. Zajedno se zabavljajte kroz razne igre. Miješajte boje kako biste dobili novu boju. Dozvolite im da pokažu svoju umjetni ku crtu – dajte im plastelin ili bojice i papir kako bi od njih stvarali svoja umjetni ka djela. Pokušajte zajedno uzgaja biljke od sjemena, napunite aše za vino vodom i pokušajte svira na njih ... Sve ove ak vnos uz vašu ljubav i potporu poboljšat e mentalne sposobnos vašeg djeteta. Najbitnije je posve mu vremena i njegov ete napredak vidje iz dana u dan.
ZA NJU: Uz pomo Lucijinog kalendara predvidite kakva e ove godine biti prognoza
Zatoplit e tek u svibnju, kolovoz e biti suh i vru , a jesen topla bez padalina Gotovo nevjerojatne vremenske prilike kojima smo svjedo ili u posljednjih nekoliko tjedana pokazale su da se zaista nešto udno doga a sa zemljinom klimom. Zbog gotovo ekstremno niskih i ekstremno visokih temperatura za ovo doba godine, nismo samo mi bili zapanjeni nego i prognosti ari, koji prate vremenske prilike i rade prognoze vremena, ne samo na temelju satelitskih snimki nego i znanstveno dokazane metodologije. Kao što je bio slu aj u posljednje vrijeme, prognosti ari su više nalikovali vra evima, jer su teškom mukom prognozirali što nas eka sljede ih nekoliko dana, a da ne pri amo kakvo e biti vrijeme sljede ih mjesec dana ili pak cijele godine. Zbog toga smo mi odlu ili prognozirati kakve e biti vremenske prilike nadolaze e 2010. godine. Ne, ne emo upotrijebiti mo i vra eva ni vještica, nego narodno vjerovanje, takozvani Lucijin kalendar.
mnogo sunca. Temperature e se kretati oko 0 stupnjeva, bez ve ih varijacija. Velja a bi mogla donijeti ve ih iznena enja, jer je 14. prosinca cijeli dan temperatura bila –2, jutro je bilo obla no, te je gotovo cijeli dan padao sitan snijeg. Takva bi upravo mogla biti velja a, s nešto snijega, no ne previše, te hladna i tmurna. Ožujak e biti hladan, tmuran, ali bez mnogo padalina, s obzirom da se 15. prosinca temperatura kretala izme u –4 i –2 stupnjeva Celzijevih. Krajem ožujka mogao bi iznenaditi još kakav snijeg, s obzirom na to da je u no i s 15. na 16. prosinca napadalo dosta snijega, no, to treba uzeti s rezervom. Što se ti e travnja, on e biti stabilniji nego što je obi aj. Kao što smo ve istaknuli, jedino bi njegov po etak mogao iznenaditi s padalinama. Temperature ne e biti visoke, no ne e mnogo varirati.
Tmurno prolje e
Proljepšanje tek u svibnju
Dakle, vremenske prilike koje su vladale 13. prosinca ove godine predstavljaju sije anj nadolaze e godine. S obzirom na to da je jutro bilo obla no i tmurno s temperaturom od –2 stupnjeva Celzijevih, dok je u 14 sati izmjerena temperatura od 1, sli an e biti i sije anj. Ne e biti mnogo padalina jer ih ni taj dana nije bilo, no ne emo se ni nagledati
Potrebno je napomenuti da temperature koje su izmjerene pojedine dane u prosincu ne treba uzimati zdravo za gotovo, jer je, primjerice, nemogu e da u kolovozu bude temperatura ispod nule. Zabilježene temperature u prosincu odražavaju više stabilnost ili nestabilnost vremenskih prilika, nego temperaturu koja
- pola vre ice pudinga s okusom vanilije - 250 ml mlijeka - 1 žlica še era - malo vanilin še era - malo ruma - 3 ve e banane - sok pola limuna
Ljeto u kolovozu i topla jesen Ako ete planirati godišnji odmor u kolovozu, ne ete pogriješiti. Jutro 20. prosinca osvanu-
lo je sun ano i ekstremno hladno s temperaturom od –21 stupnjeva. Tijekom dana temperatura se popela na -8, što zna i da e kolovoz biti sun an, bez padalina, a po etak e obilježiti najviše ljetne temperature. Kako e se mjesec primicati kraju, temperature e nešto pasti, no, ne previše. Sun ano, toplo i stabilno vrijeme nastavit e tijekom gotovo cijelog rujna, tek se krajem može o ekivati naobla enje i pad temperature. Naime, 21. prosinca osvanulo je sun ano i hladno jutro s temperaturom od -9, dok se tek krajem dana naobla ilo, a temperatura je sko ila na -2. Listopad bi mogao biti nešto promjenjiviji, no bez niskih temperatura, jer je 22. prosinac bio poluobla an, a izmjerene su temperature oko 5. Studeni bi trebalo biti ljepši od listopada, što se ti e vremenskih prilika. Bit e dosta sun anog vremena i ugodnoga jesenskog vremena, a tek krajem mjeseca se mogu o ekivati ozbiljnije padaline. Toplije i vedro jesensko vrijeme možemo zahvaliti 23. prosincu, odnosno suncu i temperaturi od 13 stupnjeva, dok je tek nave er došlo do naobla enja. Prosinac e biti topao, obla an, vlažan, ali ne i hladan, pa zbog toga ne možemo o ekivati snijeg nego kišu, jer je 24. prosinca obilježila temperatura od 14 stupnjeva, te poluobla no vrijeme.
Što je Lucijin kalendar?
Ukratko, radi se o kalendaru kojim se odre uje kakvo e vrijeme biti sljede e godine, prema vremenskim prilikama koje se prate od 13. prosinca, kada se slavi Sveta Lucija, pa sve do 24. prosinca, odnosno Badnjaka. Narodno vjerovanje kaže: kako izgleda pojedini dan u tom periodu, takva e biti sljede a godina, zbog toga jer dani odgovaraju mjesecima sljede e godine. S obzirom na to da ovo nije prvi put da pratimo Lucijin kalendar, nego ve etvrtu godinu za redom, možemo tvrditi da Lucijin poga a vrijeme za sljede u godinu s 80-postotnom sigurnoš u. Zbog toga, ukoliko želite saznati koji e mjesec biti najbolji za godišnji odmor, te ho e li prolje e i jesen biti sun ani ili kišoviti, itate pravi tekst. Na vama je ho ete li vjerovati ili ne!
Devet pametnih nov anih poteza za 2010. godinu Ne postoji osoba na koju svjetska nancijska kriza nije barem malo utjecala. Upravljanje vlas m nancijama nikad nije bilo važnije nego u današnje vrijeme. Zato vam donosimo devet pametnih nov anih poteza za 2010. godinu, koji e vam pomo i bilo da na ra unu imate dovoljno ili ako ste u dugovima. Prestaniteizbjegavatiproblemeipo nite bitiiskreni.Otvarajtekuvertesra unima,nazovite ili posjetite svoju banku. Budite realisti ni. Toliko nas živi u lažnim iluzijama i nadama, vi radije realno pogledajte što se u posljednje vrijemedešavalonavašemra unu.Akojepotrebno, zatražite pomo stru njaka. Mnogo nasseosje apomalonesigurnimakadajerije o novcu, što nije niti udno s obzirom na to da zapravo ve ina nas nikada nije dobila ispravnu edukaciju o tome kako pravilno baratati
novcem. Niste jedini ... Svatko se tako osje a u nekom trenutku, no, izbjegavanje bavljenja problemomfinancijajekaodakažetedajehodanjepreteško,patoradijene etenipokušati. Nau iteosnoveive eteosjetitidapreuzimate kontrolu nad vlastitim životom. Organizirajte se. Znajte gdje sve imate otvorene ra une, kakvo je stanje na njima. To no ustanovite koliko imate, jesu li to kune, devize, dionice, obveznice ... Koliko vam iznosi dug na kreditnim kar cama, kolika je kamata na kredit ... Mnogo ljudi osje a se kao da tonu u dugovima jer zapravo ne znaju gdje to no stoje po tom pitanju. esto to nije samo nedostatak novca ve generalna nesigurnost i neznanje oko teme nancija. Pregledajte ra une. Dobijte osje aj za to koliko uis nu trošite. Kuda stvarno
vaš novac odlazi? Sakupljajte svaki ra un i popisujte sve troškove od onih najve ih do najmanjih (ovo uklju uje i odlazak u ka na kavu). Svaku lipu koju potrošite zapišite kako biste dobili generalnu sliku na što zapravo trošite i gdje biste mogli uštedje . Vratite se osnovama. Ovo se odnosi na svako podru je vašeg života. Trebate li trošiti toliko na kozmetiku? Trebaju li vam uistinu još jednetrapericeilicipele?Moratelinafrizurutoliko esto?Trošiteliuzaludnovacnahranukoja propada? Svatko zna gdje mu “curi” novac. Za neke je to odje a, za neke hrana, a za neke tretmanizaljepotu.Zapitajteseštovamjeprijeko potrebno, a što je nepotreban luksuz. Na ite dodatni izvor novca uz stalni posao. Ako imate vremena i ako vam stalni posao to dozvoljava, po nite radi još nešto – davanje instrukcija, prevo enje,
uvanje djece, briga o starijoj osobi, kuhanje za nekog ... U emu ste stvarno dobri? Što vam nije toliki problem dodatno radi ? Dobro razmislite što biste još mogli radi uz svoj posao ... Pitajte za popuste gdje god možete. Nemojte se u du anu ili bilo gdje drugdje srami pita je li neki predmet na rasprodaji ili kada e to tek bi . Na žalost, u ova vremena mnogi si ne mogu dozvoliti da zbog ponosa plate više. Ovo vrijedi samo za one u stvarnoj nov anoj krizi – pogledajte oko sebe i razmislite o tome bez ega biste mogli živje , što biste mogli proda . Možda oko sebe imate stvari koje vam nisu nužne, a za koje biste mogli dobi poprili nu svotu novca. Ili što ako biste morali radikalno sreza troškove? Kako biste to u inili? Biste
li mogli, primjerice, proda stan i preseli se u manji? Pogledajte u vlastita vjerovanja i emocije vezane uz novac. Ve ina nas je baratati s novcem nau ila od roditelja. Možda su oni imali problema jer nisu znali s novcem. Je li netko od njih trošio više od svojih mogu nos i “žonglirao” kredi ma? Vi ne morate i ne smijete ponavlja njihove greške. I nikad nije prekasno da krenete iznova. Sada je pravo vrijeme. Budite zahvalni na onom što imate. Mi imamo toliko više od 95 posto ostatka planete. Budite zahvalni na svemu, postanite svjesni svega što imate – krova nad glavom, hrane na stolu, odje e za obu i ... Na ite na in da date drugima. Ne mora to bi novac, dajte svoje vrijeme i ljubav. Što više dajete, to e vam se više i vra .
PRAKTI AN SAVJET
Banane u lisnatom tijestu - lisnato jesto
e stvarno biti zabilježena. Zbog toga, neka vas ne zbunjuju daljnja prognoziranja. Svibanj, posebno druga polovica, navješ uje dolazak prolje a u svoj punini. Naime, 17. prosinca jutro je bilo obla no i vrlo hladno s temperaturom od –6 stupnjeva Celzijevih, oko podneva se razvedrilo, te je izmjerena temperatura od -3. Dakle prva polovica svibnja bi mogla biti nešto hladnija, s možda malo kiše, dok e u drugoj polovici zatopliti, te možemo o ekivati dosta sun anog vremena. Po etak lipnja bit e nešto tmurniji i prohladan, dok e druga polovica mjeseca biti ponovno toplija i sun anija. Naime, 18. prosinca jutro je bilo obla no s temperaturom oko –11 stupnjeva, dok se oko podneva razvedrilo s temperaturom -4. Sigurno mnogi ne e još dugo zaboraviti 19. prosinca, niske temperature, te snježnu vijavicu koja je zatrpala ve inu Hrvatske. Ne brinite se, ne e u srpnju padati snijeg, no, bit e dosta padalina i vlage s visokim temperaturama, prevladavat e prava subtropska klima, što bi moglo najaviti i dosta ljetnih nevera.
UPRAVLJANJE vlastitim financijama nikad nije bilo važnije nego u današnje vrijeme
RECEPT tjedna
Sastojci za 6 osoba:
5. sije nja 2010.
Priprema jela Odmrznite lisnato tijesto. Skuhajte puding prema uputama na pakiranju. U puding dodajte vanilin še er i rum te ostavite da se ohladi. Tijesto razvaljajte i narežite na etverokute. Premažite pudingom, te dodajte komad banane. Ovijte ih kao na slici, a krajeve slijepite vodom. Poslažite na navlažen lim i stavite u pe nicu na 220 stupnjeva. Pecite 25 - 30 minuta. Vrijeme pripreme: 80 min; broj kalorija: 360 cal; masno e: 12 g; ugljikohidrati: 57 g; bjelan evine: 6 g.
Sobne biljke za vrijeme odlaska na godišnji odmor Blagdani su polako iza nas, ali došlo je vrijeme odlaska na skijanje. Prije odlaska na godišnji odmor sobne biljke treba temeljito zaliti. Tako e mo i izdržati bez vas tjedan-dva. Potom ih položite na pod (najbolje u kupaonici), iznad njih stavite
stolac, a na njega lonac vode. Uzmite platnenu vrpcu, dobro je namo ite, jedan kraj uronite u posudu s vodom, a drugi objesite o naslon stolca tako da vlaga dotje e u teglu. Na taj e na in vaše biljke bez ikakvog problema izdržati bez vas.
06.30 06.45 06.50 07.10
02.20 03.05 03.50 04.05 04.35 05.05
01.35
21.50 22.20 22.30 23.25 23.40 23.45 23.55 00.50
15.35 16.10 16.20 17.00 17.35 17.40 18.20 18.35 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10
13.20 14.10 14.19 14.25 14.40
11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30
11.10
06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 09.55 10.00 10.09 10.10 10.15
06.10 06.15
TV ku e imaju pravo promjene programa
TEST Najava programa Žderonja, crtana serija Nove pustolovine Jure iz Džungle, crtana serija
Najava programa Drugo mišljenje: Suvremene ovisnos TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska EP reportaža Dolina sunca, telenovela EP reprotaža Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Kruzer nad kruzerima: Gradnja “Slobode mora”, dok. lm Tre a dob, emisija za umirovljenike EP reportaža Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Oprezno s an elom, telenovela McLeodove k eri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Normalan život, emisija o osobama s invaliditetom Mijenjam svijet Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Hrvatska uživo EP reportaža Najslabija karika, kviz Kod Ane Dolina sunca, telenovela Dnevnik Sport Vrijeme EP reportaža Ni ija zemlja, (Uloge: Branko uri , Rene Bitorajac, Filip Šovagovi , Georges Sia dis, Serge-Henri Valcke, Simon Callow, Katrin Caltridge, Mustafa Nadarevi ; Redatelj i scenarist: Danis Tanovi ) Potroša ki kod EP reportaža Otvoreno Vijes Poslovne vijes Vijes iz kulture Na rubu znanos Zvjezdane staze: Voyager, serija Ksena - princeza ratnica, serija Dr. House, serija (12) U tu oj koži, serija Skica za portret Mijenjam svijet Potroša ki kod Oprezno s an elom, telenovela
TV vr : Nogalo: Sklad Vitaminix: Riža Bra a koale: Ema s že u grad arobna plo a 2 Dexterov laboratorij, crtana serija Slu aj za ekipu BARZ, serija za djecu Gem, set, me - serija za djecu Vip Music Club Ally McBeal 5, serija Strašni vrtovi, (Uloge: Jacques Villeret, André Dussollier, Thierry Lhermi e, Benoît Magimel, Suzanne Flon, Isabelle Candelier; Scenaris : Jean Becker, Jean Cosmos, Michel Quint, Guillaume Laurant; Redatelj: Jean Becker) Biskup, poli ar, dobrotvor i mecena – dok. lm Prijatelji, hum. serija Razred, hum. serija Ksena - princeza ratnica, serija Kod Ane U zdravom jelu zdrav duh Boli glava TV vr : Nogalo: Sklad Vitaminix: Riža Bra a koale: Ema s že u grad arobna plo a 2 Zvjezdane staze: Voyager, serija Na rubu znanos Vijes na Drugom Vrijeme Županijska panorama Vip Music Club Doctor Who, serija za mlade TV Bingo Show Bitange i princeze, hum. serija (12) Vijes na Drugom Vrijeme Dr. House, serija (12) Pravo udo, hrvatski lm (18) U tu oj koži, serija (12) Kraj programa
07.10 Pink Panther, crtana serija 07.25 Mi y, animirana serija 07.40 Punom parom, kulinarski izazov 08.05 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 08.35 Pod is m krovom, hum. serija 09.20 Astro show, emisija 11.25 Dadilja, hum. serija 11.55 Malcolm u sredini, hum. serija 12.20 Rat u ku i, hum. serija 12.45 Exkluziv, magazin 13.20 Ve era za 5, lifestyle emisija 13.50 Tajna okolade, telenovela 14.40 Heroji iz stras , dramska serija (dvije epizode) 16.15 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 16.45 Pod is m krovom, hum. serija 17.10 Dadilja, hum. serija 17.35 Malcolm u sredini, hum. serija 18.00 Rat u ku i, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 19.35 Punom parom, kulinarski
00.40 01.25
21.50 22.02 22.05 22.55
17.05 18.00 18.17 18.20 18.50 19.25 20.15 21.10
15.55 16.15
14.50 15.05 15.20 15.35 ----------------------
13.25 13.45 14.05
12.25
09.25 10.00 10.45
09.00
08.35
07.55 08.10
07.35 ----------------------
05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR +ZG); ; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12:30 PARLAFON; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 15.05 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 TOP 20; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: PET SHOP BOYS 01.00 NO NI PROGRAM
07:15 Jackie Chan, crtana serija 07:40 Pocoyo, crtana serija 08:00 Tomica i prijatelji, crtana serija 08:15 Ezo TV, tarot show 10:15 Lude 70-e, serija 11:15 Naši najbolji dani, serija 12:15 IN magazin 13:05 Naša mala klinika, serija 14:05 Najbolje godine, serija 15:05 Kakav otac takav sin, (SAD, 1987., komedija; Redatelj: Rod Daniel; Glume: Dudley Moore, Kirk Cameron, Catherine Hicks, Margaret Colin, Patrick O’Neal) 17:00 Vijes Nove TV 17:25 Naša mala klinika, serija 18:25 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Najbolje godine, serija 21:00 Španjolski engleski, (SAD, 2004., roman na komedija; Redatelj: James L. Brooks; Glume: Adam Sandler, Tea Leoni, Paz Vega, Richard Molina, Shelbie Bruce) 23:30 Vijes 23:45 Zakon brojeva, serija 00:45 Seinfeld, serija 01:15 Ubojita Jane, serija 02:15 Ezo TV, tarot show 03:15 Zov pu , igrani lm (12) 04:35 Zakon brojeva, serija 05:20 Seinfeld, serija 05:45 Lude 70-e, serija 06:35 IN magazin 07:10 Kraj programa
izazov 20.00 Lara Cro : Tomb Raider, (avanturis ki, 2001.; Redatelj: Simon West; Uloge: Angelina Jolie, Jon Voight, Iain Glen, Daniel Craig, Noah Taylor) 21.35 Firewalker, (akcijska komedija, 1986.; Redatelj: J. Lee Thompson; Uloge: Chuck Norris, Louis Gosse Jr., Melody Anderson, Will Sampson, John Rhys-Davies) 23.25 Vijes , informa vna emisija 23.35 Lara Cro : Tomb Raider, igrani lm, avanturis ki 01.10 Astro show, emisija
NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošte ene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe PRESSICA talk show VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI SPORTSKI ZOOM emisija o sportu
09:58 10:00 12:00 12:25 13:00
14:00 15:00 17:00 17:05 17:30
13:30
1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte... Mali oglasi Yoga & Pylates Snimka koncerta Kradljivac srca, serijski lm Vijes 100% Me imursko TV Jukebox Me imurje danas, informa vna emisija Sport Vrijeme
11:00 12:00 14:40 14:42 14:45 15:00 16:00 17:00 17:10 18:30 19:00 19:15 19:18
07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u
10.00 TV vodi + panorame turis kih središta Hrvatske 16.00 Iz arhiva 20.00 Glazbena emisija 21.00 Igrani lm (strani) 22.30 Glazbena emisija 23.00 Koncer 00.30 TEST
6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Ezo Tv 15.05 Hannah Montana, hum. serija 15.40 Dva i pol muškarca, hum. serija 16.10 Baywatch, serija 17.05 Ekipa za o evid, serija18.00 Svijet 20.00 Posljednji udarac, lm 21.50 Plja ka banke, lm 0.00 Will i Grace, hum. serija 0.30 Roker, lm 2.15 Love TV 3.15 No na p ca
6.40 Tv prodaja 7.10 Ricki Lake 8.00 Jutro je vje no, serija 8.55 U ime ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Do posljednjeg daha, serija 11.20 Tricky Tv 13.00 Medicina za svakoga, dok. serija 13.30 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Ukradeno srce, serija 15.55 Do posljednjeg daha, serija 16.55 24 sata 17.05 U ime ljubavi, serija 18.00 Jutro je vje no, serija 18.55 24UR 20.00 Zato jer ja tako kažem!, lm 22.00 Ku anice, serija 22.55 24 UR 23.15 Državi u državi, serija 0.10 Tudors, serija 0.45 No na panorama
7.30 Vremenska panorama 8.30 Alica (R) 9.00 Videostranice 11.00 Dje ji program 14.45 TV prodaja 15.15 Tjedni izbor 16.00 Videstranice 17.45 Neobi ne zgode Twistovih, serija 18.10 Jasno i glasno 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 Ameri ki lm 21.45 Tempirana bomba, dok. emisija 22.30 Brane Ron el izza odra 23.45 Dnevnik pograni ne TV 0.30 Videostranice ®
6.30 Tjedni izbor 9.00 Videostranice 13.00 Vijes 13.05 Tjedni izbor 16.00 Dobar dan, Koroška 16.45 Vijes 17.00 Crtani lmovi 17.20 Dogodovš ne u veseloj hos , crt. serija 17.30 Dolina na meji, emisija 18.30 LOTO 3x3 PLUS 18.40 Izvla enje Astra 18.45 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Sredozemlje, serija 21.00 Dokumentarna serija 21.55 Odjeci 22.45 Knjiga mene briga 23.00 Skrivnos 23.15 No ni program
PONEDJELJAK 11. sije nja 2010.
22:00 23:00 -------------------
18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00
19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 21:30 22:30 23:00 00:15 00:20 00:35 00:37 00:40 00:45 00:48
IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJA E animirana serija VIJESTI VTV-A KOKTEL mozai na emisija OGLEDALOM U BUDU NOST kontakt emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE
Voice of America Auto moto nau c vision Sport ponedjeljkom, tjedni sportski pregled Me imurje danas Sport Vrijeme Živa vatra, serijski lm Gile e svijet sporta Snimka rukometne utakmice, ponavljanje Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of Amerika Sutra na programu Videostranice
8.30 Rallye 9.45 Biathlon 12.00 Snooker, prijenos 14.15 Nogomet, prijenos 20.20 Rallye, prijenos 20.30 Nogomet, prijenos 23.00 Rallye Dakar
6.00 Poker 9.00 Doppelpass 11.30 Reklamni program 17.00 Poker 18.00 DSF Reportaža 18.30 Bundesliga aktuell 21.00 DSF aktuell 23.00 Nogomet
08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Rodney 20:00 Vijes 20:15 Annina & Sascha in love, lm 22.05 Grendel 23.50 No ni program
08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Die 25 emo onalsten Tv-momente 22:00 Extra 23:30 30 Minuten Deutschland 0.00 No ni program
05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Lizenz zum Heiraten, lm 21.15 Kerner 22:50 Tv reportaža 23.20 Akte Schicksal 0.15 No ni program
07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance! 17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 Posljednji jaha i, lm 22.35 Galileo Spezial 23.30 No ni program
sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 Ekipa za o evid,, serija 21:05 Ku anice, serija 21:50 Lips ck Jungle, serija 22:35 Blizu doma, serija 23:20 Las Vegas, serija 0.00 No ni program
(9.1. u 20.00 h, RTL Televizija)
Ben Stiller
od 5.1.2010. do 11.1.2010.
PREGLED
TV
05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 09.55 10.00 10.09 10.10 10.15 11.15 11.40 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.20 14.10 14.19 14.25 14.40 15.35 16.10 16.20 17.00 17.35 17.40 18.20 18.35 19.20 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 20.45 21.45 21.50 22.20 22.30 23.25 23.40 23.45 23.55 00.50 01.35 02.20 03.05 03.35 04.05 04.35 05.05
06.30 06.45 06.50 07.10 07.35 ---------------
Najava programa Normalan život, emisija o osobama s invaliditetom TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska EP reportaža Dolina sunca, telenovela EP reprotaža Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture The Ar c Circle, dok. serija Danny na moru 1, dok. serija Kulturna baš na: Utvrde oko Karlovca Ep reportaža Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Oprezno s an elom, telenovela McLeodove k eri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Me u nama: Onomas ka povijest nastanka prezimena Prosidba divojke u Mu u, emisija pu ke i predajn kulture Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Hrvatska uživo Ep reportaža Najslabija karika, kviz Kod Ane Dolina sunca, telenovela Ep reportaža Dnevnik Sport Vrijeme Ep reportaža Globalno sijelo Škrinja Ep reportaža Poslovni klub Ep reportaža Otvoreno Vijes Poslovne vijes Vijes iz kulture Drugi format Zvjezdane staze: Voyager, serija Ksena - princeza ratnica, serija Zakon i red: Odjel za žrtve, serija (12) Danny na moru, dok. serija Prosidba divojke u Mu u, emisija pu ke i predajne kulture Globalno sijelo Poslovni klub Oprezno s an elom, telenovela
TEST Najava programa Žderonja, crtana serija Gar eld i prijatelji, crtana serija TV vr : Danica: Danica i koza Gusarske pri e: iš enje snijega TV ku e imaju pravo promjene programa
--------------08.10 08.35 09.00 09.25 10.00 10.45
12.20 12.55 13.30 13.50 14.15 14.55 15.10 15.40 ----------------------------16.15 17.05 18.00 18.12 18.15 18.45 19.45 20.05
22.20 22.32 22.40 23.30 00.15
07.30 07.45 08.00 08.25 08.55 09.40 11.45 12.15 12.40 13.05 13.20 13.50 14.40 16.15
07:00 07:25 07:45 08:00 08:35 10:05 11:05 12:05 12:55 13:55 14:55 17:00 17:25 18:25 19:15 20:00 21:00
22:45 23:00 00:00 00:30 01:00 02:00 03:00 04:30 05:15 05:40 06:05 06:40
05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12.30 LJUDI I IDEJE; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 MOVIE SHOW; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + INFO; 17.03 IZA POZORNICE (BACK STAGE); 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA F-13; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: MIKE OLDFIELD 01.00 NO NI PROGRAM
Jackie Chan, crtana serija Pocoyo, crtana serija Tomica i prijatelji, crtana serija Ezo TV, tarot show Nova lova, TV igra Lude 70-e, serija Naši najbolji dani, serija IN magazin Naša mala klinika, serija Najbolje godine, serija Super luzeri, 2007. Vijes Nove TV Naša mala klinika, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Beethoven, (SAD,1992., komedija; Redatelj: Brian Levant; Glume: Charles Grodin, Bonnie Hunt, Dean Jones, Nicholle Tom, Christopher Cas le) Vijes Zakon brojeva, serija Seinfeld, serija Televizijska posla , serija Ubojita Jane, serija Ezo TV, tarot show Osam ludih no i, igrani lm Zakon brojeva, serija Seinfeld, serija Televizijska posla, serija IN magazin Kraj programa
16.40 Pod is m krovom, hum. serija 17.10 Dadilja, hum. serija 17.35 Malcolm u sredini, hum. serija 18.00 Rat u ku i, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 19.35 Punom parom, kulinarski izazov 20.00 Bibin svijet, hum. serija (dvije epizode) 21.05 Jezikova juha, reality show 22.00 Crna ovca, (komedija, 1996.; Redateljica: Penelope Spheeris; Uloge: Chris Farley, David Spade, Tim Matheson, Chris ne Ebersole, Gary Busey) 23.30 Vijes , informa vna emisija 23.40 Savršeno oružje, znanstveno-fantas na serija 00.25 Bljesak, igrani lm, akcijski triler 01.50 Grad uragana, krimi serija 02.40 Astro show, emisija H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 SOKO Donau 21.50 ZiB Flash 22.00 Der Bulle von Tölz, lm 23.35 No ni program
07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance! 17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 Simpsoni 21.15 Dva i pol muškarca, hum. serija 22.15 Stromberg 23.15 Tv Total 0.15 No ni program
05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Ein Scheusal zum Verlieben, lm 22:20 AKTE 10 23:20 24 Stunden 0.20 No ni program
08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Ekipa za o evid, serija 21.15 Dr. House, serija 22:15 Monk, serija 23.10 No ni program
08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Svije oko Jima, hum. serija 20:00 Vijes 20:15 Zuhause im Glück 22:15 exklusiv 0.15 No ni program
6.00 Poker 8.00 Reklamni program 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 18.30 Rukomet, prijenos 20.55 Nogomet, prijenos 23.00 DSF aktuell
16:00 17:00 17:10 18:10
11:00 12:00 14:40 14:42 14:45 15:00 15:30
Slomljeno srce, serijski lm Vijes Sport ponedjeljkom, ponavljanje ATON – Centar izvrsnos , emisija pod pokroviteljstvom TV Jukebox
1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte... Mali oglasi Yoga & Pylates Auto moto nau c vision, ponavljanje Gile e svijet sporta, ponavljanje
18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 22:30 23:00 -------------------
20:00 21:00 21:15 21:18 21:30 23:10 23:45 23:50 00:05 00:08 00:10 00:15
VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJA E animirana serija VIJESTI VTV-A TV ORDINACIJA REZERVIRANO VRIJEME ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi GLAZBENI PROGRAM VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE
Me imurje danas, informa vna emisija Sport Vrijeme Voice of America Gospodarski tjedan, emisija o ekonomskim kretanjima Pove alo, talk show Me imurje danas Sport Vrijeme Igrani lm (12) Dom2, emisija o ure enju interijera Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of America Videostranice
8.30 Rallye 10.15 Tenis, prijenos 16.30 Skispringen, prijenos 18.05 Tenis, prijenos 20.20 Rallye, prijenos 20.30 Darts, prijenos 23.00 Rallye
18:25
NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI REZERVIRANO VRIJEME KOKTEL mozai na emisija TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI EUROMAXX TV magazin PRIGODNI GLAZBENI PROGRAM IZ PROŠLOSTI TV kalendar
19:00 19:15 19:18 19:20 19:30
09:58 10:00 12:00 12:30 13:30 14:30 15:00 17:00 17:05 17:25 18:00 18:35
07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40
10.00 TV vodi + panorame turis kih središta Hrvatske 16.00 Iz arhiva 20.00 Glazbena emisija (serijal) 20.50 More 21.20 Koncer 22.20 Dok. program 22.50 Fes vali - show program 23.15 Glazbena emisija ili rock koncert 00.15 TEST
6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Dokumentarna serija 15.05 Hannah Montana, hum. serija 15.40 Dva i pol muškarca, hum. serija 16.10 Obalna straža, serija 17.05 Ekipa za o evid, serija 18.00 Svijet 18.55 O.C., serija 19.45 Svijet 20.00 Harry Po er i kamen mudros , lm 22.45 Will i Grace, hum. serija 23.20 Djevojke iz vlaka, lm 0.55 Love Tv
6.40 Tv prodaja 7.10 Ricki Lake 8.00 Jutro je vje no, serija 8.55 U ime ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Do posljednjeg daha, serija 11.20 Moje plavo nebo, lm 13.00 Medicina za svakoga, dok. serija 13.30 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Ukradeno srce, serija 15.55 Do posljednjeg daha, serija 16.55 24 sata 17.05 U ime ljubavi, serija 18.00 Jutro je vje no, serija 19.00 24 sata 20.00 Provjereno 21.05 Dr. House, serija 21.55 Zakon i red, serija 22.45 24 UR 23.05 Država u državi, serija 0.00 Tudors, serija 1.00 No na panorama
8.30 Dobar dan, Koroška ® 9.00 Videostranice 15.00 TV prodaja 15.30 Tjedni izbor 17.25 Koncert 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Primorski mozaik 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 TV igra 20.50 Ameri ka serija 22.20 Dokumentarna emisija 23.20 Ameri ki
m 1.15 Serija 2.15 Dnevnik pograni ne TV 2.35 Videospotovi 3.20 Videostranice
6.35 Videostranice 10.15 Dje ji program 11.55 Tjedni izbor 13.00 Vijes 13.15 Tjedni izbor 15.55 Dokumentarna serija 16.30 Vijes 16.50 Šetnje po prirodi 17.05 Dokumentarna emisija 17.10 Knjiga mene nije briga 17.30 Skrivnos 17.40 Dokumentarna serija 18.45 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Me unarodna obzorja 20.55 Aktualno 22.00 Odjeci 22.45 Ameri ki lm 0.25 No ni program
UTORAK 5. sije nja 2010. Matylda: Kod ku e je najbolje Profesor Baltazar: Pingvin arli Dexterov laboratorij, crtana serija Slu aj za ekipu BARZ, serija za djecu Gem, set, me - serija za djecu Vip Music Club Ally McBeal, serija Le chateau de ma mere, (Uloge: Philippe Caubre, Nathalie Roussel, Didier Pain, Thérse Liotard, Julien Ciamaca, Victorien Delamare, Joris Molinas, Julie Timmerman, Paul Crauchet, Philippe Uchan, Jean-Pierre Darras; Scenaris : Jerôme Tonnerre, Yves Robert; Redatelj: Yves Robert) Dokuteka VIP Music Club Prijatelji, hum. serija Razred, hum. serija Ksena - princeza ratnica, serija Kod Ane Koga briga TV vr : Danica: Danica i koza Gusarske pri e: iš enje snijega Matylda: Kod ku e je najbolje Profesor Baltazar: Pingvin arli Zvjezdane staze: Voyager, serija Drugi format Vijes na Drugom Vrijeme Županijska panorama Svjetski ski kup: Ždrijeb startnih brojeva (m), prijenos Crtani lm Ciklus an fašis kog lma: Kasno je za heroje, (Uloge: Cli Robertson, Michael Caine, Ian Bannen, Denholm Ellio , Harry Andrews, Ronald Fraser, Hanry Fonda; Scenaris : Lukas Heller, Richard Aldrich (prema Aldrichevoj pri i); Redatelj: Richard Aldrich) Vijes na Drugom Vrijeme Zakon i red: Odjel za žrtve, serija (12) The Riches, serija (12) Kraj programa
Pink Panther, crtana serija Mi y, animirana serija Punom parom, kulinarski izazov Princ iz Bel-Aira, hum. serija Pod is m krovom, hum. serija Astro show, emisija Dadilja, hum. serija Malcolm u sredini, hum. serija Rat u ku i, hum. serija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija Tajna okolade, telenovela Heroji iz stras , dramska serija (dvije epizode) Princ iz Bel-Aira, hum. serija
01.05
05.00 VIJESTI (HR +ZG);05.05 RADIO DROBILICA;06.30 GLAS AMERIKE;07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI(ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI(HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12:30 SPORT RAPORT; 13.00 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 MUSIC NEWS - NEW YORK - LONDON; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: ALICIA KEYS 01.00 NO NI PROGRAM
07:40 Bumba, crtana serija 07:55 Superheroj Spiderman, crtana serija 08:20 Graditelj Bob, crtana serija 08:35 Winx, crtana serija 09:00 Dora istražuje, crtana serija 09:25 Lude 70-e, serija 09:55 Ulica sje anja, serija 10:55 Automo v, auto-moto magazin 11:25 Novac, business magazin 11:55 Eli Stone, serija 12:55 Kevin Hill, serija 13:00 Izborne vijes 13:05 Kevin Hill - nastavak 15:00 Izborne vijes 15:05 Plimni val, igrani lm 17:00 Izborne vijes 17:10 Plimni val, igrani lmnastavak 18:55 Izlazne ankete 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Zvijezde Hit recordsa, koncert 21:45 Izborne vijes 21:55 To nije još jedan lm za mlade, (2001., SAD, komedija; Redatelj: Joel Gallen; Glume: Chyler Leigh, Chris Evans, Jaime Pressly, Eric Chris an Olsen, Mia Kirshner) 23:30 Red Carpet, showbiz magazin (15) 23:50 Izborne vijes 00:30 Red Carpet , showbiz magazin (15)-nastavak 01:30 Televizijska posla, serija 02:00 Zov pu , (SAD, 1997., komedija; Redatelj: Je
Pollack; Glume: Jamie Foxx, Tommy Davidson, Vivica A. Fox, Tamala Jones, Wiley Moore) 03:25 To nije još jedan lm za mlade, igrani lm (12) 04:45 Red Carpet , showbiz magazin (15) 06:05 Lude 70-e, serija 06:30 Kraj programa
14:13 14:15 15:00 15:30 16:00 17:15 18:10
07:55 07:57 08:00 12:00 13:00 13:50 15:10 16:00 16:15
NAJAVA PROGRAMA MOJA ISTRA dokumentarna emisija VJERA I NADA vjerski program EUROPSKI DNEVNIK TV magazin TV ORDINACIJA kontakt emisija REZERVIRANO VRIJEME EUROMAXX TV magazin
Danas pogledajte… Mali oglasi Dje ja televizija Zagrljaj ljepote, ponavljanje Ekran zdravstva Snimka koncerta Aktualno, ponavljanje Hello Ki y Bajke Grimm
6.10 Jutarnji program 7.25 Program za djecu i mladež 12.30 Jamie Oliver 12.55 Moja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Freddie 14.45 Simpsoni 15.10 Smallville, serija 16:15 Što je sa Brianom?, serija 17:00 Alles Be y! 17:45 Ku anice, serija 18:25 Hitna služba, serija 19.30 Newton 20:00 ZIB 20 20:07 Vrijeme
10.00 TV vodi + panorame turis kih središta Hrvatske 16.00 Program za djecu 16.30 Garaža 17.00 Euromagazin 17.30 Dok. doma i serijali 18.00 Doma e zabavno-glazbene emisije 18.40 Koncert klasi ne glazbe 20.00 Koncer zabavne glazbe 21.00 Igrani lm (strani) 22.30 Glazbeni fes val 23.30 Glazbena emisija 00.20 TEST
21:30 23:10 23:40 23:43
IZ PROŠLOSTI TV kalendar ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu VTV TJEDNIK KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi PRESSICA talk show METAL EYE glazbena emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar OKOLO K(R)OLE mozai na emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE
Lolek i Bolek Tjedna kronika 100% Medjimursko Tjedna kronika TV jukebox Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija Posljednje svjetlo, igrani lm Tjedna kronika Sutra na programu Videostranice
16:45 17:00 17:30 19:00 19:30 20:00
18:55 19:00 19:30 20:05 20:45 21:45 22:45 22:50 -------------
11.00 Biathlon, prijenos 11.45 Skijanje, prijenos 12.30 Langlauf, prijenos 13.15 Biathlon, prijenos 14.45 Skijanje, prijenos 15.45 Langlauf, prijenos 16.30 Snooker, prijenos 18.30 Nogomet, prijenos 21.15 Rallye
6.00 Poker 8.45 Sportquiz 11.00 Doppelpass, prijenos 13.45 Nogomet, prijenos 18.15 Bundesliga aktuell 20.00 Poker 21.00 DSF Motor 22.45 DSF aktuell 23.00 Hrvanje
20:15 Crasher, lm 22.15 ZiB Flash 22.25 emisija Columbo, lm 0.25 No ni program Brodolom života, igrani lm, 8.00 Dje ji program 9.55 Koncert 10.30 avanturis ka drama Divlje živo nje 10.55 Ozare 11.30 Serija za djecu i mladež 12.00 Ljudi i zemlja 13.00 Vijes 13.10 Tjedni izbor 15.00 Videspo- 07:45 Stažist, hum. serija 8:40 Cinetovi 16.05 Simpsoni 16.30 Vijes 16.50 Tipp08:50 Gülcan und Collien ziehen Ameri ki lm 18.35 Izvla enje lota 18.45 aufs Land 09:50 Sarah & Marc 10:45 Crtani lm 19.00 Dnevnik 20.00 24, serija Disney Filmparade 12.10 Crtani lm 12:20 20.45 Dokumentarna emisija 22.00 Vijes Senseless, lm 13.50 Pomo ! Pomo !, 22.45 Ameri ki lm 0.25 No ni program lm 16.00 Eureka, serija 17.00 4400, serija 18:00 News me 18:10 Simpsoni, crtana serija 19:10 Galileo 20:15 Gužva 7.30 Videostranice 10.30 Glazba 11.00 TV 3, lm 22.15 Ro en za umrije , lm 0.25 prodaja 11.30 Volim Lucy, serija 12.00 Naša No ni program pjesma 12.20 TV prodaja 12.55 Film za djecu i mladež 15.00 Sport nedjeljom 18.15 Videospotovi 19.30 Vijes 20.00 Ushuia, serija 20.45 Fraiser, serija 21.15 Taj život, 08:00 Weck Up 10:00 Zack! 10:30 Paare serija 21.55 Ve er baleta 22.45 Dnevnik 11:00 Deich TV 11:30 Film za djecu i mladež 13:20 Das weiß doch jedes Kind! 14:20 pograni ne TV 23.15 Videostranice Grä n gesucht 15:30 Inspektor Rex, serija 16:30 Der Bulle von Tölz, lm 18:30 Vijes 19:05 Grä n gesucht 20:15 Vojna ekipa za 07.45 TV prodaja 8.00 Dje ji program o evid, serija 21:15 Mentalist, serija 22:15 10.45 Školska košarkaška liga 11.45 Sechserpack 22:45 Planetopia 23:30 Vojna Provjereno 12.50 Smijeh nije grijeh 13.25 ekipa za o evid, serija 0.30 No ni program Bilo nekad na zapadu, lm 15.55 Život, serija 16.50 Traženje udesne zemlje, lm 18.20 Ljubav kroz želudac 18.55 24 UR 20.00 Redovnice nastupaju, lm 08:00 Princ iz Bel Aira, hum. serija 09:00 21.50 Život nije šala, serija 22.45 Donnie Alles was zählt 11:30 Autopro s 12:00 Air Race 14:00 Serije za djecu i mladež 15:40 Brasco, lm 0.55 No na panorama Mein Garten 16:45 Mario Barth 17:45 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Exclusiv Spezial 20:15 Dan poslije sutra, lm 22.15 7.45 TV 8.05 Dje ji program 12.00 Igra, Spiegel Tv Magazin 23.00 No ni program hum. serija 12.35 Fantas an poziv 14.25 Kao otac i sin, lm 15.50 Vražja kuhinja 16.45 Kalifornija 17.45 S lis 18.40 Pazi, kamera! 19.15 TV Tuba 20.00 Tajna ulice 8.00 Dje ji program 11:00 Magic A ack Arlington, lm 21.45 Privatna praksa, 11:15 Doug 12:15 Stanley 12:45 Higglystadt serija 22.40 Sinovi Ka e Elder, lm 0.30 Helden 13.15 Crtani lmovi 14:15 Reprize serija 16:05 Skunk Fu 16:20 Camp Lazlo Pomo , serija 1.55 Love Tv 16:40 Typisch Andy! 17:45 Hotel Zack & Cody 19:15 Disneys Kuzcos Königsklasse 19:45 Hotel Zack & Cody 20:15 Velika ljubav Davida Gale, lm 22:10 Zakon i red: Odjel za žrtve, serija 23:05 Der Knast, dok. serija 0.10 No ni program
23.30 No odluke, informa vna
NEDJELJA 10. sije nja 2010. Robson, Eric McCormack, Kelli Fox, Gary Jones; Scenarist: Jurgen Wol ; 06.15 Najava programa Redatelj: Stuart Margolin) 06.20 Glas domovine 08.35 Prijatelji 06.45 TV kalendar 09.30 Nora Fora, TV igra za djecu 07.00 Euromagazin 10.20 Adelboden: Svjetski 07.30 Duhovni izazovi skijaški kup - slalom (m), 08.00 Vijes prijenos 1. vožnje 08.10 Briljantna violina Zakhara 11.15 Sportski program Brona uz Simfonijski 11.25 Haus im Ennstal: orkestar HRT-a i Pavla Svjetski skijaški kup Dešpalja superveleslalom (Ž), 09.25 Opera Box prijenos 09.55 HP - gdje ste vi, tu je i vaša 12.30 Sportski program pošta 13.25 Adelboden: Svjetski 10.00 Vijes skijaški kup - slalom (m), 10.09 Vrijeme danas prijenos 2. vožnje 10.10 TV kalendar 14.30 Doma i dok. lm 10.25 Doma i dok. lm 15.30 Olimp - sportska emisija 10.50 Biblija 15.55 Košarka, NLB liga: Cibona 11.00 Zagreb: Misa, prijenos Par zan, prijenos 11.57 Pastel, ep reportaža 17.55 Hokej, EBEL LIGA: Olimpija 12.00 Dnevnik - Medveš ak, prijenos 12.11 Sport 20.25 Brzi i žestoki, (Uloge: 12.13 Vrijeme Paul Walker, Vin Diesel, 12.20 Plodovi zemlje Michelle Rodriguez, 13.20 Split: More Jordana Brewster, Rick 13.50 Živje zdravije, ep Yune, Ma Schulze; reportaža Scenaris : Gary Sco 14.00 Nedjeljom u dva Thompson, Erik Bergquist, 15.05 Mir i dobro David Ayer; Redatelj: Rob 15.35 Fotogra ja u Hrvatskoj Cohen) 15.55 Vijes 22.15 Sportske vijes 16.05 Vrijeme sutra 22.30 Dobre namjere, TV serija 16.10 Na putu ku i: (12) Nevjerojatno putovanje, 23.20 Nove avanture stare (Glasovi: Michael J. Fox, Chris ne, hum. serija Don Ameche, Sally Field; 23.45 Vrijeme je za jazz: Juvavum Uloge: Robert Hays, Brass featuring James Kim Griest; Scenaris : Morrison, Me unarodni Caroline Thompson i Linda dani jazza (1. dio) Woolverton; Redatelj: 00.45 Garaža Duwayne Dunham) 01.15 Kraj programa 17.35 Lijepom našom: Ilok 18.35 U istom loncu, kulinarski show 19.15 LOTO 6/45 06.55 Grupna terapija, hum. serija 19.30 Dnevnik 07.20 Pink Panther, crtana serija 19.56 Sport 07.30 Astro Boy, crtana serija 20.01 Vrijeme 08.15 Mi y, animirana serija 20.15 Tko želi bi milijunaš?, 09.10 Discovery: Atlas - Japan, kviz dok. lm 21.15 Voza ka dozvola, (Uloge: 10.00 Jedna od de kiju, hum. Ana Kari , Mirta Ze evi , serija Zoran ubrilo, Igor Mešin; 10.25 Bibin svijet, hum. serija Scenaris ca i redateljica: (dvije epizode) Vlatka Vorkapi ) 11.35 Predmet obožavanja, igrani 21.45 Drugi krug predsjedni kih lm, roman na komedija izbora 2010. 13.25 Vijes , informa vna emisija 00.30 Ep reportaža 13.30 Zeus i Roxanne, igrani lm, 00.35 Vijes roman na komedija 02.05 Skica za portret 15.05 Zavodnik, igrani lm, 02.15 Garaža roman na komedija 02.45 Lijepom našom: Ilok 17.00 Vijes , informa vna emisija 03.40 U istom loncu, kulinarski 17.05 Odred za isto u, dok. show emisija 04.20 Plodovi zemlje 17.35 Jezikova juha, reality show 05.10 Split: More 18.30 Vijes , informa vna emisija 05.40 Mir i dobro 19.15 Exkluziv, magazin 20.00 Izgubljeno-na eno, (roman na komedija, 1999.; Redatelj: Je Pollack; Uloge: David Spade, Ever 06.20 TEST Carradine, Neal MacMillan, 06.35 Najava programa Sophie Marceau, Patrick 06.40 San o slavi, serija za djecu Bruel, Mar n Sheen) 07.05 Dvostruka nevolja, (Uloge: 21.45 No odluke, informa vna Mary-Kate Olsen, Ashley emisija Olsen, Cloris Leachman, 22.10 Sybil, (drama, 2007.; Meshach Taylor, Phil Redatelj: Joseph Sargent; Fondacaro, Wayne Uloge: Jessica Lange, Tammy Blanchard, Ron White, JoBeth Willims) TV ku e imaju pravo promjene programa
04.20 04.45 05.15
02.40
00.55
17.20 17.50 18.35 18.40 19.15 19.30 19.56 20.01 20.15 21.50 21.55 22.10 22.20
16.45
14.05 14.35 15.45 16.20 16.29 16.30
13.20
11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30
09.55 10.00 10.09 10.10 10.15 10.50
06.40 06.45 07.00 07.30 08.00 08.10
TV ku e imaju pravo promjene programa
Najava programa TV kalendar Znanstvena pe ca Iza ekrana Vijes Kinoteka - ciklus klasi nog vesterna: Usamljeni su hrabri, (Uloge: Kirk Douglas, Gena Rowlands, Walter Ma hau, Michael Kane, William Schallert, Carrolr O´Connor, George Kennedy, Karl Swenson, William Mims; Scenaris : Edward Abbey, Dalton Trumbo; Redatelj: David Miller) Ep reportaŞa Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Ku ni ljubimci Veterani mira, emisija za branitelje Pastel, ep reportaŞa Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Oprezno s an elom, telenovela Prizma, mul nacionalni magazin Duhovni izazovi Reporteri: Iranska mu enica Euromagazin Vijes Vrijeme sutra Kulturna bať na: Zagreba ki ZOO Gorski kotar: Goranska jutrenja, dok. serija Eko zona Svirci moji, glazbena emisija Ep reportaŞa Luda ku a, hum. serija LOTO 7/39 Dnevnik Sport Vrijeme Evergreen Ep reportaŞa Vijes Vijes iz kulture Jackie Brown, (Uloge: Pam Grier, Samuel L. Jackson, Robert Forster, Robert De Niro, Bridget Fonda, Michael Keaton, Michael Bowen, Chris Tucker, Lisa Gay Hamilton, Tom Tiny Lister Jr., Denise Crosby, Ha e Winston, Sid Haig; Scenarist: Quen n Taran no (prema romanu Rum Punch Elmorea Leonarda); Redatelj: Quen n Taran no) Filmski maraton: Royal Warriors, (Uloge: Michelle Yeoh, Michael Wong, Hiroyuki Sanada, Eddie Maher; Scenaris : KanChenung Tsang; Redatelj: David Chung) Filmski maraton: Zmajeva ťaka, hongkonťki lm (12) Skica za portret Doma i dok. lm Oprezno s an elom, telenovela
20.00
19.05
18.30
18.05
15.55
14.00
12.25
09.10 09.25 10.10 11.05 12.00
07.35
00.30 01.00
23.45
22.25 22.30 22.45
21.40
20.05
18.10
16.40 17.15
14.35 15.10
12.35 13.25
11.25
10.20
08.00 08.05 08.10 08.25 08.40 08.50 09.15
07.35
06.50 07.05 07.10
VENS 01.00 NO NI PROGRAM
21.50
Monaghan, Jerry S ller, Rob Corddry) Brodolom Ĺživota, TEST (avanturis ka drama, Najava programa 2000.; Redatelj: Robert Vrijeme je za Disneyja: 101 Zemeckis; Uloge: Tom dalma nac Hanks, Paul Sanchez, Lari Vrijeme je za Disneyja: White, Leonid Citer, Viveka Legenda o Tarzanu Davis) Danica 00.10 Ameri ki Ĺžigolo, (triler, Ninin kutak 1980.; Redatelj: Paul arobna plo a Schrader; Uloge: Richard Izazovi Gere, Lauren Hu on, Na vrh jezika Hector Elizondo, Nina Van Kokice Pallandt, Bill Duke) Hrvatski pisci na TV ekranu 02.10 Ameri ki ninja 3: Krvavi - A.Kova i : U registraturi lov, igrani lm, akcijski (12) Adelboden: Svjetski skijaĹĄki kup - veleslalom (m), prijenos 1. voĹžnje Haus im Ennstal: Svjetski skijaĹĄki kup - spust (Ĺ˝), prijenos 06:45 Ezo TV, tarot show Briljanteen 09:00 Superheroj Spiderman, Adelboden: Svjetski crtana serija skijaĹĄki kup - veleslalom 09:25 Graditelj Bob, crtana serija (m), prijenos 2. voĹžnje 09:40 Winx, crtana serija Auto-magazin 10:05 Dora istraĹžuje, crtana Rukomet, Liga prvakinja: serija Podravka - Leipzig, prijenos 10:30 Lude 70-e, serija 4 zida 11:00 U sedmom nebu, serija Beyond the Horizon, dok. 12:00 Smallville, serija serija 13:00 Mo ne patke 3, obiteljska KoĹĄarka, Interwe en cup: komedija Hrvatska - Poljska, prijenos 14:55 Tko sam ja?, igrani lm vrsta ruka mira, (Uloge: 17:00 Vijes Vin Diesel, Lauren Graham, 17:10 Nad lipom 35, Faith Ford, Bri any Snow, humoris no-glazbeni Max Thieriot, Morgan show York, Chris Po er, Carol 18:10 Lud, zbunjen, normalan, Kane; Scenaris : Thomas serija Lennon i Robert Ben 19:15 Dnevnik Nove TV Garant; Redatelj: Adam 20:00 Plimni val, (UK, JuĹžna Shankman) Afrika, Kanada, 2007., Dobre namjere, TV serija mini serija; Redatelj: Tony (12) Mitchell; Glume: Robert Ep reportaĹža Carlyle, Jessalyn Gilsig, Sportske vijes Tom Courtenay, Joanne No u kazaliĹĄtu: Doma ili u Whalley, David Suchet) buĹži 23:35 To ka usijanja, (Hong No u kazaliĹĄtu Kong, 1998., akcija; ReĹžija: G.B.Pergolesi: SluĹžavka Allun Lam; Glume: Qi Shu, gospodarica Man Cheuk Chiu, Hoi Lin, GaraĹža Ken Wong, Kenneth Tsang) Kraj programa 01:15 Vidovi Milan, tarot show (18) 02:15 Sfera, SF triler 04:25 Opsjednutost, (SAD, 2001., Heroji iz stras , dramska drama; Redatelj: Robert serija (dvije epizode) Malenfant; Glume: Brad Pink Panther, crtana serija Johnson, Megan Gallagher, Astro Boy, crtana serija Roxana Zal, Leslie Hardy, Mi y, animirana serija Ken Kercheval) Tajna okolade, telenovela 05:55 Krvavi zlo in, igrani lm Jedna od de kiju, hum. 07:25 Kraj programa serija Zeus i Roxanne, roman na komedija Predmet oboĹžavanja, roman na komedija 05.00 RADIO BUDILICA; 06.30 GLAS Premier liga: ArsenalAMERIKE; 07.00 HITOVI TJEDNA; 07.30 Everton, uĹživo RECEPTI AKOVE KIH MLINOVA; 08.00 Zvijezde Ekstra: 20 najpripadnika kraljevskih VIJESTI; 08.15 RADOSNA VIJEST; 09.00 EVERGREENCAJG; 10.00 VIJESTI (ZG) + obitelji (1. dio), zabavna HR AK INFO; 10.05 HALO OLDTIMERI; emisija 11.00 POLJOPRIVREDNA EMISIJA; 12.00 Vijes , informa vna TJEDNIK; 12.45 JA SAM S VAMA U SVE emisija DANE...; 13:00 HR AK INFO; 13.03 A Discovery: Atlas- Japan, SRCE KUCA; 13.15 ME IMURSKI MINULI dok. lm CAJTI; 15.30 VIJESTIZA DOBAR TEK - REZavodnik, (roman na komedija, 2007.; Redatelji: PRIZA; 16.30 VIJESTI (ZG); 16.35 LIGA 98; 18.30 VIJESTI(ZG); 18.35 FORMULA Bobby Farrelly i Peter Farrelly; Uloge: Ben S ller, 13; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 AB POMalin Akerman, Michelle EZIJA; 00.00 Music Special: SHAKINâ&#x20AC;&#x2122; STEsluĹžba, serija 19.30 Newton 20:00 ZIB 20 20:07 Vrijeme 20:15 30 no i, lm 21.45 ZiB Flash 21.55 Entgleist, lm 23.35 Smoking, lm 1.00 No ni program
12:45 14:10 15:25 15:35 16:45
09:58 10:00 11:00 12:15
15:00
07:55 07:57 08:00 12:00 13:00 14:00
NAJAVA PROGRAMA KOKTEL mozai na emisija 1X2 kontakt emisija o kla enju POTRAGA ZA IZGUBLJENIM CIVILIZACIJAMA znanstvenodokumentarni serijal NARODNO VESELJE zabavna emisija Ĺ KOLA Ĺ AHA tjedna emisije MALI OGLASI KUTIONICA dje ja emisija OTVORENI STUDIO kontakt emisija
Danas pogledajteâ&#x20AC;Ś Mali oglasi Dje ja televizija 1x2, emisija o kla enju Trzalica, ponavljanje Zagrljaj ljepote, emisija o modernom na inu Ĺživljenja VjeĹžbanje demokracije, ponavljanje
19:30 20:00 21:40 ------22:00 -------------
17:45 18:15 18:35 18:40 19:00
MALI OGLASI VJERA I NADA vjerski program IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi EUROPSKI DNEVNIK TV magazin REZERVIRANO VRIJEME VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar NO NA MORA kontakt emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE
Hello Ki y, crtani lm Bajke Grimm, crtani lm Lolek i Bolek, crtani lm Vijes Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija Aktualno Vijes Vinoteka, emisija o kulturi pijenja vina Glazba koja srce dira Ubojstva na stepenicama, igrani lm Vijes Sutra na programu
9.15 Rallye, prijenos 10.15 Skijanje, prijenos 12.45 Biathlon, prijenos 15.45 Langlauf, prijenos 16.30 Tenis, prijenos 19.00 Skijanje 20.15 Darts 22.00 Kampfsport 23.00 Rallye
6.10 Jutarnji program 7.25 Program za djecu i mladeĹž 12.30 Jamie Oliver 12.55 Moja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Freddie 14.45 Simpsoni 15.10 Smallville, serija 16:15 Ĺ to je sa Brianom?, serija 17:00 Alles Be y! 17:45 Ku anice, serija 18:25 Hitna
16:00 16:16 16:45 17:00 17:05 18:05 19:00 19:10 20:10 21:30 23:15 23:25
6.00 Poker 10.15 Eishockey 11.15 Normal 11.45 DSF ReportaĹža 15.45 DSF Motor 17.45 ReportaĹže 19.45 KoĹĄarka, prijenos 22.00 SmackDown 23.00 Hrvanje
10.00 TV vodi + panorame turis kih srediĹĄta Hrvatske 16.00 Glazbeni fes val 17.00 Glazbena emisija 17.50 City Folk 18.20 Glazbena emisija 20.00 Iz arhiva 00.30 TEST
07:40 Stromberg 08:50 Dr. Psycho 09:50 Simply the Best 10:45 Elton vs. Simon 11:45 switch 12:15 Family Guy 12:45 Futurama 13:10 American High 13:40 American Campus 14:05 Malcolm u sredini, hum. serija 15:00 StaĹžist, hum. serija 16:00 Deine Chance! 17:00 U20 18:10 Simpsoni, crtana serija 19:10 talk talk talk 20:15 Pomo ! Pomo !, lm 21.50 Duhovi Marsa, lm 23.25 7.30 Videostranice 8.00 TV prodaja 8.30 No ni program Tjedni izbor 9.00 TV prodaja 9.30 Tjedni izbor 11.00 Dje ji program 12.30 Film za djecu i mladeĹž 14.00 Videospotovi 15.50 Tv prodaja 16.30 Videostranice 08:00 alphateam 11:00 Dobar dan, 18.00 Gradi Peyton, serija 18.45 Glazba ujak Doc! 12:00 Deal or no Deal 20.00 Ameri ki lm 21.40 Oliver Twist, 13:00 Best of Talk 14:00 Dvoje kod serija 22.30 Koncert subotnjih no i 0.50 Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Dnevnik prekograni ne TV 1.10 Video- Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 automagazin 17:30 LenĂ&#x;en & stranice Partner 18:00 AllesTester im Einsatz 18:30 Vijes 18:40 Magazin 19:15 K11 20.15 Krokodil Dundee, lm 22.15 Ge7.45 TV prodaja 8.00 Dje ji program nial daneben 23.15 No ni program 11.05 Angie, serija 11.40 Dok. serija 12.35 Mo oluje, dok. serija 13.40 Smijeh nije grijeh 14.10 Ljubav kroz Ĺželudac 14.45 Bijeg, lm 16.20 Ĺ˝ivot, serija 17.15 08:45 Exclusiv 08:55 Explosiv 09:25 DoSeptember 2, lm 18.55 24 UR 20.00 bra, loĹĄa vremena 12:00 Crtani lmovi Nebesko kraljevstvo, lm 22.25 Gener- 13:50 Dokumentarni lm 15:20 Die 90er acija X, lm 0.35 Ubojstva u Durhamu, Show 16:45 Unglaublich! 17:45 Die 10 schrägsten Promi-Pärchen 18:45 Vijes lm 1.30 No na panorama 19:03 Vrijeme 19:05 Explosiv 20:15 Superstar 21.15 Sonja Zietlow 22.15 Die Comedy Olymp 0.40 No ni program 7.30 Tv prodaja 8.05 Dje ji program 12.00 Igra, hum. serija 12.35 Fantas an poziv 14.05 Neprijatelj, lm 15.50 VraĹžja kuhinja 16.50 Kalifornija 17.45 5.35 Jutarnji program 10.40 Film za djecu Ljepo ca i zvijer, show 18.40 Pazi, 12.45 Dokumentarna serija 14.20 Die Gekamera! 19.30 TV Tuba 20.00 Jesmo heimnisse von Whistler 16.10 Smallville, li s gli?!, lm 21.40 Privatna praksa, serija 18.00 Das A-Team 20.00 Vijes serija 22.40 Otkupnina za kralja, lm 20.15 Hijackers, lm 21.55 187, lm 23.50 No ni program 0.25 Skins, serija 1.45 No na p ca
7.00 Tjedni izbor 10.20 Film za djecu i mladeĹž 11.45 Pono ni klub ÂŽ 12.55 Vijes 13.30 Tjedni izbor 14.35 Ameri ka humoris na serija 14.55 Caroline u metropoli, serija 15.20 Emisija TV Koper - Capodistria 15.50 Alica 16.30 Vijes 16.45 Crtana serija 17.10 Na vrtu, emisija 17.35 Ozare 17.40 Doma e viĹže 18.10 Slovenski magazin 18.40 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Ameri ki lm 21.40 Velika imena maloga ekrana 22.45 Vijes 22.55 Serija 23.40 No ni program
SUBOTA 9. sije nja 2010.
TEST Najava programa Žderonja, crtana serija Gar eld i prijatelji, crtana serija TV vr : Ninin kutak: Oslikani prozor Vitaminix: Natrij Honzik i Samuel arobna plo a 2 Dexterov laboratorij, crtana serija TV ku e imaju pravo promjene programa
--------------07.55 08.10
07.35 --------
06.30 06.45 06.50 07.10
05.50 Najava programa 05.55 Me u nama: Onomas ka - povijest nastanka prezimena 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.05 EP reportaĹža 09.10 Dolina sunca, telenovela 09.55 EP reprotaĹža 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 The Ar c Circle, dok. serija 11.10 Ep reportaĹža 11.15 Oprah show 11.55 Ep reportaĹža 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 Oprezno s an elom, telenovela 13.20 McLeodove k eri, serija 14.10 Vijes s prijevodom za gluhe 14.19 Vrijeme sutra 14.25 TV kalendar 14.40 Rije i Ĺživot, religijski program 15.35 Doma i dok. lm 16.10 Hrvatska uĹživo - Vijes 16.20 Hrvatska uĹživo 17.00 Hrvatska uĹživo 17.30 Ep reportaĹža 17.35 Najslabija karika, kviz 18.15 Kod Ane 18.30 Dolina sunca, telenovela 19.15 LOTO 7/39 19.20 Ep reportaĹža 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.04 Ep reportaĹža 20.10 A sad u Europu 21.00 Strani dok. lm 21.55 Proces 22.25 Ep reportaĹža 22.35 Otvoreno 23.30 Vijes 23.45 Poslovne vijes 23.50 Vijes iz kulture 00.00 e-Hrvatska 00.35 Znanstvene vijes 02.20 Nevini, serija (12) 03.05 Skica za portret 03.20 Proces 03.50 A sad u Europu 04.35 Doma i dok. lm 05.05 Oprezno s an elom, telenovela 07.40 Pink Panther, crtana serija 07.50 Mi y, animirana serija 08.05 Punom parom, kulinarski izazov 08.35 Ve era za 5, lifestyle emisija 09.00 Pod is m krovom, hum. serija 09.50 Astro show, emisija 11.55 Princ od Egipta, animirani lm 13.35 Exkluziv, magazin 13.50 Tajna okolade, telenovela 14.40 Heroji iz stras , dramska serija (dvije epizode) 16.15 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 16.40 Pod is m krovom, hum. serija 17.10 Dadilja, hum. serija 17.35 Malcolm u sredini, hum. serija 18.00 Rat u ku i, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 19.35 Punom parom, kulinarski izazov
08.35 Slu aj za ekipu BARZ, serija za djecu 09.00 Gem, set, me - serija za djecu 09.25 Vip Music Club 10.00 Ally McBeal, serija 10.45 La prophe e des grenouilles, francuski animirani lm 12.45 VIP Music Club 13.20 e-Hrvatska 13.55 TV vr : -------- Ninin kutak: Oslikani prozor -------- Vitaminix: Natrij -------- Honzik i Samuel 14.15 arobna plo a 2 14.30 Kod Ane 14.45 Sljeme: SnjeĹžna kraljica emisija 15.05 Sljeme: SnjeĹžna kraljica - Svjetski skijaĹĄki kup: Slalom (m), 1. voĹžnja 16.15 Sljeme: SnjeĹžna kraljica emisija 16.30 Bischofshofen: NovogodiĹĄnja turneja e ri skakaonice, prijenos 17.20 Vijes na Drugom 17.35 Bischofshofen: NovogodiĹĄnja turneja e ri skakaonice, prijenos 18.15 Sljeme: SnjeĹžna kraljica emisija 18.25 Sljeme: SnjeĹžna kraljica - Svjetski skijaĹĄki kup: Slalom (m), 2. voĹžnja 19.30 Sljeme: SnjeĹžna kraljica emisija 20.00 Dan o eva, (Uloge: Billy Crystal, Robin Williams, Julia Louis-Dreyfus, Charles Ho einer, Nastassja Kinski, Bruce Greenwood, Haylie Johnson; Redatelj: Ivan Reitman) 21.40 Vijes na Drugom 21.52 Vrijeme 21.55 Nevini, serija (12) 22.45 Igrani lm (strani) 00.25 The Riches, serija (12) 01.10 Kraj programa
05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) +HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 13.00 CNN VIJESTI; 13.03 TUŽIBABA; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 17.00 HIT DANA; 17.03 KULTURNJAK; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.25 CRO TOP 5; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA SVIH VREMENA; 22.30 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: BOJAN JAMBROŠI 01.00 NO NI PROGRAM
07:15 Jackie Chan, crtana serija 07:40 Pocoyo, crtana serija 08:00 Tomica i prijatelji, crtana serija 08:15 Ezo TV, tarot show 08:55 Nova lova, TV igra 10:25 Lude 70-e, serija 11:25 NaĹĄi najbolji dani, serija 12:25 IN magazin 13:15 NaĹĄa mala klinika, serija 14:15 Najbolje godine, serija 15:15 Beethoven, igrani lm 17:00 Vijes Nove TV 17:25 NaĹĄa mala klinika, serija 18:25 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Najbolje godine, serija 21:00 Lud, zbunjen, normalan, serija 22:00 Doktor s Beverly Hillsa, serija (12) 23:05 Vijes 23:20 Zakon brojeva, serija 00:20 Seinfeld, serija 00:50 Televizijska posla, serija 01:20 Ubojita Jane, serija 02:20 Ezo TV, tarot show 03:20 Vrijeme hrabros , (SAD, 1993., drama; Redatelj: Gregory Hoblit; Glume: Clive Owen, Josh Lucas, Chris en Anholt, Andre Braugher, Dan Fu erman) 04:55 Seinfeld, serija 05:20 Zakon brojeva, serija 06:05 IN magazin 06:40 Kraj programa
20.00 Specijalis ca, (drama, 1993.; Redatelj: Russell Mulcahy; Uloge: Kim Basinger, Val Kilmer, Terence Stamp, Galiard Sar an, Zack English) 21.45 Hrabrost ratnika, (akcijski, 1996.; Redatelj: Edward Zwick; Uloge: Denzel Washington, Meg Ryan, Lou Diamond Phillips, Michael Moriarty, Ma Damon) 23.35 Vijes , informa vna emisija 23.50 Crna ovca, igrani lm, komedija 01.10 Astro show, emisija
08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 PokĂŠmon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 JoĹĄ stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Big Brother 20:00 Vijes 20:15 Zvjezdane staze, serija 21.10 Zvjezdana vrata, serija 22.05 Heroji, serija 23.10 No ni program
08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loťa vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loťa vremena 20:15 Superstar 22.10 Stern Tv, prijenos 0.00 No ni program
5.15 Jutarnji program 11.00 Sutkinja Barbara Selesch 12.00 Sudar Alexander Hold 13.00 Bri
14.00 Dvoje kod Kallwassa 13.00 Sutkinja Barbara Selesch 16.00 Sudar Alexander Hold 17.00 Niedrig und Kuhnt 18.00 Magazin 18.30 Anna i njezina ljubav 18.00 LenĂ&#x;en & Partner 19.00 K11 20.15 Policajac iz Beverly Hillsa, lm 22.25 Navy CIS, serija 23.25 No ni program
6.10 Dje ji lmovi 10.00 Film za djecu i mladeĹž 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj! 15.00 Dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Kako izgubi frajera, lm 22.30 Die Tudors 0.25 No ni program
14.00 Dokumentarne serije 15.50 Hallo Holly 16.15 Gilmorice, serija 17.00 Humoris na serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 Simpsoni, crtana serija 18.55 StaĹžist, hum. serija 19.30 Moj ujakâ&#x20AC;Ś 20.00 Vijes 20.15 Sekunda, lm 21.40 ZiB Flash 21.50 Die schwarze Dahlie, lm 23.15 No ni program
15:00 17:00 17:05 17:25
09:58 10:00 12:00 12:30 13:30
16:00 17:00 17:10 18:10
11:00 12:00 14:40 14:43 14:45 15:00 15:30
NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI TV ORDINACIJA kontakt emisija KAD NARASTEM BIT U ZVIJEZDA dje ja glazbena emisija VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI OPASNE VEZE talk show
Slomljeno srce, serijski lm Vijes Snimka koncerta, ponavljanje TV Jukebox
1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte... Mali oglasi Yoga & Pylates Gospodarski tjedan, ponavljanje ATON â&#x20AC;&#x201C; centar izvrsnos , ponavljanje
18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 22:00 22:30 23:00 -------------------
19:00 19:15 19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 23:10 23:45 23:50 00:05 00:08 00:10 00:15
IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal VIJESTI VTV-A KOKTEL SPECIJAL glazbena emisija DOM 2 emisija o ure enju doma ARTS 21 emisija o umjetnos VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE
Me imurje danas, informa vna emisija Sport Vrijeme Voice of America Dom2, ponavljanje Medjimurske ĹĄkole Me imurje danas Sport Kradljivac srca, igrani lm (12) Poslovni magazin, emisija o gospodarstvu Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of America Videostranice
athlon, prijenos 16.30 Skispringen, prijenos 18.15 Alpsko skijanje, prijenos 20.15 Rallye, pri8.25 Jutarnji program 9.30 Dje ji program jenos 21.00 Polo 23.00 Rallye
6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.00 DSF ReportaĹža 18.30 Bundesliga aktuell 20.40 Nogomet, prije10.00 TV vodi + panorame turis kih srediĹĄta nos 23.00 Hrvanje Hrvatske 16.00 Glazbena emisija 16.50 Koncert 18.00 Dok. program 18.30 Fes val (klape) 20.00 Doma i dok. program 20.30 Glazbena emisija 21.30 Ĺ krinja 22.20 Glazbena emisija 23.00 Rock koncert 00.20 TEST 8.45 Rallye 12.30 Langlauf, prijenos 14.00 Bi-
6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dragi John, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Dokumentarna serija 15.05 Hannah Montana, hum. serija 15.40 Dva i pol muĹĄkarca, hum. serija 16.10 Obalna straĹža, serija 17.05 Ekipa za o evid, serija 18.00 Svijet 18.55 O.C., serija 20.00 Harry Po er i dvorana tajni, lm 22.35 Will i Grace, hum. serija 23.05 Zaboravljena urota, lm 1.00 Love Tv
6.40 Tv prodaja 7.10 Ricki Lake 8.00 Jutro je vje no, serija 8.55 U ime ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Do posljednjeg daha, serija 11.20 Moje plavo nebo, lm 13.00 Medicina za svakoga, dok. serija 13.30 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Ukradeno srce, serija 15.55 Do posljednjeg daha, serija 16.55 24 sata 17.05 U ime ljubavi, serija 18.00 Jutro je vje no, serija 19.00 24 sata 20.00 Život ili neťto takvo, lm 22.20 24 UR 22.40 Ekipa za o evid, serija 23.35 DrŞavi u drŞavi, serija 0.30 Tudors, serija 1.05 No na panorama
07:00 Tv prodaja 08:00 Zlatolaska 09:00 Dje ji program 12.00 Vijes 12.20 Dramski program 14.00 Humoris ne serije 18:00 Vijes 18:05 Kalejdoskop 19:00 Serija 20:00 Ameri ki lm 22:00 Francuska priredba 00:00 Slovenska jazz scena 00:45 Videostranice
06:10 Kultura 06:15 Odmevi 07:00 Vijes 07:05 Dobro jutro 08:00 Vijes 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Sport 09:35 Crtani lmovi 10:20 Zlatko zakladko: regratov sirup, ponovitev 10:35 Knjiga mene briga 11:00 Dokumentarna emisija 11:30 Modro 12:00 Ljudje i zemlja 13:00 Vijes , sport, vrijeme 13:25 Umjetnost igre 13:50 Odpe pesniki 14:00 Dokumentarac mjeseca 15:10 Mostovi - Hidak 15:45 Crtana serija 16:05 Male sive celice, kviz 17:00 Novos , sport, vrijeme 17:35 Z vami 18:30 Loto 18:40 Cratani lmovi 18:55 Vrijeme 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Njema ki lm 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:05 Omizje
SRIJEDA 6. sije nja 2010.
05.50 Najava programa 05.55 Rije i život, religijski program 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.05 EP reportaža 09.10 Dolina sunca, telenovela 09.55 EP reprotaža 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Istraživanje vremena, dok. serija 11.10 Ep reportaža 11.15 Oprah show 11.55 Ep reportaža 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 Oprezno s an elom, telenovela 13.15 Ep reportaža 13.20 McLeodove k eri, serija 14.10 Vijes s prijevodom za gluhe 14.19 Vrijeme sutra 14.25 TV kalendar 14.40 Trenutak spoznaje 15.35 Pod lipinskom zastavom, dok. lm 16.10 Hrvatska uživo - Vijes 16.20 Hrvatska uživo 17.00 Hrvatska uživo 17.35 Ep reportaža 17.40 Najslabija karika, kviz 18.20 Kod Ane 18.35 Dolina sunca, telenovela 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.04 Ep reportaža 20.10 Tko želi bi milijunaš?, kviz 21.10 Dossier.hr 22.00 Pola ure kulture 22.25 Ep reportaža 22.35 Otvoreno 23.30 Vijes 23.45 Poslovne vijes 23.50 Vijes iz kulture 00.00 Vrijeme za knjigu 00.55 Zvjezdane staze: Voyager, serija 01.40 Ksena - princeza ratnica, serija 02.25 Bez traga, serija (12) 03.10 Fotogra ja u Hrvatskoj 03.25 Pod lipinskom zastavom, dok. lm 03.55 Dossier.hr 04.40 Pola ure kulture 05.05 Oprezno s an elom, telenovela
TV ku e imaju pravo promjene programa
06.25 TEST 06.40 Najava programa 06.45 Žderonja, crtana serija 07.05 Gar eld i prijatelji, crtana serija 07.30 TV vr : -------- Danica: Danica i konj -------- Profesor Baltazar: Operna zvijezda -------- Zauvijek prijatelji: Crni pijetao -------- Luckaste pa je pustolovine:
serija 18.00 Rat u ku i, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 19.35 Punom parom, kulinarski izazov 20.00 Paukova zavjera, (triler, 2001.; Redatelj: Lee Tamahori; Uloge: Morgan Freeman, Monica Po er, Michael Winco , Dylan Baker, Mika Boorem) 21.40 Plja ka, (triler, 2001.; Redatelj: Frank Oz; Uloge: Robert De Niro, Edward Norton, Marlon Brando, Angela Basse , Gary Farmer) Vijes , informa vna emisija Specijalis ca, igrani lm, drama Astro show, emisija
Jackie Chan, crtana serija Pocoyo, crtana serija Tomica i prijatelji, crtana serija Ezo TV, tarot show Nova lova, TV igra Lude 70-e, serija Naši najbolji dani, serija IN magazin Naša mala klinika, serija Najbolje godine, serija Vrijeme hrabros , igrani lm Vijes Nove TV Naša mala klinika, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Provjereno, informa vni magazin Predsjedni ka utrka Vijes Zakon brojeva, serija Seinfeld, serija Ubojita Jane, serija Vidovi Milan, tarot show (18) Nesavjesno lije enje, (SAD, 2001., drama; Redatelj: Micky Dolenz; Glume: Gabrielle Carteris, Markus Flanagan, Stephanie Zimbalist, Michael Arata, John McConnell) Zakon brojeva, serija Seinfeld, serija Lude 70-e, serija IN magazin Kraj programa
05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI; 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 13:00 CNN VIJESTI; 13.03 MOJ AUTO; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 TOP 5 MUSIC NEWS; 15.00 CNN VIJESTI; 16.16 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.30 ZLEVANKA REPRIZA; 19.00 HIT DANA; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 ELECTRONIC DISCOVERY; 00.00 Music Special: TOŠE PROESKI 01.00 NO NI PROGRAM
04:20 05:05 05:30 06:20 06:55
02:50
22:00 23:05 23:20 00:20 00:50 01:50
17:00 17:25 18:25 19:15 20:00 21:00
08:15 08:45 10:15 11:15 12:15 13:05 14:05 15:05
07:15 07:40 08:00
01.35
23.45 23.55
crtana serija 18.30 Anna i njezina ljubav 19.00 Stažis , hum. serija 20.00 Vijes 20.15 Dr. House, serija 21.05 Ekipa za o evid, serija 21.50 ZiB Flash 22.00 Wir sind Kaiser 22.50 No ni program
6.10 Dje ji lmovi 10.00 Film za djecu i mladež 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj! 15.00 Dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Die große Quatsch Comedy 22.45 red! stars! lifestyle
5.15 Jutarnji program 11.00 Sutkinja Barbara Selesch 12.00 Sudar Alexander Hold 13.00 Bri 14.00 Dvoje kod Kallwassa 13.00 Sutkinja Barbara Selesch 16.00 Sudar Alexander Hold 17.00 Niedrig und Kuhnt 18.00 Magazin 18.30 Anna i njezina ljubav 18.00 Lenßen & Partner 19.00 K11 20.00 Vijes 20.15 Klick, lm 22.20 Kerner, prijenos 0.15 No ni program
08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mitten im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijesti 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Cobra 11, serija 21.15 Ekipa za o evid, serija 22.15 Kosti, serija 23.10 No ni program
08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Big Brother 20:00 Vijes 20.15 Zakon i red, serija 21.10 Frauentausch 23.10 Exklusiv 0.10 No ni program
TV Jukebox Poslovni magazin, ponavljanje Zdravlje za sve Me imurje danas Sport Vrijeme Sjene u oluje, igrani lm (12) Obzori, emisija o kulturi Intervju tjedna Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of America Sutra na programu Videostranice
6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.00 DSF Reportaža 20.15 Poker 22.15 DSF aktuell 23.00 Hrvanje
19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 21:30 23:15 23:35 00:00 00:05 00:20 00:23 00:25 00:30 --------
10.00 TV vodi + panorame turis kih središta Hrvatske 16.00 Emisija o folkloru 17.00 Glazbena emisija 18.00 Eko zona 18.30 Emisija o turizmu 19.20 Klapski fes val 20.00 Koncer 21.00 Igrani lm (strani) 22.30 Glazbena emisija 23.00 Rock emisija 00.30 TEST
1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte... Mali oglasi Yoga & Pylates Vinoteka, emisija o vinskoj kulturi Kradljivac srca, serijski lm Vijes Me imurske škole, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas, informa vna emisija Sport Vrijeme
NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI KOKTEL SPECIJAL glazbena emisija DOM 2 VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI KUTIONICA IZ PROŠLOSTI TV kalendar
VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI VIJESTI VTV-A OTVORENI STUDIO kontakt emisija OKOLO K(R)OLE mozai na emisija GORI LAMPA emisija o narodnim obi ajima VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE
8.30 Rallye 10.00 Tenis, prijenos 12.45 Langlauf, prijenos 14.15 Biathlon, prijenos 16.30 Tenis, prijenos 20.20 Rallye, prijenos 20.30 Darts, prijenos 23.00 Rallye
11:00 12:00 14:40 14:42 14:45 15:00 16:00 17:00 17:10 18:10 19:00 19:15 19:18
09:58 10:00 12:00 12:30 14:30 15:00 17:00 17:05 17:30 18:35
18:40 18:55 19:00 19:10 20:00 20:05 21:00 22:00 23:00 -------------------
8.55 Dje ji program 10.35 Film za djecu i mladež 12.15 Obalna straža, serija 13.00 Crtani lmovi 14.00 Dokumentarne serije 15.50 Hallo Holly 16.15 Gilmorice, serija 17.00 Humoris na serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 Simpsoni,
6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Dokumentarna serija 15.05 Hannah Montana, hum. serija 15.40 Dva i pol muškarca, hum. serija 16.10 Baywatch, serija 17.05 Ekipa za o evid, serija18.00 Svijet 20.00 Harry Po er, lm 22.20 Will i Grace, hum. serija 22.50 M.A.S.H., lm 0.55 No ni program
6.40 Tv prodaja 7.10 Ricki Lake 8.00 Jutro je vje no, serija 8.55 U ime ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Do posljednjeg daha, serija 11.20 Moje plavo nebo, lm 13.00 Medicina za svakoga, dok. serija 13.30 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Ukradeno srce, serija 15.55 Do posljednjeg daha, serija 16.55 24 sata 17.05 U ime ljubavi, serija 18.00 Jutro je vje no, serija 19.00 24 sata 20.00 Taoc, lm 22.00 Ekipa za o evid, serija 22.50 24 UR 23.10 Država u državi, serija 0.05 Tudors, serija 1.10 No na panorama
07:30 Tv prodaja 18:00 Vijes 18:05 Glazbeni spomini z borisom kopitarjem 19:00 Z glasbo in s plesom ... 20:00 Dokumentarna serija 20:35 Ameri ki lm 22:35 Emisija nakon utakmice 23:30 Film 01:10 Infokanal
06:10 Kultura 06:15 Odmevi 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Male sive celice 09:50 Crtani lm 09:55 Mi znamo 10:15 Berlin, Berlin, serija 10:40 Z vami 11:35 Omizje 13:00 Vijes , sport, vrijeme 13:15 Vojko Anzeljc 13:45 Piramida 15:00 Vijes 15:10 Mostovi – Hidak 15:40 Crtana serija 16:05 Dokumentarni lm 16:20 Jedanaesta škola 17:00 Novos , slovenska kronika, sport, vrijeme 17:30 Jasno i glasno 18:30 Žrebanje deteljice 18:40 Crtani lm 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Milijunaš z Jonasom 20:55 Tjednik 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:00 Knjiga mene briga 23:20 Koncert 00:55 Dnevnik
ETVRTAK 7. sije nja 2010.
Pink Panther, crtana serija Mi y, animirana serija Punom parom, kulinarski izazov Princ iz Bel-Aira, hum. serija Pod is m krovom, hum. serija Astro show, emisija Dadilja, hum. serija Malcolm u sredini, hum. serija Rat u ku i, hum. serija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija Tajna okolade, telenovela Heroji iz stras , dramska serija (dvije epizode) Princ iz Bel-Aira, hum. serija Pod is m krovom, hum. serija Dadilja, hum. serija Malcolm u sredini, hum.
Pobje i od svega toga 08.05 Dexterov laboratorij, crtana serija 08.30 Slu aj za ekipu BARZ, serija za djecu 08.55 Vip Music Club 09.30 Boži na liturgija, prijenos 11.00 Boži na pri a, (Uloge: Hannu-Pekka Björkman, O o Gustavsson, Kari Väänänen, Laura Birn, Minna Haapkylä, Mikko Leppilampi, Mikko Kouki, An Tuisku, Ma Ris nen, Ville Virtanen, Ma Rasilainen; Scenarist: Marko Leino (prema pri i Marka Leina Akua Louhimiesa i Juhe Wuolijokia); Redatelj: Juha Woulijoki) 13.30 Prijatelji, hum. serija 13.50 Razred, hum. serija 14.10 Ksena - princeza ratnica, serija 14.50 Kod Ane 15.05 Kokice 15.35 TV vr : -------- Danica: Danica i konj -------- Profesor Baltazar: Operna zvijezda -------- Zauvijek prijatelji: Crni pijetao -------- Luckaste pa je pustolovine: Pobje i od svega toga 16.15 Zvjezdane staze: Voyager, serija 17.05 Vrijeme za knjigu 17.30 Doma i dok. lm 18.00 Vijes na Drugom 18.17 Vrijeme 18.20 Županijska panorama 18.50 VIP Music Club 19.25 Doctor Who, serija za mlade 20.15 Tesla, dok. lm 21.05 Vijes na Drugom 21.17 Vrijeme 21.20 vrsta ruka mira, (Uloge: Vin Diesel, Lauren Graham, Faith Ford, Bri any Snow, Max Thieriot, Morgan York, Chris Po er, Carol Kane; Scenaris : Thomas Lennon i Robert Ben Garant; Redatelj: Adam Shankman) 23.00 Bez traga, serija (12) 23.50 Vip Music Club LP 01.50 Kraj programa
07.35 07.45 08.00 08.25 08.55 09.40 11.45 12.15 12.40 13.05 13.20 13.50 14.40 16.15 16.40 17.10 17.35
05.50 Najava programa 05.55 Trenutak spoznaje 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.05 EP reportaža 09.10 Dolina sunca, telenovela 09.55 EP reprotaža 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Istraživanje vremena, dok. serija 11.10 Ep reportaža 11.15 Oprah show 11.55 Ep reportaža 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 Oprezno s an elom, telenovela 13.20 McLeodove k eri, serija 14.10 Vijes s prijevodom za gluhe 14.19 Vrijeme sutra 14.25 TV kalendar 14.40 Glas domovine 15.05 Drugo mišljenje: Suvremene ovisnos 15.35 Znanstvena pe ca 16.10 Hrvatska uživo - Vijes 16.20 Hrvatska uživo 17.00 Hrvatska uživo 17.45 Ep reportaža 17.50 Iza ekrana 18.20 Kod Ane 18.35 Dolina sunca, telenovela 19.20 Ep reportaža 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.04 Ep reportaža 20.10 Za šaku dolara, (Uloge: Clint Eastwood, Marianne Koch, Johnny Welles, Wolfgang Lukschy, Joe Edger; Redatelj: Bob Robertson) 21.50 PREDSJEDNI KI IZBORI SU ELJAVANJE 23.20 Ep reportaža 23.25 Vijes 23.40 Poslovne vijes 23.45 Vijes iz kulture 23.55 Drugi red partera, emisija o kazalištu 00.50 Zvjezdane staze: Voyager 6, serija 01.35 Joo subterraneo, (Uloge: Felipe Camargo, Maria Luisa Mendonça, Júlia Lammertz, Daniela Escobar; Scenaris : Jorge Durán i Roberto Gervitz (prema kratkoj pri i Julia Cortázara); Redatelj: Roberto Gervitz) 03.20 Vip Music Club LP 05.20 Oprezno s an elom, telenovela
06.30 TEST 06.45 Najava programa 06.50 Žderonja, crtana serija 07.10 Nove pustolovine Jure iz Džungle, crtana serija TV vr : TV ku e imaju pravo promjene programa
07.35
----------------------------08.10 08.35 09.00 09.25 10.00 10.45
13.30 13.50 14.10 14.50 15.05 15.20 15.35 ----------------------------16.15 17.05 18.00 18.17 18.20 18.50 19.25 20.15 21.10 22.05 22.17 22.20 23.55 01.10
09:58 10:00 12:00 12:30 13:00 14:00 15:00 17:00 17:05 17:25 18:35 18:40
11:00 12:00 14:40 14:42 14:45 15:40 16:00 17:00 17:10 18:10 19:00
NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI ARTS 21 magazin o umjetnos GORI LAMPA emisija o narodnim obi ajima OKOLO K(R)OLE mozai na emisija VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI METAL EYE glazbena emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A
1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte... Mali oglasi Yoga & Pylates Obzori, ponavljanje Kradljivac srca, serijski lm Vijes Zdravlje za sve, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas, informa vna emisija
8.10 Jutarnji program za djecu 12.15 Obalna straža, serija 13.00 Crtani lmovi 15.25 Hallo Holly, serija 16.15 Gilmorice, serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 ZiB Flash 17.50 Simpsoni, crtana serija 19.00 Stažist, hum. serija 19.30 Moj ujak Charlie,
10.00 TV vodi + panorame turis kih središta Hrvatske 16.00 Emisije o kulturi (Portret umjetnika) 17.00 Glazbena emisija (serijal) 17.50 City Folk 18.20 Vrijeme je za jazz 20.00 Iz arhiva 00.30 TEST
6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Dokumentarna serija 15.05 Hannah Montana, hum. serija 15.40 Dva i pol muškarca, hum. serija 16.10 Obalna straža, serija 17.05 Ekipa za o evid, serija 18.00 Svijet 18.55 O.C., serija 20.00 Harry Po er, lm 22.45 Will i Grace, hum. serija 23.15 Prokle , lm 1.00 Love Tv
6.40 Tv prodaja 7.10 Ricki Lake 8.00 Jutro je vje no, serija 8.55 U ime ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Do posljednjeg daha, serija 11.20 Moje plavo nebo, lm 13.00 Medicina za svakoga, dok. serija 13.30 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Ukradeno srce, serija 15.55 Do posljednjeg daha, serija 16.55 24 sata 17.05 U ime ljubavi, serija 18.00 Jutro je vje no, serija 19.00 24 sata 20.00 Prenositelj, lm 21.40 Bez traga, serija 22.30 24 UR 22.50 Ubojica mekog srca, lm 0.45 No na panorama
7.30 Videostranice 8.30 Mostovi - Hidak 9.00 Videospotovi 11.00 TV prodaja 11.30 Dje ji program 13.00 Videostranice 16.35 TV prodaja 17.05 Dokumentarna serija 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Vic za Jurja 18.50 Minijature 19.00 Videospotovi 20.00 Ameri ki lm 21.30 Praksa, serija 22.15 Ameri ki lm 23.15 Jazz u Sloveniji 1.15 Dnevnik prekograni ne TV 3.20 Videostranice
6.55 Tjedni izbor 10.00 Dje ni program 13.00 Vijes 14.00 Tjedni izbor 16.00 Mostovi - Hidak 16.45 Vijes 17.00 Divlja ma ka, am. serija 17.25 Iz putne torbe 17.55 Dokumentarna serija 18.30 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Ameri ki lm 21.30 Homo turis cus 22.15 Vijes 23.00 Pono ni klub 0.20 No ni program
PETAK 8. sije nja 2010.
05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 RECEPTI; 10.00 VIJESTI (HR +ZG); 10.03 PROGRAM U BOJI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 12.30 SPORT NAJAVA; 13.00 PHONE BOX & SMS BOX; 14.00 VIJESTI (HR +ZG); 15.00 LATINO PARTY; 16.00 VIJESTI (ZG) + INFO; 18.00 KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 ZLEVANKA; 20.00 SMS PHONE PARTY; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 BEATBOX; 23.00 TEDI SPALATO; 00.00 Music Special: KID CREOLE & THE COCONUTS 01.00 NO NI PROGRAM
izazov Život u obitelji vodenkonja: 20.00 Ucjena, (akcijski triler, Album maraka 1995.; Redatelj: Strathford Vitaminix: Kalij Hamilton; Uloge: Billy Cipelice lutalice: Zimske Zane, Mia Sara, James rados Coburn, James Russo, Louis Mali crveni traktor: Kravlja Mandylor) šutnja Dexterov laboratorij, crtana 21.35 Ameri ki ninja 3: Krvavi lov, (akcijski, 1989.; Redatelj: serija Cedric Sundstrom; Uloge: Slu aj za ekipu BARZ, serija David Bradley, Steve James, za djecu Marjoe Gortner, Michael Gem, set, me - serija za Paul Chan) djecu 23.10 Vijes , informa vna emisija Vip Music Club 23.20 Uhva te maloga, komedija Ally McBeal, serija 01.00 Paukova zavjera, igrani lm, MVP: Najkorisniji primat, triler (Uloge: Kevin Zegers, Jamie Renée Smith, Bernie, Louie, 02.40 Astro show, emisija Mac, Ingrid Tesch, Philip Granger, Oliver Muirhead, Rick Ducomunn, Lomax Study, Russell Ferrier; Scenaris : Anne Vince i 07:15 Jackie Chan, crtana serija Robert Vince; Redatelj: 07:40 Pocoyo, crtana serija Robert Vince) 08:00 Tomica i prijatelji, crtana Prijatelji, hum. serija serija Razred, hum. serija 08:15 Ezo TV, tarot show Ksena - princeza ratnica, 08:50 Nova lova, TV igra serija 10:20 Lude 70-e, serija Kod Ane 11:20 Naši najbolji dani, serija Puni krug Izazovi (EBU dokumentarci) 12:20 IN magazin 13:10 Naša mala klinika, serija TV vr : Život u obitelji vodenkonja: 14:10 Provjereno, informa vni magazin Album maraka 15:10 Nesavjesno lije enje, igrani Vitaminix: Kalij lm Cipelice lutalice: Zimske 17:00 Vijes Nove TV rados Mali crveni traktor: Kravlja 17:25 Naša mala klinika, serija 18:25 IN magazin šutnja Zvjezdane staze: Voyager 6, 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Krvavi zlo in, (SAD, 2002., serija triler; Redatelj: William Posebni dodaci, emisija o A. Graham; Glume: James lmu Caan, Johnathon Schaech, Vijes na Drugom Elizabeth Lackey, David Vrijeme Field, Sydney Jackson) Županijska panorama 21:45 Tko sam ja?, (Hong Kong, VIP Music Club 1998., akcija; Redatelj: Doctor Who, serija za mlade Benny Chan, Jackie Chan; arolija, serija Glume: Jackie Chan, Paul Merton u Kini, dok. Michelle Ferre, Mirai serija (12) Yamamoto, Ron Smerczak, Vijes na Drugom Ed Nelson) Vrijeme 23:45 Treptaj, triler Umorstva u Midsomeru, 01:45 Vidovi Milan, tarot show serija (12) (18) Koncer zabavne glazbe 02:45 Privedite osumnji ene, Kraj programa triler 04:30 Anatomija 2, horor 06:10 IN magazin 06:45 Kraj programa 07.30 Pink Panther, crtana serija 07.45 Mi y, animirana serija 08.00 Punom parom, kulinarski izazov 08.25 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 08.55 Pod is m krovom, hum. serija 09.40 Astro show, emisija 11.45 Dadilja, hum. serija 12.15 Malcolm u sredini, hum. serija 12.40 Rat u ku i, hum. serija 13.05 Exkluziv, magazin 13.20 Ve era za 5, lifestyle emisija 13.50 Tajna okolade, telenovela 14.40 Heroji iz stras , dramska serija (dvije epizode) 16.15 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 16.40 Pod is m krovom, hum. serija 17.10 Dadilja, hum. serija 17.35 Malcolm u sredini, hum. serija Rat u ku i, hum. serija Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija Punom parom, kulinarski 18.00 18.30 18.55 19.05 19.35
hum. serija 20.15 Schwer verliebt, lm 21.50 ZiB Flash 22.00 Was gibt es Neues! 23.30 No ni program
6.10 Dje ji lmovi 10.00 Film za djecu i mladež 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj! 15.00 Dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Gužva, lm 22.50 Vrijeme osvete, lm 0.25 No ni program
5.15 Jutarnji program 11.00 Sutkinja Barbara Selesch 12.00 Sudar Alexander Hold 13.00 Bri 14.00 Dvoje kod Kallwassa 13.00 Sutkinja Barbara Selesch 16.00 Sudar Alexander Hold 17.00 Niedrig und Kuhnt 18.00 Magazin 18.30 Anna i njezina ljubav 18.00 Lenßen & Partner 19.00 K11 20.00 Vijes 20.15 Schillerstraße 21.15 Ladykracher 21.45 Pastewka 22.20 Oliver Show 23.15 Zack! 0.15 No ni program
08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mitten im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20.15 Tko želi bi milijunaš? 21.15 Die ul ma ve Chart Show 0.00 No ni program
08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Big Brother 20:00 Vijes 20.15 Gegen jede Regel, lm 22.15 Brod duhova, lm 0.10 No ni program
6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.00 DSF Reportaža 18.30 Bundesliga aktuell 19.00 Košarka, prijenos 22.15 DSF aktuell 23.00 Hrvanje
VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI VIJESTI VTV-A KOKTEL mozai na emisija POTRAGA ZA IZGUBLJENIM CIVILIZACIJAMA znanstveno-dokumentarni serijal MOJA ISTRA dokumentarna emisija ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu GOSPODARSKI TJEDAN magazin VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar LOLLIPOP no ni program ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE
Sport Vrijeme Voice of America Intervju tjedna, ponavljanje Vjžbanje demokracije, poli ki talk-show Me imurje danas Sport Vrijeme Zvijer seksa, igrani lm(12) Trzalica, glazbena emisija Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of America Videostranice
9.30 Tenis, prijenos 13.30 Skijanje, prijenos 14.30 Biathlon, prijenos 16.00 Tenis, prijenos 19.45 Darts, prijenos 20.20 Rallye, prijenos 20.30 Darts, prijenos 22.00 Poker 23.00 Rallye
19:15 19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 21:30 23:15 00:15 00:20 00:35 00:38 00:40 00:45
18:55 19:00 19:10 20:00 20:00 21:00
21:30 22:00 22:30 23:00 ------23:58 -------------
5. sije nja 2010.
13
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
ZA NJEGA: Klasi ar je hit ...
PARFEM ZA NJU
Umotan u kardigan
Armani Code Elixir
Jeste li primijetili kako je ponuda kardigana u našim du anima dosegla ogromne razmjere te kako svaki mogu i muški kutak nudi ove tople ljepotane? Trend su me u prvima prepoznali, pa možda ak i postavili, David Beckham i Justin Timberlake koji su svoje kardigane nosili ve prošle
sezone, a nastavljaju i ove. O it rezultat prethodnih sezona u kojima je po ela tinjati ideja o povratku starog kardigana na police, ali svakako i na tijela muškaraca željnih klasike, jest i današnje stanje u na šim t r gov ina ma . Doduše, interpretacija kardigana nije išla u smjeru refor-
me, ali se nije puno ni pomakla s ideje komfora i svakako nužne zaštite od hladno e. Kako dizajneri, tako i high-street ponu a i dodijelili su ovom muškom suputniku bitnu ulogu u ovosezonskom odijevanju koje naprosto morate upotpuniti jednim od primjeraka koje vam donosimo u našoj fotogaleriji!
MODNI TRENDOVI na skijalištima 2010.
Armani Code Elixir šire tržište upoznalo je krajem 2007. godine s ovim izdanjem ku e Armani. Rije je o intenzivnijoj verziji pret hodnice, koja dolazi u romanti noj bo ici s pumpicom. Dostupan je kao ekstrakt parfema. Bo ica je tamna kao no i misteriozna kao tama, uz aplikacije cvjetova po njoj, koji daju speci i nu ar.
MODNI DODATAK
PARFEM ZA NJEGA Što e ljubiteljice modnih trendova Sun ane nao ale i zimi Dior Homme obla iti ove sezone na skijalištima? Voyage Skijaška sezona na mnogim je skijalištima ve zapo ela. Ako se uskoro spremate na neko od snijegom zametenih skijališta, potrebna vam je i oprema koja e okretati glave za vama. Svake godine kompanije za proizvodnju zimske opreme i odje e prate modne trendove i pružaju velik izbor za svakog ljubitelja “fensi“ skijaških krpica. Usko dolje, volumen gore Ove zime, bilo da ste skijašica ili boarderica, trend je da se volumen nosi samo na gornjem dijelu tijela. Za druženje nakon skijanja to zna i – uske traperice i tajice s velikim vestama i zanimljivim kaputi ima. Ovaj trend se prenosi i na skijaške staze – tako su ove godine sve ve e kompanije smanjile “volumen“ skijaških hla a. Boja hla a može biti svijetla ili tamna, samo je bitno da su one što pripijenije uz tijelo, a opet udobne za manevre po snijegu.
Duže jakne Prošla sezona uvela je trend duljih jakni. Ove sezone trend je
crna i bijela boja. U trendu su i zanimljivi printovi – posebice se izdvaja Rossignolova nova kolekcija s printom LEGO kockica i sve vrste i boje kariranih uzoraka.
dove, za nao ale još uvijek vrijedi pravilo: im ve e, tim bolje. Vratite se u prošlost, jer retro stil je apsolutno in. Pretražite podrume, tavane, ormare i izvucite mamine i bakine nao ale ogromnih okvira kakvi su se nekad nosili.
“Ciferšlusi“ Ove sezone neizbježni su patentni zatvara i koji osim prakti ne imaju i modnu funkciju. “Ciferšlusi” se nalaze svuda po jaknama i hla ama, pa ne e biti problem s nošenjem stvar ica koje su vam potrebne. još uvijek prisutan, tako ih sve poznate marke imaju zastupljene u svojim kolekcijama. Ove se godine ak ide dalje što se stila ti e, tako se duge jakne kombiniraju sa zanimljivim, a opet udobnim, rastezljivim remenima. Naglašeni struk i porub od umjetnog krzna s modnih pista samo su se preselili na ski staze, a sve više nestaju jakne bez oblika koje su modu žrtvovale za udobnost.
Kape, šalovi, rukavice ... Treba li uop e spominjati da ski out it nije kompletan bez kape, šala i rukavica? Ukomponirajte ih u skladu s odijelom. Ako je odijelo jednobojno – birajte kapu i šal s uzorcima, ako je odijelo s uzorkom – dodaci neka budu malo neprimjetniji.
Vra a se jednodijelno odijelo Za djevojke, jednodijelno ski odijelo ove se sezone vra a na velika vrata, i to u novim modernim, uskim dizajnima. Uz jednobojno odijelo ili odijelo s printom iskombinirajte duga ak, debeli šal i bit ete glavna zvijezda na skijalištu.
Jarke boje Glavni trendovi što se boja ti e jesu - jarke, odvažne boje. Osamdesete su i ovdje prisutne. Glavne boje 09./10. sezone jesu svijetlo i smaragd zelena, elektri no plava, intenzivno ljubi asta i boja fuksije, te naravno – vje ne
TECHNO zona
Google Nexus One, novi android mobilni telefon Maloprodaja ovoga pametnog telefona, Android mobilne platforme 2.1, trebala bi po eti 5. sije nja 2010. putem T-Mobile, ali ne i u Hrvatskoj. Mi emo morati malo na njega pri ekati. Google Nexus One pokre e QUALCOMM QSD 8.250, 1GHz, Snapdragon procesor. Zaslon je 3.7-in ni (dijagonalno) widescreen, WVGA AMOLED s omjerom kontrasta i ms response rate. Tanji je i lakši u odnosu na iPhone 3GS. Ostale zna ajke koje se isti u jesu ogromne koli ine
Kaže se da su o i ogledalo duše, no, možda bi bilo bolje re i da one odaju naš stil života. Iako su nao ale prvenstveno idealna zaštita od vjetra, dima i UV zraka i naj eš e se nose ljeti, i u zimi imaju svoju funkciju. Ako ste jedna od onih koje vole tren-
RAM-a, 512 MB, uklju ena SD Mikro kartica od 4 GB, sve proširivo do 32 GB. Tu je i kamera od 5-megapixela, mehani ki autofokus, 2x digitalni zoom, LED bljeskalica, i uklju ena je lokacija fotogra ija s telefona preko GPS prijemnika. Ne smijemo zaboraviti i digitalni kompas, brzinomjer, drugi mikrofon za poništenje aktivne buke, i senzore Dock igle. Fizi ke dimenzije: visina 119 mm; širina: 59.8 mm; dubina: 11.5 mm. Težina: 130 g s baterijom, 100 g bez baterije.
Za sve one koji vole putovati i ostati vjerni svom stilu i svom parfemu, ku a Christian Dior predstavila je muški Dior Homme Voyage eau de toilette. Specijalna edicija, koja je napravljena u istoj formi bo ice u koli ini od 40ml, namijenjena je avanturistima koji otkrivaju nove gradove i upoznaju nove ljude, ali su vjerni svom Dioru. Dior Homme Voyage uklju uje lavandu, žal iju, kardamon, iris, zrna kakaoa, ambergris, pa uli, kožu i vetiver. Ovo specijalno izdanje na tržištu je od 2009. godine.
PITAJ za zdravlje
Gastroskopija nije bauk? (1.) Gornjom endoskopijom (popularni je naziv gastroskopija) pretražuje se sluznica gornjeg dijela probavnog sustava, odnosno jednjak, želudac i dvanaestpala no crijevo (po etni dio tankog crijeva). Pretraga se izvodi instrumentom koji se zove gastroskop. Na savitljivom i tankom produžetku nalazi se mali op ki instrument koji omogu uje prikaz unutrašnjos organa na vanjskom ekranu. Ova pretraga omogu uje jasan uvid u stanje gornjeg djela probavnog sustava, onako kako to u stvarnosti izgleda. Možemo vidje promjene na jednjaku, želucu ili dvanaestpala nom crijevu. U otkrivanju upalnih promjena sluznice (gastri s), vrijedova (ulkusa), raka (tumora) jednjaka, želuca ili dvanaesnika i u otkrivanju drugih promjena na sluznici ova je pretraga bolja u odnosu na rendgensko snimanje želuca. To je najbolji na in utvr ivanja uzroka krvarenja iz gornjeg dijela probavnog sustava. Lije nik tijekom pretrage može uze mali uzorak tkiva za dodatne pretrage, primjerice ako želi utvrdi da li se na vidljivo promjenjenoj sluznici radi o dobro udnoj ili zlo udnoj promjeni.
Uzorak se tkiva može uze i iz drugih razloga, primjerice ako se želi dokazati prisutnost bakterije H. pylori, koja predstavlja imbenik rizika za razvoj nekih boles želuca. Malom etkicom mogu e je isto tako uzeti uzorak površinskih stanica za još neke dodatne pretrage (zovemo ih citološke, jer se pod mikroskopom traže promjene na stanicama) koje mogu pomo i u lakšem dijagnos ciranju boles gornjeg probavnog sustava. Gornja endoskopija omogu uje i neke nužne zahvate na gornjem djelu probavnog sustava kada je to potrebno. Tako se može uvesti instrument kojim e se odstrani dobro udna ili zlo udna izraslina na sluznici, zaustavi krvarenje, proširi neko suženje koje onemogu uje normalan prolaz hrane ili teku ine i drugo. Ako imate simptome koji upu uju na probleme s želucem, Vaš e Vam lije nik, osobito ako tegobe traju dugo ili se radi o alarmantnim simtomima preporu i takvu pretragu. Prije pretrage ne smijete jesti. Prazan želudac (na tašte) nužan je kako bi se mogao napraviti nesmetani pregled. Hranu ni teku inu ne bi tre-
Mladen Makitan dr. med. Internist Ravnatelj Poliklinike Živa balo uzima 6 sa prije pregleda.Vaš e Vam lije nik to no objasni kada prije pregleda treba presta uzima hranu i teku inu. Važno je da svom lije niku unaprijed kažete sve lijekove i pripravke (i one biljne) koje uzimate. Važno je isto tako da lije niku kažete sve boles od kojih bolujete ili ste bolovali (bolest sr anih zalistaka primjerice jer je u tom slu aju mogu e potrebno unaprijed uze an bio k) Ako znate da ste na nešto alergi ni, važno da unaprijed obavijes te lije nika.
14
5. sije nja 2010.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
Komentari AKOVE KI espresso b by Bibi
Triput hura za aktivne akov anke! Nema puno filozofije oko pitanja zašto akov anke i u 21. stolje u izgledaju besprijekorno i paze na izgled, ormu i stav. Zašto nisu podlegle negativnom obilježju surove današnjice, a to je nedostatak vremena za pripremu pristojnog obroka? Kad je u pitanju prehrana, odlu ile su ne kopirati prosje ne Amerikanke što se ti e njihovog naj eš eg problema – pretilosti. Po et u s injenicom da akovec još uvijek nema ni jedan restoran iz lanaca nezdrave hrane pripremljene brzinom Speedyja Gonzalesa. Dakle, jedan plus je na našoj strani. Iako ga djeca silno zazivaju, zapravo nam je svima u injena medvje a usluga. Suprotno Amerikancima, mi našoj djeci i sebi jednom dnevno umjesto toga serviramo doma e pripremljeno kuhano jelo koje e zadovoljiti sve nutricionisti ke potrebe. Isto tako, umjesto da dodaju še er svakom milom i nemilom prilogu, salati i glavnom jelu kao što to ini taj razvikani brend brze hrane, akov anke prehranu oboga uju sušenim za inima, maslinovim uljem, lanom, sezamom ... Nakon blagdanskog prejedanja, spremne su promjenu na vagi ispraviti podvrgavaju i se svakakvim znojenjima u ritmu brze muzike. Naš grad na sre u obiluje ponudom fizi kih aktivnosti: fitness, pilates, aerobic, tae bo, step, high lo, joga. U novije doba se i krhkiji spol odlu io osnažiti odlaze i u teretane i dvorane, ska u i i istovremeno boksaju i u prazno te (vrlo mogu e) zamišljaju i da je nevidljivi sparing partner netko tko im se zamjerio i koga bi
Piše: Bisera Zadravec bisera.zadravec@ck.t-com.hr
rado svojom šakom nau ile da s njima nema šale. Kako brutalno! No, esto puta se pitam što li misle vanzemaljci kada ih na svojim monitorima “šesnaeste“ generacije gledaju kako stisnutih šaka i drmaju i stražnjicom izvode neki borila ki ples. Vjerojatno misle da nije daleko doba kada e ljudska rasa do kraja prolupati i oni e bez ikakvog problema preuzeti teretane i pretvoriti ih u muzeje ljudske gluposti. Kako neozbiljno! Biciklisti ka staza zaobilaznice prema Ma arskoj ljeti postaje pravo globalno sijelo kada akov anci svih generacija obu eni u sportske “mandure“ pokazuju svoju svijest o zdravlju pa hodaju, rolaju, bicikliraju ili tr e do rotora kod Nedeliš a pa natrag sve do Ivanovca. Ista slika je i s druge strane akovca, u kružnici koju bi mogli napraviti oko gradskih bazena. Za zdrav život potrebno je iza i na peri eriju grada, ispuhati se i držati se one uzre ice: u zdravom tijelu zdrav duh! Iz preventive da ne puknemo.
Sretna Nova mojoj poniženoj Hrvatskoj Više sam tužan nego srdit što moja Hrvatska u Novu godinu ulazi ponižena do krajnosti, i to ne zbog svog naroda nego zbog predsjednika kojemu, hvala Bogu, uskoro istje e mandat i premijerke koja se još drži kao la a od papira na valovitoj politi koj sceni. Za vrijeme još aktualnog predsjednika države i premijerke koja je obilato participirala u odlukama i pogledima njezinog prethodnika, ali i Sanaderovog prethodnika, najboljega kumrove kog u enika, moja je Hrvatska izgubila ponos koji je uživala ranih devedesetih minulog vijeka i danas svijet, a posebice sveprisutni i, na žalost, nezaobilazni Bruxelles gleda kao na peri ernu balkansku zemlju i komadi ak bivše Juge. Zahvaljuju i trojcu, moju Hrvatsku danas u kut mogu stjerati, ucjenjivati i od nje sprdnju initi i zahrbtni Slovenci te države Srbija i Bosna i Hercegovina. Njih etvero kao mulacu diple sviraju istu melodiju da Hrvatska svoje probleme i poteško e ne može rješavati izvan regije i da pravo vrijeme za Hrvatsku dolazi kada i Srbija, Kosovo, BiH i Makedonija budu u EU lanstvu. Moja Hrvatska je ekonomski siromašna, politi ki pak i socijalno rastrgana i kao nikada do sada bez jasnih ciljeva. Jedino što su predsjednik države i tri premijera napravili u proteklih godinu dana za moju Hrvatsku jesu poniznost prema gazdama Bruxellesa, Haaga, Ljubljane, Beograda, Sarajeva ..., te detu manizacija, križomanija i zatvoreni hrvatski generali, bojovnici, ali bom i gospodarstvenici.
Piše: Stjepan Mesari stjepan.mesaric@mnovine.hr
Pohvalit e se živu a trojka (kumrove ki odlikaš je fizi ki pokojni) da je Hrvatska ponosna lanica NATO-a, što, na moju žalost, nije to no. Da bismo to bili, moramo optužiti a potom i u bajbuk strpati ministra obrane da je varao s kamionima. Moramo i besprijegovorno u A ganistan slati svoje vojnike da tamu ginu za interese velikih. A prvi hrvatski predsjednik, daj mu Bog duši dobro, a zemljica vje ni mir, govorio je da smo uspostavom nove Hrvatske postigli cilj da hrvatski vojnik više nikada ne e morati služiti tu inskoj vojsci i tu inskim interesima. Takva politi ki i diplomatski ponižena Hrvatska ušla je u 2010. godinu kada e dobiti i novog predsjednika. Siguran sam, bez obzira pobijedi li Josipovi ili Bandi , da ni jedan od njih moju Hrvatsku ne e ponižavati i poniziti kao svi premijeri od 2003. i aktualni predsjednik. Stoga vjerujem da mojoj Hrvatskoj ipak slijedi nešto sretnija nova godina.
I najmanja stvar može imati utjecaj na budu e doga aje Svatko tko me zna, zna da sam emotivno vezana uz svoj auto, iako on zbog brojnih udubina i ogrebotina (za koje nisam sve ja kriva, stvarno) izgleda kako da ga pokušavam dokraj iti ... Tako je i ova mala pri a vezana za moj “mali tenki ”. Iako bi prije mogla to biti pri a o tome kako nikad ne znaš, ak i za sitnice, kako e se život odigrati i kako neki doga aj može utjecati na budu a zbivanja. Me u moje svakodnevne rituale spada i obavezna provjera klju eva. I tu po inje ovotjedna pri a, naime, jednog dana prošlog tjedna klju a za auto nije bilo. Naravno, uslijedila je detaljna pretraga svih džepova po jaknama, hla ama, sobe i sli nog. Onda pak je na red došao auto mog tate (da, da, ja se svom ocu ne obra am sa stari) jer smo dan prije bili u Zagrebu u posjetu kod bake, a usput i u Cinestaru u Zagrebu pogledati Avatara u 3D tehnici. Ali, naravno, klju a nije bilo
ni u autu, kakva bi to pri a bila da smo ga odmah našli. E, tad su postojale dvije opcije, ili je klju ispao negdje u Cinestaru i postoji jako mala šansa da e ga oni na i ili da je klju tko zna gdje ispario i da ga više nikad ne emo vidjeti. Odmah sam zvala Cinestar, gdje su nakon nekoliko njihovih me usobnih poziva na relaciji centrala-teta na blagajni-de ki koji dijele 3D nao ale- ista ice javili da klju a tamo nema. Dakle, klju je tko zna gdje ispario. Dešava se i to, a to i nije ne znam koliko veliki problem jer svatko ima rezervni klju , je l’ da? E, pa kad imaš auto star tridesetak godina, a u me uvremenu si preure ivao stan, više puta malao i dio stvari iz stana preselio na drugu lokaciju, onda se nekako stvari zagube, a ne znaš da su nestale sve dok nije prekasno. Tako je i rezervni klju potražio svoje novo stalno prebivalište tko-zna-gdje. Ovo pak je ve problem i mal ice kompliciranija situaci-
ja. Klju a nema, a u autu su svi boži ni pokloni koje još nisam stigla podijeliti. Kak’ bi jedan moj prijatelj rekel – difikuljt si uejšn (ina e postoje još i veri difikuljt si uejšn i ikstrimli difikuljt si uejšn, ali vrijede za ipak teže slu ajeve). Ve sam se skoro i zabrinula kadli se moj o ka sjetil da je on negda sveta, to nije, prije 16 godina kad smo on, sestra i ja autom proputovali Europu, još jedan rezervni klju sakrio negdje na/u autu za slu aj da ga nedajbože izgubimo negdje u bespu ima europskih krajolika. Samo problem je bio u tome da nije bio siguran gdje ga je to no sakrio. Tako smo se nas dvojca bacili u potragu, i za as je on okom sokolovim ispod haube spazio neku zavezanu sajlu koja prividno nije imala nikakvu svrhu. Ali je, jer je za nju bio zavezan ... tadadadam ... klju od auta zamotan u poluraspadnutu izolir traku, ali ina e u sasvim unkcionalnom stanju. I ne samo to, taj klju koji je 16 godina visio na autu i prkosio svim
Piše : Maja Novosel maja@mnovine.hr
vremenskim uvjetima radi toliko dobro da s njim mogu otklju avati i onu bravu na voza kom mjestu koja s onim prije klju em nije radila. Mamin komentar na sve ovo je bil: - Eto vidiš, to si ti prije 16 let samo za ovaj trenutak tam stavil. Ima pravo moja majka, nikad ne znaš kako e neki potez koji sada odigrate imati utjecaja na budu e doga aje, pa ak i kada se radi o sitnoj stvari kao skrivanju klju a ispod haube.
Optimizma malo, molim Mnogi najavljuju da e nova 2010. godina biti gora nego prethodna. Još nekoliko stotina tisu a nezaposlenih, rast vanjskog i unutarnjeg duga, daljnji pad pla a i kupovne mo i gra ana, sve nas to, predvi aju ekonomis i anali ari, eka u 2010. godini. Hrvatski poslovni ljudi imaju najgora o ekivanja u regiji, dok su najop mis niji oni u Poljskoj i eškoj. Ho e li doista biti tako ili smo jednostavno pesimis an narod, ne bih znala re i. No, tko može osta op mis an u trenutku kada nas bombardiraju ovakvim predvi anjima i informacijama? Na žalost, svakodnevno se pri a da 2010. godina ne budi op mizam, stoga se s pravom može pretpostaviti da su Hrvati u Novu ušli s pesimizmom. Je li optimizam utopija u današnje vrijeme velikih kriza i ostalih katastrofa? Je li ljudima ponestalo “ruži as h nao ala“ kroz koje gledaju svijet ili op mizam više nije ono što je nekad bio? Ne bih znala! Znam da nije lako od napola prazne vidje napola punu ašu, no, možda nam je svima, ako ne za podizanje op mizma, onda za podizanje trenutnog raspoloženja, potrebna optimisti na pri a. Baš mi je jednu takvu u pravom trenu e-mailom poslala draga prijateljica.
Piše: Helena Ze ar helena@mnovine.hr
Ukratko, rije je o Georgu Dawsonu koji je nau io ita i pisa s 98 godina, dok je sa 102 godine objavio knjigu o svojoj životnoj pri i. Sam naslov knjige prš op mizmom: “Life is soo good“ ili ga “Život je tako dobar“. Kao siromašan crnac preživio je desetlje a napornih poslova, uklju uju i i polaganje tra nica prve pruge preko isto nog Teksasa. No, jednom od najve ih stvari koje je ikad u inio naziva trenutak kada je s 98 godina nau io pisa svoje ime. O tome kaže: “Prije toga potpisivao sam se sa X. Taj X bio je moje ime gotovo 100 godina. To je bilo sve što sam ikad imao. A sada, budim se svako jutro i s veseljem razmišljam što li u novo nau i taj dan.“
POGLED ISPOD OBRVA
Od sumraka do zore Stara godina. Dan po inje fantasti no. Ako vjerujete. Budim se sa takvom migrenom kakvu ne pam m. Iz istog mira. Ili zbog promjene vremena. Samo da spomenem da mi je to uvijek bilo grozno-sluša stare ljude kako ih ovo ili ono boli zbog promjene vremena. Kakav je to razlog?! Ili oslobodi me Bože onoga kad ujem na prognozi vremena da govore kako e se ovi ili oni ljudi osje a ! Mislila sam da se bave prognozom vremena (logika, jel) a ne proricanjem ljudskih stanja! Ipak me oscilacije od trideset stupnjeva u tjedan dana navode da zaklju im da vrijeme ima neki u inak na nas. Dakle, stara godina još, migrena. Užasna. Ne pomaže ništa. A toliko toga još eka za pripremu, za do ek! Uredi kosu, skra haljinu; da, sve zadnji dan! O is stare stvari; staru godinu i krenu dalje! Kažu kako do ekaš Novu godinu, tako e bi cijele godine. Zna i treba se riješi svih ostataka, napravi mjesta za novo! Glava puca i dalje. Moram spomenuti da se kuha sarma. Ne bi to bilo to da nema sarme! Miris kiselog zelja...ah, prava “roman ka”, hehe! Sumrak. Vani lije kiša ko iz kabla, slušamo baka, mama i ja, je li to po eo vatromet ili to grmi usred zime?! Je li mogu e da sam ve toliko dugo na ovom svijetu da se sje am vremena kad je to bilo nemogu e? Onda se kona no vrijeme primiruje, kre emo na zabavu kod prijatelja! Društvo se zabavlja, nastaje op e neslaganje oko glazbe koju emo sluša . Ah, kako nam se ukusi razi u kroz godine! Za djevojke ne moram ni spominja da su ure ene do samog detalja, ali iznena uju de ki. Po elo je sa nim košuljicama, cipelicama ulaštenima do bola! No, pa bio bi i red, hehe. Nova godina. Ili zona sumraka. Pono do ekujemo u stanu, a nešto malo kasnije kre e se prema gradu; kuda koji, mili moji. Po inje pravi raspašoj! Šampanjci se truse bez milos , zibaju se bokovi, tresu se škembe ili miši i, kako se tko “borio” kroz godinu! Kojim god lokalom u gradu pro eš ekipa rasple-
Piše: Tihana Babi ck_ hana_babic@yahoo.com
sana, ne odustaju do samog kraja, svi sa nadom u bolje sutra! Naravno, mnoge je pi e pretvorilo u živi “beton”. Zadnja tri sata s prijateljima promatram ljude, kaže “što si ovjek sam napravi to mu ni vrag ne može”! Kao da imamo direktan prijenos iz Tarantinova filma, zapravo svih mogu ih lmova, svakakvi se likova tu može na i! Show program: u desnom kutu Rocky Balboa u majici bez rukava i fr kavom kosom baca “brejkdens”, iz Intervjua s vampirom; tri momka koji “žele još”, 2-3 manekena iz Zoolendera koji idu u kategoriju smiješno-zgodnih ljudi, mlade dame iz Djevojke s Beverly Hillsa; haljinice, kratke, roze, zelene, ukosnice, mašnice, ma sve u s lu! Da se ne bi tko pronašao i uvrijedio, tu u sta , hehe! Zora. Svi e prvi dan u novoj 2010. godini. Prošlo je ve deset godina otkako smo sa strepnjom o ekivali onaj strašan smak svijeta, koji se nije dogodio hvala Bogu, ali dogodile su se svakakve druge stvari-dobre, loše, kako za koga. Ide izreka: “Ako se pri pomisli na prošlu godinu ne raspla eš od tuge ili od sre e-tu si godinu potra o!” Dakle, dobro je kad se svijet okre e, ma kakav god on bio, važno je da se kre e! Koliko god mi bili sretni ili žalosni, ipak zora svi e svakoga dana. “Sunce sija i na prokletnike i na svece”! Zna i, ima još nade za sve nas! “I najdalji put po inje prvim korakom.” Zato, dragi moji, neka Vam je svaki korak pun nade, vjere i ljubavi! I zapam te: uvijek je potreban samo jedan korak, uvijek taj jedan korak... iz dobrog danas u bolje sutra! Sretna nova!
5. sije nja 2010.
15
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
KAKO JE DO EKANA NOVA 2010. godina u tri me imurska grada Južnoameri ka atmosfera u akovcu
Sretnu novu 2010. poželio je svima okupljenima gradona elnik Šalamon
Do ek u akovcu u pravoj južnoameri koj atmosferi Gra ani akovca i Me imurja na Trgu Republike novu 2010. godinu do ekali su uz bend Ex Zodiac koji je sve prisutne po eo zabavljati ve u 19 sati. Pred pono , sa željom da Novu do ekaju na glavnom gradskom trgu me imurske “metropole”, slijevalo se prema glavnom gradskom trgu mnoštvo gra ana, koji su dupkom napunili trg. Novu su do ekali u najboljem raspoloženju, a s obzirom na to da je bilo
poprili no toplo, najhrabriji su se skinuli “do kože”, pa je uz tradicionalan vatromet izgledalo kao da se Nova do ekuje u Brazilu. Odli nu zabavu nije mogla pokvariti ni kiša. Sretnu i uspješnu novu godinu gra anima je prvi zaželio gradona elnik Branko Šalamon. Oni koji su bili nešto dalje, na Franjeva kom trgu, uživali su u kuhanom vinu, šampanjcu, pjesmi i plesu u organizaciji ugostiteljskog objekta Plaza.
U Prelogu do ekali Novu uz valcer Musta benda Mnogobrojni Preložani i njihovi gosti novu 2010. godinu tradicionalno su do ekali na otvorenom, u središtu Preloga, uživaju i u glazbenom programu i vatrometu.
Program je po eo oko 22 sata, a okupljene je zabavljala grupa Musta bend. Prve minute 2010. proslavljene su uz zvuk be kog valcera i vatrometa. Preložanima je prvi e-
stitao gradona elnik Dragutin Glavina, i zaželio svako dobro u novoj 2010. godini. (H. Ze ar, foto: Vjeran Žganec Rogulja, VIPRO)
Osim nekoliko prometnih nesre a koje su prošle bez težih posljedica, policija u novogodišnjoj no i nije imala potrebe za ve im intervencijama, tako da je bilo razloga i za nazdraviti
U NOVOGODIŠNJOJ NO I dežurne službe bile su na svojim mjestima, ali, sre om, nije bilo potrebe za ve im intervencijama
Gradona elnik Šalamon obišao vatrogasce, policajce i bolnicu akove ki gradona elnik Branko Šalamon u novogodišnjoj je no i ve tradicionalno obišao službe koje nisu imale vremena za slavlje, ve su djelatnici skrbno bili na radnim mjestima. Nakon što je kratko estitao okupljenima na središnjem akove kom Trgu, gradona elnik se, kao i svake Nove godine, prvo uputio u Jav-
Na preloškoj tržnici “vlaki i” svih okupljenih ve su postali tradicija
U Murskom Središ u ušli u 2010. s raskošnim vatrometom
U rodilištu je “ekipa” tek mogla ostaviti poklon za prvu bebu koja je svijet odlu ila ugledati ipak ve kad je uveliko završilo slavlje nu vatrogasnu postrojbu. U kratkome razgovoru gradona elnik je zanimalo je li bilo intervencija,
Gradona elnik Šalamon s dežurnom ekipom akove ke Hitne pomo i
no, sre om, nije bilo potrebe za vatrogasnim djelovanjem. Šalamon je estitao i djelatnicima Hitne pomo i koji su tako er zabilježili relativno mirnu no . Dosta veselo bilo je u rodilištu, no, u no i nismo uspjeli do ekati prvu bebu u 2010. godini. Policajci su slavili radno i ugodno. Gradona elnik je svima zaželio mirnu Novu godinu, a na Trgu je gra ane pozvao na zajedništvo u godini za koju svi politi ari kažu da e biti još teža nego što je bila prošla. (V. Ha ek)
Uz odli nu svirku New York benda gotovo tisu u ljudi do ekalo je Novu godinu na parkiralištu uz Muru i lu icu u Murskom Središ u. Gra ani su 2010. godinu do ekali uz tak-
tove valcera i odli an vatromet višeminutnog trajanja. Zamjenik gradona elnika Dražen Srpak svim prisutnim gra anima zaželio je sve najbolje u novoj 2010. godinu,
Veselo je bilo i u Murskom Središ u
uz poruku da se i za 2009. govorilo da e biti teška, ali je ipak prošla i preživjeli smo pa e tako biti i s 2010. Samo da bude zdravlja, mira, sloge i ljubavi.
16
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
5. sije nja 2010.
PREDSTAVLJAMO: Nova Mercedes-Benzova E-klasa Cabrio
www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info
etiri sezone, etiri osobnosti
Prodaja novih automobila u RH po regijama 1.1. 30.11.2009. Regija
koli ina udio, %
1
Zagreb
15868
38,00%
2
Primorskogoranska
3704
8,87%
3
Splitsko3586 dalma nska
8,59%
4
Istarska
2372
5,68%
5
Osje kobaranjska
2296
5,50%
6
Varaždinska 1486
3,56%
7
Zadarska
3,50%
8
Dubrova ko- 1414 neretvanska
3,39%
9
Me imurska 1009
2,42%
10
Sisa komoslava ka
2,40%
11
Vukovarsko- 950 srijemska
2,28%
12
Brodskoposavska
941
2,25%
13
Šibenskokninska
918
2,20%
14
Koprivni ko- 892 križeva ka
2,14%
15
Karlova ka
872
2,09%
16
Krapinskozagorska
849
2,03%
17
Bjelovarsko- 764 bilogorska
1,83%
18
Požeškoslavonska
733
1,76%
19
Virovi kopodravska
342
0,82%
20 Li ko-senjska 299
0,72%
UKUPNO
100%
1460
1003
41758
Izvor: Promocija Plus
Cijene goriva u RH Eurosuper 95
7,69
Super plus 98
7,75
Super 100 BS Eurodizel
8,06 7,13
Eurodizel BS LPG auto plin
7,75
7,13 7,19
4,42
4,42
*BS - bez sumpora Cijene vrijede na dan 1. sije nja 2010.
START d.o.o. (ovlašteni zastupnik i serviser Mazda vozila) prodaje sljede a rabljena vozila: Mazda 6 Sp. 2.0i TE, 2006.god., full oprema Mazda 6 CD120 TE, 2003.god., full oprema Mazda 6 1.8i TE, 2003.god., full oprema Mazda 6 Sp. 2.0i TE, 2003.god., full oprema Renault Scenic 2.0i 16V, PLIN, 2003.god., full oprema Mazda 3 Sp. 1.6i TX, PLIN, 2004.god., full oprema Mazda 2 CD68 TE, 2006.god., full oprema Nissan Maxima 3.0i V6, PLIN, 1996.god., full oprema Mazda Demio 1.3i SE, 1999.god., full oprema Mazda Demio 1.4i SE, 1999.god., full oprema Citroen C5 X 2.0 HDI, 2003.god., full oprema Fiat Punto 1.2i Ac ve, 2004.god., oprema Povoljni kredi do 7 godina bez jamaca ili leasing do 6 godina bez u eš a. Za sve dodatne informacije možete upita na broj telefona: 042/200-666, 040/631-200, 040/312-104. Posje te nas na internet adresi WWW.MAZDA-START.HR ili akovec,Zelena 1, Varaždin, Zagreba ka 53a, te M. Subo ca, B. Radi a 69
Volvo - besplatna opreme uz V70, XC70 i S80 Volvo modeli V70, XC70 i S80 od sada su dostupni uz posebnu pogodnost - bogat izbor besplatne opreme u iznosu od 44.000 kuna. Kupci sami mogu odabrati opremu u navedenom iznosu i iskombinirati je po vlastitom ukusu ili pre erenciji. Ponuda ne uklju uje jedino modele 1.6 litarskim motorom i modele limitirane serije Volvo Ocean Race.
Martin Winterkorn menadžer godine u automobilskoj industriji Redakcija asopisa «auto motor und sport» proglasila je predsjedavaju eg upravnog odbora Volkswagen AG-a, pro . dr. Martina Winterkorna, menadžerom godine u automobilskoj industriji za 2009. Winterkon je Volkswagen suvereno vodio kroz krizu i s punim gasom nastavio juriti u smjeru preuzimanja svjetskog vodstva u automobilskoj industriji, glasilo je objašnjenje. Uspio je na izvanredan na in dalje razvijati koncern s devet marki. Za razliku od konkurencije prepoznao je slabe strane i krenuo u njihovo otklanjanje. Strategija koncerna s više marki, koju druga poduze a nisu uspjela realizirati, dokazala se upravo u ovoj krizi. Na drugom mjestu izbora za menadžera godine u automobilskoj industriji, koji se održava od 2000., slijede predsjedavaju i upravnog odbora Audi AG-a, Rupert Stadler, predsjedavaju i uprave Ford-Werke GmbH, Bernhard Mattes, te predsjedavaju i upravnog odbora BMW Group, Norbert Reitho er.
Vrlo privla an i emotivno nabijen Cabrio najnoviji je proizvod uspješne linije Mercedes-Benzove E-klase. Ovaj top-model s dvojim vratima, ija prodaja po inje u sije nju, a na hrvatsko tržište dolazi potkraj ožujka 2010., ima klasi an meki krov koji stilom pridonosi jedinstvenom osje aju vožnje. Krov je kabrioleta smješten u posebnom odjeljku te je od prtljažnog prostora odvojen posebnim poklopcem. Kada je krov podignut i poklopac spušten, volumen prtljažnog prostora raste za 90 litara i iznosi 390 litara. U skladu s motom “ etiri sezone, etiri osobnosti” Mercedes-Benzovim je stru njacima prioritet bio napraviti automobil za sva godišnja doba. S novom E-klasom Cabrio sezona vožnje s otvorenim krovom traje cijelu godinu, dok mnogi drugi kabrioleti ve ujesen nestaju s prometnica. Usto, Mercedes-Benzova E-klasa Cabrio (dužina/širina/visina: 4.698/1.786/1.402 mm) pruža užitak u vožnji i udobnost bez obzira na to je li joj krov otvoren ili zatvoren.
Neke od inovacija uklju uju: AIRCAP® sustav – štiti putnike od udara vjetra tako da na vrhu vjetrobrana podiže deflektor zraka za cca 6 cm preusmjeravaju i strujanje zraka iznad glava putnika, a pritom uklanja neugodne turbulencije i smanjuje buku vjetra tijekom vožnje s otvorenim krovom. Modificirani AIRSCARF® sustav – „zra ni šal“ koji grije podru je glave i vrata toplim zrakom. To omogu ava grijanje voza a i suvoza a u hladnijim danima kod vožnje s otvorenim krovom. Akusti ni meki sklopivi krov koji se može potpuno automatski otvoriti unutar 20 sekundi ak i u vožnji do 40 km/h. E-klasa Cabrio ima najvišu razinu sigurnosne opreme
u ovoj kategoriji vozila. Kao i limuzina, E-klasa Cabrio opremljena je mnogobrojnom sigurnosnom opremom, me u ostalim sa sedam zra nih jastuka u serijskoj opremi, zateza ima pojaseva s limitatorima sile zatezanja za sva sjedala, aktivnim naslonima za glavu, zaštitnim roll-over šipkama iza stražnjih sjedala, Intelligent Light sustavom, aktivnim poklopcem motora, a tu je i Distronic Plus. Aktivan poklopac motora kojim Mercedes-Benz nastavlja dugogodišnju angažiranost na razvoju zaštite pješaka ujedno je i serijska oprema u novoj E-klasi. U ekstremnom slu aju naleta na pješaka, sustav opruga podiže stražnji dio poklopca 50 milimetara u roku od milisekunde ime pove ava prostor de ormacije, a samim time smanjuje ozljede pješaka. Eklasa Cabrio, kao i sve E-klase,
standardno je opremljena najnovijim Mercedes-Benzovim sigurnosnim sustavom Atten-
HR tržište - ponuda motora: E 220 CDI BlueEFFICIENCY 170 KS Cabriolet E 250 CDI BlueEFFICIENCY 204 KS Cabriolet E 350 CDI BlueEFFICIENCY 231 KS Cabriolet E 200 CGI BlueEFFICIENCY 184 KS Cabriolet E 250 CGI BlueEFFICIENCY 204 KS Cabriolet E 500 Cabriolet
388 KS
tion Assist (sustav pra enja pozornosti), koji prati više od 70 pokazatelja umora kod voza a i upozorava na svaki trenuta ni pad koncentracije tijekom vožnje. Me utim, to je samo jedan od sustava s dugog popisa noviteta koji služe pove anju sigurnosti i udobnosti te smanjenju štetnog utjecaja na okoliš. Serijska oprema nove E-klase uklju uje i zaštitni sustav za suvoza a PRE-SAFE®. U slu aju rizi nih situacija u prometu, automatski se aktiviraju mjere za zaštitu putnika, tako da sigurnosni pojasevi i zra ni jastuci u vrijeme sudara maksimalno štite putnike.
5. sije nja 2010.
GODINA Osnovana 1919. godine, marka Citroën u 2009.-oj godini je proslavila svoj 90. ro endan. Citroën je snažna kultura koju stalno animira jedna želja: razumjeti, zadiviti i zadovoljiti svoje kupce. Stvaranje za budu nost, Citroën to nikada nije prestao raditi. Tip A bio je prvi europski serijski automobil u prodaji ve od 1919. godine. Model Traction Avant je odredio moderni automobil prije 75 godina. 2 CV (Spa ek) je stavio slobodu svima na dohvat ruke. DS je utjelovio snagu napretka. Marka se znala pripremiti za ovu jubilarnu godinu lansiraju i u prvom tromjese ju Citroën C3 Picasso, Spacebox te komercijaliziraju i do kraja godine novi Citroën C3, Visiodrive! Citroën je marka s najviše kolekcionara na svijetu. S vozilima koji su simboli svog vremena, kao što je to Tip A, Traction Avant, 2 CV (Spa ek), DS (Žaba) ili u novije vrijeme Berlingo, C4 Picasso, novi C3, Citroën nije nikada prestao nuditi moderan i kreativan pristup mobilnosti.
90 godina inovacija Ju er s modelom Traction, prvim automobilom s prednjim pogonom, danas s tehnologijom Stop & Start, sutra s hibridnim dizelskim motorima. Citroën utjelovljuje viziju Créative Technologie. Ta vizija prvenstveno zna i i i dalje od obi nog tehni kog i znanstvenog pothvata, ona zna i prona i prave, korisne i zadivljuju e odgovore: nove automobile i nove usluge koje ilustriraju potpis Créative Technologie.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
17
90 godina tehnoloških inovacija i automobilske kreativnosti Citroëna
90 godina pobjeda S etiri naslova svjetskog prvaka u reliju u kategoriji proizvo a a i pet naslova svjetskog prvaka u kategoriji voza a i suvoza a za Sébastiena Loeba i Daniela Elenu, Citroën ulazi u povijest automobilskih utrka. Ta ve bogata povijest, od reli utrka do automobilskih krstarenja dokazuje tehnološku vještinu i želju za pobjedom Citroëna.
90 godina komunikacije Nekonformisti ka i smiona, komunikacija za Citroën nema granica. Od Eiffelovog tornja do Interneta, korišteni su svi mediji za promociju Marke i njenih vozila. Danas, kao i u prvim danima, Citroën ima snažan izri aj.
1919: ro enje automobilske Marke 1919: lansiranje modela Tip A, prvog vozila serijske proizvodnje u Europi 1920: osnivanje prvih dje jih jaslica u društvu 1922-1923: prvo putovanje kroz Saharu u vozilu s gusjenicama B2 1923: lansiranje igra aka CITROËN (auti i, makete…) 1924-1925: “Crno krstarenje” (30 000 km u Africi) 1924: lansiranje B10, prvog potpuno eli nog automobila u velikoj seriji 1925: CITROËN osvjetljava Eiffelov toranj i to tijekom 10 godina 1927: dolazak Charlesa Lindbergha u tvornicu Javel 1928: komercijalizacija modela: CITROËN C4 i C6 1931-1932: “Žuto krstarenje” (12 000 km u Aziji) 1933: prvi sportski pothvat s 300 000 km prije enih u 133 dana u Montlhéryu s “Petite Rosalie” 1934: predstavljanje modela Traction Avant, prvog automobila s prednjim pogonom proizvedenog u velikoj seriji 1934: Michelin preuzima kontrolu nad Markom 1935: umire André CITROËN 1936: prvi dizelski motor Marke 1947: predstavljanje modela Tip H, gospodarskog vozila s prednjim pogonom i ravnom podnicom 1948: predstavljanje modela 2 CV (Spa ek ) 1954: prva primjena hidrauli nog ovjesa na modelu Traction avant 15-6 H 1955: predstavljanje modela DS (Žaba) 1957: kraj proizvodnje modela Traction 1959: prva pobjeda na reliju Monte Carlo s ID 19 1961: sve ano otvaranje tvornice Rennes-la-Janais za lansiranje modela Ami 6 1965: osnivanje tehni kog centra u Vélizyu 1967: salon automobila u Parizu, pojavljivanje zakretnih farova na modelu DS 1968: lansiranje modela Méhari 1970: predstavljanje modela SM i GS 1973: utrka Raid Afrique sa Spa ekom 1974: zatvaranje tvornice Quai de Javel 1974: obitelj Peugeot otkupljuje marku CITROËN 1974: lansiranje modela CX 1975: izlazak posljednjeg modela DS 1981: reklama koju je režirao Savignac «Naprijed Citroën» 1982: zatvaranje Quai de Javel 1984: lansiranje modela C15 koji se proizvodio 22 godine 1985: novi identitet Marke s bijelim chevronima na crvenoj podlozi 1986: Akcija “Zmaj” u kojoj sudjeluje 140 mladih koji putuju kroz Kinu u modelu AX 1989: lansiranje modela Xm 1991: prvo sudjelovanje i pobjeda CITROËNA na reliju Pariz - Dakar 1991: automobilski žiri izabrao André Citroëna za proizvo a a stolje a zbog njegovih inovacija 1993: lansiranje modela Xantia 1993: novi reklamni slogan “Ne možete zamisliti sve što Citroën može u initi za Vas” 1996: lansiranje Berlinga, prvog ludospacea 1997: utrka Raid Berlingo, reli Pariz-Moskva na kojem sudjeluje 198 mladih iz Europe 1998: stvaranje motora HDi 1999: prva pobjeda na Svjetskom prvenstvu u reliju sa Xsarom Kit Car 1999: lansiranje modela Xsara Picasso 1999: CITROËN premašuje brojku od milijun prodanih vozila godišnje 2001: otvaranje konzervatorija CITROËN u Aulnayu 2002: lansiranje modela C3 i C8 2003: prvi naslov prvaka u kategoriji proizvo a a na Svjetskom prvenstvu u reliju 2004: reklama s rasplesanim robotom koju je režirao Neil Blomkamp za izlazak modela C4 2006: lansiranje modela C4 Picasso 2007: otvaranje salona na 42 Champs-Elysées u Parizu 2008: lansiranje novog C5 2009: renesansa Marke s novim identitetom koji se temelji na bijeloj, crvenoj i sivoj boji
18
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
5. sije nja 2010.
Inteligentni automobili sami izbjegavaju nesre e Automobili sutrašnjice trebali bi mo i samostalno izbjegavati opasne situacije. Mnogi današnji automobili ve su „dovoljno inteligentni“ da upozoravaju voza e na opasnosti ili ak samostalno reagiraju ne bi li izbjegli nezgode. Jeste li se ikad osje ali pospano za vrijeme vožnje ili gotovo zaspali za upravlja em? Ako da, niste uop e usamljeni me u onimka koji su odgovorili potvrdno na ova pitanja.
Umor Pospani voza i uzrokuju brojne nesre e na cestama diljem svijeta . Ponekad je teško dokazati zamor voza a kao pravi uzrok nesre e, pa je i stvarni opseg ovog
problema uvelike sakriven. Pa ipak, sa sigurnoš u možemo tvrditi da su umorni voza i veliki, i to globalno, problem za sigurnost u prometu. Prema ameri kom uredu za kontrolu sigurnosti u prometu NHTSA (National Highway Traf ic Safety Administration), samo u SAD-u više od 100.000 nesre a uzrokovano je voza ima zaspalim za volanom. Rezultat: više od 1.500 poginulih osoba i preko 70.000 ozlije enih. Sli na je situacija i u Europi. Prema njema koj osiguravaju oj udruzi (GDV), statistike kažu da oko 25% svih fatalnih nesre a na autoputevima uzrokuju pospani voza i. Nesre e uzrokovane zamorom voza a eš e se dešavaju izvan gradova, ponajviše na cestama (više od 70%) Koje imaju ograni enja izme u 70 i 110 km/h (Anna Anlund, VTI, the Swedish National Road and Transport Research Institute, in Sweden). „Volvo cars“ kompanija razvila je tehnologiju koja reagira i upozorava umornog voza a puno prije negoli stvarno zaspi za upravlja em. Taj sistem pod nazivom Driver Alert Control (DAC) , trenutno uo ava da li se vozilo kre e pod punom kontrolom voza a, prate i
kretanje vozila izme u podnih cestovnih oznaka/crta. DAC sistem se primarno fokusira na situacije kad je opasnost od gubitka koncentracije najve a i kad su potencijalne posljedice najfatalnije ( naprimjer, na ravnim, ugodnim cestama kada monotonija vožnje i opuštenost voza a može dovesti do uspavanosti za volanom. ) Osim gubitka koncentracije uzrokovane zamorom, est je uzrok nesre a i nagli prekid koncentracije na vožnju, uzrokovane npr. Zvonjavom mobitela ili ispadanjem kakvog predmeta kojeg voza za vrijeme vožnje nesvjesno po inje tražiti. Takvi nagli prekidi uzrokuju gotovo 40% izlijetanja sa ceste tijekom vožnje .
Izlijetanje
Izlijetanje sa ceste ini tek nešto više od 20% svih saobra ajnih nezgoda, ali uzrokuje gotovo 40% svih smrtnih stradavanja prema ameri kim statistikama. Iskustva drugih zemalja vrlo su sli na. U namjeri da reducira rizik izlijetanja sa ceste, Volvo je razvio sustav LDW ( Lane Departure Warning/ Upozorenje prilikom napuštanja ceste ) koji prati smjer ceste putem kamere smještene ispod unutrašnjeg zrcala. Ako kota slu ajno prije e oznaku na cesti, zvu ni signal upozorava voza a. Ukoliko voza ne reagira na zvu ni signal, sustav sam usporava vozilo i tako pomaže povratku u voznu traku.
Frontalni sudar Frontalni sudar je vrlo težak oblik nesre e sa vrlo ozbiljnim posljedicama. U Njema koj, 5% svih nesre a otpada na frontalne sudare sa više od 20% svih smrtnih žrtava u prometu. U svome se daljnjem razvoju sigurnosne tehnologije Volvo fokusira na reduciranje i ublažavanje posljedica frontalnih
sudara. Nadolaze i novi modeli biti e opremljeni tim još usavršenijim sigurnosnim sustavima.
Udar straga
Udari u stražnji dio auta su naj eš i oblik sudara (skoro 29% prema statistikama policije SAD-a). U gotovo Polovici takvih sudara, stražnji voza nije uop e ko io prije udara. Takve nezgode, koje se esto dešavaju pri malim brzinama, rijetko imaju ozbiljnije posljedice. Me utim ,ponekad dolazi do ozljeda vrata i kralježnice koje ozlije eni može osje ati i dugo nakon naizgled bezazlene nezgode. Za takve je slu ajeve Volvo razvio sustav „City safety“ , koji se aktivira pri brzinama do 30 km/h
i bitno umanjuje posljedice „poljupca u stražnjicu“. „City safety“ samostalno prepoznaje preveliku blizinu vozila ispred i automatski ko i. Istovremeno,ko iona svjetla se pale i upozoravaju vozila iza na naglo usporavanje prometa. Sustav je programiran da reagira na vozila ispred koja su ili parkirana ili se kre u u istom smjeru vožnje. Na temelju vlastite brzine i udaljenosti vozila ispred, sustav prora unava brzinu ko enja potrebnog za izbjegavanje sudara. Ako potrebna sila ko enja prelazi aktualnu voza evu reakciju, sustav preuzima kontrolu i ko i samostalno.
Zaštita pješaka Volvo sigurnosni sustavi ne brinu samo o voza ima, ve i o naj eš im žrtvama prometa u gradovima , a to su pješaci. Koriste i kamere i radarsku tehnologiju, novi usavršeni sustavi imaju za cilj uo iti pješaka i upozoriti voza a na nužnu reakciju. Ukoliko takva reakcija voza a izostane, vozilo e samostalno usporiti vozilo i zaštiti pješaka.
5. sije nja 2010.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
Novi i svježiji izgled internetskih Volvo stranica, s još boljim sadržajima Od sredine prosinca, Volvo je promijenio izgled svojih internetskih stranica. Sada posjetitelji mogu uživati u pregledavanju sadržaja, uz još bolje i preglednije su elje, s puno prepoznatljivih te s ponekim novim i još zanimljivijim sadržajem. Me u njima se isti e stilski Volvo konfigurator kojim posjetitelji mogu sami kombinirati izgled željenog Volvo modela te ga opremiti raspoloživim dodacima i opremom. Elegancija i stil odlike su Volvo branda i skandinavskog dizajna op enito. Zato je Volvo odlu io redizajnirati svoje internetske stranice kako bi se odlikovale još pro iš enijim i elegantnijim stilom nego do sada. Novi izgled internetskih Volvo stranica donosi jednostavnost i eleganciju navigacije uz punu in ormativnost sadržaja i užitak prokli-
kavanja njima. Posjetitetlji inetrnetske stranice volvocars.hr mogu sada istraživati zna ajke i per ormanse Volvo modela po svim raspoloživim kategorijama kao što su sedani, karavani, kupei i cross country modeli. Redizajnirani Volvo sajt donosi brižno ažurirane novosti o Volvo modelima te svim zna ajnijim Volvo doga anjima u svijetu. Od novih sadržaja posebno se isti e stilski Volvo konfigurator koji vam omogu ava da u interaktivnom sudjelovanju sami „skrojite“ izgled željenog Volvo modela, opremite ga najrazli itijim opcijama, opremom i dodacima te tako istražite koji to jedinstveni spoj Volvo opcija za vas predstavlja onaj pravi Volvo „model iz snova“. Posjet novom, još svježijem i in ormativnijem, Volvo sajtu po inje na adresi: www.volvocars.hr
19
KONA NO JE SRE A POMAZILA I JEDNOG ME IMURCA ...
Bingo milijunaĹĄ iz Podturna uplatio listi u NedeliĹĄ u!? Iako se svi kunemo da nije vaĹžno â&#x20AC;&#x153;ĹĄto je ispod bora za BoĹži â&#x20AC;&#x153;, ve da je najvaĹžnija ljubav, zdravlje i sre a, sretni dobitnik koji je uplatio Bingo listi u NedeliĹĄ u sigurno se ne e buniti ĹĄto je od proĹĄlog ponedjeljka nave er bogatiji za 2,5 milijuna kuna. â&#x20AC;&#x153;Kad je bal, nekâ&#x20AC;&#x2122; je maskenbalâ&#x20AC;&#x153;: uz taj iznos dobio je i VW polo. Dobitnik je svoj listi uplatio na prodajnom mjestu MarĹĄala Tita 7 u NedeliĹĄ u, a sretni
uplatni broj je: 96042-00164. Kako smo nesluĹžbeno saznali i izgleda dobro pretpostavljali, sretni dobitnik ipak nije iz NedeliĹĄ a, samo je dobitni listi uplatio â&#x20AC;&#x153;usputâ&#x20AC;&#x153; baĹĄ na nedeliĹĄ anskom prodajnom mjestu Hrvatske lutrije. Kako se pri a, rije je o jednom djelatniku nedeliĹĄ anske tvrtke koji je ina e iz Podturna. Navodno je odmah dao otkaz na poslu i po eo razmiĹĄljati ĹĄto i kako s dobivenim novcem.
USUSRET PRVOM OVOGODIĹ NJEM KONCERTNOM SPEKTAKLU U ME IMURJU
Od petka pretprodaja ulaznica za Tonyja Cetinskog Najve a zvijezda hrvatske glazbene scene Tony Cetinski za to no mjesec dana, u subotu 6. velja e, odrĹžat e kona no nakon duĹžeg vremena u naĹĄem kraju veliki koncert, i to u akovcu. Tradicionalni veliki â&#x20AC;&#x153;valentinovski koncertâ&#x20AC;?, koji je do sad bio rezerviran u dvorani Graditeljske ĹĄkole za Olivera Dragojevi a, tako e ove godine biti u znaku Tonyja Cetinskog i njegove aktualne turneje â&#x20AC;&#x153;Furia Tourâ&#x20AC;? na kojoj
je napunio izme u ostalog zagreba ku Arenu. Od predstoje eg petka kre e i pretprodaja ulaznica za koncert. Ulaznice se mogu nabaviti u Arcusu i Hit Records ( akovec), Pizzeriji Vuri (M. SrediĹĄ e), Pizzeriji Ro-Sa (Prelog), Domino baru (Palovec) i Rock Art Caffeu (VaraĹždin).
Ina e, za sada nema imena i prezimena dobitnika na sluĹžbenim stranicama Hrvatske lutrije, na kojima piĹĄe â&#x20AC;&#x153; ekamo da se javiâ&#x20AC;?. Ina e, s 350.000 eura, koliko otprilike iznosi dobitak, ako se paĹžljivo barata, moĹže se pristojno Ĺživjeti neko vrijeme ili pak uloĹžiti u neki â&#x20AC;&#x153;siguran posaoâ&#x20AC;?, ako on danas kod nas uop e postoji! Za ĹĄto e se odlu iti sretni dobitnik, zasigurno je njemu na volju.
TOP 20 Ina e, Hrvatsku ovih dana trese i Loto groznica, jer se ove srijede 6. sije nja u igri 7/39 igra za 33 milijuna kuna, budu i da ni u proĹĄlom kolu nisu pogo ene â&#x20AC;&#x153;super sedmicaâ&#x20AC;&#x153; ni â&#x20AC;&#x153;sedmicaâ&#x20AC;&#x153;.
01. ŽE AM - GIBONNI 02. SVE ŠTO OSTAJE - FEMINNEM 03. MODNI GURU - ZABRANJENO PUŠENJE
TOP LISTA DOMA IH 01. U ast svim dobrim ljudima
04. ODMA MI JE ZAPELA ZA OKO
DraĹžen Ze i
Jurica Pa en & AERODROM
02. Svirajte mi tuĹžne - E.T.
05. NEMIRNE NO I - T. Cetinski & Kiki Lesendri
TOP 03. Tvoj samLISTA - Armin DOMA IH
06. U MOJOJ GLAVI (ne remix)
04. Vjerujem u an ele
ELEMENTAL
Oliver Dragojevi
Lijepa Vikki kâ&#x20AC;&#x2122;o od majke ro ena...
07. VRELA - LEINER & HRNJAK
05. Danijela as -
08. DVI ZVIZDE - GUSTAFI
Danijela Mar novi
09. NARODI NAM SE - MARIJA HUSAR ft. Dragi
06. Odijelo - Jole
10. VJERUJEM U AN ELE - OLIVER
07. Uzalud sunce sja - Op a opasnost
Lijepa Britanka je na radost muĹĄkaraca diljem svijeta osvanula u novom izdanju Front Magazina, i to potpuno gola. Mla ahna crnka nije se ustru avala pokazati sve svoje atribute. Vikki Blows je britanski glamour model i ima samo
01. HAPPY - LEONA LEWIS
Bojan JambroĹĄi
02. CHASING PIRATES - NORAH JONES
10. Ne pitaj - Natali Dizdar
21 godinu. Ro ena je i Ĺživi u Romfordu u Velikoj Britaniji. Puno puta je Vikki pokazala svijetu svoje obline, a ovaj put je osvanula na naslovnici Front Magazina i joĹĄ jednom ostavila sve bez daha.
08. Kad Ĺžena zavoli - Tony Ce nski
FORMULA 13
09. Nemam pojma
03. MORNING AFTER DARK TIMBALAND & NELLY FURTADO
TOP LISTA STRANIH
04. SUPERMAN TONIGHT - BON JOVI
01. RIHANA
05. 21ST CENTURY BREAKDOWN - G. DAY
RUSSIAN ROULETTE
06. SQUANDER - SKUNK ANANSIE
02. BEYONCE
07. A WHITE DEMON LOVE SONG
TOP LISTA DOMA IH SWEET DREAMS
THE KILLERS
03. DAVID GUETTA ONE LOVE
08. MISS YOU - LEELA JAMES
04. SHAKIRA DID IT AGAIN
09. YOU KNOW ME - ROBBIE WILLIAMS
05. MILOW AYO TECHNOLOGY
10. MEET ME HALFWAY - BLACK EYED PEAS
6. WARM THIS WINTER GABRIELA CHILMI 07. IF I WERE A BOY BEYONCE 08. MILES AWAY MADONNA
Kad engleski model za badi e proĹĄe e plaĹžom ...
09. VIVA LA VIDA COLDPLAY 10. Iâ&#x20AC;&#x2122;M OUTTA TIME OASIS
Kada profesionalni model za badi e proĹĄe e plaĹžom, nema kome ne zastane dah. Danielle Bux jedna je od takvih ljepotica, koje su ina e u Engleskoj na cijeni, jer â&#x20AC;&#x153;ne vi aju se baĹĄ i svaki danâ&#x20AC;?. Mlada Engleskinja dane provodi uĹživaju i na Karibima, kao i mnogi drugi svjetski celebratyji sa svojim 20 godina starijim suprugom, bivĹĄim engleskim nogometaĹĄem Garyjem Linekerom. O ito da razlika u godinama sve manje igra ulogu u suvremenom Ĺživotu.
TOP LISTA 01. DAVID GUETTA - One Love 02. LADY GAGA - Bad Romance 03. TIMBALAND
TOP Morning A erLISTA Dark DOMA IH 04. ONE REPUBLIC - Secrets 05. RIHANNA RussiAn Roule e 06. SHAKIRA Did It Again 07. ALICIA KEYS Doesnâ&#x20AC;&#x2122; t Mean Anything 08. LEONA LEWIS - Happy 09. BLACK EYED PEAS Meet Me Halfway 10. 50 CENT - Baby By Me
Lily Allen pokazala grudi za ruski Harpers Bazaara
TJEDNI KALORIFER
Philipe
zala ljubav prema cigaretama, s kojima je pozirala na nekoliko fotogra ija, ali i golotinji, pa se tako skinula u toples i pokazala da se ni ega ne srami. Ovakvo skidanje za 24-godiĹĄnju pjeva icu nije niĹĄta novo jer je razgoli ene grudi prethodno pokazala u joĹĄ nekoliko asopisa, te je, iznena uju e, naiĹĄla i na odobravanje publike, koja smatra da ju je lijepo vidjeti snaĹžnu i samopouzdanu. Fotogra ije za ovaj editorijal Harpers Bazaara napravio je slavni Alan Gelati, koji je pjeva icu prikazao u stilu buntovne tinejdĹžerice.
Tess
Problemati na britanska pjeva ica Lily Allen ponovno se skinula, ovaj put za naslovnicu sije anjskog izdanja ruskog Harpers Bazaara, nakon ĹĄto se proĹĄli mjesec pojavila na naslovnici ruskog Ellea. Lily, koja pati od dismor ije (lai ki re eno, psiholoĹĄkog poreme aja koji izaziva bolesnu i neprirodnu optere enost i nezadovoljstvo svojim izgledom), na sebe je nabacila neke goti ke kreacije koje je â&#x20AC;&#x153;upotpunilaâ&#x20AC;? rogovima od borovih ĹĄiĹĄarki. Osim udnjikavih rogova, pjeva ica je joĹĄ jednom poka-
5. sije nja 2010.
Intervju tjedna 43
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
BOJAN JAMBROŠI , prva velika akove ka zvijezda na hrvatskom estradnom nebu, sjajnu godinu zaokružio je prvim samostalnim albumom “Bolji od ljubavi”
Nema ljepšeg osje aja nego kad ljudi zajedno s tobom pjevaju tvoju pjesmu Ako itko za 2009. godinu može re i da mu je bila najbolja do sad, onda je to definitivno mlada me imurska pjeva ka zvijezda Bojan Jambroši , jer su se upravo prošle godine ispunili svi njegovi snovi. Sve je zapo elo s RTL-ovim showom “Hrvatska traži zvijezdu” na kojem je briljirao te osvojio i tamošnji žiri, ali i mnogobrojnu publiku. Od onda do danas iza njega su mnogobrojni koncerti, od kojih se posebno moraju izdvojiti onaj s Tonyjem Cetinskim i Backstreet Boysima pred tisu ama vrište ih obožavatelja. Znaju i da sve ovo što ima ništa ne zna i ako se barem mali dio ne vrati natrag ljudima, Bojan se odmah po po etku svoje karijere uklju io u brojne humanitarne projekte. Tako je nastupao na koncertu “Želim život” Zaklade Ana Rukavina, te je postao dijelom RTL-ove akcije “Budi mi prijatelj” koja pomaže djeci. On je tako postao “kum” dijela akcije kojom se pomaže Knjižnici “Nikola Zrinski“ akovec da novom opremom i ure enjem prostora djeci pruže mnoštvo vrijednih sadržaja u Igraonici “Bamblek“. Uspješnu je godinu okrunio i objavljivanjem albuma prvijenca pod imenom “Bolji od ljubavi” u prosincu. • Nedavno je izašao tvoj prvi samostalni studijski album. Rije je o albumu koji si dugo ekao, ali se isplatilo jer je na njemu radila odli na ekipa. — Album sadrži deset pjesama, od kojih ve inu potpisuju Ante Pecoti i Miro Buljan. Tony Cetinski na albumu je preuzeo višestruku ulogu, od producenta, aranžera, do muzi ara, jer je u nekim pjesmama odsvirao klavijature i bubnjeve. Tu je i Igor Ivanovi u ijem se studiju Decibel sve snimalo. Ne smijem zaboraviti još jednu važnu osobu, Carlu Belovari, koja mi je pjevala bekove na skoro svakoj pjesmi. Pjesme su ina e u pop - rock stilu i moram napomenuti da je to onaj stil koji sam ja htio. Zna i, nije se dogodilo ono što su ljudi možda mislili, da e mi nametnuti nešto što ne želim. Baš naprotiv, to su pjesme koje su mi legle, koje su mi drage i predstavljaju me u onom svjetlu u kojem sam se ja i htio predstaviti. • Zna i, to je to. Tjerat eš i dalje tim istim putem. — Definitivno, jer koliko mogu vidjeti za sad, a sad je još rano, ljudi su jako dobro prihvatili pjesme. • A jesi li se susreo i s negativnim kritikama na album? — Do sad nisam. Znao sam dobivati kritike što se nastupa ti e dok je još trajao show, ali sad za album dolaze samo pohvale. Mislim da ljudi shva aju da je na tom projektu radila vrhunska ekipa. U razgovorima sa starijim i iskusnijim kolegama znali su mi re i koliko sam sretan što imam takvu ekipu oko sebe koja mi pomaže snimiti kvalitetan album. Koliko me sre a pratila ovu godinu, ja se nadam da e tako i dalje nastaviti.
- Album prvijenac sadrži deset pjesama, od kojih ve inu potpisuju Ante Pecoti i Miro Buljan. Tony Cetinski na albumu je preuzeo višestruku ulogu, od producenta, aranžera, do muzi ara, jer je u nekim pjesmama odsvirao klavijature i bubnjeve. Tu je i Igor Ivanovi u ijem se studiju Decibel sve snimalo. Ne smijem zaboraviti još jednu važnu osobu, Carlu Belovari, koja mi je pjevala bekove na skoro svakoj pjesmi, rekao nam je Bojan Uvijek bih prije odabrao pozornicu nego snimanje u studiju • Ovo je bilo tvoje prvo ve e snimanje u studiju. Nakon što si i to iskusio, kad bi morao birati izme u snimanja u studiju ili nastupa na pozornici, što bi odabrao? — Definitivno nastup na pozornici jer tu je publika koja te nosi, koja ti daje energiju. A i nekako je lakše jer ono što otpjevaš ljudi ne e preslušavati stotine puta kao što to ine kad kupe CD, iako sam potpuno zadovoljan s onim kako je ispao moj album, a kako i ne bih kad je na njemu radila tako dobra ekipa. • Kad govorimo o albumu, ima li koja pjesma koju bi mogao izdvojiti kao dražu od ostalih? — Nisi prva koja to pita, tako da mi se više puta dogodilo da krenem nabrajati pjesme i na kraju ih sve nabrojim jer za svaku imam razlog zašto mi je baš ta najdraža. Recimo, volim laganice i u njima sam dao najviše emocija pa tu mogu izdvojiti “Sasvim sam” i “Bolji od ljubavi”. “Jedna i jedina” mi je draga jer je Carla jako dobro bekove otpjevala. I tako mogu za svaku nešto re i ...
— Za sad je to ovaj album koji sam oduvijek htio. To je sad vrhunac svega za mene. Ostavimo po strani odli ne koncerte na kojima sam imao prilike nastupati, onaj s Tonyjem i Backstreet Boysima. To je bilo divno, ali vrhunac je ipak taj album na kojem se nalaze moje pjesme. Od tud kre e moja samostalna karijera i tome se sad radujem. • A najnegativnije? — Iskreno, ništa. Zapravo, možda to što sad više nemam baš toliko vremena za prijatelje i obitelj kao prije, odnosno onoliko koliko bih ja htio. To je za sad jedino negativno, nadam se da e na tome i ostati. Ali i to se nekako da zaobi i, dogovori se nastup u rodnom mjestu, pa ponovno do em doma. A i moram se vratiti jer u Zagrebu nemam perilicu, pa nosim mami veš da ga opere. (smijeh)
Traži se osoba koja bi prala veš
Bojanu Jambroši u ispunili su se svi snovi u 2009.
Moram paziti što radim...
Nema ljepšeg nego kad ljudi pjevaju tvoju pjesmu
•Sve što radiš prati se, ljude zanima sve, pa tako i najintimniji dijelovi tvog života. Što ti misliš o tom zadiranju u privatnost koja se tako esto doga a u tvom poslu? — Na to sam bio spreman kad sam krenuo u to. Mislim, trudim se biti spreman, ali vjerojatno ne znaš to no kako je to sve dok te nešto ne pogodi, pa svi saznaju nešto što nisi želio. Ali, što sad, ako želiš biti poznat, onda moraš biti spreman na takve ustupke gdje mediji zaviruju u privatni život. Ja sam se na to pripremio pa me ne smeta toliko. Rekao mi je i Tony - spremi se i na najbolje i na najgore u tvojoj karijeri, tako da sam donekle spreman. Ja se nadam samo dobrom. Moram paziti što radim. (smijeh)
• Tvoj nastup pred najviše ljudi bio je onaj kad si nastupao u Zagrebu prije Backstreet Boysa. Kako je bilo nastupati pred tisu ama vrište ih fanova? — Prije samog izlaska na pozornicu uhvatila me trema, ak ja a nego kad sam nastupao s Tonyjem u Areni. Ali samim izlaskom na pozornicu sve me prošlo. Vrisak ljudi koji su došli na koncert ... To je poseban osje aj, a još su onda sa mnom zapjevali moje pjesme, ak i one s albuma koji je službeno izašao tek dan nakon tog koncerta. Nema ljepšeg osje aja nego kad ljudi zajedno s tobom pjevaju tvoju pjesmu, a ne neki cover. • Pretpostavljam da je barem dio ljudi na koncertu došao zbog tebe. Ve za vrijeme showa mogli smo se uvjeriti da imaš
mnogo obožavateljica, i to onakvih kakve ina e samo vi amo u ilmovima, zna i, vrišti se i rone se suze. Kakva je sad situacija na tom polju? — Što ja znam, rekao bih da je ostalo isto. Gdje god nastupamo, uvijek se trudim izdvojiti pola sata ili sat vremena za potpisivanje autograma i otografiranje s obožavateljima. No, to nije uvijek mogu e, pa se nadam da mi nitko to ne e zamjeriti. Moja budu nost i karijera ovise o njima, jer koliko god bude ljudi koji me žele slušati toliko u ja dugo pjevati, zato se trudim pokušati odvojiti vremena kako bih im se zahvalio kako god mogu. • esto se o tebi piše posvuda, pa tako i na raznim internetskim portalima, forumima i sli nom. Jesi li ti ikad ostavio svoj komentar pod nekim lankom ili nekim komentarom? — Nisam. Koliko mogu vidjeti, ljudi uvijek imaju nešto za komen-
tirati i imaju raznolika mišljenja. To je u redu jer svatko ima pravo na svoje mišljenje, a ja sam se odlu io za takav posao gdje je to sastavni dio svega. Uostalom, ja rijetko kada stignem baš sur ati po Internetu, stvarno mi obaveze više ne ostavljaju previše vremena, pogotovo ne za to da bih stigao komentirati samog sebe.
Pozornica je postala privatni život • Koliko se razlikuje Bojan na pozornici od Bojana u privatnom životu? — Sada mi je pozornica postala privatni život, pa je to malo teže odvojiti. Istina je da su mi još u showu znali govoriti da sam na pozornici totalno druga iji nego u privatnom životu, vjerojatno zato jer sam u privatnom životu malo povu eniji i nemam taj neki stav kao na pozornici. Kad do em na pozornicu, znam da je pozornica moja, da moram napraviti najbolje što mogu i što znam da mogu i onda izgledam samo uvjerenije nego što jesam u privatnom životu. • Koja je najpozitivnija stvar koja ti se dogodila od kad si postao poznat?
• Možda trebaš na i nekog tko bi ti mogao pomo i oprati veš. Ve sam te zadnji put kad smo razgovarali ovo pitala, a to te u zadnje vrijeme i nekako naj eš e mediji pitaju, kako tvoj ljubavni život? Imaš li nekoga posebnog u svom životu? Zadnji put je odgovor bio negativan. — I sad je negativan. Trenutno ne postoji nitko u mom životu i nije da tražim jer naprosto nemam vremena za to. A i mislim da se stvari kao što je ljubav ne traže, one se ili dogode ili ne dogode. Ako je to sutra, onda je sutra, a može biti i za dva mjeseca ili dvije godine, to se ne orsira. • Pri a se da postoji nešto “više” od prijateljstva izme u tebe i Carle Belovari. — To nije to no. Carla i ja smo jako dobri prijatelji i pomažemo jedno drugom, pogotovo sad kad smo oboje u Zagrebu. I na CD-u mi je pomogla pjevati, tako da su to samo prijateljsko - poslovni odnosi. • Kakve te osobe privla e? — Komunikativne cure, simpati ne ... Mora imati i dozu samouvjerenosti, fizi ki izgled mi nije toliko bitan ... • Kakav si kad si zaljubljen? — Zmotan. To znaju samo oni koji me najbolje znaju. (smijeh) • S obzirom na to da smo ušli u novu godinu, što bi poželio našim itateljima? — Želim svima sve najbolje u novoj godini, neka im se ostvari sve što si žele. Neka im 2010. bude bolja nego ova prije. • Što želiš sebi? — Da ova godina bude barem jednako dobra kao 2009. Vidjet emo ho e li se to ostvariti. (mn, oto: Z. Vrzan, bojanjambrosic.com)
Tony je baš cool...
Na Bojanovom albumu “Bolji od ljubavi” Tony Cetinski preuzeo je višestruku ulogu producenta, aranžera i muzi ara
• Za vrijeme snimanja albuma imao si prilike tijesno sura ivati s Tonyjem Cetinskim. On je jedan od najpoznatijih i najkvalitetnijih hrvatskih pjeva a. Kakav je on u privatnom životu? — Baš je cool, pravi zezant. Stalno nas je nasmijavao i zbijao šale, ali samo u slobodno vrijeme, jer kad se radilo stvarno se radilo.
Moram re i da je u studiju bio više nego ja. Mi bi došli oko podneva u studio i radili do pono i, onda bih ja otišao spavati, a Tony i ekipa bi ostajali do sitnih no nih sati i radili na aranžmanima. Puno mi je pomogao i što se ti e pjevanja, ne samo što se odnosi na ove pjesme na albumu, nego i oko toga što i kako na koncertima i kako budu e u životu napredovati u tehnici pjevanja.
44
Dobro je znati
``` ' _ Â&#x203A; Â&#x153; ' _ Â&#x203A; Â&#x2C6; Â&#x2030;Â&#x161; Â&#x2030;Â&#x2030;Â&#x2030;
Â&#x2DC; # Â&#x161;
OBAVIJEST POTROĹ A IMA PLINA Prema novim zakonskim propisima cijena prirodnog plina odre uje se temeljem Odluke Vlade Republike Hrvatske o visini tarifnih stavki u tarifnom sustavu za opskrbu prirodnim plinom, s iznimkom povlaĹĄtenih kupaca, bez visine tarifnih stavki, koja Odluka je stupila na snagu 01.09.2009. godine. Tom Odlukom utvr ena je visina tarifne stavke â&#x20AC;&#x201C; opskrba prirodnim plinom, te se na tako utvr enu cijenu svaki mjesec mora doda ili oduze odgovaraju i nov ani iznos cijene koji se odnosi na kvalitetu plina za obra unski mjesec. Sukladno navedenom novom na inu formiranja cijene plina, od 01.10.2009. godine cijena prirodnog plina za ku anstvo iznosi 2,41 kn/m3 s PDV-om, a za poduzetniĹĄtvo 1,96 kn/m3, uve ano za PDV. Napomena: Ova cijena prirodnog plina je za jednu lipu viĹĄa od cijene plina koja je vaĹžila do 01.10.2009. godine. Sa ĹĄtovanjem, Direktor: Vladimir Ivkovi , dipl. iur. v.r.
21. srpnja 2009.
sport@mnovine.hr
IZBOR ME IMURSKIH SPORTSKIH DOGA AJA U 2009. GODINI
Godina koja je samo potvrdila ve poznato! - Najbolji rezultati me imurskog sporta vrte se oko gimnasti ara Filipa Udea i Tijane Tkal ec, spidvejaša Jurice Pavlica, karatista i karatistica KK Nedeliš e, posebice Ivane Goricaj koja dobiva nasljednice, a u ekipnim sportovima ponovno imamo dva nova-stara prvoligaša: nogometaše i rukometaše
PRI A 1. - Jurica Pavlic
Naslov juniorskog svjetskog viceprvaka Pri a godine zasigurno je speedway. Ne samo zbog rezultata Jurice Pavlica, ve i zbog dobivanja najja e motociklisti ke utrke u samostalnoj Hrvatskoj. Na stadionu Milenium krajem kolovoza ove godine voziti e se Grand Prix Hrvatske, najja a speedway utrka
ikad održana u našoj zemlji. Jurica Pavlic nije uspio u i u elitno društvo svjetskih spidvejaša. Ali, uzeo je naslov juniorskog svjetskog viceprvaka na doma em terenu, na Mileniumu. Može se re i kako se o ekivalo zlato na doma em terenu, ali Jura u
drugom dijelu sezone više nije bio tako dobar kao što je to bio slu aj do srpnja mjeseca. U ovoj godini o ekuje se njegova još bolja afirmacija, a voziti e ak tri ili etiri najbolje svjetske lige, uz GP na doma em terenu, te ostala natjecanja.
PRI A 2. - gimnasti ari
PRI A 4. - karatisti
Sjajan povratak Udea i Tkal ecove
Ivana Goricaj u vrhu hrvatskog karatea
Nakon operacije koje su imali Filip Ude i Tijana Tkal ec gotovo nevjerojatno zvu e rezultate koje
su postigli na povratku. Jednostavno sjajno. Nije se nimalo lako vratiti, posebice nakon tako kompliciranih zahvata. Tijana Tkal ec je postigla jedan od najve ih uspjeha hrvatske gimnastike. U natjecanju za Svjetski kup u preskoku je osvojila ukupno 2. mjesto. Nekoliko uzastopce odli nih rezultata donijeli su na kraju ak borbu za naslov prvakinje. Nije uspjela, ali i ovo je izvrsno. U ovoj godini o ekuje se konkuriranje za sam svjetski vrh. Isto se o ekuje i od Filipa Ude. On se vratio, pa morao
ponovno na konzultacije bionergeti aru Hodaku koji mu je na kraju ponovno pomogao i vratio ga na sprave. Uz sve
neda e osvajao je medalje. Ona s Mediteranskih igara, srebro na t lu je zasig urno najsjajnije.
PRI A 3. - ekipni sport
Rukometaši, kugla i, nogometaši, košarkaši, odbojkaši... Pri a je u ekipnim sportovima uvijek ista. Imamo potencijala za sve prvoligaše, ali nitko ne može do kraja iskora iti prema samom vrhu, jer nedostaje novca, ali i kvalitete. Od ove godine imamo ak etiri hrvatska muška prvoligaša. Rukometaši MKA*IPC i odbojkaši Centrometala ve su osigurali opstanak u društvu najboljih i u sljede oj sezoni, štoviše, pokušati e biti što bliže vrhu. Kugla i Željezni ara su po prvi put me u prvoligašima i ne e plesati samo jedno ljeto. Iako i oni muku mu e s financijama ve su osigurali ostanak u ligi i u vrstoj su sredini tablice. Najteže e biti nogo-
metašima Me imurja. Za ozbiljan pro esionalni pogon prvoligaša trebala 10 milijuna kuna, a naši jedva skrpaju 6-7. I to je puno za naše prilike, a još k tome su nonstop na meti kritika. Svi misle da se razumiju u nogomet, uvijek se povla i pitanje zašto igraju stranci, a ne doma i, zašto su u elništvu kluba uvijek jedni, te isti itd. Nažalost, mnogi ne razumiju što zna i pro esionalan nogomet, pa govore “na pamet”, iako bi jednom zauvijek trebalo riješiti dilemu ho emo li u Me imurju gledati vrhunski sport ili samo amaterski. Ono nešto izme u uglavnom sve manje ima smisla.
Iako nije bila tako uspješna kao u prošloj godini, Ivana Goricaj iz KK Nedeliš e ponovno je pokazala da je u samom vrhu hrvatskog karatea. Nije lako spajati poslovne obveze i vrhunski karate, što je i ona osjetila tijekom godine. Bilo je problema i s ozljedama. Stoga nije bila prava na doma em terenu na EP u Zagrebu, ali ništa zato opet
su u džepu vrijedne medalje. Titula hrvatske prvakinje u srednjoj kategoriji, bez obzira na me unarodne uspjehe zasigurno posebno vrijedi, jer u njezinoj kategoriji je konkurencija na svjetskom nivou. Iza nje dolaze i nove mlade snage KK Nedeliš e u ženskoj konkurenciji, a o ekuje se i povratak u puno ormu Maše Martinovi .
PRI A 5. - još puno toga dobroga
Tenisa i, atleti ari, streli ari.... I tu pri ama nije kraj. Imamo još puno vrhunskih dosega u sportu, ponajprije zahvaljuju i upornosti, treningu, pomo i roditelja. Za sport se ina e izdvaja daleko premalo i kad treba nešto “rezati” uglavnom se reže sportu. Potpuno nezasluženo, jer gdje e biti djeca ako ne e biti na sportskim terenima. Za kompjuterima gdje se “u i svašta” ili u kr mama. Žalosno ali istinito. Imamo potencijalno vrhunske tenisa e poput malog Šuice i Škvorca, tu je i Iva Mekovec. I Ivana Lisjak nije odustala od vrhunskog te-
nisa. Sada je u SAD-u, u “osami” pokušava po ne znam koji proboj u svjetski vrh. I u me imurskim atletskim klubovima odli no se radi. Me utim, tu je najteže posti i vrhunske rezultate. Ali ima mladih, ali i ve afirmiranih atleti ara pred kojima su novi rekordi. I streli ari su vrlo dobri, najbolji u Hrvatskoj u olimpijskom luku. Tu su i strijelci, kao i niz drugih sportaša, npr. mladi igra i stolnog tenisa, badmintona, dalo bi se nabrajati, stoga bi ih valjalo i što bolje podržati. (Pripremio: D. Zrna)
5. sije nja 2010.
27. ZIMSKO PRVENSTVO ME IMURJA u malom nogometu
Krenula završnica, u nedjelju finalni dan Prošle nedjelje završilo je natjecanje po grupama u sve tri kategorije seniorskoj, pionirskoj i veteranskoj Zimskog prvenstva Me imurja u malom nogometu. Nave er je obavljeno izvla enje
parova završnice natjecanja. Može se re i da su gotovo svi favoriti za samu završnicu natjecanja prošli dalje. Prošlogodišnji branitelj naslova u seniorskoj konkurenciji BBS Saka graditeljstvo iz Novog
RASPORED ODIGRAVANJA UTAKMICA 1/16 SENIORI 04.01.2010. (ponedjeljak)
16,00 AJAX (Kotoriba) – TREE PROFILE (Dubovica) 16,35 POKER PRO ( akovec) – EKIPA ŠERO (Pribislavec) 17,10 ŠVENDA THARMAN ( ehovec) – EUROTR. KOSTANJEVEC (Hraš ica) 17,35 AMARO (Puš ine) – TIM 8 (Sivica) 18,20 LIMARIJA KOVA (Lopatinec) – SVJEŽA JAJA VUK ( ehovec) 18,55 KROJ. OBRT ZING (Brezje) – ARMIRA CILAR (Mursko Središ e)
Marofa, ina e lan I Hrvatske malonogometne lige predvo en Nikicom Škerbi em. Treba još spomenuti nekoliko mom adi koje bi mogle nešto u initi na ovom prvenstvu. Limarija Kova iz Lopatinca
19,30 ME IMURJE MED (Donji Kraljevec) – BALI STYLE (Donja Dubrava) 20,05 SPEDWAY KLUB UNIA (D. Kraljevec) – BBS GRAD. SAKA (N. Marof)
SENIORI 1/16 PIONIRI 1/8 05.01.2010. (utorak)
16,00 PIZ. PROVENTUS (Ivanovec) – NARAN A TRAN. (Hodošan) 1/8 pioniri 16,25 MORSKI VILENJACI ( akovec) – OPG SRPAK (Palinovec) 1/8 pioniri 16,50 FOTEX II (Nedeljanec) – MIP WEYLAND (Puš ine)
sastavljena od igra a Me imurja i Varteksa Bratkovi a, Škvorca, Hojskog. Mom ad Svježa jaja Vuk iz ehovca predvo ena Habušem i Andrejem Vukom. Start auto škola iz Male Subotice sa Santinom De-
17,25 INSTALACIJE KOS (Kotoriba) – TSG ( akovec) 18,00 CB PICCADILLY (Dunjkovec) – FOTEX (Nedeljanec) 18,35 BUMBARI I RLENKE (Gori an) – MNK KLUB 75 (Kotoriba) 19,10 CB PLAYERS ( akovec) – HAUBIS ( akovec) 19,45 CB ARIES (Sv. Martin na Muri) – KLESAR. BARANAŠI -BOJAN (Palovec) 20,20 START AUTO ŠKOLA (Mala Subotica) – KOMET (Prelog) 20,55 ZEITGEIST ( akovec) – KLUB MLADIH PUSTAKOV AN (D. Pustakovec)
belcom i Bojanom Cirkven i em. Nakon igranja malog nogometa u Prelogu, Murskom Središ u, Kotoribi i akovcu kompletna završnica igra se u dvorani Graditeljske škole u akovcu. U etvrtak 7. sije nja od
SENIORI I PIONIRI 1/8 VETERANI 1/4 06.01.2010. (srijeda)
13,00 TASA (Novo Selo Rok) – FOTEX (Nedeljanec) pioniri 13,25 NK GRANI AR (Kotoriba) – KIWI (Varaždin) pioniri 13,50 TORCIDA (Lakoš) – NK SOKOL (Vratišinec) 1/4 veterani 14,25 VIHOR MET. SVJ. Z. (Strahoninec) – BALI STYLE (D. Dubrava)pioniri 14,50 seniori 1/8 15,25 seniori 1/8
16 sati igraju se etvrtfinalne utakmice, petak 8.sije nja tako er od 16 sati rezervirano je za polufinalne utakmice. Finalne utakmice na rasporedu su u nedjelju 10. sije nja od 14 sati nadalje.
16,00 NK PODRAVINA (Ludbreg) – MOM I I (Vratišinec) pioniri 16,25 SARA TRANS (Pribislavec) – NK SLOBODA (Varaždin) 1/4 veterani 17,00 seniori 1/8 17,35 seniori 1/8 18,10 REST. ETNO (Šenkovec) – ARMIR. CILAR (M. Središ e) pioniri 18,35 seniori 1/8 19,10 seniori 1/8 19,45 ŠŠD PRVA ( akovec) – FOTEX II (Nedeljanec) pioniri 20,10 seniori 1/8 20,45 seniori 1/8
5. sije nja 2010. PROGLAŠENJE NAJBOLJIH SPORTAŠA I EKIPA U GRADU AKOVCU ZA 2009. GODINU
Najbolji sportaši grada: gimnasti ari Ude i Tkal ec, kugla i Želje i tenisa ice Pun eca akove ki gimnasti ari Tijana Tkal ec i Filip Ude najbolji su sportaši Grada akovca, a kugla i Željezni ara i tenisa ice Pun eca najbolje ekipe u gradu za 2009. godinu. Iako su oba gimnasti ka aduta GK Marijan Zadravec Macan imali problema s ozljedama i Filip i Tijana uspješno su se vratili na gimnasti ki podij u prošloj godini, te odmah rezultatima prvenstveno na svjetskim kupovima pokazali da su u samom svjetskom vrhu. Što se ti e ekipnog sporta, povratak akove kog kuglanja u prvoligaške vode zahvaljuju i KK Željezni ar, te njihovi rezultati tijekom jesenskog dijela sezone zasluženo su im donijeli titulu najbolje ekipe grada, dok ženski ekipni sport koji godinama unatrag doživljava tešku krizu i svodi se na dva-tri kluba niti nema veliku konkurenciju, tako da su tenisa ice Pun eca logi an izbor za nagradu.
KOMENTAR
Jesu li se poštovali kriteriji?
Tri nepodijeljena priznanja Tijekom sve anosti u zgradi Scheir nažalost bilo je i neugodnih trenutaka. O ito su neki klubovi odlu ili “presko iti” dodjelu dodijeljenih im nagrada. Tako nije bilo predstavnika RK MKA*IPC i KK akovec da bi primili nagrade za velike jubileje: 60 godina djelovanja, odnosno 40 godina djelovanja, kao i predstavnika II. OŠ akovec koja je nagra ena kao najsportskija škola grada, za naj-
Tijana Tkal ec više sudjelovanja njihovih u enika u akciji kampova Zajednice: “Svaki tjedan, sport tjedan”.
KK Željezni ar
Filip Ude U povodu 35 godina djelovanja nagradu je primio predstavnik Karate kluba Globu, te
predstavnica Košarkaškog kluba akovec u povodu 10 godina djelovanja. (D. Zrna, oto: Zvrzan)
Ema Mikul i , ženska ekipa TK Franjo Pun ec
Prošli su blagdani, prošlo je vrijeme darivanja, vrijeme opuštenosti i možda jedini dani u godini kad se zaboravljaju svakodnevni problemi i svi se prepuštamo dobrom raspoloženju i blagdanskim užicima. Stoga i ovaj napis dolazi sa “zadrškom”. Da ne kvarimo dobar ugo aj, ali ipak... Vra aju i se u svakodnevnicu, ponovno smo se sjetili izbora za sportaša godine u akovcu održanog u organizaciji Zajednice sportova akovca. Rezultatima sam, na koncu, bio iznena en. Ne toliko laureatima, ve kriterijima koje su “glasa e” vodili prema kona nom redoslijedu. To da su Filip Ude i Tijana Tkal ec najbolji – normalna je stvar. Na jakim su natjecanjima osvajali odli ja, što u Me imurju drugima nije uspijevalo. estitke su primile i tenisa ice koje su etvrte u državi. Bez razlike koliko se mom adi natjecalo, ali etvrto mjesto je – etvrto mjesto. Ostala nam je mom ad godine. Nagra eni su bili kugla i koji su se uspjeli plasirati u Prvu ligu. Uspjeh koji je, svakako, za pohvalu. I sada se javlja pitanje kriterija prilikom odre ivanja najboljih. Jer, u prvu ligu plasirali su se i nogometaši NK Me imurje. A što je s rukometašima MKA*IPC-a? Oni se nisu plasirali u Prvu ligu. Oni su tamo ve cijeli niz godina. I ne bore se za ispadanje. Prošle su sezone zauzeli sedmo mjesto u konkurenciji 16 klubova, a u teku em su tre i. Ako to nije dovoljan argument, dodajmo da su igrali i polufinale Kupa Hrvatske. Mali plus je da su
nedavno osvojili i Kup Me imurja. Pitamo se, koji su to kriteriji po kojem je plasman u Prvu ligu ve i uspjeh od gore nabrojanih rukometnih? Što su rukometaši trebali napraviti pa da po ovdašnjim kriterijima budu najbolji? Osvojiti prvenstvo Hrvatske? Igrati Ligu prvaka? Ili nešto tre e? Obi aj je da u takvim anketama glasuju novinari. Ima iznimaka, pa tako treneri biraju me u sobom najboljeg u svom cehu, ili suci u svom. Novinari su izabrali sportaše Hrvatske, najbolje u Europi ili na svijetu. Kod nas sportaše biraju – dužnosnici!? Zar nije logi no da odlu uju oni koji sport i sportaše prate cijele godine? Netko je rekao da su rukometaši ve dovoljno puta bili mom ad Grada! Što to zna i? Zar to ne vrijedi i za srebrnog olimpijca Filipa Udea? Koliko je on puta bio sportaš akovca? Zar nisu Brazilci ve dovoljno puta bili svjetski prvaci u nogometu? Najgore je što se po gradu pri a da su ve bili izglasani rukometaši, ali je potom ‘netko’ promijenio tu odluku!? Glasine su grozna stvar. Pogotovo ako su istinite. Nema smisla pisati o popularnosti pojedinog sporta, ali baš bi me zanimalo da oni koji su tako presudili nabroje deset (može i pet) poznatih i priznatih kugla a. Ova pri a o kriterijima mogla bi imati svoj nastavak u izboru za najmom ad Županije. Ni tamo više ne glasuju novinari, ve – poga ate – dužnosnici. (D. Opa i )
5. sije nja 2010.
NEZADOVOLJSTVO u Me imurskom nogometnom savezu s premalim brojem ljudi u HNS-u, ali i najava povla enja dosadaĹĄnjeg predsjednika
Stjepan KriĹžari : Vrijeme je za novog ovjeka na elu Saveza - Nezadovoljni smo ĹĄto u hrvatskom nogometu imamo tek simboli an broj me imurskih nogometnih djelatnika i sudaca 2009. godinu Stjepan KriĹžari , predsjednik Nogometnog saveza Me imurja, smatra nogometno uspjeĹĄnom, a recesija nije uspjela prekinuti Savezu vaĹžne projekte. Smatra me utim da su Me imurci podcijenjeni na hrvatskog suda koj i delegatskoj sceni te da na tome treba ozbiljno raditi. U 2009. godini proslavljena je 50. godiĹĄnjica Nogometnog saveza Me imurja, dok e 2010. godinu obiljeĹžiti obljetnica 100 godina igranja nogometa u naĹĄem kraju, uz 90 godina postojanja NK akovca. Takvi jubileji nisu malo, a Savez je to proslavio na najbolji mogu i na in. â&#x20AC;&#x153;Orijentirali smo se u 2009. godini preteĹžno na ĹĄtednju, no uspjeli smo ipak organizirati sve nama vaĹžne turnire. S nogometaĹĄima smo godiĹĄnjicu proslavili tako ĹĄto smo sve igra e mla ih kategorija oslobodili pla anja lanarina, kao i kotizacija za
MoĹžda je naĹĄ problem ĹĄto nema kod nas problema
natjecanjeâ&#x20AC;?, kazao nam je KriĹžati .
Za nogomet se izdvaja samo 1 posto potreba Kao predsjednik NSM-a KriĹžari je i dopredsjednik Zajednice sportova Me imurske Ĺžupanije, a mnogo puta imamo priliku vidjeti da se upravo za nogomet izdvaja sramotno malo: â&#x20AC;&#x153;Treba biti poĹĄten i kazati da nogometaĹĄi dobivaju oko 1 posto svojih potreba, dok se nekim sportovima pokriva i do pedeset posto. Unato tome, svi su spremni stvarati loĹĄu klimu oko nogometa, a to baĹĄ i nije fer. Problem jest u tome ĹĄto se ne izdvaja ciljano, jer ja smatram da seniori i veterani moraju traĹžiti sponzore, a s javnim novcem treba zbrinuti djecu.â&#x20AC;? Nemogu e je ipak ne primijetiti kako naĹĄ kraj, iako bogat nogometaĹĄima, ipak ima vrlo malo predstavnika u naj-
viĹĄem rangu hrvatskog nogometa, kao i u raznim vaĹžnim komisijama. KriĹžari o tome kaĹže: â&#x20AC;&#x153;Iznimno sam nezadovoljan tom situacijom i to ne krijem. Imamo samo jednog suca na A listi 1. HNL te dva na B listi, nemamo delegate ni na 1. ni na 2. ligi, a nema nas ni u suda koj ni u natjecateljskoj komisiji HNS-a. Kako moĹže bi-
ti da jedan kraj poput Ĺ ibenika, s neusporedivo manje klubova, ima svoje predstavnike u te dvije najvaĹžnije komisije, a mi nemamo?â&#x20AC;? KriĹžari je ujedno sam odgovorio na svoje pitanje te rekao da neke odluke Hrvatskog nogometnog saveza nemaju veze s pameti: â&#x20AC;&#x153;HNS je odlu io, ĹĄto nema nikakve
veze sa sportom ili nogometom, da delegati 1. HNL mogu biti samo osobe s visokom ili viĹĄom stru nom spremom, bez obzira na njihovo usavrĹĄavanje unutar nogometa. Smatramo isto tako da imamo mladih sudaca koji bi mogli u 2. HNL, trudimo se i guramo da u tome uspijemo.â&#x20AC;?
MoĹžda je najve i problem Me imurja ĹĄto u stvari nema problema, obrazlaĹže KriĹžari : â&#x20AC;&#x153;HNS se bavi onima koji imaju krize i stvaraju probleme. Nas je lako zaboraviti, ali je krajnje vrijeme da pokaĹžemo da Hrvatska nije do Drave.â&#x20AC;? Pravo e vrijeme za to biti izbori nove nogometne vlade u prosincu ove godine: â&#x20AC;&#x153;Svakako emo vrsto traĹžiti da nam se da onoliko paĹžnje koliko zavre ujemo. Ne volim predvi anja, mogu e je da ne bude drugih kandidata, a mogu e je i da emo birati. No, odmah u re i da smatram kako se stvari moraju maknuti s ove to keâ&#x20AC;?, rekao je KriĹžari . U jedno je Stjepan KriĹžari ipak siguran, on viĹĄe ne e biti na elu NSM-a, kad u 12. mjesecu i u Me imurju budu nogometni â&#x20AC;&#x153;izboriâ&#x20AC;?: â&#x20AC;&#x153;Nogomet je svakako interesantan, ali ja sam ve 10 godina na elu Saveza i vrijeme je za mlade ljude i svjeĹže ideje. Pritisak na predsjednika je velik, a ja bih se malo odmorioâ&#x20AC;?, zaklju io je KriĹžari . (Ivana Strahija)
STJEPAN HAMONAJEC, direktor NK Me imurja uo i priprema za drugi dio prvenstva
IzdrŞat emo do kraja sezone, ali pitanje je na koji na in! - NK Me imurje je prepuťteno samo sebi, nikoga nije briga za nas. HNS nije briga, nemamo potporu drŞavnih irmi, kazao je pun emera direktor Stjepan Hamonajec na posljednjem druŞenju s novinarima, a jada se i danas. Iako su Županija i Grad akovec najavili su inanciranje Škole nogometa, nema niťta od toga, kao niti od pomo i Şupana koji je prilikom stupanja na vlast najavio svesrdnu pomo . - Naťa Şupanija je mala, njen prora un je kao kod neke slabije irme. Priljevi su se osjetno smanjili. Nema entuzijazma me u im ljudima, ni njih nije briga. Razgovarao sam sa Şupanom, molio ga za pomo , obe ao je tako er kad je dolazio na vlast da e dati sve od sebe, a nismo dobili ni kune.
Me imurje se uglavnom inancira zahvaljuju i â&#x20AC;&#x153;ljudima i irmama dobre voljeâ&#x20AC;?. Ve ina prvoligaĹĄa dobiva donacije od drĹžavnih tvrtki ili institucija, ali ne i NK Me imurje... - Jedina smo mom ad koja od drĹžavnih irmi poput HEPa, INE ili HBP-a nije dobila niti jednu lipu. Problem je ĹĄto smo u Zagrebu politi ki patuljci, nikoga nije briga za nas. Hamonajec shva a da su novci problem kod svih, ali ga boli ĹĄto za neke uvijek nema, iako su im rezultati upitni. Me utim, oni se inanciraju bez pogovora... Kod nas se sve temelji na radu entuzijasta, dok susjedne drĹžave obilato ulaĹžu u sport, sigurno emo sve viĹĄe zaostajati u svim segmentima i se e se uruĹĄiti. Kod nas svi prate sport, svi mogu pljuvati
i komentirati, a kad treba neĹĄto pokrenuti nigdje nikoga. U kulturi je to druga ije, kulturne priredbe zanimaju malo ljudi, oni dobiju novac od drĹžave, grada, Ĺžupanije onda ih nitko ne kritizira niti pita gdje je otiĹĄao novac jer to nikoga ne zanima kaĹže Hamonajec.
Slijede pripreme za novu sezonu - Pa izdrĹžat emo nekako, ali pitanje je na koji na in. Jedini izlaz je prodaja igra a, iako je onda pitanje kako zadrĹžati opstanak. Ali nama malina nije lako ni prodati igra e. U ovom trenutku pokrenula se situacija u Upravi, viĹĄe je zajedniĹĄtva, nadam se da e tako biti i dalje, a o ekujem da nam pomognu svi koji mogu u gradu i Ĺžupaniji. (D. Zrna)
5. sije nja 2010. TURNIR U-12 Škole nogometa Me imurje- akovec
SKUPŠTINA NK GRANI AR KOTORIBA
Me imurju tre e mjesto Unato pravoj me avi koja je umalo zatrpala sve putove do dvorane II osnovne škole u akovcu, Škola nogometa Me imurje – akovec ipak je uspješno održala svoj turnir za uzraste U12. Doma ini su osvojili tre e odnosno osmo mjesto. Osam ekipa malih nogometaša susrelo se u akovcu, kako bi odmjerilo snage, vidjelo koliko su drugi napredovali, ali i ono najvažnije, zabavili se tijekom zimskih praznika. Škola nogometa je, uz svoje dvije ekipe, Me imurje i akovec, u goste pozvala susjede iz Koprivnice i Varaždina, Nedeljanca i Križevaca te ekipe iz Slovenije. Podijeljeni u svije grupe nogometaši do 12 godina usporedili su svoje nogometno umije e, te je na kraju najbolja ekipa bila ona Varteksa, koja je s 3:1 svladala u finalu mom ad Drave Ptuj.
Odli na jesenska sezona Na skupštini NK Grani ar iz Kotoribe zaklju eno da je ovo bila dobra godina za sve natjecateljske kategorije, a pozitivno je i financijsko poslovanje. Seniorska ekipa koju trenira Branko Lipi nastavak proljetnog djela prvenstva do ekuje na odli nom tre em mjestu koje dijele s akove kom Slogom. – Cilj je ostvaren, bilo je i evidentnih padova u igri gdje nismo trebali izgubiti bodove, no moramo biti zadovoljni, re-
kao je Lipi . Dobre igre dovode i sve više gledatelja i navija a, pa ih je u prosjeku u doma inskim utakmicama došlo bodriti 140 ljudi. Zadovoljstvo rezultatima nisu krili ni treneri mla ih uzrasta Franjo Farkaš, Damir Matotek i Damir Ujlaki. Predsjednik kluba Danijel Fundak zahvalio je svim sponzorima i donatorima što klub pomažu da bude financijski stabilan. Dobre igre i rezultate najavljuju i u prolje e. (a )
SKUPŠTINA NK VIDOV AN Najbolji predstavnik me imurskog nogometa bila je ekipa Me imurja Me imurje je bilo tre e, jer je u pucanju penala bilo bolje od
Pobjedni ki trofej direktor Škole D. Mikulaj uru io je kapetanu ekipe Varteksa
Nedeljanca, dok je peto mjesto zauzela ekipa lendavske Na te. Slijede Križevci, Slaven Belupo te kona no akovec. “Rezultati na ovakvim turnirima nikad nisu u prvom planu, no možemo re i da su penali koštali Me imurje finala, dok su u mom adi akovca igrali godinu dana mla i de ki, koji su po mom mišljenju dali sve od sebe. Zadovoljni smo”, rekao je voditelj Škole Želimir Orehovec. Puna dvorana bodrila je male nogometaše, a posebni su pljesak zaslužili oni koji su proglašeni najboljim pojedincima turnira. Tako je najbolji igra bio Vinkovi Marko(Varteks), golman Toplak Alen (Drava), a strijelac Pata ta Nino (Varteks), koji je dao etiri
gola. Dvije doma inske ekipe vodili su treneri Šari , Naran a i Obadi . Iako u seniorskom nogometu traje privremeno zatišje, mali nogometaši i dalje imaju posla. 31. sije nja zapo et e predselekcijski turnir za uzraste U13, a najbolje tri ekipe ove regije odlaze u daljnje natjecanje, dok se finale predvi a za 13. ili 14. velja e. Juniori i kadeti ve e 16. sije nja zapo eti s treninzima, dok e oni manji do 22. velja e trenirati u dvorani. Za godinu pred nama Škola ima planove, a najvažniji je: “U i s juniorima u 1. ligu”, kazao je Orehovec. (Ivana Strahija)
Žele sa uvati status me imurskog prvoligaša Nakon završetka jesenskog djela prvenstva u prvoj me imurskoj ligi, održana je skupština nogometnog kluba Vidov an iz Donjeg Vidovca. U klubu nisu zadovoljni pretposljednjim mjestom na tablici. Predsjednik kluba Blaž Jakupak isti e da su najve i problem financije i odlazak šestero igra a iz seniorskog sastava. Vjeruje da uz više treninga i zalaganja igra a mogu u prolje e sa uvati status me imurskog prvoligaša. Slabe rezultate seniora u
sjenu bacaju juniori i pioniri. Juniori su vode a ekipa nakon jesenskog djela ostvarivši sve pobjede, pa se tu vjerojatnu kriju igra i koji e popuniti seniorski sastav. Za idu u godinu u klubu planiraju izgradnju još etiri stupa rasvjete što e im poboljšati uvjete za ve ernje treninge. Sponzorima su podijeljene zahvalnice, a ispred op ine Donji Vidovec skupštinu je pozdravio zamjenik na elnika Dražen Lukša. (a )
BOŽI NI KUP PODTURNA za lima e
Prvo mjesto za NK Podturen Nakon utakmica po skupinama u završnici je najviše pokazala ekipa doma ina NK Podturna koja je osvojila prvo mjesto svladavši u finalu NŠ
Fotex Lavovi. Tre e mjesto osvojila je ekipa NK Hajduk Brezje. Utakmice su besplatno sudili doma i suci iz Op ine Podturen.
SKUPŠTINA NK HAJDUK - VINDIJA Štrukovec
Dragutinu Debelecu potvr en novi mandat
Naslov najboljeg pripao je doma em NK Podturnu Nogometna škola “Nogometaš 13” iz Podturan bila je odli an organizator turnira za li-
ma e pod nazivom “Boži ni kup Podturna koji je odigran u novoj školskoj sportskoj dvorani.
20. MEMORIJALNA MALONOGOMETNA LIGA JOSIP FRANCKI-JOJA - PAN LIGA 2009./2010.
Trgošped ne popušta Rezultati 6. kola: Kolar – MT 1923 5:5; Bolnica – Plitvica 8:6; Fortuna – Agricola 16:4; Trgošped – Letina 10:1; Brezje – Ekom 6:3; Kaštel Kamen – TMT 5:1; Elita Mel – Ca e bar Corona 10:3. Strijelci: 1. Cirkven i Bojan (Fortuna) 25 2. Srpak Kristijan (Ca e bar Arcus) 20 3. Kralj Tomislav (Trgošped) 19 4. Baksa Andrija (Bolnica) 17 5. Modlic Zdravko (Trgošped) 13, Vabec Dragutin (MT 1923) 13 Parovi 7. kola: Fortuna – Ekom; Elita Mel – Kolar; Ca e bar Arcus – MT 1923; Trgošped – Plitvica; Kaštel Kamen – Letina; Agricola – Brezje; TMT – Bolnica; Ca e bar Corona slobodan.
Ekipa Hajduka iz Brezja zauzeo je zapaženo tre e mjesto
TABLICA 1. Trgošped
6 6 0 0 68 15 18
2. Fortuna
5 5 0 0 59 17 15
3. Elita Mel
5 5 0 0 48 18 15
4. Kaštel Kamen
5 5 0 0 33 15 15
5. Ca e bar Arcus 5 4 0 1 36 8
12
6. TMT
5 4 0 1 28 20 12
7. MT 1923
6 3 1 2 41 42 10
8. Ca e bar Corona 6 2 1 3 34 30 7
9. Kolar
6 2 1 3 28 37 7
10. Plitvica
6 2 0 4 26 45 6
11. Bolnica Akus k m. 6 1 0 5 25 55 3
12. Brezje
6 1 0 5 19 52 3
13. Agricola
5 0 1 4 16 40 1
14. Ekom
6 0 0 6 18 53 0
15. Le na
6 0 0 6 18 59 0
Jedini sportski klub u Štrukovcu NK Hajduk - Vindija održao je svoju izbornu skupštinu na kojoj su podnesena izvješ a za 2009. godine, te je izabrano elništvo kluba. U novi Izvršni odbor izabrani su Josip Hoblaj, Stjepan Jurovi , Stjepan Cilar, Miroslav Radikovi , Antun Si , Stjepan Debelec, Josip Grabar, Martin Strnad i Dragutin Debelec. Jednoglasno je za predsjednika kluba izabran Dragutin Debelec koji je ovu dužnost obnašao i do sad.
Dosadašnjem tajniku Josipu Hoblaju skupštinari su dali povjerenje u novom mandatu. Poslove blagajnika obavljat e Miroslav Radikovi . Novi Nadzorni odbor ine Zlatko Zadravec, Miljenko Hamer i Zdravko Mun ar. Minula godina bila je na sportskom planu jedna od najboljih, kada je za dlaku pobjegao naslov prvaka u II. županijskoj ligi - zapad i samim time plasman u viši stupanj natjecanja. Želja svih je da ove sezone klub bude najbolji u ligi i postane županijski prvoligaš. (N. Šardi)
5. sije nja 2010.
RJEŠAVA SE PITANJE trenera MKA*IPC
ME IMURSKI KICKBOXER nastupio na me unarodnom turniru u Pakracu
Tri imena u igri
Bronca za Roberta Varošanca
Nakon što je odradio mjesec dana vo enje ekipe igra -trener Davor Varga, elništvo MKA*IPC intezivno radi na angažiranju kona nog rješenja. Kako neslužbeno saznajemo u igri za trenera su tri imena. Najviše se spominje ime Željka Golika, koji je u posljednje vrijeme uglavnom radio
s rukometašicama. Me utim, u igri je navodno i mogu i povratak Josipa Borkovi a, a spominje se mogu nost dolaska i Saše Ku eka, koji je nakon Preloga, Nexe i Izvi a a posljednja dva mjeseca vodio Prelog. Odluka bi se trebala donijeti u predstoje ih nekoliko dana.
SJAJNE odbojkašice iz Pribislavca
Jesenske prvakinje A-2 lige Odli noj ekipi Kaštela iz Pribislavca osvojile su naslov prvaka jesenskog dijela prvenstva A-2 odbojkaške lige. Doma e cure pod vodstvom trenera Marka Obadi a sjajno su odigrale polusezonu. U A-2 ligi natjecanje nije jednostavno, ali zahvaljuju i prvenstveno odli noj fizi koj pripremi i snazi na kojoj insi-
stira trener Obadi Kaštelanke bez ve ih problema “pometu” s parketa ostale ekipe u natjecanju. ŽOK Kaštel utakmice je igrao uglavnom u sastavu: D. Šestan, Ž. Obadi , L. Lepen, A. Novak, I. Vincek, M. Goš iej, M. Iva i , M. Knezi , L. Novak, I. Sabol, P. Prprovi i J. Toplek. (Ivana Strahija)
ME IMURSKI karate klubovi na turnirima
KK Me imurje u Osijeku i Lepoglavi Na velikom me unarodnom turniru koji je održan u Osijeku u konkurenciji više od 300 karatista iz etiri države, nastupili su i karatisti KK Me imurje iz Nedeliš a. Od desetak njih najbolji rezultat polu ili su Tony Sabol koji je u uzrastu kadeta osvojio naslov pobjednika, a isto je uspjelo i Sari Sabol u konkurenciji u enica. Zadnjim kolom u Lepoglavi, završena je karate liga sjeverozapadne Hrvatske. Od natjecatelja KK Me imurje naslov pobjednika odnijeli su: Sara Sabol,
Nino Cmre njak, Luna Hamer, Evelyn Pavlic, Leon Marciuš, a srebro je pripalo Luciji lesjak i Franu Golubi u.
KK Štrigova nastupio na turniru u Varaždinu Na turniru u Varaždinu nastupilo je troje karatista KK Štrigova. Radile su se kate. Ana Stankovi bila je najbolja u konkurenciji mla ih kadetkinja, dok je Dora Šari bila tre a u kategoriji kadetkinja. Nastupila je i Monika Lovrec koja ovaj put nije uspjela uzeti medalju. (dz)
Karatisti KK Me imurje koji su uspješno nastupili na me unarodnom turniru u Osijeku
- Njegovi treneri Siniša Kova i (profi prvak Europe u fullconatctu, te prvak u više razli itih disciplina u državi i interkontinentalnom rangu), te Hrvoje Kašasondi i Mario Agati (tako er jedni od eminentnijih boraca u Europi), vrlo su zadovoljni radom Roberta, isti u njegov neosporni talent i potrebu za što više rada, treninga i usavršavanja. Me imurski kickboxer Robert Varošanec osvojio je bron anu medalju na najja em ovosezonskom me unarodnom turniru koji se održao u Pakracu, a na kojem je sudjelovalo 6 zemalja, BiH, Hrvatska, Italija, Ma arska, Makedonija i Slovenija i 732 boraca iz 86 klubova. Naš kickboxer je u etvrtfinalu pobijedio Ma ara Rolanda Yeresa iz Kiraly Temaa (je-
dan od najboljih klubova u ovoj disciplini), dok je u polufinalu izgubio na bodove od Slovenaca Ervina Hadži a iz KBK “Ttrži ”. Osvajanjem tre eg mjesta na svojem prvom me unarodnom turniru opravdao je povjerenje svojih trenera, te je zadovoljan ovim rezultatom i on mu je još ja i motiv za daljnji trud, trening i nastup na sljede im takmi enjima. Njegovi treneri Siniša
Kova i (profi prvak Europe u ullconatctu, te prvak u više razli itih disciplina u državi i interkontinentalnom rangu), te Hrvoje Kašasondi i Mario Agati (tako er jedni od eminentnijih boraca u Europi), vrlo su zadovoljni radom Roberta, isti u njegov neosporni talent i potrebu za što više rada, treninga i usavršavanja.
Robert trenira u Sra incu Robert Varošanec je lan Kickboxing kluba iz Sra inca, koji od ove godine redovno trenira i na podru ju Me imurja. Treninzi se održavaju svaki tjedan u dvorani Aton Nedeliš e, gdje se svi zainteresirani mogu upoznati s na inom rada i uklju iti se u trenažni proces. Za dodatne in ormacije može se nazvati
na klupski tele on 099 213 8213. Sam Kickboxing klub Sra inec je vrlo uspješan klub koji u svojim redovima ima tri izvrsna i iskusna trenera koji su i reprezentativci Hrvatske, te lanove koji su ove godine ukupno na svim natjecanjima osvojili trinaest medalja, od ega pet zlatnih, etiri srebrne i etiri bron ane. Ujedno su uspješno organizirali turnire i pro esionalne me eve. Dolazak u Me imurje i organiziranje redovnih treninga u dvorani Aton smatraju odli nim potezom, jer na ovom našem podru ju ima vrlo mnogo zainteresiranih za ovaj plemeniti sport. U Me imurju sada redovno trenira 28 lanova svih dobi, što rekreativaca, što natjecatelja, a od kojih je 6 žena. 4. sije nja su nastavili s treninzima.
5. sije nja 2010. ANALIZA SEZONE Atletskog kluba Me imurje
Kadeti briljirali, postignut niz odli nih rezultata AK Me imurje ostvario je ukupno gledaju i jednu od najboljih sezona, a prema rezultatima u kadetskoj kategoriji sezona 2009. definitivno je najbolja. Klub je u 2009. godini osvojio ukupno 48 medalja na pojedina nim prvenstvima Hrvatske u 7 starosnih kategorija, od ega 13 zlatnih 16 srebrnih i 19 bron anih, od ega su dvije tre ine osvajale kadetkinje i kadeti. U ekipnim natjecanjima najbolji plasman ostvarila je ženska kadetska ekipa koja je u finalu Ekipnog kadetskog prvenstva osvojile drugo mjesto sa istim brojem bodova kao i pobjednik, seniorke su u istom sustavu natjecanja bile etvrte, a seniori sedmi. U natjecanjima za Kup Hrvatske ponovo su najbolje bile kadetkinje AK Me imurje koje su natjecanje završile na visokom tre em mjestu. Muška Seniorska ekipa AK Me imurje tako er je ostvarila odli an plasman jer je zauzela visoko etvrto mjesto u finalu seniorskog KUP-a.
Me imurski reprezentativci Nastupi za hrvatsku reprezentaciju su ono najvrijednije što se može dogoditi svakom sportašu, a to je lanovima AK Me imurje u 2009. godini pošlo za rukom ak dvanaest puta. Stoga su posebnu pažnju gradona elnika i predsjednika Hrvatskog atletskog saveza zaokupili lanovi AK Me imurje i ujedno hrvatske reprezentacije: Marija i Mirko Hižman u seniorskoj
akove ki AK Me imurje u prošloj godini zahvaljuju i sjajnim rezultatima posebice djevojaka osvojio je niz medalja, te dobio nove reprezentativce Hrvatske
konkurenciji nastupili su na Ekipnom prvenstvu Europe - 2. liga u Banskoj Bystrici, Slova ka, Kristina Dudek i Lea Obadi bile su juniorske reprezentativke u Uherskem Hradištu, eška, a uz Kristinu i Leu koje su bile i u kadetskoj reprezentaciji na natjecanju u Kaposvaru, Ma arska, sudjelovale su Sara Tuksar i Mateja Jambrovi . Iako je u osvajanju medalja na državnim prvenstvima sudjelovalo dvadeset i šest lanova AK Me imurje, prijemu kod gradona elnika bili su samo osvaja i medalja sa seniorskih i mla e seniorskih prvenstava, baca i Kristijan Strahija i Marta Gunc. Rezultati u kadetskoj kategoriji izvrsni su a to pokazuju i postignuti rezultati. Vrlo blizu hrvatskih rekorda u toj kategoriji su Kristina Dudek na 300 m, Sara Tuksar u skoku s motkom i Lea Obadi u bacanju diska. Me imurski rekordi u 2009. godini obarani su više nego ikada do sada, jer svaki izlazak na borilišta najboljih kadetkinja rezultirao je istovremeno rekordima u tri kategorije: kadetskoj, juniorskoj i seniorskoj.
Trenerski rad sve kvalitetniji
Kristina Dudek
Posebno mjesto u ovoj atletskoj pri i zauzimaju i oni koji se kreirali te rezultate prije nego su se oni i dogodili. Naravno, radi se o trenerima,
a u AK Me imurje najzaslužniji za ove sjajne rezultate bili su Aleksandar Žbulj i Branko Todorovi . Obojica još aktivni atleti ari vrlo dobro znaju kako od malog polaznika atletske škole jednog dana stvoriti kvalitetnog atleti ara. Osim njih dvojice u Klubu radi još šest pomo nih trenera i voditelja u Atletskim školama, pa je baza atleti ara zbog toga prili no
velika i u takvim okolnostima dobrog „materijala” ima na pretek. Posebno zadovoljan ovakvim atletskim scenarijem koji se doga a posljednjih godina u AK Me imurje i oko njega, bio je i osniva Kluba davne 1977. godine, a danas po asni predsjednik, Franjo Preložnjak, koji je od sveg srca estitao pozvanim atleti arkama i atleti arima i njihovim
trenerima na rezultatima, i ujedno poželio napredak u idu oj sezoni.
Sanacija atletske staze
Brojni nastupi i organizacije natjecanja
Evidentno je da atletika u Me imurju krupnim koracima ide naprijed te da se sustavnim radom redovito pojavljuju talentirani kadeti koji se odli no nose s konkurencijom u hrvatskoj i van njenih granica. Osim atleti ara i trenera te upravu Kluba, veliki doprinos dali su i oni koji financijski pomažu Klub, a tu se posebno istaknuo Grad akovec koji uz redovito financiranje konstantno ulaže u atletsku opremu. Tako je zahvaljuju i Gradu akovcu koji je prepoznao kvalitetu i kontinuitet koji obilježavaju rad AK Me imurje, u posjednjih nekoliko godina nabavljena oprema za elektronsko mjerenje rezultata - otofiniš, te strunja e za skok u vis i skok s motkom. Da bi se zaokružilo kompletno opremanje atletskih borilišta na stadionu SRC Mladost, ono što predstoji i što je najviše potrebno je sanacija trka ke staze koja vapi za renoviranjem. Naime, atletska staza sa sinteti kom podlogom, tzv. tartanom, izgra ena je na stadionu SRC-a Mladost još 1987. godine prilikom Univerzijade, te je njezin rok trajanja davno istekao. Stoga se o ekuje njezina sanacija.
Kao i svake godine Atletski klub je osim nastupa na natjecanjima u Hrvatskoj i van njenih granica, u 2009. godini bio organizator i nekoliko važnih atletskih mani estacija u akovcu. Tako je za masovno uklju ivanje u sportsku aktivnost organiziran Proljetni i Jesenski kros na kojem sudjeluje preko 600 u enika osnovnih i srednjih škola iz cijelog Me imurja, što pokazuje da se djeca rado ulju uju u ovakvu fizi ku aktivnost. Tre u godinu zaredom uspješno je organizirana Me unarodna uli na utrka ulicama akovca, a po peti puta održan je i kvalitetan Me unarodni atletski miting na kojem se postižu vrhunski atletski rezultati. Kao i svake godine organizirana su i natjecanja na državnoj razini, a u 2009. godini akovec su posjetili svi najbolji klubovi Hrvatske na Finalu Ekipnog prvenstva Hrvatske za kadetkinje i kadete dok su natjecatelji u istoj kategoriji u rujnu sudjelovali u Finalu kupa Hrvatske.
Podrška atletici i atleti arima od gradske vlasti Sve anom prijemu u gradskoj vije nici kod gradona elnika Grada akovca Branka Šalamona i njegovog zamjenika Veselina Biševca koji je uprili en za najbolje atleti are AK Me imurje u 2009. godini, prisutvovali su i elni ljudi hrvatske atletike: Predsjednik HAS-a Luciano Sušanj i direktor Siniša Ergoti . Obojica poznati kao vrsni atleti ari i osvaja i medalja sa europskih prvenstava, danas svoje znanje, iskustvo te imidž koji su izgradili kao sportaši, usmjeravaju na afirmiranje atletskog sporta u Hrvatskoj. Prema rije ima gradona elnika Branka Šalamona voditi e se ra una o tome da se atletska staza što prije sanira kako bi akove ki atleti ari imali još bolje, što e naravno ovisiti o financijskim (ne)prilikama koje nas o ekuju u 2010 godini, naglasio je tijekom nedavno održanog prijama. Ovu podršku grado-
Prijam kod gradona elnika lanova kluba i elnika Hrvatskog atletskog saveza na elnika s oduševljenjem su pozdravili svi uzvanici prijema, a posebno Predsjednik HAS-a Luciano Sušanj koji je istaknuo da je ulaganje u sportske objekte vrlo bitno jer se na taj na in na sportske terene može privu i još ve i
broj djece i sportaša. Direktor HAS-a Siniša Ergoti ugodnim je rije ima vrlo pohvalno istaknuo da je AK Me imurje zajedno sa Zborom atletskih sudaca Me imurja jedan od najboljih i najpouzdanijih organizatora atletskih
natjecanja u Hrvatskoj, te da e s novim atletskim borilištima ste i uvjete za organizaciju najve ih državnih seniorskih pojedina nih ili Kup prvenstava što bi bio najve i atletski sportski doga aj otkako je atletike u Me imurju.
KOŠARKA BOŽI NI KUP U DUBRAVI
I Me imurje jednom pobijedilo! Mla i kadeti (ro eni 1996. i mla i) Me imurja sudjelovali su na vrlo jakom me unarodnom turniru u zagreba koj Dubravi i tamo osvojili 10. mjesto. U svojoj su skupini prvo izgubili od Cedevite s rezultatom 45:58, pa od Splita 18:83. U razigravanju za plasman od 9.-12. mjesta tukli su drugu ekipu Dubrave sa 60:57, a nakon toga izgubili i od RI Baske-
ta sa 44:52. Turnir im je poslužio da vide gdje su u odnosu na najbolje ekipe šire regije (Hrvatska, Slovenija), obzirom da u lokalnom prvenstvu sasvim dobro izgledaju. (bh)
REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI Cedevita – Me imurje 58:45(18:11, 15:12, 9:13, 16:10)
ME IMURJE: Hamer, Gašpari 12, Novak 4, Glumac, Sabol, Jambrovi 12, Vrus 4, Mom ilovi 10, Keresteš 3, Zorkovi . Split – Me imurje 83:18 (24:6, 23:4, 16:4, 20:4)
ME IMURJE: Hamer, Gašpari 2, Novak 2, Glumac, Sabol, Jambrovi 8, Vrus 4, Mom ilovi 2, Keresteš, Zorkovi . Me imurje – Dubrava II 60:57 (21:11, 10:12, 13:18, 9:12, 7:4)
ME IMURJE: Hamer, Gašpari 12, Novak 2, Glumac 14, Sabol, Jambrovi 13, Vrus 5, Mom ilovi 6, Keresteš, Zorkovi , Kapelari 4. RI Basket – Me imurje 52:44 (27:11, 11:9, 12:12, 12:12)
ME IMURJE: Hamer, Gašpari 2, Novak, Glumac 7, Sabol 4, Jambrovi 2, Vrus 6, Mom ilovi 9, Keresteš, Zorkovi , Kapelari 14.
13.ME UNARODNI KOŠARKAŠKI TURNIR NOVA 2010
Sudjeluju mom adi iz tri države! U organizaciji KK Me imurja u dvorani Druge osnovne škole u akovcu održat e se 8. 9. i 10. sije nja 2010. tradicionalni me unarodni turnir za kadete(94. god.) i mla e kadete(96. god.). U konkurenciji e biti dvije ekipe Brotnja iz itluka
(Hercegovina), ZTE iz Zalaegersega (Ma arska), ABC Zadar, Dubrava i Rudeš (obje iz Zagreba), te Koprivnica i Me imurje. Utakmice se igraju u petak od 9.30 sati, u subotu od 9 sati, te u nedjelju od 9 sati. (bh)
52
Dobro je znati
``` ' _ Â&#x203A; Â&#x153; ' _ Â&#x203A; Â&#x2C6; Â&#x2030;Â&#x161; Â&#x2030;Â&#x2030;Â&#x2030;
Â&#x2DC; # Â&#x161;
Â&#x2DC; # Â&#x161;
``` ' _ Â&#x203A; Â&#x153; ' _ Â&#x203A; Â&#x2C6; Â&#x2030;Â&#x161; Â&#x2030;Â&#x2030;Â&#x2030;
Dobro je znati 53 #0
Ă&#x2021;*Ä&#x20AC;
/*
10
16
45
Salon keramike i sanitarije Veleprodaja i maloprodaja instalaterskog materijala www.trgoprom.hr t trgoprom@ck.t-com.hr
QMJOTLF JOTUBMBDJKF t HSJKBOKF t IMBÄ FOKF WPEPWPEOF JOTUBMBDJKF t JOTUBMBDJKF LBOBMJ[BDJKF QPTUBWB LFSBNJLF t BEBQUBDJKB LVQBPOJDB www.ginstal.hr t ginstal@ck.t-com.hr
130%"+" /&,3&5/*/"
#BOB +PTJQB +FMBýJÿB t ÞBLPWFD t 5FM t 'BY
54
Informacije
Â&#x2DC; # Â&#x161;
``` ' _ Â&#x203A; " # Â&#x153; ' _ Â&#x203A; Â&#x2C6; Â&#x2030;Â&#x161; Â&#x2030;Â&#x2030;Â&#x2030;
Ovrhovoditelj Privredna banka Zagreb d.d. oglaĹĄava
PRVU JAVNU PRODAJU NEKRETNINE dana 21.01.2010. godine u 11,45 sa , na 1. ro iĹĄtu za prodaju kod Op inskog suda u akovcu, soba br. 23, prodaje se poslovna zgrada i dvoriĹĄte u Kotoribi, Kralja Petra KreĹĄimira IV 12, utvr ene vrijednos nekretnine od 1.507.260,05 kuna. Za sve informacije pogleda oglasnu plo u Op inskog suda u akovcu.
REPUBLIKA HRVATSKA - ME IMURSKA Ĺ˝UPANIJA GRAD MURSKO SREDIĹ E Temeljem lanka 48.st.1.t.5. Zakona o lokalnoj i podru noj (regionalnoj) samoupravi, (Narodne novine broj 33/01, 60/01 â&#x20AC;&#x201C; vjerodostojno tuma enje, 129/05, 109/07, 125/08 i 36/09) i lanka 45.Statuta Grada Mursko SrediĹĄ e (SluĹžbeni glasnik Me imurske Ĺžupanije br. 09/09) gradona elnik Grada Mursko SrediĹĄ e Josip Dobrani , ing. raspisuje
NATJE AJ za prodaju zemljiťta u k.o. KriŞovec Predmet prodaje je slijede e zemljiťte: I) K.O. KRIŽOVEC A) Katastarska es ca broj 228 upisana u z.k.ul. broj 91 k.o. KriŞovec, oranica Zavrtje od 756 m2. Prodaja e se izves javnim nadmetanjem koje e se odrŞa dana 12.01.2010. godine s po etkom u 12:00 sa u gradskoj vije nici Grada Mursko Srediť e na adresi Trg bana Josipa Jela i a 10. Po etna vrijednost parcele iznosi 500,00 EUR-a u protuvrijednos na dan sklapanja ugovora o kupoprodaji. Dozvoljava se isklju ivo jednokratna isplata kupoprodajne cijene, u roku od tri dana od dana zavrťetka javnog nadmetanja a prije sklapanja ugovora o kupoprodaji nekretnine. Prije po etka nadmetanja, svaki sudionik treba na Şiro ra un Grada Mursko Srediť e poloŞi jam evinu u iznosu od 1.500,00 kuna. Navedenu jam evinu za pravo nadmetanja za nekretninu potrebno je uplatiti najkasnije do 11.01.2010. godine na Şiro ra un Grada Mursko Srediť e broj:2392007-1827600003 poziv na broj 22-7757-ma ni broj. Prije po etka javnog nadmetanja iznos jam evine mora bi proknjiŞen na ra un Grada Mursko Srediť e. Sudionici u nadmetanju duŞni su u nazna eno vrijeme do i s osobnom iskaznicom ili ovjerenom punomo i i potvrdom o upla jam evine. OP I UVJETI PRODAJE Uvje prodaje de nirani su Odlukom o prodaji a zainteresirane stranke mogu Odluku podi i u gradskoj upravi Grada Mursko Srediť e, radnim danom od 07:00 do 15:00 sa . Sudionicima koji u nadmetanju ne e uspje , jam evina se vra a, a najpovoljnijem ponuditelju ista ulazi u kupoprodajnu cijenu. U slu aju naknadnog odustajanja od kupnje ili neprihva anja uvjeta prodaje, tj. odbijanja potpisivanja ugovora o kupoprodaji, najpovoljnijem ponuditelju jam evina se ne vra a. Sve ostale informacije mogu se dobi u gradskoj upravi Grada Mursko Srediť e na broj telefona 040/370 782.
Gradona elnik Grada Preloga objavljuje
NATJE AJ za davanje u zakup poslovnog prostora u vlasniĹĄtvu Grada Preloga I Predmet ponude: Poslovni prostor u Oporovcu, dvoriĹĄte DruĹĄtvenog doma - povrĹĄine 67 m2 II Po etna cijena mjese ne zakupnine za poslovni prostor je: 5,00 kn/m2/mjesec III Poslovni prostor daje se u zakup na 5 godina. IV Rok za podnoĹĄenje pismenih ponuda je 15. sije anj 2010. godine, a ponude se podnose u Upravu Grada Preloga, Prelog, Glavna 33, s naznakom â&#x20AC;&#x17E;ZA ZAKUP-OPOROVECâ&#x20AC;&#x153;. V Pismena ponuda mora sadrĹžava : Naziv i sjediĹĄte, odnosno ime i prezime ponu a a, adresa, djelatnost koja e se obavlja , iznos mjese ne zakupnine po m2 i potvrda o podmirenim obvezama prema Gradu Prelogu. Ponude koje ne e sadrĹžava navedene uvjete ili ponude pris gle nakon roka za podnoĹĄenje ponuda, ne e se razmatra . VI Kriteriji za odabir ponuda su: 1. najviĹĄi ponu eni iznos zakupnine 2. pla anje obveza prema Gradu Prelogu u zakonskim rokovima (ra unaju i i prijaĹĄnje zakupnine). VII Ugovor o zakupu moĹže se otkaza u skladu s l. 27, 28 i 29. Zakona o zakupu poslovnog prostora (ÂŤNarodne novineÂť br. 91/96., 124/97., 174/04. i 38/09). VIII Gradona elnik zadrĹžava pravo neodabira po raspisanom natje aju. IX Sve obavijes o navedenom poslovnom prostoru mogu se dobi na broj telefona 040/645-301, radnim danom od 7,30-15,30 sa , a razgledavanje se moĹže vrĹĄi u isto vrijeme uz najavu. GRAD PRELOG
DVD PUĹ INE Daje u zakup poslovni prostor u objektu Vatrogasnog doma DVD PuĹĄ ine, akove ka 58. Objekt veli ine 56 kvadratnih metara, priklju ci: struja, voda, plin i telefon. Objekt je smjeĹĄten uz glavnu cestu VaraĹždin â&#x20AC;&#x201C; akovec. Javna licitacija odrĹžat e se 23.01.2010. s po etkom u 10 sa ispred Vatrogasnog doma u PuĹĄ inama. Po etna cijena 2.000,00 kuna. Za informacije i pogled objekta upit na telefon: 099/721-1849.
IZ MATI NOG UREDA RO ENI Â&#x;~\ ~ Â&#x; $ ÂĄ > # < ¢ ÂŁÂ&#x2019; \ Â&#x;Â&#x2021;¤~Â&#x2019;Â&#x2021; $ [ Â&#x; # ¢ Â&#x2018;\ Â&#x;~^~Â&#x2019;Â&#x2021; $ ÂĄ " Â&#x; ¢ Â&#x2019;Â&#x2021;¤]~\Â&#x2021; [^ ¥£¤$  [ Q ¢ Â&#x;Â&#x2021; ~ ~= Â&#x;Â&#x2021; $ # Â&#x2021;' ÂĄ ¢ Â&#x; Â&#x2019;Â&#x2021;Â&#x; ÂĽ\ÂŁ^~ÂŚÂ > ¤$ # ^ ] #" ' ¢ §Â&#x2021;^Â&#x2021;ÂĽ > ÂĄ=\~¨Â&#x2021; $ # ÂĄ Â&#x; ¢ Â&#x2019;  £[[ | ]^ ¤$ ÂĄ Â&#x2021;' ¢ Â&#x;~ÂĄÂ&#x2021; Â&#x2021;¤ ¤\  >ÂŁÂ&#x201A;$ # ¤ ÂĄ ¢ Â&#x2021;  ~^ÂŁ]Â&#x2021; $ # Â&#x2021;' Â&#x; ¢ ¤ ]>  ¤~Â&#x2018;\ Â&#x2021; $ # [' " & Â&#x2018; ¢ ÂĄ \]Â&#x2021; |~\Â&#x2019; ]$ # [ Â&#x2018;' ¢ Â&#x2021;Â&#x2019;  ^ÂŁÂ&#x2019; Â&#x2021; $ # > " \ ¢ ^ \ ¨ ^ ÂĄ~ $ = [ Q ¢ [  Â&#x;Â&#x2021; = ^~Š$ # ] ¢ ^Â&#x2021; ~ ]\ >= \$ #  " Â&#x160; ' Â&#x201C; VJEN ANI
ÂĽ " ÂĄ Q " ÂĄ # $ Â&#x2021;' ÂĄ & ' ÂĄ ¨ $ > Â&#x2021;#" [ Â&#x2021;" $ ¤ # | ÂĄ  ' Â&#x160; ' Â&#x201C;¢ Â&#x; ] <"  " ÂĽ " $ " Â&#x; ÂĄ [ ' Â&#x160;ÂĄ [ Â&#x201C;¢ Â&#x; > < Â&#x; ÂĽ $
ÂŚ " [ Q Â&#x; '  ' $ Â&#x; ] Â&#x2019; ÂŚ '$ | " Š ' Â&#x; Â&#x2019; & ' Â&#x160;ÂĄ [ Q Â&#x201C; UMRLI Â&#x2021;' = " Â&#x161; Â&#x2C6; $  ¥ [ Â&#x161; ÂŞÂŹ $ Â&#x2021;' ÂĄ " Â&#x161; Â&#x2030; $ ÂĄ Â&#x2018; ' ~# Â&#x161; Â&#x2C6; $ ÂĄ & Š Q Â&#x161; ÂŞ $ Â&#x2021;' [" ' Â&#x161; Â&#x161; $ Â&#x2019; #" ' > ¤ " Â&#x161; Â&#x2C6; $ [ < ¤ ' Â&#x161; Â&#x2C6; $ ÂĄ = & Â&#x161; Â&#x161; $ [ " ' Â&#x161; ÂŹ $ Â&#x2021;'  ' Â&#x161; Â&#x2C6;Â&#x2030; $ > # < > ' Â&#x161; Â&#x2030;Â&#x2DC; $ & > Â&#x161; Â&#x2C6;Â&#x2DC; $ § ^ Q Â&#x161; Â&#x2030;Â&#x161; $ [ < | " Â&#x161; Â&#x2030;Â&#x161; $ [" ' ¤ " Â&#x161; Â&#x2DC;ÂŞ $ Â&#x; ÂĽ ÂĄ Â&#x161; ÂŹ $ Â&#x2021;' ¤ Q Â&#x161; ÂŞÂ&#x2030; Â&#x160; ' Â&#x201C;¢ ÂĄ Â&#x2021; &  ' ¤ Â&#x161; Â&#x2DC; $ ÂĄ \ ¤ Â&#x161; $ [ ÂŚ ÂĄ ' Â&#x161; Â&#x2DC; $ ¤ ¤ # ÂĄ & Â&#x161; Â&#x161;ÂŹ $ Â&#x2021;' ¨ " Â&#x161;  $ =  ¼ "# Â&#x161; Â&#x160;ÂĄ [ Q Â&#x201C;¢
ÂĄ ÂĄ _ Â&#x161; ÂŹ $ > " Â&#x2019; ] # Â&#x161; Â&#x160;ÂĽ " Â&#x201C;
Â&#x2DC; # Â&#x161;
Informacije 55
``` ' _ Â&#x203A; " # Â&#x153; ' _ Â&#x203A; Â&#x2C6; Â&#x2030;Â&#x161; Â&#x2030;Â&#x2030;Â&#x2030;
TUŽNO SJE ANJE
ZLATKA FILIPI A Tvoji baka, djed, ujak i teta s obitelji
SLOBODNA RADNA MJESTA 1. RUSTICAd.o.o.RestoranTRATTORIA RUSTICA AKOVEC, I.G. Kova i a 6, traĹži 1 POM. KUHAR, 1 KUHAR-PIZZA PEKAR, na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili 311-207. Natje aj otvoren do 10.01.2010. 2. LJEKARNA KOVA AKOVEC, D. Cesari a 5, traĹži 1 MAG. FARMACIJE moĹže i pripravnik; 1 FARMACEUTSKI TEHNI AR- poloĹžen stru ni ispit na neodre eno vrijeme, javiti se 390080, osobno ili pismena zamolba. Natje aj otvoren do 10.01.2010.g. 3. VINCEK-TRGOTEKSD.O.O.ZAGREBA KA 85, AKOVEC, traĹži 20 Ĺ IVA A, na neodre eno vrijeme, javi se na tel.384-285. Natje aj je otvoren do 10.01.2010. 4. LJEKARNA Ĺ TEFAN AKOVEC, N. Pavi a 15, traĹži 1 MAGISTAR FARMACIJE-neodre eno vrijeme, poloĹžen stru niispit;1FARMACEUTSKITEHNI AR-na odre eno vrijeme, javi se na 363-799, 363-766. Natje aj otvoren do 31.12.2009.g. 5. Soboslikarski i li ila ki obrt â&#x20AC;&#x153;PIKNJA â&#x20AC;? AKOVEC, Domovinskih Ĺžrtava 15, traĹži 2 KV, PKV SOBOSLIKARLI ILAC na neodre eno vrijeme, javi se na 091-5145858. Natje aj otvoren do 15.01.2010. 6. Ca e bar LAVERNA MA KOVEC, B. J. Jela i a 11, traĹži 1 KONOBARICA na neodre eno vrijeme, javi se na 098-777-084. Natje aj otvoren do 07.01.2010. 7. COSMOPOLITAN LIFE Vienna Insurance Group za osiguranje d.d. akovec, Kralja Tomislava 2/1, traĹži 5 ZASTUPNIKA/ICA OSIGURANJA na neodre eno vrijeme, poĹželjno radno iskustvo, znanje stranog jezika, voza ki ispit su poĹželjni ali nisu presudni-dolaze u obzir i ostali kandida mo virani za posao, javi se osobno poslodavcu uz prethodnu najavu na tel. 313-530, 091-4899-768 g a. Lidija Apostolovski. Natje aj otvoren do 30.01.2010.g. 8. HAIX obu a d.o.o. M. SUBOTICA, Gospodarska 1, traĹži 1 DIPL. INĹ˝ENJER KEMIJE; 1 KEMIJSKI INĹ˝ENJER ILI KEMIJSKI TEHNI AR na neodre eno vrijeme uz probni rad, poĹželjno radno iskustvo u obu arstvu, znanje njema kog jezika, komunika vnost, sposobnost organizacije, javiti se osobno sa zamolbom na gornju adresu. Natje aj otvoren do 08.01.2010. 9. EUROHERC OSIGURANJE D.D. AKOVEC, K. Tomislava 30, traĹži ZASTUPNICI (M/Ĺ˝)-viĹĄe izvrĹĄitelja s iskustvom u prodaji osiguranja, vjeĹĄte u pregovaranju, dobre organizacijske sposobnos , poslodavac nudi rad u stimulativnoj okolini, stalno stru no usavrĹĄavanje, mogu nost napredovanja, zamolbe dostavi na gornju adresu. Natje aj otvoren do 08.01.2010. 10.Ugos teljski obrt ARCUS AKOVEC, Strosmajerova 8, traĹži KONO-
BARI - viĹĄe izvrĹĄitelja na neodre eno vrijeme uz probni rad, javiti se na 091-310-5725. Natje aj otvoren do 08.01.2010. 11.DOMJANI TEKSTIL d.o.o. SLEMENICE 37, traĹži Ĺ IVA TEKSTILA, PAKIRER viĹĄe izvrĹĄitelja na neodre eno vrijeme, javi se na 865-230. Natje aj otvoren do 08.01.2010.g. 12.Ordinacija op e medicine vl. Lidija Vidovi Zvonar PRELOG, K. P. KreĹĄimira IV 7, traĹži 1 DOKTOR OP E MEDICINE na odre eno vrijeme - 12 mjeseci, poloĹžen stru ni ispit, javi se na tel. 645-575. Natje aj otvoren do 30.01.2010.g 13.Kroja ki obrt â&#x20AC;&#x153;ZANOSâ&#x20AC;? Ĺ ENKOVEC, V. Bajkovca 14, traĹži 1 Ĺ IVA TEKSTILA sa radnim iskustvom na neodre eno vrijeme uz probni rad, rad u jednoj smjeni, prednost kandida ma iz okolice Ĺ enkovca, javi se na 343-581, 091-5202576. Natje aj otvoren do 08.01.2010. 14.Ugos teljski obrt â&#x20AC;&#x153;ZDENKAâ&#x20AC;? AKOVEC, I. Gunduli a bb, traĹži 1 KONOBARICA sa mogu noĹĄ u smjeĹĄtaja na neodre eno vrijeme, javi se na 337407, 091-9567425. Natje aj otvoren do 17.01.2010. 15.I-KONG d.o.o. M. SrediĹĄ e, Poljska 43, traĹži 10 Ĺ IVA A na odre eno vrijeme, do i osobno na adresu poslodavca ili najava na mob. 098-9595930 g aKralji Marija.Natje ajotvorendo 15.01.2010. 16.VNUK-PRODUKT d.o.o. PRELOG, traĹži 1 SSS, VĹ S POSLOVNA TAJNICA; 1 SSS, VĹ S KOMERCIJALIST ZA ALU I PVCSTOLARIJUnaodre enovrijeme, radno iskustvo 1 godina, napredno poznavanje informa ke, voza ki ispit â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;? kat., dostavi pismene zamolbe na e-mail: info@vnuk-produkt.hr Natje aj otvoren do 20.01.2010. 17. ANGELd.o.o.BELICA,J.Slavenskog 5, traĹži 1 SSS KONSTRUKTOR ODJE E na neodre eno vrijeme, minimalno jedna godina radnog iskustva na poslovima konstrukcije, poznavanje konstrukcije osnovnog kroja, modeliranje, kompjutersko pove avanje krojeva, uklapanje krojnih slika, poznavanje rada na ra unalu, snalaĹžljivost, komunika vnost, probni rad od 3 mjeseca, Ĺživotopis sla na e-mail: angel@angel.hr do 04.01.2010. 18.TRANS KUKOVEC d.o.o. STRAHONINEC, Dravska bb, traĹži 1 DJELATNIK ZA KNJIGOVODSTVENO-RA UNOVODSTVENE poslove sa radnim iskustvom 5 godina, SSS, VĹ S, na neodre eno vrijeme, znanje rada na ra unalu, voza ki ispit â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;? kat. Radno iskustvo, 5 godina, javi se osobno sa zamolbom na gornju adresu ili dostavi poĹĄtom. Natje aj otvoren do 07.01.2009.g. 19.Auto - Roman d.o.o. Ĺ TRIGOVA, traĹži 1 AUTOLIMAR/AUTOLAKIRER naneodre enovrijemeuzprobnirad, poĹželjno radno iskustvo ali nije uvjet,
dostavi pismenu zamolbu ili se javi na mob. 098-9182092. Natje aj otvoren do 08.01.2010. 20.PekaraSUNCOKRET AKOVEC,M. J. Zagorke 14, traĹži 1 PRODAVA ICA U PEKARI na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se na 091-3965000. Natje aj otvoren do 15.01.2010. 21.GRA-COOP d.o.o. M. SrediĹĄ e, Mar nska 165, traĹži 1 VOZA C KATEGORIJE na neodre eno vrijeme, poloĹžen ispit za autodizalicu, javi se na 098-209984. Natje aj otvoren do 15.01.2010. 22.VIJENAC d.o.o. STRAHONINEC, traĹži 1 DJELATNIK ZA RAD U STAKLENIKUnaneodre eno vrijeme,voza ki ispit â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;? kat., javi se osobno ili 0915660125, 333-870. Natje aj otvoren do 15.01.2010.g 23.FILRAD d.o.o. MACINEC, Trnavska 9, traĹži 1 KV ZIDAR, 1 KV TESAR, 1 GRA . RADNIK na neodre eno vrijeme, rad na terenu (okolica Pule), dostavi pismenu zamolbu ili 858-018. Natje aj otvoren do 29.01.2010. 24.KOZAR d.o.o. AKOVEC, traĹži 1 KV, PKV TESAR, ZIDAR na neodre eno vrijeme, rad na terenu i doma, javi se na 098-493-150. Natje aj otvoren do 30.01.2010. 25.ALDI d.o.o. AKOVEC, PreloĹĄka 119, traĹži 1 PRODAVA PREHRAMBENIH PROIZVODA na odre eno vrijeme, javi se na 364-174. Natje aj otvoren do 13.01.2010. 26.CHAKY d.o.o. NEDELIĹ E, VaraĹždinska 13, traĹži 1 SSS, VĹ S, VSS TERENSKI KOMERCIJALISTA na neodre eno vrijeme,radnaterenu,radnoiskustvo u terenskoj prodaji robe, minimalno 3 godine, voza ki ispit, znanje rada na ra unalu, dostavi pismenu zamolbu na gornju adresu ili e-mail:chaky@ ck.htnet.hr Natje aj otvoren do 14.01.2010. IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOĹ LJAVANJE PODRU NA SLUĹ˝BA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIĹ E: 543-200 RADNA MJESTA VARAĹ˝DIN: 1. BOXMARK LEATHER d.o.o., Gospodarska 12, Trnovec Bartolove ki; traĹži 30 OSOBA ZA Ĺ IVANJE KOĹ˝NIH NAVLAKA ZA AUTOMOBILE na odre eno vrijeme, uvje : OĹ , PKV, KV - ili osobe sa ĹĄkolom za ĹĄiva a ili zavrĹĄen te aj krojenja i ĹĄivanja ili osobe s radnim iskustvom na poslovima ĹĄivanja, pismene zamolbe osobno ili poĹĄtom na gornju adresu do 31.01. 2. UGOSTITELJSKI OBRT â&#x20AC;&#x153;MISTEX Xâ&#x20AC;?, G. Kneginec, Topli ka 180, traĹži 1 KONOBARA/ICU â&#x20AC;&#x201C; posluĹživanje jela i pi a, na neodre eno, KV, najava na 099/215-1325. Natje aj otvoren do 31.01.
IN MEMORIAM Â&#x161; Â&#x161; ÂŞ ÂŻ Â&#x161; Â&#x161; Â&#x161;
MILIVOJ - MILAN KRAMAR ]' " ' # " # ' " # $ ' # # Tvoje Mancika i Metka
ZAHVALA < ' # Q ' "
IGNACA BISTROVI A ' < " Â&#x2DC; < # ÂŹÂ&#x2030; ' Â&#x2018; _' " #' $ < " # Q # < $ $ < < " ' < |' " ^ # " ' " Â&#x2018; _' " ÂĽ # Â&#x; " # # ' \ ÂŚ ' " < #< < |' " #' _ °
supruga Veronika Bistrovi i Obitelj Bistrovi
POSLJEDNJI POZDRAV < Q
STJEPANU HORVATI U â&#x20AC;&#x201C; PIĹ TI § " #' " # # < Âą § " '# # "Âą
ÂĽ >Â&#x; ¨Â&#x2021;> Â&#x2039; Ĺ˝estoki, Medo, Ĺ tef, Zoki, Drago, PoĹĄtar, Ivica i ura
56
Oglasnik
MOTORNA VOZILA AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3 1999.g.; 7 sjedala; Fiat S lo 1.6 16V 2002.g., registriran; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2.0 TDCI 2006.g., reg. do 4./10.; Peugeot 206 1.4 2006.g.; Ford Fiesta 1.4 2006.g. VOZILA SU S DOMA EG TRŽIŠTA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, U EŠ A I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040/333-033, 091/591-8889
KUPUJEM VW 1.9 D MAŠINU 47kW, tel. 091/7237-999 ŠKODA FELICIA 1.9 dizel 1997.g., centralno, servo, 800 eur, mob. 091/7237-999 OPEL CORSA combo dostavni 2003.g., cijena 27.999 + pdv, može odgo eno pla anje, tel. 098/502-400 ili www.bukal.hr RENAULT MEGANE coupe 1996.g., mob. 098/9205-620 MAZDA DEMIO 1998.g., reg. do 7./11., srebrni, u odli nom stanju, vrlo povoljno, mob. 098/636-814 OPEL ASTRA 1.4 GTC – vrlo atrak vna! 2005.g., 32.000 km, metalik siva, reg. do 7/10., odli no o uvana, garažirana, 1. vl., cijena: 9.250 eur. Tel: 098-980-7042 PRODA JEM FIAT STILO 1.4 16V 20 0 5 . g ., r e g . d o 4 / 1 0 ., s r e b r n i , 6 5 t k m – H I T N O. m o b . 098/240-135 PRODAJE SE AUTO PRIKOLICA, neregistrirana, cijena 2.200 kn. Tel. 091/2177-558. PRODA JE SE A-TESTIRANA EURO-KUKA za opel vectru, mob: 098/764-870 SEAT AROSA 1.7 diesel 1998.god., reg. do 9/10., 190.000 tkm, crni, alu naplatci, garažiran, servisiran, cijena 23.000,00 kn, tel: 098/322-922 MERCEDES ML 230 1998.god., reg. do 2/2010, ful oprema, servisiran, garažiran, 270tkm, cijena 12.900 eur, tel: 098/322-922 KUPUJEM AUTOMOBILE ošte ene ili u lošijem stanju, prednost VW, Opel, Seat i dr., mob. 091/140-2603 PRODA JEM DI JELOVE za opel corsa 1.0 12V i 1.2 16V i 1.5TD od 1994-2000.g. mob. 091/1402-603 PRODAJEM BMW 320d, garažiran, prvi vlasnik, 2005.god., 61tkm, crni, koža, drvo. mob. 091/510-7255. PRODAJEM GOLF IV 2000.g., crne boje, cijena 7.000 eur, tel. 092/250-3942 PRODAJEM ALU FELGE 15’’x7, 4x100 rupe, opel corsa, astra, vw polo, uš uvane, neošte ene, povoljno, mob. 099/414-9028 FIAT UNO 1994 .g., crne boje, ispravan i o uvan, prodaje se ili mijenja za autoprikolicu, mob. 098/922-7714 JEEP GRAND CHEROKEE 2008.g., laredo sa ful luksuznom opremom, reg. do 11./10., cijena na upit, mob. 098/315-765
POLJOPRIVREDA KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus i Zetor – može i neispravne, mob. 092/110-7110 ili 01/2067-370 PRODA JEM TR AK TOR IMT 533 1972.g, u vrlo dobrom stanju, mob. 098/180-80-27 KUPUJEM TRAKTOR neispravan ili u lošijem stanju, prednost IMT, Zetor, Fiat i dr. mob. 091/140-2603
www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333
KUPUJEM TRAKTORE I POLJOPRIVREDNU MEHANIZACIJU može neispravno ili u lošijem stanju. mob. 092/2051-831 PRODAJE SE RABLJENA POLJOMEHANIZACIJA – elevator, plug, tanjura a, sija ica, okreta sijena i dr., mob. 098/241-742 PRODA JEM DVIJE TRAKTORSKE PRIKOLICE. Tel. 337-003 PRODAJE SE traktor Stayer, tanjura a 20 diska, plug IMT visoki, kosa za traktor, sjetvosprema sa 3 valjka, silokombajn SIP i skuter, tel. 865-126 ili 091/5175-821 PRODAJEM plug 1-brazdni visoki 16’’, te 2-brazdni visoki 10’’ (70cm), mob. 091/9770-584
USLUGE PREKRIVANJE I IZRADA KROVIŠTA, ZIDARSKI RADOVI. Dugogodišnje iskustvo. Brzo i kvalitetno! Povoljne cijene usluga i materijala. «KROV», akovec, Istarska 9, tel. 395-722, 098/744-980
NAMJEŠTENJA ZDRAVSTVENI RADNIK s višeg. iskustvom traži honorani posao u popodnevnim sa ma (njega bolesnika, starijih i nemo nih osoba), mob. 099/2090-449 KERAMI AR s dugogodišnjim iskustvom traži honorarni posao, mob. 098/626-876 TRAŽIM POSLOVE IŠ ENJA (honorarno), mob. 095/903-2887 TRAŽIM BILO KAKAV POSAO. mob. 092/230-7629
POZNANSTVA SLOBODAN DE KO (33g) traži ozbiljnu žensku osobu za vezu, mob. 091/539-2870
NEKRETNINE - PRODAJA NAMJEŠTEN STAN u centru akovca od 82m2, prodaje se ili mijenja za ku u u okolici k, uz doplatu, stanu pripada tavan od 48m2, podrum, šupa i malo dvorište – cijena 75.000 eur. mob. 099/316-2112
SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. Boškovi a 21 (preko puta suda) tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr
PRODAJEMO i POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina na podru ju Varaždinske i Me imurske županije
PRODA JE SE STAN od 56m2 u centru akovca, namješten, mob 098/426-580 P R O D A J E M N O V E S TA N O VE u urbanoj vili jug akovca 098/241-232 PODTUREN - stariju ku u sa gospodarskim objek ma i dvorištem 1233 m2 prodajem, povoljno. tel.: 00 386 1 7210 158 PRODAJE SE VIKENDICA sa inventarom i vinograd, okolica Štrigove, parcela 2800 m2, sa cca. 1000 okota. Mob: 098 9277 277 FRIZERSKI SALON novi, akovec, Lj. Gaja, namješten, prodajem, tel 098/241-559 STAN 3-sobni i 4-sobni sa garažom, novogradnja, Mihovljan, kredit, prodajem, tel 098/241-559 PRODAJEM DVOSOBNI STAN u akovcu od 46m2, visoko prizemlje, brojila etažirana, povoljno, mob. 091/572-4557 PRODA JE SE NOVOGR ADNJA u Strahonincu od 172m2 i vikendica u Dragoslavcu, mob. 098/749-131 PRODAJEM GRADILIŠTE na vrlo povoljnoj poziciji predvi eno za samostoje e ku e, vojni vrtovi, mob. 091/9320-288 PRODA JE SE JEDNOSOBAN STAN od 44m2 Travnik-Jug u top stanju, tel. 040/853-653 ili 091/1242-000
IZNAJMLJIVANJE BRA NI PAR TRAŽI U NAJAM KU U od min. 100 kvadrata, mob. 098/915-4005
AKOVEC, Uska bb (kod tržnice) www.nekretnine-maras.hr info@nekretnine-maras.hr Tel: 040/390-770; mob: 099/331-5350
ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno; VODOINSTALATERSKI I KERAMI ARSKI RADOVI. Mob: 098/931-7570 ili 091/522-2344, Tino OVLAŠTENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT.. ROTORI/MOTORI/STATORI/ PREMATANJE «RODIKOMM» d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC Tel. 040/395-180, 091/5005-128
MRŠAVITE POMO U BIOTERAPIJE – brzo i efikasno, bez dijete i zdravstvenih posljedica. Mob. 098/1347-031 OBAVLJAMO KOMPLETNE ADAPTACIJE I SANACIJE stanova, ku a, vikendica i poslovnih prostora, mob 099/6866-174
INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323 SRE UJEM DOKUMENTACIJU ZA LICENCIRANJE malih poduze a i obrta u gra evinarstvu. mob. 095/863-1441 PRODAJA I MONTAŽA GARAŽNIH VRATA, roleta, žaluzina, trakas h zavjesa. mob. 098/703-662 PODUKE iz kemije i hrv. jezika za sve srednje i osnovne škole, mob. 099/400-2878 DA JEM U NA JAM gra evinsku fasadnu brzomontažnu skelu za sve vrste radova na ku i ili ve em objektu, tel 091 559 4332
Prodajemo i potražujemo ku e, stanove, apartmane, zemljišta, poslovne prostore u Me imurju i šire.
PRODAJEM ILI IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR u Prelogu, Glavna 5, tel. 099/703-1886 ili 095/838-4204 PRODAJEM NOVI STAN U CENTRU AKOVCA, VRHUNSKA KVALITETA I IZVEDBA. Info telefoni 091/202-2828, 091/2002-920 PRODAJE SE KU A katnica u Trnovcu, mob. 098/9422-821 PRODAJEMO VIŠE URE ENIH I ODMAH USELJIVIH STANOVA od 35, 42 i 78m2, u akovcu, ul. Josipa Kozarca 4, ugao Bana Jela i a, uredna dokumentacija, tel. 099/230-2553 PRODA JE SE KU A u Ivanovcu, plin, struja, voda, centraln o, u r e e n a o ku n i c a , t e l . 095/890-5005 P R O DA J E S E G R A D I L I Š T E u Nedeliš u vel. 1450m2, mob. 099/680-3172 PRODAJEMO URE ENE I ODMAH USELJIVE POSLOVNE PROSTORE od 50, 66 i 117m2 u akovcu, ul. Josipa Kozarca 2, ugao Bana Jela i a, uredna dokumentacija, tel. 099/230-2553 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Puš inama, ul. P. Zrinskog. Tel. 821-507 PRODAJE SE KU A U DONJOJ DUBRAVI, mob. 091/2328-236 STARU KU U za rušenje i hangar 200 m2 (komunalno opremljene) u M. Središ u ustupam za gra evinske radove na objektu u Pribislavcu, mob.. 098 516 560
IZNAJMLJUJE SE KANCELARIJSKI PROSTOR od 95 m2, na atraktivnoj lokaciji u akovcu. Tel. 091/2177-558. IZN A JML JUJE SE T ROS OBNI namješteni stan, blizu centra, pogodno za studente ili posl. prostor, cijena 300 eur + režije i 2 najamnine u polog, tel. 091/955-8865 IZNAJML JUJEM NAMJEŠTENU SOBU u akovcu na Jugu, mob. 091/7237-999 IZNAJMLJUJEM JEDNOSOBAN NAMJEŠTEN STAN u Istarskoj ulici u akovcu. Tel. 091/2177-558 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI STAN u Zagrebu (Dubrava), studen ma, mob. 091/353-1010 TRAŽIM namješteni JEDNOSOBNI STAN ili SOBU s upotrebom kupaonice, uvjet blizina bolnice, mob. 098/951-7915 IZNAJMLJUJE SE ILI PRODAJE POSLOVNI PROSTOR od 115 m2, na atraktivnoj lokaciji u akovcu. Tel. 098/676-407. ZAGREB, Borongaj, tražim cimericu u novom dvosobnom stanu, blizina Ekonomije, Prometa, Kampusa, mob. 092/2453-243 IZNAJMLJUJEM STAN u Murskom Središ u, pla anje samo režija (najamnina se ne pla a). mob. 00386/70-832-720 IZNAJMLJUJE SE POSL. PROSTOR pogodan za ured, ordinacija, namješten u akovcu ulica T. Ujevi a, mob. 098/611-661. IZNAJMLJUJE SE STAN 56m2 u centru akovca, namješten, mob. 099/7535-803 IZNA JML JUJE SE DVOS OBNI namješteni stan/ku a u akovcu (jug), tel. 040/363-605 ili 091/799-7583.
IZNA JML JUJEM NAMJEŠ TEN STAN od 67m2, odvojena brojila, poseban ulaz, Knezovec, tel. 091/5000-707 IZNA JML JUJEM KU U za stanovanje, blizina Preloga, a kupujem manji osobni auto, mob. 099/598-3497 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI STAN u centru k, 1. mjesec stanarina gra s, mob. 091/585-7278 IZNAJMLJUJE SE POSL. PROSTOR u centru M. Središ a, te se prodaje banzek, tel. 543-882 IZNAJMLJUJEM POSL. PROSTOR od 60m2 i skladište od 100m2, jako povoljno, mob. 098/284-308
ŽIVOTINJE Kotoriba PILIĆI ZA KLANJE živi ili očišćeni i 1-DNEVNI BIJELI PILIĆI. Dostava besplatna! tel: 682-051, mob: 098/426-377
PRODAJU SE ŠTENCI PEKINEZERA stari 3mj., roditelji prisutni, prekrasni, razigrani, cijena 200kn/ kom, Gori an, tel. 601-652 ili 099/6713-218 PRODA JU SE Š T ENCI N JEM. OV AR A, cijepljeni, mob. 099/764-3838 ili 099/282-1395 PRODAJU SE ŠTENCI PEKINEZERA, oba roditelja prisutna. Tel.098/944-3339 ŠPRINGEL ŠPANIJELI oko eni 5.9., cijepljeni, rodovnice od izložbeno radnih roditelja, mob. 098/518-804 ili 092/242-97-69 PRODA JU SE zelene aleksandre, rubin i cimetne rozele. Tel. 098/944-3339 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA za pse i ma ke. Tel. 363-445 PRODAJEM PAPIGE grice, nimfe, rozekolise, personate, rozele i pjevaju e, te srebrne zlatne, pla naste, kraljevske i dijamantne fazane, tel. 098/912-3938 PRODAJU SE NJEMA KI OV ARI odli nih roditelja, s rodovnicom, cijeljeni, tetovirani, upita na tel. 363-445
5. sije nja 2010. PRODAJEM JATO GOLUBOVA za podmetanje 25 kom, te kinge (bijele i plave) i paunaše (kovane), vrlo povoljno, zamjena, mob. 099/7535-922 PRODAJEMO KALIFORNIJSKE ZE EVE žive za 22kn/kg i o iš ene za 40kn/kg, tel: 098/199-2171 PRODAJU SE ISTOKRVNI ŠTENCI zlatnog retrivera stari 7 tjedana, mob 098/9790-122 PRODAJEMO KALIFORNIJSKE ZE EVE žive za 22kn/kg i o iš ene za 40kn/kg, tel: 098/199-2171 PRODAJEM ILI MIJENJAM 30 koma jato golubova (300 kn), plave ili bijele kinge, paunaše (kovane) i patuljaste (ukrasne) kuni e. mob. 099/753 5922 PRODAJEM SHI-TZU ŠTENCE. mob: 098/919-3036 NJEMA KI LOVNI TERIJER ženka, stara 6mj. za 200 kn i muški star 4g. za 50 eur, mob. 091/9770-584 PRODAJEMO KUKURUZ, ve a koli ina, rod 2008.g., te sijeno u balama (kocke), tel. 858-450 PRODAJEM TRAKTOR Stayer s kabinom, a kupujem manji automobil. mob. 099/598-3497 SMESA BEK1 i svinje za klanje i daljnji tov cca 100kg, mog. dostave i zamjena za odojke, povoljno, mob. 092/21-22-858 PRODAJEM par crnih kokoši kokinkina, prstenovane i kompl. akvarij s ribicama i biljkama, tel. 334-012 ili 095/882-4526
ELEKTRONIKA PRODAJEM AUTO RADIO Rockford Fosgate RFX 9220R, CD, MP3, daljinski, cijena 1.200 kn. 091/2177-558 PRODAJEM mini dv digital video kameru Sony DR-C-HC 24, touch screen, 2.5’’, 20xop cal, 800x dig. zoom, 1.vl., orig., upute i kutija, mob. 099/414-9028 PRODAJEM SLUŠALICE ZA SONY E-K800i, nove, zapakirane za 50 kn i data kabel za is za 50 kn, tel: 098/558-837 PRO DA J EM AU TO R A D I O Pi o n e e r i d v a z v u n i k a ( 3 0W nom-120W MAX) za 300 kn, tel: 095/501-7160
5. sije nja 2010.
Oglasnik 57
www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333
RAZNO PRO DA J EM: p r o d u ž ni k a b e l 7x2.5mm2 (50m), el. bojler Vaillant od 80 lit., radijatori 90x200cm, crni pisa i stol, dj. autosjedalica Romer od 9-18kg i prijenosni kreve 125x65cm, ulazna PVC vrata, limena vrata. Tel. 858-424 PRODA JEM f ik sni masažno kozmeti ki ležaj (novi, nekorišteni) i grija parafina. Tel. 099/561-9127 DVD i VHS KONCERTI: Azra, B. Dugme, Balaševi , Him, Gnr, Nirvana, B. Jovi, Eminem, Metallica, I. Maiden, Doors, AC/DC, Zeppelin, Purple, P.Floyd, D.Straits i dr. Tel: 091/2518-371 PRODAJE SE VAGA od 10kg Maxima, mesoreznica i kompjutor. Tel. 341-236
PRODAJE SE garnitura za blagovaonu, kuhinja, šiva a mašina i bicikl Maxi pony, mob. 099/4022-982 KUPUJEM CRIJEP Kikindu 333, tel. 098/861-898 PRODAJEM THUJE columne i smaragd, kvalitetan doma i uzgoj, tel. 091/547-0069 JEFTINO PRODAJEM crijep rabljeni (Dilj Vinkovci) oko 470 komada. Tel. 857-199 PRODAJEM KUHINJU dim. 2x2 m sa sudoperom, novo, nekorišteno, za 2.000 kn, tel. 098/913-8496 PRODA JEM MAŠINU Z A PAKIRANJE raznih predmeta model SP-6740, koja ispusta pjenu i pakira predmet u najlonsku vre u. tel: 098/274-029, 099/4141-719 PRODAJEM PROZORSKA KRILA sa izo staklima raznih dimenzija balkonska vrata i dr. tel 091 559 4332
PRODAJEM salonit plo e, staru drvenu prešu u cijelos ili drvo i bale sijena, na tel. 091/597-9578 PRODAJE SE VINO BIJELO KVALITETNO, rajnski rizling, vrlo povoljno, tel. 098/632-494 PRODA JEM dva nova radija tora BUDERUS 21VK 400x 700 (2x505 Kn) i jedan radijator 21 VK 600x1200 (815 Kn). (20% je inije od trgovine) mob. 098/9464-328 PRODAJEM kvalitetno mlado vino rizling, savignon i muškat, te rakiju od kruške i vo nu rakiju, mob. 098/997-3689 PRODAJEM STOLICE (4kom) i stol za blagovaonu, moderan dizajn, bež boja, pliš i mat srebrne noge, te el. bojler od 80 lit. za kupaonu, mob. 099/414-9028 PRODAJEM sin sajzer nekorišten i bukove stolice 6kom, povoljno, te se prodaje hladnjak, povoljno, tel. 099/560-3033
PRODAJU SE korištene stvari: kau klik-klak i 2 fotelje, felgu s ljetnom gumom i 2 sa zimskim 155 R13, blatobran prednji desni i krovni nosa prtljage za golf, manja preša i kveštra za grož e i hrastova ba va od 60 lit., cijene povoljne. Pogledati u k, L. Ruži ke 3, tel. 390-301, 099/6742-919 PRODA JE SE SJEDE A GARNITURA trosjed i dvosjed, mob. 098/9830-373
PRODAJE SE komplet bijela spava a soba s francuskim krevetom i zrcalima, jako uš uvana, tel. 334-012 ili 095/882-4526 PRODA JEM PIŠ TOL J C Z ( T T ) 7.62mm, imaocu dozvole, tel. 091/538-4947 PRODAJU SE dva nova madraca i jazz truba s koferom, mob. 098/1867-144
MIJENJAM SLI ICE Životinjskog carst va, tel. 3 4 3- 092 ili 099/3030-382 PRODAJEM regal, 2 fotelje, stoli , madrac (100kn), komodu s vitrinom (puno drvo hrast), skije s vezovima (150kn), klizaljke (200kn), pancerice (200kn), klavijature Yamaha DX-21 (200eur) i el. plo a za ugradbeni štednjak (200 kn). tel. 328-106 ili 098/171-4456
Udruga za zaštitu životinja PRIJATELJI žiro-račun: 2392007-1100062749 www.prijatelji-zivotinja.org e-mail: info@prijatelji-zivotinja.org MOB: 091 89 88 004 Donacijski broj za pomoć je: 060 889 889 cijena poziva 3,69 kn/fix i 4,97 kn/mob
Playstation 2 + chip + 2 joy. + poklon
XBOX 360 Elite 120GB + igra +chip
Nintendo WII + chip
2.499,- kn
1.099,- kn
POKLANJAMO PSE I MAČKE raznih pasmina, veličina i dobi Posjetiti nas možete svaki dan između 9,00 i 17,00 sati, a nalazimo se iza carine, prije nadvožnjaka (kod Čateksa) skrenite LIJEVO. MOLIMO DOBRE LJUDE DA NE BACAJU HRANU koja im ostane u kućanstvu, od raznih proslava i vjenčanja, nego da je doniraju nama u Udrugu za napuštene životinje. ZAHVALJUJEMO DOBRIM LJUDIMA, UDOMITELJIMA I SVIM DONATORIMA! NAPOMENA: Psi nisu za lanac!!!
2.199,- kn
Breza
DIJAGNOSTIKA I SERVIS MOBITELA I RAČUNALA § UGRADNJA HR IZBORNIKA § DEKODIRANJE PS. Portable 3004 + igra
Nintendo DSi
1.499,- kn
Playstation 3 SLIM 250GB + 2 igre
1.499,- kn
2.699,- kn
TAROT VAM OTKRIVA VAŠU SUDBINU – ljubav, posao, budu nost. Molimo nazovite za dogovor 098/1347-031
je prekrasna kratkodlaka mješanka. Spašena je od eutanazije zajedno sa ostalih sedamdeset pasa iz romskog naselja kraj akovca. Vrlo je mirna, umiljata i voli se maziti. Bit e izvanredno dobar pas srednjeg rasta, ali nešto dužih nogu. Ro ena je u ožujku 2009.
Hela
PS3 IGRE
119,- kn
www.qwest.hr
od 249,- kn
je preslatka mješanka dovezena u azil kao štene od nekoliko tjedana. Vrlo je plaha i dobra. Bit e pas srednjeg rasta idealna za igru s djecom u dvorištu. Ro ena je krajem ožujka 2009. godine.
Poslovnica Tehnogrupa Kalnička 10, Čakovec 040 384 840
Poslovnica Atrium K. Zrinski 2, Čakovec 040 311 400 Poslovnica Varaždin, A. Kačića 5a // Tel: 042 313 666
Ita i Zita
Videoklub Atrium, K. Zrinski 1, Domašinec // 040 863 727
2.999,- kn
Obiteljsko pakiranje aDSL interneta i telefona uz 500 minuta poziva, 5 međunarodnih Friend brojeva i 10 GB prometa samo 140kn/mj.! Sams. Omnia HD
Asus Special edition, 15.6’’ HD, Intel Celeron C220 (1.2 Ghz/512KB L2), 2GB DDR2, 250 GB SATA,Vga SiS, DVD+/-RW DL, 10/100 Ethernet, 802.11 b/g, 2xUSB 2.0, 3-u-1 čitač kartica, Free DOS, 12mj garancija
ISKON broadband službeni partner i prodajno mjesto. Telefonirajte i surfajte 30-40% jeftinije!
2.999,- kn
LG 32LH3000 32”, FullHD 1920x1080, MPEG4 DVB-T tuner, 500 cd/m2, Kontrast 50.000:1, Vidljivi kut 178°/ 178°, 5ms odaziv
3.599,- kn
LG 42LH3000 42”, Full HD
4.999,- kn
2.119,- kn
LG BL40 Choco.
3.399,- kn
Sams. 8300
3.399,- kn
S.E. Satio 12Mpx
NOKIA N97
PUNJENJE TINTI I TONERA - UŠTEDA NA TROŠKOVIMA ISPISA I DO 80%
3.299,- kn
3.499,- kn
N NOKIA N97 mini
3.499,- kn
2.899,- kn
Zita nove udomitelje. Ro ena je u ožujku 2009. godine.
NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI iPhone 3GS
PC KONF ORION N4101 MBO Gigabyte GA-G31M-ES2C, CPU Intel Celeron E3200 2.4 GHz, HDD 3.5" 500 GB WD, DVD RW LG DVDR 22x, tipkovnica, miš MONITOR LCD 19" LG W1943SB, Poklon: MP4 Player takeMS CineWallker
Ita je prona ena u Gori anu zajedno sa svojom sestrom Zitom kako same lutaju kraj ceste na vru ini i u opasnosti da iz pregazi auto. Upoznavši još kao male svu surovost života, napuštene i ostavljene, našle su privremeni mir i ve- e prelijepi pas s selje u društvu drugih velikim tužnim pasa u našem azilu. Bit o ima koje ekaju
12 MP, 4x širokokutni optički zoom, 6.9cm/2.7" LCD , Digitalna stabilizacija slike + 4GB microSD kartica + bijela kožna torbica
1.299,- kn
748
58
Dobro je znati
Poli Pate oglas_284x190 HR.indd 1
``` ' _ Â&#x203A; Â&#x153; ' _ Â&#x203A; Â&#x2C6; Â&#x2030;Â&#x161; Â&#x2030;Â&#x2030;Â&#x2030;
Â&#x2DC; # Â&#x161;
9/24/09 4:14:41 PM
5. sije nja 2010.
Vaš dom 59
www.mnovine.hr • info@estetikheretik.com • 040 312 333
estetikheretik.com
estetikheretik
brunokontrec.com dizajn-interijera.com - - - web info@estetikheretik.com - - - mail 091 727 10 76 - - - tel
STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA
Loftovi (1.)
PREDSTAVLJAMO INTERIJER
Ku a Cubo
ure uje: Bruno Kontrec
Što je loft? Doslovni prijevod bio bi tavan ili pak neka druga prostorija ispod samog krova neke gra evine. Da ne velim, potkrovlje. No, u kontekstu u kojem u dalje razra ivati ovu temu, loft e se odnositi na stambeni prostor – stan ve ih gabarita i otvorenog volumena.
Povijest loftova Krajem 19. i po etkom prošlog stolje a u Sjedinjenim Ameri kim Državama nastao je bum industrijskih zgrada i postrojenja. To je, naravno, bila posljedica globalnog razvoja industrije. Nizale su se tvornice i radni ke hale, veoma progresivno, a šlag na tortu (pogotovo metalnoj i vojnoj industriji) dao je i sam Gavrilo Princip ubivši Franju Ferdinanda u Sarajevu (ironi no, baš u gradu iz kojeg pišem ovaj lanak). Ratnu i postratnu industrijsku utopiju 20-ih godina prošlog stolje a prekida pad Wall streeta 1929. godine. Sljede e desetlje e je s gospodarskog, industrijskog, ekonomskog op enito stajališta bila najniža to ka u povijest SAD-a. A da stvar bude još i gora, priroda se pobrinula da veliki dio središnjeg SAD-a pogodi jedna od najgorih prirodnih katastrofa – Dustbowl (Pješ ana oluja) koja je trajala gotovo itavo desetlje e. 40-ih godina stanje se malo popravilo vezano za II. svjetski rat, ali nije nikada zaživjelo kao prije.
Trebate li besplatan savjet, javite se! Ako sanjate o svom prekrasno ure enom domu, uskla enih boja i stilova, možda vam mi možemo pomo i. Javite nam se i
To nas dovodi natrag do glavne linije i glavne teme – loftovi, me utim, smatrao sam da moram napomenuti ove injenice kako bi vidjeli do kuda seže problematika, pa ak i sam koncept života u loftovima. Naravno, u današnje vrijeme to se promijenilo, ali idemo dio po dio, pokušat u obuhvatiti sve bitnije injenice i uklopiti ih, koliko mi to dopuštaju mogu nosti. Prava povijest loftova po inje 50-ih godina prošlog stolje a u New Yorku, to nije, u kvartu SoHo, na Manhattanu. Ve prije spominjani, stari industrijski objekti sada zjape prazni, uništeni, ruinirani i neiskorišteni. Paralelno s time, javlja se subkulturni pokret – hippiji, koji, ve u svojim po ecima nailazi na ogromnu zainteresiranost mladih Amerikanaca, a sukladno time, ali
“Estetikheretik studio” e pokušati odgovoriti na vaša pitanja, riješiti vaše dvojbe i dati vam koji savjet o ure enju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, ku e ili neke prostorije u svom domu. Ono što je bitno, ozna ite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je
i sukladno svojim stavovima i na inu života i na svoje potrebe. Veliki, otvoreni prostori za mlade umjetnike, slikare, kipare, glazbenike, glumce, performere bili su idealno mjesto gdje su oni mogli obitavati, izražavati se, ali i živjeti. Logi no je, dakle, da su sami uselili u loftove industrijskih zgrada i ilegalno tamo živjeli i djelovali. SoHo je u to vrijeme postao umjetni ka meka, a i dan - danas se taj kvart povezuje s umjetnoš u i umjetnicima, iako se to donekle promijenilo. Kako su prvi stanari loftova bili siromašni umjetnici, tako se i sam koncept života u loftovima izgradio prema njihovim mogu nostima. Nisu si mogli priuštiti pregradne zidove, ali nisu to ni htjeli; u ono vrijeme nije bilo toliko potrebe za pri-
da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora. Tlocrte ili skice zajedno sa svojim podacima (koje ne emo objaviti) šaljite na adresu Me imurskih novina – Ivana Mažurani a 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotogra irajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@estetikheretik.com.
vatnosti. Otvoreni umovi i otvoreni životi vladali su tim interijerima. Nisu ni puno pažnje posve ivali elementima interijera kao što su zidovi ili podovi. Naprotiv, o tome nisu uop e razmišljali. I baš na taj na in, stvorili su identitet koji e kasnije biti usvojen i prou avan, kopiran, pa ak i veli an. Minimalisti ko ure enje, ustvari bolje re i utilitaristi ko, s obzirom da je ve ina elemenata bila isklju ivo produkt potrebe, dakle funkcija kao primarni element stvara pravu sliku prvobitnih loftova. Njihovi glavni elementi interijera su zidovi od kamena ili cigle, betonskih blokova, neobra ene plohe i kao najosnovniji element velike staklene površine koje su propuštale enormno puno svijetla. Logi no, loftovi su nicali u svakom gradu u kojem je bila prisutna industrija. New York, Chicago, Detroit, Pittsburg, Cleveland, sve su to gradovi u kojima su loftovi bili i više nego prisutni.
Loftovi u Europi Kao što je pravi dom loftova u svijetu New York, u Europi prvi grad koji je popratio taj trend (iako trend nije prikladna rije budu i da ima konotaciju ne eg pomodnog i populisti kog) bio je Berlin. Tako er nakon II. svjetskog rata, Njema ka je naišla na svoje probleme vezane uz industriju i gospodarstvo i u samom procesu izdizanja iz pepela, desila se identi na situacija kao i kod mladih Amerikanaca. Iako nekoliko godina poslije, veoma sli ne (ako ne i identi ne) pri e su se stvarale i u Berlinu. U Londonu, pak je bila nešto druga ija pri a. London, de facto ni nema povijest loftova. Barem ne toliko zanimljivuiautenti nu.Londonskapri ao loftovima po inje dosta kasno, tek u 80-im godinama prošlog stolje a. I to ne na isti na in, ve sa komercijalnom pozadinom. Prvi Londonski loftovi izra eni su isklju ivo za prodaju i ure eni su u kombinaciji autenti nog loftovskog stila (mogli bismo re i industrial stila i modernih elemenata ondašnjeg vremena). U ostalim gradovima Europe loftovska kultura nije ni postojala, a ukoliko i jest, bila je marginalizirana i o tome je uistinu teško na i neke šire podatke. U sljede em broju pro itajte nastavak sage o loftovima. Moderni loftovi, elementi ure enja loftova, psihologija iza života u loftovima itd.
Dizajnom protiv recesije Studio ²estetikheretik² se tako er priklju uje u borbi protiv recesije te na sve svoje usluge daje Recesijski popust od 22%.
Mladi arhitektonski studio “AR Arquitetos” završili su projekt obiteljske ku e naziva Cube House u Sao Paolu u Brazilu. Generalni problem je bila mala površina zemljišta od 92 m2, a samim time i mala mogu a povr-
predvidjeti i dvorište/balkon jer obitelj uzgaja razne vrste biljaka. Uza sve to, još je jedan problem bio prisutan, a to je velika blizina susjednih objekata. Evo što su izveli!
šina gra evine. Uz to, investitori, mlada obitelj od tri lana imala je sljede e zahtjeve: kuhinja kao srce doma – kuhinja spojena s blagovaonicom i dnevnim boravkom, mogu nost ugoš ivanja prijatelja i predvi anje još jednog djeteta, oboje roditelja radi kod ku e – radna soba s velikom bibliotekom, potrebno je
LIFESTYLE
Bye Bye Shangai lampa Jednostavan i otporan materijal, koji je obi no izra en od reciklirane celuloze, tvori srž
ljanja iste, može odabrati izgled lampe daju i joj oblik kakav želi. Njezina mogu nost promjene i prilagodbe je odgovor za sva-
ovoga veoma bitnog i elegantnog produkta – vise e lampe. Ono što je važno u tom dijelu jest njena kreativna uloga samog korisnika koji, prilikom sastav-
kog koji ima a initet periodi nih promjena u interijeru, a koje ne koštaju ništa. Lagana je i laka za prenošenje, a stvorena je za pravoga urbanog nomada koji se esto seljaka, ali koji se ne odri e dizajna.
60
Savjeti
5. sije nja 2010.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
BIOTERAPIJA
Piše Katarina Flajpan
Oboljenje kukova i koljena Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog
Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar
Gubi snagu u lijevoj ruci
Ovisni ili vezani u ljubavi?
Ve petmjeseciimam bolove u lijevom ramenu koji se povremeno šire u lijevu nadlakticu i u lijevu podlakticu. Bol je preko dana stalno prisutna, samo ponekad oslabi, ali se u no i poja ava. Imam osje aj da mi je snaga u lijevoj ruci manja nego u desnoj ruci. Lijeva ruka postala mi je nekako nespretna. Kada sam po eo osje ati bolove uzimao se analgetike koji su mi u po etku pomagali ali sada jako malo pomažu. Možete li mi odgovoriti o emu se tu radi?
«Mislim da se drugima treba pozajmljivati, a da se davati treba samo samome sebi» rekao je davno Montaigne, a vama se to možda ini sebi no jer ste u razdoblju novogodišnje velikodušnosti. Ajmo se ipak zapitati koji je smisao naše predanosti i posve enosti drugoj osobi i koliko je to u sukobu sa isto takvom zaokupljenoš u samim sobom. Ako sebe date drugome, što onda ostaje vama? Mnogi se boje ljubavi i bliskosti upravo zato jer ih užasava mogu nost da e tako izgubiti samog sebe. To je posljedica rasprostranjene zablude, u koju mnogi vrsto vjeruju, da je ljubav potpuno davanje sebe drugoj osobi. Ako je ljubav potpuno predavanje drugome onda je to i potpuni gubitak individualnosti i slobode, a takvu cijenu zaista ne bi trebalo platiti. Ona se u zreloj ljubavi ne pla a, ali kako ostvariti takvu ljubav? U svakoj se ljubavnoj vezi stvara odre ena napetost zbog prisutnosti dviju tendencija: s jedne strane je težnja ka autonomiji, samostalnosti i slobodi a s druge strane težnja ka zajedništvu, pripadanju i stapanju. Sva arolija stvarne zrele ljubavi po iva na sposobnosti partnera da održe dijalekti ku napetost koja postoji izme u tih dviju tendencija. Ako jedna od tih dviju težnji nadvlada drugu, kvalitetan ljubavni odnos postaje nemogu . Pobjeda slobode pojedinca negacija je zajedništva u ljubavi, a ostvarenje simbiotske zajednice negacija je pojedinca. To zna i da u ljubavnoj vezi treba posti i
Obzirom da do sada niste u inili nikakve pretrage, pa zbog bolova koje osje ate u lijevom ramenu sa širenjem u nadlakticu i podlakticu, te gubitka snage u lijevoj ruci, preporu am vam, prije svega, u initi radiološku obradu: rtg. vratne kralježnice i rtg lijevog ramena te elektromionenurogra iju miši a i živaca (EMNG) i s tim nalazima se javite na pregled kod specijaliste neurologa i izijatra, koji e vam postaviti dijagnozu i dati odgovaraju u terapiju.
SOS TELEFON 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška
odre enu ravnotežu izme u ljubavi prema sebi i ljubavi prema partneru. Kad postoji ljubavni par, onda postoji «mi», a ne samo «ja» i «ti». Zajedništvo to dvoje može biti simbioza ili dijada. Ako je veza simbioza onda je rije o ovisnosti ili me uovisnosti, jedno ili oboje u paru ne može funkcionirati bez onog drugog. To je naj vrš i oblik veze izme u dvaju bi a koja ne mogu živjeti samostalno. Simbiotska ljubav sadrži u sebi mit o androginiji, drevnu predstavu o ljubavi u kojoj se dva nesavršena i polovi na bi a posredstvom ljubavi stapaju u savršenu cjelinu. Dan danas mnogi ljudi vjeruju da svatko od nas ima «svoju bolju polovicu» koju treba prona i...Puno je, previše zabluda kojima se civilizacijske formule protežu kroz vrijeme i prostor, ak i kad su prakti no prevazi ene i neodržive. Suvremeni narcisoidni ovjek teško prevladava taj kon likt, htio bi se prepustiti nekome i stopiti u zajedništvu, ali je previše sebeljubiv.Unutarnji sukob nastaje zbog zablude u njegovoj glavi, naravno, kao i zbog medijskog, kulturološkog taloga koji mu zamu uje pogled. Poruka ovog teksta je: oslobodite se zablude o svojoj boljoj polovici i krenite u stvaranje zrelog, dijadnog ljubavnog odnosa. Dvoje koji ine ljubavni par su samostalne osobe koje znaju živjeti same, ali biraju živjeti u vezi, vezuju svoje sudbine ne ovise i jedno o drugom. Želim vam da u Novoj 2010. godini budete vezani za nekog i neovisni o njemu!
Kuk je zglob koji obavija najja a miši na masa u odnosu na cijeli organizam, pa je jasno da svaki poreme aj snage ove muskulature dovodi do vrlo ozbiljnog negativnog djelovanja na hrskavicu zgloba. Bol, uzrokovana ovim poreme ajem, odnosno dovo enje tog dijela organizma u disbalans, postaje sve ja a, tjera bolesnika na mirovanje, to jest sve više smanjuje aktivnost zgloba. Organizam instinktivno po inje štedjeti oboljele zglobove, što indirektno izaziva daljnje biomehani ke poreme aje statike zdjelice i kralježnice Oboljenje te skupine zglobova nikako ne treba uzimati kao zaseban problem nego na to treba gledati globalno. Op i problem oboljenja kuka ili koljena je teška artroza koja u kombinaciji s izraženom hipotro ijom muskulature kuka i natkoljenice, zbog smanjene aktivnosti, izaziva jake bolove, izuzetno lošu pokretljivost, te u kona nici dovodi pacijenta u stanje nepokretnosti. To se oboljenje manifestira na dva djeluju a sustava koji se me usobno nadopunjuju. S jedne strane rezultat disbalansa u organizmu je poreme aj rada miši nog sustava s atro ijom muskulature a s druge strane dolazi do uništenja zglobne hrskavice s razvijenom artrozom te grupe zglobova. Jasno je da se kod lije enja takvih problema moraju uzeti u obzir svi faktori, koji su doveli do ovakvog stanja organizma, da bismo u kona nici mogli o ekivati najbolje rezultate. Oboljenje takve vrste, ovisno o životnoj dobi, osje a sve ve i broj pacijenata upu uje na to da su bolesti zglobova kukova i koljena vrlo este i da imaju više uzroka. Ošte enja ne nastaju preko no i nego su posljedica dugotrajnih poreme aja biomehani kih odnosa u funkciji zglobova. Koji su uzroci oboljenja? To je naj eš e nepra-
vilan na in života uz smanjeno kretanje, nepravilna prehrana, pretjerana tjelesna težina, smanjena miši na aktivnost, duži sjede i položaj, sve duža mirovanja uz TV prijamnik i ra unalo, op a zanemarenost izi kog stanja organizma ili neki drugi neželjeni faktori. To su samo neki razlozi koji dovode do poreme aja odnosa snaga izme u miši nih grupa koje pokre u zglobove, dok s druge strane preoptere uju zglobne hrskavice i ligamente. Problem, uz opake bolove, polako ali sigurno ulazi u progresiju i smanjuje daljnju pokretljivost pacijenta. Promjenom na ina života, smanjenjem tjelesne težine i dovo enjem organizma u stanje balansa, de initivno možete otkloniti teške bolove i poboljšati pokretljivost zglobova. Tu je kvalitetan bioterapeut od neprocjenjivog zna aja. Kao najbolja bioterapeutkinja u ovom dijelu Europe mogu vam u trenutku otkloniti teške bolove ve prvog dana terapije koja traje ukupno etiri dana. U suradnji s pacijentom svi problemi mogu biti otklonjeni samo treba znati i htjeti. Ja znam – vi ho ete. To je dovoljno. Bez gomile analgetika bolovi e nestati a na vama je kako i na koji na in održavate organizam koji sam svojim sposobnostima dovela u stanje željenog balansa i slijedite put iscjeljenja koji vam otvaram. Vaš zdrav i prirodan stav prema samom sebi je da živite život bez bolova, poteško a ili patnji. Na to imate potpuno pravo a vjerojatno to i želite. Zato ne odga ajte dogovor sa mnom, nazovite me bez SMS-a na broj telefona 098/1347-031, savjetujte se, informirajte i pridružite mnogima kojima sam otklonila bol i koji žive bez nepotrebnih patnji i bez obzira na uzrok nastalih bolova. Želim vam puno zdravlja i život bez bolesti.
VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI ŽELJEZNI KI KOLODVOR AKOVEC AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kova i a 1e HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC HRV. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jela i a 1 ME IMURSKA BANKA AKOVEC ME IMURJE PLIN, Mihovljanska 70 ME IMURSKE VODE, M. hrvatske 10 ELEKTRA AKOVEC, Ž. fašizma 2 - prijava kvara na GKP AKOM, Mihovljanska 74 AMBULANTA ZA KU NE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70
HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK
tel. 384-333 tel. 313-947 tel. 310-651 tel. 373-111 tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 311-755 tel. 372-900 tel. 396-800 tel. 340-000 tel. 395-199 tel. 373-700 tel. 371-700 tel. 371-600 tel. 372-466 tel. 390-859 tel. 314-080 tel. 396-294
REDEA – Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jela i a 22 (bivša vojarna) ME IMURSKA ŽUPANIJA AKOVEC HRVATSKE POŠTE – CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb HRVATSKI TELEKOM – T centar, M. hrvatske 6 MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kova i a 2 OBRTNI KA KOMORA ME . ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1 FINA AKOVEC, O. Keršovanija bb CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC, V. Nazora 16 HVIDR-a, Strossmayerova 9
INSPEKCIJE SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovi a 2 (zgrada županije)
tel. 395-560 tel. 374-111 tel. 804-000 tel. 0800-9000 tel. 313-499 tel. 312-331 tel. 390-977 tel. 313-114 tel. 311-160 tel. 313-971 tel. 371-000 tel. 391-920 tel. 314-644
tel. 374-229; 374-121; 374-106
DRŽAVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 POREZNA UPRAVA Ispostava AKOVEC, O. Keršovanija 11 Ispostava PRELOG Ispostava MURSKO SREDIŠ E URED DRŽAVNE UPRAVE - predstojnik - Služba za gospodarstvo - Služba za društvene djelatnos - Služba za op u upravu - Ma ni ured AKOVEC - Ma ni ured PRELOG - Ma ni ured M. SREDIŠ E - Ma ni ured M. SUBOTICA - Ma ni ured NEDELIŠ E - Ma ni ured ŠTRIGOVA - Ma ni ured KOTORIBA - Ma ni ured DEKANOVEC - Ispostava PRELOG
Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI , pomo nik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari , Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Ze ar, fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), gra i ki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), gra i ka priprema: Blanša Blaževi , Jurica Hoblaj, direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi , komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi , lektura: Monika Zor ec
IZDAVA : ME IMURSKE NOVINE d.o.o. Ivana Mažurani a 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699
ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11 Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.
tel. 391-970 tel. 371-200 tel. 379-730 tel. 370-790 tel 374-111 tel. 374-212 tel. 374-102 tel. 374-112 tel. 374-190 tel. 374-176 tel. 374-055 tel. 374-057 tel. 374-054 tel. 374-059 tel. 374-058 tel. 374-056 tel. 374-060 tel. 374-022
Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr
5. sije nja 2010.
Razbibriga 61
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
HOROSKOP
PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA
I naši politi ari imajo svoje daljinske!? V
si jav emo kak nas ova kriza, štero još z conom zovemo recesija, furt i još navek jako tiska, tak gda niti nebremo glave zdi i. i kaj je još nejhuje nigdi joj ne vidimo kraja. Prek sto meštrov oliti obrtnikov je zaprlo svoje veštete kaj so nej mogli preživeti, a isto tak vu našemo najvekšemo, o em re i, nej udaljudnešemo poduze o, Burzi dela ga vsaki den vse vej i vej težaki, jerbo malo, malo pak nešterna fabrika odide vu ste aj, a težaki na vulico, kajbi rekli na burzo. Vse je to tak, isto tak vsi znamo gda so vsaki mesec pla e vse menše i menše, a i hajdig ga težakov šteri na posel hodajo zabadav, o em re i, delajo, a pla ica nikak da dojde. Gazdi vsaki mesec obe uvlejo gda bode, meseci letno ido, a tu i tam padne kakša crkavica štera je nej dostik niti kajbi ovek eke poplativ. Tak nam je to z meseca vu mesec, unda dojde december, a žnjim Boži i novoletni svetki. Tu se vse najempot meja. Najempot so štacuni puni, kupuvle se na vse strane. Neje sam vu štacunima stiska, nek so i kr me pune i to jednako one vu šterima se ne puši kak i one vu šterima se puši. Morali ste sam videti kak so bili puni, vsih dobrota i inota, boži ni stoli, a nikaj so nej zaostajali
niti oni za novo leto. Gda ovek ne poverje onome kaj vidi, kak gda so i kriza i recesija najempot zginule ili pak so nam Janezi vrnuli peneze z Ljubljanske banke. Dobro, još morem razmeti gda ljudi ne šparajo na sebi, gda si dajo malo oduška za te svetke, pak se unda na stolo najde i ono ega ga celo leto nej, ali nebrem razmeti zakaj so celo ve er, na staro leto, hrumele petarde, i to rez pol no i, a o reketlinaj kaj vam nebodem niti govoriv. Pak je skorom vsaka druga hiža mela svojega vatrometa šteri je biv isto tak lejpi kak i gracki sam je biv malo menši i malo krajši. Brz as so naši ljudi zvlekli peneze vum z šton i ili pak so si zeli zajme vu Hrvackoj poštanskoj banki i to one štere nej tre vrnuti. Vsima je, još odnegda poznato gda so naši ljudi pravi maheri za snajti se. No, to je još nej vse: im je novo leto minulo mam je bila stiska na meji za Deželo, ili pak Osterajh kam so naši ljudi pojurili na skijanje. Neje važno ak nebodemo posle dva tjedne nikaj jeli, ali je nejvažneše kaj pemo na skijanje. Zamislite si, kaj bodo naši sosedi mislili ak nebodemo išli na skijanje? Pak to bi bila prava špotsramota štero nebi mogli oprati celo leto. Dok nam ide, ide nam, sam jeli nam nejde mortik doli z brega?
N
aša država je mlada i zato smo stopram za dvajsti let zazvedili kak imamo politi are na daljinski upravlja . To je vum došlo vu vreme izborov za novoga hrvackoga precednika. Nejpredi se zazvedilo gda je Ivo Josipovi svojega daljinskoga dauv Zorano Milanovi o, a daljinskoga Milana Bandi a drži vu rokaj Ivo Sanader. Mortik bi bilo bole gda so se skompali dva Iviji na jednoj strani, a Milan i Zoran na drugoj strani. Tu mi je moj rvek nej dauv mira pak sam si po ev gruntati jeli so nej i naši lokalni (neje od glagola lokati) politi ari na daljinsko upravlanje. Dugo sam gruntav i zazvediv: naši politi ari imajo isto svoje daljinske, ali so oni na sigurnomo, jerbo jiv vu svojaj rokaj držijo jive žene. Kaj je sigurno sigurno je. Najte me krivo razmeti, to mi je tak palo na pamet jerbo i mojega daljinskoga tiska moja žena i to negdi izme u. Tak so vsi govorili gda je naša precednica Vlade, gospa Jaca, isto na daljinski i da jenoga vu svojaj rokaj drži gospon Ivo. Mortik je i on tak misliv, ali vse je istam druga zišlo. Najme kaj, Ivo je ra unav gda bode držav cugle vlasti vu Lepoj našoj prek Jace, ali je pozabiv gda se je nej još rodiv on šteri bi mogev z ženom komanderati.
Pak je to niti Adam nej mogev, šteromo je Božek pomagav, a Eva bila je jedina, a još ga niti politike nej bilo. Pak se je znova pokazala ona starinska istina gda ne vredi delati ra una brez kr mara.
N
ejteži je denes biti hadezeovec. Mam posle prvoga kruga izborov za precednika, gospa Kosor je povedala kak hadezeovci nebodo podržali niti jednoga od preostalih dva precednika, o em re i, niti Ivija, a niti Milana. Ak ja to dobrom razmem, unda hadezeovci nejdejo na izbore, jerbo kaj bodo hodali ak ne kanijo nikomo glasa dati. A kaj bodo hlaparili bira ka mesta to se jim ne spla a. No, imamo još pet dni cajta, pak mortik dojde i nekša druga depeša.
V
erjem gda znate gda se slavi dan žena? To vam je osmi tre ega. Ali zato je uda meje poznato gda se den pedera slavi drugi prvoga. No, neje mi niti udno kaj ste to nej znali, jerbo se mi krš ani držimo krej od toga i ne priznamo takše brakove. Vsima nam je poznato gda je Božek stvoriv Adama i Evo, a nej Adama i Stevu. Mi smo vjerniki, a k tomo i bogoboje i, pak se držimo božjega zakona.
OVAN (21.3.-20.4.)
VAGA (24.9.-23.10.)
Napokon ete mo i uživati u svim povlasticama koje ste ostvarili svojim napornim radom. No, to ne zna i da se više ne morate trudi . Drugi e vas sada još više promatra i pra ono što radite. Dobro bi bilo da opravdate povjerenje. Što se e vaših bližnji ne možete o ekiva kako oni moraju misli isto što i vi i uvijek bi uz vas. Oni e vam uvijek pruži potrebnu potporu, no, imaju razli ite stavove od vas. Nemojte se oko toga sva a jer to je nešto sasvim normalno i morate ih prihva takve kakvi jesu.
Do sada ste se trudili svoj život doves u red, napravi sve onako kako želite, ostvari što ste planirali i sada imate potrebu sve to malo protres . To je sasvim normalno budu i da ve ina ljudi vole promjene. Ukoliko ste zbog posla zanemarivali prijatelje i obitelj onda sada još uvijek nije vrijeme da zapo nete s ne im novim. Radije sada slobodno vrijeme iskoristite na druženje s njima.
BIK (21.4.-20.5.)
ŠKORPION (24.10.-22.11.)
Ovih dana izbjegavajte sukobe. Ne ete ima nikakvih problema ukoliko budete mirni i ostanete sa strane gleda na situaciju u koju i tako niste umiješani. Ovaj tjedan se malo više potrudite i završite što je mogu e više posla. Bit ete krea vni i imat ete jako puno dobrih ideja. Iskoris te to na najbolji mogu na in. Imat ete uspjeha i na privatnom planu. Družite se više sa partnerom i lanovima obitelji. U svakom trenutku ete zna koji je najbolji odabir za vas pa e vam se sve vaše želje i ciljevi ini puno bližima nego ina e.
Ovaj tjedan ete biti puno osjetljiviji na probleme na privatnom dijelu života. Nemojte ih drža u sebi. Pokušajte razgovara s osobama do kojih vam je stalo i koje su tako er u to umiješane. Zajedno ete sigurno prona i najbolje mogu e rješenje. Na poslu ete ljubavne tenzije ipak mora malo smiri i više se posve poslu koji je pred vama. Ne e bi lako, no, što prije se koncentrirate, više posla ete napravi u kra em roku i ostat e vam dovoljno vremena za ljubav.
BLIZANCI (21.5.-21.6.)
STRIJELAC (23.11.-21.12.)
Ako imate osje aj da svaki dan radite iste poslove i da vam je sve ve rutina, to ne mora zna iti da vam je dosadno nego razmislite o tome da li imate previše posla. Ukoliko ste pretrpani onda nemate vremena isprobavati nešto novo, a ak i uživati u onome što radite trenutno. Eliminirajte stvari i poslove koji vam nisu bitni kako biste više vremena imali za neke nove zanimljive stvari. Pokušajte biti savjesniji u posjedovanju nekih materijalnih stvari. Ono što imate slobodno podijelite s drugima, nemojte uzimati ono što nije vaše i vra ajte ono što od drugih posudite.
Ukoliko nemate partnera ovaj tjedan e biti poseban za vas. Vrijeme je da se odvažite i napravite neke promjene u ljubavnom dijelu života. Osoba koja vam se svi a e vas napokon više primijetiti i imat ete priliku nešto napraviti kako bi se trenutna situacija poboljšala. Sve ovisi o vama. Kako biste mogli krenu dalje bitno je da ste potpuno sigurni da su neke stvari ostale iza vas u prošlos i da ih ne možete vra a u sadašnjost.
RAK (22.6.-22.7.)
JARAC (22.12.-20.1.)
Planirali ste toliko toga napraviti tijekom ovog tjedna, no, stvari baš i ne e funkcionirati onako kako ste vi to zamislili. Puno toga vas zanima pa vrlo lako ska ete s jednog posla na drugi prije nego jedan uop e završite. Pokušajte bi više skoncentrirani na ono što radite. Bilo bi dobro da jednom za promjenu ponos ostavite iza sebe i partneru pokažete koliko vam je zapravo stalo i koliko vam zna i u životu. Više se uklju ite u njegove ak vnos i pružite mu potporu.
Sada je pravo vrijeme da se malo više posvetite istraživanju nekih novih stvari bez obzira da li su vezane uz privatni ili poslovni dio života. Nemojte donosi nikakve odluke jer biste mogli precijeni svoje mogu nos . Sada je dovoljno da sve istražite i razmotrite sve opcije koje vam se nude. Nema razloga za nesigurnost. Morate vjerova sebi i onomu što radite. Znate da ste sposobni i marljivi stoga nema razloga da vam nedostaje samopouzdanja.
LAV (23.7.-23.8.)
VODENJAK (21.1.-19.2.)
Puno toga radite odjednom pa imate osje aj kao da ste izgubili volju za svime. Pokušajte malo uspori i više se skoncentrira na sve što radite. Tu je toliko lijepih stvari koje jednostavno zaboravljate primje iva . Ponekad vam se ini da previše toga nosite na svojim le ima. Pokušajte o tome razgovara sa partnerom ili lanom obitelji. Bit e vam lakše ukoliko s nekim podijelite ono što vas mu i bez obzira da li su te brige vezane uz privatni ili poslovni dio života.
Ukoliko nemate partnera ili niste zadovoljni sa svojim privatnim životom, sada je prvo vrijeme za traženje nove osobe uz koju e vam posta sve zanimljivije. Ukoliko ste zadovoljni sa privatnim životom onda pokušajte napravi nešto novo što e još dodatno probudi ljubav u vama i vašem partneru. Ukoliko vam je teško donije neku odluku onda nemojte žuriti kako ne biste pogriješili. Radije još malo pri ekajte da saznate sve što je potrebno i tek onda donesete odluku u koju ete biti potpuno sigurni.
DJEVICA (24.8.-23.9.) Stalnim ignoriranjem mogu ih promjena ne ete ništa korisno pos i. Možda je za vas vrijeme da napravite nešto novo i krenete u drugom smjeru od onog koji ste sebi zacrtali. Bitno je da ne žurite. Imate dovoljno vremena da razmislite o svemu, potražite savjet od bližnjih i tek onda reagirajte kada budete potpuno sigurni što želite napravi . Što se e ljubavnog života tu vam nedostaje malo ru ne i sigurnos . Ukoliko kre ete u nešto novo na polovnom planu, prvo se uvjerite da imate potporu od dragih osoba.
RIBE (20.2.-20.3.) Promjene su pred vama i ne ete ih mo i izbje i, stoga je najbolje da ni ne pokušavate. Možda e bi promjene na bolje stoga se pripremite i iz njih izvucite ono najbolje. Ukoliko budete imali nega van pristup prema onome što radite to bi se moglo odrazi i na sve što napravite. Morate više vjerova sebi i dopus da vas vesele male stvari koje pos gnete. Pokažite svoju jaku strane bez obzira da li se radi o ljubavi, prijateljstvu ili poslu.
VIC tjedna
Patnja - ula sam da ti je umro muž - kaže prijateljica. - Da - odgovori udovica. - Je li dugo patio? - ponovno e prijateljica. - Ne, bili smo u braku samo godinu dana - odgovori udovica.
62
Vremenska prognoza
PROGNOZA VREMENA za sljede ih 7 dana
PREGLED VREMENA od 28. prosinca do 4. sije nja
Snijeg i poledica VREMENSKA SLIKA: Na postoje i hladni zrak iznad našeg podru ja ve danas je stigla i vlaga. To je rezultiralo naobla enjem i novim snježnim oborinama. Sunce koje smo ju er imali ne emo uskoro ponovno vidjeti. Sljede ih dana vrijeme e biti obla no uz povremene oborine. Da situacija ne bude tako jednostavna pobrinut e se lagano zatopljenje, osobito u višim slojevima atmosfere. Naime, na visini od oko 1500 metara formirat e se jedan balon toplijeg zraka. Snijeg koji e padati iz oblaka morat e pro i i kroz taj sloj topline pri emu bi se snježne pahulje mogle djelomi no ili sasvim otopiti i pasti na tlo kao kiša ili solika. Ve a mogu nost za kišu je južnije od Drave, ali postojat e i u Me imurju. Op enito nas od danas pa sve do kraja tjedna o ekuje vrlo promjenjivo vrijeme s estim oborinama, a vjerojatno e nam trebati i lopate za snijeg. Prava zima! VREMENSKA PROGNOZA: Ve danas ujutro bi nas mogao do ekati snijeg. Još ga ne e biti puno, ali bi mogao otežati cestovni promet i hodanje. Sredinom dana mogu je i prestanak snježnih oborina, ali nave er i u no i na srijedu snijeg bi ponovno trebao poja ati. Zapravo nas najviše snijega o ekuje kasno nave er pa bi do srijede ujutro moglo pasti više od 10 cm snježnog pokriva a, ponegdje možda i preko 15 cm. Vjetar e iti slab, a temperatura zraka e se u Me imurju držati oko nule. I srijeda e biti obla na, povremeno uz oborine. Ve smo u
uvodu spomenuli da nas sredinom tjedna u višim slojevima atmosfere eka zatopljenje. Snijeg e na svom putu od oblaka do tla morati pro i i kroz taj topliji sloj zraka pa bi se mogao djelomi no rastopiti. Zbog toga bi se tijekom srijede osim snijega mogla pojaviti i kiša ili ledena kiša. Puno ve a mogu nost za kišu bit e u Slavoniji i Posavini te u Lici, dok bi ve ina oborina u Me imurju ipak mogla pasti u obliku snijega. No, postojat e opasnost od poledice pa budite oprezni u prometu. Vjetar e biti ve inom slab, a temperatura zraka oko nule. I sljede ih nekoliko dana bit e pod utjecajem ciklone što e uzrokovati nepovoljne biometeorološke prilike. Bit e ve inom obla no, povremeno s oborinama. Uz snijeg mogu a je i kiša ili ledena kiša. Budu i da e se upravo duž Drave protezati granica toplijeg i hladnijeg zraka teško je re i koliko bi moglo pasti
5. sije nja 2010.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
snijega, ali budu i da se krajem tjedna ponovno o ekuje manji pad temperature nemojmo se iznenaditi ako do kraja tjedna u nekim dijelovima Me imurja, osobito gornjeg, padne i više od 30 cm snijega! Bit e to prava zima pa e nam zimski rekviziti biti potrebni, kao i lopate za snijeg. To ne i precizne informacije kako dani budu odmicali možete dobiti pozivom na naš telefon 060 444 444 (uz cijenu poziva od 1,86 KN+PDV/min.). Postupno smirivanje vremena izgledno je tek na samom kraju tjedna. Tada bi oborine trebale postupno oslabjeti i prestati, a mogu e je i djelomi no razvedravanje. U slu aju vedre no i temperatura zraka bit e vrlo niska pa može oti i i ispod -10 Celzijevih stupnjeva, pa ak i ispod -15°C. (prognozu izradila udruga Crometeo 4.1.)
Kišni do ek 2010.
METEOROLOŠKI KALENDAR 4. sije nja 1011. god. po ela strašna zima u Europi, u Bosporu i na Nilu led 5. sije nja 1716. god. u Europi još jedna vrlo jaka zima; u Portugalu i Španjolskoj više od 30 cm snijega, Jadransko more i rijeka Temza su se zaledili 7. sije nja 1809. god. velika poplava Save u Slavonskom Brodu
Veliki temperaturni šok koji nam je u meteorološkom smislu obilježio boži ne blagdane nastavio se i u prošlom tjednu. Iako je vrhunac topline bio upravo na Boži sa dvadesetak Celzijevih stupnjeva, ni dani nakon Boži a nisu donijeli pravu zimu. Temperatura se snizila, ali od zimskog ugo aja nismo imali gotovo ništa. Vrijeme je proteklih tjedan dana bilo primjerenije jeseni nego zimi. Posljednji dani 2009. godine bili su obilježeni južinom, a za mnoge i nepovoljnom biometeorološkom situacijom koja je uzrokovala razdražljivost, glavobolje ili nesanicu. Toplina je bila pra ena i oblacima iz kojih je mjestimice bilo i kiše, ve inom kratkotrajne i slabe. Novu godinu baš i nije bilo ugodno do ekati negdje na otvorenom jer je najja i kišni val kroz Me imurje i središnju Hrvatsku prolazio upravo u novogodišnjoj no i. No, bilo je toplo uz 8 Celzijevaca u zraku. Kišni po etak nove godine uzrokovala nam je prostrana europska ciklona koju smo u
Crometeo timu nazvali Igor. S njom je u Me imurju u nekoliko dana palo izme u 10 i 20 litara kiše po etvornom metru, a naglo je pao i tlak zraka – bio je samo oko 990 hektopaskala. Nije stoga ni udno da je ova ciklona uzrokovala nepovoljan utjecaj na zdravlje. Zahla enje nam je stiglo tek u subotu koja je protekla uz povremenu slabu kišu koja je u gorju prešla u snijeg. Nave er je slabog snijega bilo ponegdje i u Me imurju, ali oborine su bile preslabe da bi nastao snježni pokriva . Temperatura se napokon snizila na primjerenije vrijednosti, a tlak zraka porastao pa nam je nedjelja donijela lijepo sun ano vrijeme, ali uz jutarnji mraz i minus tri Celzijevca. Ciklona Igor znatno je više nevolja s vremenom donijela drugim dijelovima Hrvatske i okolnim zemljama. U Makarskoj se dogodila pijavica, sre om na moru, jug Dalmacije zasula je gusta tu a, na Zavižanu je palo ak 50 cm snijega, a neki dijelovima Hrvatskoj još se mu e s nabujalim rijekama.
Izbor naj meteo doga aja u 2009. godini lanovi Crometeo foruma u sljede ih e deset dana bira Naj meteo doga aj za 2009. godinu. Ovogodišnji izbor ve je šes po redu. Nakon što smo iz dana u dan pra li i bilježili sve što nam je donijela meteorološka 2009. godina, izdvojili smo 22. doga aja od kojih e svaki lan Crometeo foruma izabra njih 5. Glasanje traje do etvrtka 14. sije nja 2009. godine. Tada emo i sazna koji e se doga aj pridruži pobjednicima proteklih pet izbora a to su: ciklona Dorothy iz studenog 2004. g. (Naj meteo doga aj 2004. godine, ujedno i Naj meteo doga aj u prvih pet godina rada foruma); serija zimskih ciklona iz velja e 2005. godine; serija zimskih ciklona iz ožujka 2006. godine; razdoblje sije anj – kolovoz: 8 iznadprosje no toplih mjeseci u nizu u 2007. godini; ciklona Eudora : rekordni plimni val na Jadranu 1.12.2008. godine. Glasova možete besplatnom registracijom na www.crometeo.net.
Doga aji BOŽI NI SAJAM u II. OŠ akovec
U ENICI Hrvatske dopunske nastave proslavili blagdane
Prikupljena sredstva Pjevali tradicionalne hrvatske u humanitarne svrhe boži ne pjesme te izveli dva igrokaza U enici II. Osnovne škole u akovcu drugu godinu za redom organizirali su boži ni sajam, priredbu humanitarnog karaktera, koja se i ove godine održala u prostorijama škole. Hodnik škole prošli je ponedjeljak bio prepun štandova s estitkama, kola ima, ukrasima svih oblika i materijala, pšenicom i sli nim prigodnim poklonima. U izradi su sudjelovali u enici, razrednici, u itelji i roditelji, a svi radovi
prodavali su se po simboli nim cijenama. U enici 8. b razreda bili su zaduženi za glazbu. Vije e u enika odlu ilo je dijelom sakupljenih sredstava pomo i u akciji UNICEF-a “Škole za Afriku“. Dio prikupljenih sredstava uplatiti e se za pomo oboljelom Luki Bistrovi u, dok dio ostaje za potrebe razreda i škole, kako bi se pomoglo u enicima kojima je to potrebno.
Svi radovi prodavali su se po simboli nim cijenama
Kao i u enici u Hrvatskoj, u enici Hrvatske dopunske nastave zajedno su s roditeljima tako er obilježili blagdan Svetog Nikole, i to dje jim priredbama u Schrambergu te Spaichingenu. U gradu Schrambergu, gdje uglavnom žive obitelji iz Me imurja, djeca – polaznici Hrvatske dopunske nastave pripremila su, uz pomo u itelja Julijana Varge, veli anstvenu priredbu na kojoj su otpjevali tradicionalne hrvatske boži ne pjesme te izveli dva igrokaza. Sve su to njihovi roditelji, ro aci i poznanici popratili gromoglasnim i zasluženim pljeskom. No, ipak, djeca su bila najsretnija kad je stigao i njihov zaštitnik, sveti Nikola (Krampus ove godine nije imao potrebu dolaziti) te im podijelio zaslužene darove. Priredba je bila održana u prostorima hrvatske zajednice u Schrambergu, no, idu e godine planira se održavanje priredbe u prostorima škole. Osim proslave Svetog Nikole, u enici Hrvatske dopunske nastave sudjeluju i u raznim doga anjima u ovo boži no vrijeme, pa tako djeca iz nastavnih mjesta Rotweil,
Julijan Varga s u enicima i svetim Nikolom u Schrambergu Scramberg, Schwenningen i St.Georgen, u kojima radi Julijan Varga, skupljaju dobrovoljne priloge za ostale siromašne u enike diljem svijeta. Isto tako djeca sudjeluju i na boži noj radionici te izra uju slike na temu “Radost Boži a“, koje e biti izložene na izložbi u Generalnom konzulatu Republike Hrvatske, te e tri najljepše slike biti i nagra ene. Naime, za djecu hrvatskih gra ana koji se nalaze na privremenom ili stalnom boravku u Republici Njema koj,
preciznije u pokrajini Baden - Württemberg, organizirana je Hrvatska nastava koju održavaju u itelji iz Hrvatske. Ovakav oblik Hrvatske dopunske nastave organiziran je iz prirodne potrebe koja se javila zbog velikog broja hrvatskih iseljenika koji žele da njihova djeca nau e komunicirati i služiti se hrvatskim standardnim jezikom te da se upoznaju s kulturom, obi ajima te zemljopisnim obilježjima i injenicama iz naše bogate povijesti.
Â&#x2DC; # Â&#x161;
``` ' _ Â&#x203A; Â&#x153; ' _ Â&#x203A; Â&#x2C6; Â&#x2030;Â&#x161; Â&#x2030;Â&#x2030;Â&#x2030;
Dobro je znati 63
NA ZAVRŠETKU 2009. GODINE PODIJELJENA PRIZNANJA
KRENULA ZAVRŠNICA ZIMSKOG PRVENSTVA ME IMURJA U MALOM NOGOMETU
Tko su najbolji sportaši Veliko finale prvenstva u i ekipe Grada akovca nedjelju 10. sije nja
RAZGOVOR S POVODOM – PREDSJEDNIK MNS-a STJEPAN KRIŽARI :
Vrijeme je za novog ovjeka na elu Saveza
DOŽIVJETI STOTU - 100. ro endan Mande Bi ani iz akovca
Motika i doma a hrana te ašica rakije i crne kave tajna dugog života Baki Mandi mnogi estitali ro endan Povodom njezina stolje a, iskrene estitke izrazili su joj i mnogi Me imurci, pa su je u njezinom domu, izme u ostalih, posjetili i gradona elnik Branko Šalamon te lanovi Hrvatske narodne
stranke - liberalni demokrati Podružnice akovec, ogranak Jug. Tom prilikom estitari su Mandi Bi ani uru ili prigodan poklon i zaželjeli joj mnogo sre e i zdravlja u novoj 2010. godini.
U ast bake Mande okupila se uža obitelj Majka dva sina i dvije k eri, baka troje unu adi i prabaka šestero praunu adi, Manda Bi ani iz akovca, prošli je tjedan proslavila svoj 100. ro endan. Iako je stolje e doživjela 30. prosinca, Manda Bi ani sa svojom je obitelji ro endan, u pravom smislu rije i, proslaviladan kasnije, na samu Staru godinu. Ro ena 30. prosinca 1909. godine u Dabru Li kom, baka Manda je, kako kažu njezina djeca, imala
težak život. Prisjetivši se kako je prije 41 godinu stigla u Me imurje, to nije,uKotoribu,stogodišnjakinja je kazala kako je tajna dugog života motika i doma a hrana u mla im danima te jutarnja ašica rakije i crne kave u starijim danima. Kako bi bili bliže obitelji, Manda i njezin najmla i sin Jure prije gotovo pola stolje a preselili su iz Like u Kotoribu, gdje je živjela najstarija Mandina k i Slavica.
U ovim je krajevima, kako pri aju njezina djeca, puno bolje živjela i imala ve e mogu nosti. Uz Slavicu i Juru, baka Manda ima i sina Milana koji s obitelji živi u Svetom Ivanu Zelini, te k er Mariju koja je za maj in stoti ro endan doputovala iz Njema ke. Iako neobi no za njezinu dob, doktora gotovo da ne posje uje, a do prije koju godinu vitalna baka Manda sama je spremala ru ak
Za sre u u ljubavi u Novu godinu u crvenom Na ule su akove ke špicerice da u Novu godinu treba zakora iti s barem jednim crvenim odjevnim predmetom kako bi se idu e godine imalo sre e u ljubavi. Tako se prošli tjedan sve crvenilo u gradu. Bilo da se radilo o hla ama, kaputima i jaknama, ili modnim detaljima poput rajfa ili remena ... Nebitno od kojeg je bilo materijala, samo da je crveno. Boja stras i ljubavi ve godinama nadahnjuje modne kreatore. Nije ni udno jer crvena odje a i obu a djeluju raskošno i odli no
pristaju svim ženama, i plavušama i crnkama. Tajna je u tome da u crvenom sve žene izgledaju mnogo atraktivnije nego u odje i drugih boja. Najljepše od svega je što crvena trpi sve – dobro stoji i kad ste u crvenom od glave do pete ili kada samo stavite neki detalj u ovoj vatrenoj boji, što dobro znaju poneke naše špicerice. Ako emo sudi po prošlom tjednu, izgleda da e naš kraj biti pun ljubavi. Drage dame, neka vam je sa sre om!
za svoga najmla eg sina i njegovu obitelj s kojima trenutno živi na akove kom jugu, gdje su doselili prije šesnaest godina. U njezinu ast, na sam ro endan, kada smo i posjetili baku Mandu, okupila se mnogobrojna obitelj, koja nam je naglasila da je ovo sam po etak proslave, a pravi ro endan s pravom tortom spojili su s do ekom nove 2010. godine. (hz)
Baku Mandu posjetili su mnogi estitari