Međimurske novine 743

Page 1

str. 24-25

str. 2

U MEĐIMURJE STIGLO 4100 DOZA CJEPIVA PROTIV SVINJSKE GRIPE

ČAKOVEČKI UROLOG mr. sc. ANTONIO PLEŠNAR MEĐIMURCE UKLJUČIO U SEKSUALNO ISTRAŽIVANJE

Sa ili bez vatrenih Prvi se cijepili zdravstveni djelatnici tableta Međimurci su ljubavnici maratonci!

www.mnovine.hr

POSLJEDNJA VIJEST: Strah od cijepljenja protiv virusa svinjske gripe donio malu zainteresiranost građana

Godina XIV.

Broj 743.

^akovec, UTORAK, 1. prosinca 2009.

Cijena 7 kuna

NESRETNO izgubljena dva mlada života

TRAGEDIJE

str. 8

U izravnom sudaru poginuo 20-godišnji Štrukovčanin Mlada Čakovčanka ugušila se plinom za vrijeme kupanja PRELOŠKI EUROBETON ima puna skladišta i trenutačno premalo posla

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA BESPOVRATNIM SREDSTVIMA POMOGLO TEKSTILCE

MEĐIMURSKA SRAMOTA: NASILNICI I DALJE SVUDA OKO NAS

str. 9

Međimurskim tekstilcima 10 milijuna kuna Međimurje napokon dobiva Sigurnu kuću

str. 3

Strah od otkaza, zaposleni na godišnjem

Rasprodaja sa skladišta više na strani 71.

Josipa Broza Tita 94 Mursko Sredia e RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

str. 58

str. 6

2

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

I U ME IMURJU zapo inje cijepljenje protiv svinjske gripe

UREDNI KI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

Ho e li kona no i politi ari Piše: Dejan Zrna do i na red? urednik@mnovine.hr HAC, HEP, HŽ tri su najeksponiranije državne tvrtke koje su punile i pune minulih dana i mjeseci naslovnice bezbrojnim skandalima. Nisu one jedine. I tvrtke koje su “bliske državi“ poput Podravke u istom su košu. I tu sigurno nije kraj. Za sad su, po svemu sude i, isplivali na površinu vrlo vjerojatno samo “odabrani“ ili oni koji su zaista pretjerali. Me utim, kako se ini, to je samo vrh sante leda. Je li zaista korupcija premrežila sve pore hrvatske države? Pitam se to ve drugi tjedan za redom. S obzirom na vrište e naslovnice i nove slu ajeve, o ito je državna blagajna zaista mnogima služila, kako je napisao jedan moj uvaženi kolega, poput bankomata. I to bez limita. Uzimali su koliko je trebalo. Za sada su u pritvoru kao osumnji enici završili menadžeri i izravni sudionici u poslu. I to samo neki. Me utim, sve je o itije kako je u pitanju model ponašanja. Ako je to zaista tako, onda sve postaje upitno. Iako, ništa se suštinski ne e dogoditi ako se ne e i i do kraja. O ito “oslobo eno“ državno odvjetništvo i policija idu korak po korak, me utim, pitanje svih pitanja je mogu li oti i do kraja, do vrha piramide i politi ke elite. Politi ari koji su upleteni (ne) izravno u dosadašnje skandale bore se svim silama da sa uvaju svoje položaje. Najžalosnije je što ne osje aju odgovornost, pa ni moralnu. “Nismo znali“ njihova je omiljena re enica koja zvu i poput one da po toj logici gra anin “ne bi trebao znati da je, primjerice, plja ka banke kazneno djelo“. Ako nisu zaista znali, što je u slu aju Polan eca i Kalmete teško vjerovati, morali su odmah oti i, jer su u skandale umiješani njihovi ljudi od povjerenja. Morali su odmah preuzeti politi ku odgovornost, kao što je slu aj u svim demokratskim vladama. Premijerka Kosor tako er “pleše na tankoj žici“ štite i i ne

t

1. prosinca 2009.

Prednost imaju kroni ni plu ni bolesnici Intrige oko cjepiva!?

traže i trenuta ni odlazak svih ministara koje prate skandali. Jer, ako bilo koji od njih kao ministar izravno završi u pritvoru, tada je sve jasno – više nema politi kog kredibiliteta cijele njezine Vlade. Ina e, dojam je u javnosti, kad je borba protiv korupcije u pitanju, da su politi ari i dalje u Hrvatskoj “prevelike ribe“ koje su i dalje zašti ene. S takvim stavom nema ozbiljnog pomaka u borbi protiv korupcije. Je li sli na situacija i kod nas u Me imurju? Pa, s obzirom na ono što se doga a, sve teže je vjerovati da nije. Me utim, kod nas je “sre om” u pitanju “si a“ s obzirom na stotine milijuna ili milijarde kuna koje se spominju u poznatim slu ajevima. Iako, ako nisi bahat, i deseci ili stotine tisu a kuna “lake zarade” nisu za odbaciti. Sasvim dovoljno, iako je o ito da hrvatska pohlepa za boga enjem i baha enjem - ne poznaje granice. Ina e, na državnoj blagajni, kad su u pitanju veliki poslovi i investicije u našem kraju, uglavnom je “ka a”, a do o ito “pravih” poslova naše tvrtke teško dolaze. Tako e biti i u sljede oj godini, jer navodno nema izdvajanja za bilo koji novi projekt u Me imurskoj županiji, osim ve ranije zapo etih za koje su potpisani ugovori. Nimalo optimisti na perspektiva u situaciji kad se možemo samo nasmijati obrazloženjima da “nema novca za sve“, posebice ne za “politi ki nepodobne“. O ito su politi ki podobni bez srama uzimali “šakom i kapom“.

U Me imursku županiju stiglo je 4.100 doza cjepiva protiv svinjske gripe i od ovog tjedna u ambulantama po inje cijepljenje protiv te nove vrste gripe. U Hrvatsku je ukupno do sada stiglo 140.000 doza cjepiva. Za razliku od sezonske gripe, cijepljenje protiv ove vrste gripe obuhvatit e u prvoj fazi ponešto druga ije rizi ne skupine od onih koje su se cijepile protiv sezonske vrste gripe. Ovim cijepljenjem e najprije biti obuhva eni kroni ni bolesnici s plu nim bolestima, djeca kroni ni bolesnici u dobi od šest mjeseci do dvije godine starosti, ekstremno pretile osobe, zdravstveni djelatnici i trudnice u drugom i tre em mjesecu trudno e, kazala nam je dr. Višnja Smilovi , spec. epidemiologije iz Zavoda za javno zdravstvo Me imurske županije. Uz ovu novu gripu i pojavu cjepiva u korak idu u brojne zbunjuju e pa i intrigantne informacije o tome je li cjepivo dovoljno ispitano, pa ak i štetno, te do toga da je usmjereno na smanjenje populacije ovje anstva. Novi strah podgrijavaju slu ajevi smrtnih ishoda izazvanih cijepljenjem. Naime, u petak, kada je cjepivo stiglo i do našeg Zavoda za javno zdravstvo, u Sloveniji je objavljeno da je jedna žena umrla od sr a-

- Iako ovo cjepivo prate kontroverze, stru njaci kažu da su nuspojave mogu e, ali i rijetke

nog zastoja nakon što je cijepljena cjepivom protiv svinjske gripe.

Novartisovo cjepivo za obi nu i svinjsku gripu Doktorica Smilovi kaže da su takve nuspojave mogu e, premda su vrlo rijetke. No, nuspojave postoje vezane uz svako cjepivo, pa i ovo. Nema sto posto sigurnog lijeka u smislu zaštite, niti pak u smislu pojave nuspojava. Budu i da cijepljenje u Hrvatskoj tek

Preko tisu u oboljelih od svinjske gripe Krajem ponedjeljka, svaki tjedan, zbrajaju se oboljeli od svinjske gripe za prethodni tjedan, tako da potpunu sta s ku prije zaklju enja ovog broja Me imurskih novina nismo u mogu nos objavi . No, u prvom tjednu haranja svinjske gripe u Me imurju je od nje oboljelo 508 osoba, a u drugom 617 osoba. U prvom tjednu je u bolnici zbog komplikacija završilo 10 osoba, u

drugom tjednu 11 osoba, a prošli tjedan 3 osobe. Je li to znak da gripa jenjava, vidjet e se po podacima iz ukupnog broja oboljelih za tre i tjedan, kad se prikupe podaci iz ambulan lije nika obiteljske medicine. Novim cjepivom, koje je s glo, ve su se cijepili pojedini zdravstveni djelatnici kod kojih nije bilo reakcija na cjepivo, kazala nam je dr. Lidija Vrbanec - Megla, spec. epidemiologinja. (BMO)

predstoji, tek e se vidjeti ho e li i kakvih nuspojava biti. - Protiv sezonske gripe procijepljeno je 3.000 osoba, pri emu nemamo ni jednu prijavu o nuspojavama, kaže doktorica Smilovi , a cjepivo je nabavljeno od istog proizvo a a kao i za svinjsku gripu, od Novartisa. Svako cjepivo može izazvati nuspojave, pa je lije nik dužan, kao i kod svakoga drugog cijepljenja, upoznati pacijenta s mogu im nuspojavama, a pacijent je taj koji odlu uje ho e li se cijepiti ili ne e. No, s ovom novom vrstom gripe u korak idu i razne medijske manipulacije i uznemiruju e vijesti za injene raznim medicinskim podacima i sastojcima u cjepivu koje laici ne razumiju, ali ih podaci straše. Postavlja se pitanje kome vjerovati. Doktorica Smilovi kaže da su lije nici kao stru njaci u teškoj situaciji, da su nakon kojekakvih informacija kojima su ljudi obasuti na Internetu dovedeni u situaciju da se njihova stru na

Pojavu nove gripe, kao i pojavu cjepiva, prati nevi ena medijska pažnja. U korak s gripom idu u brojne zbunjuju e, pa i intrigantne, informacije koje kruže me u korisnicima Interneta, ponajprije u vidu e-mail poruka. Sadržaj tih poruka uglavnom korisnicima sugerira da cjepivo koje je stiglo do nas nije dovoljno ispitano, pa ak i štetno. Najsmjelije poruke su katastro i ne, u smislu da tvrde kako je cjepivo usmjereno na smanjenje populacije ovje anstva na svega 50 milijuna ljudi, kroz programirano izazivanje bolesti i smrti. Strah od smrti i bolesti uvijek je plodno tlo za raznorazne proroke, a u histeriji glas stru njaka slabije se uje. (BMO)

objašnjenja doživljavaju kao demantiji. - Danas se za svakoga oboljelog zna prakti ki po imenu i prezimenu i vrlo je teško ako se svaki slu aj tuma i ako zavjera. S druge strane, manje se spominje da je ukupno na svijetu potrošeno 65 milijuna doza cjepiva, a da je oboljelo nekoliko stotina tisu a ljudi i da u tom smislu pada teorija zavjere da je cjepivo usmjereno protiv ljudske vrste. Svaka nova bolest izaziva posebnu pažnju, pa je i svaki smrtni slu aj vezan uz nju pod posebnom pozornoš u javnosti. U Hrvatskoj je do sada umrlo 11 osoba od komplikacija izazvanih svinjskom gripom. I dok je prvih pet - šest slu ajeva imalo ime i prezime, nakon toga ostali su postali samo statisti ke brojke. U današnje vrijeme ljudi se jako teško mire s injenicom da je ne iji život nemogu e spasiti i da lije nici nisu svemo ni. S druge strane, farmaceutska industrija na udaru je kritika da svoju zaradu pove ava stvaranjem novih bolesti. (BMO)

Me imurci se nemaju namjeru cijepiti protiv svinjske gripe Anketa “Pod vurom”

Natpisi o nuspojavama cjepiva protiv virusa H1N1 i o prvim žrtvama mnoge su doveli u dvojbu cijepiti se ili ne. Nije udno da je strah od nuspojava cjepiva ra-

Zlatko Galoji , Pribislavec Iskreno re eno, još nisam odlu io ho u li se cijepiti protiv novog tipa gripe, takozvane svinjske gripe. S obzirom na to da cjepivo još nije dovoljno istraženo i na neki je na in nametnuto, još moram razmisliti. Sada se pri a o raznim nuspojavama cjepiva, o negativnom djelovanju poslije cijepljenja, pa naravno da ovjeku nije svejedno.

Ivica Hajdarovi , akovec - Za sada još nisam donio kona nu odluku ho u li se cijepiti protiv svinjske gripe ili ne. Još razmišljam o tome. ujem da cjepivo nije još dovoljno ispitano i razli ite reakcije su na njega pa se može re i da je i to jedan od razloga zašto se možda ne bih cijepio. Koliko ujem po medijima, puno je ljudi još u dilemi cijepiti se ili ne.

zlog što ga velik broj ljudi diljem svijeta odbija. Me imurci su tako er skepti ni kada je rije o svinjskoj gripi i cjepivu protiv nje. I

Ivan Horvat, akovec - Za sada nemam namjeru cijepiti se protiv novog tipa gripe. Pretpostavljam da sam dosta imun, pa mislim da nema potrebe. Protiv obi ne sezonske gripe smo se cijepili, a što se ti e svinjske gripe vidjet emo kako e se situacija odvijati. S obzirom na to da slušamo o raznim nuspojavama cjepiva, nije ni udno da su mnogi skepti ni.

dok jedni još uvijek razmišljaju ho e li se cijepiti ili ne, ve ina je odlu ila da se ne e na taj na in braniti od novog tipa gripe. Uz nedovoljnu istraženost

Slavko Vadlja - Lojzek, Zasadbreg - Nemam namjeru cijepiti se protiv svinjske gripe jer ne vjerujem u to cjepivo. Protiv sezonske gripe još možda, ali protiv ove nove de initivno ne. uo sam ve prije o nuspojavama cjepiva i to je jedan od razloga zašto se ne u cijepiti. Drugi je taj da jednostavno ne vjerujem u to sve oko toga cijepljenja. Sve više i više vjerujem da postoje neke zakulisne igre kada je rije o svinjskoj gripi i cjepivima.

cjepiva i nuspojave koje se kod ljudi javljaju, Me imurci kao razlog necijepljenja navode i nepovjerenje u spomenuto cjepivo. I dok jedni ne vjeruju

u cjepivo, drugi dodaju da im se sve više ini kako postoje neke zakulisne igre kada je rije o svinjskoj gripi. (hz)

Željko Grahovec, Ma kovec Nemam namjeru cijepiti se protiv novog tipa gripe. Protiv sezonske gripe sam se nekoliko puta cijepio, no ve dvije - tri godine nisam i, sre om, nisam imao nikakve tegobe. Što se ti e svinjske gripe i cjepiva, mislim da je sve to marketinška manipulacija oko prodaje cjepiva te je to jedan od razloga zašto se ne u cijepiti. Robert Jurani , akovec - Ne mislim se cijepiti protiv novog tipa gripe, odnosno takozvane svinjske gripe. Ne vjerujem u propagandu. Ne u cijepiti ni sina niti e se moja žena cijepiti. Uglavnom, nitko u obitelji se ne e cijepiti. Jednostavno ne vjerujem u to cjepivo, a i ove pri e oko nuspojava nimalo ne idu u korist cijepljenju. (foto: Vrzan)

1. prosinca 2009.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

3

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA bespovratnim financijskim sredstvima pomoglo tekstilne tvrtke sjeverozapadne Hrvatske koje se bore da prežive

Kona no i tekstilci došli na red! - Me imurskim tekstilcima deset milijuna kuna Ministarstvo gospodarstva izdvojilo je 80 milijuna kuna za potpore u tekstilu. Novac se ne broji u milijardama kuna kao za brodogradnju, ali u ovim recesijskim vremenima svaka keš kuna, koja je osim toga ve ispla ena na ra un, kao što smo imali prilike doznati od me imurskih firmi koje su dobile najve e iznose, mnogo zna i. Me imurski su tekstilci od ukupnog iznosa od osamdeset milijuna kuna dobili deset milijuna kuna.

Najviše novca ateksu i MT -u Tvornici arapa Najve i iznos dobio je ateks, 4,5 milijuna kuna, a na-

kon toga MT Tvornica arapa, 3,068 milijuna kuna. Ostali me imurski tekstilci dobili su manje iznose. Tvornica trikotaže Štrigova dobila je 707.394 kune, Meiso 102.167 kuna, TO-MA iz akovca 194.093 kune, Srnec Tekstil iz akovca 103.753 kune, Angel 987.755 kuna, Betex proizvodnja 307.796 kuna. Za usporedbu, varaždinski Varteks dobio je 5,1 milijuna kuna, a VIS 2,8 milijuna kuna. M T Tvor n ic a a r apa dobila je odluku i ugovor o odobravanju pot icajnih namjenskih bespovratnih sredstava po Operativnom programu potpora održanju konk urent nost i tek st ilne

Udio tekstilaca u me imurskom gospodarstvu

Od ateksovih materijala, koji se i dalje razvijaju, za što e biti upotrijebljen dio dobivenih sredstava, izra uju se vojne uniforme HV-a koje hrvatski vojnici nose i koriste i u mirovnim misijama diljem svijeta

Udio tekstilne industrije Me imurja u ukupnom gospodarstvu županije je u 2008. godini iznosio 6,3 posto. Njihov ukupni prihod iznosio je 712,427.380 kuna u odnosu na ukupni prihod me imurskog gospodarstva koji je iznosio 11,331.318.399 kuna. Prema predanim statisti kim

indust rije, indust rije kože i proizvoda od kože za 2009. god i nu u i z nos u 3,068.331 kunu. Sredstva po potpisanom ugovoru u me uvremenu su im stigla i na ra un. Sredstva su namijenjena za subvencioniranje trajnih obrtnih sredstava u iznosu od 2,793.943, a za subvencionira-

izvješ ima za 2008. godinu, prosje an broj zaposlenih u gospodarstvu Me imurja bio je 24.559. Istovremeno je broj zaposlenih u me imurskim tekstilnim firmama bio 3.401, iz ega proizlazi da je njihov udio u ukupnom broju zaposlenih na podru ju županije iznosio 13,85 posto. (BMO)

nje po etnih ulaganja i modernizacije tehnološkog procesa dobili su sredstva u iznosu od 274.388 kuna.

Lakše se diše! Svaka bespovratna potpora od velikog je zna aja za gospodarstvenike, pogotovo u ova krizna vremena, poru ili

su iz uprave MT -a Tvornice arapa. Špiro Kri ka, predsjednik Nadzornog odbora MT -a Tvornice arapa, smatra da je ovako velik iznos sredstava me imurskim tekstilcima u ovoj situaciji rezultat lobiranja i naših saborskih zastupnika za tekstilnu industriju u Me imurju.

Sredstva na ra un sjela su i ateksu, tvrtki koja je dobila najve i iznos bespovratnih sredstava u Me imurju u iznosu od 4,5 milijuna kuna, potvrdio nam je i Damir Vitez, direktor ateksa. ateks je na ime obrtnih sredstava dobio 1,5 milijuna kuna, a preostala tri milijuna kuna dobio je za razvoj novih projekata. - Prijavili smo nove projekte u politeksu i doradi, kazao je Vitez. - Radi se o novim dišu im tkaninama koje su vodonepropusne a dišu, a koriste se za proizvodnju kako odje e, tako i obu e. Takve tkanine pogodne su i za izradu jakni za slobodno vrijeme i kao zaštitna odje a koja je namijenjena svima onima koji su izloženi nepovoljnim vremenskim uvjetima vlazi i hladno i. U izradi obu e takve su tkanine pogodne i za izradu postava na obu i jer omogu avaju koži da se ne smo i i ne znoji. Direktor Vitez ne krije zadovoljstvo dobivenim sredstvima. - Sredstva koja smo dobili za razvoj novih projekata puno nam zna e jer tržište za nove tkanine imamo, a do kraja ožujka ili po etka travanja idu e godine novi tehnološka linija trebala bi biti u unkciji. (BMO)

ZAMJENIK ŽUPANA Matija Posavec zalaže se za promjene na elu svih javnih tvrtki, a ne samo Me imurje plina

Na direktorske pozicije umjesto politi ara moraju do i menadžeri - Odbacujem bilo kakvu mogu nost da Marijan Varga puca na direktorsko mjesto Me imurje plina, tvrdi Posavec Premda je Matija Posavec na kon erenciji za novinare na kojoj je pozvao direktora Me imurje plina Vladimira Ivkovi a da odstupi s dužnosti izjavio da time završava polemiku, do završetka polemike ipak nije došlo. Za jezik ga je povukao Vladimir Ivkovi svojim tvrdnjama da iza Posave nih izjava stoji namjera o privatizaciji Me imurje - plina. - Prvi sam za to da se ne dozvoli privatizacija Me imurje- plin ako bi do toga došlo, odbacio je te tvrdnje Matija Posavec. To mora ostati u vlasništvu op ina i gradova, kazao je rezolutno Matija Posavec. - Ono što želim je potaknuti incijativu, a to govorim u osobno ime, jer o tome nismo razgovarali na županiji je najuriti politi are van iz javnih poduze a. Javna poduze a moraju biti vo ena isklju ivo od strane mladih obrazovanih ljudi koji e znati postaviti stvari na svoj mjesto. Znam da se to ne e dogoditi preko no i, ali to podržavam, jer politi ar koji ulazi u politiku radi toga jer ovisi o politi koj pla i po prirodi stvari je ve korumpiran, ako nema neke druge izvore ili osobnu sigurnost ve mo-

ra preživljavati zato što prima pla u u politici, razvio je svoju teoriju Matija Posavec. Jednako tako nije interes HNS-a da zavlada Me imurje - plinom, ako Ivkovi ne bude direktor. Raspisat e se natje aj s odre enim kriterijima da na to mjesto do e menadžer, a ne politi ar, odbacivši tako mogu nost da na to mjesto zasjedne bivši policajac, a ve neko vrijeme politi ar Marijan Varga što je tako er spominjao Ivkovi . U Županijskoj upravi za ceste sjedi Zoran Šari , koji je iz “HNS-ove” kvote zasjeo na direktorsku otelju, a Posavec kaže da kad tvrdi da se moraju maknuti svi politi ari iz javnih poduze a, onda tu misli i na vlastite strana ke kadrove.

Nikakve “teorije urote” ne postoje Osvrnuo se i na Ivkovi eve optužbe da je u grupi koja radi na tome da Varaždin bude naš centar.- Nikakva radna grupa nije postojala niti ne postoji, a najmanje da bi ja u njoj sudjelovao. Kazao je uz to da u Varaždinu nemaju ni najmanju želju da

se petljaju u Me imurje po bilo emu. Te teorije urote, zavjere neslaganja s Varaždincima što se ti e HNS-a najoštrije odbacujem, kazao je Matija Posavec. ak smo sa Predragom Štromarom, varaždinskim župana, ( strana kim kolegom iz HNS) željeli organizirali zajedni ku presicu oko toga, ali smo onda zaklju ili da ju je bolje ne sazivati. Jednako tako nije interes HNS-a da zavlada Me imurje - plinom, ako Ivkovi ne bude direktor. Raspisat e se natje aj s odre enim kriterijima da na to mjesto do e menadžer, a ne politi ar. Matija Posavec bi i nadalje najradije da se Ivkovi povu e u Sabor. Smatra da je nemoralno da Ivkovi “jednom tjedno

Matija Posavec, zamjenik župana, žestoki je pobornik da se razdvoje politi ke i direktorske funkcije

dolazi na posao i za to prima 22 tisu u kuna pla u”, prema njegovim rije ima, jer iznos njegove pla e je vjerovanje njemu na rije . Neka bude direktor Me imurje plina, ali neka ostavi novac Me imurje-plina na miru, neka uzme pla u saborskog zastupnika koja je s dodacima

ravna njegovoj sadašnjoj pla i, kaže Posavec. Izjavljivati ako ne bude dobivao pla u koju on želi da ne želi raditi u Me imurje-plinu po Matiji Posavcu samo je dokaz, da je on na toj poziciji samo zbog novaca, a ne da na kvalitetni na in razvija tu firmu. (BMO, oto: ZV)

I u bolnicu menadžer umjesto doktora Ja za razliku od svih tih politi ara koji su na odre enim pozicijama imam druk iji stil i druk ije vi enje bavljenja politikom, kazao je Matija Posavec. Ne podržavam politi ko parazitstvo na na in da netko mora biti na odre enim pozicijama samo da si osigura pla u i da dobro živi na ra un nekoga drugoga. I gdje god se zagrebe nepravilnosti e se na i. Smatram svojim zadatkom da se te nepravilnosti riješe. Marijan Varga istupio je sa mnom na presici isklju ivo iz jednog razloga jer je on potpredsjednik Nadzornog odbora Me imurje plina koji je involviran unutra,

a ne zato što je Marijan Varga. Kazao je da je HNS jedina stranka koja ima volje i želje raš istiti s nepravilnostima u javnim poduze ima. Svoj stav da politi are treba maknuti iz iz javnih poduze a proširio je i na Županijsku bolnicu akovec. Stava sam i što se ti e i Me imurje-plina i što se ti e bolnice da ravnatelj bolnice ne smije imati ikakve veze s medicinom. On mora biti ovjek koji pojma nema o medicini. Zato postoje stru na vije a koja vode struku, a mi u svim javnim poduze ima trebamo menadžere. (BMO)

4

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

GDQD u Me imurju

SVE JE TEŽE: Stotinjak me imurskih obitelji pred deložacijom U Me imurskoj županiji trenutno je 106 nekretnina i pokretnina nad kojima je ovršni postupak, što zna i da bi stotinjak me imur-

skih obitelji, kada im ku e i stanovi budu prodani, moglo ostati “bez krova nad glavom”. Najviše gra ana e morati napustiti obiteljske

ku e (52), zatim stanove (19) i vikendice (16) itd., donosi alarmantne podatke nedavno uvedeni internetski o evidnik nekretnina.

1. prosinca 2009. Gra ani su u nevolje dospjeli jer nisu mogli pla ati kreditne obroke ili podmiriti karti ne ra une. Ovrhe pokre u banke, ali i štedno - kreditne zadruge, osiguravateljska društva i karti arske ku e. U itavoj Hrvatskoj ovršni postupak po ovom pitanju prolazi ak 6.168 predmeta. (sm, ION)

PREDSJEDNI KI kandidat Nadan Vidoševi prilikom posjeta Me imurju pun hvala za me imursko gospodarstvo

Me imurski poduzetnici bore se kao lavovi Bandi i Perho susreli su se ispred akove ke crkve Svetog Nikole

ME IMURSKI SDP-ovci vole samo Josipovi a ili ipak i Bandi a?

Šalamon javno podržao Bandi a, Perho ga pozdravio, pa se ogradio! Na Bandi evu re enicu “Neka pobijedi bolji” nadovezao se Šalamon i rekao mu - “A mi znamo tko je bolji”, ukazuju i na potporu predsjedni kom kandidatu Milanu Bandi u na zajedni koj press konferenciji koja je održana u akove koj Gradskoj vije nici u po etnom dijelu njegovoga cjelodnevnog obilaska Me imurja prošle srijede. Nešto prije toga me imurski župan Ivan Perho stigao je pred akove ku crkvu Svetog Nikole kako bi do ekao Bandi a i poželio mu dobrodošlicu u Me imurje. Pomalo neobi no da župan eka predsjedni kog kandidata ispred crkve!? Uglavnom, posjet Milana Bandi a Me imurskoj županiji upravo zbog toga što su se potrudili da ga do ekaju vode i me imurski SDPovci ili pak ak poput akove kog gradona elnika Šalamona ugoste u gradskim odajama, odnosno održe zajedni ku presicu u najmanju ruku donose kalkulacije o tome “za koga su” zapravo Perho i Šalamon i kakvu strana ku poruku šalju “prema dolje, ali i prema gore”. Naravno da su odmah po ela takva medijska naga anja, odnosno zna i li takva srda na dobrodošlica Bandi u najzna ajnijih ljudi me imurskog SDP-a i njihovu otvorenu podršku u predsjedni koj kampanji, iako je poznato kako je zagreba ki gradona elnik nakon što je istaknuo predsjedni ku kandidaturu automatski isklju en iz stranke.

skrivenim politi kim porukama, te kaže: - S obzirom na to da su se u nekim medijima ve pojavili napisi o tome da sam kao elnik me imurskog SDP-a srda no do ekao jednog od predsjedni kih kandidata – konkretno g. Milana Bandi a – ovim putem najoštrije demantiram medijske insinuacije o mojoj podršci bilo kojem predsjedni kom kandidatu. Kao župan Me imurske županije ne želim se nikome nametati u predizbornoj kampanji, ali u dobrodošlicu i ugodan boravak u našoj županiji poželjeti svim predsjedni kim kandidatima koji za to izraze želju. Govore i s pozicije me imurskog župana, smatram da takav in spada u minimum politi ke pristojnosti. A što se ti e moje podrške predsjedni kim kandidatima, ve sam nekoliko puta naglasio, a ovim putem i ponavljam, da u predsjedni koj kampanji bezrezervnu podršku dajem svom strana kom kolegi, kandidatu SDP-a dr. Ivi Josipovi u, naveo je me imurski župan Ivan Perho , i na taj se na in pokušao ograditi od politi ke podrške Bandi u.

Za vrijeme susreta sa svojim kolegom po funkciji gradona elnik akovca Branko Šalamon bio je pun hvale za Bandi a. Naime, nakon što je “neutralno” izrazio želju da kampanja svih predsjedni kih kandidata uspije, kazao je da “gra ani akovca i Me imurja prepoznaju inicijative Milana Bandi a za poboljšanje uvjeta u državi i da e to znati vrjednovati na predsjedni kim izborima”, što se može ocijeniti kao otvorena podrška donedavno strana kom kolegi. Me utim, i Šalamon se dan kasnije “posipavao pepelom”, izjavivši da e “do ekati i sve ostale predsjedni ke kandidate koji se najave”. Ina e, “ugoš ivanje” Bandi a od strane SDP-ovih lokalnih dužnosnika ve je podiglo dosta medijske prašine u itavoj Hrvatskoj. To su (ne)formalno u inili gradona elnik Koprivnice i Vukovara, Mrši i Sabo, ali nije župan Požeško - slavonske županije Ronko koji ga je “izbjegao”. Vode i me imurski SDP-ovci o ito su slijedili svoje kolege koji smatraju da Bandi a ne treba izbjegavati bez obzira što je isklju en iz stranke. (D. Zrna, foto: VŽR i IH)

Do ek Bandi a samo iz “politi ke pristojnosti” Perho je reagirao dan kasnije posebnim priop enjem na po etku kojeg oštro demantirao bilo kakva medijska naga anja i insinuacije o

- Me imurje je jedna od rijetkih regija koja ima i poštuje proizvodnju. Samo deset posto ljudi u Hrvatskoj nešto proizvodi i to se mora promijeniti. Hrvatska više ne može živjeti od raspodjele i bez rada. Želimo li boljitak i perspektivu, moramo se okrenuti radu. Vama u Me imurju to ne moram govoriti jer vi ste toga i te kako svjesni. Vi to jednostavno znate zato što je ovo takav kraj. Vi ste sredina koja poštuje rad, koja poštuje proizvodnju i spada u rijetke hrvatske krajeve koji se time mogu podi iti, izjavio je Nadan Vidoševi na konferenciji za medije koju je održao prošli tjedan za svoga predizbornog posjeta Me imurju nakon što je obišao nekoliko uspješnih me imurskih tvrtki, te pohvalio me imurske poduzetnike, kazavši da se za uspješnost svojih tvrtki “bore kao lavovi”.

Zašto bi netko izvan Me imurja upravljao njime? Srda na zajedni ka presica Bandi a i Šalamona u gradskim prostorijama

Na naše pitanje o ukidanju županija, op ina i gradova,

rekao je kako se tome protivi. Smatra da je osnovni problem u racionalnom i e ikasnom upravljanju i na tome treba poraditi. - Imamo adekvatan broj i županija i gradova i op ina i ja sam protiv njihova ukidanja. Problem je jedino u tome što mnogi od njih nisu e ikasno upravljani. Op ine bez ekonomske aktivnosti jesu problem. Takve op ine ne trebaju imati profesionalce. U tome vidim rješenje problema, rekao je. Vezano uz Me imurje, naglasio je kako je ono autenti na županija i tako treba i ostati. - Me imurje je po povijesnom, kulturološkom i civilizacijskom na inu življenja autenti na županija. Zašto bismo mi to Me imurju oduzimali? Pa, ekaj, zašto bi neki drugi centar izvan Me imurja upravljao Me imurjem, upitao se. Na pitanje zašto da Me imurci biraju njega za tre ega hrvatskog predsjednika, odgovorio je: - Samo zbog sebe. Zbog toga da bi se one vrijednosti ko-

je se ovdje poštuju poštivale u cijeloj zemlji. Zato da Me imurje ne bude otok, ve dio naroda koji radi na svom blagostanju. Bira i 27. prosinca biraju svoju budu nost. Idu e desetlje e bit e obilježeno novim predsjednikom. To je puno vremena. Za to vrijeme može se puno u initi rade i na izgradnji blagostanja, na boljoj budu nosti. Ja na tome želim raditi. Što želite vi?, pitao je. Vidoševi je uvjeren da Hrvatskoj treba jak predsjednik koji e povesti Hrvate u borbu za ekonomskom nezavisnoš u zemlje. Koji e se boriti za bolji standard gra ana. Treba nam predsjednik, kaže, koji e pokrenuti mnoge procese, me u ostalim i borbu protiv kriminala i korupcije. - Me imurje je sušta suprotnost - prostor rada i stvaranja. Vi morate biti putokaz ostalima. I to se pomalo doga a. Budemo li hvalili takve i pomagali im, onda Hrvatskoj predstoji svijetla budu nost, naglasio je Vidoševi . (Danijela Mihoci; Z.Vrzan)

1. prosinca 2009.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

GRAD AKOVEC ima prora un za 2010. godinu

OPTIMIZAM: Prora un 10 posto ve i nego ove godine - 134 milijuna kuna - HDZ smatra da je u vrijeme recesije i krize neobjektivno planirati tako velike prihode, ali i rashode, budu i da je u prvih 10 mjeseci ove godine ostvareno tek 80 milijuna prihoda Na prošlotjednoj sjednici Gradskog vije a Grada akovca usvojen je prora un za idu u godinu u visini od 134 milijuna kuna. Amandman HSLS-a da se za izgradnju sportske dvorane i u ionica I. OŠ akovec izdvoji koliko je potrebno za njezino dovršenje, a ne samo planiranih 7 milijuna kuna, nije prihva en. Naime, dodatna potrebna sredstva mogu a je osigurati rebalansom prora una. Prora un koji je za idu u godinu planiran u ve em iznosu od ovogodišnjeg podržala je ve ina sa šesnaest glasova, etiri glasa protiv i jednim suzdržanim glasom. Klub vije nika HDZ-a smatra da je u sadašnje vrijeme recesije i financijskih kriza neobjektivno planirati pove anje prihoda, pa tako i rashoda, za 13 milijuna kuna u idu oj godini, kada ni prihodi prora una za ovu godinu ne e biti na razini planiranih veli ina. Do kraja listopada prora unski prihodi za ovu godinu iznosili su svega 80 milijuna kuna.

Za oporbu nerealan Prora un za 2010. godinu je, kao i svi prethodni prora-

uni ove vlasti, rezultat nerealnih želja i planova, smatra i Renato Slavi ek u ime gradskog HSLS-a. - akove ka vlast planira 40-postotni rast prihoda, što je u jeku gospodarske krize nemogu a misija, tvrdi Slavi ek. – I, umjesto da se vlast okrene pove anju prihoda na realnoj osnovi privla enjem investicija i

smanjenjem troškova, o ito je odabrala put pove anja prihoda pove anim nametima gra anima i gospodarstvu te izmišljanju prihoda od potpora i prodaje zemljišta i nekretnina, a pove anju troškova novom organizacijom Gradske uprave umjesto šest sada ima devet pro elnika, kazao je Slavi ek na posebnoj kon-

NEPOTIZAM u Gradu akovcu i javnim tvrtkama?

U akomu rade ak 23 zaposlenika - lana obitelji Zanimljiv odgovor na pitanje o nepotizmu u gradskoj upravi i gradskim poduze ima do ekao je Željko Jakopec, vije nik HDZ-a, koji je pokrenuo to pitanje ranije na Gradskom vije u. U akomu rade ak 23 zaposlena koji su obiteljski povezani, u gradskoj upravi 2, u Ekomu tako er dva zaposlenika, lana obitelji. Na Jakopecovo dodatno pitanje što je Igor Gregorec Andreju Gregorcu, direktoru Stanorada, gradona elnik Šalamon je kazao da

se radi o ocu i sinu, ali da je sin u Stanoradu radio na zamjeni, a da za još dva zaposlenika s prezimenom Lajtman ne zna o kome je rije . Zatim je Jakopecu poru io da shva a njegovu brigu za tu problematiku nakon a era i a erica oko zapošljavanja u državnim poduze ima, aludiraju i na Buljubši a i sli ne, ali da su ovi u akove kim gradskim poduze ima i upravi došli na posao putem natje aja i da su kvalitetni radnici. (BMO)

erenciji za novinare nakon usvajanja prora una. Vije nik Stevo Tkal ec predložio je da se izradi prora un na na in da se bruto iznos za pla e vrati na razinu iz 2008. godine, što bi uštedjelo 5 milijuna kuna u prora unu, zatim ako se maksimalno smanje stavke za intelektualne usluge dobilo bi se daljnjih 1,5 milijuna kuna, maksimalnom štednjom od 10 posto na svim materijalnim rashodima dobilo bi se još 3 milijuna kuna, izuzmu li se iz prora una izdaci za nova vozila u iznosu od 300 tisu a kuna, te umanje rashodi za nabavku nefinancijske imovine za 10 posto, dobilo bi se 3,4 milijuna i ukupno bi se u prora unu uštedjelo 13,2 milijuna kuna koje bi se mogla koristiti za druge namjene. Uvode i takve antirecesijske mjere, ne bi bilo potrebno pove ati naknade i komunalne usluge, te bi bilo mogu e smanjiti stopu prireza na dohodak za prvih šest mjeseci. Osim manjih korekcija oko nabave vozila, druge prijedloge gradona elnik Šalamon nije prihvatio. (BMO)

MESAP Beauty od 11. do 13. prosinca na prostorima Mesapa u Nedeliš u

Sajam ljepote, kozmetike, vjen anja, nakita, zdravlja, fitness i wellness opreme Od 11. do 13. prosinca na prostorima Mesapa u Nedeliš u održat e se specijalizirani sajam ljepote, kozmetike, vjen anja, nakita, zdravlja, fitness i wellness opreme Mesap Beauty. Program Sajma ljepote 2009. predstavljen je prošli tjedan na kon erenciji za novinare, održanoj u multimedijskoj dvorani Mesapa u Nedeliš u. - Mesap Beauty zapo eli smo prošle godine i on je polu io dobre rezultate. Prošle smo godine imali 40-ak izlaga a i preko 2.000 posjetitelja. Iskreno se nadamo da emo ove godine te brojke presti i i sve inimo da se to tako i odigra, kazao je Marjan Novak, direktor Mesapa. Sve ano otvorenje planira se u petak 11. prosinca u 11 sati, nakon ega slijede nastupi Plesnog studija Vivona i Muzi ke škole, kao i modna revija Gospodarske škole te stru no predavanje “Prirodna kozmetika”. U subotu su na programu tako er

- Želio bih pozvati i izlaga e, kao i posjetitelje, jer e za svakog sigurno biti po nešto, kazao je Marjan Novak

modne revije, a sve e upotpuniti promotivno šminkanje te predavanja o centrima za mršavljenje i anti aging njezi

kože. U nedjelju u jutarnjim satima posjetitelji e mo i uživati u nastupima mladih pjeva a, plesa a i svira a, dok je poslijepodne rezervirano za budu e mladenke i mladoženje. Uz modne revije vezane uz vjen anja, bit e organiziran i izbor najljepšega vjen anog buketa i kitice. - Bit e mnogo modnih revija i tu nam veliku pomo pružaju naši suradnici. Prije svega to je Plesni studio Vivona. Tako er moram priznati da se opet dobro uklju ila naša Gospodarska škola, iji e rizeri, kozmeti ari, kon ekcionari i cvje ari nastupiti na sajmu. Osim tih elemenata u okviru sajma, bit e mnogo detalja koji se odnose na vjen anja i nakit. Ovdje emo biti u jednoj ležernijoj atmos eri, stoga bih želio pozvati i izlaga e da se prijave na ovaj sajam jer još ima mjesta, kao i posjetitelje da do u jer e za svakog sigurno biti po nešto, dodao je direktor Mesapa. (hz, oto: Vrzan)

Najavljene novine za idu u godinu Marjan Novak, direktor Mesapa, za nadolaze u je godinu najavio neke novine. Ve sada bih želio najaviti da e prvi sajam u idu oj godini biti 19. ožujka. Taj sajam e biti uo i poljoprivrednih radova. Na njemu emo predstavljati sve ono što je za poljoprivredu bitno, ali emo tome pridodati sadržaje s izlaganjem malih životinja i ku nih ljubimaca, pasa i ma aka, te emo svemu tome pridodati elemente lova i turizma. To ne zna i da ulazimo u prostor sajma u Varaždinu koji je ve razvijen u smislu lova i turizma, nego zna i da, traže i svoje mjesto pod suncem, Mesap mora povezati one gospodarske i društvene grupacije koje jedna s drugom imaju poslovni smisao.

5

Živjeti od prava na patent Hrvatski su stru njaci, mahom lije nici, ni krivi ni dužni okupljeni oko tvrtke “Genera istraživanja” ovih dana imali vatreno kršenje na Zagreba koj burzi. im se pro ulo da je ameri ki Pfizer sklopio ugovor s njom, burza je podivljala, a ljudi su kupovali dionice sli ne druge tvrtke “Genera” zavedeni nazivom, a koja nema ugovor s Amerikancima. Na kraju, nije preostalo ništa drugo nego poništiti ugovore i kupnju dionica. Prema navodima iz medija, za novi lijek za bubrežne bolesnike treba još nekoliko godina istraživanja, govori se o tri - etiri godine. Na kraju tog procesa lijek može i ne mora biti, sve ovisi o procjeni stru njaka. I tu je kvaka. Ne stru njaka koji se bave znanoš u, ve stru njaka iz redova poduzetnika, koji e ocijeniti mogu u dobit. Ako je dobit premala, a troškovi veliki, potencijalni lijek bit e u bunkeru do daljnjega. Što su to ustvari prodali zagreba ki stru njaci? Svoju pamet i otkri e nove molekule. Ali ne samo to. Prodali su virtualno potencijalno tržište koje su sami stvorili, ali su time mogu e prodali i daljnji napredak samog lijeka. Hrvatski su stru njaci istraživanja doveli do aze kad su ona postala važna Amerikancima toliko da sklope ugovor. S druge strane, snovi ekipe hrvatskih pa i me imurskih stru njaka time su ugašeni, slijedi realnost kapitala. Negdje u Americi e se ocijeniti ho e li naši stru njaci postati bogati ili ne. Izraelci su ovih dana objavili da su pronašli “Ahilovu petu” stanice raka, barem je tako rekla pro . Malka Cohen - Armon, voditeljica istraživa kog tima sa Sveu ilišta Tel Aviv. Slu ajno su ustanovili da jednom supstancom koja je proizvedena prije deset godina za sasvim drugu namjenu mogu ciljati stanice raka, a da se zdrave ne unište. Uo eno je da zdrave stanice svladavaju prepreku i aktiviraju mehanizam koji za par

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

sati ipak omogu ava normalnu diobu stanica, a stanice raka umiru. Kao i obi no, pokusi su ra eni na miševima, a do same proizvodnje lijeka može pro i nekoliko godina, nužno je više aza ispitivanja. I sad dolazi klju na re enica: napredak istraživanja i proizvodnja kona nog lijeka ovisi i o pravima na patent koji drži, slu ajno ili ne, ameri ka armaceutska kompanija. Ova dva primjera sasvim su dovoljna da vidimo što se doga a i da industrija lijekova dobro pazi tko što radi i kupuje ono što ocijeni da treba kupiti. Ho e li lijek biti proizveden, ovisi o mnogo aktora, od ocjene dobiti, od ocjene kako to drugi rade (pitanje je koliko ima tih drugih), ocjena rizika i tako dalje. Djelotvornost lijeka više nije toliko važna, iako je nužna, ona postaje nositelj ostalih aktivnosti, a sigurno je da je zarada zna ajan aktor. Neki ak tvrde da je cijela pri a o novoj gripi namještaljka armaceutske industrije, u što se može i ne mora povjerovati. Možda upravo sad vlasnik armaceutske tvrtke estita svojem kolegi rije ima: “Lijepo si se dosjetio”. O ito je, lijep je život od prava na patent tko ga može živjeti. Naši inovatori kao sanjalice sustava to znaju, ali isto tako i to da je pravo na patent samo trošak ako se ne kapitalizira i plasira na tržište, a tako naj eš e završavaju snovi.

HTV se ne razlikuje od onoga što se doga a(lo) u državnim Piše: Tomislav Novak tvrtkama tomicanovak@gmail.com Veliku buku diže HTV sam oko sebe ovih dana. Naša “katedrala duha” prolazi kroz zakašnjelu katarzu. No, osim glasnih povika o ito suprotstavljenih tabora, sada se ve jasno može razaznati što bi ti ljudi htjeli. Sakrili su se vlastiti sitni interesi novinarskih i voditeljskih zvijezda i zvjezdica iza velikih ideala kao što su kvalitetan program i necenzuriranje. Dio HTV-a, koji se sada ne slaže s rukovodstvom, tvrdi da su spali na niske grane. Nude krivce i traže njihove glave, samo kako bi javnost pridobili na svoju stranu. Rodbina i prijatelji buntovnika u drugim medijima, naravno, idu na ruku njihovim interesima pa ih svesrdno podržavaju. Mi drugi radije šutimo, iako nam para izlazi na uši dok ih slušamo. Ne znam gdje su ti ljudi živjeli do sada. HTV nije nikamo spao. Uvijek je bio takav. Gledali smo ga jer je bio jedini. Mi sretnici blizu sjeverne granice mogli smo ga uspore ivati s TV Ljubljanom ili ORF-om. Ostatak Hrvatske bio je osu en na HTV, ili prije toga na TVZG. Nije to nikad bila televizija bez cenzure (ionako je državna ili nazovi javna), niti je razvijala neke visoke standarde, osim onih ormalnih, kao što su odijevanje i rizura. Ono što jesu stvorili jest vlastita kasta, koja pred našim o ima sklapa brakove, rastavlja se, imenuje nasljednike ... Prisavlje se pretvorilo u obiteljsku firmu. Ovi koji su sada nezadovoljni kao da nisu svjesni da su svi oni zajedno HTV, bez obzira tko ih vodio. Ono što nikako ne žele jest da im netko drugi tko nije iz njihove kaste odre uje pravila, jer valjda nije obasjan njihovom miloš u. Uvijek nedodirljivi, idealni …, a mi obi ni smrtnici samo smo se mogli diviti tim divnim ljudima, koji bi se tu i tamo spustili me u nas i obratili nam se, ili nam ak dozvolili da se pojavimo na “njihovoj” televiziji, pa bi cvali od sre e kao da nas je

nebo dotaknulo. Poseban svijet, koji mi pla amo i sad još gledamo njihovu odvratnu sva u, jer se lovina za koju misle da im je bila sudbinski “predodre ena” smanjila. Svijet se mijenja, a HTV se svim snagama bori da ostane isti. Nema veze što je došla satelitska televizija, kabelska, privatne televizije, pay-TV, Internet, ak se i država promijenila. Za njih kao da se sve to nije dogodilo, kao da bi njihov na in života trebao ostati neupitan. Zato sad traže ne ije glave, jer im nisu to omogu ili. ak ni horde potpla enih honoraraca koji su odre ivali njihov posao dok bi se oni skrivali po hodnicima Prisavlja nisu ih uspjeli izvu i, a nepresušna kasa omogu ena monopolom nestala je njegovim razbijanjem. Sljede i korak, koji bi se nekako prirodno uklopio u njihovu logiku, jest ukidanje dopisništava, koja su još jedina uspijevala napraviti kvalitetni in ormativni program, jer samo na vrijednima možeš uštedjeti. HTV upravo zbog svojih “laureata” nikad nije postala javna televizija, ve je ostala državna. Ponašaju se kao svaka druga državna firma puna dekadencije, a era i nepotizma, a narod pla a da ih gleda. Dobro je što su stavili flastere preko usta, bolje da ih ni ne skidaju.

6

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

1. prosinca 2009.

GOSPODARSKA kriza ozbiljno pogodila prelošku tvrtku “Eurobeton”

Strah od otkaza, zaposleni na godišnjem - Skladišta puna, a proizvodnja zaustavljena. Ne znam, ne mogu vam ništa re i o otpuštanjima. Situacija se mijenja, vidjet emo kako e po eti proljetni ciklus. Nadamo se da e se graditeljstvo probuditi, dobiti novi zamašnjak, šturo komentira direktor Bojanac Susret Franje Makovca i Ive Eškije, lanova Vije a HTZ-a

U TOPLICAMA SVETI MARTIN održana najve a hrvatska turisti ka burza

Sudjelovalo 120 turisti kih djelatnika i novinara iz 6 država Toplice Sveti Martin prošli su tjedan bile doma in održavanja 11. turisti ke burze PUT 2010. na kojoj se okupilo oko 120 turisti kih djelatnika i novinara iz šest europskih država. Oni su uz poslovni dio koji se odnosi na sklapanje aranžmana i razgovora o aktualnoj problematici upoznali i me imursku turisti ko - ugostiteljsku ponudu, što je za Me imurje bilo i najvažniji dio ovoga trodnevnog skupa. Sudionici su se okupili ve u utorak oko podneva, da bi u poslijepodnevnim satima obišli Stari mlin na Muri kod Žabnika. Nave er su sudjelovali na promociji kataloga “Me imur-

ski bajkoviti okusi” u restoranu Dvorca “Terbotz” u Železnoj Gori, gdje je burzu otvorenom proglasio An elko Horvat, zamjenik me imurskog župana. U srijedu je obavljen radni dio burze u Hotelu GOLF, a ve era je s me imurskim specijalitetima bila u Restoranu Vu kovec. Posljednji dan sudionici burze koju je organizirala varaždinska tvrtka Vall 042 obišli su Me imursku vinsku cestu i pojedine vinske ku e, te druženjem u PUB-u Potkova završili uspješan posao u Me imurju, uz obe anje mnogih da e turisti ku i ugostiteljsku ponudu ponuditi korisnicima svojih usluga i agencija. (S. Mesari )

EKONOMSKI BREVIJAR

Otkri a i izumi, naša budu nost

Najvažnijim izumom novog doba proglašen je rentgen, a me u najve e izume u povijesti sigurno treba uvrstiti Gutenbergov tiskarski stroj koji je omogu io prijenos i razvoj znanja. Postoji razlika izme u otkri a i izuma. Otkri e je utvr ivanje ne eg postoje eg, ali još nepoznatog, dok je izum stvaranje ne eg novog. Npr. otkri e je bilo da Zemlja ima polove, a izum koji se na to nadovezao bio je kompas koji je usmjeravao na polove i olakšavao orijentaciju. Izumi nastaju da bi olakšali ili ubrzali neke radove i postupke, da bi svladali zapreke i udaljenosti ili da bi život u inili ljepšim, udobnijim i ugodnijim. Mnogi se izumi, nažalost, zloupotrebljavaju korištenjem u nasilne svrhe. Zato je Alfred Nobel, izumitelj dinamita, zbog grižnje savjesti, kao svoju posljednju želju utemeljio Nobelovu nagradu i u tu svrhu ostavio velik dio svog bogatstva. Kako kažu, kota i toplu vodu ne treba ponovno otkrivati, ali uvijek ih se može unaprijediti, inovirati i bolje koristiti. Jedna od najboljih inovacija ove godine je elektroni ki stetoskop. Stetoskop kao zaštitni znak i koristan ukras lije nicima dobio je svoje elektroni ko izdanje za koje kažu da ne griješi i ne propušta nijedan šum ni otkucaj. Informati ka i telekomunikacijska djelatnost trenutno predvode u svakodnevnim inovacijama i izumima. Tu je i avioindustrija. Njema ki stru njaci

u vrhunskom klasteru ( dakle, to ne radi izolirani genijalni um, ve je ujedinjeno znanje i iskustvo vrhunskih stru njaka ) bave se stajnim trapom aviona – kota i se ne e uvla iti i izvla iti hidrauli ki, ve elektri nim pogonom za koji energiju stvara goriva elija bez štetnih emisija. I to nije sve, uskoro bi takva elija mogla biti pogon za cijeli avion. U autoindustriji koriste se napredne tehnologije i dokazuje se da još nismo sagledali razvojne horizonte. Ali, nije sve samo u so isticiranim i nevjerojatnim izumima. Veliki proizvo a automobila Ford, koliko god bio u teško ama, redovito ulaže u istraživanja i razvoj novih proizvoda i tehnologija, ali ne zanemaruje niti tradicionalne materijale. Najnovije vijesti odnose se na korištenje slame u proizvodnji dijelova karoserije. Naime, Ford je najavio da e za proizvodnju prtljažnog prostora koristiti 20% slame, ime e smanjiti težinu vozila, pa tako i potrošnju goriva i štetne emisije. Ako je to javno objavljeno, zna i da su istraživanja i razvoj u poodmakloj fazi, pa možete zamisliti koji e se sve još dijelovi izra ivati od tog jednostavnog biomaterijala! Slama je stolje ima bila zanemarivana, ali na sadašnjem nivou razvoja došlo je vrijeme da i ona postane sveprisutni materijal budu nosti. Evo novog izazova! A koliko još takvih postoji... Zlatko Boži , dipl.oec. zlatko.bozic@ck.t-com.hr

Djelatnicima Eurobetona prijeti se otkazima, poru io je s govornice na sjednici Gradskog vije a Grada Preloga oporbeni vije nik Juraj Delladio, postavljaju i pitanje gradona elniku Dragutinu Glavini zna li što se doga a u toj tvrtki. Gradona elnik je obznanio da je upoznat s prilikama u preloškom gospodarstvu koje se unato krizi dobro drži, pa tako i s prilikama u Eurobetonu. Rekao je da je u razgovoru s direktorom te tvrtke doznao kako problema ima, ali ne takvih da bi bilo otpuštanja radnika. Ognjen Bojanac, direktor Eurobetona, koji tu dužnost obnaša od ožujka ove godine, kaže kako se ne može na uditi tome što se na sjednici jednog Gradskog vije a raspravlja o situaciji u jednoj irmi. - Situacija je takva kakva je. Teško je svima, a osobito nama koji smo vezani uz infrastrukturne projekte koje je država u principu zaustavila. Teško je predvidjeti kakva e situacija biti za nekoliko mjeseci, ali sada nije sjajno. To se mijenja iz tjedna u tjedan. Mi u principu ekamo da se tržište ponovno pokrene. Na sve strane su problemi u poslovanju, ali ne vidim nekakvu dramatiku u Eurobetonu koja bi nagnala na to da se na Gradskom vije u pri a o nama. Naši su djelatnici upoznati sa situacijom u kojoj se nalazimo i zato mi je sve ovo prili no apsurdno i neshvatljivo, komentirao je Bojanac.

Bojanac tvrdi: Budu nost firme nije upitna Direktor tvrtke, za koju su politi ari u ime gra ana, njenih zaposlenika, pokazali interes, priznaje da Eurobeton ima velikih problema s likvidnoš u.

Skladišta su puna gotovih proizvoda, pa su djelatnici na prisilnom godišnjem odmoru - Trenutno imamo 12 milijuna kuna nenapla enih potraživanja starijih od 60 dana. Ne možemo ih naplatiti, ali tako je svugdje. Naši problemi nisu zabrinjavaju i, budu nost irme nije upitna. Firma nije ugrožena na na in da bi bio upitan njen opstanak, daleko od toga, uvjerava nas Bojanac.

Ova preloška tvrtka trenutno zapošljava 105 ljudi. etvero njih uskoro e u mirovinu jer su za to stekli uvjete. Na taj na in u Eurobetonu e smanjiti troškove poslovanja, ali, kaže direktor, to je ništa. Kada smo ga pitali za otpuštanja o kojima je krenuo javni pogovor, kazao je kako trenutno o tome ne razmišlja.

- Ne znam, ne mogu vam ništa re i o otpuštanjima. Situacija se mijenja, vidjet emo kako e po eti proljetni ciklus. Nadamo se da e se graditeljstvo probuditi, dobiti novi zamašnjak, šturo je komentirao. Radnici ove preloške tvrtke trenutno koriste kolektivni godišnji odmor jer ne postoji potreba za radom i proizvodnjom. Skladišta su puna, novih narudžbi nema. - Ljeti smo radili pove anim kapacitetom zbog prirode našeg posla, a sada mirujemo. Naše zalihe adekvatne su trenutnoj potražnji na tržištu pa nema smisla da ljude držimo na poslu ako ne treba, ako nemaju što raditi, a skladište je puno, rekao je Bojanac, Zagrep anin koji je prije preuzimanja elnog mjesta u Eurobetonu radio u sustavu Školske knjige. - Poslovi su isto ekonomski i na jednom i na drugom mjestu, tako da nema razlike u njihovu vo enju. Ista je stvar prodaješ li knjige ili betonsku galanteriju, tvrdi Bojanac. (D. Mihoci)

Nema poja ane eksploatacije šljunka Na sjednici Gradskoga vije a vije nici su prigovarali zbog, kako im se ini, poja ane eksploatacije šljunka na šljun ari nedaleko od Preloga za koju Eurobeton ima koncesiju. - Eksploatacija šljunka nije poja ana u odnosu na ranije, no, to ne moram nikome objašnjavati. To je stvar poslovne politike irme i takva se stvar raspravlja jedino pred Nadzornim odborom. Mi eksploataciju uredno pla amo svaki mjesec i poštujemo zakon. Na mjestu šljun are, nakon što više ne e biti eksploatirana, bit e ure ena rekreacijska zona u skladu sa studijom zaštite okoliša, naglašava direktor Eurobetona. (D.Mihoci)

POGLED ODOZDO

Kako su politi ari jedni drugima izgovor Postoji cini na izreka o politi arima da su sve to psi i iz istog legla. Istih osobina, samo razli itih šara. Najlicemjernije u ovom asu je to što su posebice trka ima na Pantov ak svakodnevno puna usta svima borbe protiv korupcije. Gotovo svi su se ve izredali na vlasti, ako ne druga ije, a onda kroz koalicije i mogli su, da je bilo istinske volje, postaviti jasna i vrsta pravila u javnim nabavama u zapošljavanju i nepogodovanju svojima. Ali svi tu borbu zapo inju ili kad se nalaze u utrci za vlast ili kad su u oporbi. Kada do u na vlast, tisu e je izgovara zašto to ne ine. Na nižim regionalnim i lokalnim razinama prstom upiru u ove gore. A ovi gore

na one dolje. Eto ti izgovora za sve. Pripadnici stanke koja je vladaju a na državnoj razini, ako su u oporbi na nižim razinama u županiji, op inama ili gradovima, ponašaju se to no po onim obrascima kao što se ponaša oporba u Saboru. A pripadnici stranaka koji su na državnoj razini u oporbi kada su na vlasti na nižim razinama ponašaju se jednako kao vladaju i na držanoj razini. Zna i, obrazac ponašanja je isti. Tako su i za jedne i druge, bez obzira kojoj stranci pripadaju, prora uni kad su na vlasti i kad ih oni donose: racionalni, razvojni i socijalno osjetljivi, a, kada su u oporbi, tada su prora uni nerealni, napuhani, bez vizije. A “bu-

ljubaši a” ima svugdje, od gradskih do državnih razina. Dolaze po rodbinskim vezama. Poduze a koja su vezana uz gradske, županijske ili državne prora une ili pak su javna oduvijek su bila i bit e uto išta za politi ki podobne, njihove simpatizere i lanove obitelji. Teško e tu biti postaviti rezove, osim kakvih ekstremnih primjera prinesenih na žrtvenik da se smanji gnjev naroda. Lijepo je slušati oporbenog Lini a kako se pravedno gnjevi da je potrebno smanjiti 20 posto zaposlenih u državnoj upravi. Bilo bi zgodno vidjeti kojih bi to 20 posto bilo. I kako bi tek zamišljeno opuštanje pokrenulo lavinu me usobnih obra una iji e podobnici

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

ostati na poslu, a iji bez posla. Ništa osim predstava za narod ne e se dogoditi. Možda je nekome tek potrebno iš enje državnih službi da bi se u igru uveli novi friški podobnici, stari su se ve možda previše zalegli u hladovini tih sigurnih službi. Nema vlasti bez podanika, ma kako se busali u demokratska prsa.

1. prosinca 2009.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

7

BORISLAV ŠKEGRO, savjetnik predsjednice Vlade Jadranke Kosor, gostovao je u Me imurju i govorio o rastere enju gospodarstva

Moja je vizija pove ati PDV, a smanjiti ostalih 267 davanja državi - Znam da svi u javnom sektoru pomalo uzimaju svaki na svoj na in, pogledajte samo HEP i željeznicu i druge tvrtke, a nema tko paziti na du an. Kod privatnika nije tako. No, ovime ne kažem da javna tvrtka ne može dobro poslovati, samo je nužna stalna kontrola koje nema je tako. No, ovime ne kažem da javna tvrtka ne može dobro poslovati, samo je nužna stalna kontrola koje nema. Banke su pak posebna pri a, gledaju hipoteku a ne poslovni plan, pa sad i u Hrvatskoj imaju mnogo nekretnina s kojima ne znaju što e. Djelatnost hrvatskog fonda rizi nog kapitala Questus, koji je razvijao nakon odlaska iz Vlade RH, iskustvo je posebno zna ajno za agilne poduzetnike iz Me imurja, ocijenio je on.

Što je Fond rizi nog kapitala Na gospodarskom forumu MESAP-a gostovao je nedavno mr. Borislav Škegro, bivši potpredsjednik Vlade i sadašnji predsjednik savjetni kog tima premijerke Jadranke Kosor. Kao kuriozitet spominjemo da je u Nedeliš e dok je on trebao držati predavanje pristigla i ekipa stru njaka i doktora znanosti iz Zagreba, te poslovni ljudi iz Bjelovara, Varaždina i, dakako, Nedeliš a i akovca, što govori o iznimnom interesu za poduzetništvo i politiku. Mr. Borislav Škegro napomeno je da je odlu io ostati u tvrtki, fondu rizi nog kapitala Questus, zbog odgovornosti prema partnerima, a da e u ulozi savjetnika premijerke pomo i koliko bude mogao.

- Ni jedna država ne može pristati na to da joj jedna INA ili MOL budu dužni 1,5 milijardi kuna. Tu državna uprava ne radi svoj posao i tu je osnova ve ine naših problema, kaže Škegro. - Moja je vizija smanjenje davanja državi, na na in da se digne stopa PDV-a, a da se ostalih 267 davanja državi, koliko ih sada ima, smanji zbog pove anja konkurentnosti. Problem je kako na i motivacijsku uzicu za javni sektor, a da ne bude korupcije, kaže on, u privatnom sektoru to je mnogo lakše. - Znam da svi u javnom sektoru pomalo uzimaju svaki na svoj na in, pogledajte samo HEP i željeznicu i druge tvrtke, a nema tko paziti na du an. Kod privatnika ni-

Human resources – nova paradigma konkurentske prednosti Pojam HR-a (Ljudskih potencijala) jest izuzetno popularna fraza i sintagma u novijem suvremenom menadžerskom rje niku. Sažeti ovako kompleksan pojam u jednu kolumnu je nemogu e pa u nastojati iznjeti najbitnije stvari. Taj novi model poslovanja možemo promatrati kao menadžersku disciplinu ili poslovnu funkciju . Za mene ulaganje u ljude predstavlja izazov ali i obvezu putem kojeg tvrtka može stvoriti pozitivnu organizacijsku kulturu, inovacijsku klimu i pove anje kvalitativnih svojstva tvrtke. Tako er ulaganje u ljude pove ava i samu vrijednost nematerijalne imovine tvrtke. Zamislite danas Google, Microsoft, Starbucks ili neki drugi uslužno-tehnološki div bez pravih ljudi? Oni bi bili tek dio crne statistike ugašenih tvrtki.

Nema veze što je recesija Vrijednosti koje menadžer treba imati prema svojim podre enima su interdisciplinarne a pritome mislim na to da ima znanja iz raznih podru ja a ujedno i ima jednu ljudsku dimenziju baziranu na poštovanju, integritetu, prijateljstvu i iskrenosti. Bill Gates je jednom rekao da bi sudbina Microsofta bila neizvjesna da ostane bez svojih klju nih 20 ljudi. Mnogi vjeruju da ulaganje u

ljudske potencjale u vrijeme recesije je dvosjekli ma . Osobno smatram da je to loša isprika jer ulaganje u ljudske potencijale predstavlja kontinuirani proces koji nikad nesmije prestati ali se može smanjiti. Sigurno e sada neki od Vas pomisliti da ljudski potencijali iziskuju velika ulaganja. Istina je esto puta druga ija i vjerujte da i sa malim ulaganjima možete puno napraviti. Kao prvo upoznajte ljude, napravite za svakog jedinstveni pro il putem kojeg ete uvijek znati sve o vašem djelatniku kroz neke osobne i poslovne podatke. Druga, možda i klju na stvar jest stvaranje uzro neposljedi ne veze. Pritom mislim na de iniranje planova i ciljeva za svakog djelatnika zasebno te pra enje istih ciljeva. Postavite ljudima ciljeve i planove i kažite im šta e njihovim ostvarivanjem oni dobiti. Klju na je stvar da je svako ljudsko bi e posebno i ne motivira svakog novac. Ovi misao mogu podkrijepiti Maslowljevom hijerarhijom potreba. Neki žele za dobro ostvarene rezultate slobodan dan, putovanje, napredovanje itd i ne možete sve samo nagra ivati novcem. Zato je potrebno svakog djelatnika dobro upoznati i stvoriti tu uzro nu-posljedi nu vezu. Razlikujte svakog djelatnika. Ovdje dolazi do izražaja stara metoda mrkve i batine. Nezadovoljan

Fond rizi nog kapitala osnovala su etiri partnera, me u njima i Borislav Škegro, a tvrtka danas ima 24 zaposlena. Cilj fonda je prikupljanje sredstava od investitora, te ulaganje u nove kompanije, njihovo razvijanje i prodaja, uz zaradu. Fond je uložio u sedam kompanija, od ega je nekoliko novih. U prvi mah Fond je prikupio 35 milijuna eura rizi nog kapitala, a do sada je investirano 33 milijuna eura. Tvrtke se prodaju kad im se pove a vrijednost i kad stasaju, te se tako ostvaruje zarada Fonda. Prvi je cilj da se investitorima vrati uložena glavnica, a zatim se vra a i 8 posto takozvane interne stope rentabilnosti (pro it na uloženi kapital). Tek se nakon toga ono što ostaje dijeli na na in da 80 posto ostvarenog prihoda ostaje investi-

torima, a 20 posto osniva ima fonda rizi nog kapitala. Taj je model zapravo prepisan iz Europe, a Škegro napominje da je 20 posto za upravljanje tu im novcem sasvim dovoljno i da ne treba biti pohlepan, te da je time motivacijska strana, koja je u poslu najvažnija, riješena na dobar na in. - Na taj je na in stvoreno povjerenje investitora, koji vjeruju ekipi iz Fonda bez ikakvih ograda, nema hipoteka ni mjenica. Mi stru njaci Fonda tražimo da takva ulaganja donose dobit od najmanje 25 posto godišnje, te smo po tome ‘vrh vrhova’ poslovanja u hrvatskom gospodarstvu. Me utim, što je posebno

Zauzet u se za tekstilce, ali u okviru mogu nosti Osvrnuvši se na sektor brodogradnje, Škegro smatra da je rije o naslije enom hraniteljskom lancu mnogih kooperanata koji valja prekinu , država je ve uložila u nju 12 milijardi kuna, pa opet gubici. On je iznio podatak da sindikalac iz brodogradnje odsjeda u najskupljem hotelu u Zagrebu, ne samo on ve i njegov voza i da za ve eru troši 3.000 kuna. - Njemu je dobro i ja bih se za to borio da mi bude dobro. U isto vrijeme, dok veliki kukaju i prose, mala brodogradilišta na

MARKETING NA DJELU djelatnik može napraviti najve u štetu. Veliki ma ijaški boss A.Capone je jednom rekao: “Dobar knjigovo a može mnogo više ukrasti nego 1000 naoružanih kriminalaca.“ Time želim istaknuti da se koncentracija mo i esto puta nalazi u pojedincima i da vi morate brinuti za te pojedince na na in da on radi za vas ali samo uz jedan uvjet – da bude zadovoljan. U cjeloj pri i nismo dotaknuli doškolovanja u koja naravno treba ulagati. Prioritetno je slati i organizirati radionice, seminare na razne teme. Time direktnu dajete ljudima suvremene alate u ruke, znanje! Kako raste vaše poduze e tako proporcionalno moraju rasti i znanja i vještine vaših ljudi. Loš i nekompetentan e djelatnik uništiti potencijal najboljeg proizvoda na svijetu a dobar e djelatnik prodati eskimima led!

Što je bilo prije, vo a ili upravitelj? Dolazimo do vje itog pitanja – biti vo a ili upravitelj? Na ovo pitanje napisane su mnoge knjige, rasprave no jedno je sigurno vo a i upravitelj su dvije zasebne kompetencije koje jedna osoba može objediniti. Dokaz tome su J.Welch ili S.Jobs. Biti vo a ozna ava spremnost drugih da sljede jednu osobu zbog njegove karizme i osobnosti. Upravitelj je osoba koja alocira inancijske, ljudske, izi ke i informacijske resurse na optimalan na in. Biti vo a ili upravitelj su dakle dvije odvojene kompetencije te se pitate koju od njih je bolje posjedovati. Uzmimo za primjer Sir R. Bransona vlasnika Virgina

zna ajno, mi ne tražimo samo dobre tvrtke, ve ih i stvaramo u pojedinim djelatnostima za koje se ocijeni da mogu donositi dobit, kaže Borislav Škegro, naglašavaju i da je taj model Fonda rizi nog kapitala posebno interesantan za mlade ljude s dobrim idejama i za poduzetne Me imurce, a ujedno bi mobilizirao imobilizirani kapital. Usput, investitori u Fond rizi nog kapitala izme u ostalih jesu Dalekovod, FIMA, NEXE grupa, Croatia osiguranje, Jamnica, Privredna banka Zagreb, IGH i Konstruktor i drugi. Fond rizi nog kapitala Questus je novcem investitora ku-

Piše: Dario Šafari dariosafaric@net.hr

koji je pravi primjer vo e i lidera. On možda nema toliko razvijene dobre upravlja e funkcije kao što ima dobar menadžerski tim ali je zasigurno jedan od najve ih lidera svih vremena što dokazuje i snaga njegove korporacije. Drugi primjer ali klasi nog upravitelja jest D. Materschitz, vlasnik Red Bulla (porijeklom iz Hrvatske) koji ima izrazito dobre poslovne kompetencije no nema toliko izraženo liderstvo. Zar nije poznato da je poduze e u kojem radite Vaš drugi dom? Pa zašto onda neki uništavaju taj dom. Odnos zaposlenik i menadžera se mora temeljiti na sinergiji jer jedan bez drugog nemože. To je klju uspjeha. Moj osobni “favorite” u odabiru odnosa sa ljudima trenutno predstavlja Blanchardov model - Jednominutnog menadžera koji je trenutno izuzetni popularan (o tome nekom drugom prilikom). Ljudi su klju uspjeha i ako ne ulažete ništa u njih nemojte ni nešto o ekivati od njih.

Kor uli posluju pozi vno, a i neka velika. Kad je rije o teško ama me imurskih teks laca, a sada i Varteksu, Škegro napominje da u sjevernoj Hrvatskoj imamo najbolje kroja e na svijetu, no, da e bi velikih problema jer je netko u svijetu je iniji, a onaj Britanac koji je vlasnik trgovine gleda i na jedan posto zarade, bez obzira na kvalitetu. On e preporu i Jadranki Kosor da se teks lcima pomogne u okvirima mogu nos , no, ne e se svi uspje izvu i. (JŠ)

pio neke propale tvrtke, poput Hospitalije, te ih onda razvijao, ili pak je razvijao sasvim nove tvrtke poput Tele 2 u suradnji sa stranim partnerom. Ili pak razvijao Metronet, koji danas ima prihode od 220 milijuna kuna te poslovne korisnike u 45 gradova Hrvatske. U svemu je najvažnije povjerenje partnera i životna zainteresiranost za uspjeh, kaže on. Progovorio je i o borbi s velikim operaterima kad se pojavila tvrtka Tele2, o korupciji u vrhu Vlade i podmetanjima klipova, te kako je na vlastitoj koži osjetio što je to korupcija. - U ovih sedam godina nau io sam da je najvažnije u kompaniji imati jednog ovjeka koji je životno zainteresiran za kompaniju, a vrlo je teko na i pla enog menadžera koji je tako jako zainteresiran. Tako, na primjer, naš Fond je investirao u ortopedsku kliniku, najprije je bilo velikih usuglašavanja s doktorima dok se nismo dogovorili. Oni su sada manjinski suvlasnici, a sebe vide jednog dana i kao stopostotne vlasnike kad im prodamo tvrtku. Drugim rije ima, Fond rizi nog kapitala ulaže ako ocijeni da je to poslovno uspješno, razvije tvrtku i zatim je prodaje, u ovom slu aju vjerojatno onima koji su je razvijali. (J. Šimunko)

8

Crna kronika

Me imurac star 50 godina krao po Podravini i uzgajao marihuanu

Uhi en i priveden pred sud Zbog osnovane sumnje da je po inio kaznena djela zlouporabe opojnih droga i teĹĄke kra e provaljivanjem, policija je uhi la i kriminalis ki obradila 50-godiĹĄnjaka iz Me imurja. Njega se, prema priop enju PU Koprivni ko - kriĹževa ke, sumnji i da je jekom 2009. godine jednu prostoriju iznajmljene ku e na podru ju op ine Novigrad Podravski opremio ure ajima za laboratorijski uzgoj, te je u kontroliranim uvje ma proizvodio opojnu drogu marihuanu (“skunkâ€?). Policija je pretragom ku e i osobnog automobila osumnji enika pronaĹĄla i oduzela opremu laboratorija za unutarnji uzgoj marihuane u kojem je bilo 10 svjetle ih lampi, ure aj za regulaciju topline i vlaĹžnos zraka, grijalice, ven latori, termosta i tajmeri, 67 stabljika marihuane (“skunkâ€?) u uzgoju, visine 61 do 190 cm, e ri stabljike u suĹĄenju, 27,9 g suhe i 367,2 g polusuhe marihuane. Osim ĹĄto je uhi en zbog uzgoja marihuane, 50-godiĹĄnjaka se tere

i za provale u trgovine. Sumnji i ga se da je u rujnu i listopadu provalio u trgovinu mjeťovite robe u elekovcu te u rujnu ove godine u trgovinu mjeťovite robe u Subo ci Podravskoj, odakle je otu io cigarete, prehrambene proizvode, pi a, novac iz blagajni i druge razne predmete, oťtetivťi vlasnike za oko 86 tisu a kuna. Osumnji eni je priveden pred istraŞnog suca Županijskoga suda u Koprivnici. U PU me imurskoj su nam potvrdili da im je uhi eni poznat kao po initelj raznih imovinskih delikata, no druge informacije nisu Şeljeli da ve su nas upu li na PU Koprivni ko - kriŞeva ku. (D.M.)

eki em po glavi, motornom pilom na suparnike prostor benzinske pumpe, no suparnici su poĹĄli za njim te ga po eli mla barskim stolicama. U Ĺžaru borbe 18-godiĹĄnjak je eki em mlatnuo po glavi 36-godiĹĄnjaka iz Ivanovca, da bi nakon toga mladi iz Strahoninca uzeo motornu pilu koju je pokrenuo te njome zaprije o sudionicima tu njave. Nakon toga dras nog poteza sudionici tu njave su se razbjeĹžali. Na mjesto doga aja pozvana je policija koja je pilu i eki oduzela te e svi sudionici naruĹĄavanja javnog reda i mira odgovara pred sucem za prekrĹĄaj. Osim muĹĄkarca, koji je lakĹĄe ozlije en eki em, drugi sudionici nisu ozlije eni, barem se za to ne zna jer nitko od njih nije potraĹžio lije ni ku pomo . (D.M.)

U akovcu uglji nim monoksidom ugaĹĄen mladi Ĺživot

U soliteru u Vukovarskoj ulici bezazlena kupka zavrĹĄila kobno - U 35 godina u Me imurju 10 osoba umrlo zbog trovanja uglji nim monoksidom

Tu njava pijanih na benzinskoj u NedeliĹĄ u

U subotnjoj no i oko 1.40 sat u ugostiteljskom objektu na benzinskoj pumpi “Formulaâ€? u NedeliĹĄ u potukla se nekolicina pijanih mladi a. Sva u su zapodjenuli, a potom zapo eli tu njavu, 30-godiĹĄnjak iz Pribislavca i 27-godiĹĄnjak iz Strahoninca. Prvi je bio pod utjecajem alkohola u koli ini 1,02 g/kg, a drugome je izmjereno 0,88 g/kg alkohola u krvi. Mladi i su u jednom trenutku pograbili stolice te se njima po eli mla , a u tome su im se pridruĹžili jedan 34-godiĹĄnjak i jedan 18-godiĹĄnjak, obojica iz Pribislavca, kao i jedan 36-godiĹĄnjak iz Ivanovca. Svi su, osim 18-godiĹĄnjaka, bili pod utjecajem alkohola. U namjeri da izbjegne daljnji sukob, mladi iz Strahoninca pobjegao je u

" # ###

$& ' * +'/ < + / #= ' < > * Y + ' +

/ > + / / + [ /

#=<' \ ]+

[

^ / * + _+

+/ + + ` * /

q +/ *+ '

# * { ^ ^/

+ \* / + '/ [ < * + + +

* + + + q /

* < / | +

* / \/ >

]+ & / > /

} * + + ^ / < '/ + * * * *

\ + q ` * /

^ ~ / * / '

+ & / + +>

/ q + & + < * * +^ * [ /

* ' * ' < + * > > ^ +

[Â + > *

+ /

+ * > * ' / < / +q >

^/ '

* +'/ '

+ +

[ + q & + +

/+ + * '

^ \/ * Y + < / & /

* +* / / + < * + +'/ ' > ^& '

' & /

^

~ ' +

^' /

_/ ‚ > <

* Y + / >

* + +

+ * + & * / [

^ / * / >

\* q > q > + + *

* / <

< | & * /

' & / *

'/ \ * * +

* & /

' ‚^ ^ < / * & / >

& * / ^ / + < / * / / / < > \* + + \

/+ * / & /

\

^/ ^ + * '

/ ~ & /

* * * ‚ * '

^ * ^ \* < ' / > * ‚

[ / * /+ ^& '

* / ' + ` < / \ +> / + & + /+ * < / ' + *

*+ Â / * + + +/

‚ / $ * ' \< ^ / + ^& '/ * < ' + ‚ / *

^ * +\ / + +

* / q ^ * \* +

\/ '/ *

+ / +'

Ne zadirite u plinske i dimovodne instalacije ]* ^ ' < ' * /

/+ * / + < / * * * + ^ & +*

[ +\ / & * ” * < '

+ / ^ * <

^/ ' < Œ* q ] +

\/ / * * + * '

] * + * +

*+ +

^/ '

^ & + ^ & +* * + +

& / ' +' '

/ „ * * & < / * * * \*

* +

+ +> + +

‚

Glavobolja, slabost, nesvjestica

Soliter u Vukovarskoj u kojem se dogodilo tragi no trovanje plinom & / > +'/ + +

‰ & & * * +'

' * / *

< ^ ' $' +

/ * * • & /

+ * & +'/ * > \/

+ * '/ * & / &

& * +

+ ` \ & ^

' & * < * /+ * / * ` \

^ / ^ + \* * >

/ + &+\

+ >

/+ + ^< &+\

+ + + + /

‚ ' > / + ' + +

+ + * / Â ^

' * '

* \ / ] * /+

+ * ' ' / +

Y + + ' / + +'/ < ^& ' * * Y /

* + / * / * <

 '/ +< /

& ^ & > +

> ' +* *

+ * q

' * *

~ * * >

/ + \ +

+ * ' * +'/

'+ + * <

+ + / ^

/ ~ + + & < / > * + * *

/ + > /

+' ' + / * > *

* \ / * '

* * + ' >

+ * †~ < +'/ '

* †~ < +'/ <

` q / *> +

< ' * + +* * +'/ '

*

* * > *

'/ & / ‡ & * / < ˆ> / & *> < * _+ / / & >

* * / ^ ' + /

' + / '/ *

\ + * + / q > * < ^ *

< ]* / ^ '

& ^ & / +

* '/ *

& / ‰ \ / >

* * & ' * > '/ \

‚ ‡ > * Š ^ ˆ

Direktni sudar automobila kod Ĺ trukovca kobno zavrĹĄio

U prometnoj nesre i smrtno stradao Igor Jurovi (20) iz Ĺ trukovca Me imurec se kamionom zabio u naplatne ku ice u Demerju Prema nesluĹžbenim informacijama kojima raspolaĹžemo, Slavko Klinec (53), vlasnik jedne akove ke prijevozni ke tvrtke, svojim teretnim vozilom marke DAF akove kih registracija zabio se u petak 27. studenoga neĹĄto iza 22 sata u naplatne ku ice u Demerju. On je u jednom trenutku izgubio kontrolu nad vozilom i pri brzini od 75 kilometara na sat udario u desnu stranu zgrade pored naplatnih ku ica. Zaposlenici su, izvjeĹĄtavali su mediji, poskakali iz zgrade kroz prozore, a on je ostao za-

glavljen u smrskanoj kabini. Ne bi li ga izvukli iz smrskane kabine, angaĹžirani su vatrogasci. Gotovo sat i pol nakon nesre e uspjeli su u tom zahtjevnom zadatku te je on oko pono i preba en u Klini ku bolnicu “Sestre milosrdniceâ€? gdje je utvr eno da je teĹĄko ozlije en. U jednom televizijskom izvjeĹĄ u Klinecov sin je ustvrdio da mu se otac uspjeĹĄno oporavlja. Ĺ to je dovelo do nesre e, znat e se nakon policijske istrage koja joĹĄ traje. Sre om, u ovoj nesvakidaĹĄnjoj nesre i drugih ozlije enih nije bilo. (D.M.)

‰ \ *

' / + +& *+ ‹ *+ < ' * + ÂŒ* + + Â

+* & / ' +

<' \ ‚'

‘+ $& '

/ ' & ^ /

^'+& ^

^ /

Â’ /

“ * + ^ +

\ + * * '

+ +' +* & /

/

' * ^ >

+ / #‹<' \

^ / ' * ` \

_ ^ +* +

/ ^ / + +' +* & /+

+ ^/ > ^ /

*+ +

< Y/ ^ ^

Y+ ' ] \ Œ* +< + > +/ ^ + / ^ < > ^& ' / ' & ^

^'+& * /+ ^ / *

\ + + * * `

+ / / ' & ^ < + * + /+

'/ > / ' / > / < * _ ^ /

+* & / + + +' ^ /

* + *+ ' >

& '/ ' [Â

+ | + / –

Y/ # * * /

& + *+ + '

‡• Y > * $_ˆ

1. prosinca 2009.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ME IMURJE napokon dobiva Sigurnu ku u

ME IMURSKA sramota: NASILNICI su i dalje posvuda oko nas! Me imurje e 10. prosinca uz Me unarodni dan ljudskih prava žrtvama obiteljskog nasilja otvoriti vrata Sigurne ku e i ponuditi potrebni smještaj i skrb. Doga a se to osam godina nakon pokretanja inicijative, nakon niza peripetija. Prisjetimo se samo doga aja kada su u Šenkovcu protestirali i pisali peticiju zbog namjere da se u tom naselju kupi nekretnina i uredi Sigurna ku a. Dogodile su se i druge situacije na rubu incidenta jer su potencijalne lokacije Sigurne ku e na ovaj ili onaj na in procurile u javnost. I zbog toga žrtve nasilja iz Me imurja godinama su ekale na sklonište i uto ište u rodnom kraju. Zahvaljuju i tim “pou nim” iskustvima, danas se adresa Sigurne ku e skriva k’o što zmija skriva noge. I oni koji znaju gdje se Sigurna ku a nalazi o tome ne govore. - Ku a je ure ena i opremljena, spremna primiti one kojima treba pomo i zamjenski dom. Sredili smo svu potrebnu dokumentaciju, ak smo i statut izmijenili. Zahvaljuju i tim izmjenama, žrtve nasilja mo i e boraviti u Sigurnoj ku i do godinu dana, umjesto prvotno planiranih devet mjeseci. Spremni smo primiti sedam osoba na smještaj, no objekt u kojemu e

- Iako je barem statisti ki situacija donekle bolja nego nekoliko godina unatrag, više od etiristo službenih intervencija policije u našoj županiji u prošloj godini govori o svoj težini situacije, te da je ovaj objekt, na žalost, u Me imurskoj županiji zapravo nužnost djelovati Sigurna ku a može primiti do dvadeset osoba uz mala, relativno je tina i brza preure enja. Nekretninu za potrebe Sigurne ku e osigurala je Me imurska županija, a njeno ure enje pomogli su donatori, otkriva Roberta Barat, predsjednica Županijskog povjerenstva za ravnopravnost spolova.

Manje brojke, manje nasilja ili tek manje prijavljenog nasilja? Da je Me imurju istinski potrebna Sigurna ku a, govore brojke. U prvoj polovici ove godine policija je intervenirala 218 puta zbog nasilja u obitelji, a lani 441 put. U odnosu na 2004. godinu, kada se ozbiljnije po elo pratiti nasilje u obiteljima, bilo je zabilježeno 646 intervencija policije, pa ove najnovije brojke daju nadu u pozitivan trend smanjenja nasilja u obiteljima. No, upitno je zna e li one da je u me imurskim obiteljima manje nasilja ili tek pokazuju da se žrtve rje e obra aju za pomo . Problem je, naime, što se ve inu nasilnika procesuira kao prekršitelje i što

Najviše nasilnika u dobi od 35 do 54 godine Najve i postotak nasilnika, gotovo 32 posto, spada u dobnu kategoriju izme u 35 i 54 godine. Ve ina po initelja spada u kategoriju bliskih, poznatih osoba, odnosno osoba koje žrtva poznaje, u koje ima povjerenja i s kojima nerijetko dijeli intimu i privatnu okolinu. Više od polovine nasilnika moglo bi se svrstati u kategoriju sadašnjih ili bivših supružnika i partnera, a nasilje se u gotovo 70 posto slu ajeva doga a u ku i. (D.M.)

Roberta Barat, predsjednica Županijskog povjerenstva za ravnopravnost spolova

ih se za kaznu lupa po džepu. I to je sve. Budu i da se slu ajevi nasilja, barem onog što ga policija evidentira, a sudovi procesuiraju, doga a u obiteljima slabijega imovinskog stanja, kazna koja se izri e po initelju nasilja poga a cijelu obitelj. Upitno je stoga na ra un ega se doga a trend opadanja evidentiranog broja nasilni kog ponašanja u obiteljima. Je li zato što žrtve ne prijavljuju nasilje jer znaju da e to opteretiti njihov ku ni budžet, da se nasilnika ionako ne e izdvojiti iz obitelji, da se njima ionako ne može pomo i na adekvatan na in ili nekoga drugog razloga. A možda brojka evidentiranih nasilni kih ina pada jednostavno jer se nasilje rje e doga a.

Zakon ne štiti dovoljno žrtve nasilja Pred sucem za prekršaje lani je završilo 390 osoba, od ega je 81 osoba bila recidivist pa i to govori u prilog teoriji da se nasilje rje e prijavljuje, a doga a jednako u estalo kao i ranije. - Ve ina po initelja nasilja procesuira se u skladu s Prekršajnim zakonom, što je s jedne strane dobro, a s druge nije. Dobro je jer se nasilnici brže procesuiraju, ali nije dobro jer su kazne premale, a naj eš e im se izri u nov ane kazne. U 50 posto slu ajeva nasilnici završe tek s nov anom kaznom. Tek oko 30 posto nasilnika dobiva uvjetni zatvor, a možda njih 10 posto i završi u zatvoru. Osloba aju ih presuda je nekih 10 posto. Nevjerojatno je i neprihvatljivo da ima i slu ajeva zastare. Koliko mi je poznato, lani i predlani u Me imurju je bilo šest takvih slu ajeva. Protiv nasilnika bi trebalo podizati kaznene a ne prekršajne prijave. Po kaznenom zakonu, u 2008. godini je procesuirano tek 13 nasilnika. Kazneni zakon omogu uje od 6 mjeseci do 5 godina zatvora. Kazne su preniske s obzirom na po injena djela. Primjerice, na Cipru nasilnik automatski dobiva kaznu zatvora

u minimalnom trajanju od dvije godine, nikakvu nov anu kaznu. To je ono što i nama ovdje u Hrvatskoj treba. Treba nam i štošta drugo, primjerice, zakonska odredba kojom bi se nasilniku zabranio pristup žrtvi i sli no. Hrvatska legislativa nema primjeren zakon koji bi štitio žrtve obiteljskog nasilja. Tako dugo dok narušavanje javnog reda i mira bude tretirano prema kaznenom zakonu, a nasilje u obitelji kao prekršaj, ne e biti dobro. Nasilje se u ve em dijelu mora procesuirati prema kaznenom zakonu i tretirati kao kazneno djelo. Tako dugo dok bude po starom ne e biti ni zna ajnijeg trenda smanjivanja nasilja u obiteljima, odlu na je Barat.

Tri žene u sigurnim ku ama, dvije ekaju smještaj Pravi razmjer nasilja nad ženama vrlo je teško doku iti. Ve ina se nasilnih inova odvija izme u etiri zida te naj eš e, zbog srama, straha, osje aja krivice ili nedostatka in ormacija o adekvatnim

službama pomo i, ostaje prešu ivano i neprijavljeno. Osam osoba iz Me imurja koje su pretrpjele nasilje u obitelji trenutno je smješteno u jednoj od susjednih sigurnih ku a. Radi se o tri žene i petero djece. Na smještaj u sigurnoj ku i ekaju i dvije žene s djecom, ukupno šest osoba. Jer su zaposlene, a ne žele izgubiti posao i kakvu takvu ekonomsku samostalnost prisiljene su, sad kad još ne djeluje sigurna ku a u koju bi ih se smjestilo, sna i se na druge na ine. Dakako da im odre ene službe pomažu koliko god mogu. - Problem je što se nasilnika može maknuti od žrtve tek nakon što presuda suda postane pravomo na. A to zna potrajati. Sve to vrijeme žrtva i nasilnik trebali bi biti na istoj adresi. I zato su sigurne ku e izuzetno bitne. One su nužnost s obzirom na to da se na taj na in žrtvu udaljava od nasilnika te joj se pruža sva potrebna pomo . Otvaranjem Sigurne ku e u Me imurju omogu it emo skrb ženama, djeci, pa i muškarcima, ako treba, svim žrtvama nasilja, naglašava Barat.

Nasilnicima potreban psihosocijalni tretman, ali ... Prilikom izricanja kazni nasilnike se ne obvezuje na psihosocijalni tretman. Ne dosu uje se ni jedna takva mjera, iako je ona ak i obvezna. To je jedan od problema. - Na žalost, i kada bi se izricala, ne postoje institucije koje bi to odra ivale. Psihijatrijski odjeli bolnica prenatrpani su poslom, oni to ne mogu odra ivati, a ne postoje druge institucije koje bi to radile, iako mi u Me imurju imamo etiri stru ne osobe koje bi to radile, koje su educirane i koje se mogu baviti psihosocijalnim tretmanom nasilnika radi preoblikovanja njihova ponašanja.

Mi smo platili školovanje edukacije psihologa, pedagoga, socijalnih radnika. Centar za socijalnu skrb ima tako educiranog djelatnika. Me utim, postoji problem. Ti ljudi nemaju gdje osnovati radni odnos. Time emo se isto morati pozabaviti. Na žalost, 80 posto žrtava je prisiljeno vratiti se živjeti s nasilnicima. I zato nije dobro što se nasilnicima ne nalaže psihosocijalni tretman kako bi promijenili obrasce svoga ponašanja ili svoje reakcije. Neprirodno je i nelogi no da se sa zlostavlja em po tom pitanju ništa ne ini, isti e Roberta Barat. (D.M.)

Nasilje je primitivizam koji nema opravdanja Ljubomora, za koju nije imao baš nikakav opravdani razlog, muž alkoholi ar godinama je progonio i maltretirao ženu sve dok je jednoga dana, pred o ima djeteta, nije premlatio do smrti. Žena je sustavno verbalno i fizi ki terorizirala muškarca uskra uju i mu cjelokupan iznos mirovine koju je primao. Obitelj je starca kojega se obvezala uzdržavati i o njemu

brinuti odbacila smjestivši ga u vlažan podrum. Njegovu mirovinu redovito je podizala, a imovinu na se prenijela i koristila. Svekrva je premlatila snahu, lakše je ozlijedivši. Punica je bivšeg zeta koji je došao u posjet djetetu pretukla štapom slomivši mu ruku. Primjera nasilja poput ovih kojih se sje am iz naših napisa na stranicama Crne kronike

nebrojeno je. Oni su naša svakodnevnica. Na žalost. Policija diljem zemlje dnevno u prosjeku ima 29 intervencija zbog nasilja u obitelji. Na žalost, neki od tih doga aja imaju tragi an ishod. U prvoj polovici ove godine u zemlji se dogodilo 17 ubojstava koja su bila epilog sustavnog nasilja koje su trpjele žrtve. Naj eš e godinama. Me u ubijenima je i

5 muškaraca. Žrtvama nasilja katkad treba 10, pa i 15 godina da se ohrabre prijaviti da su žrtve nasilja. A tada je za mnoge ve prekasno. Za mnoge to zna i smrtnu presudu. I to je ono što zgraža. Nasilje je isti primitivizam i za njega nema opravdanja. Ma kakvo ono bilo i prema kome bilo usmjereno. Naj eš e žrtve nasilja jesu žene. Me utim, nasilju su izloženi i muš-

karci. Njih žene esto izlažu daleko suptilnijim oblicima nasilja, tvrde u policiji. U Me imurju policija ima preko 400 intervencija godišnje zbog nasilja u obitelji. I zato je dobro što Me imurje napokon dobiva sigurnu ku u u kojoj e se mo i zbrinuti žrtve nasilja. Nadam se da im ne e biti pružen tek krov nad glavom nego istinska ljudska i stru na pomo .

9

Što je što? Nasilje se naj eš e mani estira kao fizi ko i seksualno. Fizi ko nasilje je najzastupljenije. Pod fizi kim nasiljem podrazumijeva se fizi ki napad. Guranje, povla enje za kosu, udaranje nogama i rukama, paljenje, ugrizi, davljenje, saka enje, mu enje, ubojstvo, sve je to fizi ko nasilje. Psihološko nasilje sastoji se od razli itih oblika izrugivanja, prigovora, prijetnji, izolacije, maltretiranja, javnih napada i sl. Seksualno nasilje je svaki seksualni in po injen protiv volje druge osobe, bilo da žrtva nije dala pristanak ili ga nasilnik i nije mogao dobiti jer se radi o djetetu ili nemo noj osobi. Ekonomsko nasilje prvenstveno se odnosi na nejednak nadzor nad pristupom zajedni kim resursima, uskra ivanje pristupa novcu, zaposlenju ili obrazovanju. (D.M.) U Sigurnoj ku i žrtva e pružiti ne samo topli dom na godinu dana, ve i psihosocijalni tretman. Tijekom njenog boravka u ku i pripremat e je se za samostalni život. - Pihosocijalni tretman žrtve u Sigurnoj ku i osobito je važan. Ženi emo pružiti psihološku pomo , ali i mogu nost da se osposobi za tržište rada prekvalifikacijom ili na drugi na in. Žrtve nasilja naj eš e su žene koje su bez posla ili imaju male prihode pa ne mogu živjeti samostalno. U takvim okolnostima esto su prisiljene vratiti se nasilnicima. Tim ženama treba omogu iti da se ekonomski osamostale kako bi bile spremne na život nakon Sigurne ku e, isti e Barat.

Me imurje treba i Obiteljski centar Osim sigurne ku e, Me imurje treba i obiteljski centar, javnu ustanovu koja bi obavljala poslove savjetodavnog i preventivnog rada. Njegov bi zadatak bio savjetovati i pomo i žrtvama nasilja, ali i druge. Primjerice, roditelje kako da odgajaju djecu, parove kako da sa uvaju dobru komunikaciju, a time i vezu ili brak. - Mi smo jedina županija koja nema jedan takav centar. Te centre u potpunosti financira Ministarstvo zdravstva. Oni su velika pomo sigurnim ku ama, ali i školama i obiteljima. Oni mogu prevencijski djelovati jer okupljaju stru njake iz podru ja psihologije, pedagogije, logopedije, de ektologije. Sada nakon što smo uspjeli dovršiti tu pri u sa sigurnom ku om sljede i cilj Županijskog povjerenstva za ravnopravnost spolova bit e otvaranje obiteljskog centra, odlu na je njegova predsjednica Barat. (Danijela Mihoci)

Piše: Danijela Mihoci danijela.mihoci@mnovine.hr

10

Kroz Međimurje

PRELOG - od idu e godine ve a izdvajanja za komunalnu naknadu

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

1. prosinca 2009.

STRANA KO PREPUCAVANJE u Kotoribi nastavlja se i dalje

Radmani : Op ini smo ostavili oko Delladio: To je hara , sramite se! deset milijuna kuna, a ne dug Preloška obitelj koja posjeduje 100 kvadrata stambenog prostora od idu e e godine izdvajati 84 kune više za komunalnu naknadu, a ona koja posjeduje stan od, primjerice, 80 kvadrata dobit e ra un uve an za 67 kuna. Toliko e za njih iznositi ukupno godišnje pove anje cijene komunalne naknade, izra unao je preloški gradona elnik Dragutin Glavina nakon što je Gradsko vije e usvojilo predložene izmjene i dopune odluke o komunalnoj naknadi, kao i odluku o izmjenama vrijednosti komunalnog boda koji je temelj za izra un komunalne naknade. Izraženo u postocima, gra ani Preloga e od idu e godine dobivati ra une za komunalnu naknadu uve ane za 40 posto! Vrijednost boda temeljem kojeg se izra unava komunalna naknada nije se mijenjala još od 2001. godine. Od tada pa do danas ona iznosi 0,25 kuna po etvornom metru. Istovremeno je elektri na energija poskupjela za 45 posto, naftni derivati za 25 posto, pove ane su i površine za održavanje, parkovne površine, cvjetne gredice, dje ja igrališta, javna rasvjeta i drugo što je dovelo do podizanja komunalnog standarda, ali i pove anja troškova. Kada je 2002. godine po ela primjena još uvijek važe e vrijednosti komunalnog boda, napla eno je 807 tisu a kuna na ime komunalne naknade na podru ju Grada. Tolika su sredstva i utrošena za održavanje javnih površina, odvodnju atmosferskih voda, iš enje javnih površina, održavanje nerazvrstanih

nasipa, dvije poduzetni ke zone, kilometre kanalizacije, obnovu kulturnih i vjerskih objekata, u što je ova država s HDZ-om na vlasti vratila na desetke milijuna kuna. Na kraju, i SDP jer imao državnu vlast, pa neka spomenu koliko su novca uspjeli osigurati za Kotoribu za svoje vladavine.

cesta i javnu rasvjetu. U prvih devet mjeseci ove godine za isto je potrošeno gotovo 1,8 milijuna kuna. Gra anima i poduze ima poslana je uplatnica u vrijednosti od gotovo 1,4 milijuna kuna, a do sad je napla eno tek 800 tisu a kuna. Želi li se zadržati postignuti komunalni standard u 2010. godini, pove anje vrijednosti boda za obra un komunalne naknade je neophodno, uvjeravao je gradona elnik Dragutin Glavina.

Ostavljen plus od ak dva kotoripska prora una

Oporbeni SDP: Obrazloženje pove anja je pri a za malu djecu! Oporba je jasno pokazala da se ne slaže s pove anjem vrijednosti komunalnog boda s 0,25 kuna za kvadratni metar prostora mjese no na 0,35 kuna. Svih pet vije nika bilo je protiv izglasavanja ovakve odluke, no vlast je rekla svoje. - To je pri a za malu djecu, ta vaša obrazloženja. Trebate uvjerljivije objašnjenje za taj svoj hara . Sramite se!, grmio je oporbeni Juraj Delladio. Unato pove anju vrijednosti komunalnog boda, Grad svejedno ne e prikupiti dovoljno novca za sve potrebne i planirane projekte koji se inanciraju sredstvima komunalne naknade. Na spo itavanja da su obe ali ponuditi i druga rješenja osim pove anja komunalne naknade, gradona elnik je odgovorio kako i jesu pristali na kompromis. Nisu, rekao je, predložili još i ve u vrijednost komunalnog boda, onakvu kakva bi zadovoljila potrebe. (D.Mihoci)

Zoran Radmani je u ime OOa HDZ-a Kotoriba i kao lan Predsjedništva HDZ-a županije na press konferenciji održanoj u strana kom središtu u akovcu reagirao na izjave elnika SDP-a i vladaju e koalicije u Kotoribi. On je izjavio: - Prisiljen sam reagirati jer koalicija na vlasti u Kotoribi širi lažne glasine o tome u kakvom smo stanju ostavili op inu nakon silaska s vlasti prije nekoliko mjeseci. Ispalo bi da je sve što je u zadnjih dvadeset godina u Kotoribi napravljeno njihovo, a da su nas ljudi birali onako, ‘bezveze’. Usput još šire demagogiju što se mi imamo hvaliti za novu školu u Kotoribi kad su ljudi pla ali porez državi. Moram podsjetiti da su se porezi državi pla ali oduvijek, ali ne znam koja je država uložila u Kotoribu više nego ova sada. Na kraju, na vlasti su bili 50 godina, pa nisu uspjeli izgraditi novu školu, a sve što se gradilo bilo je iz samodoprinosa gra ana. Istina, pohvalili su nas za školu i sportsku dvoranu, ali su zaboravili spomenuti obnovu

Tvrde da smo op inu ostavili u dugu jer manipuliraju samo dijelom inancija. Istina je da smo op ini na ra unu ostavili preko 1,3 milijuna kuna. Država rekonstrukciju cesta pla a 5 milijuna kuna, za što su potpisani ugovori i iji se dio trenutno rješava preko projekta EIB-a. Ugovor smo mi potpisali i osigurali novac. Proveli smo natje aj za prodaju poljoprivrednog zemljišta, pa e op ina u narednih 10 do 15 godina prihodovati od toga oko 3 milijuna kuna. Od prodaje zemljišta dobit e gotovo isto toliko novca koliko iznosi otplata za gradnju škole, a to se nigdje i nikad ne spominje. Ako se to zbroji, ispada da smo mi vlasti SDP-a ostavili blizu deset milijuna kuna, što su dva izvorna op inska prora una, a oni i dalje pokušavaju pri ati o manjku. Možda njima i manjka novac koji su potrošili za svoje naknade koje su bezobrazno visoke. Ja sam kao zamjenik na elnika primao 500 kuna mjese no za naknadu, a sadašnji zamjenik na elnika prima 3.000 kuna, a sam na elnik 6.000 kuna. Sljede a obmana koju plasiraju u javnost jest da je na elnik

Grgec uštedio op ini milijun kuna kod asfaltiranja cesta. To no je da je TEGRA kod izvo enja radova umjesto 10 centimetara asfalta ugradila 6 centimetara asfalta, pa bi bilo udno da je netko platio tanji sloj asfalta kao deblji. U proteklih šest mjeseci, od kada su zasjeli u op inske fotelje, nisu uspjeli osigurati ništa od sredstava iz državnog nivoa, ve im je jedino rješenje da bi sebi osigurali pla e bilo podizanjem komunalne naknade za 100 posto. Usput nas obavještavaju da bi i odvoz otpada mogao poskupjeti 100 posto od 1. sije nja, umjesto da realiziraju naš ugovor s Fondom za energetsku u inkovitost za sanaciju našeg odlagališta, a ne da Kotorip ani pla aju sanaciju tu eg sme a. Što se ti e poslovanja tvrtke u kojoj sam jedan od lanova uprave, mogu re i da ve desetak godina plasiraju izmišljotine u javnost o propasti tvrtke, nepla anjima poreza, broju prije i sada zaposlenih i zbrinjavanju viška zaposlenih. injenice, me utim, govore da tvrtka u kojoj radim (nekad dio Me imurje pleta) nikad nije imala 130 zaposlenih, koliko govore da je imala. Osim toga, u zadnjih dvadesetak godina je 70 djelatnika iz tvrtke otišlo direktno u mirovinu, što zna i da su bile podmirene sve obveze mirovinskom. To što više nitko ne e raditi košare, a ni nema škole za proizvodnju košara, nisam valjda ja jedini krivac. Osim toga, nigdje u Europi ne postoji organizirana proizvodnja košara, kako si to gospoda iz SDP-a zamišljaju, možda to postoji u Vijetnamu ili Sjevernoj Koreji. To no je da nas danas u tvrtki ima nekoliko, no višak prostora

ROMIMA se u Me imurju izgleda “ne isplati biti zaposlen”

Bolje je živjeti od socijalne pomo i, nego raditi! Pokrenuta rasprava o zapošljavanju Roma iznijela je niz kako pozitivnih, tako i negativnih injenica. Negativne se injenice, na žalost, dalje i drasti nije uju nego pozitivne. Tako je gradona elnik Murskog Središ a Josip Dobrani rekao da se ve nekoliko godina provode programi u Sitnicama, koje se nastoji urbanizirati na najbolji mogu i na in. Tako je on nedavno putem natje aja za javne radove tražio etiri radnika. Isprva se iz Sitnica nitko nije javio, što mu je bilo udno kad se stalno govori da Romi nemaju posla, a potom su se tek na nagovor javili mladi Romi. Me utim, oni su dolazili na posao kako su htjeli, u devet sati, odlazili u podne i sli no, da bi se na kraju po-

Sudionici skupa o zapošljavanju mladih Roma bunili drugi radnici. Gradona elnik kaže: - Napravili su nam tako veliku antipropagandu da emo to dugo ispravljati. Zbog ega se Romi nisu javljali na natje aj koji je bio namijenjen njima?

Mladi Romi žele svoj sindikat?! Na Zavodu za zapošljavanje prijavljeno je oko 1.200 Roma od oko 5.755 ukupno nezaposlenih. Velika ve ina Roma, preko 90 posto, nema završenu osnovnu školu, što je zna ajna poteško a u zapošljavanju. Forum mladih Roma Bajaša Hrvatske nedavno je pokrenuo inicijativu da se osnuje romski sindikat, ne bi li pomogao u zapošljavanju. Inicijativa je jedno, a pitanje je ho e li ona pomo i ili odmo i, zna se kako poslodavci reagiraju na sindikat u kriznim vremenima.

Predstavnici romskih udruga iznijeli su niz svojih zapažanja vezanih uz zapošljavanje, koje je veoma teško. Poslodavci im saznaju da je netko romske nacionalnosti daju otkaze, tvrde oni. Romi mijenjaju prezimena samo da bi mogli u i u sustav, ali kažu da ni to ne pomaže. U Me imurju je poseban problem zapošljavanje romskih pomaga a u školama na neodre eno vrijeme, što se ve dugo traži, no država ne reagira. Neki su naglasili su da je mladim

Zašto se Romima ne isplati raditi? Sudionici skupa o zapošljavanju Roma u akovcu potvrdili su ve dobro znane podatke o tome da je u Me imurju pla a niska, pa Romima pao interes za traženje posla, a Krunoslav Vuk tvrdi da je najve i problem nedostatno obrazovanje Roma, s ime se slažu svi. Kristijan Balog, u ime Foruma mladih Roma Bajaša, isti e obrazovanje kao “nulti” problem, ali i problem socijalne isklju ivosti kao naslije eni problem ve ine i manjine. Ipak, situacija u Me imurju je bolja nego u ostalim dijelovima Hrvatske, ove godine upisano je 39 srednjoškolaca Roma, no mali ih dio završava srednju školu. (JŠ)

se Romima, prema njihovoj ra unici, jednostavno ne isplati raditi. Naime, pojedinac može kao izi ki radnik, jer nema škole, zaraditi najviše 2.500 kuna. Ne djeluje ni zakonska odredba da se onaj tko odbije ponu eni posao briše s evidencije, na taj na in pojedinac ostaje bez najviše 500 kuna. Slu aj u Murskom Središ u je slika i prilika te situacije, ali i nedostatka odgoja za rad. Romima se jednostavno ne isplati raditi, tvrde pojedini lanovi romskih udruga i predstavnici socijalne službe, dokazuju i to i brojevima. Ako mladi Rom i Romkinja osnuju obitelj koja ima nekoliko djece, uskoro ukupna primanja te obitelji iznose od 5 do 7 tisu a kuna. Zbog toga je radno sposobnom Romu ili Romkinji bolje ništa ne raditi i živjeti od socijalne pomo i i dje jeg doplatka koji ionako daje država. Tako se ne treba mu iti s prijevozom na posao, problemima s gazdom i eventualnim šikaniranjem i svim drugim problemima što donosi posao. Uz to, veliki problem u nizu romskih obitelji je alkohol, a država nije prisilila roditelje da odgajaju svoju djecu na pravi na in i idu u školu, pa to opet na kraju ostaje briga države i lokalne zajednice. Nisu Romi krivi što je sustav u državi izokrenut, to je stvar

Josip Dobrani , Gradona elnik Murskog Središ a Josip Dobrani : Kad smo kona no uspjeli nagovoriti Rome da se zaposle, bio je to kontraefekt, jer su eventualno radili par sati i bili totalno nedisciplinirani

javnih vlasti koje su tek zadnjih godina zapo ele rješavati romsko pitanje kroz program “Desetlje e za Rome” i druge. Usprkos svemu, raste broj romske djece u školama, no, presporo, a nije zaživio potpuni obuhvat romske djece u vrti e kako bi nau ila hrvatski. To je najve i problem, ocijenili su sudionici skupa o zapošljavanju, kao i na elnica op ine Pribislavec Višnja Iva i . Naime, predstavnici Roma su, iako u srednjim godinama, iskreno rekli “Za nas je kasno, obrazujte djecu”. (J. Šimunko)

prilagodili smo drugim djelatnostima te ga iznajmili, pa s ponosom možemo re i da kroz naša ulazna vrata na posao u nekoliko tvrtki dolazi isti broj radnika kao prije dvadesetak godina. Upravo je to bio cilj košara a prije pola stolje a, da se košarama otvore nove djelatnosti, svatko e vam u Kotoribi re i da je ona izgra ena na košarama. Osim toga, vi koji sebe nazivate sposobnima recite koliko zapošljavate djelatnika u svojoj tekstilnoj proizvodnji i što ih ne zaposlite barem sto, pa da riješite problem nezaposlenosti u Kotoribi, rekao je uz ostalo Zoran Radmani . (J.Š.)

Demantij Lesarove izjave Glasnogovornik HDZ-a Mario Ruži demantirao je izjavu saborskog zastupnika Dragutina Lesara u TV emisiji “Nedjeljom u dva”, u kojoj je on tvrdio da mu je jedan HDZ-ovac rekao nešto o namještenim anketama, a sve kako bi se diskreditirao predsjedni ki kandidat HDZa Andrija Hebrang. On kaže da je Lesar izmislio HDZ-ovca ili mu je to ovaj govorio prije deset godina ili pak više nije lan HDZ-a, te naglasio da županijski HDZ i lanovi HDZ-a daju punu podršku i svoj glas predsjedni kom kandidatu Andriji Hebrangu, koji nastoji promovirati moralnost i oslonac na vlastite snage u politici. Jer, ako se sami ne cijenimo, nitko nas ne e cijeniti. (j)

UDRUGA “Roditeljsko krilo”

Prevencija najbolje rješenje Udruga “Roditeljsko krilo” iz Pribislavca organizirala je okrugli stol na temu “Laka dostupnost alkohola i duhanskih proizvoda djeci i mladima”, koji je prošli utorak okupio predstavnike PUM-a akovec, Centra za socijalni rad, op ine Pribislavec, udruženja ugostitelja Me imurja, te Vije a za prevenciju Grada akovca, zatim predstavnike školske medicine te vjerou itelja Brunu Matoteka. Nisu se odazvali predstavnici Državnog inspektorata i predstavnici trgovaca. Iznesen je stav da roditelji nisu jedini odgovorni u lancu zaštite mladih od alkohola i cigareta jer, kako je izneseno, ako netko stvara pro it na le ima mladih, onda to nije više samo stvar roditelja. Najviše je ipak prevladavao stav da je prevencija najbolje rješenje, dok treba vidjeti koliko je presija, koja je, naravno, nužna, potrebna i kada. Na kraju, predloženo je da se i u op ini Pribislavec osnuje Vije e za prevenciju. (JŠ)

1. prosinca 2009.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

OSNOVNA ŠKOLA Podturen

Nove prostorije, uvedena jednosmjenska nastava Župan Perho prvi piše na novoj plo i u novoj u ionici

U školskoj sportskoj dvorani u Podturnu u srijedu je održana sve anost u povodu otvorenja novih u ionica, adaptiranoga školskog prostora i uspostavljanja jednosmjenskog rada Osnovne škole Podturen. Ravnateljica škole Marijana Cerovec u svom je govoru rekla da je adaptacijom prostora iznad sportske dvorane dobiveno sedam novih u ionica i pripadaju i sanitarni vor te još nekoliko prostorija. Vrijednost investicije iznosi oko 2,5 milijuna kuna koje su osigurale Me imurska župa-

Nedostaju ista ice i sprema ice Uspostavom jednosmjenskog rada u injen je pozi van pomak u duhu suvremenih pedagogijskih znanos i ostvaren cilj suvremenog sustava hrvatskog školstva. Ostvarena je pretpostavka za organizaciju produženog boravka za u enike i organiziranje slobodnih ak vnos u poslijepodnevnim sa ma. Ono što pak ini problem jest nedostatak ista ica ili osoba koje bi održavale sportsku dvoranu. (sm)

Ravnateljica Marijana Cerovec govori na sve anosti nija i OŠ Podturen. Osnovna škola je deseta u Me imurskoj županiji u kojoj se nastava odvija u jednoj smjeni. - Škola sada koristi za potrebe odgojno - obrazovnog rada 17 u ionica i dvodijelnu sportsku dvoranu za 280 u enika mati ne

Školski zbor izvodi “Lijepu našu”

škole, raspore enih u 16 razrednih odjeljenja, istaknula je ravnateljica Cerovec. Sve anosti je nazo io me imurski župan Ivan Perho , te lanovi Op inskog vije a, op inski na elnik Josip Lepen, kao i ravnatelji mnogih škola, u enici, za-

OPORBENI SDP MURSKOSREDIŠ ANSKU VLAST NAZVAO BAHATOM

Vladaju i ne znaju, pa realizaciju projekata traže na krivim adresama Sadašnju vlast u Gradu Mursko Središ e oporbeni SDP smatra bahatom i bez vizije. Na konferenciji za novinare, uz Robertu Barat, predsjednicu gradske organizacije SDP-a, bili su i gradski vije nici Marijan Kutnjak, Mario Nerer i Miladin Mati . Teme o kojima su govorili jesu zašto se ne može realizirati prora un, kako se sredstva za realizaciju projekata traže na krivim adresama, o ponašanju gradona elnika, te o nedostatku vizije razvoja grada

Odbili zaduženje uz kamatu od tri posto, a sami se zadužili uz sedam posto - Za razumijevanje situacije u Gradu valja se vratiti unazad, kazala je Roberta Barat. - Pri-

likom donošenja prora una za 2007. godinu, kada je tadašnji gradona elnik Rudolf Klennert pred vije nike izašao s pet klju nih projekata za koje je tražio potporu vije nika. Bili su to sljede i projekti: novi dje ji vrti , upravna zgrada za ispostave državnih institucija, obaloutvrda Mure, Poljska ulica i sanacija smetlišta Hrastinka. Tadašnji su vije nici gotovo jednoglasno podržali te projekte, ali, kada je u idu oj godini trebalo izglasovati kreditno zaduženje od 13 milijuna kuna uz iksnu kamatnu stopu od 3% na rok otplate od 10 godina (jer se u toj godini moglo uz dozvolu Ministarstva inancija ostvariti takvo zaduženje potpuno nezaduženog grada), ondašnja oporba a današnja vlast izjasnila se protiv.

Gra evinski radovi prijateljima? Što se pak ti e industrijske zone, tvrde da je gradona elnik Dobrani ismijavao napore bivše vlasti da službenim i pravnim putom do e do toga i rekao da e se zemljište prenijeti u gradsko vlasništvo za dva tjedna. Prošlo je 6 mjeseci, a još ništa od toga. I na kraju

murskosrediš anski SDP-ovci poru ili su da e o gra evinskim radovima još biti rije i, jer e se sad raditi na tome da se to no snime situacije po kojima se ispla ivao novac, sasvim slu ajno prijateljima gospodina gradona elnika. (BMO)

poslenici i mještani Podturna. Na djecu, djelatnike i nove prostorije Božji blagoslov zazvao je i podijelio vele asni Josip Pivar, doma i župnik. Kulturno - umjetni ki program izveli su sami u enici uz pomo svojih mentora i u itelja. (S. Mesari , Z. Vrzan)

nas je sve skuplje i skuplje niti bi u novim okolnostima bilo odobreno od Ministarstva inancija. Novih projekata u Gradu tako er nema, osim ako se pod projektima ne ra una krpanje ulica ili izgradnja pješa kih staza uz županijske ceste koje su ve odavno bile u planovima grada i ŽUC-a, davno prije nego što je sadašnja garnitura došla na vlast.

Uzmite nas u odbore

Nikakvo traženje da se ne inate nije ih odvratilo od nauma da ne bojkotiraju projekte, podsjetili su SDP-ovci. - A kad su došli na vlast, kreditno su se zadužili s iznosom od 2,8 milijuna s kamatom od 7% koja nije iksna (dakle, pod daleko lošijim uvjetima) na rok od 10 godina, iznijeli su iz oporbenog SDP-a. Iz tih su sredstava zapo eli radove u Poljskoj navrat - nanos prije izbora kako bi fascinirali gra ane. A kako i ne bi kad im je bivša vlast izradila projekte, podsje aju iz SDP-a. - Najlakše je bilo ishoditi gra evinsku dozvolu, raspisati natje aj i po eti s radovima. Financijska konstrukcija nije se zatvorila, a to je investicija koja e u kona nici biti izme u 5 i 6 milijuna kuna. Jedino za što su mogli dobiti novac iz pretpristupnih fondova EU bila je kanaliza-

cija. Ali za to sadašnja vlast ili nije znala ili nije htjela znati.

Sanacija smetlišta zahvaljuju i maru župana Perho a? Zašto, zato, tvrde u SDP-u što sada traže novac na krivim mjestima i za krive stvari. - Za asfaltiranje gradske ulice ak nisu ni tražili novac od ŽUC-a, ve od Županije koja tako er ne odvaja sredstva za te namjene, jer ne znaju ni pravila ni što je u ijoj nadležnosti ni za odgovornost. Traže i za vodovodnu mrežu u Hlapi ini. Ni za to nisu osigurali sredstva, a ušli su u investiciju od 2,5 milijuna kuna. SDP-ovci tvrde da su vladaju i unaprijed potrošili novac iz gradskog prora una za sljede e tri godine, te da ni od novog vrti a ne e biti ništa.

Za sanaciju smetlišta pak tvrde da e biti sanirana, ali ne marom vladaju ih, ve zbog pritiska sadašnjeg župana Perho a i nekih stru nih ljudi iz Grada koji e odraditi potrebne poslove i izvu i za to namijenjen novac iz državnih fondova do kraja godine. Naime, do sanacije smetlišta svakako bi trebalo do i, ne do e li uz pomo novca iz državnog prora una, na Grad bi pao trošak od 10 milijuna kuna. SDP-ovci tako er ne vjeruju u dovršetak obaloutvrde Mure, kao ni ure enje upravne zgrade u prostorima današnje pošte. ak kad bi i bilo novca, pitaju se bi li bilo mudro iz vlastitih sredstava inancirati investiciju od 4 milijuna kuna. Ni stari vrti , jer novoga uskoro ne e biti, nije mogu e preurediti u upravnu zgradu, jer novca nema, a kreditno zaduženje da-

Gradona elniku Dobrani u spo itavaju da ak nije u stanju odgovoriti na pitanje vije nika za što pla a županijsku razvojnu agenciju Redeu, što ga na razini godine stoji 54 tisu e kuna, a potpisao je ugovor na tri godine. - Da živi s Gradom i za Grad te bi podatke sipao iz rukava budu i da se to radi s novcem gra ana, ali gradona elniku to nije važno, on se bahati. Te oporbenim vije nicima govori da ne razumiju, jer su zaostali. Takvo ponašanje SDP-ovi smatraju prizemnim primitivizmom. Murskosrediš anski SDPovci smatraju da se gradska vlast u ovim trenucima ne smije odricati ni jedne sposobne i kompetentne osobe u Gradu. Zato pozivaju ve inu u Gradskom vije u da stavi na dnevni red donošenje izmjena Poslovnika o radu Gradskog vije a te da prihvati njihovih osam amandmana veznih uz osnivanje odbora za gospodarstvo, prosvjetu, kulturu … konkretno etiri takva odbora i u njima okupi baš takve ljude. Odgovornost predsjednika Gradskog vije a i vije nika pozicije u tome je velika, poru uju iz SDP-a. (BMO)

12

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

1. prosinca 2009.

URE ENJE CENTRA “Rudolf Steiner” u Donjem Kraljevcu donosi politi ke trzavice u tom mjestu, pa i u cijeloj op ini Na zadnjoj sjednici Op inskog vije a Donji Kraljevec palo je ponovno pitanje: treba li nam Centar “Rudolf Steiner”? To je zapravo samo vrh sante leda u Donjem Kraljevcu iza kojega stoje politi ki interesi više grupacija, od kojih se svaka bori za svoje interese. Javnosti je poznat podatak da je Centar “Rudolf Steiner” osnovala Me imurska županija i op ina Donji Kraljevec, a da su u tijeku tek osnovne radnje da centar u stvarnosti zaživi, u tijeku je ure enje stare pošte u Donjem Kraljevcu gdje e biti smješten centar. Razlog osnutka centra je višestruk, osnovno je da bi se na temelju materijalne ostavštine rodne ku e i svjetski poznate duhovne ostavštine razvijala turisti ka to ka i alternativni turizam. Privla na snaga za desetke i stotine tisu a potencijalnih turista je rodno mjesto Rudolfa Steinera. Centar “Rudolf Steiner” bi tako trebao biti mjesto koje e kontaktirati mnoge turisti ke agencije iz svijeta, koje su voljne dovoditi turiste, a koji im mora osigurati logisti ku podršku. Uza sve to, 2011. godine je 150. obljetnica ro enja Rudolfa Steinera, pa ve sad postoje upiti turisti kih agencija iz Europe o mogu nosti posjeta Donjem Kraljevcu, programu, smještaju i sli no. Po etkom ove godine Centar “Rudolf Steiner” u osnivanju poslao je više zamolbi za pomo pri osnivanju europskim zakladama i organizacijama, a prve donacije iz Europe pristižu ovih dana. Tako je jedna poznata europska farmaceutska kompanija, koja proizvodi biodinami ke lijekove, najavila 4.000 eura donacije odmah, te najmanje isto toliko svake godine, i to samo na temelju zamolbe, a pristižu i druge donacije. Do sada je obe ano oko 430.000 kuna donacija, trenutno je na temelju toga u tijeku drugi postupak javne nabave za ure enje centra. Istovremeno su u tijeku radovi na staroj pošti koje inancira Me imurska županija s 200.000 kuna, s tim da e inanciranje nastaviti i druge godine prema

Izgradnja zapo ela, skepsa ostala - Iako e njihovo mjesto samo sljede e godine u jednom danu posjetiti gotovo 10.000 stranih gostiju zbog Speedway GP-a, MO Donji Kraljevec, na elu sa zamjenikom župana, ne vjeruje u turisti ki potencijal i isplativost Centra. Me utim, njegov “šef” i koalicijski kolega župan Perho odobrio je po etak radova

Župan, za razliku od svojeg zamjenika, za centar Steiner

Skica ure enja zgrade Stare pošte, odnosno budu i Centar “Rudolf Steiner” prvotno predvi enom iznosu od oko 650.000, koliko stoji prva faza ure enja.

Nesuglasice ili politi ke igre? Ve na prvom koraku došlo je do nesuglasica i disonantnih tonova, a kao odraz odre enih politika. Kako se župan Ivica Perho ne protivi i podržava izgradnju

Ure enje Centra na tragu ideja Rudolfa Steinera U svemu tome, sukobu koji nije sukob i koji se prije svodi na sukob o prinadležnosti, gotovo se i ne spominje sam projekt Centra “Rudolf Steiner” kako ga je zamislio Petar Stipiši , a koji se ve izvodi kao rekonstrukcija starog objekta. Rije je o ure enju stare zgrade upravo na tragu ideja dr. Rudolfa Steinera. Zgrada Stare pošte e nakon preure enja biti veoma lijep objekt. U prizemlju e se nalaziti ured Centra i turisti ki ured op ine Donji Kraljevec te prostor za biblioteku centra. Na katu zgrade nalazit e se dvorana, odnosno predavaonica za ve e skupine i izložbeni prostor za izložbe i manje manifestacije. U potkrovlju zgrade predvi ena je još jedna dvorana za susrete kako bi se iskoristio prostor. S južne strane zgrade, uz Prvomajsku ulicu, predvi eno je veliko stepenište te zelene površine. Zgrada Centra zamišljena je na na in da se u njoj druže ljudi, tome je sve podre eno i može postati idealno mjesto i za

moglo raditi ništa bez suglasnosti svih vlasnika. U nastojanjima da Centar dobije adekvatne prostore u kojima bi mogao provoditi sve planirane aktivnosti, uz pomo bivšeg župana riješila je da Hrvatski telekom darovnicom Op ini daruje svoj udio u objektu. Nakon toga kao jedini vlasnik Op ina je s Centrom sklopila ugovor o osnivanju prava gra enja, a u svrhu adaptacije, dogradnje i ure enja postoje eg objekta, a sve radi dobivanja poslovnog prostora za rad Centra, a ime je Op ina izvršila svoju obavezu temeljem lanka 13. Sporazuma o osnivanju Centra zaklju enog 7. prosinca 2007. izme u Op ine Donji Kraljevec i Me imurske županije.

skupine turista, seminare, radionice, ali i za aktivnosti mladih glazbenika i sli no. To da se iz Centra jednog dana može uti i glazba, vidjeti izložba, samo je doprinos nastojanjima Rudolfa Steinera. Možda je i to razlog sukoba ve na po etku, u kojemu svaka strana ima svoje argumente. Sandri Perca stalo je do razvoja samog Centra “Rudolf Steiner” i me unarodne turisti ke suradnje na tu temu. Mjesnom odboru Donji Kraljevec i An elku Horvatu stalo je pak do prostora koji bi s pozicije samog mjesta bio dobro iskorišten. Mogu li se te dvije iste a razli ite ideje pomiriti na na in da obje strane budu zadovoljne. Projekt “Rudolf Steiner” predaleko je otišao da bi se sad stalo, a nema ni razloga za to, rije je o zna ajnom iskoraku za op inu i županiju, posebno na povezivanju s Be om, Austrijom i Švicarskom, Kobervitzem u Poljskoj i drugim gradovima. (J)

Centra zbog razvoja turizma, tu je odluku uostalom županija ve prije donijela, nitko javno nema ništa protiv. No, to je tako samo na prvi pogled. Stav Mjesnog odbora Donji Kraljevec, koji vodi An elko Horvat, ujedno dožupan Me imurske županije, nešto je druga iji. Raspravljaju i o izgradnji Centra, Mjesni odbor je pozvao ravnateljicu Sandru Perca da pojasni projekt Centra. Nakon rasprave lanovi MO-a Donji Kraljevec zaklju ili su da, citat zapisnika, “bi im se trebala predo iti opravdanost ulaganja novca u nešto što op ini i Donjem Kraljevcu ne donosi baš ništa, a troškovi e godišnje dosezati visinu godišnjeg razdjela. Ako se ne na u neka konstruktivna rješenja oko funkcionalnosti zgrade stare pošte, op ina ne e mo i inancijski pratiti troškove Centra koje e neminovno stvarati, stav je Mjesnog odbora Donji Kraljevec”. U zaklju ku koji potpisuje An elko Horvat kaže se da Mjesni odbor Donji Kraljevec sa skepsom gleda na funkcionalnost i opstanak ove institucije. Drugim rije ima, MO Donji Kraljevec boji se novih obveza, koje e onda ostati samo obveze. Iza sintagme “konstruktivna rješenja oko funkcionalnosti zgrade” Centra krije se i nešto više, Mjesni odbor Donji Kraljevec želi se osigurati da zgrada budu eg Centra ne bi ostala pusta, odnosno ravnateljica plus ikus, dok istovremeno mjesto vapi za adekvatnim prostorima za društvene aktivnosti, tako, na primjer, Muzi ke škole, udruga i sli no. Problem je i u tome što je stari Društveni dom u Donjem Kraljevcu u derutnom stanju, a dugo najavljivana adaptacija ili izgradnja novog

centra za kulturu eka bolje dane. Istovremeno Mjesni odbor Donji Kraljevec sa skepsom gleda na opstanak institucije “Rudolf Steiner”. Toj su se skepsi pridružili i op inski vije nici iz redova SDP-a i HSS-a, sude i po zadnjoj sjednici Op inskog vije a.

Bacanje klipova pod noge prije nego je Centar uop e zaživio? Ravnateljica Centra “Rudolf Steiner” Sandra Perca pak smatra da je stav MO-a Donji Kraljevec bacanje klipova pod noge odmah u po etku, dok zapravo Centar još nije ni zaživio. Ona odgovara da MO Donji Kraljevec, odnosno lanovi navodno ne žele prihvatiti injenice koje opravdavaju formiranje i postojane Centra kao usta-

nove, te se omalovažava ne iji rad i nastojanja da se u ova teška vremena prikupi dovoljno sredstava kako bi se obnovio objekt Stare pošte. Radi se o oko 2,200.000 kuna. Konstatacija lanova Mjesnog odbora da op ina Donji Kraljevec, kao i samo mjesto Donji Kraljevec, nema nikakve koristi od rekonstrukcije zgrade stare pošte ne stoji, kaže ona. Za Centar je op ina Donji Kraljevec do sada izdvojila 82.000 kuna, što je stavka koja je bila predvi ena u prora unu op ine za 2009. godinu. Udio vlasništva u objektu Stara pošta pripadao je Hrvatskom telekomu, a op ina je gotovo pet godina bezuspješno pokušavala riješiti vlasni ke odnose, zbog ega se na samom objektu nije

Ravnateljica Centra “Rudolf Steiner” Sandra Perca : - Podmetanje klipova traje prije nego je Centar uop e zaživio

- Nakon toga krenulo se u sre ivanje projektne dokumentacije za rekonstrukciju objekta za koju je inancijska sredstva osigurala Me imurska županija. Uz idejno rješenje, pristupilo se isho enju glavnog projekta, lokacijske dozvole, te ovjere glavnog projekta, a samim time ste eni su uvjeti za raspisivanje javne nabave na iznos sredstava od 700.000 kn koje je Centar imao osigurano u prora unu Me imurske županije za 2009. Na žalost, nakon provedenog postupka javne nabave, u Me imurskoj županiji desio se rebalans prora una u kojem nam je od planiranih 700.000 kn ostalo 200.000. S obzirom na to da je javna nabava bila provedena, a u me uvremenu se promijenio iznos, što je u jednom trenutku zna ilo da bi trebali poništiti nabavu koju smo proveli, te otvoriti novu na iznos od 200.000. Takovom odlukom doveden je u pitanje po etak radova, a i s tim iznosom nismo mogli zapo eti gotovo ništa, jer to nije bilo dovoljno ni za promjenu krova, kaže Sandra Perca . - Župan Ivica Perho predložio je tada izvo a u radova, odabranom prilikom postupka javne nabave i ravnateljici Centra, sklapanje ugovora na na in da se s radovima po ne te da se prva situacija izvedenih radova izvo a u - irmi Pavlic-asfalt-beton plati iz prora una Me imurske županije za 2009., a ostale dvije situacije iz prora una za MŽ za 2010. do lipnja 2010. S obzirom na to da se vlasnik tvrtke složio s ovakvim prijedlogom, potpisan je ugovor izme u Centra i irme Pavlic-asfalt-beton za rekonstrukciju zgrade Stare pošte prva faza grubih gra evinskih radova u iznosu od 656.708,27. Radovi su zapo eli prije dva tjedna. Uskoro e biti raspisan drugi postupak javne nabave za oko 430.000 kuna donacijskih sredstava, što u kona nici zna i da je do sada za Centar “Rudolf Steiner” osigurano oko 1,170.000 kuna. Na taj na in po etak radova na Centru nije doveden u pitanje, pa se kona no maknulo s višegodišnje mrtve to ke. No, Mjesni odbor ali i op ina Donji Kraljevec sigurno znaju jedno: ako sve propadne, ostat e lijepo ure ena zgrada. Tako ni op ina ni Mjesni odbor Donji Kraljevec ne mogu izgubiti i mogu samo dobiti. Smatra se da se skepsom o Centru igra na sigurno, uz odre eno nepovjerenje prema idejama Sandre Perca . Danas je, me utim, sigurno samo to da ništa nije sigurno, iako je o ito da se Me imurje snažno turisti ki razvija, pa bi i Centar kroz koju godinu mogao imati važnu turisti ku ulogu. (J. Šimunko)

1. prosinca 2009.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

USPJEŠNOST - p elar Vladimir Ku an iz Donjeg Vidovca dobitnik “Zlatne žlice” na Danima meda u Osijeku

Bolni ar ima najkvalitetniji med u Me imurju

- Za kvalitetu meda od bagrema osvojio je “Zlatnu žlicu” i certifikat da je njegov med zdrav i kvalitetan

Vladimir Ku an (39) iz Donjeg Vidovca ima najbolji med od bagrema u Me imurju i dobitnik je “Zlatne žlice “na Danima meda u Hrvatskoj u sklopu 15. ocjenjivanja kvalitete sortnih vrsta meda koje je održano u Osijeku. Me u prvih deset u Hrvatskoj našla se i njegova medica. Najbolji proizvo a i meda u Hrvatskoj okupili su se u Osije-

ku u organizaciji HGK-a Županijske komore Osijek i Hrvatskoga p elarskog saveza. Izme u 250 uzoraka našli su se i oni od petnaest p elara iz Me imurja.

“Zlatna žlica” za med od bagrema Donjovidov anin Vladimir Ku an za kvalitetu meda od bagrema osvojio je “Zlatnu žlicu” i certi ikat da je njegov med zdrav

Za zdravlje ujutro na tašte uzmite žlicu meda - Ujutro bi natašte svaki dan za svoje zdravlje trebali uzeti žlicu meda, kaže jednu od mnogobrojnih kvaliteta koje ima med dobitnik “Zlatne žlice”, te nastavlja: - Ova mi nagrada puno zna i i dokazuje da imamo dobro podneblje i uvjete za dobivanje kvalitetnog meda. Žao mi je što sam jedini p e-

lar u Donjem Vidovcu, pa bi bilo dobro da se mla i po nu time baviti. Velika pomo mi je sin Neven (14) i nadam se da e krenuti mojim stopama, optimisti an je V. Ku an. Otkrio nam je da su dobri prinosi onda kada je vrijeme sparno i toplo, a slabiji dok je vjetrovito i kišovito. (af)

i kvalitetan. O ljekovitosti meda ne treba puno govoriti, a med od bagrema ima puno fruktoze, ak 71%. Vladimir je bolni ar u Županijskoj bolnici akovec i na-

UKRATKO iz donjeg Me imurja UHVIDRA DONJI VIDOVEC

Predsjednik Tomislav Horvat Nekad vrlo aktivna Udruga hrvatskih veterana Domovinskog rata, ogranak Donji Vidovec, s vremenom se pasivizirala, no želja za ponovnim okupljanjem i pokretanjem djelovanja ove udruge urodilo je plodom. Kako bi realizirali zacrtani plan rada, sazvana je izborna skupština udruge. Skupštinu je otvorio Josip Pongrac, predsjednik Inicijativnog odbora i glavni akter ponovnog pokretanja udruge. Za predsjednika je izabran Tomislav Horvat. Udruga okuplja sedamdesetak lanova, a aktivnosti e im biti usmjerene na dostojno obilježavanje važnih doga anja i datuma vezanih uz Domovinski rat, pomo i lanovima i njihovim obiteljima i sudjelovanje na sportskim susretima veterana.

niziralo tamošnje društvo “Naša djeca”. S mališanima su radile voditeljica radionice Nikolina Cenko, u iteljica Valentina Nesti , Darinka Žemli i predsjednica društva Marina Ostrugnjaj. Silvija Kopasi , vlasnica cvje arnice “Strelicija“, donirala je dio materijala za izradu boži nih ukrasa. Uprili ena je prigodna prodaja izra enih ukrasa. lanice Društ va “Naša djeca” iz Kotoribe okupile su se u etvrtak 26. studenoga na radionici kako bi izradile adventske vijence. U petak su ispekle kola e, a u subotu su sve to prodavale na kotoripskoj tržnici. - Ovo nam je neophodno kako bi prikupili nov ana sredstva koja e nam biti potrebna u organizaciji glazbenog festivala ‘Jesenje note’, budu i da su nam dotaciju iz prora una za redovnu djelatnost smanjili za pedeset posto, rekla je predsjednica društva Draženka Golub.

U PRIPREMI Kotoripski vjesnik

RADIONICE u Kotoribi i Donjem Vidovcu

Prije Boži a Radom i prodajom 83. broj do novca U prostorijama Doma kulture u Donjem Vidovcu organizirana je radionica za izradu boži nih ukrasa. Na radionici su sudjelovali u enici etvrtog i petog razreda, a radionice je orga-

Op ina Kotoriba tri puta godišnje izdaje op insko informativno glasilo “Kotoripski vjesnik”. Uo i Boži a mještani Kotoribe besplatno e primiti 83. broj vjesnika koji se šalje i Kotorip anima koji žive van rodnog mjesta. Za sadržaj vje-

snika zaduženo je uredništvo kojem je na elu Izabela Balog kao glavna urednica. Na stranicama kotoripskog kroni ara bit e zabilježena sva doga anja od zadnjeg broja koji je štampan za Dane Kotoribe. Naklada je 1.300 primjeraka, a troškovi se podmiruju iz op inskog prora una. Nova urednica Izabela Balog najavljuje novi izgled vjesnika i sadržajno druga ije stranice.

VMO DONJI MIHALJEVEC

Gra evinski otpad na Cigljenu Vije e Mjesnog odbora Donji Mihaljevec, naselja koje spada u op inu Sveta Marija, ve inom je glasova odlu ilo da se od 1. prosinca gra evinski i biološki otpad može besplatno odvoziti na lokaciju Cigljena, i to dva sata tjedno pod nadzorom komunalnog redara. To an dan u tjednu naknadno e biti odre en. Na sjednici je odlu eno da privatni vlasnici parcela u gra evinskoj zoni Donji Mihaljevec mogu dokupiti zemljište po cijeni od 25 kuna po metru kvadratnom, uz prethodnu suglasnost VMO-a. U planu je podizanje spomenika dvojici Donjomihaljev ana, poginulih branitelja u Domovinskom ratu. Odre ena je lokacija, a to je park u središtu naselja kod Vatrogasnog doma. (af)

kon radnih obveza posve uje se svojim košnicama i p elama. P elarstvom se po eo baviti 1998. godine, kada mu je tast Zlatko Ujlaki iz Kotoribe poklonio dvi-

je košnice. Danas ima više od 80 košnica, a želja mu je to proširiti na 150. U me uvremenu je završio školu za p elara. Za kvalitetu meda potrebno je zdravo p elinje

društvo, isto a i higijena košnica i pojilica za p ele i dobra lokacija gdje nema špricanja na poljoprivrednim zemljištima. Za dobar med potrebno je redovito pregledavati i nadzirati košnice. Košnice seli prema proizvodnji odre ene vrste meda. Tako je tu proljetni vo ni med, slijedi agacija ili bagremov med, pa premještaj košnica u Podravinu kako bi se dobio med od kestena te se vra a doma za stvaranje livadnog meda. U p elarstvu mu pomaže cijela obitelj: supruga Anita i sinovi Neven i Aleksandar, posebno kada se med vrca. Cijela obitelj uživa u proizvodima od meda, a najdraži su im medenjaci i pita od meda koju po staroj recepturi priprema Anita. Obitelj Ku an ima registrirano OPG, a prodaju vrše na ku nom pragu. Rakiju medicu pripremaju po recepturi starih p elara, a dobiva se od meda, propolisa, sa i, peluda i rakije. Vladimir Ku an lan je Udruge p elara MŽ Agacija. (A. Fuš)

14

Kroz Međimurje

" # ###

Na elnik Zdravko Mlinari nije omogu io odrĹžavanje zbora gra ana u VratiĹĄincu NALAZI O VODI iz mjesnog vodovoda u Hlapi ini

Voda je zdrava za pi e  Â– + + + Y+

] \ * '/ + / ^ * < +^ + / + }/ < > * +

+ [ / ^

* / & * { * *+*

^ > &

^ ^ +'+ + &+ + < * + + *

` *+> / < &+

}/ ' < & [ /

^ * * ^

>

/ +\*

* [ / +

^ * * ^

+ \ ' ^ / +

' _ / ^ +

& / \ ^ * / ' *

\ ` >

/ & * +

> * > / < > / * + ' <

&

^ / & * ]/

/ ' * * ^ * / +

]„†<+ `| Y+ & * /

' * + ] \ • }/ <

+ + \* +

^+/* * \ '

/ > / * * * Â’¢+ “

* / + ^' < ' + * q +

}/ +

^ / +^ * * \*

‡] Y ˆ

Samo dva nova ugovora _ / / & / ^

q * / }/ *

+' + + ^' < / ' * / '

}/ < Y / +

+ q+ + }/ Â

* / * * < + +' >

* + + *

 Y +

^ \/ * + + * ^

* +' +

}/ > * ' < ‚ * * Y +

+ + + / >

* / * q

+/ > ' / \ /+ *

* +' ‡ ˆ

Zbor gra ana bit e mogu dok se ispoĹĄtuje procedura ~ _ < * \ / *+ '

/+ + ^ + ^& ' >

\ * / / * < / * \* > *^ '

* > + ' ^ |/+&

]•[<

` / $

Y/ ˜ *+ ' + +*

š *+ + {+ +> +

~ ' > &+ * + /+< ~ ' ^ +

^& ' Â /+q& < + + + +*

* / * * + + *

+ * \ * * < / * + * * ^

\ + + • / > &

* / \ / +< / * > * & < + + & ^ +

/ _ * \

~ / [ < * ^ + *

* / * /

/ q ^ * > ^ * /

~

^+/* *+ < / * ‚^ * ' /

* / \* < * > *

* q < ‰ / < ' * q &+ * + /+

~ ' _ * \ ^ < + ^& ' > < ~ ' ^ * q

*+ + / / + $

/ / + ‡ ' / ˆ

+ * +

+ =

+ / + * * > ^

/

Na elnik tvrdi da lista potpisa nije pravovaljana $ Y/ > /

_ * \ > + +& *+ ‹

*+ ' > * * '

\* * & q * ^&

' >

DESET GODINA Doma za ĹĄti enike Bogar

Uz brojne estitare proslavili uspjeĹĄan rad

Direktorica akove ke podruĹžnice Raiffeisen Bank Jasminka Rojko uru ila je dar, ek od 5.000 kn vlasnicima Doma [ ~& * / ^ \*

/ ' +^ * + } * & * /

{ '

^ { \/ <

& / q * ' < +* / + \ '

{ * * +q /

+q „ { < > * ^ +' ' \ /

/ * } [ / '> #˜ ^ < „ ~ '

* / > & • +

/ = +

* +q

‘ „ + + / /

• • '+* + š { ' > * +^

* * +/ •

* '

&

*

/ * š { '

>

^ / \ / >

/

+ • + / \

* / *

+^ & + & + & +

< } > #˜

„

+ / +'+

+ * ' $

+ ' * + ' / /

& ' { „ * \>

/ / + { &

^ „ & ~ ' * +* + +

/ ^ * \* & +

* ^ / ‡] Y ˆ

PEKLENICA - Iako je tu a uniĹĄtila urod groĹž a ...

Nije bilo groĹž a, ima tikvica | ' *+

+ \* / + ' q / < & > * & /

^ + \*+ š' *

]* œ ` > ^ *

* < / / *

/ / / &

‚^ / * /

* > ^ * Â’\ Â’

| +

/ š' Œ* >

* /

+ ^ +

/ ‚ \ + / > + * < / / > '+ & & /

‡ ˆ

Jesensko cvjetanje ĹĄljive Yš |~_Â&#x;† < – * < * / \ ' + =‹

' q * • * '/ *

[ / \/ > * * < * ' > '+ * Â ~

/

} q ^ Y ^

\

+ ' + + '

+

` \/ ^& /

#‹ *

\

' > /

*

^ + +/ < \ [ * /

^ / + * * /

+ * / ' > > \/ < */ & / ^ /+q+

\ + ^ * | q } q >

\ /+q

& &+ ‡] Y ˆ

Zbor nije odrĹžan jer su naiĹĄli na zaklju anu dvoranu Zbor gra ana naselja Vra ĹĄinec, sazvan na inicija vu Kluba vije nika SDP-a koji se u vezi s osnivanjem Vije a Mjesnog odbora VratiĹĄinec trebao odrĹža u subotu nave er, nije odrĹžan. Razlog: ulaz Doma kulture “Dr. Vinko Ĺ˝ganecâ€? i same dvorane u kojoj se zbor trebao odrĹža bio je zaklju an, jer je tako odlu io op inski na elnik Zdravko Mlinari , koji sazivanje zbora smatra nepotrebnim i u suprotnos s 42. lanom Zakona o lokalnoj upravi i samoupravi. Sudionike zbora, koji su potpisnici pe cije za pokretanje inicija ve o osnutku VMO-a Vra ĹĄinec, koje je predvodila Biserka Tarandek, predsjednica Kluba vije nika SDP-a op ine Vra ĹĄinec, osim zaklju anog Doma i ugaĹĄene vanjske rasvjete do ekalo je neko-

liko plakata kojima Antun Bukovec, predsjednik OV-a Vra ĹĄinec, gra ane obavjeĹĄtava da se zbor gra ana obustavlja. Tarandek je uz izraĹžavanje nezadovoljstva i nelagode na elnikovim postupkom okupljenima rekla da i ovaj potez govori da se na elnik Zdravko Mlinari plaĹĄi svojih sumjeĹĄtana i gra ana koji Ĺžele Mjesni odbor, na ĹĄto imaju pravo. Isto tako je najavila da e od Ureda drĹžavne uprave u Me imurskoj Ĺžupaniji zatraĹži o itovanje i tuma enje postupka i odluke koju je donio na elnik, a potpisao predsjednik Vije a. Okupljeni su se pred Domom zadrĹžali oko pola sata gdje su verbalno izraĹžavali gnjev i nezadovoljstvo, a potom su se razo arani raziĹĄli. (S. Mesari )

Popis bira a bit e na raspolaganju za predsjedni ke izbore

Zdravko Mlinari , na elnik op ine VratiĹĄinec, tvrdi da lista potpisa nije pravovaljana ^ + ^

* /+& ]•[<

+ _ Y ' &

_ * \ < / + ^ * +<

+ ' \ +

+ + ^ +^

Y ' & _ * \

Y &

q *

* * \* >

+ * * /

* ' / \

* * / + & ^ &

^ > * * / + *< * / + * < / * ' > /

* & ^ * *

^ Y ' & • +< ' + / ' \ +

/ *

* ^ +

* ^ /

/ ' ^ > \* < / ~ _ * \ >

* / * ^ < + / / ^ /< > ~ '

| ^ *

* / & ^ > / < |/+& ]•[< * '

& { ‰ / q /

Iz Ureda drĹžavne uprave 26. studenoga s gao je odgovor da je za raspisane predsjedni ke izbore rok za zaklju enje popisa bira a najkasnije do 18. prosinca, a rok za dostavu na potvr ivanje Povjerenstvu za popis bira a 19. prosinca. O mjestu i vremenu dostave popisa bira a Povjerenstvo za popis bira a op ine Vra ĹĄinec bit e pravovremeno obavijeĹĄteno. Nakon toga e se mo i ostvari pravovaljana akcija skupljanja potpisa za sazivanje zbora gra ana. U zadnjem potvr enom popisu bira a za lokalne izbore u naselju Vra ĹĄinec bilo je upisano 1.245 bira a. (BMO) / q + * * *

* +> / * /

* / + '

* <

* ^ / q

& \* _ * \

` / q +

^ * q /+q& & +

 + q + & < '/ / *

/ q ^ *

< Â / # *+ '

^ * Â + q

+ * ' /+ +

^& ' ^

* * + * +

' * > & ^/ q

+ /+ + / Y/

Y +* > & ^ &^ > ^ < + +\ / q * ^&

'

+ q >

' < / + * > ' & ^

&^ \* + + +& *+

+ / + '/ + + * >

+ * & / ^ / + ‡{Y~ˆ

NIKAD JEDINSTVENIJE Op insko vije e

Po prvi put stipendiraju svoje studente [ * ^ / + + < > * +

_ Y/ + ` + / +

]* / + „ & +> /+

* ~ ' Œ* < ' q + * *

+ '/ ~ ^ /

+ _ +

/+* + / *> * * &

' ' * *

^& < * * /

& / /+ ]

/+ < * / +

> + +'/ < \ + / >

+ / *

* / & > \*

& / ~ & *

+

_ ‚ › / ‡}`]ˆ>

* + < * * ' / ' • | < > * *

+ › / *

+ '+

Prve stipendije u Ĺ trigovi ~ ÂŒ* ' +*

+ * / * *+ *< * > /+ / * < ~

]* & * < * *+ * > +

[ / & ^

* & / [ <

* ^ /+ *

]* ^ = ÂĄ + >

*+ *+ > & < + * / ^&

+ + *+ +> * * /< * +

* / [ *

/+ / / q / > _

* / > *

+ *+ * +

*+ + + ^ * + ‡]/ ˆ

+ } * ` ^ * < '+ ^ ^ >

' / >

_

]•[< }]]<

^ & / /

_ / ^ / ' *

/ ' / • „ < ~ / q / > +

q / / '> * < + ’ / \ “ ' / &

/ * / * *+ * $

/ › [ q' '/

* q / < q * ^ * / q ’\* < ' & ' ' & “

Mull Transu odvoz sme a ` Y+ Â&#x; Â '

Y+// ‰ ^ ] * <

^ ^ ^& <

Veliki Kozlov ak, pri a koja puno koťta _ •+\ „ &

+ ^ / &/

/ ^ \* * * ^ +

– & / ^ – > < / + ' +< ' / ^ \* „

* / ^ \* +' q +

* & ' ^' < > * / +

* + >

+ <

\/ + & * &/ >

&

\ <

` / ]* / „ &

^ * * +

‡ ˆ '+ * ^

+* ^ / _ /

| ^/ < • / ' +

* \ #˜ * + + > < * ^ * \ #" * + + >

& /

^ / > \* { ' ^

& * ] & ^ * * \*

* &/ + ' < Â * > *

+ \* >

/ > *

& * & /

' * + '/ < ^ / ‡] Y ˆ

Ivan Frlin novi je op inski vije nik + + Œ* ' `

* / +

* * * ] \ Y+ Â&#x;

* ^& ' ^ =˜

* \ q > *

 * ^& ' > < +^

`

^ * *

/ ^ #˜>=‹ + > < * ^ > = + >

/ ^

‹> + ~ + / * * < ^ + ˜ + >

Y+ Â&#x; + = > Â

* # " + ~ ^

' &/ Y+// ‰ & * ^

˜ >= +

1. prosinca 2009.

Kroz Međimurje 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

KAKO NAS VIDE DRUGI: Predstavljen reprezentativan katalog o me imurskim vinima i jelima

PREDSTAVLJEN program “Adventa 2009.”

Bajkoviti okusi Me imurja

Ovog vikenda – Veljka Barbierija i Siniše Špiranca akoland i tradicionalni Boži ni sajam

U Dvorcu “Terbotz” u Železnoj Gori prošli utorak predstavljen je katalog “Bajkoviti okusi Me imurja”, kojeg su autori Veljko Barbieri i Siniša Špiranec, vode i hrvatski majstori kulinarstva i vinarstva, koji su bili sastavni dio ekipe u projektu koji je osmišljen i realiziran u Me imurju. Naime, rije je o vrijednom i kvalitetno ure enom te dizajniranom katalogu stvorenom u Stvaraonici KRUG u akovcu, pod vodstvom voditelja projekta Rudija Grule, tajnika Turisti ke zajednice Me imurske županije, te njegovih suradnika Dalibora Kova i a, Josipa Mikeca, Mihaele Pancer i dr. sc. ¢ure Blažeke. Tehni ki dio projekta odradili su djelatnici Kruga Ivan Gori anec, Vanja Rodiger - Pomor i Denis Per i , a tisak je obavljen u tiskari “Zrinski” akovec. O projektu, koji u ve em dijelu sufinancira Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, govorili su Ivan Gori anec, Sandra Herman, Siniša Špiranec i putem videoekrana Veljko Barbieri. U pitanju je jedna od najboljih i najkvalitetnijih publikacija u prezentaciji me imurske gastroenološke ponude kao važnog dijela ukupne turisti ke ponude našeg kraja. Katalog je ve dostupan u uredima hrvatskih turisti kih zajednica, a bit e kao promocijski materijal me imurske turisti ke ponude dostupan kako doma im, tako i stranim promotorima, agencijama, tour operatorima i potencijalnim gostima na izložbama i sajmovima na kojima e se predstavljati me imurski turisti ki potencijali ili pak su-

- Projekt izrade kataloga osmišljen je i realiziran u Me imurju, dok su autori priznati hrvatski gastroenološki stru njaci

Vinari su ponudili najbolja vina djelovati me imurski vinari i ugostitelji.

Me imurski “best of” u kulinarstvu i vinarstvu Od vinara u katalogu su predstavljeni: Agrome imurje, te obitelji: Belovi , Cmre njak, Dvanajš ak - Kozol, Horvat, Jakopi , Kocijan, Kojter, Kun i , Lebar, Lovrec, Alojza Novaka, Borisa Novaka, Petkovi , Štampar, Tomši i Židov. Od ugostiteljskih destinacija u katalogu su predstavljeni Pivnica Cimper, Kavana Dravski vir, Pansion Gol , Hotel Park, Pansion Ilonka,

Cimperova jela predstavile su Sandra i Jasmina

Gori anec: Projekt se nastavlja i nadogra uje web stranicom Prilikom predstavljanja kataloga, jedan od glavnih ljudi u cijelom projektu Ivan Gori anec rekao je kako je katalog, kojemu su autori priznata i cijenjena imena hrvatskog kulinarstva i vinarstva, samo prva etapa u daljnjoj prezentaciji “Bajkovi okusi

Me imurja”. Projekt e se razvija i dalje kroz osmišljavanje i postavljanje web stranice, te njezino razvijanje u kojem e se predstavi sve najbolje što Me imurje ima u kulinarskoj i vinarskoj ponudi, kao i kompletan turis ki potencijal našeg kraja. (sm)

Ekipa koja je izradila katalog

Restoran Katarina, Restoran Kristal, Gradska kavana Lovac, Gostionica Mala hiža, Restoran Mamica, Restoran Me imurski dvori, Klet Potrti kota , Restoran Prepelica, Restoran Trattoria Rustica, Kavana Stridon, Restoran Dvorac Terbotz, Restaurant Vuri, Restoran Zelengaj i Restoran Regina Zrin. Ovi ugostitelji i vinari posjetitelji-

ma su na kušanje i konzumiranje dali svoja najbolja jela i vina. Isto tako u katalogu se nalaze osnovni podaci o Me imurskoj vinskoj cesti, te kratak opis povijesti i znamenitosti Me imurja, osobito iz vremena Zrinskih koji su ozna eni vrlo zna ajnima za me imursku kulinarsku baštinu. (Stjepan Mesari , oto: Zlatko Vrzan)

SINIŠA ŠPIRANEC o me imurskim vinarima i vinima

Me imurci trebaju lidera i odre i se jeruzalemske škole Autor napisa o me imurskim vinarima i vinima u katalogu “Bajkovi okusi Me imurja” Siniša Špiranec vrlo jasno nazna ava i odre uje što su razlozi da su me imurska vina medijski zapostavljena i što nemaju svoje zasluženo mjesto na lis najboljih u državi. - Me imurski vinari i vina de ni vno su podcijenjeni, što svojim znanjem i kvalitetom ne zaslužuju. Po meni, osnovni razlog je što Me imurci nemaju lidera, osobu koja bi predstavljala me imurske vinare i vina. Pogledajmo druge regije. Slavonci imaju Krauthakera i Enjigija, Primorci Matoševi a i Katunara, Posavci Zdjelarevi a i tako dalje, jasan je Špiranec, koji ozna ava što ta osoba treba posjedova i ini . - Lider mora bi ovjek marke nga, ali i rije i. On mora zna opisa i proda kakvo u i posebnost me imurskih vina, naglašava Špiranec, koji u osobi Zdravka Dvanajš aka vidi me imurskog lidera. Špiranec tako er smatra da se me imurski vinari moraju odmaknu od “jeruzalemske škole” koja je, po njemu, zastarjela. - Jeruzalemska škola (Jeruzalem u Sloveniji, op. a.) drži dos gnutu razinu i

Turisti ka zajednica Grada akovca ponovno je pripremila prigodan program za ovo predblagdansko i blagdansko vrijeme. U suradnji s udrugom “Me imurske roke” i Centrom za kulturu smišljen je program koji bi trebao zadovoljiti ukuse svih uzrasta. Novost ove godine je da su se organizatori kona no odlu ili usprotiviti lošim vremenskim uvjetima, tako e se ove godine svi programi odvijati na zatvorenom - ispod velikoga grijanog šatora koji je ve postavljen na Trgu Republike. Šator je zamišljen kao prigodna boži na ku a, koja e biti oki ena izvana i iznutra. Ispod šatora na i e se kompaktna ponuda dje jih nastupa, prigodne prodaje i ugostiteljske ponude (prigodna adventska jela i pi a, boži ni slatkiši). Programi po inju ve idu i vikend kada e se odvijati akoland, tradicionalni program za djecu u kojem i sudjeluju sama djeca. Trajat e dva dana, u petak i subotu, s nezaobilaznim nastupima i radionicama i prigodnom prodajom. U petak 4. prosinca od 9 do 12 sati održavat e se radionice za djecu (Dje ji vrti akovec), od 10 do 12 sati na redu su nastupi dje jih vrti a, a od 17 do 19 nastupi plesnih, olklornih i dramskih dje jih skupina i do ek svetog Nikole. U subotu od 11 do 13 sati nastupat e plesne, olklorne i dramske dje je skupine.

“Na to mlado leto tradicionalni Boži u Hrvata”

Dvanajš ak, po meni, može biti lider, smatra Siniša Špiranec nije škola koja se razvija. Me imurci imaju vina, a tu posebno ciljam na pušipel koji ima sve što jedno vino ini klasom me u njima. Isto tako Me imurci se moraju drža bijelih vina, i to polusuhih. Moraju jednom zauvijek re i zbogom rinfuzi i prodava ga u buteljama. Šteta je što se ovako dobra vina po Zagrebu prodaju u rinfuzi. To me zgražava i tužan odlazim iz lokala u kojem susre em me imursko vino u vr u, kaže Špiranec, dodaju i kako sve ovo nije lako pos i, ali je mogu e za dobrobit vina i vinara. (S. Mesari )

Po šesti put održat e se i Me unarodna izložbeno prodajna mani estacija “Na to mlado leto - tradicionalni Boži u Hrvata”, i to u subotu 5. i nedjelju 6. prosinca. Ove godine mani estacija se odvija pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture, Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva i Hrvatske turisti ke zajednice. Mani estacija e biti izložbenog, prodajnog i edukativnog karaktera jer e biti prisutni majstori koji e pokazivati kako se tradicijski predmeti rade. Osim hrvatskih izlaga a koji e prezentirati tradicijske obi aje i proizvode (prehrambene i obrtni ke naravi), s naglaskom na tradicijske proizvode, ponovno dolaze i gosti iz Ma arske. S odazivom izlaga a orga-

nizatori su izrazito zadovoljni, tako e biti postavljeno oko 60 izložbenih prostora. Što se koncerata ti e, u ovo adventsko vrijeme o ekuje nas pet ve ih zbivanja: 12. prosinca - koncert Zlatka Pejakovi a, 19. prosinca - Plesnjak na Trgu i 29. prosinca koncert Nede Ukraden. U Centru za kulturu održat e se tradicionalni blagdanski koncerti. Dana 17. prosinca u 20 sati - boži ni koncert - nastupaju: Gradski puha ki orkestar akovec, Big bend, Tamburaški orkestar Me imurje i zbor “Josip Štolcer Slavenski”. Dana 29. prosinca u 20 sati - novogodišnji koncert, nastupa: Sim onijski orkestar Hrvatske radiotelevizije - voditelj Dražen Siriš evi . (Maja Novosel)

Crkveni program 28.11.2009. Franjeva ki trg, 17.45 sati - paljenje 1. adventske svije e; od 30.11.2009., radnim danom mise zornice u 6 sati u crkvi Sv. Nikole i Sv. Antuna; 5.12.2009., subota, Franjeva ki trg, 17.45 - paljenje 2. adventske svije e; 6.12.2009., nedjelja - Sv. Nikola, zaštitnik grada - na misi u 11 sati pjeva zbor lije nika iz Zagreba - poslije mise kratki koncert. 10.12.2009., etvrtak, Pošta, Tome Masaryka 28, 17 sati - otvorenje izložbe poštanskih maraka “Boži na a ri kim markama”; 12.12.2009., subota Franjeva ki trg, 17.45 sati - paljenje 3. adventske svije e; 13.12.2009., nedjelja, Katoli ki dom, 16 sati - zatvaranje ranjeva ke godine; 19.12.2009., subota, Franjeva ki trg u 17.45 sati paljenje 4. adventske svije e; crkva Sv. Nikole, 19.30 sati - boži ni koncert zbora “J. Š. Slavenski”. 21.12.2009., ponedjeljak - boži na ispovijed, crkva Sv. Antuna od 16.30; 23.12.2009., srijeda - boži na ispovijed, crkva Sv. Nikole od 7 do 12 sati i od 15.30 do 18.30 sati; 26.12.2009., subota, crkva Sv. Nikole, 19.30 - boži ni koncert župnih zborova i njihovih gostiju. Radnim danom kroz cijeli advent mise zornice u crkvi Sv. Nikole i Sv. Antuna održavat e se u 6 sati.

Ulaz u selo sa zapadne strane iz Donjeg Hraš ana

Tepe se, bilježi i slika: IVAN LE EK Svako naše selo ima svoje male junake, ljude koji su žrtvovali svoje slobodno vrijeme da nešto naprave za svoje selo ili su po ne emu znani. Ovo je posve eno njima i njihovim selima. Hodošen ani su u 17. stolje u, u vrijeme opasnosti od Turaka, bili libertini (slobodnjaci) u vojni koj službi. Za uzvrat su dobivali zemljište uz Muru kao nagradu. Još je u 18. stolje u bilo u Hodošanu tridesetak vojni kih obitelji. Hodošen ani još uvijek prepri avaju povijesnu bitku 1848. kada se kod Hodošana u bitci s Ma arima predalo oko sedamsto Hrvata. No, kažu da je kasnije bilo sve druga ije, što su saznali kada bi dolazili na svoja dva mlina na Muri. Ili kada bi se napili svog tuduma koji su uzgajali na polju prema Palinovcu. Gorica je sve manje i sad samo naziv ulice Vinogradska podsje a na te dane. Tko bi znao zašto, ali upravo je u toj ulici uvijek bilo najviše djece. Ina e, ulice u Hodošanu imaju “stara“ imena. Kad su ih prije devetnaest godina mijenjali, zarekli su se da više nikada ne e davati imena ulica po ljudima. Jer to se tak promijeni pak onda treba mijenjati i osobne iskaznice. Tako sada imaju Cvjetnu ulicu, pa Vukov gaj, Glavnu, Školsku, Grobljansku, Tihu, Usku ... Imaju i Glavnu ulicu, a jedina koja nosi ime je Bra e Radi a. To je ona prema Hraš anu. (Nekada posebno naselje Prode.) Samo zato jer je tu osnovana Hrvatska selja ka stranka, prvi ogranak u Me imurju. A to se ipak ne smije zaboraviti. Stoga se i tu svake godine okupljaju elnici da se to obilježi. A bra a Radi su pak iz ulice otjerala Tita. Sve drugo iz prošlosti baš i nije za obilježavanje. Kažu da su esto napravili dosta bedasto a pa i za stoljetnu povijest. I da je selo bilo potpuno podijeljeno. Sve zbog izbora. Ne žele se više toga ni sje ati. Sve manje se zanimaju i za oranice u Biškupcu, Leš u, rotovici, Meliniš u, Melinom kutu … Ali ipak svakome tko je pronio ime Hodošana oni dižu spomenik. Luki Puri u, zaslužnom što je Me imurje ušlo u Hrvatsku. Poginulima u II. svjetskom ratu, Domovinskom ratu … Kažu u šali

Ružica Vuk vodi dje ji folklor. - Došla sam iz Donje Dubrave, a svi misle da se u Dobravi ra amo s folklorom

Središte sela sa zavjetnom kapelom Sv. Ivana Nepomuka

MALA TEPEŠIJA po me imurskaj selaj III/8

Hodošen ani, kam ste ipak odišli? Pak ve se imate i doma!

- Prošetati parkom uz jezero danas je milina, tim više kada se sjetimo koliko je sme a tu zakopano, kažu Baranaši i Vuk iz ZEU-a da sada mogu podignuti spomenik i nestaloj op ini i staroj slavi. Jer, ako se nešto ne promijeni, Hodošan e biti prošlost. Kao što je i prošlost tisu e automobila koji su tuda prolazili prema granici. Postala je i prošlost da su Hodošen ari bili poznati kerami ari i taraceri. Radili su po Sloveniji i Zagrebu. Težak rad brzo ih je “odnio“ po Grobljanskoj pa je selo prepuno udovica.

Kupuvleju se karte v jednom smeru Povijest je zabilježila da su po etkom 19. stolje a Hodošen ani bili bogati. I ak caru pla ali najviše poreza od svih sela u današnjoj op ini Donji Kraljevec. Poslije je bogatstvo polako po elo nestajati. A kada su 1887. godine ustanovili svoje groblje (podatak V. Kalšan), i njihov se broj naglo pove avao. A onda se od 1931. godine po eo smanjivati.

Jezero ribnjak ne služi samo za ribolov, ve i za rekreaciju

U to je vrijeme Hodošan bio važno mjesto u Me imurju. Mnogi su se Hodošen ari bavili trgovinom. A za Drugoga svjetskog rata masovno su se borili u partizanima. Proradio je njihov vojni ki duh. Onda su se na prvim izborima posva ali. I ta je sva a dugo potrajala. Odmah na po etku šezdesetih godina prvi je Hodošen an krenuo za Njema ku. Drugi pak za Sloveniju. Najviše u Velenje. Jedno vrijeme se u Dusseldorfu našlo ak 150 Hodošen ana. I svi su stanovali u istoj ulici. Zove se Akerstrasse. Tad su pokazali Hodošen ani da se u svijetu pomažu bolje nego doma. Danas na ta vremena podsje a osamdeset tisu a eura, koliko mjese no stiže u selo za mirovine. Oni su se vrnuli, kažu Hodošen ani. Ali oni koji odlaze na školovanje više se ne vra aju. Kupuju karte samo u jednom smjeru. S diplomom ostaju drugdje.

Katarina Špoljar izradila je Marija Hranjec, nošnje za mlade folkloraše: - Ne dugogodišnja kulturna djelatmi je žal truda kaj sam nica: - Treba nam u selu više delala i još bum. kulturnih doga anja Da se naši narodni obi aji ne zatrgnu

Zdela se znutra pere zbog sebe, a zvuna zbog sela U zadnje vrijeme jako su po eli kin iti selo. Kak je zgodno rekla pridošla Hodošenka, ve se zdele znutra perejo zbog sebe, a zvuna zbog sela. I tak je to ispalo. Kažu u šali da puno svega u Hodošanu ispadne malo udno. Tako se dogodilo da su pripremili veliku vuzmenku. Ali je nikako nisu mogli vužgati. Pa je tako vuzmenka onda postala prvomajski krijes. Tek su je onda uspjeli zapaliti. To valjda zato što su nekada imali i previše požara u selu. Uglavnom, danas se že gasi u ka i ima. A oni koji su maskote sela, pred trgovinama. Na friškom zraku bolje im ide. Kako god bilo da bilo, gledaju oni jednu “veliku zdjelu“. Pored njihovog parka nalazi se stotinjak hektara državnog

Stjepan Vuk slikar je naivac i radi isklju ivo uljem na raznim podlogama, Na slici sa suprugom ur om, k erkama Tatjanom i Mojcom te unukom Matijom. - Slikam i na kamenu

zemljišta u komadu. Kažu da bi to moglo promijeniti sudbinu Hodošana. I ina e su uz Hodošan veliki kompleksi državnog zemljišta. I svi oni podsje aju na zlatno vrijeme hodošenske poljoprivredne zadruge. I kad je saka hiža imala kravicu. A sada nit ima kravica, nit ima ljudi. Ljudi su po svetu, a hiže su doma prazne.

Želni smo doma e selske kulture Hodošen ani su uvijek imali ideja i smjelosti. Tako je prije II. svjetskog rata izašao jedan jedini broj humoristi nog lista “Hodošanski Klopotec“. Ni autor, ni izdava nikad se nisu otkrili. Ali je smijeha bilo napretek. Tako su bar otkrili da se znaju dobro smijati. Nikad nije u Hodošanu osnovano kulturno - umjetni ko društvo. Aktiv žena organizirao

Josip Mlinari , predsjednik VMO-a, sa suprugom Emilijom. - Moramo po eti bolje razmišljati po hodošenjski

je priredbe. I sve tamo do po etka rata držale su Hodošen ice sve pod kontrolom. I sve je bilo da bolje nije moglo biti. Bili su i tamburaši. Pak se i plesalo. I vježbalo u maloj dvorani Doma kulture. A na fašnjak je bilo veselo tak da bolje nije moglo biti. Zato je i danas hodošenski fašnjak postao op inski. A na Bijelu nedjelju se održava obi aj “Sestrinstva“. A oni su pak željni doma e selske kulture. Kuliko se ve pripoveda, bude se osnovalo Društvo žena. A kad žene nešto uzmu ovdje u ruke, to onda i ide. Pa makar bude onda misa i pet puta u Hodošanu, a ne tri put kao sada. Uostalom, Hodošenci jako faliju župnika. Valjda zato kaj je od prek Drave. Pak mu i oni kaj si nisu “s Božekom na ti“ kose dvorište. Kažu Hodošen ani da su navek bili tak i cenili samo ovjeka. Kakše je gud bil vere i politike.

Kristijan Baranaši , predsjednik ZEU-a “Prode“, i tajnik Kristijan Vuk. - Gotovo polovica naših lanova, od 57, jesu djeca, što nas raduje

Stoji zapisano da je Hodošan (Fodošane) izgra en na mo varnom tlu. Nema više mo vara, no Trnava i Sratka ih svojom duhom podsje aju da je voda ipak tu. Za ve, kak vele, više je duhe nego vode. No, Hodošan ipak pamti i bolje dane. Bio je on i sjedište op ine. Sa župom je uvijek u Svetom Jurju u Trnju, ali je op inu davno izgubio i sada pripada Donjem Kraljevcu. Hodošan je u povijesti esto bio plavljen i doživljavao druge prirodne nepogode koje su usporile njegov razvoj. Plavile su ga Mura i potok Sratka. Na podru ju Hodošana jako se puno uzgajao duhan sve dok to nije bilo zabranjeno. Svoje ime selo je dobilo po grofu Hodošu, ije je imanje bilo na tom podru ju, a bilježi se da je to bilo 1232. godina.

lanovi STK-a Hodošan Goran Vuk, Jurica Vlahek, Nikolina Jur ec, Paula Markati, Julia Švec, Nikolina Zrna, Marta Blagus, Filip Smolek, Luka Krampa , Leonardo Švec, Jan Zrna, Josip Pintari (trener), Denis Domini , Tomislav Bezjak, Filip Bergovec, Kristian Bezjak, Davor Vidovi , uro Strahija, Drago Jur ec, Karlo Markati, Josip Markati, Franjo i Josip Zrna, Damir Domini , Franjo Krznar, Rajko Pintari i Josip Cerovec

Jedna od najmla ih stanovnica Hodošana Lorena Šupljika sa sestrom Melani i mamom Mirjanom

Paula Markati i Marija Šavora državne su prvakinje u stolnom tenisu. Na slici s potpredsjednikom kluba Josipom Markatijem

Seoske zanimljivosti

Miljenko Kranj ec, slikar i drvorezbar, sa suprugom Slavicom i sinom Sašom. - Sve predmete iz drva drvorezbarenjem radim ru no, pa i crkvene oltare

Vatrogasni elnici Andrija Ilijaš, Dragutin Pavlic, Željko Vlahek i Josip Kuhanec na prijemu kod predsjednika Stjepana Mesi a

Sega imamo, samo nega dece Danas se mogu pohvaliti da u selu imaju svega. Svu komunalnu infrastrukturu. Pa ak i kanalizaciju. Ali nega dece. Vele, ni za nogometnu ekipu ne budu imali. Ili pak više ne žele igrati nogomet. Jer nestala su ona slavna vremena kada je hodošenska “Budu nost“ tutnjala kroz drugu ligu. Pa su ak osvojili i prvo mjesto. A onda je “Budu nost“ nestala. Smetala je svima. A time i nade za povratak stare slave Hodošana. I sad igraju samo za hodošensku dušu. Klub je promijenio i ime. Jedino još nije promijenio sjedišta na tribinama. Ima ih to no 1460. Toliko koliko je Hodošan prije dvadesetak godina imao stanovnika. Kažu ne baš veselo, kako stvari stoje, sada da e uskoro svaki Hodošen an mo i sjediti na dvije stolice. No, to ipak samo na stadionu. Ili e možda dobiti i po dvije košnice. Koje su se izra ivale u Društvenom domu. Mislili su bit e penez, a ono … Izgleda ništa od meda. A sad im fali samo dvorana. A možda i ono vino koje su zvali “laktofrka “. Dok su ga pili, je bar bilo dece. Što e biti, bit e, ali e nestati izvorna hodošenska prezimena Vuk, Blagus, Naran a i Puri …Kažu da sada sve ovisi o Hodošenkama. Jer, ina e e se ponovno vratiti staro ime sela kako se nekada zvalo - HUDOŠAN.

Pavao Ku andi i Ivan Markati ispred pehara koji je “Budu nost“ osvojila za 1. mjesto u II. ligi. - Stara slava ne e se vratiti

Andrija Ilijaš, predsjednik DVD-a, i Josip Kuhanec, zapovjednik. - Naše Društvo je me u najstarijima u Me imurju i to svjedo i kakvo je nekad bilo selo

elnici ŠRD-a “Trnava“ Mesari i Šamarija. - Više nam je do lijepog okoliša nego do riba hodošan je u op ini Donji Kraljevec i u župi Sveti Juraj u Trnju. Nalazi se na nekadašnjoj cesti za grani ni prijelaz. Hodošan je primjer naselja koje naglo gubi na važnosti, ali i broju stanovnika. Naime, 1931. godine živjelo je u selu 1964 stanovnika, 1981. bilo ih je 1524, 1991. 1463, dok ih je prema zadnjem popisu bilo 1311. Živjeli su u 399 ku anstava, a bilo je 440 stanova. Prema njihovim sadašnjim podacima, u selu ih nema više od 1100, a prazno je 60 ku a. U selu imaju svu potrebnu infrastrukturu, pa i kanalizaciju, a sada je u tijeku obnova ulica. Imaju osnovnu školu koju je u prošloj školskoj godini poha alo 220 u enika iz Hodošana (82), Palinovca (57), Donjeg Hraš ana (40), Donjeg Pustakovca (19) i Svetog Jurja u Trnju (22). U selu imaju veliki nogometni stadion s 1460 sjede ih mjesta, sportsku dvoranu, Dom kulture koji obnavljaju. U selu je sedam sakralnih objekata. Najve i je zavjetna kapela Sv. Ivana Nepomuka podignuta 1835. godine. Ulice imaju svoje nazive, a najdulja je Glavna ulica te bra e Radi a. Prema njihovim podacima, stalno u mjestu živi tek oko 800 stanovnika. U tijeku je izgradnja ribnjaka i parka u predjelu Prode. Tu se nalazi lova ki dom, ribi ki dom, Zaštitarsko ekološka udruga “Prode“ gradi svoj dom isto kao i branitelji. Tu se okupljaju Hodošen ani na zabavama.

O ljudima … U selu djeluje Vije e Mjesnog odbora, iji su lanovi Josip Mlinari , predsjednik, Josip Kuhanec, zamjenik predsjednika, Dragutin Pavlic, tajnik, te lanovi Zlatko Ruži , Ivan Kudec, Slavko Jur ec, Pavao Ku andi, Ivan Markati i Dragutin Vugrinec. Najsta-

lanovi VMO-a Ivan Markati, Josip Kuhanec, Pavao Ku andi, Josip Mlinari , Dragutin Pavlic i Ivan Kudec

rija udruga u selu jesu vatrogasci koji e idu e godine proslaviti 120 godina postojanja i rada, što svjedo i o nekadašnjoj važnosti sela. Sadašnji predsjednik Društva je Andrija Ilijaš, predsjednik je ve punih 28 godina, tajnik Želimir Soka , blagajnik Željko Vlahek, zapovjednik Josip Kuhanec i dozapovjednik Jurica Blagus. Prvi nogometni klub u selu zvao se “Mladost“. Predsjednik Nogometnog kluba Hodošan je Antun Vlahek, potpredsjednik Pavao Ku andi, a sportski direktor Ivan Markati. Ina e, klub se nekada zvao Budu nost, osnovan je 1965. godine, ali je zbog nekih znanih afera promijenio ime u Hodošan. Sada planiraju sportski park nazvati imenom Ljubomira Jur eca, dugogodišnjeg predsjednika NK Budu nosti. U selu djeluje Zaštitarsko ekološka udruga “Prode“. Predsjednik je Kristijan Baranaši , (ina e i zamjenik na elnika op ine), dopredsjednik je Kristijan Tišljari i tajnik i blagajnik Kristijan Vuk. Predsjednik Stolnoteniskog kluba je ¢uro Strahija, a potpredsjednici su Josip Markati i Franjo Zrna, trener je Josip Pintari . Ina e, u Hodošanu je nekada djelovao Košarkaški klub “Hodošan“ te Rukometni klub “Izvi a “. ŠRD “Trnava“ osnovan je 1962. godine. Predsjednik je Franjo Šamarija, a tajnik i blagajnik Ivan Mesari . lanovi Društva ure uju svoj ribnjak, a izgradili su i ribi ki dom. U selu djeluje i Lova ko društvo “Fazan“.

Posebnost U Hodošanu svakako treba pogledati nogometni stadion jer on nimalo ne zaostaje za onim NK Me imurja.

18

Poljodjelstvo

S AKOVE KOG sajma

Veselica na Katalenskoj sredi Ponovno je na akove kom sajmu bilo dosta ljudi, kao i robe. Posebno su se iskazali prodava i ogrjevnog drva koji su trupce i kalanjke dopremili na desetak kamiona. Nisu se baš umorili broje i novac od utrška. Bilo je lijep i toplo i tko bi onda mislio na zimu i drva. No, zato osmjehe zadovoljstva nisu skrivali pe enjari koji su napravili dobar

CIJENE NA AKOVE KOM SAJMU

- kukuruz 0,80 kn/kg - pšenica 1 kn/kg - krumpir 1m 80 kn/kg - je am 1,40 kn/kg - sto na repa 20 kn/vre a - bijelo zelje 2 kn/kg - š l za sjekiru 20 kn/kom - lopata za snijeg 40 kn/kom - sirkova metla 20 kn/kom - pe ena kobasica 20 kn/par šeft, a kako i ne bi kad je ovo bila Katalenska sreda (sveta Katarina, 25. studenoga) i kada mnogi nisu štedjeli kune za kotlete, evap i e, kobasice, gemište i pivo. Bilo je pjesme i glazbe uživo. (S. Mesari , Z. Vrzan)

S AKOVE KOG placa

Boži ni ugo aj Ovih dana akove ki plac doslovce poprima boži ni ugo aj, emu doprinose prodava i adventskih vijenaca i suhih boži no novogodišnjih aranžmana i drugog cvije a. Isto tako po ela je prodaja raznih ukrasa i estitki te pšenice (u zrnu) za Lucijinu pšenicu. Na ve em dijelu placa dobra je ponuda vo a i povr a, kao i mlije nih proizvoda. Prodava ica šampinjona kao da se potrudila i ove

CIJENE NA AKOVE KOM PLACU

- adv. vijenci 35 - 130 kn/kom - karan l 6 kn/kom - oskoruša 12 kn/kg - mušmule 10 kn/kg - jabuke 3 do 6 kn/kg - mrkva 8 kn/kg - paprika 10 kn/kg - bijelo zelje 3 kn/kg - crveno zelje 5 kn/kg - šampinjoni 25 kn/kg predblagdanske dane prodaje vrhunske gljive. Kupce lako pronalaze kiselo zelje i kisela repa, te briježne jabuke, kruške, mušmule i oskoruša. Od južnog vo a najbolje se prodaju smokve i grož e. (S. Mesasri , Z. Vrzan)

1. prosinca 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NEVJEROJATAN ODNOS poljoprivrednika prema subvencijama za izgradnju gnojišnih jama

Podnesen samo jedan zahtjev Upravni odjel za gospodarstvo Me imurske županije još je 1. listopada pozvao poljoprivredna gospodarstva koja su u 2009. godinu ishodila dokumentaciju za izgradnju vodonepropusnog skladišnog prostora (gnojišnih jama) za organska gnojiva na sto nim farmama da do 30. studenoga podnesu zahtjev za dodjelu subvencija. Do posljednjeg dana podnesen je samo jedan zahtjev, rekla nam je Elvira Herman iz Upravnog odjela Me imurske županije, dodaju i kako je dosta neozbiljno ovakvo ponašanje poljoprivrednika, kada se zna da županija su inancira ono ovog trenutka najvažnije, a to je isho enje potrebne dokumentacije. - Ponašanje poljoprivrednika je u najmanju ruku neozbiljno kada se zna da poljoprivredna politika Europske unije posve uje izuzetnu pozornost o uvanju prirode i okoliša. U tu svrhu osmišljeno je niz mjera kojom se poljoprivrednike obvezuje i poti e da u procesu uzgoja životinja i bilja vode ra una o zaštiti prirode i okoliša.

Ispla uje se 50 posto troškova Jedan od dokumenata EU je Uredba o nitratima (Nitratna direktiva) koja propisuje uvjete i primjene gnoja životinjskog porijekla, na in i trajanje njegova skladištenja u vodonepropusnim bazenima odgovaraju eg kapaci-

teta. Me imurska županija ispla uje subvenciju u iznosu od 50 posto ukupnih dokumentiranih troškova. Ve ina me imurskih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava nema na primjeran na in riješeno zbrinjavanje stajskog gnoja, koji kontinuiranim cije enjem i isparavanjem zaga uje

NOVOST u rasadniku Agrome imurja

Ruže stablašice svih boja Rasadnik Agrome imurja u Svetoj Mariji ove godine uz vo ne i vinogradarske sadnice nudi i više vrsta ukrasnih ruža stablašica, što je novost u Me imurju. Prodaju se ruže stablašice “Ingrid Bergman” crvene boje, “Concerto” ruži aste boje, “Lavaglut” crvene boje, “Angela” crveno - ruži aste boje “Bodenabend” crvene boje, “Friesia” svijetložute boje, “Swany” bijele boje, Scarlet M. crvene boje “Bonica” blijedoruži aste boje, “Schneewittchen” bijele boje i “Tivoli” žuto - bijele boje. Cijena pojedine sadnice je 100 kuna.

Jabuke svih vrsta prodaju se po 24 kune, kruške, dunje i mušmule po 28 kuna, breskve i nektarine po 35 kuna, kupina i malina po 15, lješnjak po 20, šljiva i marelica po 35 kuna, orah sjemenjak po 25 kuna. Sadnice Agrome imurja mogu e je nabaviti i u vo njaku Nedeliš e. Voditeljica rasadnika Sveta Marija Tanja Hraš anec, dipl. ing. agr., kaže da su se za program uzgoja ruža stablašica odlu ili zbog njihova manjka na tržištu, a i zbog toga jer se ne proizvode u Me imurju. (JŠ)

Voditeljica rasadnika u Svetoj Mariji Tanja Hraš anec: Ruže stablašice kao novi iskorak u ponudi sadnica

Iz kataloga ruža stablašica Agrome imurja: ljetni izgled sorte Ingrid Begman i Concerto

okoliš, posebice podzemnu pitku voda, koja je jedan od zna ajnih me imurskih bogatstava. Premda je u ponedjeljak 30. studenoga istekao rok za podnošenje zahtjeva, nije zgorega u Upravnom odjelu za gospodarstvo Me imurske županije provjeriti može li se još uvijek podnijeti zahtjev za subvenciju. (S. Mesari , MŽ)

DIVLJA , POSEBICE SRNE, ini velike štete u me imurskim vinogradima

Lovci ne žele ve i odstrjel Me imurski vinogradari podnijeli su preko op inskog vije nika Štrigove Rajka Cmre njaka zahtjev, gotovo o ajni apel, za ve im odstrjelom divlja i, posebice srna koje im ine ogromne štete u vinogradima. - To je strašno i prešlo je svaku mjeru što nam srne ine. I to kroz itavu godinu. Prvo napadaju mladice, potom trsje i na kraju grož e. Štete su gotovo nemjerljive i svakim danom sve ve e i ve e, kaže Rajko Cmre njak u svoje ali i u ime drugih vinogradara. Na zahtjev vinogradara o itovao se Stanislav Heric, predsjednik Lova kog društva Fazan Štrigova, koji odgovara da se odstrjel divlja i odvija prema lovno – gospodarskom planu koji se donosi svake godine nakon prebrojavanja divlja i u lovištu. Smatramo da pove ani odstrjel nije kona no rješenje da bi se sprije ile štete u vinogradima. Pretjeranim odstrjelom zadire se u prirodu, a rad lova kog društva zasniva se na zaštiti i uzgoju divlja i. Naime, na mjesto odstrijeljene divlja i uskoro emigrira nova i stanje se ne poboljšava. Stoga vinogradarima predlažemo da vinograde zaštite uporabom kemijskih sredstava i ogra ivanjem vinograda, koji se pokazao najboljim u cijeloj Europi, odgovara Stanislav Heric, dodaju i i kako LD Fazan Štrigova odstrjel ne može obaviti samovoljno. (S. Mesari )

1. prosinca 2009. BIOINSTITUT D.O.O. AKOVEC

Poljodjelstvo 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

VAŠ VRT

VETERINARSKI SAVJETI

Kin iju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Me imurja!

Stupasta trešnja

Veterinarski pregled gospodarstva Veterinarski pregled gospodarstva obavlja se najmanje jednom godišnje na gospodarstvima, na kojima se drže goveda, svinje, ovce, koze, kopitari, perad i kuni i. Pregled obuhva a svako doma instvo, objekt te svako mjesto smješteno unutar podru ja Republike Hrvatske na kojem životinje povremeno ili trajno borave i/ili se uzgajaju i drže. Veterinarskim pregledom provjerava se: - brojno stanje životinja na gospodarstvu - registracija i ozna avanje životinja - zaštita životinja i dobrobiti životinja 1) Kontrola brojnog stanja, registracije i ozna avanja životinja Ovdje se utvr uje: - vrsta i brojno stanje životinja

- jesu li životinje propisano ozna ene (ušne markice, tetovaža, žig i dr.) - jesu li upisane u odgovaraju e registre (registar goveda na gospodarstvu, registar svinja na gospodarstvu i dr.) - vode li se propisane evidencije (npr. odlasci životinja s gospodarstva, uginu a, dolasci novonabavljenih životinja na gospodarstvo i sl.) - ima li posjednik za svoje životinje propisanu dokumentaciju (npr. putni listovi, svjedodžba o zdravstvenom stanu i sl.) - prijavljuje li posjednik svako premještanje ili uginu e životinje ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji u propisanom roku 2) Provjera zdravstvenog statusa životinje To je pregled kojem je cilj otkrivanje, nadziranje, zaštita

od pojave, suzbijanje i iskorjenjivanje zaraznih i nametni kih bolesti životinja te bolesti zajedni kih ljudima i životinjama (zoonoze) 3) Zaštita dobrobiti životinja To je kontrola kojom se utvr uje da li vlasnik ili posjednik životinja, drži životinje i postupa s njima na odgovaraju i na in, te kakvi su uvjeti pri držanju, uzgoju, prijevozu, klanju i usmr ivanju životinja. Pregledu gospodarstva ne podliježu gospodarstva na kojima se: - drži samo jedna svinja - drži manje od 50 komada peradi i sa kojih se ni perad ni jaja ne stavljaju u promet - drži manje od 20 kuni a i s kojih se životinje ne stavljaju u promet - drže kopitari u sportske ili rekreacijske svrhe

U promet (prodaja, pripust, izložbe, sajam, odlazak u klaonicu) se mogu stavljati samo one životinje koje potje u s gospodarstva na kojem su obavljeni svi veterinarski pregledi. Na kraju valja podsjetiti vlasnike i držaoce svinja da se svinje ne smiju kupovati ni prodavati ako nisu propisano ozna ene tetoviranim brojem ili ušnom markicom. Nadalje prodavalac svinja mora prije prodaje ispuniti putni list za svinje i ishoditi svjedodžbu o zdravstvenom stanju životinja kod ovlaštenog veterinara i te dokumente uredno predati novom vlasniku svinja. Kupac nakon dopreme životinja na gospodarstvo mora im je mogu e prije prijaviti ovlaštenom veterinaru dolazak novonabavljenih svinja (unutar 3 dana). Dalibor Turkovi , dr. vet. med.

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sati, subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta JUG

d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata.

MURSKO SREDIŠ¤E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec:

dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sati, subotom od 7,00 do 10,00 sati. DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

Ljudi moji dragi, po eo je prosinac. To je mjesec praznovanja, slavlja, darivanja... Ne znam samo zašto ima ime vezano uz prosidbu. Da li je to prosidba ili prosja enje? Tko mi to može objasniti, nek mi se javi. Ja u njemu objasniti koja je najcvjetnija stupasta drvenasta stablašica na ovim prostorima. Trebala mi je danas jedna vedra tema. Ako je ‘situacija takva kakva je’, onda nek je vedra. I uvjeti su takvi kakvi jesu... zato nas nebo daruje svjetloš u svako jutro, a Sveti Nikola keksima i karamelama. Ho ete li i Vi u mjesecu darivanja obradovati ljude oko sebe ljubavlju i razumijevanjem, ili ete nakon što na nepotrebne stvari potrošite zadnju lipu, sijati oko sebe kisele osmjehe, nezadovoljstvo i sarkazam? Nisu stvari bitne... život je bitan, osmjeh, pomo , toplina. Šuma je i sad lijepa, odvedite svog malog Nikolu da je vidi, osjeti... da se rastr i i zaprlja. I vrt Vas zove. Mokro, hladno, prljavo? Ali živo. Stupasta trešnja, Prunus serrulata ‘Amanogawa’ je spororastu i veliki grm ili manje stablo uske stupaste krošnje. Maksimalna joj je visina oko 6 metara. Grane su joj crvenkasto sme e i imaju malo lenticela u

usporedbi s ostalim serrulata trešnjama. Lancetasti o ovalni listovi prema vrhu su ušiljeni a u jesen poprime prekrasnu žutonaran astu boju. Ta divna boja krasila je naveliko naš akovec ove jeseni. Takvo lijepo liš e ima i Prunus serrulata ‘Kanzan’ koje u našem glavnom gradu ima jako puno. Sli na je Amanogawi ali ima tamniji cvijet i puno širu krošnju. I Ove serrulata trešnje posebno su popularne u Japanu pa se kod nas jednostavno zovu japanske trešnje. Ina e ih ne promje ujemo osim kad cvatu i na jesen kad treba grabljati liš e. Amanogawa obilno cvate krajem travnja ili po etkom svibnja lijepim duplim, svjetloroza do bijelim cvjetovima. Krasni su drvoredi uz uske staze i parkovne šetnice napravljeni od ove biljke. Plodove formira vrlo rijetko i nisu baš ukusni tako da se ne preporu a konzumiranje. Na uvjete staništa je slabo zahtjevna. Dobro se prilago ava svim uvjetima uzgoja osim ekstremno suhih i previše vlažnih prostora. Kad bi barem ljudi bili tako skromni, a tako lijepi! Budite dobro i budite dobri za Nikolinje.

20

Religija

1. prosinca 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

BOG mojih detalja

BOŽI U USUSRET

Došaš e i ekanje

Povijest Boži a

U vremenu smo Došaš a (ili Adventa), radosnog iš ekivanja Boži a. Vrijeme je to koje nas poziva da otkrijemo želju koju nosimo u sebi: želju za Neizmjernim prema kojem teži svatko od nas: tijelom, dušom i inteligencijom. Že je to za ljubavlju koja je prisutna u svakome, od djetinjstva do starosti. Ako se usudimo povjerovati da Bog može ispuniti tu že , ovo emo Došaš e živjeti u radosnom iš ekivanju. Sveti Augustin pomaže nam pišu i: « itav krš anski život je želja ... Pustivši nas da ekamo, Bog proširuje tu želju, daju i nam želju, proširuje dušu, šire i dušu, omogu uje joj da primi…», da primi Isusa. Papa Benedikt XVI. je 2006. godine u propovijedi na prvu Ve ernju Došaš a ustvrdio da: «jedini pravi Bog» nije «Bog koji stoji u nebu, nezainteresiran za nas i našu povijest, nego je Bog koji dolazi» u današnjicu ovje anstva. On dolazi, a mi ga ekamo. Znati ekati je nešto najvažnije u Došaš u, i temeljna karakteristika krš anske duhovnosti. Prepoznati Boga koji dolazi (a ve je tu). Budu i da Gospodin dolazi i da ga trebamo ekati, ne bi bilo dobro da nas u me uvremenu zatekne pozaspale, rastresene i zaokupljene stvarima koje su od male važnosti. Bogu koji dolazi me u nas u obliku djetešca je potrebna samo štalica i slama. Imamo li toga u duši, u obiteljima, u narodu, te slame i štalice? Ako toga imamo, onda e se Isus sigurno roditi. U skromnosti naše stvarnosti koju mu darujemo, On se osje a doma! Nemojmo je zato uljepšavati! Nisu osvijetljeni izlozi i blještavilo natpisa ti koji mu pokazuju put našeg Betlehema, koji su priprema na Njegov dolazak, nego iskrenost našega

Piše: vl . Antun Štefan srca. Iskrenost koja se prepušta pozivu Ivana Krstitelja, da pripravimo put Gospodinu: “Poravnajte put Gospodinu, svaka dolina neka se ispuni, svaki brežuljak neka se slegne, sve što je krivo neka postane pravo, svako stvorenje ugledat e svoje spasenje.” «Gospodin uvijek želi do i preko nas. On kuca na vrata našega srca: jesi li spreman dati mi svoje tijelo, vrijeme, svoj život? To je glas Gospodina koji želi u i u naše vrijeme, preko nas želi u i u ljudski život. On traži živo prebivalište, naš osobni život» – objašnjava Sveti Otac Benedikt XVI. Isti e da Bog ima nepokolebljivu želju da postane djetetom usred ljudi svakoga vremena. « ovje anstvu koje više nema vremena za Njega, Bog nudi drugo vrijeme, novi prostor da se sabere i zaputi kako bi otkrilo smisao nade.» Došaš e je vrijeme kada se na naše duše spušta tajanstveni mir i vrijeme u kojem sve šapu e o Isusovu dolasku: zornice, adventske pjesme, svijetlo svije a na našim oltarima i adventski vijenci. Poput zvon i a zvoni ežnja u srcima sviju nas, ežnja za Obe anim.

Za nama je prva od etiri nedjelje adventa ili došaš a koje prethode blagdanu Boži a za koji je sveti Augustin rekao: “Bog se po ovje io, da se ovjek može pobožanstveniti“. ME¢IMURSKE NOVINE e u rubrici Boži u ususret pisati o nekoliko tema vezanih uz Boži . Prva je povijest Boži a, koji je jedinstveni povijesni doga aj ro enja Boga – ovjeka koji krš anski svijet slavi od davnina. Svetkovina se zove Boži , a sama rije je umanjenica rije i Bog i prvotni je naziv djeteta Isusa, koji je kasnije prenesen i na sam blagdan njegova ro enja. Naziv Boži podsje a da je blagdan Boži a evan eoska škola ljudskosti i ovje nosti iz kojeg struje pristupa nost, jednostavnost, susretljivost i skromnost.

PRIJATELJI SVETOG ROKA iz Draškovca pomogli Caritas u Vinkovcima

Najve a donacija hrane iz Hrvatske lanovi udruge “Prijatelji svetog Roka” iz župe Draškovec odazvali su se apelu ravnatelja Caritas vinkova kih dekanata vele asnog Tomislava Korova koji se obratio za pomo ovom Caritasu, za hranu koja je tamo najpotrebnija. Uz svesrdnu potporu svog župnika vele asnog Matije Voni a, organizirali su ak-

DUHOVNI VELIKAN

Nikola biskup, 6. prosinca Najdraži je zimski i predboži ni obiteljski svetac, kojeg s posebnim uzbu enjem do ekuju djeca. Nikola je živio u 4. stolje u i bio je biskup u gradu Miri u Turskoj. Isticao se dobrotom prema bližnjemu i strogoš u prema sebi. Doživio je duboku starost i umro

IMENDANI I BLAGDANI utorak, 1. prosinca Natalija, Nataša, Božena srijeda, 2. prosinca Blanka, Blanša, Živka etvrtak, 3. prosinca Franjo Ksaverski, Klaudije petak, 4. prosinca Barbara, Adolf Kolping, Ivan subota, 5. prosinca Kristina, Sabina, Savka nedjelja, 6. prosinca Nikola biskup, Vladimir ponedjeljak, 7. prosinca Ambrozije, Urban, Dobroslav je 324. godine. Šest stolje a poslije njegove su relikvije donesene u talijanski grad Bari. Zaštitnik je mornara, u Me imurju ima svoju župu u akovcu, a slike mu se nalaze i u drugim crkvama i kapelama. (sm)

RIJE I MUDRE “Malo je nasljednika koji pitaju za duhovnu oporuku.“ (mr. Josip Jankovi , sve enik)

Radost Boži a zapo inje adventskim vijencom

Pred kraj 4. stolje a Boži se obilježavao 6. sije nja, da bi potom bio premješten na 25. prosinca. Krš ani su vrlo rano taj dan Isusovog ro enja smatrali po etkom nove godine. U razdoblju obnovljenog Zapadnoga Rimskog Carstva gotovo je u itavoj Europi po etak nove godine bio na Boži . Hrvatska boži na pjesma “Narodil nam se kralj nebeski“ u stihu na tom mladom letu veselimo se upu uje na Boži kao prvi dan nove godine. Katoli ka crkva je 1691. godine prihvatila 1. sije nja kao Novu godinu. Uz Boži je vezano mnogo poganskih obi aja i rituala iz pretkrš anskog razdoblja koji su nadahnjivani iz mnogih naroda i krajeva te kroz vjekove nadopunjavani. (S. Mesari )

ŽUPA Mursko Središ e

Neven Blažon zare en za akona Varaždinski biskup monsinjor Josip Mrzljak u subotu je u Varaždinskoj katedrali za akona zaredio Nevena Blažona iz Murskog Središ a. Sve anom inu nazo ili su Nevenova majka Božica, baka i rodbina te središ anski župnik vele asni Tomislav Antekolovi , koji ga je obukao u akonsko ruho, te brojni župljani i prijatelji. Od sada akon Neven može obavljati više crkvenih poslova i obreda, to nije, sve osim služenja svete mise i sakramenta ispovijedanja. Bude li sve kako treba, Neven Blažon idu e bi godine trebao služiti svoju mladu misu. (S. Mesari )

ciju “Ruke prijateljstva“ kojom su animirali vjernike i mještane svoje župe. Odaziv je bio jako dobar te se prikupilo jaja, luka, krumpira, mlijeka, brašna, riže, ulja, tjestenina, konzervi, kave, jabuka i razne zimnice, što je stalo u dva manja kamiona. Župljanima i mještanima pridružili su se i akove ko Agrome imurje,

Agrico, Galivet, Pekare Cvek, doma e tjestenine Marodi, OPG Mladen Blažeka, OPG Vladimir Mikec, OPG An ela Kalšan, te Izloit i Tehnix koji su osigurali prijevoz namirnica. Vele asni Korov nije mogao kriti oduševljenje, ocijenivši pomo župe Draškovec najve om donacijom hrane u Hrvatskoj

vinkova kom Caritasu. Rekao je i kako je žalostan što bogata Slavonija nije prepoznala vapaje svojih bližnjih koji su potrebiti pomo i. Donacija iz Draškovca pred boži ne e blagdane biti podijeljena potrebitima u Vinkova kom, Vukovarskom i Oto kom dekanatu. (Željka Kraljevi , sm)

za velike i male

Novosti • Novosti

Svaštice • Svaštice • Svaštice Plašt mirisa cvije a, I svije a, I BLISKOST – U TIŠINI.

Tajana Špicar, 8.r OŠ ŠTRIGOVA Voditeljica: Sanja Jerosimi Puklavec, prof.

Jesenja pjesma Obojila granje, Otjerala ptice, Sazorila kruške, Otresla kestenje…

Ran pri Muri U ove jesenje dane kada je Mura opustjela jer ne dolaze više ni ribi i i ovi konji osje aju se usamljeni. Oni su na ran u kod Peklenice, a k nji-

ma esto dolazi mala Laura koja ih mazi. Zato Sara, Zoro, Aronka i Azra željno ekaju Lauru. (Anamarija Vinkovi )

Svaštice • Svaštice Žuta pjesma Žuti mjesec no u bdije Žuto sunce no u zrake krije. Žuti cvijet livadom še e Što p elama donosi mnogo sre e. Žuti san žuto sanja, A u snu mala Tanja. Žuti leptir žutom livadom leti A najviše voli letjeti ljeti. Žuta ljubav žuto voli Na žutom pijesku, vodi pa ak

i u školi. Žuta trava kukce nosi Koji jutrima še u po duginoj rosi. Žuti kraj i žuti završetak Ne misle na žuti po etak. Anita Brodar, 6.r MURSKO SREDIŠ E Mentor: Sonja Vrši

SVI SVETI Svi sveti, Dan nebeskih zvijezda.

Dodirnula dunje Svojim zlatnim DAHOM… Tamara Golub, 8.r OŠ ŠTRIGOVA Voditeljica: Sanja Jerosimi Puklavec, prof.

Boži Ide po cesti, v beloj vesti dok stiha snežek curi. Z uda radosti i veseljem, nekaj ga dece gledi. Mislio si si:“Kaj bi to moglo biti?“ Saki veli glupost drugo, kaj da živijo v istom krugu. Onda se jedno pametno dete zmizlilo osobe svete. Denes je dvadeseti, sij ljudi si trebaju malo asa zeti, jer za pet dni prek sega bo on prošel

i Boži bo k nam došel. Marko Cvetkovi , 5.raz. OŠ I.G. Kova i a, Sve Juraj na Bregu

Moja u iteljica Moja omiljena u iteljica zove se Biserka. Ima kratku sme u kosu i o i plave kao vedro nebo. Uvijek je lijepo obu ena, a najljepša mi je u suknji i majici. Naša je u iteljica uvijek nasmijana i dobra iako smo mi ponekad nestašni. Njezin je nos srednje veli ine, a obrazi punašni kakve ima moja mama. Strpljiva je i blaga, nama najbolja na svijetu.

s , dera zira i ulicka . Lijepo u se u miru Božjem opušta i sluša samo cvrkut p ca. A kad se dobro odmorim, znam da e mi moji aci po e nedostajati. Eto takva sam i što mogu. A ve me sad zanima ho e li se Maja pomiri s Markom, ho e li de ki pobijedi u nogometu i tako to… Ah, kad e to bi ?

veliki staru metlu. Neka nam on sada is dvorište!

Adrijana Višni , 6.a OŠ MURSKO SREDIŠ E

Bilo je to jednog zimskog jutra u našem prelijepom gradu

Katarina Ma ari , 3.r PŠ GORNJI KRALJEVEC

Zimsko jutro u Zagrebu

Doroteja Lipovi , 3. r. OŠ DR. VINKA ŽGANCA VRATIŠINEC

Zima Zima je stegla. Hladni vjetar ples zaplesao. Na prozoru mome Mali je vrap i smrznut ostao. Snijeg je pao, Inje šumu ukrasilo. Malo je lane u selo Gladno dolutalo. Sanjke me zovu, Brijeg mi se smije. Meni do igre nije. U srcu zima je!

Julija Šupljika, 3.r OŠ “PETAR ZRINSKI” ŠENKOVEC

Kristina Vargek, DOMAŠINEC

Zima u dvorištu Jutro je. Vani je snijeg. Sve je bijelo. Na drve e se nahvatalo ledeno inje. uje se ralica koja od radnih jutarnjih sa bruji selom. Moja mama s lopatom u ruci razgovara sa susjedom. Ja im se

Zimski san Napokon! Gotovo je! Zazvonilo je posljednje školsko zvono. Još samo moram izdržati ovo zadnje urlikanje i treskanje i moje stare kos mogu na odmor. Po inju školski praznici. A proživljavala sam vam ja svašta. Guranje, grebanje, rezuckanje… Po meni su se itavi redovi šalabahtera, matema ke formula, deklinacije i konjugacije, sve mogu e godine i stolje a, pa ak i molitve iz vjeronauka. Meni to u na elu ne smeta osim što su autori šalabahtera totalni nepismeni bilmezi i onda nek se ja sramo m i crvenim kad na meni piše “KU A”, “VIJETAR”, “NARAN A” i tome sli ni biseri. Preko mojih siro h le a sva ali su se “Dinamovci” i “Hajdukovci” i ratovali rokeri pro v cajki. A najgore su mi smrtno zaljubljene duše koje pišu “ubibože” stihove po meni: “Ah, ljubavi moja”, “Srce moje”, “Ja tebe volim, a mene ne” i same takve pjesni ke ljepote. Po meni su kapale suze, kapljice krvi i znoja, po meni se kašljalo i kihalo. I sve sam izdržala. I udarce i uvrede. Bedak tr i po razredu ko muha bez glave, zale se u mene i onda sam ja kriva. A baš ju er sam doživjela uvredu bez premca. Onaj blesavi Ivek pitao je u iteljicu kad e dobi novu klupu, jer mu je ova stara grozna. Ja stara! Derište jedno bezobrazno! Ja sam klupa u najboljim godinama! Baka mu je stara, a ne ja! No dobro, sve je prošlo, praznici su tu, ista ice e me temeljito o i-

Nikolina Mesari , DOMAŠINEC

veselo smijem kroz prozor. Zovu me van. Nikada se tako brzo nisam obukla i potr ala iz ku e. Iz garaže sam izvadila saonice. Ubrzo su došli i moji prijatelji. Divno smo se sanjkali, grudali i uživali. Zajedno smo napravili velikog snjegovi a u mom dvorištu. Na kraju smo mu stavili stari lonac na glavu, mrkvu za nos, gumbe i ugljen za usta i jednu

Zagrebu. Pahuljice snijega prštale su i zavijale se nošene blagim povjetarcem. Spus le su se na krovove ku a. Prepun je grad zaljubljenih p ica koje su ostale u svom kraju. Njihova ljubav prema Zagrebu prevelika je da bi napus li svoj kraj. Pahuljice ne spre avaju sunce da nam se nasmiješi i dobaci par svojih svjetle ih zraka, istkanih od pravog zlata. Ku ice i zgrade poslagane su kao hrpa domina koje e u i u Guinessovu knjigu rekorda. Njima ne smeta ogoljelo drve e koje se stalno žali da je hladno i da jedna ekaju prolje e, dok ku ice uživaju u toplini zadovoljni. Z Zagrebu nikad ne nedostaje zabave, pjesme i smijeha. Uli ni svira i potrudili su se da ne nedostaje glazbe, pantomimi ari smijeha, a tu su i kazališta za ljude koji vole takvu vrstu umjetnos . Sve je užurbano i puno zimskog duha. Ceste su prepune auti a. Osje a se da e uskoro na vrata pokuca prolje e sa cvije em, travom i novim proljetnim ozra jem. U Zagrebu je svako godišnje doba arobno i zanimljivo na svoj na in, ali jedno se nikad ne mijenja, a to je ljepota Zagreba. Valen na Mun ar, 7.r

Foto album

foto: Z. Vrzan

22

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ZA DARIVATELJE krvi u Maloj Subotici prire ena ve er zahvale

Me u stotinu darivatelja, petorica krv dala preko etrdeset puta Gradsko društvo Crvenog križa akovec u Maloj Subo ci je organiziralo ve er zahvale za dobrovoljne darivatelje krvi i podjelu zahvalnica i zna ki za 10, 20, 30 i 40 puta darivanu krv. Doga aj je okupio više od sto nu darivatelja krvi. Jedan od petorice mještana s podru ja op ine Mala Subo ca, koji su krv darivali 40 i više puta, je i Zlatko Horvat iz Male Subo ce. Krv daruje još od svoje 18. godine. - Prvi sam put dao krv 1981. godine. Sje am se kao danas. Moj je otac darivao krv i bilo mi je normalno da se pozivima Crvenog križa na njihove akcije darivanja krvi i sam odazovem. Krv darujem dva do tri puta godišnje i baš se dobro osje am zbog toga svog humanog ina. To je ujedno dobra provjera moga

Darivatelji krvi s podru ja op ine M. Subotica s najve im brojem darovanih doza krvi zdravlja, naglasio je Horvat, koji kaže kako se nije nikada zabrinuo da bi se mogao zarazi daruju i krv i pomažu i drugima. Krv daruju i njegova sestra i šogor, itava obitelj, i na to je jako ponosan. Namjerava, kaže, dariva krv do svoje 65. godine, dokle god bude mogao. Na žalost, kaže nema onu univerzalnu krvnu grupu, ali i sa svojom mnogima pomaže. (D.Mihoci;Z.Vrzan)

DODIJELJENA priznanja dobrovoljnim darivateljima krvi

Ponosni na živote koje su spasili Priznanja za darovatelje krvi koji su dio sebe nesebi no darivali više puta dodijeljena su prošli tjedan u restoranu “Me imurski dvori” u Lopatincu. Zahvalnicu i veliki srebrni znak priznanja za 75 puta darovanu krv primili su Ivan Krištofi iz Macinca i Darko Pintari iz akovca. S obzirom da žene krv mogu dobrovoljno darivati manje puta nego muškarci, zahvalnicu i tako er veliki srebrni znak priznanja za 55 puta darovanu krv dobile su Nada Hajdarovi iz Pribislavca te Ljubica Skelin i Terezija Ujlaki, obje iz Kotoribe. Zahvalnicu i mali srebrni znak priznanja za 50 puta darovanu krv primili su Siniša Deban iz akovca, Vladimir Dokleja iz Ivanovca, Nikola Dragosavac iz Brezja, Stjepan Gombar iz Belice, Vladimir Horvat iz Vu etinca, Zvonko Horvati iz akovca, Mladen Jaklin iz Gornjeg Hraš ana, Franjo Kova i iz Belice, Dejan Kržina iz akovca, Vladimir Ladi iz Gornjeg Hraš ana, Marjan Marciuš iz Puš ina, Josip Martan iz Novog Sela Rok, Franjo Palfi iz Strahoninca, Zvonimir Plevnjak iz akovca, Ljubo Pogorelec iz Kotoribe, Dragutin Pongrac iz Svete Marije, Josip Samobor iz Nedeliš a, Milivoj Slavi ek iz Gori ana, Franjo Turk iz Šenkovca i Marijan Zvonar iz Donjeg Vidovca. Za 35 puta darovanu krv zahvalnicu i mali srebrni znak priznanja primile su Šte anija Bistrovi iz Ma kovca, Sabina Bujani iz Ivanovca, Ružica Horvat iz Šte anca, Marija Mandlin iz Svete Marije, Ljubica Marciuš iz Nedeliš a, Miljenka Pavi iz Dragoslavca, Mirjana Radikovi Augusti iz Murskog Središ a, Milena Siroti iz Male Subotice, Nada Šte ulj iz Nedeli-

Pedeset šest godina i 56 dobrovoljnih darivanja krvi Od dobrovoljnih darovateljica krvi koje su primile zahvalnicu i srebrni znak priznanja za 55 puta darovanu krv na sve anoj dodjeli pojavila se samo Nada Hajdarovi iz Pribislavca koja je prvi puta krv darovala sa 22 godine. - Imam 56 godina i 56 puta sam darovala krv. Jako sam sretna i uzbu ena i veoma mi je drago kada pomislim koliko života sam možda spasila, kaže Nada Hajdarovi , koja dodaje da su i njezin suprug i sin tako er dobrovoljni darovatelji krv. š a, Zlata Trojak iz Slakovca, Branka Trstenjak iz Šenkovca te Ksenija Vuk iz Kotoribe. Zahvalnice i zna ke uru ene su i muškarcima za 40 do 50, 30 do 40, 20 do 30 te 10 do 20 puta darovanu krv. Ženama koje su darovale krv 25 do 35, 20 do 25, 10 do 20 te 5 do 10 puta tako er su dodijeljene zahvalnice i zna ke. Na kraju podjele priznanja poklon za 41 godinu humanitarnog rada primio je Nikola Dragosavac. - Na kraju mi dozvolite da predstavim jednog od svojih najbližih suradnika, volontera, aktivistu iz op ine Sveti Juraj na Bregu. Kada se aktivista posveti humanitarnom radu 41 godinu, kada tome dodamo da je 50 puta dobrovoljno darovao krv, tada zavrje uje duboko poštovanje i divljenje, kazao je Mladen Valkaj, predsjednik Gradskog Crvenog križa akovec.

Svake godine obavezno daruju krv Darko Pintari , koji je primio veliki srebrni znak priznanja za 75 puta darivanu krv, prvi je put dobrovoljno dao krv još 1983. godine kada je imao 31 godinu. -Kolege s kojima sam radio potaknule su me na to. Oni su dobrovoljno darivali krv i tako sam ja krenuo njihovim stopama. U prosjeku krv darujem 2,3 do 4 puta godišnje, uglavnom svake godine obavezno. Ako je barem jedna doza krvi koju sam darovao spasila

nekom život, meni to jako puno zna i, kazao je Darko Pintari . Ivan Krišto prvi je puta dobrovoljno darovao krv još kao srednjoškolac. - Prvi puta sam dobrovoljno dao krv jer smo u školi dobili slobodan dan. No kasnije je to išlo samo po sebi i po eo sam redovno dariva krv. Uglavnom svake godine dva do tri puta dobrovoljno darujem krv. Drago mi je da mogu pomo i ljudima kojima je to potrebno, kaže Krišto .

OBITELJ DAVID iz Vratišinca u škarama administracije

Tri mjeseca ne mogu u i u trag rješenju majke njegovateljice Ivan i Ksenija David iz Vratišinca 1983. godine dobili su prvo dijete, sina Ivicu. Zbog komplikacija u porodu, pupkovine oko vrata, Ivica je ostalo bez kisika, pretrpio trajne ozljede i ostao invalid za cijeli život, potpuno nesposoban za samostalni život i ovisan o tu oj pomo i i njezi. Kao i mnogi drugi ljudi, Ivan i Ksenija David do Ivi ina ro enja prakti ki pojma nisu imali da postoje obitelji i s takvom djecom, kojima je potrebna pažnja itav život. - Ali Ivica je za nas dar Božji, došao je u našu obitelj zato jer se mi s tim možemo nositi, kazao je ponosan tata Ivan. U Vratišincu ovu obitelj svi znaju jer su oni esto u šetnji s Ivicom kojeg voze u kolicima ili kad ga tata koji vozi bicikl vu e za sobom u posebnoj, zgodnoj prikolici, tako da Ivica može uživati u lepršanju vjetra na licu. Ivica je bio i polaznik Centra za odgoj i obrazovanje još prošle školske godine, a s roditeljima odlazi i na kupanje na akove ke bazene. Veselo je i drago dijete koje uživa u obiteljskom okruženju. Ove godine mama Ksenija odlu ila je posvetiti se poslu majke odgajateljice, na što po zakonu ima pravo, budu i da Ivica bez tu e pomo i ne može obaviti ni jednu fiziološku potrebu. Samo oni ljudi koji znaju kako je to biti drugom ovjeku neprestano na raspolaganju mogu razumjeti u kakvu su položaju Ivi ini roditelji. Svi drugi, ma kako suosje ajni bili, budu i da nikad nisu bili u toj situaciji,

Ksenija, Ivica i Ivan David brzo za takve obiteljima gube in- ne nesposobnosti. Bilo je to to no teres i strpljenje. U ovakvim obi- prije tri mjeseca. Po proceduri to teljima potrebna je neograni ena rješenje treba na reviziju u Mikoli ina strpljenja i tolerancije. nistarstvo zdravstva i socijalne A uz sve brige oko takva djeteta, skrbi Upravi za socijalnu skrb, konjegovim roditeljima potrebna je je izdaje pravomo no rješenje. i neograni ena koli ina strpljenja U roku od tri mjeseca, u vres administracijom na razli itim menu Interneta i elektronske porazinama da ostvare razna prava šte, rješenje iz akovca još u Uredu za svoje dijete. za socijalno skrb nije ni primljeno, Ksenija David je 24. kolovoza a kamoli razmatrano. Sa Ksenijom ove godine dobila rješenje Centra David loptaju se na ponižavaju i za odgoj i obrazovanje kojim joj se na in. Rješenje nije ni u akovcu, priznaje status roditelja njegova- unato žigu na rješenju da je potelja zbog pružanja njege svom slano, a nije ni u Zagrebu. sinu Ivici zbog nesposobnosti za Prošli tjedan, kad nas je obisamostalan život i njegove potpu- telj David upoznala sa svojim

Blago bespomo nima, njihovo je Kraljevstvo nebesko Tri mjeseca Davidovi ne mogu u i u trag rješenju Ksenije David o statusu majke njegovateljice, koje je iz Centra za socijalnu skrb u akovcu krenulo na reviziju u Upravu za socijalnu skrb u Zagreb da bi postalo pra-

vomo no. Tri itava mjeseca u vremenu Interneta i elektronske pošte. Toliko o socijalnoj državi i socijalnoj osjetljivosti za one koji su najbespomo niji, od ro enja nesposobni za samostalan život bez tu e potpore. (BMO)

UDRUGA za pomo osobama s mentalnom retardacijom proslavila etrdeset godina rada i djelovanja

U etrdeset godina postignuti mnogi uspjesi - Naša se prava esto krše i mi to želimo promijeniti, poru ili su lanovi grupe za samozastupanje koja djeluje u sklopu Udruge za pomo osobama s mentalnom retardacijom Me imurske županije, koja je ovih dana proslavila etrdeset godina rada i djelovanja. Pove anje kvalitete življenja osoba s intelektualnim teško ama, stvaraju i uvjete za svakodnevni život u lokalnoj zajednici, jedan je od glavnih ciljeva Udruge. Povodom etrdesete obljetnice prošli je tjedan otvorena izložba likovnih radova koje su lanovi Udruge izradili na likovnoj radionici, dok su pretprošli tjedan organizirani Dani otvorenih vrata u klubu “Duga” u Prelogu, Dnevnom centru u akovcu i stambenoj zajednici na Celinama, gdje su rad i aktivnosti Udruge za pomo osobama s mentalnom retardacijom približeni široj javnosti. Kroz aktivnosti i djelatnosti Kluba Mura i Duga, Dnevnog centra i poludnevnog boravka, kao i organiziranog stanovanja i zapošljavanja, u Udruzi rade na promicanju i zaštiti osnovnih ljudskih prava, normalizaciji života, kao i organizaciji aktivnog provo enja slobodnog vremena. I dok su u sklopu klubova

1. prosinca 2009. problemom, pred nama su zvali tele onom u Ured za socijalnu skrb da provjere je li rješenje pristiglo, odgovor je bio da rješenje još nije zaprimljeno. Nije nam namjera igrati se detektiva tko je u lancu zakazao, jer zakazao je ljudski aktor. Kod nas je socijalni sustav nasa en na krive noge. Umjesto da svi u tom lancu pomažu takvim obiteljima koje imaju lanove s posebnim potrebama, te obitelji koje imaju natprosje no puno više briga od drugih obitelji, još k tome moraju obijati vrata raznih institucija, ponižavati se pred raznim službenicima, njihovim še ovima zbog ostvarenja prava koja im pripadaju, kao da prose milostinju iz njihova vlastita džepa, Kao da “kradu” nešto što im ne pripada. Kao da nije dovoljno to što su zakinuti od djetetova ro enja zato što je od po etka nešto krenulo pogrešno, a dijete zauvijek ostalo bespomo no. Na stranu to da državni službenici jedni drugima na vjeruju pa dodatno administriraju, tako da izdano rješenje mora po proceduri na reviziju od jednih državnih službenika k drugim državnim službenicima. - Istina je da smo mi ponekad tankih živaca, ali nas se mora shvatiti, želimo da nam se pomogne, kaže mama Ksenija David. - Ne zaslužujemo pitanje kamo nam se žuri. Da, ovoj obitelji se žuri. Mami Kseniji ugovor na odre eno vrijeme je istekao. Njezino dijete koje nikad ne e ni biti u prilici tražiti posao, zamislite, ima potrebe. Ovoj obitelji je naknada od 2.500 kuna za status majke njegovateljice zaista potrebna. Njima se žuri, ali to nije njihov grijeh ve grijeh struktura, grijeh njihova propusta. (Božena Malekoci - Oleti )

Volim dolaziti na razne radionice Natalija Horvat iz akovca lanica je Udruge za pomo osobama s mentalnom retardacijom nešto više od godinu dana. - Volim dolaziti na razne radionice. Najviše volim lijepiti estitke i crtati. Sada imam puno novih prijatelja. Doma mi je bilo dosadno i puno mi je ljepše sad kad dolazim ovamo u Dnevni centar, kaže Natalija, koja živi s majkom.

Ovdje mi je jako lijepo jer imam sve Za lanove Udruge organizirano je aktivno provo enje slobodnog vremena i Dnevnog centra organizirane razne radno - kreativne aktivnosti i radionice poput sportske i likovne, u sklopu programa “Županija jednakih mogu nosti – stanovanje uz podršku za osobe s intelektualnim teško ama” dvadeset odraslih osoba s intelektualnim teško ama uklju eno je u organizirano stanovanje. Time je provedena deinstitucionalizacija etiri osobe te preventivna institucionalizacija. Do 2009. godine ormirano je šest stambenih zajednica, u kojima uz 24-satnu podršku doma ica korisnici postaju samostalniji u sva-

kodnevnim aktivnostima, u e nove te njeguju stare vještine i stvaraju pozitivniju sliku o sebi. Unato dugogodišnjim problemima i teško ama kao što su neadekvatan i nedovoljan prostor za rad, nesigurno financiranje prvenstveno djelatnosti organiziranog stanovanja i poludnevnog boravka te premalo financijskih sredstava za zapošljavanje stru nog kadra, u Udruzi su postignuti mnogi uspjesi s ciljem poboljšanja kvalitete života osoba s intelektualnim teško ama, a u istom smjeru sa svojim aktivnostima nastavljaju i dalje. (H. Ze ar)

Suzana Doboši , koja ve tri godine stanuje u stambenoj zajednici Udruge za pomo osobama s mentalnom retardacijom, kaže da joj je ovdje jako lijepo, a najviše joj se svi a što ima mnogo novih prijatelja, ali i de ka s kojim provodi slobodno vrijeme. - Ovdje mi je jako lijepo jer imam sve, de ka i prijatelje, a i nije mi dosadno. Volim radionice na koje idem, a najviše mi se svi a plivanje. Idem i u školu gdje mi je tako er lijepo, kaže Suzana, polaznica Centra za odgoj i obrazovanje akovec.

1. prosinca 2009.

Mozaik 23

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Trudimo se da život u domu bude što ljepši i sadržajniji

Dom za starije i nemo ne osobe akovec nedavno je obilježio trideset godina rada i djelovanja

DOM za starije i nemo ne osobe akovec obilježio trideset godina rada

Kreativnost se ni u tre oj životnoj dobi ne smanjuje Kako uljepšati i olakšati život “pod stare dane”, najbolje znaju u Domu za starije i nemo ne osobe akovec, koji je nedavno proslavio trideset godina rada i djelovanja.

Osmišljeno kreativno provo enje slobodnog vremena ono je što posebno veseli korisnike, a to su nam i kazali na izložbi njihovih ru nih radova koje su povodom

Korpicama koje je sam spleo Ivan Stojko je oduševio mnoge

tridesete obljetnice prezentirani široj javnosti. - Izra ujem korpice ve dvije godine i volim to raditi. Iako nije jednostavno, na taj se na in opuštam, rekao nam je vitalan 85-godišnji Ivan Stojko iz Svetog Martina na Muri, koji je u Domu za starije i nemo ne akovec oko godinu dana. Korpicama koje je sam spleo i vještinom koju je nau io u ovoj zlatnoj dobi oduševio je mnoge, kako korisnike i djelatnike, tako i ostale posjetitelje ove izložbe. Katarina Šulj, 84-godišnjakinja iz Svete Marije, isti e da je posebno raduje šivanje, koje je nau ila još prije 35 godina. - Šivam sve i uživam u tome. Ovdje

Na izložbi su bili izloženi radovi od vune, slike, heklane rukotvorine, razni ukrasi i još mnogo toga

GUBITAK djelotvornosti antibiotika vode i javnozdravstveni problem današnjice

Ne uzimajte antibiotike bez konzultacija s lije nikom Iako su antibiotici u primjeni tek sedamdesetak godina, suo avamo se sa zna ajnim gubitkom njihove djelotvornosti, re eno je povodom Europskog dana svjesnosti o antibioticima, koji se obilježava 18. studenoga. Rezistencija bakterija na antibiotike vode i je problem današnje medicine. Time se dovodi u pitanje i uspješnost mnogih grana medicine u budu nosti, a posebno daljnji razvoj kirurških grana, lije enja malignih bolesti i svih onih stanja u kojima raznim medicinskim postupcima izlažemo bolesnika brojnim bakterijama koje mogu uzrokovati infekcije, a za koje ne emo raspolagati primjerenim oružjem.

Nepobitno je utvr ena povezanost potrošnje antibiotika i otpornosti bakterija na njih. Posebnu štetu ini prevelika i esto neopravdana upotreba antibiotika. Najve a potrošnja antibiotika bilježi se u izvanbolni kih, odnosno ambulantnih pacijenata. ak se 90 posto antibiotika troši izvan bolnice. Osnovni razlog potrošnje jesu infekcije dišnih putova, koje su najve im dijelom uzrokovane virusima. Važno je naglasiti da su antibiotici e ikasni samo za lije enje bakterijskih infekcija, a ne pomažu oporavku od virusnih infekcija. Tako er, uzimanje antibiotika kod gripe ili viroze ne

u domu po ela sam šivati prije tri godine, a ovaj sam put izradila jastuke i tableti e, kaže Katarina, koja se u pet godina kako je ovdje uklju ila u razne aktivnosti pa, uz šivanje, vrijeme krati i pjevanjem u zboru. Godišnja izložba na kojoj su uz spomenute radove bile izložene i slike, radovi od vune, heklane rukotvorine, razni ukrasi i još mnogo toga dokaz je da se kreativnost s godinama ne smanjuje. Sam susret s kreativnim i aktivnim korisnicima vedra duha svakom e posjetitelju razbiti predrasude o smještaju u “stara kom domu”. Kroz razne aktivnosti odvra a ih se od njihovih problema te im

koristi, odnosno može utjecati na poreme aj iziološke, odnosno “dobre” bakterijske lore u organizmu. Kriva upotreba antibiotika može pridonijeti nastanku otpornosti bakterija na antibiotike, te kada do e do potrebe za njima oni nisu više djelotvorni. Održavaju i potrošnju antibiotika na dosadašnjem nivou, ubrzo se možemo suo iti s velikim problemom nemo i u lije enju bakterijskih infekcija. Bakterijska upala plu a može postati neizlje iva bolest, ozna avaju i smrtnu presudu oboljelom kao i u vremenu prije antibiotika, odnosno prije otkri a penicilina.

se pomaže da zaborave na starost i bolest. Upravo skrb o životnim potrebama ljudi tre e životne dobi, želja da starost bude dostojanstvena, ljudska i sigurna bili su

- Današnjim obilježavanjem i proslavom trideset godina djelovanja Doma za starije i nemo ne osobe akovec, možemo re i da su u injeni veliki napori, ali i postignuti izuzetni rezultati u zbrinjavanju osoba tre e životne dobi, uglavnom s podru ja Me imurske županije, ali i ostalih krajeva diljem Lijepe naše. Koliko smo u tome uspjeli, trebali bi ocijeniti naši korisnici, ali je neosporna injenica da smo se trudili da život u ovoj ustanovi u inimo što ljepšim i sadržajnijim, svjesni da je to svima novi dom, žele i im pružiti toplinu, ljubav, sre u i životno zadovoljstvo, a što u ovim zlatnim godinama svog života sigurno i zaslužuju, kaže Šte ica Martinez, ravnateljica Doma za starije i nemo ne osobe akovec, koja dodaje da je najstarijem korisniku 99, dok je najmla em 41 godina. (hz)

prije trideset godina motiv osnivanja ove ustanove. U tom smjeru sa svojim radom u Domu za starije i nemo ne osobe akovec nastavljaju i dalje. (H. Ze ar)

Katarina Šulj isti e da je posebno raduje šivanje

DRUŠTVO multiple skleroze Me imurske županije uru ilo zahvalnicu i Me imurskim novinama

Zahvalili na podršci u dosadašnjem radu Društvo multiple skleroze Me imurske županije uru ilo je zahvalnice za doprinos u radu, a na podršci su zahvalili i Me imurskim novinama. - Mi smo, kao Društvo, predložili institucije, irme i osobe za koje smo mišljenja da su dale velik doprinos u našem dosadašnjem radu, kazala je Marija Mihali , predsjednica Društva multiple skleroze Me imurske županije. Društvo je krajem mjeseca rujna prisustvovalo obilježavanju 30 godina osnivanja Društva multiple skleroze Hrvatske u Zagrebu, gdje su zahvalnice trebale biti uru ene svima koje su oni predložili. - Naime, u Zagreb su se odazvali predstavnici Centra za socijalnu

skrb akovec, gdje im je i javno uru ena zahvalnica, a, s obzirom na to da su ostali bili sprije eni, odlu ili smo im osobno uru iti zahvalnicu i na taj na in zahvaliti na podršci u dosadašnjem

radu, dodaju predsjednica i tajnica Društva multiple skleroze Me imurske županije, koje su zahvalnicu prošli tjedan uru ile Dejanu Zrni, glavnom uredniku Me imurskih novina.

24

Intervju tjedna

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

1. prosinca 2009.

UROLOG akove ke bolnice mr. sc. Antonio Plešnar uklju io Me imurce u najnoviju studiju o trajanju seksualnog odnosa koje je

Me imurci su ljubavn Uz tzv. vatrene tablete, poput Viagre, Dinamico, Cialis i Levitre, spolni odnos traje dvostruko dulje, a muškarac nema problema s postizanjem erekcije. Dokazano je to u najnovijoj klini koj studiji tvrtke “Bayern” u koju je, zahvaljuju i mr. sc. Antoniju Plešnaru, urologu Županijske bolnice u akovcu, bilo uklju eno i 20 parova iz Me imurja u dobi od 49 do 54 godine starosti. Me imurci su se sa ali i bez vatrenih tableta (u istraživanju je dio parova dobivao tablete, a dio nije) pokazali kao izdržljivi ljubavnici koji su u prosjeku u stanju izdržati kvalitetno voditi ljubav ak sat i pol. Me u parovima iz Me imurja bilo je u tom smislu i maratonaca, koji su prešišali sve rekorde. Naime, hrvatski prosjek trajanja spolnog odnosa je izme u 20 i 30 minuta. Trajanje odnosa i erekcije vremenski je izmjereno štopericom, što u dosadašnjim istraživanjima nije bio slu aj, ve su se partneri odokativno, pa onda i subjektivno, o tome izjašnjavali. - Biti maratonac zna i da ste u stanju posti i da seksualni in traje tako dugo dok se ne postigne zadovoljstvo i vas i vaše partnerice. Ovo je istraživanje pokazalo da je erekcija jako, jako bitna u cijeloj stvari jer predigra nije toliko važna koliko penetracija, pa što je erekcija, a time i penetracija dulja, seksualni in e biti uspješniji, a

Tristo posto više novootkrivenih karcinoma prostate Operacije dobro udnog i zlo udnog pove anja prostate naj eš e su operacije koje izvode akove ki urolozi. Prije 15 godina u Me imurju je bilo 10 do 12 novootkrivenih muškaraca oboljelih od karcinoma prostate, a danas ih je izme u 30 i 40, prije svega zahvaljuju i boljoj metodi dijagnosticiranja. - Prije 20 godina otkriven je dijagnosti ki testa PSA (prostata specifi ni antigen) koji je u inio revoluciju u ranom otkrivanju raka prostate. Prije njega teško se postavljala rana dijagnoze karcinoma prostate. Obi no su se tada operirali ljudi u kojih je bolest ve metastazirala. Na temelju toga parametra te uz ultrazvuk i naš pregled možemo posumnjati ima li ovjek karcinom prostate ili ne. Bitno je bolest prostate detektirati u što ranijoj dobi jer je ona opasnija za mla e ljude zbog svoga bržeg napredovanja. Svim muškarcima u dobi od 50 godina koji do u u našu ordinaciju radi se PSA, ne bi li se izvidjelo kakvo je

stanje prostate. Kod muškaraca kojima je otac imao karcinom prostate takav je pregled nužan ve s 40 godina, kako bismo ih pratili. Mi zapravo u neku ruku radimo skrining, makar se javni poziv muškarcima na preventivne preglede prostate, kao što se ženama upu uju pozivi za mamografiju u odre enoj dobi, ne upu uje. A trebalo bi. To se ne ini jer se ne zna tko bi to platio. Moja je preporuka svim muškarcima da vode brigu o sebi i obavezno obave preventivne preglede prostate, naglašava urolog Plešnar. Karcinom prostate je naj eš i uzrok smrtnosti kod muškaraca, kao što je u žena rak dojke. Na drugom su mjestu tumori mokra nog mjehura. - Tumore mokra nog mjehura operiramo jednom tjedno, eš e nalazimo kod starijih muškaraca, makar su esta pojava i u mla ih muškaraca. Upozoravam muškarce da se odreknu pušenja žele li sa uvati zdravlje, izri it je lije nik. (D.M.)

žena u tom slu aju lakše doživljava orgazam. A to je cilj svakog muškarca. Trebao bi biti. Ako seksualni in traje manje od 7 minuta, to nikako nije dobro. Ljubav biste trebali mo i voditi u prosjeku izme u 7 i 13 minuta, a svakako i dulje, kazuje mr. sc. Plešnar, dodaju i kako Me imurci vode ljubav dva do tri puta tjedno, me utim, ima i onih, makar je takvih svega 5 posto, koji su spolno aktivni svaki dan.

Seks više nije tabu Zanimljivo je da su se Me imurci rado uklju ili u ovo istraživanje i da je svih 20 parova do kraja bilo ustrajno u pisanju dnevnika, mjerenju trajanja spolnog ina te i drugim postavljenim zadacima, što nije bilo nimalo jednostavno jer istraživanje je trajalo šest mjeseci. - Kako sam ih privolio na sudjelovanje u ovom istraživanju? Pa, što da vam kažem, ljudi su, ne ete vjerovati, postali otvoreniji. Zahvaljuju i medijima, Internetu, obrazovanju u školama seks je sve manje tabu tema. Ranije je i razgovor o tome izazivao nelagodu. Sada smo došli na tu razinu razmišljanja da seks doživljavamo kao nešto sasvim prirodno, kao jedan od naših Bogom danih nagona. Istraživanje je bilo zahtjevno i

za mene, a osobito za njih. Partneri su ispunjavali odre enu anketu. Odgovarali su na razna standardizirana pitanja, primjerice, o duljini spolnog odnosa i erekcije. Niste mogli u tu anketu dnevnik pisati što ste htjeli jer su sudionici ankete dobili štopericu pa su štopali i to no bilježili trajanje ovoga ili onoga. To se po prvi put dogodilo. Ne, nisu varali. Studiju je na kraju završilo u cijeloj zemlji 170 parova, a u po etku ih je bilo uklju eno daleko više. To govori da sve to nije bilo lako provesti u djelo i zato sam ponosan na svoje Me imurce, naglašava urolog.

Za muškarce su vatrene tablete ono što je za žene kontracepcija Vatrene tablete muškarcima su donijele ono što je ženama donijela kontracepcija. Slobodu. Dogodila se revolucija. Pojavom lijekova tipa Viagra, kaže Plešnar, muškarci su dobili krila. One su ih oslobodile problema s erekcijom i omogu ile uspješan seksualni odnos koji paru donosi potpuni seksualni užitak. - Kad je došla ta tableta, muškarci su poletjeli. Kad muškarac ulazi u nekakvu novu vezu, želi se dokazati, no ima slu ajeva kad iz ovog ili onog razlo-

ga zakaže. Došao mi je nedavno u ordinaciju jedan mladi od 25 godina, dijabeti ar, koji je zabrinut za sebe jer ne reagira kako je o ekivao. Zabrinut je za svoju novu vezu. Emotivne stvari su u igri, to nije šala. Razumijete? Problem smo riješili vatrenim tabletama. Nakon jedne – dvije takve tablete pomo mu više nije bila potrebna. Doga aju se i ovakve stvari. Muškarci imaju ljubavnice. Imam pacijenta koji mi dolazi jer ima ljubavnicu koja ima odre eno vrijeme slobodno za njega, a on ne može uvijek biti spreman udovoljiti sebi i zadovoljiti nju baš tada. Zato uzima tabletu. I on je presretan, a bome i ona. Oni su svoju emotivnu i seksualnu želju zadovoljili. Prije tablete susreti su im izgledali tako da se on njoj ispri avao, a

ona njega tješila, pa je došao k meni jer više nije želio dovoditi se u takvu neugodnu situaciju. To su životne realnosti. Pustimo sad moral po strani. Sve više muškaraca dolazi mi s takvim problemima i potrebom. Ljudi su prezaposleni, preumorni, a žele biti s nekim emotivno, žele biti voljeni ali i da poklone ljubav, biti i seksualno vezani. I zato spremno traže pomo . Što da vam kažem, ljudi su postali slobodniji. Ovu temu više ne doživljavaju kao tabu. Prirodno je da muškarac ne može uvijek biti u punom sjaju, ali to ne zna i da sutra ne e biti uz malu pomo upravo takav, sjajan. Spolni ud je kao svaki drugi miši , ako ga ne koristite, on se ulijeni. Ako vi danas nemate erekciju i nemate je ve dulje, a uz to imate i neke

Simptomi koji upozoravaju na bolest prostate Prostata je žlijezda muškoga spolnog aparata koja je od 20. do 50. godine sklona upalama, pa muškarci zbog toga esto posje uju urologa. Simptomi kod karcinoma, bilo dobro udnog ili zlo udnog, isti su. - Pacijent otežanije mokri, mlaz mu je slabiji,

ima no na mokrenja, esta mokrenja, a ima i slu ajeva da uop e ne može zadržati mokrenje. To su neki od simptoma koji esto iritiraju žene, osobito kad ih partneri po no i bude, ali samo zbog pišanja, duhovito e Plešnar. (D.M.)

1. prosinca 2009.

Invervju tjedna 25

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

pokazalo da su iznad hrvatskog prosjeka što se ti e izdržljivosti

nici maratonci pridružene bolesti kao što su dijabetes, visoki tlak i o ekujete da e se erekcija vratiti sama od sebe, vjerujte, ne e, jer je to miši koji nije u funkciji, koji treba vatrenu tabletu. To osobito vrijedi u slu aju kada je muškarac imao operaciju karcinoma prostate. Dogodi se da se prilikom operacije zbog proširenosti bolesti oštete živci i krvne žile pa pacijentima obavezno nakon takvih operacija dajemo vru e tablete. One su sjajna stvar za svakog muškarca. Mala pomo o kojoj, da budemo jasni, muškarac ne postaje ovisan. Trajanje erekcije po uzimanju lijeka može biti od 18 sati pa do 48 sati.

S dvjesto kuna do željene potentnosti Potentnost pada ve u 40. godini života, dokazala su istraživanja, a ozbiljne probleme imaju ak i mladi i s 25 godina, osobito ako imaju problem s tlakom, še erom, masno ama.

- Muškarci si to ne žele priznati jer imaju u glavi ilm da moraju biti potentni do 70. godine. Zato i toliko pri aju o svojoj potenciji te se hvale njome. Stvari su, me utim, druga ije. Meni u ambulantu sve eš e dolaze sve mla i ljudi traže i pomo . Nekada smo takve pacijent lije ili operacijama krvnih žila, ugradnjom proteza ili smo preporu ivali vakuum pumpice. Pojavom vatrenih tableta ništa od toga se više ne radi i zato je njihova pojava toliko bitna, a imamo je zahvaliti slu ajnom

otkri u farmaceutske industrije. Sve je po elo 1986. godine kada je farmaceutska industrija osmislila lijek za plu nu hipertenziju. Oni koji su uzimali taj lijek žalili su se na jednu nuspojavu – postignu e erekcije. To je izazvalo zlatnu eru za muškarce. Prije toga slali su ih psiholozima, psihijatrima, izvodile su se operacije. Danas uzmete lako dostupne i ne previše skupe tablete (2 tablete dobit ete uza 200 kuna) i to je sve. Naravno da ih ne možete uzimati na svoju ruku, nego samo i isklju ivo

Me imurci su se rado uklju ili u ovo istraživanje. Svih je 20 parova do kraja bilo ustrajno u pisanju dnevnika, mjerenju trajanja spolnog ina i drugim postavljenim zadacima, što nije bilo nimalo jednostavno jer istraživanje je trajalo šest mjeseci. - Kako sam ih privolio na sudjelovanje u ovom istraživanju? Pa, što da vam kažem, ljudi su, ne ete vjerovati, postali otvoreniji. Seks više nije tabu tema, isti e Plešnar

U malim se bolnicama nemate iza koga sakriti

Erektilna disfunkcija pod krinkom problema s prostatom

Urolog mr. sc. Antonio Plešnar, Varaždinac po ro enju, kojemu je, kako kaže, obitelj sve, smisao života, jedini bitan cilj, oženio je akov anku pa danas živi i radi u ovom gradu. Ne smeta ga što radi u jednoj maloj bolnici kakva je akove ka, dapa e. Kaže da ne vidi razlog zašto ovjek ne bi svoje znanje dao ovim ljudima i ovoj sredini. - Raditi u jednoj ovakvoj bolnici daleko je odgovornije nego raditi na nekoj klinici. Tu se nemate iza koga sakriti. Tu morate duplo više paziti i raditi. Ovdje operiram daleko više nego brojni moji kolege na klinikama. Tjedno izvodimo niz operacija, poput

U bolni ku ordinaciju lije nika Plešnara pacijenti nerijetko dolaze zbog problema s erektilnom disfunkcijom, ali pod krinkom problema s prostatom. - esto se dogodi da mi dolaze pacijenti zbog problema s erektilnom disfunkcijom, a na uputnici lije nika op e prakse piše da se sumnja na probleme s prostatom. Stariji muškarci, makar se stvari mijenjaju, još me znaju moliti da im ne pišem u karton zbog ega su došli i sli no. Želim jasno re i muškarcima da bez ikakvog srama mogu do-

i u moju ordinaciju i sa mnom otvoreno pri ati o svojim problemima jer sam tu kako bih im pomogao. Rekao bih da 60 posto muškaraca koji mi dolaze imaju problema s erekcijom. To znaju biti prave emocionalne drame. Seksualnost je jako bitna. Oko 80 posto muškaraca i 63 posto žena seksualnost smatra jako bitnom. Naime, seksualnost je nagon i protiv toga se ne može. Kao što je nagon za samoodržanjem ili hranom. Seksualnost je zapravo potreba da budete pa-

uz preporuku urologa. Bolesnici koji uzimaju nitrarne lijekove kao što je nitroglicerin i njemu srodni lijekovi kod bolesti srce ne smiju uzeti taj lijek jer može do i do pada krvnog tlaka, kazuje akove ki urolog, koji redovito sudjeluje u klini kim istraživanjima.

radikalnih operacija prostate, operacija zbog inkontinencije, operacije kamenaca i da ne nabrajam, kazuje lije nik, koji je još kao dijete odlu io biti doktor. Kaže da je želio pomagati ljudima, a ini se da je to obiteljska crta. Otac mu je bio veterinar, a stric kirurg. - Kao klinac imao sam kompliciranu upalu slijepog crijeva, jedva sam ostao živ. Bio sam mjesec dana u intenzivi i to mi se duboko usjeklo u pam enje. Bio sam u dobi od 3 ili 4 godine. I tada sam odlu io da u i ja pomagati bolesnima. Zato mi danas nikada nije teško posvetiti se pacijentu, boriti se za njih, isti e Plešnar. (D.M.)

ženi i maženi, seksualnost nije samo spolni in. Zavirite samo na tren u stara ke domove. Ti ljudi imaju veze, vole se. Nagoni u razvoju mozga su najstariji, a svijest i savjest se kasnije razvijaju, a ranije propadaju. Seksualnost ostaje. Tako je to priroda ili netko drugi posložila da nas sa uva. Ova današnja generacija starijih ljudi ne želi biti pasivna u životu, oni žele aktivno stariti. Žele biti aktivni i u seksualnoj sferi, pojašnjava lije nik. (Danijela Mihoci, foto: Z.Vrzan)

Gustafi

CARLSBERG CROATIA

Do ekan Pan Zlatni Carlsberg Croatia je sve one koji su došli na do ek novog hrvatskog piva po astio s 12.000 besplatnih boca Pana Zlatnog. Pan Zlatni, prvo hrvatsko pivo koje su izabrali pivoljupci, na hrvatsko je tržište krenuo u petak, 27. studenog, sa središnjih gradskih trgova u Varaždinu i Koprivnici. Uz glazbu dva najveselija benda u Hrvatskoj, Belfast Fooda u Koprivnici i Gustafa u Varaždinu, Carlsberg Croatia je sve one koji su došli na do ek novog hrvatskog piva po astio s 12.000 besplatnih boca Pana Zlatnog. Uz 6.000 besplatnih litara novog hrvatskog piva dobro se raspoloženje s grad-

Oni su izabrali pivo

skih trgova prelilo u ve inu koprivni kih i varaždinskih

ka i a i trajalo do sitnih jutarnjih sati.

26

Novi život se ra a

Mario (31) i Antonija (27) Šatvar iz Donje Dubrave dobili su Leonarda, ro enog 24. studenoga u 10.10 sati. Po bracu je došla i Patricija (4).

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Željko (31) i Jelena (28) Flac iz Donjeg Koncov aka dobili su Davida, ro enog 21. studenoga u 17 sati. Po bracu je došla i Jana (4).

1. prosinca 2009.

Davor Mikolaj (27) i Ivana Baka - Mikolaj (26) iz Zasadbrega dobili su Tenu, ro enu 24. studenoga u 19.30 sati.

Miljenko (32) i Barbara (25) Reberniki iz Palovca dobili su sina po imenu Mateo, ro enog 16. studenoga u 00.40 sati. Po bracu je došla i Viktorija (5,5). Žarko (26) i Emina (23) Boži iz Ma kovca dobili su Evu, ro enu 20. studenoga u 10,30 sati.

Milivoj Kozar (24) i Ivana Crn ec (24) iz Kuršanca dobili su Mariju, ro enu 20. studenoga u 14.10 sati.

Irena Oršuš (18) iz Trnovca 20. studenoga u 10 sati rodila je k er Nives. Po unuku je došla baka Sandra. Miroslav Ignac (29) i Snježana Oršoš (27) iz Trnovca dobili su Kristinu, ro enu 25. studenoga to no u pono . Kod ku e su seku do ekali Marija (11), Dario (9), Martina (7), Darija (3) i Valentina (1,9).

MT “Leptiri ” vas daruje Roditelje novoro ene bebe koji se pristanu fotogra irati za našu rubriku “Novi život se ra a”, prigodnim e poklonom obradovati naš fotograf. Darove za male bebe omogu io je vjerni i pažljivi sponzor, tvrtka MT tvornica trikotaže iz Štrigove.

Dražen (24) i Biljana (23) Oršuš iz Pribislavca dobili su Antoniju, ro enu 23. studenoga u 3 sata. Kod ku e su seku do ekali Benjamin (7), Antonijo (5), Nino (3) i Valentino (1,9).

Me imurci teško podnijeli jezikovu juhu Stephana Mocchija Zvijezda popularnoga kulinarskog showa “Jezikova juha” Stephan Mocchio, nesmiljeni kriti ar hrvatskih ugostitelja, svojim oštrim jezikom i britkom kritikom osvojio je Hrvate u toj mjeri da postoje grupe koje ga žele za novoga hrvatskog predsjednika. U cijeloj zemlji njegovu kritiku nisu mogli podnijeti jedino u jednom me imurskom restoranu. Zbog jezikove juhe koju im je poslužio protjerali su ga iz restorana. (D.Mihoci;Z.Vrzan)

2

1. prosinca 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NA 15. JAZZ FAIRU nastupio najbolji prošlogodišnji hrvatski instrumentalist Branimir Gazdik

Bubnjari su samo jedna karika u glazbi Petnaesti po redu Jazz fair pružio je akove koj publici priliku uti najboljeg instrumentalista u prošloj godini Branimira Gazdika. Gazdik je poznati rije ki bubnjar i stalni je lan Elvis Stani Groupa, koji esto nastupa s uzdanicima rije kog jazza Darkom Jurkovi em Charlijem, Henryjem Radanovi em te Denisom Razumovi em. Tijekom dugogodišnje suradnje s vrhunskim hrvatskim jazz glazbenicima, u njemu se rodila želja te potreba za vlastitim izri ajem, što je rezultiralo albumom “Friendly”, na kojem je Gazdik okupio ekipu vrsnih glazbenika (Maasej Kova evi , Elvis Stani , Henry Radanovi , Goran Rukavina, Branko Sterpin, Boris Popov, Ivan Popeski , Vladimir Samardži , Joe Kaplowitz, Saša Nestorovi , Denis Razumovi ...) te uz njihove instrumentalne intervencije stvorio fusion sazdan iz latina, funka i jazza. Album je nominiran za Porin 2008. u kategoriji najboljeg jazz albuma, a da Gazdika struka i te kako prepoznaje, dokazala je nagradivši ga statusom za najboljeg bubnjara u prošloj godini u kategoriji pop i urbane glazbe, kao i nagradom za najboljeg instrumentalista, tako er u protekloj godini. S obzirom na to da se radi o vrhunskom bubnjaru i glazbeniku, mi nismo mogli

• Koliko trenutno ima vrhunskih bubnjara u Hrvatskoj? — Škakljivo pitanje. Ja mogu re i da sam jako sretan što u ovako maloj zemlji ima puno odli nih bubnjara. ak možda ponekad i previše. Stvarno ih ima. Ne mogu re i to an broj, jer ne znam, ali stvarno ima odli nih bubnjara. Mogu recimo izdvojiti Janka Novoseli a, Krunu Leva i a, Dadu Marinkovi a, Marka Matoševi a, Marka Lazari a, Damir Šomen ... To su samo neki koje sam se trenutno sjetio, neka drugi ne zamjere.

Najljepše je sura ivati s prijateljima 15. Jazz fair otvorio je Trio Borgia propustiti napraviti kratak razgovor s njim. • Koliko je za bend i glazbu bitan dobar bubnjar? — Bubnjar je samo jedna karika u glazbi. Bubnjar i basist ine ritam sekciju koja je po meni nužno potrebna da bi glazba bila dobra. Ali mislim da su i basist i bubnjar samo jedna karika u glazbi, jer, koliko se ljudi nalazi u bendu, toliko ljudi kreira neku emociju i pokušava je prenijeti na publiku. Zato ne bih isticao neki instrument kao važniji ili manje važniji. Svi su važni.

Hrvatska ima puno dobrih bubnjara • Koliko je teško nau iti dobro svirati bubnjeve? esto ljudi imaju krivu percepciju da su bubnjevi “najlakši” instrument. — To ovisi o pojedina nim a initetima. Zna i, netko želi nau iti svirati samo osnove, samo da se malo zabavi, a netko želi oti i malo dalje, pa onda što dalje to je teže. Bubanj je teško svirati jednako kao i sve druge instrumente, jer, kad se kre e od nule, onda je sve jako teško.

Recesija pogodila i Jazz fair Kako svjetska kriza poga a sva podru ja života, ništa druga ije nije ni s kulturom, zapravo, kako se kaže, prva strada upravo kultura. Tako recesija nije zaobišla ni petnaesti po redu Jazz fair ije je trajanje skra eno na dva dana, a gosti izvo a i ove su godine svi bili iz Hrvatske. - Imali smo dobre planove dovesti neke bendove i izvo a e iz inozemstva. Pregovarao sam s odli nim saksofonistom iz Amerike, ali smo prije etiri mjeseca saznali da nam je budžet srezan i morali smo se, na žalost, prilagoditi, kazao je Maasej

Kova evi , umjetni ki direktor festivala. No, iako nije bilo zvu nih imena iz svijeta, Jazz fair je doveo ono ponajbolje što Hrvatska nudi. Osim kvinteta Branimira Gazdika, nastupili su i Trio Borgia iz Varaždina koji ine ve etablirani glazbenici Petar Eldan (klavir) i Saša Borovec (kontrabas), te mlada, veoma talentirana pjeva ica Lukrecija Oreški, kao i Jazzy Nyul Project Osijek, bend koji ine iskusni hrvatski glazbenici Vedran Zec – gitara, Hrvoje Galler – klavir, Ferdinand Buhanec – bas i Robert Jambruši – bubanj.

IZLOŽBENI salon Muzeja Me imurja akovec, 4. prosinca u 18 sati

Izložba fotografija Mirjane Tomaševi Dan evi U Izložbenom salonu Muzeja Me imurja akovec u petak 4. prosinca u 18 sati otvorit e se izložba fotogra ija Mirjane Tomaševi Dan evi . Izložba obuhva a fotogra ije na temu traženja me uodnosa sjene autorice i okruženja s kojim komunicira. Nastale su izme u travnja 2007., kada je snimljena prva fotogra ija na temu sjena u Sv. Martinu na Muri, i kolovoza 2009. s posljednjim motivima snimljenim u akovcu. Izme u ove

dvije me imurske lokacije autorica je putovala i fotogra irala diljem Hrvatske, Europe i Japana, a za izložbu je izabrana 61 fotogra ija. Fotogra ije su izdvojene iz ciklusa Autoportreti - sjene i teksture: Dnevnik traženja sjene, odnosno naknadno oblikovanog ciklusa Sjene i teksture grada, koji se koncentrira na temu urbanog okoliša, tj. me uodnosa sjene autorice i gradskog okruženja s kojim komunicira.

TRIBINA , 3. prosinca u 20 sati

Najlu a predstava na svijetu Ovaj tjedan na Tribini akovec etvrtkom u Centru za kulturu igra “Najlu a predstava na svijetu” u režiji i izvedbi Mladene Gavran. Teatar Gavran je s hit komedijom “Hotel Babilon”, u izvedbi Mladene Gavran, osvojio srca brojnih gledatelja, te nekoliko zna ajnih kazališnih nagrada. Sedam godina nakon Babilona Mladena Gavran i Miro Gavran izlaze pred publiku s novom kazališnom poslasticom, monodramom “Najlu a predstava na svijetu”, u kojoj e Mladena odigrati ak dvanaest razli itih

uloga u dinami noj pri i o ljubavi, ljubomori i kazališnim spletkama. Mladena Gavran u ovoj je predstavi nadmašila samu sebe. Dinami nom igrom i transformacijama kazališnoj publici razotkrila je sve: i lice i nali je kazališta. Odvela je iza kulisa, upoznala sa sjajem i bijedom gluma kog života i humorno demisti icirala najljepši posao na svijetu - gluma ki. Za ovaj tekst Miro Gavran je dobio Nagradu “Marin Drži “ Ministarstva kulture RH i Nagradu “Ivan Raos“. Trajanje: 90 minuta.

Branimira Gazdika kolege glazbenici izabrali su za najboljega prošlogodišnjeg instrumentalista

• Sura ujete s mnogo glazbenika. S kim Vam je najljepše raditi? — Opet škakljivo pitanje. Meni je nekako najljepše i najemotivnije sura ivati s našim bendom, jer su to sve odli ni glazbenici, a i mi smo prije svega privatno prijatelji dugi niz godina. Od ostalih projekata u kojima sudjelujem kao gost, ne bih izdvajao neka imena jer su svi ti ljudi bitni u mom glazbenom odrastanju i svi oni imaju važnu kariku u mom bavljenju glazbom. • Bubnjari su na pozornici obi no u pozadini, nekako su možda i manje eksponirani od ostalih lanova benda. Ali Vi ste se uspjeli istaknuti. Ove ste godine osvojili i nagradu za najboljega hrvatskog instrumentalista. — Znate što, nisam ja to planirao. Ja jednostavno bezuvjetno radim to što radim. Volim glazbu, živim taj život, ne tražim ništa za uzvrat, a onda rezultati do u kad se najmanje nadaš. Ljudi prepoznaju, cijene ono što radiš. Jednostavno, kad vjeruješ u ono što radiš, rezultat do e sam od sebe. To je sve neplanski, ali jako mi je drago što je to tako. • Imaš li kakav savjet za mlade glazbenike - bubnjare? — Imam tri savjeta. Ako se žele baviti glazbom, nevezano o kojem se instrumentu radi, trebaju puno slušati glazbu i tražiti inspiraciju u dobroj glazbi, moraju puno vježbati instrument i, tre e, moraju puno svirati u interakciji s ljudima, odnosno dijeliti to svoje umije e s ljudima na pozornici. (mn)

IZLOŽBA fotografa Zlatka Vrzana u caffeu “Martin” u Nedeliš u, 4. prosinca u 20 sati

Media by Zvrzan po tre i put Omiljeni fotograf Me imurskih novina Zlatko Vrzan ponovno organizira izložbu svojih naslovnica podlistka Media pod nazivom “Media by Zvrzan II”. Izložba e se otvori u ca e baru “Mar n” u Nedeliš u 4. prosinca u 20 sa . Bit e izloženo sedamnaest fotogra ja naših me imurskih ljepo ca, te naslovnica na kojoj je pozirala mlada nada me imurske i hrvatske glazbe Bojan Jambroši . Osim dobrog druženja, sve e bi popra eno dobrom glazbom, tako e za posje telje zasvira bend “Funky Town”. Profesionalni fotograf Zlatko Vrzan zaposlen je u Me imurskim novinama od njihovog za etka te je kroz su e i su e fotogra ja itateljstvu prenio fotozapise s raznih doga anja, kao i fotogra je osoba koje su na ovaj ili onaj na in obilježile život “med Murom i Dravom”. Osim u ma noj redakciji, Zlatko niz godina sura uje sa zagreba kim Vjesnikom, ije itatelje redovito fotogra jom izvješ uje o najaktualnijim zbivanjima u Me imurju. Njegove fotogra je koriste tako er: Hina Vjesnik, Arena, Gloria, Imperial Lider itd. Do sada je imao devet samostalnih izložbi fotogra ja i osam skupnih, a kao autor fotogra ja javlja se u velikom broju monogra ja, kalendara, kataloga, knjiga te modnoj fotogra ji. Vrzan nije fotogra ju zavolio u trenutku kad su nastajale Me imurske novine, nego je fotogra ja i njezino pojavljivanje u javnos bio njegov dje a ki san koji je uspješno pretvorio u stvarnost.

1. prosinca 2009.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

VESELI ME IMURCI uz bogat program obilježili jubilarnu obljetnicu

Šezdeset im je godina tek Velika se obljetnica proslavila prošli tjedan u akove kom Centru za kulturu. Jedna od najpoznatijih i najveselijih kulturno - umjetni kih udruga “Veseli Me imurci” proslavili su 60. ro endan. Za prepunu dvoranu pripremili su bogat program u kojem su predstavili presjek svog rada i aktivnosti. Veseli Me imurci s radom su zapo eli 1949. godine u okviru MT -a, na inicijativu Matije Grabrovi a koji je bio dugogodišnji koreograf udruge, a iji je današnji po asni lan. - Ja sam mislio samo zapo eti rad, a sada vidim da je sve ovo dugo izdržalo. Kad je sve zapo elo, bio sam veoma mlad. Bili smo entuzijasti ni i s puno truda i rada doveli smo do udruge kakva je danas. Po eli smo kao udruga koja izvodi izvorni folklor, a sada su po eli i s koreogra iranim i drago mi je vidjeti da udruga napreduje, kazao je na proslavi Grabrovi . Danas KUU djeluje kroz nekoliko sekcija – starija folklorna pod vodstvom Nikole Kotura, dje ja folklorna pod vodstvom Martine Serši , tamburaška pod vodstvom Nikoline Novak i Nevena Kolari a, kao i sekcija za o uvanje fašni kih i narodnih obi aja koju vodi Željko Kolari . “Najmla a” sekcija je dramska, no ona je zato i me u najuspješnijima (postižu zna ajne rezultate na Festivalu kazališnih amatera), a za dobru glumu i režiju zasigurno je zaslužan i voditelj sekcije Franjo Sedlar.

Jubilej je obilježen uz bogat program šaljemo ve godinama. Osim toga, Nikola Kotur i Jelena Tisaj, suradnici i koreogra i udruge, dugo su godina plesali u Zagreba kom fol-

Nema brige za budu nost Veselih Me imuraca I iako su ve dobrano zagazili u one najbolje godine, zanimljivo je da Vesele Me imurce ine pretežno mla i lanovi. Najstariji me u njima je Željko Kolari iz akovca, 52 godine, koji je ujedno voditelj sek-

Udruga funkcionira kao obitelj Trenutno imaju šezdesetak lanova, koji, kako nam kaže predsjednik udruge Miljenko Zelenbaba, svi funkcioniraju kao jedna obitelj: - Upravo je to jedna od speci i nosti ove udruge, ona okuplja obitelji. Ovdje plešu roditelji i njihova djeca. Ovdje se ra aju i ljubavi, pa je tako ve mnogo brakova sklopljeno unutar udruge. Svake godine vjen a se barem jedan par. Ono o emu Veseli Me imurci još odska u jest i što njeguju koreogra ije svih krajeva Hrvatske, i to zahvaljuju i stru nim voditeljima koji su prošli razne edukacije. - Bitno je spomenuti zimsku školu folklora u Crikvenici, na koju lanove

Dje ja tribina, nedjelja, 6. prosinca, 16 sati

Pinkleci igraju Gašpara u akciji Kazališna družina Pinklec igrat e ovaj tjedan na Dje joj tribini nedjeljom predstavu “Gašpar u akciji” u režiji Romana Bogdana. Poznati lik iz srednjoeuropske lutkarske baš ne Gašpar (Kasparel, ovaj put ne kao ginjol, ve modi cirana javajka), zabavit e dje ju publiku svojim nepodopš nama uz malu pomo prijatelja Gnjusa (ime mu samo govori kako je “dobar“). Uz nezaobilazni lik Policajca ureka, cijela e zavrzlama na kraju bi otpetljana, krivci primjereno “kažnjeni“, a Truben ca e se sa svojim prijateljicama Cmizdrom i Keheljkom osladiti bakinim kola ima. Igraju: Karolina Horvat, Bruno Kontrec/Igor Baksa, Tasjenka Štrek, Lucija Koren, Josipa Mrla, Mario Jakši i Davor Dokleja. Oblikovanje rasvjete: Neven Taradi; lutke: Jelena Dokleja; glazba: Jasmina Star evi / Dario Sambunjak. Trajanje: 25 minuta; za sve uzraste!

klornom ansamblu pod vodstvom dr. Ivana Ivan ana, koji je veliko ime u današnjem folkloru. Tako da su i odonuda pokupili neko znanje

cije za o uvanje obi aja. – Trenutno sam najstariji lan u društvu, bilo je i starijih, ali su o šli. Moj staž je po eo s prvim razredom srednje škole i ostao sam aktivan kroz sve ove godine. Do prošle godine bio sam i ak van lan, no sada, pošto je sve više mladih, nema potrebe da se i mi stariji pokazujemo na pozornici. Kolari je kazao kako je kroz godine vidio uspone i padove udruge, no sada s dolaskom mladih, školovanih snaga ne brine za budu nost Veselih Me imuraca. - Sada bi mogli ovako uspješno i još sto godina, a još bi bolje bilo kad bi se uklju ilo još više djece. Nadam se da e roditelji sada prepozna kvalitetu naših voditelja i posla svoju djecu da nau e više o folkloru, ali i me imurskoj baš ni.

Tamburaši su neizostavni dio nastupa Veselih Me imuraca koje sada dalje proslje uju svim lanovima, ispri ao je Zelenbaba.

Jedni od najboljih me imurskih ambasadora Svoju ljubav prema folkloru i plesu Veseli Me imurci nisu se libili velikodušno pokazati i diljem Europe, tako su gostovali i u Poljskoj, Švicarskoj, Ma arskoj, Sloveniji ... - Bilo je krasnih putovanja. Od njih zbilja mnogo, u sje anju je još svježe ono prošlogodišnje u Slova koj gdje smo sudjelovali na trodnevnoj me unarodnoj smotri folklora, na kojoj je bio prisutan predsjednik Slova ke, koji je porijeklom Hrvat. Što se ti e Hrvatske, mislim da ne postoji kraj gdje nismo bili, od Slavonije, Istre, Dalmacije, Hrvatskog zagorja ..., prisjetio se Zelenbaba. Kamo god su išli, pratio ih je vedar duh i otvorenost prema novim poznanstvima, tako nije ni udo da danas Me imurci njeguju prijateljske odnose s mnogim ansamblima i društvima. A kako i ne bi kad se ljubav koju osje aju jedni prema drugima i prema folkloru i

Probe i nastupi posebno su zabavni najmla ima U Veselim Me imurcima veoma je ak vna i dje ja folklorna sekcija. Kao i oni odrasliji, i osnovnoškolci se vesele svakoj probi i nastupu. Juraj Barlek iz Brezja ima 11 godina i svira u tamburaškom orkestru. - Uklju io sam se u rad jer nas je ve od prvog razreda u iteljica uklju ila u ples i folklor. Sad sam u petom razredu i nastavljam s folklorom. Jako mi se svi a ovdje. Probe i nastupi su zabavni i planiram i dalje nastavi se druži sa svima. Njegova vršnjakinja Janja Kralj iz Vu e nca tako er rado provodi vrijeme na probama folklora. I ja od prvog razreda hodam na folklor i jako je zabavno. Najviše mi se svi aju pjesme, kako me imurske, tako i iz drugih krajeva Hrvatske. Svi a mi se i druženje za vrijeme plesa. Stvarno nam je zabavno i lijepo se svi skupa provodimo.

IZLOŽBA Nade Gorupi u crkvi Sv. Antuna Padovanskog

Slike nastale iz duhovne potrebe U izložbenom prostoru crkve Sv. Antuna Padovanskog može se pogledati izložba slika Me imurke Nade Gorupi . Ova amaterska slikarica aktivna je lanica Likovnog udruženja akovec, a slike stvara ve dvadeset godina. Do sad je imala etrnaestak samostalnih i mnogo grupnih izložbi, a redovito sudjeluje i na likovnim kolonijama u kreativnim radionicama za djecu. - Ovime sam se po ela baviti iz duhovne potrebe, kako bih kanalizirala sve pozitivnosti koje doživ-

ljavam. Za mene slikarstvo zna i da od sebe dam sve ono pozitivno van iz sebe. Ali to je i recipro an odnos. Zauzvrat te slike daju ugodu mojoj duši i ispunjavaju me velikom ljubavlju, kazala je na izložbi Nada Gorupi . Slike kojima nam se predstavlja ra ene su u gotovo svim tehnikama - akrilik na platnu, ulje na platu, akvarel i suhi pastel, a tematika slika je u skladu s nadolaze im blagdanima produhovljena. Radi se o likovima Isusa i Marije s djetetom u više varijacija.

obi ajima nadaleko osje a. Svi oni, po evši od najmla ih lanova do najstarijih, ugradili su dio sebe u ovu udrugu koja ini jedan stup kulturno - umjetni kog stvaralaštva u našoj županiji i na najbolji na in Me imurje predstavlja ostatku države i Europi. Sve pohvale svim Veselim Me imurcima. I, sretan vam ro endan! Neka vam je još barem dva puta toliko. (mn)

Kako je Bandi pokvario ro endan Uistinu svaka pohvala svim organizatorima proslave 60. obljetnice postojanja Veselih Me imuraca, kao i svi plesa ima i muzi arima. Predstavivši se pjesmama i plesovima iz Me imurja, Zagorja, Baranje, Zagreba kog prigorja i Slavonije, dobro su zabavili publiku koja se okupila u zavidnom broju. Cijela sve anost bila bi još ljepša i ugodnija da nije bilo nepozvanih gostiju. Tako se na proslavi pojavio predsjedni ki kandidat Milan Bandi . Kao, on je na uo da se nešto zbivalo u Centru. Vjerojatno se uspani io kad je vidio da se više ljudi uputilo u CZK nego na koncert Ki e Slabinca pod šatorom na Trgu Republike, pa se odlu io preseliti na lokaciju s više ljudi. I ne samo to, “Bandidas” je došao s cijelom svitom i zauzeo cijeli prvi red, zbog ega svoje sjedalo ondje nisu uspjeli dobiti ni predsjednik KUD-a Miljenko Zelenbaba, a ni legenda me imurskog folklora Matija Grabrovi . E pa, Bandi u, svaka ast, stvarno si faca!

4

1. prosinca 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ME UNARODNI suradni ki projekt EEII ‘09. DESETE Ve eri pjesme i plesa u Nedeliš u ovaj vikend u akovcu

Multimedijski doga aj koji spaja umjetnike i razli ite oblike stvaranja Šesti po redu EEII ‘09. (Eksperimentalne elektronske intervencije) održat e se u akovcu, u galeriji zgrade “Scheier”, 5. prosinca od 10 do 22 sata i na njemu e sudjelovati umjetnici iz Nizozemske, Gr ke, Italije i Hrvatske. EEII ‘09. je multimedijski doga aj koji se temelji na suradnji umjetnika i spajanju razli itih metoda i oblika stvaranja. Cilj ovog projekta je uspostaviti me usobnu interakciju kroz cijeli proces. Spoj kreativne energije razli itih individua, koje e eksperimentirati s novim tehnologijama, pokrenut e nekonvencionalni umjetni ki tok stvaranja, a time i rezultirati novim i jedinstvenim umjetni kim djelima prisutnim samo u trenutku izvo enja. Svatko prisutan u 12-satnom kolektivnom procesu, bilo da se smatra umjetnikom ili samo znatiželjnim posjetiteljem, bit e aktivan i jednako vrijedan sudionik koji e svojim idejama mo i utjecati

na cjelokupno stvaranje, kao i na produkt stvaranja. Izme u ostalih, svoj dolazak na EEII ‘09. najavili su Maria Karagianni (Gr ka), kolektivi Fukte i Suburban Howl iz Italije, Maurice Kraanen iz Nizozemske, Kruno Jošt iz Križevaca, Goran Butorac iz Rijeke, Maja Kalogera iz Zagreba, Saša Fišter iz Varaždina te umjetnici i kolektivi iz akovca: Kristina Horvat Blažinovi , JAMA Photography, Estetikheretik i Tiefen Ton. Doga anju e se mo i doprinijeti i preko Interneta u realnom vremenu, a svoje virtualno prisustvo ve su najavili Ricardo Palmieri iz Brazila i Onoxo iz Zagreba. Još uvijek nije kasno da unaprijed iznesete svoje ideje i najavite svoj dolazak, i to na web stranici http://uke.hr/EEII . Ako pak se ne smatrate umjetnikom, doga anje možete posjetiti ove subote u bilo koje vrijeme od 10 do 22 sata u galeriji zgrade “Scheier” u akovcu.

DE KI iz Restarta osvojili drugo mjesto u finalu 3. Imagine festivala

Odli nim izvedbama pjesama impresionirali žiri i publiku U konkurenciji od dvanaest inalista iz cijele Hrvatske, mladi akove ki rockeri po imenu “Restart” prošle su nedjelje u prepunom klubu “Sax” u Zagrebu osvojili drugo mjesto u velikom inalu 3. hrvatskog Imagine festivala. “Naj upaviji bend” inala, kako je de ke prozvala voditeljica Anja Alavanja, osvojili su nastup na inalu nacionalnoga belgijskog festivala Music Live u Antwerpenu 25. travnja idu e godine. Hrvoje Krišto ic, Armando Kanižaj, Filip Srnec i Fabian Logožar stru ni žiri impresionirali su odli nim izvedbama svoje autorske pjesme “Tama” i “Jump” Van Halena. Iako su mladi, ova nagrada osvojena na natjecanju mladih glazbenika izme u 12 i 19 godina razli itih glazbenih stilova za

njih je velik poticaj za daljnji rad. Rije je o bendu koji je osnovan prije dvije godine od strane gitarista Filipa Srneca, basista Armanda Kanižaja i bubnjara Fabiana Logožara, dok im se nekoliko mjeseci kasnije pridružio klavijaturist Hrvoje Krišto i . U tom sastavu odradili su nekoliko nastupa, preferiraju i hard rock žanr. Restart po inje sve ozbiljnije raditi i u repertoar koji se sastoji od doma ih i stranih rock, hard rock i pop - rock hitova po inju ubacivati vlastite skladbe. Trenutno u studiju snimaju svoje pjesme, stoga se nadamo da uskoro možemo o ekivati izlazak prvog albuma ovoga obe avaju eg etvorca, za koji vjerujemo da e oduševiti sve ljubitelje rock glazbe. (hz)

akove ki rockeri s voditeljicom Anjom Alavanjom i producentom iz Aquarius Recordsa

Obilježena uspješna godina koja se primi e kraju Posebni gosti Ve eri pjesme i plesa bili su pjeva i Pjeva kog zbora iz Szarbogarda u Ma arskoj Pjeva ki zbor “Josip Vrhovski” Nedeliš e prošle je subote bio doma in tradicionalne, desete po redu Ve eri pjesme i plesa, kojom su obilježili uspješnu godinu koja se primi e kraju. U dvorani Osnovne škole Nedeliš e, uz doma ine, publici su se predstavili tamburaši Tamburaškog orkestra “Josip Vrhovski”, KUU “Selja ka sloga” te posebni gosti, pjeva i Pjeva kog zbora iz Szarbogarda u Ma arskoj. Nakon sjajnih izvedba Pjeva kog zbora “Josip Vrhovski”, pod ravnanjem dirigenta prof. Branimira Magdaleni a, publika je uživala u kompozicijama pjeva ica i pjeva a iz Ma arske, s kojima doma ini sura uju godinu dana. Tamburaški orkestar “Josip Vrhovski” s voditeljem prof. Miroslavom Novakom tako er se pokazao u najboljem svjetlu, a publika je još jednom pokazala koliko voli zvuk tamburice. Kako bi se barem na trenutak prisjetili nekadašnjeg na ina života, slogaši su se predstavili prikazom obi aja “Snoboki” koji je pripremila Štefanija Oreški. Tamburaše je pripremio prof. Miroslav Novak, dok je koreograf i umjetni ki voditelj Sloge Matija Grabrovi . Pjeva ki zbor “Josip Vrhovski” još je jednom dokazao da je odli an doma in i organizator Glazbenih ve eri. Uspješnu go-

dinu koja je iza njih tako er e obilježiti tradicionalnim boži nim koncertom 20. prosinca u dvorani “Aton”, za koji se trenut-

no pripremaju punom parom. Za posljednji koncert ove godine zbor najavljuje niz iznena enja, stoga nikako nemojte propustiti

svake godine sve brojniji boži ni koncert Pjeva kog zbora “Josip Vrhovski”. (hz)

Pjeva ki zbor “Josip Vrhovski” još je jednom dokazao da je odli an doma in

Slogaši su se predstavili prikazom obi aja “Snoboki” koji je pripremila Štefanija Oreški

U SUBOTU se u dvorani Graditeljske škole održava sedmo izdanje MEF-a

Po prvi put u izravnom prijenosu HTV-a Me imurski festival zabavne glazbe, koji su kao suorganizator i glavni medijski pokrovitelj 2003. godine pokrenule Me imurske novine, ove e se godine u njegovom sedmom izdanje po prvi put emitirati na HTV-u. Me imurski festival zabavne glazbe održat e se predstoje e subote 5. prosinca u dvorani Graditeljske škole u akovcu. Prijenos na HTV-u + zapo inje u 20 sati. Program vode Mirko Fodor i Melita Herengek. Nakon što se digla medijska prašina oko (ne)nastupanja i (ne) pla anja Jacquesa Houdeka, utvr ena je lista izvo a a u programu koji je natjecateljskog karaktera. Antonija Šola, Lidija Ba i (na slici), Mladen Burna , Latino, klapa Nostalgija, Davor Borno samo je dio doma ih snaga koje predvodi prošlogodišnji pobjednik Zoran Jelenkovi . Pretendent za jednu od festivalskih nagrada je i me imurski bard Žiga s Bandistima, koje-

mu e se pridružiti selni ki de ki, rockeri Druga šansa. Za Filipa Jordanovskog iz Makedonije kažu da je novi Toše Proeski, a mlada Slovenka Anita Kralj zasigurno e zapaliti srca muškog dijela publike, kao i nekada lanica Angelsa Vanessa Petrovi iz Rijeke. Kristina Ivekovi , Dajana Mar, koja je prošle godine dobila nagradu za najbolju interpretaciju, ma arski pjeva Marton Hangacsi zasigurno su dobar mamac glazbenim sladokuscima. U prodaju su puštene ulaznice od samo 20 kuna i mogu se nabaviti u RK Me imurka Donum, Radiju 1 i pizzeriji Proventus u Ivanovcu, a kao svake godine dio prihoda ide u humanitarne svrhe.

Posebno priznanje za Zeca Za poseban doprinos hrvatskoj zabavnoj glazbi Organizacijski odbor MEF-a posebno priznanje

dodijelit e legendarnom Me imurcu Vladimiru Ko išu - Zecu. Od po etka prošlog tjedna u opticaju je i mogu nost glasovanja putem Interneta na stranicama www.mef-hr.com, iji e se glasovi pribrojiti glasovima slušatelja radiopostaja za tri nagrade izvan dosega stru nog žirija. Ina e, na portalu su instalirane i glazbene sekvence svih pjesma ovogodišnjeg MEF-a, što, dakako, pomaže u odabiru ovogodišnjeg favorita za pobjedu. Festival e ophoditi mnogi doma i i strani novinari koji prijavljuju svoje akreditacije. Za njih i sve sudionike organiziran je izlet autobusom po Me imurju kako bi se upoznali s našim krajem, ali i kao uvijek do sad doživjeli gostoprimstvo Me imuraca. Uz obilazak užeg centra grada akovca, u dvorani “Scheier” obratit e im se najviši dužnosnici Grada i županije. U sklopu festivala u petak e

se u Toplicama Sv. Martin održati stru ni okrugli stol na temu “Odnos medija i estrade“ u organizaciji HDS-a i ZAMPA, uz moderatoricu Marinu Feri . Uz direktan prijenos HTV-a vjerujemo da e u svijet iz dvorane Graditeljske škole i ove godine odaslati slika uspješnoga hrvatskog festivala zabavne glazbe. Dok ovih dana stru ni žiri u sastavu Ksenija Urli i , Mišo Doležal i Vladimir Dela pomno preslušava pjesme, Organizacijski odbor privodi kraju posljednje radnje za ovaj veliki glazbeni doga aj. Posebna pažnja, za razliku od prošlih godina, okrenuta je scenskoj produkciji koja zadovoljava najviše televizijske standarde. Pobjedni ke statue i ove su godine majstorsko djelo Ivana Trupkovi a Poli-El iz Brezja, a bit e dodijeljene uz Grand prix festival najboljim pjesmama prema ocjeni stru nog žirija i slušatelja radiopostaja.

1. prosinca 2009.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ME IMURSKI UGOSTITELJ jedini nije mogao podnijeti “Jezikovu juhu” Stephana Mocchija, zvijezde istoimenoga kulinarskog showa

Protjeran samo iz akove kog restorana jer je previše kritizirao Stephan Mocchio, zvijezda popularnoga kulinarskog showa “Jezikova juha”, dugi niz godina uspješno sura uje s Lesninom, pa je u povodu druge godišnjice poslovanja njena centra u Varaždinu kupcima demonstrirao svoju kulinarsku vještinu, spravljaju i jela u jednoj od vrhunski opremljenih kuhinja koje Lesnina ima u svojoj ponudi. Bila je to prigoda za razgovor s nesmiljenim kriti arom hrvatskih ugostitelja koji je svojim oštrim jezikom i britkom kritikom osvojio Hrvate u toj mjeri da postoje grupe koje ga žele za novoga hrvatskog predsjednika. - uo sam za to, a i vidio na Facebooku grupu podrške meni kao novom hrvatskom predsjedniku. Kažu da bih ja uveo red u ovu zemlju i da me zato žele za predsjednika. To je smiješno, ali mi istodobno i imponira, no, iskreno, nisam ja za te vode. Previše sam iskren da bih se mogao baviti politikom. Uostalom, previše volim ovaj svoj posao da bih ga mijenjao. No, da mi se kojim slu ajem ukaže ta prilika, poduzeo bih nešto u vezi s turizmom. Ne svi a mi se kako se Hrvatska bavi turizmom. Ministar turizma koji se bavi samo brojkama i brojenjem no enja, kao ovaj naš, nije dobar. Ministar mora znati što zemlja može ponuditi, mora znati o emu pri a. Hrvatska može puno bolje, a država ljudima ne pomaže u tome, odrješit je chef Stephan. Ministar turizma trebao bi znati kako izgledaju kuhinje hrvatskih restorana, kakva znanja imaju kuhari i bave li se marketinški stru njaci njima. - Ne želim vrije ati, ali on u to sigurno nema uvid jer, da ima, a kako nam je turizam toliko bitan, onda bi u inio sve što može kako bi pomogao vlasnicima restorana da ulože u opremanje svojih kuhinja, edukaciju osoblja i marketing, kazuje nam vrhunski kulinarski majstor koji za sebe kaže kako zna ponešto i o menandžmentu jer je stekao ne samo diplomu iz kuharstva, ve i hotelijerskog menandžmenta. To je i bio jedan od razloga zašto je RTL me u 25 kuhara za zvijezdu svoga novog reality showa odabrao upravo Stephana.

Ne prašta nedostatak strasti u kulinarstvu U emisiji nerijetko frcaju iskre, kuhari, konobari, ali i vlasnici restorana vrije aju se zbog Stephanovih javno iznijetih kritika. On ne prašta neurednu kuhinju, a osobito nedostatak strasti u kulinarstvu.

- Kritiziram esto, ali, da se razumijemo, kritike nisu nešto loše. One su uvijek dobra stvar. Kritiziram kako bi ljudi napredovali, kako bi ostvarili napredak na bolje. Kritike koje upu ujem argumentirane su. Nikada ne bih kritizirao nekoga tko nešto dobro u ini, ali, ako je napravio propust ili krivo, ako ga mogu usmjeriti da u ini bolje, onda u svakako re i što mislim. Tijekom snimanja showa dolazio sam u takve ugostiteljske objekte gdje sam jednostavno, kud god bih se okrenuo, nailazio na potrebu da kritiziram. Od higijene do neznanja, isti e Stephan - Grozno je to kad netko nema znanja i strasti prema ovom poslu. To mi je teško gledati. Naravno da kritiziram, a primam kritike jednakom mjerom. Ne ostaju mi dužni. Kada sam bio mla i, bio sam temperamentniji, eksplozivniji i uzvra ao bih na provokacije kakve doživljavam u emisiji, no s godinama je ovjek zreliji i postane mudriji, manje temperamentan. Uostalom, ja ve dugo radim, sa svakakvim sam ljudima u kontaktu, svašta sam doživio, a ovdje sam u Hrvatskoj dovoljno dugo i nau io sam da nije uvijek sve kako želiš. Zato imam razumijevanja za sve te ljude, od kojih mnogi nemaju ni znanje ni kulturu. Njihovo ponašanje ne doživljavam kao osobnu uvredu. Nema veze. To je dio života, isti e Stephan, razgovaraju i i paralelno pripremaju i jelo namijenjeno degustaciji. Kritiku rijetko tko objeru ke i sa zahvalom prihva a. Doga a se upravo suprotno. Zanimalo nas je li se ikada tijekom snimanja showa dogodilo da Stephana i ekipu vlasnici restorana najure jer je bio preoštar u kritici. - Samo jednom u cijelom ciklusu od 12 emisija nismo završili snimanje. Samo jednom. Dogodilo se to u akovcu. Ne, ne mogu vam re i gdje je to bilo. Došli smo snimati prvi dan i ja sam, naravno, kritizirao, rekao sam otvoreno u kamere što ne valja. Vlasnik je zbog toga bio vrlo, vrlo nezadovoljan te je zahtijevao od nas da po-

Hrvatska kuhinja je dobra, a najbolje su lignje - Hrvatska kuhinja je dobra. Što to zna i? Zna i jednostavno da je dobra. Ne mogu izdvojiti me imursku kuhinju kao bolju od dalmatinske jer su svaka za sebe dobre i posebne. To je isto kao kad bi me pitali što mi je bolje u francuskoj kuhinji. Nemogu e je odrediti. Ja najviše obožavam jadranske lignje na žaru. Da, što se udite. Fine, svježe ulovljene još žive pa na žar i u tanjur. Nema boljega. Ja ih lovim sam. I to je sjajno. (DM)

Kada smo ga pitali ima li kakav savjet za mlade kuhanju nevi ne žene, ovako je odgovorio: - Najbolje bi bilo da se oženi kuharom, a, ukoliko se želi potruditi, onda treba u iti i puno kuhati. Ja uz povr e i ribu ili morske plodove u frižideru uvijek imam maslac, parmezan. Ali imam i profesionalnu kuhinju, dobro opremljenu, pa ništa nije problem napraviti. Muževi ili de ki koji žele da im žena kuha svakako ne trebaju škrtariti na opremanju kuhinje. Kupite sve što ženi treba želite li ino jesti. (DM)

pitna, a ako imate dobro opremljenu kuhinju, onda to zna i da možete na kvalitetan na in obraditi namirnice. A dobar marketing zna it e dobru prodaju onoga što nudite, zna i da e vam ljudi dolaziti u restoran. Marketing je velik problem, ali zbog lošeg marketinga ne možemo suditi vlasnicima restorana, jer ipak je to stvar koju moraju odraditi stru njaci. Njihova je odgovornost u tome što nisu spremni izdvojiti novac i platiti nekoga tko e im napraviti dobru promociju restorana, otkriva Stephan, koji je radio u najboljim pariškim, ali i hrvatskim restoranima, a sada vodi vlastitu slasti arnicu “Le Jardin” na zagreba koj Kajzerici u kojoj nudi tradicionalne francuske slastice.

Hranu koju priprema za goste najprije sam kuša novimo snimanje, ali da ovaj put ne smijem kritizirati nego hvaliti njegov restoran. Ja, dakako, na to nisam pristao. To nije dolazilo u obzir. Ja ne mogu hvaliti nešto što ne valja. I tako nas je izbacio van iz restorana. Kuhinja je bila jako, jako loša. Stvarno jako loša. On je mislio, vjerojatno, da može koristiti samo reklamni dio, ali bez, kako bi rekao, bez da pati. A moramo ponekad patiti kad nije dobro. Mislim da tu emisiju ne emo objaviti jer imamo snimljen svega jedan dan, a svaku emisiju snimamo etiri dana. Na žalost, nismo snimali ni u jednom drugom restoranu u Me imurju, otkrio je Stephan u razgovoru koji su s velikom pozornoš u pratili mnogi znatiželjnici u Lesnini, pa ih je ova nova kulinarska zvijezda morala moliti da kušaju jelo koje je za njih spremio. - Prestanite slušati, odite, jedite!, naredio je.

Zvijezde su na nebu, a slava je teška S pozornoš u koju mu ljudi posve uju Stephan se ne nosi bez teško a. - Vidite, lani su ljudi dolazili ovamo kušati što sam spremio, sada su došli vidjeti me. I to mi nije baš drago. Zato im govorim neka odu jesti umjesto da slušaju o emu mi razgovaramo. Kažu da sam sada zvijezda. To je glupost. Zvijezde su na nebu ili u moru. Ne smeta mi ta pozornost. Lijepo je kad ljudi priznaju vaš rad, da ste nešto dobro napravili. Meni paše ta pozornost, ali nije lako svaki dan. Zna biti teško i zamorno. Ima slu ajeva da ne mogu nikamo do i, nikamo i i, a da me netko ne zaustavi u namjeri da me pozdravi, da me nešto pita, da se sa mnom slika. To zna biti naporno, žali se kuhar.

Bez povratnih informacija - Ni iz jednog me restorana nisu zvali nakon što smo snimili emisije pa nemam, a volio bih imati, povratnu informaciju o tome kako posluju. Volio bih znati jesu li prihvatili moje savjete i kako je to utjecalo na njihovo poslovanje. Mislim da je to problem. Oni koji su odlu ili prihvatiti i primijeniti moje savjete bit e uspješni, to vam garantiram, a ako rade kao i ranije, onda jao si ga njima. (DM)

Oženite kuhara

Stephan Mocchio: - Ljudi su nekada dolazili ovamo kušati što sam spremio, a sada su došli vidjeti me. Umjesto da slušaju o emu mi razgovaramo, trebali bi degustirati ovo što im spremam

Dobra oprema, dobar kuhar i dobar marketing klju uspjeha Pitamo ga što su po njegovu sudu najve i problemi u hrvatskim restoranima. - Loša opremljenost. Restorani su jako, jako loše opremljeni. Tražili smo ga i da nam otkrije što restoran ini uspješnim. - Dobra oprema, dobar kuhar i dobar marketing. To su najvažnije stvari koje mora imati jedan restoran želi li uspješno poslovati. Ako imate dobroga kuhara, onda on ima znanja i zna kako raditi svoj posao, a tada je automatski i higijena neu-

Svoju prvu slasticu – okoladni mousse napravio je u dobi od sedam godina - Gledao sam svog oca kako je spravlja i upamtio sve što je koristio i, kada sam ostao sam, ponovio sam cijeli postupak. Ispalo je grozno, iako su je svi jeli i tvrdili da je dobar. Moj je otac slijep i nikad mi nije bilo jasno kako je neka jela uspijevao tako dobro napraviti. Primjerice, njemu omlet nikada nije zagorio, otkriva Stephan, koji je uzore imao i u majci i u baki koje su uvijek odli no kuhale. Stephan kaže kako je oduvijek znao da želi biti kuhar. Sa sedam je godina vrsto odlu io da e to biti njegov poziv. Kuhanje mu, kaže, nije samo posao nego život i sudbina. (D. Mihoci, foto: Z. Vrzan)

U Hrvatskoj završio zbog ljubavi prema Opatijki Zanimalo nas kuha li s jednakom straš u i kod ku e ili kuha u prepušta supruzi Nataši, Opatijki koju je upoznao 1996. godine u jednom francuskom hotelu u kojemu je ona radila na recepciji, a on je bio zamjenik šefa kuhinje. - Oženio sam se Hrvaticom koju sam upoznao u Francuskoj i tako sam doselio ovamo živjeti. Jednostavno. Došao sam 1997. godine. Malo tko bi, priznat ete, u to vrijeme otišao iz Francuske živjeti ovamo u Hrvatsku. Kad sam doma, uvijek kuham. Kuham sve. Pretežno povr e i morske stvari. Nisam ograni en. Ali kad me nema, onda za našu djecu Tianu i Alexa kuha supruga koja je, kako kaže, dosta dobra kuharica. - U novije sam vrijeme jako zaokupljen poslom, nemam slobodnog vre-

mena. Radim non-stop, nemam vremena ni za što. Samo za djecu i, naravno, suprugu. Ali premalo. Nekada sam igrao skvoš, ronio na dah, sada sam se svega odrekao. Kako onda održavam liniju? Hm, ne u biti prost, ili da ispadne da se hvalim, ali znate kako. Stephan kaže da je Hrvatsku upoznao prije no što je upoznao suprugu. Bilo je to u ratno doba kada je kao pripadnik UN-ovih postrojbi služio vojni rok u Bosni. Na pitanje što je radio, kazao je kako nije kuhao, jer je to odbio initi, ve je radije vozio kamion dostavljaju i pomo civilima i izbjeglicama. - Bio sam tamo sedam mjeseci. Bilo je to neprocjenjivo iskustvo, šturo e o tom svom iskustvu. (DM)

6

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

V.B.Z. preporu uje

KNJIGA TJEDNA: Jorge Luis Borges - “Aleph”

Sretniji od Boga

Nije za itanje u jednom dahu, ve za promišljanje

Vi ste duhovni majstor, a toga možda i niste svjesni. Ovo je priru nik za vas. Napisali ste ga sami za sebe. Ni toga možda ovog trenutka niste svjesni, ali uskoro ete biti. Svi smo mi duhovni majstori. udesni uvidi na stranicama ove knjige jasno nam govore da svako ljudsko bi e može po eti izražavati duhovno majstorstvo, preobražavaju i obi an život u neobi no iskustvo. Autor Razgovora s Bogom kroz svoju neodoljivu poruku, koja nam može promijeniti život, vodi na putovanje u radost. On donosi najnoviju vijest, a ta je: Vi ste ro eni da bi bili sretni. A ako ste sretni, tada ste ro eni da budete još sretniji. ak i ako ste jako sretni, možete biti još sretniji. Koliko sretni možete biti? Koliko to no sretni možete biti? Pa, možete biti sretniji od Boga! Od objavljivanja nevjerojatne serije svjetskih bestselera “Razgovori s Bogom” (više od dvije i pol godine nalazili su se

na listama New York Timesa, a objavljeni su na 37 jezika), Neale Donald Walsch itateljima poru uje da novo razumijevanje Boga može promijeniti živote i cijeli svijet. U ovoj novoj knjizi pisac proširuje tu temu, istražuju i na koji na in obi ni ljudi mogu izravno sura ivati s Bogom kako bi svoj svakodnevni život preobrazili u iznimno iskustvo.

Zbirka je to sedamnaest fantasti nih pripovjedaka argentinskog pjesnika, pripovjeda a i esejista u kojoj objašnjava kako pri e “Emma Zunz” i “Pripovijest o ratniku i o zarobljenici” imaju podlogu u istinitim doga ajima, a sve ostale spadaju u fantasti ni žanr. Kriti ari i teoreti ari mogu Borgesa smjestiti u odjeljak “magi ni realizam”, dodaju i glavnu zna ajku njegova djela - metaforu (za koju je i sam autor rekao: “Možda je sveop a povijest nekoliko metafora ...”). Kriti ari napominju i pro injenu intelektualnu ironiju koja obilježava Borgesovu prozu, a u pojedinim likovima i pri ama iš itavaju intertekstualni odnos spram ovjerenim književnim vrednotama. No, ako prosje an itatelj ne može u liku pretencioznog pjesnika iz pri e “Aleph” prepoznati tajnu karikaturu Dantea i svojevrsnu parodiju njegova “Pakla” te sli ne dubokoumne “za koljice” velikoga mislioca, to ga ne e prije iti u uživanju prilikom itanja ovih pri a. Borges je ilozof koji propituje, istražuje, preokre e, zapravo se poigrava s op eljudskim idejama, mislima, pitanjima i sli nim problemima prostora, vremena, postojanja. Svaka pri a ima svoju poantu koja je ponekad gotovo jasno ispisana i idejno uokvirena u posljednjim odlomcima pojedine pripovijetke, a sam taj zaklju ak na kraju vra a nas na po etak pri e, tj. otkriva nam autorovu zamisao i tematski poticaj za pisanje same pri e.

On pokušava jednostavnim “primjerima”, odnosno pri ama “iz svakodnevnog života”, s imenovanim likovima smještenim u prostor koji kao da može biti i naše susjedstvo objasniti svoje vi enje i razmišljanje o tim op eljudskim pitanjima. Njegov “magi ni realizam” uistinu je opipljiv. Zajedno s itateljem, koji je nakon svake pri e primoran spustiti na trenutak knjigu i pro-

mišljati o upravo pro itanom, on “naglas” razmišlja o besmrtnosti, vjeri, sudbini, porivima, osveti, sre i, smislu i besmislu, ovjeku ... i tako bi se unedogled moglo nabrajati. “Aleph” nije za itanje “u jednom dahu”. No, ne zato što bi ga se moglo okarakterizirati kao dosadnu, zamornu ili gnjavatorsku knjigu. Naprotiv. “Aleph” u sebi krije nešto kao male “kola i e” životne mudrosti - po jedan za

svaki dan. Snaga svake pojedine pri e dovoljna je “dnevna doza” vlastite duhovnosti, oplemenjenosti ili razmišljanja. Samo ako odolite vlastitoj želji da ne progutate sve u jednom zalogaju užitka.

za svoju rodnu zemlju sa širim interesima. S njima je tako er dijelio višejezi nost i razigranost jezika, no dok su Nabokov i Joyce, kako su postajali stariji, išli prema sve ve im i kompleksnijim djelima, Borges ostaje minijaturist. Tako er u kontrastu s Joyceom i Nabokovom Borgesov rad

se kretao dalje od onoga što je on nazivao “barokom”, dok se njihov rad tome primicao. Stil kasnijih Borgesovih djela je više naturalisti ki i transparentan nego u njegovim ranijim djelima. Mnoge se od njegovih najpoznatijih pri a bave prirodom vremena, beskrajem, zrcalima (prema kojima velik broj njegovih pri a izražava gotovo strah), labirintima, stvarnoš u, identitetom. Naglasak velikog broja pri a je na fantasti noj radnji, kao što je knjižnica koja sadrži sve mogu e varijacije teksta u knjigama s 410 stranica (Babilonska knjižnica), mjesto na kojemu se sijeku svi pravci u svemiru (Aleph) i godina u kojoj vrijeme miruje, a dana je ovjeku prije nego što e na njega zapucati strelja ki vod (Tajno udo). Miješao je stvarne injenice s ikcijom. U nekoliko su navrata, pogotovo na po etku karijere, ta miješanja ponekad prelazila granicu i ulazila u sferu prijevare i literarne krivotvorine.

O piscu: Jorge Luis Borges (bôr’h©s) (Buenos Aires, 24. kolovoza 1899. - Ženeva, 14. lipnja 1986.) argentinski je pisac i jedan od najslavnijih pisaca dvadesetog stolje a. Najpoznatiji je po kratkim pri ama, ali bio je i pjesnik i esejist. Borges je tako er pisao scenarije, i mnogo književne kritike, predgovore, podgovore, ure ivao je brojne antologije te je prevodio s engleskog, francuskog i njema kog na španjolski. Njegovo sljepilo (koje se pojavilo u odrasloj dobi, baš kao i kod njegova oca) snažno je utjecalo na njegov kasniji rad. Borges je živio kroz ve i dio dvadesetog stolje a, pa je na njega najviše utjecao modernisti ki stil pisanja, a posebno simbolizam. Kao Vladimir Nabokov i nešto stariji James Joyce, kombinirao je interese

ALBUM tjedna

akove ka knjižnica “Nikola Zrinski” preporu uje: Knjige za djecu:

Knjige za odrasle:

Jules Verne: Dvorac u karpatima Lian Hearn: Sjaj mjese ine Annette Wieviorka: Kako objasniti Auschwitz svom djetetu

Eric Hobsbawm: Doba ekstrema John Updike: Terorist Ante Tomi : udo u Poskokovoj Dragi

WEB preporuka

www.stenci.info Stenci.info je portal za oglašavanje FCI registriranih legla pasa. Portal je namijenjen oglašavanju legla istokrvnih pasmina uzgojenih po pravilniku kinološkog saveza (za Hrvatsku je to HKS) s važe im

rodovnicama za štence te žele najaviti ili objaviti leglo, kao i onima koji nabavljaju štene i žele sto to nije i potpunije informacije ve na po etku svoje potrage. Registracija je besplatna i jednostavna.

Josipa Lisac - “Dnevnik jedne ljubavi” (reizdanje) Trideset i šest godina nakon po etnog objavljivanja, na kompaktnom disku ponovno je dostupan dugo sviraju i debi Josipe Lisac nazvan “Dnevnik jedne ljubavi”. U to doba, da podsjetim, u tadašnjoj Jugoslaviji prava se bitka vodila na tržištu singlova i na festivalima, a LP plo e su bile rijetkost. Prvi rock LP snimila je Grupa 220, i to 1968., dok je Josipin “Dnevnik” izašao 1973. Osim što je bio debi, rije je o prvoj konceptualnoj plo i u tadašnjoj Jugoslaviji. S glazbene strane, “Dnevnik” je najsli niji rock operi, odnosno mjuziklu, a ono ime e prvo smlaviti slušatelja jest bogata orkestracija koja je na svjetskom nivou, ogromna i prozra na kao Eiffelov toranj. Ne emo se pitati koliko je tada to koštalo, jer tada nije bila recesija, a i da je bila, koga briga, za ovako nešto bi se našle pare. Ako se ve u doba krize u Zagrebu grade WC-i od milijun kuna, onda se mogu snimati i ovakve plo e. S tekstualno - tematske strane, “Dnevnik jedne ljubavi”

je pri a o mladoj strastvenoj gradskoj dami koja se zaljubila u nekog jebivjetra/pastuha (nazovimo ga Faca), koji je skroz nejasan, malo bi bio s njom, pa malo ne bi, pa se vra a, pa se malo opet zaboravi, a ona sirota jadna cijelo vrijeme ne zna što e, tako da kad se frajer ina vra a ona sjaji kao Lunapark, kad on odlazi ona pla e kao ljuta godina. I na kraju, umjesto da ga pošalje u vražju mater, ona mu kaže: “Za našu ljubav još ima nade, osje am to.” Naravno, na albumu je to mnogo bolje napisano, komponirano, aranžirano i posebice otpjevano, ali to je u globalu to. S obzirom na to da album “Dnevnik jedne ljubavi” govori iz vizure gradske ma ke koja je u trendu, mogu e je povu i paralele s Carrie iz serije “Seks i grad”. Naravno, “Dnevnik jedne ljubavi” je mnogo romanti nija plo a koja emitira ilozo iju “Samo jednom se ljubi”, iako hrabro govori i o ljubavnim lomovima (stih “Jer otkad jedno kraj drugog živimo (a htjeli smo to), ja znam da se mora prihvatiti ak

1. prosinca 2009.

Popis pjesama O jednoj mladosti :: Srela sam se s njim :: Sre a :: Po prvi put :: Pla em :: Jedna kratka vijest :: Ležaj od suza :: Ne prepoznajem ga :: Vjerujem ti sve :: Kao stranac

i laž, zato, mili moj, vjerujem ti sve” u “Vjerujem ti sve”), ali teza “Samo jednom se ljubi” nikad se ne dovodi u pitanje. Carrie iz “Dnevnika jedne ljubavi” progutat e svašta samo da uje kako je voljena od ovoga fatalnog muškarca. Na ovom bih

mjestu mogao uputiti ilozofsku kritiku takvom konceptu, ali ne u, iz razloga što je takav kakav jest, “Dnevnik jedne ljubavi” antologijska plo a za bilo iju diskogra iju, koja je skockana pažljivo, perfekcionisti ki, ali nikad se nije izgubila krajnja umjetni ka vizija. Osim Josipe Lisac, iji je cijeli show i iji vokali blistaju, treba re i da je “Dnevnik” odsvirala krema tadašnje zabavne i rock muzike: Slobodan ‘Bodo’ Kova evi iz Indexa, Miroslav Sedak – Ben i (sjajan saksofonist, gostovao i na Azrinim plo ama), gitarist Vedran Boži (svojevremeno svirao s Hendrixom), tako er, bila je cijela postava grupe Time, a Dado Topi (tada ve etablirani vokalist) je lupao defom. Cijelu stvar su nadgledali Karlo Metikoš (kompozitor svih pjesama), Brane Živkovi (aranžer), a rije i je za sve pjesme napisao Ivica Kraja , poznat iz grupe 4M. Unato tome što je cijeli album iznimno visoke kvalitete, isti u se uvodna “O jednoj mladosti” i “Pla em”, a potonja je nekako cijeli album u malom. Šteta je slušati ovaj album u komprimiranim formatima jer je ovako bogat zvuk rijetkost u svjetskim razmjerima, tako da se ponovno izdavanje ovog albuma može pozdraviti gromoglasnim pljeskom. (preuzeto s: muzika.hr, autor: Zoran Tu kar)

1. prosinca 2009.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NAGRADNO PITANJE

Julie & Julia

Boži na pri a

biografska komi na romanti na drama Režija: Nora Ephron Uloge: Meryl Streep, Amy Adams, Stanley Tucci, Chris Messina, Linda Emond

disneyjeva animirana obiteljska fantazija Režija: Robert Zemeckis Uloge: Jim Carrey, Steve Valentine, Daryl Sabara, Sage Ryan, Ryan Ochoa, Bobbi Page

Životi dviju legendarnih kuharica isprepli u se u jednoj pri i. Meryl Streep je Julia Child, a Amy Adams je Julie Powell u adaptaciji dvaju bestselera pod redateljskom palicom Nore Ephron (Powellove Julie & Julia i My Li e in France, Julie Child i Alexa Prudhommea). Temeljen na dvije

istinite pri e, film Julie & Julia isprepli e živote dviju žena koje su, iako vremenski i prostorno razdvojene, obje prili no izgubljene ... sve dok ne otkriju da je uz pravi omjer strasti, neustrašivosti i maslaca sve mogu e. Trajanje: 123 minute. Preporu ujemo starijima od 7 godina.

Smještena u vrijeme nakon Drugog svjetskog rata, radnja prati zabranjenu ljubav tinejdžera i dvostruko starije žene. Kažu da je zabranjeno vo e najsla e, a da je uistinu tako, uvjerili su se glavni akteri ove ljubavne drame. Cijela pri a zapo inje s Michaelom Bergom, petnaestogodišnjim mladi em iz Berlina. Nakon što mu jednog dana pozli u tramvaju, u pomo mu priska e nepoznata žena po imenu Hanna (K. Winslet) koja ga nakon toga otprati ku i. Dijagnosticirana mu je žutica i doktor mu je ‘naredio’ tri mjeseca strogog mirovanja. Nakon što se oporavio, Michael kupuje buket cvije a i kre e se zahvaliti ženi koja mu je pomogla. Ubrzo se njih dvoje upuste u romanti nu vezu koju skrivaju od svih. Michael otkrije da Hanna voli da joj se ita te njih dvoje provode prekrasne i emotivne trenutke uz stranice Odiseje i Huckleberryja Finna. No, jednog dana Hanna misteriozno nestaje te ostavlja zaljubljenog Michaela slomljena srca. Osam godina kasnije, Michael je student prava koji prati su enje ratnim zlo incima iz Drugog svjetskog rata. Tada Hanna opet ulazi u njegov život, ali ovaj put kao okrivljenica za strašne zlo ine....

LJUBAVNICI Realisti na ljubavna drama o mladi u rastrganom izme u žene koju želi i žene koja ga voli. L eona rd ( Joaquin Phoenix) je karizmati ni, no depresivni mladi koji se vra a natrag u roditeljski dom nakon ljubavnog kraha. Dok se oporavlja pod budnim okom svojih roditelja, susre e dvije žene. Jedna je njegova egzoti na i zagonetna susjeda Michelle (Gwyneth Paltrow), a druga je ljupka i brižna Sandra (Vinessa Shaw), k erka obiteljskog prijatelja i biznismena koji ulaže u njihov obiteljski posao. Leonard se sve više veže uz Michelle koja je u autodestruktivnoj vezi sa oženjenim muškarcem, a njegova obitelj pritiska ga da se odlu i za Sandru, pa Leonard mora donijeti kona nu odluku i paziti da opet ne povrijedi sebe i druge...

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

Koji je po redu najnoviji film o Harriju Potteru? 1) 5. 2) 6. 3) 7.

18.00 BOŽI NA PRI A

DOBITNIK IZ PROŠLOG BROJA: Dalibor Mislovi , akovec

KUPON ZA NAGRADNU IGRU Disneyjeva “Boži na pri a”, uzbudljiva pustolovina za sva osjetila koju je iznova zamislio Oscarom nagra eni redatelj Robert Zemeckis stiže i u naše kino. Otkako je prvi puta objavljen, 1843., roman Charlesa Dickensa „Boži na pri a“ plijenio je pažnju itatelja diljem svijeta, a od dana nijemog filma pa do danas, filmski su stvaratelji uvijek iznova kazivali pri u o škrtom Ebenezeru Scroogeu, koji mrzi Boži , i njegovom iskupljenju. Naime, angrizavi i zlovoljni Scroogea uvidi svoje greške nakon što ga posjete duhovi prošlog, sadašnjeg i budu eg Boži a i pokušaju unijeti malo dobrote u njegovo hladno srce.. Glumci u filmu, dok glume svoje scene, nose

specijalna odijela isto kana s markerima. Potom se kompjuterska animacija digitalno oslika preko njihovih pokreta i tako nastaju likovi i scenografija koju publika na koncu vidi na ekranima. Zvjezdanu gluma ku ekipu predvodi Jim Carrey koji u filmu glumi nekoliko klju nih uloga – Ebenezera Scroogea u raznim životnim razdobljima, te duhove Boži a (Prošlog, Sadašnjeg i Budu eg). Cijeli nas film, uz glazbu s pravim blagdanskim ugo ajem, navodi da se preusmjerimo na stvarno važne stvari u životu; na dobrotu, ljubav i istinsku radost. Trajanje: 110 minuta. Preporu amo starijima od 10 godina.

DVD, BLUE RAY IZLOG ŽENA KOJOJ SAM ITAO

(tri besplatne posudbe)

HANNAH MONTANA FILM

Produžena verzija otka ene tinejdžerke koja se sposobno i duhovito snalazi s dva identiteta, visokom popularnoš u i normalnim životom. Miley Steward (Miley Cyrus) sve teže uskla uje svoje obaveze: školu, prijatelje i život pop zvijezde. Problemi nastaju kada vrtoglavi uspjeh Hanne Montane po ne ozbiljno prijetiti svakodnevnom životu Miley Steward. Kako bi ju rasteretio, otac (Billy Ray Cyrus) odvodi ju ku i u Crowley Corners u Tennesseeju na dozu stvarnog života. Ali ona tamo upadne u niz avantura, smiješnih situacija i ljubavnih zgoda kakvu niti Hannah Montana nije mogla zamisliti...

MARLEY I JA Ako niste spremni imati dijete, kako ete zadovoljiti maj inske instinkte? Kupnjom psa, naravno. No, ako je taj pas Marley, onda biste mogli i požaliti. Dok snijeg uporno pada na no njihovog vjen anja, mladi bra ni par, John (Owen Wilson) i Jenny Grogan (Jenni er Aniston), odlu uje napustiti okrutne zime Michigana i zaputiti se na jug kako bi zapo eli svoj novi život na Floridi. Oboje se zaposle kao novinari u konkurentskim lokalnim novinama, kupuju svoj prvi dom i zajedno kre u u pustolovinu braka, nove karijere i novog života. Ina e se John i Jenny slažu odli no, ali kada je u pitanju ‘proširivanje’ obitelji, njihovi stavovi se razilaze. Nesiguran u vlastitu spremnost na djecu, John svoj strah priznaje prijatelju i kolegi Sebastianu koji mu nudi savršeno rješenje – neka John svojoj dragoj kupi štene. Zvu i kao dobra ideja, ali tada na scenu stupa Marley ...

utorak, 1.12.

A CHRISTMAS CAROL disneyjeva animirana obiteljska antazija Režija: Robert Zemeckis Uloge: Jim Carrey, Steve Valentine, Daryl Sabara, Sage Ryan, Ryan Ochoa, Bobbi Page,

20.00 GAMER

Odgovor: ___________________________

GAMER

l. br: _______________________________

akcijski triler Režija: Mark Neveldine, Brian Taylor Uloge: Gerard Butler, John Lequizamo

Ime i prezime: ______________________ ________ _____________________________

srijeda, 2.12. nema filmskog programa

etvrtak, 3.12. nema filmskog programa

petak, 4.12. nema filmskog programa

subota, 5.12. 18.00 BOŽI NA PRI A disneyjeva animirana obiteljska antazija

20.00 JULIE&JULIA 1.

MU EN

2.

ŽENA KOJOJ SAM ITAO

3.

JAHA I NA VALOVIMA

4.

U VRTLOGU IGRE

5.

ROCK ‘N’ ROLL BROD

6.

NO U MUZEJU 2

7.

TVRD ORAH

8.

IZGUBLJENA DUŠA

9.

CIGLA

JULIE & JULIA biogra ska komi na romanti na drama Režija: Nora Ephron Uloge: Meryl Streep, Amy Adams

nedjelja, 6.12. 18.00 BOŽI NA PRI A disneyjeva animirana obiteljska antazija

20.00 JULIE & JULIA

10. TI MI LAŽEŠ NAJBOLJE

FILMSKA TOP LISTA “ME IMURSKIH NOVINA”

biogra ska komi na romanti na drama

ponedjeljak, 7.12. 18.00 BOŽI NA PRI A

1.

NEBESA

2.

NEMILOSRDNI GADOVI

3.

DISTRIKT 9

4.

GANGSTERI

5.

DOBRO DOŠLI CH’TIS

6.

PRISILA NA BRAK

7.

POSLJEDNJA KU A NALIJEVO

8.

SLOMLJENI ZAGRLJAJI

9.

CRVENA STIJENA

disneyjeva animirana obiteljska antazija

20.00 JULIE & JULIA biogra ska komi na romanti na drama

DOM KULTURE PRELOG nedjelja, 6. prosinca

10. SIRO E

19.00 GOLA ISTINA

US BOX OFFICE 1.

PARANORMAL ACTIVITY

2.

SAW VI

3.

WHERE THE WILD THINGS ARE

4.

LAW ABIDING CITIZIEN

5.

COUPLES RETREAT

6.

ASTRO BOY

7.

THE STEPHATER

8.

G. I. JOE: THE RISE OF COBRA

9.

THE TIME TRAVELER’S WIFE

10. ZOMBIELAND

romanti na komedija

Radno vrijeme blagajne! Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa . Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, ro endane, proslave...) NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT

8

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

1. prosinca 2009.

ZA NJU: Deset (legalnih) na ina da kaznite partnera koji vas je prevario

Jeste li se svom “dragom“ htjeli osvetiti? SEDAM stvari koje ne znate o zelenom aju

Iznena uju e upotrebe zelenog aja Do sada ve svi dobro znamo kako je pijenje zelenog aja dobro za naša tijela. Antioksidantska svojstva zelenog aja u inila su ga obaveznim za svaku ženu koja drži do svog zdravlja, a od brojnih pozitivnih utjecaja me u zna ajnijima jesu prevencija raka i gubitak kilograma. No, zeleni aj nije samo zdrav i ukusan napitak, on se može koristiti i kao ku ni lijek i pripravak za ljepotu. Saznajte sedam stvari koje niste znali o zelenom aju ... 1. Može smanjiti nate enost o nih kapaka. Ostali ste vani predugo? Namo ite vaticu u mlaki ili hladni zeleni aj i stavite na o i deset minuta i nate enost e nestati, a vi ete izgledati revitalizirano i osvježeno. 2. Može omekšati kožu. Imate grubu, suhu kožu? Ili ste previše vremena proveli u solariju? Iskoristite prirodna umiruju a svojstva zelenog aja kako biste osvježili kožu – stavite aj u bo icu sa sprej pumpicom i nekoliko puta dnevno špricajte kožu. Zato što ima antibakterijska svojstva, zeleni aj se može koristiti i kao antiseptik za iritacije kože. 3. Odli an je za zube. Zeleni aj sadrži lourid, zbog ega uva zdravlje zubi i desni. Može se koristiti za ispiranje usne šupljine kako bi dah bio svjež. 4. Ublažava grlobolju. Antivirusni efekt zelenog aja ini ga izvrsnim za vrijeme prehlade ili gripe. Isto tako ga možete grgljati kad imate upaljeno grlo. 5. Dobar je za kosti. Prirodno bogat mineralima, zeleni aj pomaže u o uvanju gusto e kostiju i pomaže u borbi protiv osteoporoze. 6. Može služiti kao osvježiva prostorija. Listi i zelenog aja tradicionalno su se koristili kako bi upijali neugodne mirise. Stavite listi e zelenog aja u posudu i smjestite negdje u prostoriji ili u frižideru umjesto sode bikarbone. 7. Dobar je za stopala. Namakanje stopala u zelenom aju ne samo da e vas revitalizirati, ve može sprije iti neugodne gljivi ne infekcije i ukloniti neugodne mirise.

Ve ina nas iza sebe ima barem nekoliko prekida. Neki od njih su bili, ne emo re i lijepi, ali barem pristojni, neki manje lijepi, a neki katastrofalni. esto puta u ovu posljednju kategoriju ubrajaju se oni koje je druga polovica izazvala svojom nemogu noš u da svog “malog“ zadrži u hla ama. Ako ste se našli u takvoj situaciji, sigurno vam je pala na pamet ona uzre ica – Nemoj se ljutiti. Osveti se. Ili, bolje re eno, sigurno vam je došla želja da ga kaznite što je upropastio vezu i povrijedio vas. I dok tako nekim ženama padaju na pamet pomalo sulude stvari (ne znam jeste li uli za ženu koja je superljepilom mužev penis zalijepila za trbuh), mi predlažemo deset potpuno legalnih i ne previše psihoti nih na ina da kaznite partnera koji vas je prevario ...

Deset na ina da kaznite partnera 1. Nemojte ni pomišljati da mu vratite njegovu omiljenu majicu koju je ostavio kod vas. Iako je ne ete nositi, a trenutno vam se gadi i pogled na nju, cilj je da mu otežate život, a kako bolje nego da mu uskratite njegove najdraže stvari.

2. Želite li biti pomalo zlo esti – pošaljite oglas u novine, znate, u onu rubriku osobni kontakti. Budite kreativni i pozovite fetišiste svih vrsta da mu se jave na jedan ili sve brojeve koje ima. 3. Nazovite svoga zgodnog prijatelja, ili onog na kojeg je uvijek bio ljubomoran, i oti ite s njim u no ni provod. Dobro se zabavite i sve zabilježite fotoaparatom, pa to stavite na neki od danas popularnih sajtova za online druženje i komunikaciju. 4. Dobite ekstra 5 kila kako biste se popunili na pravim mjestima kao Joan Holloway u seriji „Momci s Madisona“ ... 5. ... ili izgubite 5 ili koliko ve želite kilograma kako biste ponovo stali u seksi suknju ili hla e koje je on obožavao vidjeti na vama. 6. Ako ste bili dobri s njegovom obitelji, osobito majkom ili sestrama, i ako ste još uvijek u kontaktu, nemojte im iznositi sve prljavo rublje jer ete ispasti o ajni. No, ako vas je prevario, ne e škoditi da im spomenete zbog ega se veza raspala. Znate kakve su majke i sestre, mu it e ga još mjesecima zbog toga što je dozvolio da izgubi tako divnu djevojku poput vas. 7. Ignorirajte svaki SMS, poruku preko Facebooka ili ne eg sli nog,

e-mailove ... No, ako ste prisutni na internetskim društvenim mrežama, javljajte se svima ostalima, i to redovito, po mogu nosti tako da on vidi kako vam je društveni život življi nego ikad. 8. Ako se ne možete suzdržati od ignoriranja, onda si dajte oduška. Šaljite mu i proslje ujte agresivno - agresivne mailove (za razliku od pasivno - agresivnih), to je uvijek terapeutsko. 9. Ako pišete pjesme ili poeziju, znate što vam je initi. Sjetite se Alanis Morissete i brojnih drugih pjesnikinja/pjeva ica koje su svoje nezadovoljstvo iznijele svijetu i to unov ile. 10. Naredne mjesece posvetite sebi. Bavite se zabavnim stvarima kojima se bave slobodne žene. Naporno radite na poslu i dobijte povišicu. Oti ite na putovanje ili kupite novu odje u. Kad god se osjetite spremnima, upoznajte novog muškarca. Zaljubite se i uživajte u obilju odli nog seksa. Smijte se svaki dan. A idu i put kada naletite na svog bivšeg, spomenite sve lijepe stvari koje su vam se dogodile u životu otkako ste prekinuli ... ili se samo nasmiješite.

MAKEUP: Kako se našminkati ako nosite nao ale?

Mala škola make upa za žene s nao alama Kada nosite nao ale, make up može ili “slomiti“ ili vrhunski popraviti vaš izgled. S nao alama vaše o i postaju fokusna to ka, pa zato šminka mora biti pomno i stru no nanesena, osobito zato što nao ale s dioptrijom mijenjaju izgled vaših o iju. Kad govorimo o nao alama i make upu, mnogo je faktora u igri: jeste li kratkovidni ili dalekovidni, koja je boja okvira, za koju se prigodu šminkate ... Slijede korisni savjeti koji e vam po-

mo i napraviti savršen make up za ispod nao ala. Ako ste kratkovidni, nao ale e “smanjiti“ vaše o i. Što ve a dioptrija, to su manje o i. Odlu ite se za dramati ni make up i u njega ubacite tuš za o i (na gornji kapak, jer otvara pogled i ini o i ve ima), kao i više slojeva maskare. Ono što želite jest istaknuti o i kako bi bile što uo ljivije, iako djeluju manje. Ako ste dalekovidni, o i e se initi ve ima nego što stvarno jesu. I, iako vam se ovo ini kao pozitivna stvar, ponekad taj uve avaju i efekt može biti “brutalan“, osobito ako ste skloni crvenilu o iju. Unutarnji rub donjeg kapka

iscrtajte bijelom olovkom za o i kako biste smanjili uo ljivost crvenila. I posebno pazite na prijelaze sjenila jer e se ja e isticati, a isto je i s grudicama od maskare na trepavicama. Odredite stil svojih nao ala. Ako se radi o onima kao “bez okvira“ - želite dodati dramati ne boje sjenila kako bi se o i istaknule. Ako imate okvir jarke boje, bolje je koristiti boje koje su diskretnije i suptilnije. No, u tom slu aju boju okvira izbalansirajte naglašavanjem usana odgovaraju im jarkim ružem.

Korisni savjeti • Obavezno na podo njake nanesite korektor, jer e ih nao ale istaknuti. • Nanesite svijetlo sjenilo ako vam o i izgledaju manje i tamnije boje ako vam o i izgledaju ve e s nao alama. Ako vam o i izgledaju manje, nanesite highlighter ili svijetlo sjenilo uz liniju obrve. • Nanesite barem dva sloja maskare ako se o i ine manjima iza nao ala. Ako pak se ine ve ima, najbolje je presko iti maskaru jer e ona samo još pove ati o i. Uvijek birajte maskaru za volumen, a ne onu za produljivanje jer bi se moglo dogoditi da vam smeta što vam trepavice dodiruju stakla nao ala. • Oblikujte obrve, i naglasite ih olovkom. Obrve su jednako važne i kad nosite nao ale. • Prije smo spomenuli bijelu olovku za smanjenje crvenila o iju. Još jedan efekt bijele olovke je da ini o i ve ima. • Kako bi male o i djelovale ve ima, upotrijebite jedno svjetlucavo sjenilo svijetle boje i nanesite ga po cijelom kapku sve do kosti ispod obrve.

MODNI dodatak Bijela košulja besmrtna i elegantna Bijelu košulju jednostavno svi moramo imati u ormaru. Ona nikada nije out. Važno ju je samo dobro iskombinirati i prilagoditi ostalim dijelovima odje e. Možemo je nositi u svim prilikama, od poslovne kombinacije pa sve do dnevnog i ve ernjeg looka. Osim klasi nih krojeva, danas se u du anima može na i hrpa raznoraznih vrsta bijelih košulja. Od onih s klasi nim ovratnikom, ruskom kragnom, pa sve do modela bez kragne. Izra ene su od svih materijala te mogu imati razli ite dodatke poput ipke ili našivenih detalja. Idealne su za dan u jednostavnoj kombinaciji s trapericama, uskim hla ama ili suknjicom, dok za ve ernji look dodajte pokoji detalj i cipele na potpeticu. Vrlo je dobro da na ete model s malo elastina jer puno bolje stoje. Uglavnom, nastojte imati jednu totalno klasi nog kroja te neku malo druga iju za ve ernje izlaske.

RECEPT tjedna

PRAKTI AN SAVJET

Kola od mrkve

Kako najlakše o istiti kuhinju i posu e

Sastojci za deset osoba

Evo nekoliko savjeta kako možete najlakše o istiti kuhinju i kuhinjsko posu e: 1.Hladnjak istite toplom vodom u koju ste stavili ocat. S obzirom na to da u njemu držite hranu, sigurno ne želite da vam se u njemu isparavaju kemikalije od sredstava za iš enje. Osim toga, riješit ete se neželjenog smrada. Kako biste održali frižider mirisnim, koristite sok od limuna. 2. S posu a odstranite zape ene ostatke hrane, tako da u njemu prokuhate vodu s praškom za pecivo. Kasnije lonce samo prebrišite.

Kola : - 500 g sitno naribane mrkve - 2 žli ice cimeta - 1 prašak za pecivo - 2 šalice brašna - 1,5 dl ulja - 1,5 šalice še era - 1 žli ica vanilin še era - 4 jaja - prstohvat soli Glazura: - 500 g še era u prahu - 100 g maslaca - oko 200 g svježeg sira (može i sirni namaz)

Postupak pripreme Jaja pjenasto umutite sa še erom, vanilin še erom i solju. Nakon toga dodajte ulje i cimet, te promiješajte. Zatim dodajtebrašnoukojesteprethodnoumiješali prašak za peciva i umutite paze i da smjesa ostane pjenasta. Na kraju dodajte naribanu mrkvu i dobro izmiješajte. U lim namazan margarinom ulijte smjesu i sta-

vite na pe i na oko 180 stupnjeva Celzijusa na 50 minuta. Najbolje je a kalicom probati je li gotovo. (U ovaj kola možete dodati i mljevene orahe.) Glazura: dobro izmutite še er, maslac i sir te prelijte preko hladnog kola a. Po želji kola možete ukrasi ribanom okoladom.

3. Ukoliko na štednjaku ili loncima imate ostatke od rastopljene plastike, upotrijebite sredstvo za skidanje laka za nokte koje u sebi ne sadrži aceton. Kako bi vam se lonci još više sjajili, operite ih u vodi u kojoj se kuhao špinat. 4. Ako kuhinja ima neugodan miris, zakuhajte vodu sa še erom i cimetom, te pustite da se isparava. 5. Prljavu mikrovalnu pe nicu o istite tako da u posudicu s vodom stavite kriške limuna te ih unutra zakuhate. Pustite da se sve jedno vrijeme isparava u pe nici, te je samo poslije prebrišite.

06.30 06.45 06.50 07.15 07.40 --------

TV ku e imaju pravo promjene programa

TEST Najava programa Delta - stanje, crtana serija Trolovi, crtana serija TV vr : Crtana serija

05.40 Najava programa 05.45 Mir i dobro 06.15 Drugo mišljenje: Forenzi na medicina 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.05 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 09.10 Dolina sunca, telenovela 09.55 Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 U carstvu pigmejaca Kimyali u Novoj Gvineji, dok. lm 11.10 Tre a dob, emisija za umirovljenike 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.16 TV kalendar 12.28 Živje zdravije 12.32 Oprezno s an elom, telenovela 13.20 McLeodove k eri, serija 14.10 Vijes + prijevod za gluhe 14.19 Vrijeme sutra 14.25 TV kalendar 14.40 Normalan život, emisija o osobama s invaliditetom 15.35 Direkt 16.10 Hrvatska uživo - Vijes 16.20 Hrvatska uživo 17.30 Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 17.35 Najslabija karika, kviz 18.18 Kod Ane 18.35 Dolina sunca, telenovela 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.04 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20.05 Predsjedni ki izbori 2009. bonusi 20.25 Potroša ki kod 21.00 arolija letenja - Nebeski divovi: Drama na povijest cepelina, dok. serija 21.55 Proces 22.35 Otvoreno 23.30 Vijes 23.45 Predsjedni ki izbori 2009. bonusi 23.55 Poslovne vijes 00.00 Vijes iz kulture 00.10 Na rubu znanos : NLO hrvatska pri a 01.05 Zvjezdane staze: Voyager, serija 01.50 Ksena - princeza ratnica, serija 02.35 Momci s Madisona, serija (12) 04.05 Potroša ki kod 04.35 Proces 05.05 Oprezno s an elom, telenovela

Vitaminix Luckaste pa je pustolovine arobna plo a Platno, boje, kist Kratki spoj Heidi, serija za djecu Gem, set, me - serija za djecu Vip Music Club Monarch Cove, serija Gdje je Winkyin konj? (Uloge: Ebbie Tam, Aaron Wan, Hanyi Han, Jan Decleir, Peter Bolhuis, Sallie Harmsen, Anneke Blok, Mamoun Elyounoussi; Scenaris ca: Tamara Bos; Redatelj: Mischa Kamp) El Sha - Pus njska pri a, dok. lm Prijatelji, hum. serija Zovem se Earl, hum. serija Ksena - princeza ratnica, serija Kod Ane TV vr : Crtani lm Vitaminix Luckaste pa je pustolovine arobna plo a Crna ku ja: Pravo nacionalnih manjina Zvjezdane staze: Voyager, serija Na rubu znanos : NLO hrvatska pri a Vijes na Drugom Vrijeme Županijska panorama Uvijek je sun ano u Philadelphiji, hum. serija Razred, hum. serija VIP Music Club TV Bingo Show Bitange i princeze, hum. serija (12) Vijes na Drugom Vrijeme Momci s Madisona, serija (12) Osobni broj, (Uloge: Aleksej Makarov, Louise Lombard, Vja eslav Razbegajev, Jegor Pozenko, Jurij Tsurilo, Viktor Verzhbitskij, Ramil Sabitov, John Amos; Scenaris : Evgenij Lavren ev i Juri Sagaidak, uz suradnju Ramila Jamalejeva; Redatelj: Evgenij Lavren ev) Život poslije smr , serija (12) Kraj programa

06.00 Pink Panther, crtana serija 06.15 SpužvaBob Skockani, crtana serija 06.40 Punom parom, kulinarski izazov 07.10 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 07.40 Pod is m krovom, hum. serija 08.35 Astro show, emisija 10.40 Dadilja, hum. serija 11.10 Malcolm u sredini, hum. serija 11.35 Bibin svijet, hum. serija 12.05 Exkluziv, magazin 13.00 Ve era za 5, lifestyle emisija 13.30 Tajna okolade, telenovela 14.25 Heroji iz stras , dramska serija (dvije epizode) 16.00 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 16.30 Pod is m krovom, hum. serija 17.00 Dadilja, hum. serija 17.30 Malcolm u sredini, hum. serija 18.00 Punom parom, kulinarski izazov 18.30 Vijes , informa vna emisija

00.25 01.15

22.40

21.35 21.47 21.50

19.08 19.30 20.05 20.55

18.00 18.17 18.20 18.47

17.05

16.20

15.00 15.15 ---------------------15.35 15.50

13.30 13.50 14.15

12.35

09.30 10.00 10.45

--------------08.00 08.15 08.25 08.40 09.05

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR +ZG); ; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12:30 PARLAFON; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 15.05 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 TOP 20; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special 01.00 NO NI PROGRAM

06:30 Jackie Chan, crtana serija 07:10 Pocoyo, crtana serija 07:30 Tomica i prijatelji, crtana serija 07:40 Jagodica Bobica, crtana serija 08:05 Bumba, crtana serija 08:15 Ezo TV, tarot show 08:30 Nova lova, TV igra 10:00 Lude 70-te, serija 11:00 Naši najbolji dani, serija 12:00 IN magazin 12:50 Naša mala klinika, serija 13:50 Najbolje godine, serija 14:50 Sve zbog jednog dje aka, igrani lm 17:00 Vijes Nove TV 17:25 Naša mala klinika, serija 18:25 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Najbolje godine, serija 21:00 Slu ajni milijunaš, (SAD, 2002., komedija; Redatelj: Steven Brill; Glume: Adam Sandler, Winona Ryder, John Turturro, Allen Covert, Peter Gallagher) 22:55 Vijes 23:10 Zakon brojeva, serija 00:10 Seinfeld, serija 00:40 Televizijska posla, serija 01:10 Irska bra a, serija (12) 02:10 Ezo TV, tarot show 03:10 Irska bra a, serija (12) 04:10 Zbogom, ljubavni e, kriminalis ki lm 05:45 IN magazin 06:20 Kraj programa

Exkluziv, magazin Ve era za 5 (produžena verzija XXL), lifestyle emisija 20.00 Lan ana reakcija, (akcijski, 1996.; Redatelj: Andrew Davis; Uloge: Keanu Reeves, Morgan Freeman, Rachel Weisz, Fred Ward, Kevin Dunn, Brian Cox, Joanna Cassidy) 21.50 Klopka za milijunaša, (akcijska komedija, 1999.; Redatelj: Vincent Kok; Uloge: Jackie Chan, Shu Qi, Tony Leung, Emil Chau, Brad Allan) 23.40 Vijes , informa vna emisija 23.55 Ta ca u suknji, igrani lm, komedija 01.55 Astro show, emisija

18.55 19.05

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI ŠKOLA ŠAHA KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošte ene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe PRESSICA talk show VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI SPORTSKI ZOOM emisija o sportu

09:58 10:00 12:00 12:10 12:25 13:00

14:00 15:00 17:00 17:05 17:30

13:30

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte... Mali oglasi Yoga & Pylates Snimka koncerta Slomljeno srce, serijski lm Vijes 100% Me imursko TV Jukebox Me imurje danas, informa vna emisija Sport Vrijeme

11:00 12:00 14:40 14:42 14:45 15:00 16:00 17:00 17:10 18:30 19:00 19:15 19:18

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie,

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 19.30 Jalta, Jalta - prijenos mjuzikla 22.00 Koncert 23.20 Glazbena emisija 00.10 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Film 15.05 Cybill, hum. serija 15.40 Moja super sestra, hum. serija 16.10 Teksaški rendžer, serija 17.05 Bez traga, serija18.00 Svijet 20.00 Ekipa za o evid, serija 20.55 Ameri ki lm 22.50 Will i Grace, hum. serija 23.20 Igrani lm 1.00 Seinfeld, hum. serija 1.30 Love TV 2.30 No na p ca

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Film 13.05 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Ukradeno srce, serija 15.55 Do posljednjeg daha, serija 16.55 24 sata 17.05 Jutro je za vje no, serija 18.00 An eli bez krila, serija 18.55 24UR 20.00 Lijepo je bi susjed, serija 20.55 Farma 21.55 Ku anice, serija 22.50 24 UR 23.10 Palica, serija 0.15 24UR 1.15 No na panorama

7.30 Vremenska panorama 8.30 Alica (R) 9.00 Videostranice 11.00 Dje ji program 14.45 TV prodaja 15.15 Tjedni izbor 16.00 Videstranice 17.45 Neobi ne zgode Twistovih, serija 18.10 Jasno i glasno 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 Ameri ki lm 21.45 Tempirana bomba, dok. emisija 22.30 Brane Ron el izza odra 23.45 Dnevnik pograni ne TV 0.30 Videostranice ®

6.30 Tjedni izbor 9.00 Videostranice 13.00 Vijes 13.05 Tjedni izbor 16.00 Dobar dan, Koroška 16.45 Vijes 17.00 Crtani lmovi 17.20 Dogodovš ne u veseloj hos , crt. serija 17.30 Dolina na meji, emisija 18.30 LOTO 3x3 PLUS 18.40 Izvla enje Astra 18.45 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Sredozemlje, serija 21.00 Dokumentarna serija 21.55 Odjeci 22.45 Knjiga mene briga 23.00 Skrivnos 23.15 No ni program

PONEDJELJAK 7. prosinca 2009.

22:00 23:00 23:20 -------------------

18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00

19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 21:30 22:30 23:00 00:15 00:20 00:35 00:37 00:40 00:45 00:48

IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJA E animirana serija VIJESTI VTV-A KOKTEL mozai na emisija OGLEDALOM U BUDU NOST kontakt emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu VIJESTI VTV-A ŠKOLA ŠAHA IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Voice of America Auto moto nau c vision Sport ponedjeljkom, tjedni sportski pregled Me imurje danas Sport Vrijeme Živa vatra, serijski lm Gile e svijet sporta Snimka rukometne utakmice, ponavljanje Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of Amerika Sutra na programu Videostranice

8.30 Nogomet na plaži 10.00 Gewichtheben, prijenos 13.00 Skispringen 15.00 Eurogoals 17.30 Nogomet 21.00 Boks 23.00 Motorsport

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 Poker 18.30 Bundesliga aktuell 20.00 Rukomet, prijenos 22.15 DSF aktuell

08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Rodney 20:00 Vijes 20:15 Die Kochpro s 21.15 Rach 22.15 Extra 23.15 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Tko želi bi milijunaš? 21.15 Bauer sucht Frau 22:00 Extra 23:30 30 Minuten Deutschland 0.00 No ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Deutschland wird schwanger 21.15 Kerner 22:50 Tv reportaža 23.20 Akte Schicksal 0.15 No ni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance! 17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 Sad si mrtav, lm 22.35 Galileo Spezial 23.30 No ni program

serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 Ekipa za o evid,, serija 21:05 Ku anice, serija 21:50 Lips ck Jungle, serija 22:35 Blizu doma, serija 23:20 Las Vegas, serija 0.00 No ni program

od 1.12.2009. do 7.12.2009.

PREGLED

TV

(5.12. u 20.00 h, RTL Televizija)

Sarah Jessica Parker

TV ku e imaju pravo promjene programa

17.00 17.30

18.00 Rat u ku i, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 19.35 Punom parom, kulinarski izazov 20.00 Najve i hrvatski misteriji, zabavni talk show 21.00 Jezikova juha, reality show 21.55 Ameri ka pita 4, (komedija, 2005.; Redatelj: Steve Rash; Uloge: Tad Hilgenbrink, Arielle Kebbel, Eugene Levy, Jason Earles, Crystle Lightning, Chris Owen) 23.40 Vijes , informa vna emisija 23.50 Chuck, akcijska serija 00.40 Najtraženiji, igrani lm, akcijski triler Astro show, emisija

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12.30 LJUDI I IDEJE; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 MOVIE SHOW; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + INFO; 17.03 IZA POZORNICE (BACK STAGE); 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA F-13; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special 01.00 NO NI PROGRAM

06:45 Jackie Chan, crtana serija 07:10 Pocoyo, crtana serija 07:30 Tomica i prijatelji, crtana serija 07:40 Jagodica Bobica, crtana serija 08:05 Bumba, crtana serija 08:15 Ezo TV, tarot show 08:45 Nova lova, TV igra 10:15 Lude 70-e, serija 11:15 Naši najbolji dani, serija 12:15 IN magazin 13:05 Naša mala klinika, serija 14:05 Najbolje godine, serija 15:05 Is na o ljubavi, (VB, 2004., roman na komedija; Redatelj: John Hay; Glume: Dougray Sco , Jennifer Love Hewi , David Chris an, Freddie Waters, Kate Miles) 17:00 Vijes Nove TV 17:25 Naša mala klinika, serija 18:25 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Najbolje godine, serija 21:00 Ja u ljubav vjerujem, (VB, SAD, 1999., roman na komedija; Redatelj: Roger Michell; Glume: Julia Roberts, Hugh Grant, Richard McCabe, Rhys Ifans, James Dreyfus) 23:20 Vijes 23:35 Zakon brojeva, serija 00:30 Seinfeld, serija 01:00 Televizijska posla, serija 01:30 Irska bra a, serija (12) 03:20 Ezo TV, tarot show 04:20 Jednom iz ljubavi, roman na drama 06:00 IN magazin 06:35 Kraj programa

02.15

serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 SOKO Kitzbühel 21.00 ZiB Flash 21.10 Der Bulle von Tölz, lm 22.45 Cobra 11, serija 23.35 No ni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance! 17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 Safari, lm 22.15 Stromberg 23.15 Tv Total 0.15 No ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Orao, lm 22:20 AKTE 08 23:20 24 Stunden 0.20 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Ekipa za o evid, serija 21.15 Dr. House, serija 22:15 Monk, serija 23.10 No ni program

08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Svije oko Jima, hum. serija 20:00 Vijes 20:15 Zuhause im Glück 22:15 exklusiv 0.15 No ni program

22:00 22:30 23:00 ------23:20 -------------

18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00

18:25 19:00 19:15 19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 21:30 23:05 23:10 23:25 23:37 23:40

VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJA E animirana serija VIJESTI VTV-A TV ORDINACIJA JUNACI HRVATSKE SLOBODE dokumentarni serijal NAŠ VARAŽDIN dokumentarni lm ZASTUPNI KI KLUB VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

pokroviteljstvom TV Jukebox Me imurje danas, informa vna emisija Sport Vrijeme Voice of America Dom 2, emisija o ure enju interijera akove ki kutak Me imurje danas Sport Vrijeme Igrani lm Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of America

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 Poker 18.30 Bundesliga aktuell 19.40 Poker 20.40 Nogomet, prijenos 23.00 Sportquiz

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 Glazbena emisija 00.10 TEST

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI ŠKOLA ŠAHA SPORTSKI ZOOM emisija o sportu KOKTEL mozai na emisija TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI EUROMAXX TV magazin ZASTUPNI KI KLUB IZ PROŠLOSTI TV kalendar

Slomljeno srce, serijski lm Vijes Sport ponedjeljkom, ponavljanje ATON – Centar izvrsnos , emisija pod

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte... Mali oglasi Yoga & Pylates Auto moto nau c vision, ponavljanje Gile e svijet sporta, ponavljanje

8.30 Skispringen 10.30 Langlauf 12.30 Skispringen 15.30 Nogomet 17.00 Tenis, prijenos 19.25 Hokej, prijenos 23.00 Eurogoals

09:58 10:00 12:00 12:10 12:30 13:30 14:30 15:00 17:00 17:05 17:25 18:00 18:35

16:00 17:00 17:10 18:10

11:00 12:00 14:40 14:42 14:45 15:00 15:30

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum.

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Bijeg, lm 15.05 Cybill, hum. serija 15.40 Moja super sestra, hum. serija 16.10 Teksaški rendžer, serija 17.05 Bez traga, serija18.00 Svijet 18.55 O.C., serija 19.45 Svijet 20.00 Ekipa za o evid, serija 20.55 Aljaska u plamenu, lm 22.45 Will i Grace, hum. serija 23.20 Igra suza, lm 1.30 Seinfeld, hum. serija 2.00 Love Tv

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Sestri na Be e, lm 13.05 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Ukradeno srce, serija 15.55 Do posljednjeg daha, serija 16.55 24 sata 17.05 Jutro je za vje no, serija 18.00 An eli bez krila, serija 18.55 24UR 20.00 Farma 21.15 Provjereno 22.15 Dr. House, serija 23.10 24 UR 23.15 Palica, serija 0.10 Šest modela, serija 0.45 24UR 1.45 No na panorama

8.30 Dobar dan, Koroška ® 9.00 Videostranice 15.00 TV prodaja 15.30 Tjedni izbor 17.25 Koncert 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Primorski mozaik 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 TV igra 20.50 Ameri ka serija 22.20 Dokumentarna emisija 23.20 Ameri ki

m 1.15 Serija 2.15 Dnevnik pograni ne TV 2.35 Videospotovi 3.20 Videostranice

6.35 Videostranice 10.15 Dje ji program 11.55 Tjedni izbor 13.00 Vijes 13.15 Tjedni izbor 15.55 Dokumentarna serija 16.30 Vijes 16.50 Šetnje po prirodi 17.05 Dokumentarna emisija 17.10 Knjiga mene nije briga 17.30 Skrivnos 17.40 Dokumentarna serija 18.45 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Me unarodna obzorja 20.55 Aktualno 22.00 Odjeci 22.45 Ameri ki lm 0.25 No ni program

UTORAK 1. prosinca 2009. 07.15 Trolovi, crtana serija 07.40 TV vr : -------- Danica 05.50 Najava programa -------- Spektakl na livadi 05.55 Normalan život, emisija o -------- Crtani lm osobama s invaliditetom -------- Profesor Baltazar 06.45 TV kalendar 08.10 Navrh jezika 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 08.25 Izazovi: Ambrin život, 07.05 Vijes talijanski dok. lm za mlade 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 08.40 Heidi, serija za djecu 07.35 Vijes 09.05 Gem, set, me - serija za 07.40 Dobro jutro, Hrvatska djecu 08.35 Vijes 09.30 Vip Music Club 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 10.00 Monarch Cove, serija 09.05 ZABA - 90 sekundi, emisija 10.45 A Figh ng Chance, (Uloge: pod pokroviteljstvom Danny Mouse s, Jimi 09.10 Dolina sunca, telenovela Petulla, Kelly Vint, Jus n 09.55 Croa a Osiguranje - prozor u Spates; Scenarist: Jimmi svijet 125 Petulla; Redatelj: Alan Vint) 10.00 Vijes 12.30 Gregorijana - specijal 10.09 Vrijeme danas 12.55 Dokuteka 10.10 Vijes iz kulture 13.30 Prijatelji, hum. serija 10.15 Seychelles la perle de l’ocean, 13.50 Zovem se Earl, hum. serija dok. lm 14.15 Ksena - princeza ratnica, 11.10 Danny na moru, dok. serija serija 11.40 Kulturna baš na: Ozalj 15.00 Kod Ane 12.00 Dnevnik 15.15 TV vr : 12.11 Sport -------- Danica 12.13 Vrijeme -------- Spektakl na livadi 12.16 TV kalendar -------- Crtani lm 12.28 Živje zdravije -------- Profesor Baltazar 12.32 Oprezno s an elom, 15.45 Koga briga? telenovela 16.20 Zvjezdane staze: Voyager, 13.20 McLeodove k eri, serija serija 14.10 Vijes + prijevod za gluhe 17.05 Drugi format 14.19 Vrijeme sutra 18.00 Vijes na Drugom 14.25 TV kalendar 18.17 Vrijeme 14.40 Me u nama 18.20 Županijska panorama 15.35 Emisija pu ke i predajne 18.47 Hum. serija kulture 19.08 Simpsoni, crtana serija 16.10 Hrvatska uživo - Vijes 19.30 VIP Music Club 16.20 Hrvatska uživo 20.05 Ciklus an fašis kog 17.30 Croa a Osiguranje - prozor u lma: Most, (Uloge: Bata svijet 125 Živojinovi , Slobodan 17.35 Najslabija karika, kviz Perovi , Relja Baši , 18.18 Kod Ane Boris Dvornik, Igor Galo, 18.35 Dolina sunca, telenovela Sibina Mijatovi , Boro 19.20 HP - gdje ste vi, tu je i vaša Begovi , Jovan Jani ijevi pošta Burduš; Scenaris : Predrag 19.30 Dnevnik Golubovi , or e Lebovi ; 19.56 Sport Redatelj: Hajrudin Krvavac) 20.01 Vrijeme 21.50 Vijes na Drugom 20.04 Predsjedni ki izbori 2009. 22.02 Vrijeme bonusi 22.10 Zakon i red: Odjel za žrtve, 20.14 ZABA - 90 sekundi, emisija serija (12) pod pokroviteljstvom 23.00 Život poslije smr , serija 20.20 Globalno sijelo (12) 20.55 Hrvatsko podmorje 5: Morski 23.50 Gregorijana - specijal gradovi, dok. serija 00.15 Kraj programa 21.30 Poslovni klub 22.00 Živje zdravije 22.10 Otvoreno 23.05 Vijes 23.20 Predsjedni ki izbori 2009. 06.40 Pink Panther, crtana serija bonusi 06.55 SpužvaBob Skockani, crtana 23.30 Poslovne vijes serija 23.35 Vijes iz kulture 07.25 Punom parom, kulinarski 23.45 Drugi format izazov 00.40 Zvjezdane staze: Voyager, 07.50 Princ iz Bel-Aira, hum. serija serija 08.20 Pod is m krovom, hum. 01.25 Ksena - princeza ratnica, serija serija 02.10 Zakon i red: Odjel za žrtve, 09.15 Astro show, emisija serija (12) 11.20 Dadilja, hum. serija 02.55 Seychelles la perle de l’ocean, 11.50 Malcolm u sredini, hum. dok. lm serija 03.45 Skica za portret 12.15 Rat u ku i, hum. serija 04.05 Globalno sijelo 12.45 Exkluziv, magazin 04.35 Poslovni klub 12.55 Ve era za 5, lifestyle emisija 05.05 Oprezno s an elom, 13.25 RTL pomaže djeci telenovela 13.35 Tajna okolade, telenovela 14.30 Heroji iz stras , dramska serija (dvije epizode) 16.05 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 16.35 Pod is m krovom, hum. serija Dadilja, hum. serija Malcolm u sredini, hum. serija 06.35 TEST 06.50 Najava programa 06.55 Delta - stanje, crtana serija

05.55 Najava programa 06.00 Jelovnici izgubljenog vremena 06.20 Glas domovine 06.45 Euromagazin 07.15 Duhovni izazovi 07.45 TV kalendar 08.00 Vijes 08.10 Haydn od Zagreba do Šangaja, koncert 09.15 Opera box 09.45 TV kalendar 09.57 HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.20 Maria Montessori: Život za djecu, mini-serija 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 Živje zdravije 12.25 Plodovi zemlje 13.20 Rijeka: More 13.50 Živje zdravije 14.00 Nedjeljom u dva 15.05 Mir i dobro 15.40 Vijes 15.45 Vrijeme sutra 15.50 Bogovi su pali na tjeme, (Glasovi: Marius Weyers, Sandra Prinsloo, N!xau, Louw Verwey, Michael Thys, Nic De Jager; Scenarist i redatelj: Jamie Uys) 17.40 Lijepom našom: Velika 18.35 U istom loncu, kulinarski show 19.14 Za one koji misle unaprijed - CO 19.15 LOTO 6/45 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.10 Tko želi bi milijunaš?, kviz 21.15 Mišolovka Walta Disneyja, (Uloge: Matej avlovi , Željko Vukmirica, Predrag Vušovi , Marina Nemet, Jadranka Matkovi , Marinko Prga, Josip Maro , Slavko Juraga, Boris Fes ni; Scenarist i redatelj: Eduard Tomi i Buntauli) 22.30 Vijes 22.45 Vijes iz kulture 22.55 Filmski vikend Meg Ryan: Kad muškarac voli ženu, (Uloge: Meg Ryan, Andy Garcia, Lauren Tom, Philip Seymour Ho man, Tina Majorino, Mae Whitman, Ellen Burstyn, Eugene Roche; Scenaris : Ronald Bass i Al Franken; Redatelj: Luis Mandoki) 00.55 Maria Montessori: Život za djecu, mini-serija 02.25 Garaža 02.55 Lijepom našom: Velika 03.45 U istom loncu, kulinarski show 04.25 Plodovi zemlje 05.15 Rijeka: More

TV ku e imaju pravo promjene programa

07:05 Bumba, crtana serija 07:20 Power Rangers, crtana serija 07:45 Superheroj Spiderman, crtana serija 08:10 Graditelj Bob, crtana serija 08:25 Winx, crtana serija 08:50 Dora istražuje, crtana serija 09:15 Gormi , crtana serija 09:30 Ulica sje anja, crtana serija 10:30 Automo v, auto-moto magazin 11:00 Magazin Lige prvaka 11:30 Novac, business magazin 12:00 Ameri ki predsjednik, igrani lm 14:05 Bourneov iden tet, igrani lm 16:25 Vijes 16:35 Supertalent, show 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Nad lipom 35, humoris no-glazbeni show 21:00 Sve zbog jednog dje aka, (SAD, 2002., roman na komedija; Redatelj: Chris Weitz,Paul Weitz; Glume: Hugh Grant, Nicholas Hoult, Sharon Small, Madison Cook, Jordan Cook) 23:00 Red Carpet , showbiz magazin (15) 00:20 Trenutak is ne, game show (15) 01:20 Apokalipsa danas, ratna drama 04:35 Cuba Feliz, dokumentarni lm Kraj programa

06:15

05.00 VIJESTI (HR +ZG);05.05 RADIO DROBILICA;06.30 GLAS AMERIKE;07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI(ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI(HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12:30 SPORT RAPORT; 13.00 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 MUSIC NEWS - NEW YORK - LONDON; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: 01.00 NO NI PROGRAM

07:55 07:57 08:00 12:00 13:00 13:50 15:10 16:00 16:15

NAJAVA PROGRAMA MOJA ISTRA dokumentarna emisija VJERA I NADA vjerski program EUROPSKI DNEVNIK TV magazin TV ORDINACIJA kontakt emisija JUNACI HRVATSKE SLOBODE dokumentarni serijal EUROMAXX TV magazin

Danas pogledajte… Mali oglasi Dje ja televizija Zagrljaj ljepote, ponavljanje Ekran zdravstva Snimka koncerta Aktualno, ponavljanje Hello Ki y Bajke Grimm

18:10

14:13 14:15 15:00 15:30 16:00 17:15

6.10 Jutarnji program 7.25 Program za djecu i mladež 12.30 Jamie Oliver 12.55 Moja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Freddie 14.45 Simpsoni 15.10 Smallville, serija 16:15 Što je sa Brianom?, serija 17:00 Alles Be y! 17:45 Ku anice, serija 18:25 Hitna služba, serija 19.30 Newton 20:00 ZIB 20 20:07 Vrijeme 20:15 Ghost Dog, lm

21:30 23:10 23:40 23:43

IZ PROŠLOSTI TV kalendar ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu VTV TJEDNIK KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi PRESSICA talk show METAL EYE glazbena emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar OKOLO K(R)OLE mozai na emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Lolek i Bolek Tjedna kronika Snimka rukometne utakmice Tjedna kronika TV jukebox Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija Kocka, igrani lm Tjedna kronika Sutra na programu Videostranice

16:45 17:00 17:30 19:00 19:30 20:00

18:55 19:00 19:30 20:05 20:45 21:45 22:45 22:50 -------------

9.00 Nogomet na plaži 11.00 Gewichtheben, prijenos 13.00 Skispringen 14.00 Kuglanje 15.00 Gewichtheben 18.30 Eurogoals 20.10 Reiten 21.15 Polo 22.20 Golf

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 18.30 Bundesliga aktuell 19.00 Rukomet, prijenos 22.00 Männer Tv 22.30 DSF Reportaža

22.15 ZiB Flash 22.25 Columbo, lm 0.25 1993.; Redatelj: Chris No ni program Columbus; Uloge: Robin 8.00 Dje ji program 9.55 Koncert 10.30 Williams, Sally Field, Pierce Divlje živo nje 10.55 Ozare 11.30 Serija Brosnan, Harvey Fierstein, za djecu i mladež 12.00 Ljudi i zem- 07:45 Stažist, hum. serija 8:40 CinePolly Holliday, Lisa Jakub) lja 13.00 Vijes 13.10 Tjedni izbor 15.00 Tipp08:50 Gülcan und Collien ziehen 22.10 CSI: Miami, krimi serija Videspotovi 16.05 Simpsoni 16.30 Vijes aufs Land 09:50 Sarah & Marc 10:45 23.05 El Cortez, (triler, 2006.; 16.50 Ameri ki lm 18.35 Izvla enje lota Disney Filmparade 12.10 Crtani lm 18.45 Crtani lm 19.00 Dnevnik 20.00 12:20 Animirani lm 13.50 Namještaljka, Redatelj: Stephen Purvis; Uloge: Lou Diamond Phillips, 24, serija 20.45 Dokumentarna emisija lm 16.00 Eureka, serija 17.00 4400, 22.00 Vijes 22.45 Ameri ki lm 0.25 serija 18:00 News me 18:10 Simpsoni, Glenn Plummer, Bruce crtana serija 19:10 Galileo 20:15 DaNo ni program Weitz, Tracy Middendorf, nas ja…, lm 22.15 Die Manns, lm 0.25 James McDaniel) No ni program 00.40 Porkyjeva osveta, igrani lm, 7.30 Videostranice 10.30 Glazba 11.00 komedija (12) TV prodaja 11.30 Volim Lucy, serija 12.00 Naša pjesma 12.20 TV prodaja 12.55 Film za djecu i mladež 15.00 08:00 Weck Up 10:00 Zack! 10:30 Paare Sport nedjeljom 18.15 Videospo- 11:00 Deich TV 11:30 Film za djecu i tovi 19.30 Vijes 20.00 Ushuia, serija mladež 13:20 Das weiß doch jedes Kind! 20.45 Fraiser, serija 21.15 Taj život, 14:20 Grä n gesucht 15:30 Inspektor Rex, serija 21.55 Ve er baleta 22.45 Dnevnik serija 16:30 Der Bulle von Tölz, lm 18:30 Vijes 19:05 Grä n gesucht 20:15 Vojna pograni ne TV 23.15 Videostranice ekipa za o evid, serija 21:15 Mentalist, serija 22:15 Sechserpack 22:45 Planetopia 23:30 Vojna ekipa za o evid, serija 07.45 TV prodaja 8.00 Dje ji program 0.30 No ni program 11.10 Školska košarkaška liga 12.10 Provjereno 13.10 Moja Kina, dok. serija 13.40 Film za djecu i mladež 15.40 Lijepi ljudi, serija 16.35 Bajkovita pri a, 08:00 Princ iz Bel Aira, hum. serija 09:00 lm 18.20 Ljubav kroz želudac 18.55 Alles was zählt 11:30 Autopro s 12:00 24 UR 20.00 As tud not padu?! 21.35 Air Race 14:00 Serije za djecu i mladež Život nije šala, serija 22.40 Ameri ki 15:40 Mein Garten 16:45 Mario Barth 17:45 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme lm 1.05 No na panorama 19:05 Exclusiv Spezial 20:15 Mothra, lm 22.15 Spiegel Tv Magazin 23.00 No ni program 7.45 TV 8.05 Dje ji program 12.00 Igra, hum. serija 12.35 Fantas an poziv 14.25 Film 15.50 Vražja kuhinja 16.45 Kalifornija 17.45 S lis 18.40 Pazi, kam- 8.00 Dje ji program 11:00 Magic A ack era! 19.15 TV Tuba 20.00 Ameri ki lm 11:15 Doug 12:15 Stanley 12:45 Higglystadt 21.30 Psych, serija 22.45 Laži s ljubavlju Helden 13.15 Crtani lmovi 14:15 Reprize 23.40 Film 1.20 Vatreni de ki, serija serija 16:05 Skunk Fu 16:20 Camp Lazlo 16:40 Typisch Andy! 17:45 Hotel Zack & 2.25 Love Tv Cody 19:15 Disneys Kuzcos Königsklasse 19:45 Hotel Zack & Cody 20:15 Insomnia, lm 22:10 Zakon i red: Odjel za žrtve, 10.00 TV vodi + turis ka središta serija 23:05 Der Knast, dok. serija 0.10 Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glaz- No ni program bena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 Glazbena emisija 00.10 TEST

20.00 Ta ca u suknji, (komedija,

NEDJELJA 6. prosinca 2009.

Zvijezde Ekstra: Keanu Reeves (2. dio), zabavna emisija Grupna terapija, hum. serija Astro Boy, crtana serija Ulica Sezame, animirana serija Bikeri s Marsa, crtana serija Ben 10, crtana serija Discovery: Atlas - Japan, dok. lm Jedna od de kiju, hum. serija Najve i hrvatski misteriji, zabavni talk show Tajna, igrani lm, obiteljska drama Obiteljski kamen, igrani lm, roman na komedija Odred za isto u, dok. emisija Exkluziv, magazin Vijes , informa vna emisija Budi mi prijatelj, emisija uživo

06.10 TEST 06.25 Najava programa 06.30 Dje ak i vjeverica, crtana serija 06.55 San o slavi, serija za djecu 07.20 Winkyn konj (Uloge: Ebbie Tam, Aaron Wan, Hanyi Han, Jan Decleir, Be y Schuurman, Mamoun Elyounoussi, Sallie Harmsen, Peter Bolhuis, Anneke Blok, Nori de Winter; Scenarist: Tamara Bos; Redatelj: Mischa Kamp) 08.45 Prijatelji 09.50 Nora Fora, TV igra za djecu 10.40 Biblija 10.50 Portret mjesta i Crkve 11.00 Pregrada: Misa, prijenos (nije kod.na sat.) 12.00 Moje pjesme moji snovi, (Uloge: Julie Andrews, Christopher Plummer, Eleanor Parker, Richard Haydn, Peggy Wood; Scenaris : Ernest Lehman, Richard Rogers (po mo vima istoimena romana Howarda Lindsaya); Redatelj: Robert Wise) 14.45 Hokej na ledu, EBEL liga: Medveš ak - EC VSV, prijenos 17.35 Beaver Creek: Svjetski ski kup (M) - veleslalom, prijenos 1. vožnje 18.40 Magazin nogometne Lige prvaka 19.40 Garaža 20.15 Ponos Hrvatske - dodjela priznanja 22.15 Za one koji misle unaprijed - CO 22.20 Beaver Creek: Svjetski ski kup (M) - veleslalom, snimka 2. vožnje 23.10 Sportske vijes 23.20 Dobre namjere, TV serija (12) 00.05 Nove avanture stare Chris ne, hum. serija 00.25 Dobro ugo ena ve er: Božo Paradžik 01.25 Transfer 01.55 Kraj programa -------- Ples sa zvijezdama

07.40 08.05 08.35 09.00 10.10 10.35 11.00 11.50 12.20 13.15 15.05 16.55 17.30 18.30 19.05

02.20

00.40

19.15 19.30 19.56 20.01 20.10 21.35 22.00 22.15 22.25

18.35

17.45 18.30

17.10 17.40

16.05 16.40 16.49 16.55

14.55

14.05 14.35

13.20

12.00 12.11 12.13 12.15 12.30

10.00 10.09 10.10 10.15 10.50

09.45 09.55

06.00 06.05 06.45 07.00 07.30 08.00 08.15

TV ku e imaju pravo promjene programa

Najava programa reprizni program TV kalendar Znanstvena pe ca Iza ekrana Vijes Kinoteka - ciklus klasi nog vesterna: Winchester 73, (Uloge: James Stewart, Shelley Winters, Rock Hudson, Tony Cur s, Dan Duryea, Stephen McNally, Millard Mitchell, Will Gear; Scenaris : Robert L. Richards, Borden Chase; Redatelj: Anthony Mann) Skica za portret Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Ku ni ljubimci Veterani mira, emisija za branitelje Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Oprezno s an elom, telenovela Prizma, mul nacionalni magazin Duhovni izazovi Jelovnici izgubljenog vremena Reporteri: SVALBARD - prozor u Ark k Euromagazin Vijes Vrijeme sutra Kulturna baš na: Gajeta sve brod Panthera Spelea, dok. lm Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 Svirci moji, glazbena emisija HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta U istom loncu, kulinarski show LOTO 7/39 Dnevnik Sport Vrijeme Ples sa zvijezdama, 1. dio Ples sa zvijezdama, 2. dio Vijes Vijes iz kulture Filmski vikend Meg Ryan: Dokaz života, (Uloge: Meg Ryan, Russell Crowe, David Morse, Pamela Reed, David Caruso, Mario Ernesto Sanchez, Go ried John; Scenarist: Tony Gilroy; Redatelj: Taylor Hackford) Filmski maraton: Pala a s rešetkama, (Uloge: Claire Danes, Bill Pullman, Kate Beckinsale, Lou Diamond Phillips, Jacqueline Kim, Daniel Lapaine, Tom Amandes, Aimme Graham, John Doe, Kay Tong Lim; Scenarist: David Arata (prema pri i Adama Fieldsa i Davida Arate); Redatelj: Jonathan Kaplan) Filmski maraton: Uvrnuto putovanje, (Uloge: Lolita Davidovich, Andreas Wilson, Fares Fares, Alexander

06.10 Heroji iz stras , dramska serija 07.00 Astro Boy, crtana serija 07.25 Ulica Sezame, animirana serija 08.30 Bikeri s Marsa, crtana serija 09.00 Ben 10, crtana serija 09.40 Tajna okolade, telenovela 10.35 Jedna od de kiju, hum. serija 11.05 Tajna, obiteljska drama 12.50 Predsjedni ki trg: Vesna Pusi i Dragan Primorac 13.35 Plja ka, igrani lm, triler 15.55 Premier liga: West Ham - Manchester United, prijenos 18.00 Zvijezde Ekstra: Keanu Reeves (2. dio), zabavna emisija 18.30 Vijes , informa vna emisija 19.05 Discovery: Atlas - Japan, dok. lm 20.00 Obiteljski kamen, (roman na komedija, 2005.; Redatelj: Thomas Bezucha; Uloge: Sarah Jessica Parker, Dermot

07.00 TV vodi + panorame turis kih središta Hrvatske 07.20 Najava programa 07.25 Vrijeme je za Disneyja: 101 dalma nac 07.50 Vrijeme je za Disneyja: Legenda o Tarzanu 08.15 Na kraju ulice 08.45 Ninin kutak 08.50 Danica 08.55 Pripovjeda : Gr ki mitovi 09.20 Kokice 09.50 Ekstremne živo nje, dok. serija 10.20 Parlaonica 11.15 Igrajmo se 11.30 Briljanteen 12.15 Hrvatski pisci na TV ekranu - Slobodan Novak: Ispovijed koju niste zavrijedili 13.55 KS automagazin 14.25 4 zida 15.00 Volim nogomet 18.00 Izme u zemlje i neba: U zemlji Himba, dok. serija 18.50 Beaver Creek: Svjetski ski kup (M) - spust, prijenos 20.10 HNL: Osijek - Šibenik, prijenos 22.10 Sportske vijes 22.20 HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta 22.25 Dobre namjere, TV serija (12) 23.15 No u kazalištu: Krležijada 00.55 Garaža 01.25 Kraj programa

Ezo TV, tarot show Bumba, crtana serija Power Rangers, serija Superheroj Spiderman, crtana serija Graditelj Bob, crtana serija Winx, crtana serija Dora istražuje, crtana serija Gormi , crtana serija Ku anice iz visokog društva, serija U sedmom nebu, serija Smallville, serija Odmor iz snova, komedija Povratak u budu nost, igrani lm Vijes Kod Ane, kulinarski show Lud, zbunjen, normalan, serija Dnevnik Nove TV Bourneov iden tet, (SAD/ Njema ka/ eška, 2002., akcija/avantura; Režija: Doug Liman; Glume: Ma Damon, Franka Potente, Chris Cooper, Clive Owen, Brian Cox) Underworld 2, (SAD, 2006., akcija; Redatelji: Len Wiseman; Glume: Kate Beckinsale, Sco Speedman,Tony Curran, Derek Jacobi, Bill Nighy, Steven Mackintosh) Ameri ki predsjednik, roman na drama Vidovi Milan (18) Zelena milja, drama U sedmom nebu Kraj programa

05.00 RADIO BUDILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.00 HITOVI TJEDNA; 07.30 RECEPTI AKOVE KIH MLINOVA; 08.00 VIJESTI; 08.15 RADOSNA VIJEST; 09.00 EVERGREENCAJG; 10.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 10.05 HALO OLDTIMERI; 11.00 POLJOPRIVREDNA EMISIJA; 12.00 TJEDNIK; 12.45 JA SAM S VAMA U SVE DANE...; 13:00 HR AK INFO; 13.03 A SRCE KUCA; 13.15 ME IMURSKI MINULI CAJTI; 15.30 VIJESTIZA DOBAR TEK - REPRIZA; 16.30 VIJESTI (ZG); 16.35 LIGA 98; 18.30 VIJESTI(ZG); 18.35 FORMULA 13; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 AB POEZIJA; 00.00 Music Special: 01.00 NO NI PROGRAM

02:10 03:10 06:15 07:00

00:10

22:15

19:15 20:00

16:50 17:00 17:50

10:40 11:40 12:40 14:30

08:15 08:30 08:55 09:20 09:35

05:30 07:10 07:25 07:50

Mulroney, Diane Keaton, Claire Danes, Rachel McAdams, Craig T. Nelson, Luke Wilson, Ty Giordano, Elizabeth Reaser) Boomerang, (komedija, 1992.; Redatelj: Reginald Hudlin; Uloge: Eddie Murphy, Robin Givens, Halle Berry, David Alan Grier, Mar n Lawrence, Grace Jones) Porkyjeva osveta, (komedija, 1985.; Redatelj: James Komack; Uloge: Dan Monahan, Wya Knight, Tony Ganios, Mark Herrier, Kaki Hunter, Chuck Mitchell) 01.30 Vatrena s hija, igrani lm, akcijski (12)

Skarsgrd, Julie Benz, John Larroque e, John Savage, Greg Germann; Scenaris : Björne Larson, Lisa Taube i Johan Sandstorm; Redatelj: Björne Larson) 21.50 03.50 Skica za portret 03.55 Pantera Spelea, dok. lm 04.25 Svirci moji, glazbena emisija 05.10 Oprezno s an elom, telenovela 23.55

08:00 alphateam 11:00 Dobar dan, ujak Doc! 12:00 Deal or no Deal 13:00 Best of Talk 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 automagazin 17:30 Lenßen & Partner 18:00 AllesTester im Einsatz 18:30 Vijes 18:40 Magazin 19:15 K11 20.15 Vera Drake, lm 22.15 Genial daneben 0.35 No ni program

07:40 Stromberg 08:50 Dr. Psycho 09:50 Simply the Best 10:45 Elton vs. Simon 11:45 switch 12:15 Family Guy 12:45 Futurama 13:10 American High 13:40 American Campus 14:05 Malcolm u sredini, hum. serija 15:00 Stažist, hum. serija 16:00 Deine Chance! 17:00 U20 18:10 Simpsoni, crtana serija 19:10 talk talk talk 20:15 Tango, lm 22.40 Prona i me u New Yorku, lm 0.15 No ni program

služba, serija 19.30 Newton 20:00 ZIB 20 20:07 Vrijeme 20:15 Izgubljeni u svemiru, lm 21.50 Odmor u Parizu, lm 23.30 No ni program

NAJAVA PROGRAMA KOKTEL mozai na emisija 1X2 kontakt emisija o kla enju POTRAGA ZA IZGUBLJENIM CIVILIZACIJAMA znanstvenodokumentarni serijal NARODNO VESELJE zabavna emisija ŠKOLA ŠAHA tjedna emisije MALI OGLASI KUTIONICA dje ja emisija OTVORENI STUDIO kontakt emisija

09:58 10:00 11:00 12:15

12:45 14:10 15:25 15:35 16:45

15:00

Danas pogledajte… Mali oglasi Dje ja televizija 1x2, emisija o kla enju Trzalica, ponavljanje Zagrljaj ljepote, emisija o modernom na inu življenja Vježbanje demokracije, ponavljanje

07:55 07:57 08:00 12:00 13:00 14:00

6.10 Jutarnji program 7.25 Program za djecu i mladež 12.30 Jamie Oliver 12.55 Moja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Freddie 14.45 Simpsoni 15.10 Smallville, serija 16:15 Što je sa Brianom?, serija 17:00 Alles Be y! 17:45 Ku anice, serija 18:25 Hitna

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 Glazbena emisija 00.10 TEST

19:30 20:00 21:40 ------22:00 -------------

17:45 18:15 18:35 18:40 19:00

16:00 16:16 16:45 17:00 17:05 18:05 19:00 19:10 20:10 21:30 23:15 23:25

MALI OGLASI VJERA I NADA vjerski program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi EUROPSKI DNEVNIK TV magazin REZERVIRANO VRIJEME VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar NO NA MORA kontakt emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Hello Ki y, crtani lm Bajke Grimm, crtani lm Lolek i Bolek, crtani lm Vijes Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija Aktualno Vijes Vinoteka, emisija o kulturi pijenja vina Glazba koja srce dira Moma ka zabava, igrani lm Vijes Sutra na programu

8.30 Motorsport 9.00 Rallye 13.00 Skispringen 15.00 Gewichtheben 18.00 Skispringen, prijenos 20.00 Kampfsport 23.00 Hrvanje

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 Poker 18.30 Bundesliga aktuell 20.15 Poker 22.15 DSF aktuell 23.00 Sportquiz

08:45 Exclusiv 08:55 Explosiv 09:25 Dobra, loša vremena 12:00 Crtani lmovi 13:50 Dokumentarni lm 15:20 Die 90er Show 16:45 Unglaublich! 17:45 Die 10 schrägsten Promi-Pärchen 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Explosiv 20:15 Super talent, prijenos 21.55 Genial daneben 22.55 No ni 7.30 Tv prodaja 8.05 Dje ji pro- program gram 12.00 Igra, hum. serija 12.35 Fantas an poziv 14.05 arobnice, serija 15.50 Vražja kuhinja 16.50 Kalifornija 17.45 Ljepo ca i zvijer, show 5.30 Jutarnji program 12.35 Clueless, 18.40 Pazi, kamera! 19.30 TV Tuba lm 14.25 Tango im Schnee, lm 16.00 20.00 Sre a, lm 21.40 Psych, serija Humoris ne serije 19.00 Das A-Team 22.40 Ameri ki lm 1.30 Love TV 20.00 Vijes 20.15 Transporter, lm 22.35 Total Recall, lm 0.35 No ni program

7.45 TV prodaja 8.00 Dje ji program 11.05 Psi Rudi, serija 11.40 Plane , dok. serija 12.40 Ljubav kroz želudac 13.20 As tud not padu?! 15.10 Lijepi ljudi, serija 16.05 Muškarci u krošnjama, serija 17.00 Film za djecu i mladež 18.55 24 UR 20.00 Farma 21.15 Ameri ki lmovi 1.00 No na panorama

7.30 Videostranice 8.00 TV prodaja 8.30 Tjedni izbor 9.00 TV prodaja 9.30 Tjedni izbor 11.00 Dje ji program 12.30 Film za djecu i mladež 14.00 Videospotovi 15.50 Tv prodaja 16.30 Videostranice 18.00 Gradi Peyton, serija 18.45 Glazba 20.00 Ameri ki lm 21.40 Oliver Twist, serija 22.30 Koncert subotnjih no i 0.50 Dnevnik prekograni ne TV 1.10 Videostranice

7.00 Tjedni izbor 10.20 Film za djecu i mladež 11.45 Pono ni klub ® 12.55 Vijes 13.30 Tjedni izbor 14.35 Ameri ka humoris na serija 14.55 Caroline u metropoli, serija 15.20 Emisija TV Koper - Capodistria 15.50 Alica 16.30 Vijes 16.45 Crtana serija 17.10 Na vrtu, emisija 17.35 Ozare 17.40 Doma e viže 18.10 Slovenski magazin 18.40 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Ameri ki lm 21.40 Velika imena maloga ekrana 22.45 Vijes 22.55 Serija 23.40 No ni program

SUBOTA 5. prosinca 2009.

Najava programa Me u nama TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture The Danakil Desert in Ethiopia, dok. lm HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta Oprah Show Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Živje zdravije Oprezno s an elom, telenovela McLeodove k eri, serija Vijes + prijevod za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Rije i život, religijski program Eko zona Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 Najslabija karika, kviz Kod Ane Dolina sunca, telenovela LOTO 7/39 HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta Dnevnik Sport Vrijeme Predsjedni ki izbori 2009. - bonusi ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom A sad u Europu! Luda ku a, hum. serija Paralele Otvoreno Vijes Predsjedni ki izbori 2009. - bonusi Poslovne vijes Vijes iz kulture e-Hrvatska Znanstvene vijes Zvjezdane staze: Voyager, serija Ksena - princeza ratnica, serija Velemajstor, serija Skica za portret Paralele A sad u Europu! Eko zona Oprezno s an elom, telenovela

TV ku e imaju pravo promjene programa

06.35 TEST 06.50 Najava programa

02.30 03.15 03.20 03.50 04.35 05.05

01.45

23.50 23.55 00.05 00.40 01.00

20.20 21.10 21.50 22.30 23.25 23.40

20.14

19.30 19.56 20.01 20.04

17.30 18.13 18.30 19.15 19.20

15.35 16.10 16.20 17.25

13.20 14.10 14.19 14.25 14.40

11.10 12.00 12.11 12.13 12.16 12.28 12.32

11.05

10.00 10.09 10.10 10.15

09.10 09.55

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05

Delta - stanje, crtana serija Trolovi, crtana serija TV vr : Ninin kutak Vitaminix Mali crveni traktor arobna plo a Ton i ton Pro itani Heidi, serija za djecu Gem, set, me - serija za djecu Vip Music Club Prijenos sjednica Hrvatskog sabora Prijatelji, hum. serija Zovem se Earl, hum. serija Ksena - princeza ratnica, serija Kod Ane TV vr : Ninin kutak Vitaminix Mali crveni traktor arobna plo a 1 Koga briga? Zvjezdane staze: Voyager, serija e-Hrvatska Znanstvene vijes Košarka, EL (Ž): Gospi Lille Metropole, prijenos Vijes na Drugom Vrijeme Županijska panorama Hum. serija Simpsoni 18, crtana serija VIP Music Club Nogometna Euroliga emisija Nogometna Euroliga: Anderlecht - Dinamo, 1. poluvrijeme Vijes na Drugom Vrijeme Nogometna Euroliga: Anderlecht - Dinamo, 2. poluvrijeme Nogometna Euroliga emisija Velemajstor, serija Život poslije smr , serija (12) Kraj programa

06.40 Pink Panther, crtana serija 06.55 SpužvaBob Skockani, crtana serija 07.25 Punom parom, kulinarski izazov 07.50 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 08.20 Pod is m krovom, hum. serija 09.15 Astro show, emisija 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Malcolm u sredini, hum. serija 12.15 Rat u ku i, hum. serija 12.45 Exkluziv, magazin 12.55 Ve era za 5, lifestyle emisija 13.25 RTL pomaže djeci 13.35 Tajna okolade, telenovela 14.30 Heroji iz stras , dramska serija (dvije epizode) 16.05 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 16.35 Pod is m krovom, hum. serija 17.00 Dadilja, hum. serija 17.30 Malcolm u sredini, hum.

01.30

23.50 00.40

22.55

21.55 22.00 22.05

21.00

18.00 18.17 18.20 18.47 19.08 19.30 20.30

17.05 17.40 17.55

14.55 15.10 ---------------------15.30 15.45 16.20

13.30 13.50 14.10

09.30 10.00

06.55 07.15 07.40 ---------------------08.00 08.15 08.30 08.40 09.05

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) +HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 13.00 CNN VIJESTI; 13.03 TUŽIBABA; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 17.00 HIT DANA; 17.03 KULTURNJAK; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.25 CRO TOP 5; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA SVIH VREMENA; 22.30 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: 01.00 NO NI PROGRAM

06:45 Jackie Chan, crtana serija 07:10 Pocoyo, crtana serija 07:30 Tomica i prijatelji, crtana serija 07:40 Jagodica Bobica, crtana serija 08:05 Bumba, crtana serija 08:15 Ezo TV, tarot show 08:20 Nova lova, TV igra 09:50 Lude 70-e, serija 10:50 Naši najbolji dani, serija 11:50 IN magazin 12:40 Naša mala klinika, serija 13:40 Najbolje godine, serija 14:40 Ja u ljubav vjerujem, igrani lm 17:00 Vijes Nove TV 17:25 Naša mala klinika, serija 18:25 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Najbolje godine, serija 21:00 Lud, zbunjen, normalan, serija 22:20 Doktor s Beverly Hillsa, serija (12) 23:25 Vijes 22:40 Zakon brojeva, serija 23:35 Seinfeld, serija 00:05 Televizijska posla, serija 00:35 Irska bra a, serija (12) 02:25 Ezo TV, tarot show 03:25 Pod kontrolom, SF akcija 05:00 IN magazin 05:35 Zakon brojeva, serija 06:25 Kraj programa

serija 18.00 Rat u ku i, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 19.35 Punom parom, kulinarski izazov 20.00 CSI: NY, krimi serija 20.55 Kos , krimi serija 21.50 Zaboravljeni slu aj, krimi serija 22.40 Stvorenja, znanstvenofantas na serija 23.40 Vijes , informa vna emisija 23.50 Ameri ka pita 4, igrani lm, komedija 01.20 Astro show, emisija

08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Big Brother 20:00 Vijes 20:15 Zvjezdane staze, serija 21.10 Zvjezdana vrata, serija 22.05 Torchwood, serija 23.10 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Super dadilja 21.15 Raus aus den Schulden 22.15 Stern Tv, prijenos 0.00 No ni program

5.15 Jutarnji program 11.00 Sutkinja Barbara Selesch 12.00 Sudar Alexander Hold 13.00 Bri 14.00 Dvoje kod Kallwassa 13.00 Sutkinja Barbara Selesch 16.00 Sudar Alexander Hold 17.00 Niedrig und Kuhnt 18.00 Magazin 18.30 Anna i njezina ljubav 18.00 Lenßen & Partner 19.00 K11 20.15 Nogomet: Liga prvaka, prijenos 22.20 24 Studen 23.45 No ni program

6.10 Dje ji lmovi 10.00 Film za djecu i mladež 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj! 15.00 Ljubav, dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Lips ck Jungle 22.15 Sve o seksu, serija 23.10 Tv Total 0.10 No ni program

14.00 Dokumentarne serije 15.50 Hallo Holly 16.15 Gilmorice, serija 17.00 Humoris na serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 Simpsoni, crtana serija 18.55 Stažist, hum. serija 19.30 Moj ujak… 20.00 Vijes 20.15 Aleksandar, lm 22.20 ZiB Flash 22.35 Cobra 11, serija 23.20 No ni program

14:30 15:00 17:00 17:05 17:25

09:58 10:00 12:00 12:10 12:30 13:30

11:00 12:00 14:40 14:43 14:45 15:00 15:30 16:00 17:00 17:10 18:10 19:00

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI ŠKOLA ŠAHA TV ORDINACIJA kontakt emisija JUNACI HRVATSKE SLOBODE dokumentarni serijal EUROPSKI DNEVNIK TV magazin VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI VARAŽDIN 1181 - 1981 dokumentarni lm

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte... Mali oglasi Yoga & Pylates Gospodarski tjedan, ponavljanje ATON – centar izvrsnos , ponavljanje Slomljeno srce, serijski lm Vijes akove ki kutak, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas, informa vna emisija

18:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 22:00 22:30 23:00 ------23:20 -------------

21:00 21:15 21:18 21:30 23:10 23:45 23:50 00:05 00:08 00:10 00:15

19:15 19:18 19:20 19:30 20:00

FOI INFO emisija pod pokroviteljstvom IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal VIJESTI VTV-A KOKTEL SPECIJAL glazbena emisija DOM 2 emisija o ure enju doma ARTS 21 emisija o umjetnos VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Sport Vrijeme Voice of America Dom2, ponavljanje Iz Nedeliš a, emisija o radu nedeliš anske gradske uprave Me imurje danas Sport Vrijeme Tužni an eli, igrani lm (12) Poslovni magazin, emisija o gospodarstvu Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of America Videostranice

8.45 Eurogoals 9.30 Nogomet 11.00 Skispringen 15.00 Tenis, prijenos 17.00 Bitahlon, prijenos 8.25 Jutarnji program 9.30 Dje ji program 20.00 Polo 21.20 Reiten 22.45 Motorsport

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 Poker 18.30 Bundes10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske liga aktuell 20.15 DSF Motor 22.15 Männer Tv 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. emisija 18.55 Nogometna Euroliga, prijenos 20.50 Koncert 21.40 Koncert 23.20 Glazbena emisija 00.10 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dragi John, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Hladnokrvno ubojstvo, lm 15.05 Cybill, hum. serija 15.40 Moja super sestra, hum. serija 16.10 Teksaški rendžer, serija 17.05 Bez traga, serija 18.00 Svijet 18.55 O.C., serija 20.00 Ekipa za o evid, serija 20.55 Krokodil Dundee u Los Angelesu, lm 22.35 Will i Grace, hum. serija 23.05 Glavom kroz zid, lm 1.15 Seinfeld, hum. serija 1.45 Love Tv

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Svadba, lm 13.05 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Ukradeno srce, serija 15.55 Do posljednjeg daha, serija 16.55 24 sata 17.05 Jutro je za vje no, serija 18.00 An eli bez krila, serija 19.00 24 sata 20.00 Farma 21.00 Ubojstva po brojevima, lm 22.25 24 UR 22.50 Nastavak lma 23.35 Palica, serija 0.30 Šest modela, serija 1.00 No na panorama

07:00 Tv prodaja 08:00 Zlatolaska 09:00 Dje ji program 12.00 Vijes 12.20 Dramski program 14.00 Humoris ne serije 18:00 Vijes 18:05 Kalejdoskop 19:00 Serija 20:00 Ameri ki lm 22:00 Francuska priredba 00:00 Slovenska jazz scena 00:45 Videostranice

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 07:00 Vijes 07:05 Dobro jutro 08:00 Vijes 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Sport 09:35 Crtani lmovi 10:20 Zlatko zakladko: regratov sirup, ponovitev 10:35 Knjiga mene briga 11:00 Dokumentarna emisija 11:30 Modro 12:00 Ljudje i zemlja 13:00 Vijes , sport, vrijeme 13:25 Umjetnost igre 13:50 Odpe pesniki 14:00 Dokumentarac mjeseca 15:10 Mostovi - Hidak 15:45 Crtana serija 16:05 Male sive celice, kviz 17:00 Novos , sport, vrijeme 17:35 Z vami 18:30 Loto 18:40 Cratani lmovi 18:55 Vrijeme 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Njema ki lm 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:05 Omizje

SRIJEDA 2. prosinca 2009.

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 09.55 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 12.00 12.11 12.13 12.16 12.30 13.15 13.20 14.10 14.19 14.25 14.40 15.35 16.10 16.20 17.30 17.35 18.18 18.35 19.30 19.56 20.01 20.04 20.14 20.20 21.20 22.10 22.45 23.40 23.55 00.05 00.10 00.20 01.15 02.00 02.45 03.25 03.55 04.40 05.05

06.30 06.45 06.50 07.10

Najava programa Rije i život, religijski program TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Hightech auf Höckern Kamelgeschichten aus Katar, dok. lm (44’) Oprah Show Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Oprezno s an elom, telenovela HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta McLeodove k eri, serija Vijes + prijevod za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Trenutak spoznaje Doma i dok. lm Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 Najslabija karika, kviz Kod Ane Dolina sunca, telenovela Dnevnik Sport Vrijeme Predsjedni ki izbori 2009. bonusi ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Tko želi bi milijunaš?, kviz Dossier.hr Pola ure kulture Otvoreno Vijes Predsjedni ki izbori 2009. bonusi Poslovne vijes Vijes iz kulture Indeks, emisija o školstvu Zvjezdane staze: Voyager, serija Ksena - princeza ratnica, serija Bez traga, serija (12) Doma i dok. lm Dossier.hr Pola ure kulture Oprezno s an elom, telenovela

TEST Najava programa Delta - stanje, crtana serija Trolovi, crtana serija TV ku e imaju pravo promjene programa

09:58 10:00 12:00 12:10 12:25 12:30 14:30 15:00 17:00 17:05 17:30 18:35

19:15 19:18

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI ŠKOLA ŠAHA FOI INFO emisija pod pokroviteljstvom KOKTEL SPECIJAL glazbena emisija DOM 2 VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI KUTIONICA IZ PROŠLOSTI TV kalendar

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte... Mali oglasi Yoga & Pylates Vinoteka, ponavljanje Slomljeno srce, serijski lm Vijes Iz Nedeliš a, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas, informa vna emisija Sport Vrijeme

11:00 12:00 14:40 14:43 14:45 15:00 16:00 17:00 17:10 18:10 19:00

u sredini, hum. serija 17.40 Simpsoni, crtana serija 18.30 Anna i njezina ljubav 19.00 Stažis , hum. serija 20.00 Vijes 20.15 Dr. House, serija 21.05 Ekipa za o evid, serija 21.45 ZiB Flash 22.40 Otvorena ku a 0.00 No ni program

5.20 Dje ji jutarnji program 10.00 Film za djecu i mladež 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj! 15.00 Ljubav, dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Popstars 22.15 red! Stars, Lifestyle & More 23.15 Tv Total 0.10 No ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Nogomet: Liga prvaka, prijenos 22.20 Navy CIS, serija 23.15 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mitten im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijesti 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Cobra 11, serija 21.15 Kosti, serija 22.15 Kosti, serija 0.00 No ni program

5.10 Jutarnji program za djecu 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Hintern Sofa an der Front, hum. serija 17.00 Svijet oko Jima, hum. serija 19.00 Der Trödeltrupp 20:00 Vijes 20.15 Zakon i red, serija 21.10 Frauentausch 23.15 Exklusiv 0.10 No ni program

19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 21:30 23:10 23:30 00:00 00:05 00:20 00:23 00:25 00:30 18:40 18:55 19:00 19:10 20:00 20:05 21:00 21:45 22:00 23:00 23:20 -------------------

VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI VIJESTI VTV-A OTVORENI STUDIO kontakt emisija OKOLO K(R)OLE mozai na emisija VARAŽDIN - GRAD TRADICIJE I STARE SLAVE dokumentarni film iz 1935. godine GORI LAMPA emisija o narodnim obi ajima VIJESTI VTV-A ŠKOLA ŠAHA IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Voice of America Poslovni magazin, ponavljanje Od Mure do Drave, emisija o radu županijske uprave Me imurje danas Sport Vrijeme Zato enica, igrani lm (12) Obzori, emisija o kulturi Intervju tjedna, poli ki magazin Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of Amerika Videostranice

8.55 Dje ji program 10.35 Film za djecu i mladež 12.15 Obalna straža, serija 13.00 Crtani lmovi 14.00 Dokumentarne serije 9.00 Motorsport 11.15 Biathlon 12.45 15.50 Hallo Holly 16.15 Gilmorice, serija Tenis 17.00 Biathlon, prijenos 20.00 17.00 Humoris na serija 17.20 Malcom Kampfsport 23.00 Hrvanje

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 ReKoncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena klamni program 14.30 Sportquiz 18.30 emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 Bundesliga aktuell 19.00 DSF Motor Glazbena emisija 00.10 TEST 20.00 Poker 22.00 DSF aktuell 23.00 Sportquiz

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Columbo: Sivi lep ri, lm 15.05 Moja super sestra, hum. serija 15.40 Dva i pol muškarca, hum. serija 16.10 Teksaški rendžer, serija 17.05 Bez traga, serija18.00 Svijet 20.00 Ekipa za o evid, serija 20.55 Od djevojke do žene, lm 22.30 Will i Grace, hum. serija 23.10 Pratnja, lm 1.20 Seinfeld, hum. serija 1.50 Love Tv

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Dogovor, lm 13.05 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Ukradeno srce, serija 15.55 Do posljednjeg daha, serija 16.55 24 sata 17.05 Jutro je za vje no, serija 18.00 An eli bez krila, serija 19.00 24 sata 20.00 Farma 21.00 Ekipa za o evid, serija 22.00 Zakon i red: Odjel za žrtve, serija 22.55 24 UR 23.15 Palica, serija 0.10 No na panorama

07:30 Tv prodaja 18:00 Vijes 18:05 Glazbeni spomini z borisom kopitarjem 19:00 Z glasbo in s plesom ... 20:00 Dokumentarna serija 20:35 Ameri ki lm 22:35 Emisija nakon utakmice 23:30 Film 01:10 Infokanal

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Male sive celice 09:50 Crtani lm 09:55 Mi znamo 10:15 Berlin, Berlin, serija 10:40 Z vami 11:35 Omizje 13:00 Vijes , sport, vrijeme 13:15 Vojko Anzeljc 13:45 Piramida 15:00 Vijes 15:10 Mostovi – Hidak 15:40 Crtana serija 16:05 Dokumentarni lm 16:20 Jedanaesta škola 17:00 Novos , slovenska kronika, sport, vrijeme 17:30 Jasno i glasno 18:30 Žrebanje deteljice 18:40 Crtani lm 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Milijunaš z Jonasom 20:55 Tjednik 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:00 Knjiga mene briga 23:20 Koncert 00:55 Dnevnik

ETVRTAK 3. prosinca 2009.

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI; 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 13:00 CNN VIJESTI; 13.03 MOJ AUTO; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 TOP 5 MUSIC NEWS; 15.00 CNN VIJESTI; 16.16 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.30 ZLEVANKA REPRIZA; 19.00 HIT DANA; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 ELECTRONIC DISCOVERY; 00.00 Music Special: 01.00 NO NI PROGRAM

07.35 TV vr : 19.35 Punom parom, kulinarski -------- Danica izazov -------- Profesor Baltazar 20.00 Jezikova juha, reality show -------- Zeko Peko 21.00 Put osvete, krimi serija 07.58 Pri a o Tracy Beaker 21.55 Ku anice, dramska serija 08.10 Mogu ja! (dvije epizode) 08.25 Iznad crte 23.45 Vijes , informa vna 08.40 Heidi, serija za djecu emisija 09.05 Gem, set, me - serija za 23.55 CSI: NY, krimi serija djecu 00.45 Kos , krimi serija 09.30 Vip Music Club 01.25 Zaboravljeni slu aj, krimi 10.00 Prijenos sjednica serija Hrvatskog sabora 02.15 Astro show, emisija 13.30 Prijatelji, hum. serija 13.50 Zovem se Earl, hum. serija 14.10 Ksena - princeza ratnica, serija 14.55 Kod Ane 06:45 Jackie Chan, crtana serija 15.10 TV vr : 07:10 Pocoyo, crtana serija -------- Danica 07:30 Tomica i prijatelji, crtana -------- Profesor Baltazar serija -------- Zeko Peko 07:40 Jagodica Bobica, crtana 15.33 Pri a o Tracy Beaker serija 15.45 Kokice 08:05 Bumba, crtana serija 16.20 Zvjezdane staze: Voyager, 08:15 Ezo TV, tarot show serija 09:00 Nova lova, TV igra 17.10 Znanstvene vijes 10:30 Lude 70-e, serija 17.25 Indeks, emisija o školstvu 11:30 Naši najbolji dani, serija 18.00 Vijes na Drugom 12:30 IN magazin 18.17 Vrijeme 13:20 Naša mala klinika, serija 18.20 Županijska panorama 14:20 Najbolje godine, serija 18.47 hum. serija 15:20 Dvostruka nula, 19.30 VIP Music Club (Francuska, VB, 2004., 20.20 Košarka, EL: Montepaschi komedija; Redatelj: - Cibona, prijenos Gérard Pirs; Glume: Eric 22.15 Vijes na Drugom Judor, Ramzy Bedia, 22.20 Vrijeme Edouard Baer, Georgianna 22.25 Bez traga, serija (12) Robertson, François 23.15 Vip Music Club LP Cha ot) 01.15 Kraj programa 17:00 Vijes Nove TV -------- Rukomet, SP (Ž) 17:25 Naša mala klinika, serija -------- London: Tenis, ATP 18:25 IN magazin Masters 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Najbolje godine, serija 21:00 Provjereno, informa vni magazin 22:00 Trenutak is ne, game show (15) 23:00 Vijes 23:15 Zakon brojeva, serija 00:10 Seinfeld, serija 00:40 Televizijska posla, serija 01:10 Irska bra a, serija (12) 03:00 Ezo TV, tarot show 04:00 Ellie Parker, (SAD, 2005., komedija; Redatelj: Sco Co ey; Glume: Naomi Wa s, Jennifer Syme, Greg Freitas, Gaye Pope, Blair Mastbaum) 05:35 Seinfeld, serija 06:00 Zakon brojeva, serija 06:45 Kraj programa

06.30 Bikeri s Marsa, crtana serija 06.55 SpužvaBob Skockani, crtana serija 07.25 Punom parom, kulinarski izazov 07.50 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 08.20 Pod is m krovom, hum. serija 09.15 Astro show, emisija 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Malcolm u sredini, hum. serija 12.15 Rat u ku i, hum. serija 12.45 Exkluziv, magazin 12.55 Ve era za 5, lifestyle emisija 13.25 RTL pomaže djeci 13.35 Tajna okolade, telenovela 14.30 Heroji iz stras , dramska serija (dvije epizode) 16.05 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 16.35 Pod is m krovom, hum. serija 17.00 Dadilja, hum. serija 17.30 Malcolm u sredini, hum. serija 18.00 Rat u ku i, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija

TV ku e imaju pravo promjene programa

05.50 Najava programa 05.55 Trenutak spoznaje 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.05 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 09.10 Dolina sunca, telenovela 09.55 Croa a Osiguranje prozor u svijet 125 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Im Huhn ins Jense s - Beerdigungsriten in Ghana, dok. lm (44’) 11.10 Oprah Show 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.16 TV kalendar 12.30 Oprezno s an elom, telenovela 13.20 McLeodove k eri, serija 14.10 Vijes + prijevod za gluhe 14.19 Vrijeme sutra 14.25 TV kalendar 14.40 Glas domovine 15.05 Drugo mišljenje: Forenzi na medicina 15.35 Znanstvena pe ca 16.10 Hrvatska uživo - Vijes 16.20 Hrvatska uživo 17.40 Croa a Osiguranje prozor u svijet 125 17.45 Iza ekrana 18.18 Kod Ane 18.35 Dolina sunca, telenovela 19.20 HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.04 Predsjedni ki izbori 2009. - bonusi 20.14 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20.20 Slomljena strijela, (Uloge: James Stewart, Je

Chandler, Debra Pagget, Basil Ruysdeal, Will Geer; Scenarist: Albert Maltz; Redatelj: Delmer Daves) 22.05 Lica nacije 23.05 Vijes 23.20 Predsjedni ki izbori 2009. - bonusi 23.30 Poslovne vijes 23.35 Vijes iz kulture 23.45 Drugi red partera, emisija o kazalištu 00.40 Zvjezdane staze: Voyager 5, serija 01.25 Romasanta, lov na vukodlaka, (Uloge: Julian Sands, Elsa Pataky, John Sharian, Gary Piguer, David Gant, Maru Valdivielso, Luna McGil; Scenaris : Elena Serra i Alberto Marini (prema pri i Alfreda Condea); Redatelj: Paco Plaza) 03.00 Skica za portret 03.25 Vip Music Club LP 05.25 Oprezno s an elom, telenovela

06.35 06.50 06.55 07.15 07.40 ---------------------08.03 08.15 08.25 08.40 09.05 09.30 10.00 13.30 13.50 14.15 15.00 15.15 ---------------------15.33 15.45 16.00 16.20 17.05 18.00 18.17 18.20 18.47 19.30 20.05 21.00 21.12 21.15 22.10 23.50 00.50 ------------------------------------

09:58 10:00 12:00 12:10 12:30 13:00 14:00 15:00 17:00 17:05 17:25 18:35 18:40 18:55

11:00 12:00 14:40 14:43 14:45 15:00 15:40 16:00 17:00 17:10 18:10

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI ŠKOLA ŠAHA ARTS 21 magazin o umjetnos GORI LAMPA emisija o narodnim obi ajima OKOLO K(R)OLE mozai na emisija VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI METAL EYE glazbena emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte... Mali oglasi Yoga & Pylates Ekran zdravstva, ponavljanje Obzori, ponavljanje Slomljeno srce, serijski lm Vijes Od Mure do Drave, ponavljanje TV Jukebox

21:30 22:00 22:30 23:00 ------23:20 23:58 -------------

19:00 19:10 19:50 20:00 20:00 21:00

19:00 19:15 19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 21:30 23:15 00:15 00:20 00:35 00:38 00:40 00:45

NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI VARAŽDINSKA ŠKRINJICA animirani lm VIJESTI VTV-A KOKTEL mozai na emisija POTRAGA ZA IZGUBLJENIM CIVILIZACIJAMA znanstveno-dokumentarni serijal MOJA ISTRA dokumentarna emisija ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu GOSPODARSKI TJEDAN magazin VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA LOLLIPOP no ni program ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Me imurje danas, informa vna emisija Sport Vrijeme Voice of America Intervju tjedna, ponavljanje Vježbanje demokracije Me imurje danas Sport Vrijeme Paskalijev otok, igrani lm(12) Trzalica, glazbena emisija Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of America Videostranice

Nogomet: Liga prvaka, prijenos 21.55 ZiB 6.55 Tjedni izbor 10.00 Dje ni program Flash 22.00 Mentalist, serija 22.55 No ni 13.00 Vijes 14.00 Tjedni izbor 16.00 program Mostovi - Hidak 16.45 Vijes 17.00 Divlja ma ka, am. serija 17.25 Iz putne torbe 17.55 Dokumentarna serija 18.30 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Ameri ki lm 07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 21.30 Homo turis cus 22.15 Vijes 23.00 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u Pono ni klub 0.20 No ni program anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 U20, dok. serija 17.35 ta 19.25 Galileo 20.15 Damon, lm 7.30 Videostranice 8.30 Mostovi - Hidak 22.20 Pakt, lm 0.30 No ni program 9.00 Videospotovi 11.00 TV prodaja 11.30 Dje ji program 13.00 Videostranice 16.35 TV prodaja 17.05 Dokumentarna serija 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Vic za 05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Jurja 18.50 Minijature 19.00 Videospotovi Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 20.00 Ameri ki lm 21.30 Praksa, serija 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 22.15 Ameri ki lm 23.15 Jazz u Sloveniji 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 1.15 Dnevnik prekograni ne TV 3.20 Vid- Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 eostranice 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Schillerstraße 21.15 Ladykracher 21.45 Pastewka 22.15 Oliver Pocher Show 23.15 No ni 7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani program lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Srce prolje a, lm 13.05 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Ukradeno srce, serija 08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vre15.55 Do posljednjeg daha, serija 16.55 mena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe 24 sata 17.05 Jutro je za vje no, serija mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere 18.00 An eli bez krila, serija 19.00 24 erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die sata 20.00 Farma 21.00 Cmok cmok, Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u bang bang, lm 22.30 24 UR 22.50 Nas- 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en tavak lma 23.45 Nina, lm 1.35 No na im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv panorama 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Happy O o! 20.15 Die ul ma ve Chart Show 0.00 No ni program 6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Oružje, lm 15.05 Moja super sestra, hum. serija 15.40 Dva i pol muškarca, 08:20 Informacije 09:00 Frauentausch hum. serija 16.10 Teksaški rendžer, serija 17.05 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon Bez traga, serija 18.00 Svijet 18.55 O.C., serija 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Drag20.00 Ekipa za o evid, serija 21.35 Krevet od on Ball GT 15:40 Naruto 16:05 16:05 Hintern ruža, lm 22.40 Psych, serija 23.35 Vampir, Sofa an der Front, hum. serija 17.00 Još uvijek stojim, hum. serija 19.00 Dokumentarna lm 1.30 Love Tv serija 20.00 Vijes 20.15 Živo njska zabava, lm 22.25 Smrtonosno oružje, lm 0.35 No ni program 10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 Poker 18.30 Glazbena emisija 00.10 TEST Bundesliga aktuell 19.15 Rukomet, prijenos 21.30 Heimspiel, prijenos 22.30 Ha rick 8.10 Jutarnji program za djecu 12.15 Obalna straža, serija 13.00 Crtani lmovi 15.25 Hallo Holly, serija 16.15 Gilmorice, serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 ZiB Flash 17.50 Simpsoni, 8.30 Motorsport 9.45 Biathlon 12.15 Snookcrtana serija 19.00 Stažist, hum. serija er 16.45 Skispringen 18.10 Skispringen 19.20 19.30 Moj ujak Charlie, hum. serija 20.15 Skijanje, prijenos 23.00 Eurogoals

PETAK 4. prosinca 2009.

17.30

Malcolm u sredini, hum. serija Rat u ku i, hum. serija Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija Punom parom, kulinarski izazov Loša djevojka, (akcijska komedija, 2006.; Redatelj: Sebas an Vigg; Uloge: Julia S nsho , Nick Brimble, Graham McTavish, Ross Boatman, Hendrik Duryn) Plja ka, (triler, 2001.; Redatelj: Frank Oz; Uloge: Robert De Niro, Edward Norton, Marlon Brando, Angela Basse , Gary Farmer) Vijes , informa vna emisija Vatrena s hija, akcijski Astro Show, emisija

Jackie Chan, crtana serija Pocoyo, crtana serija Tomica i prijatelji, crtana serija Jagodica Bobica, crtana serija Bumba, crtana serija Ezo TV, taort show Nova lova, TV igra Lude 70-e, serija Naši najbolji dani, serija IN magazin Naša mala klinika, serija Provjereno, informa vni magazin 2001. suluda odiseja u svemiru, komedija Vijes Nove TV Naša mala klinika, serija IN magazin by Bijele udovice Dnevnik Nove TV Supertalent –uživo, show Povratak u budu nost, (SAD, 1985., akcijska komedija; Redatelj: Robert Zemeckis; Glume: Michael J. Fox, Christopher Lloyd, Lea Thompson, Crispin Glover, Thomas F. Wilson) Underworld 2, akcija Ezo TV, tarot show Carstvo zlo ina, triler Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 RECEPTI; 10.00 VIJESTI (HR +ZG); 10.03 PROGRAM U BOJI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 12.30 SPORT NAJAVA; 13.00 PHONE BOX & SMS BOX; 14.00 VIJESTI (HR +ZG); 15.00 LATINO PARTY; 16.00 VIJESTI (ZG) + INFO; 18.00 KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 ZLEVANKA; 20.00 SMS PHONE PARTY; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 BEATBOX; 23.00 TEDI SPALATO; 00.00 Music Special: 01.00 NO NI PROGRAM

18.00 TEST 18.30 Najava programa Delta - stanje, crtana serija 18.55 19.05 Trolovi, crtana serija 19.35 TV vr : Život u obitelji vodenkonja 20.00 Nogalo Cipelice lutalice Pri a o Tracy Beaker Platno, boje, kist Puni krug Heidi, serija za djecu 21.45 Gem, set, me - serija za djecu Vip Music Club Prijenos sjednica Hrvatskog sabora Prijatelji, hum. serija Zovem se Earl, hum. serija 00.05 00.15 Ksena - princeza ratnica, 01.55 serija Kod Ane TV vr : Život u obitelji vodenkonja Nogalo Cipelice lutalice 06:45 Pri a o Tracy Beaker 07:10 Puni krug Izazovi: Merle, nizozemski 07:30 dok. lm za mlade 07:40 Zvjezdane staze: Voyager, serija Drugi red partera, emisija o 08:05 08:15 kazalištu 08:35 Vijes na Drugom 10:05 Vrijeme 11:05 Županijska panorama 12:05 hum. serija 12:55 VIP Music Club 13:55 arolija, serija Vijes na Drugom 14:55 Vrijeme Paul Merton u Kini, dok. 17:00 serija (12) 17:25 Umorstva u Midsomeru, 18:25 serija (12) Moby - T-com In Music 19:15 fes val Jarun 2009. 20:00 Kraj programa 22:30 Beaver Creek: Svjetski ski kup (M) - spust/VSL/ Superkom Lake Louis: Svjetski ski kup (Ž) - spust Rukomet, SP (Ž) Ždrijeb skupina za SP 2010. London: Tenis, ATP Masters 00:40 02:30 03:30 05:10 06.30 Bikeri s Marsa, crtana serija 06.55 SpužvaBob Skockani, crtana serija 07.25 Punom parom, kulinarski izazov 07.50 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 08.20 Pod is m krovom, hum. serija 09.15 Astro show, emisija 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Malcolm u sredini, hum. serija 12.15 Rat u ku i, hum. serija 12.45 Exkluziv, magazin 12.55 Ve era za 5, lifestyle emisija 13.25 RTL pomaže djeci 13.35 Tajna okolade, telenovela 14.30 Heroji iz stras , dramska serija (dvije epizode) 16.05 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 16.35 Pod is m krovom, hum. serija Dadilja, hum. serija 17.00

1. prosinca 2009.

13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ZA NJEGA: Uhvatite svoju bolju polovicu u laži

PARFEM za nju

O emu žene naj eš e lažu?

Madness

Iako su nas u ili da ne smijemo lagati, ipak to radimo svi, i to vrlo esto. Kada je rije o spolovima, pokazalo se da podjednako lažu i muškarci i žene, ali su im razlozi laganja razli iti. Portal AskMan.com izdao je popis naj eš ih ženskih laži. Prepoznajete li koju?

“To se dogodi svakome” Svakom muškarcu se može dogoditi neka smetnja u erekciji ili preuranjena ejakulacija, naj eš e zbog stresa. U svakom od tih slu ajeva žena e re i malu laž, kako bi vam umanjila negativne osje aje i prikazala situaciju boljom nego što u stvari jest. Jer u suprotnom bi se raspoloženje me u vama u potpunosti promijenilo. Baš iz tih razloga žene upotrjebljavaju sitne laži kako vas ne bi obeshrabrile te kako bi vi s jednakim žarom krenuli u novu predigru. Ukoliko je vaš problem dugoro an i ponavlja se bez obzira na sve okolnosti koje vam idu u prilog, možda je vrijeme za posjet terapeutu ili sami sa sobom pokušajte riješiti problem i na i uzrok.

‘’Veli ina nije važna’’ Po mišljenju mnogih žena, veli ina nije važna. Tu malenu laž žene govore zbog muškaraca koji nisu zadovoljni svojim centimetrima. Za mnoge je kao važnija tehnika, što je možda isto laž. Žene misle da je muški ego dosta slaba stvar, pa esto ne e re i kako je njen muškarac ne zadovoljava, kako ga ne bi potpuno uništila. Zapravo budite sretni što imate penis i što radi. Ako vas jako optere uje veli ina, nau ite pružiti svojoj partnerici nezaboravni oralni seks i svaka e biti vama jako zadovoljna. Ukoliko vam “nedostaje” centimetara, nadoknadite to na druge na ine.

‘’Nije mi ništa’’ Ako imate nekih problema i ona izgovori te rije i, tada znate da nisu istinite. Bez sumnje vaše pitanje “što ti je?” izazvalo je ravnodušan izraz lica, koji jasno dokazuje da nešto nije uredu. To je ta laž na koju ste navikli i najbolje ete postupiti ukoliko se oslonite na prethodno iskustvo kojeg je sigurno bilo. Jer vi najbolje znate

postupiti u takvim situacijama jer poznajete partnericu.

‘’Svršila sam’’ To svakako nije uvijek laž, ali se doga a. Žene su sposobne glumiti orgazam. Zaboravljaju da i same sudjeluju u svemu te da si mogu pomo i da postignu orgazam. Nekada to rade zbog partnerovog ega, nekada i zbog vlastite lijenosti i nesudjelovanja u samom inu seksa. Glumljenje orgazma ne donosi ništa dobro, samo produbljuje probleme i nije dobro kao svakodnevna praksa.

Ženski parfem dizajnera Chopard. Madness privla i kao magnet svojom promjenjivoš u na koži. Šokantan i oštar u prvoj fazi, postepeno se ublažuje i otvara se samotnom uzbudljivom toplinom. Ovaj miris ne ostavlja neutralne emocije, jer je to miris s karakterom. Pomalo je udan, specifi an, odbojno - privla an, drzak, beskompromisan, egocentri an, ne da se maziti, ne voli nježnost. Ali voli strast, uzbu enje, šokiranje, temperamentnost, divljinu ... I, ako mu sve to dopustite, zna i granicu do koje e i i. Miris je cvjetno - drveni s notom nubuka. Osnovne note jesu: ruža, citrus, ruži asti biber, divlja ruža, šipurak, hibiskus, ruži asti nubuk i pamuk. Napravljen je 2001., a osmislila ga je Christine Nagel.

PARFEM za njega

Chopard pour Homme

‘’Ti si moj najbolji ljubavnik’’ Naravno, može biti da je to prava istina, ali postoji i mogu nost da je to rekla samo kao odgovor na vaš kompliment, jer nije znala kako reagirati. Ako imate eksplozivan, strastven, divlji i potpuno zadovoljavaju i seks, može biti da je to stvarno tako. Imate li ga? Ne uzrujavajte se, nije ni važno. Potrebno je da ste vi zadovoljni. To je sve što je važno! (preuzeto s: intimatemedicine.com.hr)

Chopard pour Homme predstavljen je 2006. godine, orijentalno drvene koncepcije, i osmišljen u suradnji s Thierryjem Wasser. Parfem se otvara notama kardamona, anisa. U srcu su muškatni oraš i , bourboni biber, i muškatna žal ija, dok donje note uvode tamjan, kedar, amber i sandalovinu. Parfem je dostupan u koli ini od 30, 50 i 75 ml edt, uz prate u kolekciju za tijelo, a bo icu je dizajnirao Thierry de Baschmakoff.

Savjeti za kupovanje tehnologije Što morate znati kako biste lakše i pametnije kupili tech stvari? Kupovanje tehnoloških uda kao što su MP3 playeri ili mobiteli, ali i ku anski aparati i druge tech sitnice, ponekad je za žene zastrašuju e i frustriraju e. Ako imate poteško a s ovom vrstom kupovine, ovdje saznajte kako dobiti ono što trebate i želite bez da vam prodava utrapi ono što on želi. 1. Za po etak znajte što trebate i želite. Do ite naoružani pitanjima koje bi vas prodava trebao pitati, ali vjerojatno ne e. Primjerice: Gdje želite koristiti ure aj? Koliko esto ete ga upotrjebljavati? Kakvu tehnologiju imate kod ku e? Ho e li biti lako instalirati? ... 2. Kad u ete u du an, nemojte se dati “zavesti” govorima o snazi i brzini. Radije ih natjerajte da govore o interoperatibilnosti - kompatibilnosti izme u raznih ure aja i

Kako bilo gdje u svijetu pozvati pomo mobilnim telefonom Jedinstveni broj za izvanredne situacije koji se s mobilnog telefona može pozvati bilo gdje u svijetu je 112. Ukoliko se na ete izvan signala vaše mreže, a u pitanju je izvanredna situacija, pozovite 112 i vaš telefon e tražiti bilo koju postoje u mrežu na mjestu gdje se nalazite. Potom ete na displeju vidjeti brojeve hitnih službi za podru je u kojem ste. Zanimljivo je da broj 112 možete birati ak i kada je tastatura na vašem telefonu zaklju ana - probajte i sami!

sistema razli itih proizvo a a, izme u raznih softverskih aplikacija ... 3. Tehnologiju tražite isto kao i da tražite potencijalnog partnera – ako tražite sve u jednom paketu, obi no ete se razo arati. Što ste realisti niji o svojim speci i nim potrebama, to ete prije i lakše prona i ono što zapravo trebate. 4. Ovih dana stil proizvoda je bitan proizvo a ima i kupcima, pa ako tražite veliki lat-screen TV, možete prodava a upitati: Imate li neki koji je ekvivalent ovom, ali izgleda bolje? Ili imate li ga u srebrnoj boji? esto e odgovor biti potvrdan. 5. Ako su vam stil i izgled bitni, možda ete morati pristati na kompromis. Primjerice, malen, elegantan mobitel vjerojatno nema opcije i performanse kao “robustniji” modeli.

6. Impulzivna kupovina je opasna kad se radi o cipelama, no, još je puno, puno opasnija kada se radi o elektronici. Ako pri ekate nekih šest mjeseci nakon što neki “posljednji tech modni krik” iza e, ve e se znati što sve kod njega to no ne štima, a i cijena e mu pasti. 7. Svi alo vam se to ili ne, morat ete nau iti barem osnove tehnološke konverzacije. Zato oti ite na Google ili Wikipediju i nau ite nešto. Znajte što to no USB zna i, isto vrijedi i za megapixele, lash memoriju i još mnogo drugih stvari. Zanimljiva stranica je: howstuffworks. com. 8. Pitajte prijatelje, kolege o aparatu koji vam je potreban. Oni e vam možda znati, iz vlastitog iskustva, re i što valja, a što ne. Vjerojatno e vam mo i dati i preporuke.

TECHNO zona

Casio Exilim EX-G1 Casio je najavio novu generaciju Exilim G serije digitalnih foti a koje odlikuje badass stav prema padovima, udarcima i vodi. Exilim EX-G1 sa svoja dva centimetra pro ila najtanji je digitalac otporan na udarce i ostale nezgode. Ne pozivamo vas da i samo to testirate, ali trebao bi biti otporan na udarce, ekstremno niske temperature, vodu i prašinu. Odlikuje ga 12,1 megapikselni senzor, pametni autofokus, trostruki opti ki zum, 2,5 in a dijagonalno širok pozadinski LCD zaslon rezolucije 960x240 piksela, te utor za

microSD, odnosno microSDHC memorijske kartice. Exilim EX-G1 uskoro e na police (preostalih) trgovaca tehni kom robom, po cijeni od kojih 1.500 kuna, ako ne pretjeraju s maržama. (stvari.net)

Rak debelog crijeva (I.) Kada je potrebno u initi prvi pregled debelog crijeva? • Prvi se pregled debelog crijeva preporu au initiiza40.godineživota.Uosoba bezpoznatogrizikadostatanjedigitorektalni pregled (jednostavan pregled završnog djela debelog crijeva koji se izvodi bez instrumenta prstom) i test na okultno, okom nevidljivo krvarenje iz debelog crijeva. • Iza 50. godine života, preporu a se jednom godišnje u ini test na okultno krvarenje, a u slu aju pozitivnog nalaza, kolonoskopiju • Svakih 10 godina iza 50. godine života preporu a se u ini kolonoskopiju (pretraga kojom se putem savitljivog instrumenta s malom kamerom na kraju pregledava cijelo debelo crijevo . i traže izrasline • Osobe koje imaju bliske srodnike koji su bolovali ili umrli od raka debelog crijeva pretragu trebaju po e ranije i radi je eš e u dogovoru s lije nikom. E Mar nez Sto el, S Syngal: Colon Cancer Screening Strategies. Curr Opin Gastroenterol 2002.

“Veliki ubojica”

Koji su simptomi?

Rak debelog crijeva (kolorektalni karcinom) spada u red naj eš ih malignih boles . U Hrvatskoj je rak debelog crijeva po u estalosti na tre em mjestu kod muškaraca, iza raka plu a i prostate, a kod žena na drugom mjestu iza raka dojke. Smrtnost je visoka, pa je rak debelog crijeva kod muškaraca na 4. mjestu iza raka plu a, želuca i prostate, a kod žena na 3. mjestu iza raka dojke i plu a. Rak plu a, debelog crijeva, dojke i želuca zbog u estalos i visoke smrtnos nazivamo i «velikim ubojicama».

Važno je bolest otkri u što ranijem stadiju boles . Ve ina bolesnika još uvijek dolazi kasno, kad je bolest ve razvijena, pa je i lije enje zna ajno zahtjevnije, a krajnji je ishod lije enja neizvjesniji. Ako se bolest otkrije u najranijem stadiju onda i više od 90% bolesnika živi duže od 5 godina od otkrivanja boles . Ako se otkrije kasno, kada se bolest ve proširi i u udaljena mjesta po jelu samo 8% bolesnika živi duže od 5 godina. Važno je bolest otkri i ranije nego se pojave vidljivi znakovi i simptomi kao što su to: bol u trbuhu, zatvor stolice, promjena uobi ajene u estalosti pražnjenja stolice ili promjena promjera stolice (tanka poput olovke), te krv u stolici s posljedi nom slabokrvnoš u. Mogu se javi i proljevi, sluz u stolici, gubitak tjelesne težine. Simptomi: bol u trbuh, proljevi, zatvor stolice, sluz u stolici, promjena pražnjena stolice, mršavljenje, krv u stolici, slabokrvnost. Priredio: Mladen Makitan dr. med. Internist

Kako nastaje rak debelog crijeva? Debelo crijevo se dijeli na uzlazni, popre ni i silazni dio, te sigmoidno debelo crijevo i rektum ili završno crijevo. Rak se naj eš e javlja u sigmoidnom dijelu debelog crijeva. Ne postoji jedan specifi ni uzrok nastanka raka debelog crijeva. U ve ini slu ajeva nastaje iz male izrasline na sluznici debelog crijeva, za iju je pretvorbu do raka potrebno oko 10 godina.

14

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

1. prosinca 2009.

Komentari Koja je cijena sre e? Ne znam koja je cijena sre e. Sve što znam je da stalno raste. Ludi na in života košta me zdravlja, prijatelja, a ve polako i zdravog razuma. Stvarno, ponekad si mislim da se ona “viša sila” zbilja dobro zabavlja na moj ra un, postavljaju i stalno nekakve prepreke pred mene. I iako ve inu dana dobro manevriram izme u njih, ponekad do u dani kada ne možeš izbje i a da se ne zaletavaš iz jedne prepreke u drugu. Ponekad se zapitam zašto sam odabrala ovaj posao. Mislim, znam, djelovalo je zanimljivo uzbudljivo i definitivno nedosadno. To i jest, samo kad si mlad i nadobudan ne o ekuješ i ne razmišljaš o negativnim stranama. Ljudi si misle da je naš posao jako lagan i zabavan. Da sjedimo po kavamo, cugama i ludo se zabavljamo po koncertima, izložbama, po ovim i onim domjencima. Ali to nije tako. Rijetko kada se stigneš zabavljati jer nisi tamo da se zabavljaš i ve inu vremena provedeš tamo razmišljaju i što eš idu i dan napisati o tome. Što zna biti posebno zanimljivo ako nemaš što previše za napisati, a ipak moraš. Glavna mana mog posla je stres, koji se onda mani estira na razli ite na ine. Ja recimo ne mogu spavati, odnosno ne mogu se prisiliti da legnem u krevet. Uvijek imam nešto za obaviti, napraviti, pogledati ... Ali to je ono što sam htjela. Uzbudljiv i zanimljiv posao.

Piše : Maja Novosel maja@mnovine.hr

Hvala Bogu na prijateljima koji znaju stvari postaviti onako kakve stvarno jesu. Tako me moja dobra prijateljica koja stvarno razumije moju situaciju esto onda zna zapitati: “Bi li radije sjedila zatvorena u nekom uredu i osam ili više sati dnevno premetala papire i zbrajala brojke? Radila stalno isto, iz dana u dan u dan?“ I kad joj odgovorim “Neee ...” sve mi je ponovno jasno. Pa je li onda vrijedno suza, znoja i neprospavanih no i? Možda jesam stalno iscrpljena i ponekad su mi “kratki” živci, ali trenutno se ne mogu zamisliti da bih radila nešto drugo. Cijena sre e možda je visoka, ali znate što? Kog’ briga za cijenu! Dala bih sve da sam ovdje gdje trenutno jesam. Pa ako me pitate: “Koja je cijena sre e?”, ja u odgovoriti: “Nikad viša nego što ona vrijedi.”

Pohapšena Hrvatska Pokušavam ja, a pokušajte i vi, štovani itatelji, prisjetiti se barem jednog dana ili jutra u tjednu u kojem niste u jutarnjim vijestima ili novinama pro itali kako je netko uhi en i sproveden kod istražnog suca ili u Remetinec. Imam osje aj da se nalazim u Hrvatskoj, u državi gdje sve i svakoga policija može uhapsiti. Bilo gdje i bilo kada. ini mi se kako je policiji, a posebno USKOK-u, dovoljno da netko u mene ili vas uperi prstom i oni e brže - bolje pozvoniti na naša vrata ili ni ne pozvoniti nego banuti unutar i u trenu nam staviti lisi ine na ruke. Ako smo još poznate i javne osobe, do ekat e vas blicevi otoaparata i kamere te mikro oni. Hapšenja ili uhi enja postala su hrvatski problem. Pitaju državljani europskih zemalja što se to doga a u Hrvatskoj, je li ona toliko lošija od ostatka Europe. Zar smo svi sumnjivi ako nešto imamo više od drugoga, ako druga ije mislimo. I jesu li baš svi koji su u proteklih nekoliko mjeseci, od odlaska novih ministara policije i pravosu a, uhapšeni i pozatvarani krivi i je li ih je potrebno tako spektakularno uhi ivati i pred kamerama i otoaparatima sprovoditi u pritvor? Iskreno sumnjam u to, i tvrdim da Hrvatskoj to ne treba. Ako se u nekoga i sumnja, obra ivanje može i mora biti na druga iji na in. I što je najtužnije. Hrvatska gubi ugled u svijetu, a ljudima kojima se nakon uhi enja ne dokaže krivnja ostaju zauvijek neopravdano obilježeni. I nitko

Piše: Stjepan Mesari stjepan.mesaric@mnovine.hr

Kako ubiti odli nu seriju? Jednom je netko rekao “Ako se za nešto može re i kako je tipi no britansko – to je humor“. I doista! Ja bih ak dodala da nema humora do britanskog humora. I dok naš RTL reprizira po ne znam koji put humoristi ne serije poput “Dadilje” i “Step by step”, kao da ne žele vidjeti da postoji itav niz vrhunskih stranih serija koje nikada nisu reprizirane ili pak serija koje, zahvaljuju i svojoj kvaliteti ili originalnosti, nikada ne postaju dosadne bez obzira koliko se reprizirale. Ali to sigurno nisu, poput gore navedenih, tipi nih ameri kih humoristi nih serija iz 90-ih. Jedan hrvatski portal dobro je napisao: “ Kako ubiti odli nu seriju? Dajte je RTL-u i za dvije godine neprekidnog emitiranja sva njena kvaliteta i duhovitost iscurit e kroz vaše pore i ostat e tek neugodan alergijski svrbež na nezgodnim mjestima.“ No o tome možda jednom drugom prilikom. Iako, naravno, postoji mnogo kvalitetnih ameri kih serija, osobno bih uvijek prije ameri kog odabrala britanski humor. Tipi an britanski sitcom, serija “Absolutely Fabulous“ ili u prijevodu “Pa to je antasti no“ publiku je pridobila bez problema ve nakon nekoliko emitiranih emisija. Moram priznati i mene. No, vjerojatno bi mnogi rekli da zbog svoga crnog humora, perverzije i bizarnih momenata nije primjerena za emitiranje u popodnevnim satima, stoga možda ovo ipak nije najbolja preporuka RTL-u. Me utim, tu su “You Rang, M’lord?“ ili “Zvonili ste milorde?“, kao i “Crna guja”, “2,4 djeteta” koje definitivno, po mom skromnom mišljenju,

Piše: Helena Ze ar helena@mnovine.hr

zaslužuju repriziranje. Prva sezona legendarne BBC-ove humoristi ne serije “Zvonili ste milorde“ snimljena je prije dva desetlje a, ali još uvijek može šarmirati gledatelje i publiku. Samo kad se prisjetim lika Teddyja koji pada na sluškinje i sobarice Ivy koja mi je definitivno broj jedan u seriji, ne mogu a da mi ne pobjegne smiješak na lice. Britanski humor za moje je pojmove nenadmašan. Naravno, ukusi su razli iti. No, osobno sam pobornik mišljenja da je britanski humor u mnogo slu ajeva kvalitetniji od ameri kog. Bilo kako bilo, RTL je svojim reprizama davno prešao svaku granicu dobrog ukusa. Davno je prošlo vrijeme kada je trebao promijeniti svoj program i zamijeniti popodnevne humoristi ne serije. Ako im ipak nije do britanskog humora, onda barem da se usredoto e na kvalitetne (za razliku od ve ine trenutno emitiranih) ameri ke serije koje ne samo da zaslužuju biti emitirane, ve i reprizirane.

AKOVE KI espresso by Bibi

akove ki zrak ome en staklenim zidovima Ponekad požalim što je došla ta hladnija polovica godine, i to u pravilu kada odem u grad i poželim popiti zeleni aj uživaju i na zraku i u pogledu na naš trg. No, jedna odli na ideja pretvorila se u djelo i u našem, da istaknem, najure enijem gradu kontinentalne Hrvatske. Ispred crkve Sv. Nikole ve par zima u o i mi svaki put upada ta “staklenim zidovima“ ome ena terasa kafi a. Ljudi koji tamo potraže pi e za okrjepu ine se tako zašti enima od hladno e i pogleda, dok istovremeno niska temperatura i znatiželjne o i nekako prona u na ina da dopru do njih. Ali kona no, tome se svjesno izlažu jer ina e bi sjeli unutra. No, ne samo na toj lokaciji, ve i stotinjak metara prije perivoja Zrinskih osvanula je “javna soba za odmor“. I to na mjestu nekadašnje gradske “sjenice“ koja je bila glavno odmaralište u enika putnika koji su ovdje provodili vrijeme ekanja svog autobusa pa onda zadnju minutu jurili na autobusni kolodvor. Sad je ta drvena konstrukcija koja je bila ome ena klupicama zatvorena ne ime nalik staklu i li i mi na ogroman akvarij. Akvarij u kojem ribe sjede za stolom te otvaraju i usta taj prostor ispunjavaju dimom cigareta i svojim pri ama o meni koja onuda prolazim, trude i se ostaviti dobar dojam, dok oni traže svaki moj nedostatak (a imam ih napretek!), i preta u ga u “highlight“ svog dana. No, dobro, nisam ni ja bez grijeha! Predlažem vlasnicima tih “zimskih vrtova“ da svojim gostima boravak u njima u ine za par nijansi udobnijim. Bolje

Piše: Bisera Zadravec bisera.zadravec@ck.t-com.hr

da izbjegnu tužbe zbog upala reproduktivnih organa i instaliraju divovsku grijalicu koja bi riješila stvar smrzavanja u treptaj oka. A da to udo odli no grije na otvorenim prostorima, uvjerila sam se prilikom jednog posjeta Švicarskoj. Mislim da je ova ideja puno bolja od one koje su prakticirali u jednom kafi u gdje se pokraj skoro svake “sme i ratan/bijeli jastuci“ garniture za sjedenje nudio pokriva kojim si onda samoprozvane dame zamataju stopala. Sretnog li pokriva a koji je dnevno upijao mirise na desetke znojnih nogu! Danas pojavljivanje u javnosti nekima zbilja ne pravi nikakvu razliku od uživanja u svom privatnom kutku. Ne brinite! Još malo i gotovo svaki kafi u gradu bit e spreman pružiti svojoj klijenteli besplatno kazalište urbanog života, i to pod krinkom pogleda na trg. A u akovcu je sve po elo od kafi a popularno nazvanog Majmunjak u kojem su gosti sjedili na visokim barskim stolicama tik uz prozore koji su gledali prema gradu.

POGLED ISPOD OBRVA

Vratit e se rode! im se ne e ispri ati. Kaže mi jedna studentica Ekonomskog akulteta kako vrlo dobro poznaje pro esoricu Dešu Mlikota Tomi i životom jam i da ova žena, donedavno i predsjednica saborskog Povjerenstva za sukob interesa, sigurno ne bi uzela ni lipu za prolaz na ispitu. A svi znamo kakva se halabuka oko nje digla i da su je rano ujutro uhitili uz prisutnost kamera. Sada se tijekom su enja vidi da su je mnogi lažno krivili kako bi je ocrnili i sa sebe sprali odgovornost. Realno, kako su enje odmi e, o ekuje se osloba anje Deše Mlikota Tomi svake krivnje. Koliko je još takvih primjera u našoj Hrvatskoj. Pohapšenoj Hrvatskoj, kakvu nismo željeli. Željeli smo i želimo da lopovi i krivci odgovaraju, da budu kažnjeni i pozatvarani, ali ne u akciji “pohapšena Hrvatska”, kakva je na sceni. Postoje drugi na ini, jer osumnji eni nisu uvijek, a osobito ne odmah u trenutku uhi enja, i krivi. To bi policija i oni koji joj nalažu morali znati.

“Ima dana kad ne kora am, nego lagana lebdim. Ima dana kad je sve na svom mjestu, kad duša ima smisao. Ima dana kada sunce sja kao u mom djetinjstvu. Danas nije taj dan”. Prošlo je ve možda desetlje e otkako sam napisala ovu pjesmu. U prozi. Što je zapravo manje važno od toga kako je nastala. Jedne tamo jeseni ili zime, htjela sam napisati pjesmu, sebi, koja e me natjerati da se pomaknem iz svoje tmurnosti. U sredini mog zanosa, nakon velikih pjesni kih rije i i slika (koje ipak ponekad doista i osje am), jednostavno me “oprao” osje aj “ma daj, koga ja zavaravam?”. Kome pri am bajke? Desetlje e kasnije, a bilo je toga izme u vjerojatno još, “mene isti stari nemir pokre e”. S kim god razgovaram u zadnje vrijeme, svi su nekako kiseli, ili ono barem s tendencijom ka kiseljenju. Ima nešto u jeseni, nisu zalude ispjevane sve mogu e depresivne pjesme o njoj, što nas izlu uje. Što zimnica

postaje kiselija, to mi za njom postajemo kiseliji. Javlja se neka ežnja. Kaže o njoj Miroslav Krleža: “Doga a se to u jesenjoj no i, kada pada kestenje po as altu i kad se uju psi u daljini, i kad se tako neopisivo javlja ežnja za nekim tko bi bio dobar; naš, bliz, intiman drug, i kome bi mogli da pišemo pismo. Ispovijedili bismo mu sve što leži na nama. Pismo bi mu pisali, a njega nema.” Nekada sam silno željela biti pjesnik, ali danas mi se ini da je dobro da nisam. Što je pjesnik bez svojih ežnji i tuga? Ne možeš presretan neke duboke stihove pisati, barem tako izgleda, zato bih ja radije ono što se doga a «obi nim smrtnicima». A doga a se to da kako priroda mijenja svoje ruho, kako se mijenjaju godišnja doba, tako nekako i mi s njima. Na prolje e sve pupa, sve se budi. Osobno imam osje aj da bih mogla puknuti od sre e na prolje e i prolit se na cijeli svijet. Ništa mi nije teško, svaki moj korak je neobi no lak. Ljeto je još od školskih dana uvijek otvoreno za

Piše: Tihana Babi ck_ hana_babic@yahoo.com sve mogu nosti, naravno u skladu s «mogu nostima». Ironija, ali eto, ipak se za svakog neka razonoda može na i. Baš sam se ga neki dan sje ala, na kavi, na obali, u Karolini rije koj, sjedile u kratkim rukavima prijateljica i ja- pi ilo je sunce po nama, pi ile smo mi po suncu. Predobro, što da Vam kažem? Sje ate se i Vi, jelda, ljeta još uvijek. Vratila sam se doma, u jesen, uskoro zimu. Svaki se izbor ini uži, dani su kra i, no i su duže. Priprema nas priroda na zimski san, na dugu mra nu no , a meni se nekako baš nikako ne spava. Utješno u svoj toj tami jest da e uskoro Boži , blagdanski duh, tisu e šarenih žaruljica, kola i a, sarmica. Do toga, obzirom da sam izgleda trenutno baš inspirirana Krležom, kaže: “Nigdar ni tak bilo da ni nekak bilo,pak ni vezda ne bu da nam nekak ne bu.” Zna i sve je ovo normalno, ak i kad se najmanje ini tako. Ne znam jel sam ve spomenula, ali jednom me prijatelj nasmija do suza, kad je nakon našeg me usobnog žaljenja, rekao: “Znaš kaj Tihana?

Treba se samo namjestiti i pustiti nek nas život bije.” Nije ipak sve tako crno (kao što rekoh nisam ja pjesnik), pa u dodati: možda «sunce ne sije uvijek, trava nije stalno zelena», ali kao što re e Galileo Galilei: «Ipak se okre e!» Dakle, nema brige, okrenut e Zemlja jedan krug, pa e opet sunce, opet bu enje! Možda nije najgora stvar na svijetu malo usporit, malo odmorit. Kad nas zimski san najljepše uljuljka vratit e se tra ci svjetla kroz naše prozore. Onako sneni, fino pro iš eni i odmoreni, razvu i emo osmijeh: rode su se vratile!

1. prosinca 2009.

15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

KOLUMBIJKA I ME IMUREC osnovali obitelj i pokrenuli vlastiti biznis u Nedeliš u

Ljubavna pri a za injena “savršenom šalicom” kave Uvijek je zanimljivo kad u našem malom Me imurju sretnete osobu koja je iz velikoga bijelog svijeta došla živjeti upravo ovamo. Razloga ima mnogo zbog ega se ljudi na ovo odlu uju, no, naj eš e je to ljubav. Upravo zbog ljubavi ovdje je završila Kolumbijka Monica Paola, koja je ovamo došla za svojim suprugom Željkom Hercegom. Ljubavna pri a Monice Paole i Željka zapo ela je u Francuskoj. On je u potrazi za boljim životom napustio rodno Nedeliš e i završio u Marseillesu, gdje je zapo eo kao pera su a, no, zahvaljuju i komunikativnosti i napornom radu, ubrzo je napredovao i postao

konobar. Monica Paola napustila je Ibague, svoj rodni grad u Kolumbiji kada su joj na fakultetu gdje je studirala pravo rekli da mora nau iti drugi jezik. Kako je imala tetu u Francuskoj, logi no je bilo da ode onamo i dobro nau i jezik, tako se zaputila preko oceana i zaposlila se kao babysitterica. No, njene planove osujetio je susret koji se desio na Institutu za u enje jezika Euro Provence, koji su oboje upisali. Iako se prvi susret u rujnu nije inio “fatalnim”, na kraju se ipak pokazao takvim. - U rujnu 2001. godine ona me vidjela na hodniku u školi i iskre su odmah frcale. Ja sam joj vidio u o ima da je to to. Jest da je ona tri puta izgubila moj broj telefona, ali nema veze. Na kraju sam ja nju upitao za broj telefona jer sam vidio da e se jedino tako cijela pri a nekud pokrenuti, sa smijehom pri a Željko.

Kako izgleda zaru ni ki te aj u Kolumbiji?

Upoznavanje punice

Iako je njihova firma sve uspješnija, izvor njihove najve e radosti je tri i pol godišnja k i Paulina

No, vezu su zapo eli u sije nju idu e godine. - Sje am se, jedne subote je prolazila s prijateljicom iz ilea kraj restorana u kojem sam radio. Ja sam slagao terasu, a ona je prolazila i pozvala me da iza emo zajedno. Iako sam joj rekao da ne mogu jer radim, ipak sam se, naravno, pojavio i nisam poža-

Casa Latino kao spoj kreative i dobre tehni ke realizacije Monica Paola i Željko Herceg ove su godine zapo eli pomalo neobi an biznis za naš kraj. Bave se prodajom vlastite mješavine kave koju uvoze iz Kolumbije. Upravo su zato i ove godine ponovo posjetili ovu prekrasnu zemlju u Južnoj Americi, kako bi se educirali i nau ili sve što mogu vezano za kavu. Po povratku ku i krenuli su s osmišljavanjem mješavine kave, s brendiranjem, te s osmišljavanjem prostora i pakiranja. Pokazalo se kako su Monicina kreativna snaga i Željkova dobra tehni ka realizacija odli an spoj koji njihov brend Casa Latina ini sve prepoznatljivijim diljem Hrvatske. Kavu uvoze sirovu u zrnima, nakon što sami naprave mješavine, kava ide na pe enje u Matulje u tvrtku Caffematic i onda nastavlja put Nedeliš a gdje se skladišti i za svakog klijenta friško melje. Trenutno imaju tri mješavine. Sto postotnu arabicu, mješavinu arabice i

robuste u omjeru 60:40 posto i Santos, stopostotnu arabicu koja uspijeva samo u Brazilu. Casa Latino nudi zadovoljstvo konzumiranja “savršene šalice” kave, kave nevjerojatnog mirisa i arome. Za sad se njihovu kavu može piti u caffe barovima Posavec u akovcu i Murskom Središ u i Aqua Kaktusu na Totomoru, u Dugom selu u Numero baru, u 22 tisu e milja u Zagrebu, u Futura caffeu u Varaždinu. Što se prodaje ti e, Casa Latino kavu može se kupiti u Nedeliš u, Havana Cigar Shopu u Zagrebu, a prodaja bi trebala krenuti i u Varaždinu gdje se ve naveliko ure uje du an. Njihova irma prodaje i druge proizvode iz itave Latinske Amerike, ukusan namaz za kavu, napolitanke iz Kolumbije, kvalitetan duhan i cigare, te ru no ra enu okoladu iz okolaterije Bolero. U budu nosti želja im je kupnja vlastite plantaže kave u Kolumbiji, što bi se moglo ostvariti ve idu e godine.

Monica Paola i Željko Herceg ispred svojih Casa Latino proizvoda lio. Zajedno smo ostali sve do pet ujutro. I tada smo se intenzivnije po eli družiti i uskoro smo shvatili da se dobro razumijemo u svim detaljima, ak i onima gdje se drugi parovi esto ne slažu. Željko je uskoro Monicu zaprosio, i to u katedrali jer su, kako sam kaže, u Francuskoj oboje bili sami bez obitelji, pa je to odlu io u initi pred Bogom. Nastavili su zajedni ki život, putovali po Francuskoj i uživali jedno u drugom sve dok se kona no nisu odlu ili vjen ati. Cijelo ljeto su oboje puno radili kako bi si mogli priuštiti lijepo vjen anje koje su oboje željeli, a odlu ili su da e ono biti u Kolumbiji. No, prije samog vjen anja svojta je došla u kontrolu, Monicina mama je došla u posjetu u Francusku. - Jao, kad se toga sjetim ... Stalno sam joj govorio da mi ne dovodi još punicu jer nisam spreman za to, a ona je govorila da ne e. I to no se sje am, opet sam slagao stol na punoj terasi restorana i vidio ih iz daljine kako dolaze. Noge su mi se odsjekle, pri a Željko, a Monica mu se sa svojim simpati nim naglaskom ubacuje u rije : Rekla je da ne e oti i iz Francuske sve dok te ne upozna. - I tako su došle, nastavlja Željko: - Odmjerila me od do i na kraju sam prošao vizualni pregled. Zanimljivo je bilo, ja nisam znao španjolski, a ona pak govori samo taj jezik, tako da nismo mogli ni komunicirati. Ali sve se vidjelo u o ima.

Nema spavanja u istoj sobi prije braka

Vjen ali su se u Kolumbiji

Prije nego što su se zaputili u Kolumbiju, donijeli su odluku i da se ne e vra ati više u Francusku, ve da e svoj zajedni ki život nakon vjen anja nastaviti u Nedeliš u. Obavili su sve što su morali i krenuli su put Ibague, a ondje na

aerodromu Željka je ekalo iznena enje. - Na aerodromu nas je do ekalo 25 dobro raspoloženih i glasnih ljudi s balonima i transparentima. Bilo mi je zbilja udno to sve, najednom su svi bili ondje - tete, brati i, ostala rodbina. To je kod njih obi aj. Nema šanse da kad netko od nekud dolazi s puta da vas ne do eka sva rodbina. Klinci se vade iz škole ili vrti a i svi dolaze. To je obi aj u njihovoj zemlji, to je na in da pokažu koliko im je stalo do te osobe. I to je bilo samo prvo od mnogih iznena enja koja su Željka ondje do ekala. Idu e je bilo kad su stigli do ku e. - Došli smo i odmah su mi rekli da je moja soba gore, a Monicina u prizemlju. Nema zajedni kog dijeljenja sobe u ku i prije braka niti pod razno. Ja sam prvo mislio da se zafrkavaju, ali nisu. Smjestili su me u sobu do bake, gdje sam joj mogao biti na oku. Ali i to je jedan od obi aja. Duboko poštovanje prema ku i i uku anima. Zanimljivo je bilo i idu e jutro kad ga je probudila galama – uli ni prodava i, koji prodaju sve, od vo a, preko friško pe enog peciva do ribe, ondje dolaze do vrata i megafonom najavljuju svoj dolazak.

Željko se vole još ja e. Njihov brak je blagoslovljen i prekrasnom tri i pol godišnjom k erkicom Paulinom koja je još jedan izvor njihove radosti. Svoju ljubav supružnici su preto ili i u zajedni ki biznis - prodaju njihovih vlastitih mješavina kave, i to ne bilo kakve, ve prave kolumbijske kvalitetne kave. Danas žive život koji su oduvijek oboje sanjali i raduju se svakom danu koji je pred njima. (mn)

Dva tjedna prije vjen anja Monica i Željko morali su svake ve eri i i na svojevrstan zaru ni ki te aj. A on izgleda dosta druga ije nego kod nas. U Kolumbiji se ne odlazi samo sve eniku, ve je na par sastanaka sve enik, a na nekoliko profesor s Ekonomskog fakulteta koji ima zada u objasniti kako je brak kao mala irma. Zna i, ondje se ne pri a samo o Bibliji i vjerskom aspektu braka, ve i o prakti nim stvarima - o raspodjeli novca i zarade, vo enju obiteljskih inancija. No, i ovaj dio o ednosti je druga iji, kaže Željko: - Na jednom od predavanju sve enik je jednog de ka pitalo koliko je veza imao prije ove. On je bubnuo osam. Ja sam mislio da e ga sad totalno ukoriti, ali nije. Samo ga je pitao: ‘Jesi li sad spreman za vjen anje? Koliko posto si siguran?’ I kad je taj tip odgovorio tisu u posto, sve je bilo jasno. Re eno nam je da uop e nije bitan broj veza, bitno je da na kraju prona ete ono što ste tražili. Treba tražiti. Nije bitan kompromis, odmah se pomiriti s danom situacijom, nego je bit na i ono što tražiš.

Ove godine supružnici su otišli u Kolumbiju nau iti sve o kavi

Vjen anje uz salsu Na vjen anju u Monicinom rodnom gradu bilo je 80 uzvanika, no, na žalost, nitko od Željkove obitelji ipak nije mogao toliko tisu a kilometara pote i put Kolumbije. Vjen anje je bilo nave er, jer je ondje po danu veoma vru e. Kod njih je obi aj takav da je u crkvi prisutna samo uža obitelj, a kasnije se slavi u restoranu uz ve eru i ples, a umjesto klasi ne 2-1 glazbe svirala im je salsa. Nakon vjen anja zajedni ki život su, kao što smo ve rekli, odlu ili nastaviti u Hrvatskoj. I danas, nakon osam godina, Monica i

Ovako izgledaju plodovi kave

16

1. prosinca 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

TEST: Peugeot 3008 1,6 HDi Premium

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

Dvije nule u sredini zna e posebnost

Prodaja novih automobila u RH po regijama 1.1. 31.10. 2009. Regija

koli ina udio, %

1

Zagreb

14650

38,05%

2

Primorskogoranska

3372

8,76%

3

Splitsko3253 dalma nska

8,45%

4

Istarska

2165

5,62%

5

Osje kobaranjska

2143

5,57%

6

Varaždinska

1381

3,59%

7

Zadarska

1336

3,47%

8

Dubrova ko- 1335 neretvanska

3,47%

9

Me imurska 929

2,41%

10

Sisa komoslava ka

918

2,38%

Brodskoposavska

883

11

2,29%

12

Vukovarsko- 865 srijemska

2,25%

13

Šibenskokninska

852

2,21%

14

Koprivni ko- 846 križeva ka

2,20%

15

Karlova ka

807

2,10%

16

Krapinskozagorska

778

2,02%

17

Bjelovarsko- 717 bilogorska

1,86%

18

Požeškoslavonska

693

1,80%

19

Virovi kopodravska

311

0,81%

20 Li kosenjska

272

0,71%

UKUPNO

38506

100%

Izvor: Promocija Plus

Cijene goriva u RH Eurosuper 95

7,75

Super plus 98

7,81

Super 100 BS Eurodizel

8,13 7,16

7,16

4,27

4,27

Eurodizel BS LPG auto plin

7,81

7,23

*BS - bez sumpora Cijene vrijede na dan 27. studenoga 2009.

START d.o.o. (ovlašteni zastupnik i serviser Mazda vozila) prodaje sljede a rabljena vozila: Mazda 6 Sp. 2.0i TE, 2006.god., full oprema Mazda 6 CD120 TE, 2003.god., full oprema Mazda 6 1.8i TE, 2003.god., full oprema Mazda 6 Sp. 2.0i TE, 2003.god., full oprema Renault Scenic 2.0i 16V, PLIN, 2003.god., full oprema Mazda 323 S 1.3i, 1998.god., oprema Mazda 323 S 1.5i, 1999.god., full oprema Mazda 3 Sp. 1.6i TX, PLIN, 2004.god., full oprema Mazda 2 CD68 TE, 2006.god., full oprema Mazda 3 CD110 CE, 2005.god., full oprema Nissan Maxima 3.0i V6, PLIN, 1996.god., full oprema Mazda Demio 1.3i SE, 1999.god., full oprema Mazda Demio 1.4i SE, 1999.god., full oprema Povoljni kredi do 7 godina bez jamaca ili leasing do 6 godina bez u eš a. Za sve dodatne informacije možete upita na broj telefona: 042/200-666, 040/631-200, 040/312-104. Posje te nas na internet adresi WWW.MAZDA-START.HR ili akovec,Zelena 1, Varaždin, Zagreba ka 53a, te M. Subo ca, B. Radi a 69

600. emisija Auto Moto Nautic Vision Specijalizirana TV emisija Auto Moto Nautic Vision koja se emitira bez prekida u kontinuitetu od 19. ožujka 1998. godine doživjela je svoje jubilarno 600. po redu izdanje. Emisija kroz svoje rubrike obra uje teme vezane uz auto i moto industriju, kao i teme iz nautike: testovi i predstavljanje plovila, motora i opreme, novosti, razli ite zanimljivosti iz svijeta nautike, promocije (regate, sajmove, prezentacije...) savjete, podvodni ribolov i ronjenje, ribolov, sur , windsurfing i kite, te kratke putopise. Tijekom 12 godina za potrebe emisije, utrošeno je preko 1.500 medija za video snimanje, obavljeno je preko 800 intervjua s poznatim osobama, a na sedmodnevnim testovima je testirano preko 1.000 automobila. Auto Moto Nautic Vision se emitira u programima županijskih tv postaja u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Puli, Zadru, Osijeku, akovcu i Šibeniku. Osim u programu navedenih tv postaja, emisiju Auto Moto Nautic Vison može se pratiti i putem Max TV, B Net, Iskon i sli nih sustava, što predstavlja nacionalnu pokrivenost, te zajedno s reprizama ima preko 25 emitiranja tjedno, odnosno 100 emitiranja mjese no. Emisiju se može pratiti i na internetu i to putem službene stranice emisije koja se nalazi na: www.automotovision.hr. Spomenuta web stranica trenutno ima preko 700 video clipova prethodno objavljenih u emisiji.

Ve samo ime ovaj automobil izdvaja iz poznatih okvira Peugeota. 3 postavlja automobil u Peugeot srednju kompaktnu klasu, 00 ozna ava druga iji automobil, produžetak klasi ne Peugeot klase, a 8 specificira generaciju unutar klase. Peugeot 3008 vozilo je koje kombinira sve odlike jednovolumenskih vozila s elemntiva SUV segmenta pa je stoga i svrstano u Crossover segment Peugeotov model 3008 svjetsku je premijeru doživio na prometnicama Hrvatske ovog prolje a, preciznije u Dubrovniku i njegovoj okolici. Moderan vanjski dizajn ukomponiran je s prostranom i prakti nom unutrašnjoš u. Peugeot je uspio isko iti iz mnoštva i osmisliti doista poseban automobil. On nije jednovolumen, nije SUV ve je nazvan crossover vozilom. Odli an rezultat “mješavine” klasa doista je odli no ukomponiran u ovom automobilu. Odli noj izbalansiranosti moramo dodati i uravnoteženost paketa opreme u testnom primjerku (Premium) te pogonskog agregata (1,6 HDi 110 KS) i na koncu i ukupne cijene vozila. Veoma prostrana unutrašnjost s povišenim položajem sjedenja udobnija je od o ekivanog. Osje aju prostranosti doprinose i velike staklene površine. Novi standardi kvalitetete Peugeot vozila vidljivi su na svakom centimetru novog modela 3008. Sami ugra eni materijali su visoke kvalitete, a i kvaliteta izrade je više nego ugodno iznena enje. Akusti na udobnost je na vrlo visokoj razini što e omogu iti doista najviš razinu udobnosti pri putovanju. Te s t i r a n i p r i m j e r a k 3008-ice bio je opremljen poznatim 1,6 litrenim HDi agregatom iz PSA grupacije. Pogonski

Peugeot 3008 1,6 HDi Premium Dimenzije: d/š/v (mm)

4.365 / 1.910 / 1.639

Obujam: (ccm)

1.560

Snaga: (KS)

110

Moment: (Nm) pri okretaja

240 (260) / 1.750

Masa: (kg)

1.425

Ubrzanja 0-100 km/h (s)

10,8

Najve a brzina (km/h)

180

Potrošnja goriva otvoreno / 4.4 / 6.5 / 5.1 grad / prosjek (l/100 km) Cijena do registracije (kn)

190.772

Dužina testa (km)

572

EuroNCAP web

www.peugeot.hr

Volvo - besplatan zimski pregled Prije po etka ovogodišnjih zimskih radosti Volvo je odlu io obradovati kupce svojih vozila. Kako bi ih što bolje pripremio za zahtjevne zimske uvjete vožnje Volvo im poklanja besplatan zimski pregled vozila. Uz to, svima koji se namjeravaju otisnuti u potragu za uzbudljivim planinskim avanturama Volvo nudi i široki asortiman dodatne opreme. Volvo akcija „Pripremite se za zimu“ e trajati od 1. prosinca 2009. do 1. velja e 2010. godine. U akciji se nudi besplatan zimski pregled vlasnicima Volvo vozila te bogat izbor iz asortimana dodatne opreme i asesoara. Dovezete li svoj Volvo u navedenom roku u ovlašteni Volvo salon, iskusni Volvo mehani ari obavit e na njemu besplatan zimski pregled u 24 to ke uz pomo najsuvremenije opreme i tehnologije. Uz to, vlasnik e dobiti i besplatan test akumulatora. Akumulatorske baterije, naime, obi no traju od 4 do 6 godina i nitko sa sigurnoš u ne može re i kada e se one istrošiti zbog vanjskih uvjeta vožnje, te je stoga besplatan test akumulatora više nego dobrodošao.

Golf i Touran u 2009. ponovno osvajaju nagradu Auto Trophy se agregat više nego odli no snalazi u ovom automobilu iako se radi o snazi od “samo” 110 KS. Okretni moment kju ni je imbenik u elasti nosti pri upravljanju 3008-icom te sa 240 Nm uz odli no prora unat šeststupnjevani mjenja ini odli nu cjelinu. Multif lex unutrašnjost prilago ava se u tri položaja podnice prtljažnika te preklopivih stražnjih sjedala. Obujam prtljažnika u razli itim varijantama varira od 512 do 1.604 litre. Sigurnost je na razini svih novih modela iz game Peugeota te je na ovogodišnjem (strožem) EuroNCAP testiranju model 3008 dobio najve u ocijenu za

sigurnost od pet zvjezdica. Cijena po etnosg modela 3008-ice kre e sa 168.391 kn u trenutnoj akciji u prodajnoj mreži Peugeota, dok je cijena testiranog primjerka sa dodatnom opremom (stražnji parkirni senzori, pack retrovision, paket koža te metalik boja) 190.772 kn. (D. Flajpan)

Na posebnoj sve anosti u Berlinu je dodijeljena nagrada Auto Trophy 2009. Prilikom godišnjeg izbora asopisa AUTO ZEITUNG gdje su ak tri vozila iz ku e Volkswagen osvojila poželjnu nagradu: Gol i Touran bili su ponovno uspješni. Novi Polo, koji je u prodaji tek od svibnja, ostvario je u svojoj klasi instant pobjedu. Audi je tako er potukao konkurenciju u tri kategorije s Audijem A5 Sportback, Q5 i R8 Spyderom. Škoda je slavila tri puta s Octavijom, Rommsterom i novim Yetijem. Usto je Multivan iz programa Volkswagen gospodarskih vozila pokazao svoju izvanrednu kvalitetu: kao i u prethodnoj godini dominirao je u klasi van-vozila.

1. prosinca 2009.

17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

EuroNCAP najnoviji rezultati testiranja EuroNCAP, europska organizacija za procjenu sigurnosti automobila, objavila je krajem proteklog tjedna nove rezultate testiranja vozila na svojim rigoroznim testovima. Euro NCAP u novom sustavu testiranja daje jednu ukupnu ocjenu, a maksimalna je pet zvjezdica. Broj zvjezdica odražava kvalitetu performansi vozila u etiri kategorije: zaštita odraslih putnika, sigurnost djece putnika, zaštita pješaka i sigurnosna asistencija. Ukupan rezultat izra unava se zbrajanjem bodova u sve etiri kategorije tako da nijedno podru je nije zanemareno.

Po eo izbor za HR auto 2010. Objavom popisa novih automobila, kandidata za prestižnu titulu najboljeg na hrvatskom tržištu, kre e šesnaesti izbor za nacionalni automobil godine. Zbor automobilskih novinara Hrvatskog novinarskog društva, krovno tijelo koje okuplja najve i broj redakcija specijaliziranih automobilskih magazina i priloga, pokrenulo je 16. nacionalni izbor automobila godine, HR auto 2010. Kao najstariji i najutjecajniji stru ni izbor automobila godine u Hrvatskoj, HR auto postavlja rigorozne ispite pred sve svoje sudionike. Na široj listi kandidata izbora, što

Rezltati posljednjih testiranja: Proizvo a i model: BMW X1

obuhva a sve automobile koji su se na hrvatskom tržištu pojavili tijekom 2009, ili e se pojaviti u prvom kvartalu 2010, ove se godine našlo 24 modela, svih kategorija. Posljednji i najteži ispit za šest automobila- inalista izbora za HR auto 2010. bit e radicionalni testni dan tijekom kojeg e automobili sa završne liste biti podvrgnuti vožnji na posebno pripremljenom poligonu. Test ko enja, izbjegavanja prepreke i slalom vožnja (tek neki od završnih ispita testnog dana) tako e se pridružiti ostalim iskustvima koje e s inalistima ovogodišnjeg izbora, Hrvatski novinarski žiri ste i tijekom uobi-

ajenih sedmodnevnih testiranja. Nakon testnog dana slijedi otvaranje omotnica s glasovima lanova Hrvatskog novinarskog žirija Zbora automobilskih novinara, kojom e prilikom biti objavljeno i ime pobjednika ovogodišnjeg izbora. Pred lanovima Zbora automobilskih novinara HND još je jedan zadatak u okviru nacionalnog izbora automobila godine, odabir posebnih priznanja ovogodišnjeg izbora za nacionalni automobil godine. Pokrovitelj izbora za HR auto 2010. je AMC Centar za sigurnu vožnju.

Chevrolet Cruze

Finalisti izbora za HR auto 2010.:

Chevrolet Spark Citroën DS3 Infiniti FX Mazda3 Mercedes-Benz GLK Mercedes-Benz E klase Opel Astra Peugeot 5008

Citroën C3

Mazda3

Mercedes-Benz E klasa

Peugeot 3008

Škoda Yeti

Volkswagen Polo

Toyota Urban Cruiser VW Scirocco

EKO KUTAK

Od Zuricha do Göteborga uz potrošnju od 3,1 litre na 100 km Štedljivi Volvo DRIVe modeli koriste se u brojnim ekološkim natjecanjima u kojima stalno nadilaze o ekivanja voza a. Tri Volvo V50 DRIVe modela vozila su tri tima - muški, ženski i miješani – tri tima sastavljena od po dva voza a. Svi timovi su prešli dionicu od 1.535 km od Zuricha do Göteborga sa samo jednim rezervoarom goriva. Sva tri tima završili su natjecanje s prosje nom potrošnjom ispod 3,2 litre na 100 prije enih kilometara. Ovaj je rezultat bio o igledan kada su automobili stigli na krajnje odredište u Göteborg, gdje Volvo Cars ima svoju glavnu operativnu bazu. Nakon 24 sata vožnje, u tri dana, miješani muško-ženski tim u sastavu Claudia Fortes i Christoph Saur izašli su kao pobjednici. Oni su potrošili samo 47,59 litara dizela, što odgovara prosje noj potrošnji

od samo 3,1 litre na 100 prije enih kilometara. To je za 21% manje od tvorni ki deklarirane potrošnje za Volvo V50 DRIVe opremljen start/ stop funkcijom. Svi sudionici natjecanja su prosje ni voza i izabrani u natjecanju od itatelja najve eg švicarskog dnevnog lista Blick. Sva tri tima su potrošila su ispod 3,2 litre na 100 prije enih kilometara uz prosje nu brzinu kretanja od 70 do 80 km/h.

Nedavno je još jedan Švicarac, Felix Egolf iz Lucerna, vozio Volvo V70 DRIVe dionicom od Frankfurta, Hamburga, Kopenhagena i Göteborga sve do Enköpinga u blizini Stockholma. On je prešao 1.905 kilometara s jednim rezervoarom uz prosje nu brzinu od 80,1 km/h te prosje nu potrošnju od 3,79 litara na 100 prije enih kilometara. To je 22,6% ispod EU norme od 4,9 litara na 100 km.

18

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Volkswagen koncern nastavlja dugoro nu strategiju rasta Donacija P. Z. Auta U okviru svog društveno odgovornog djelovanja P. Z. Auto je u 2009. donirao ure enje igrališta dje jih vrti a na Šolti, Pagu i Krku. Dje ja igrališta su ure ena u prepoznatljivom svijetu automobilskih marki koje P. Z. Auto zastupa na hrvatskom tržištu – Volkswagena, Audija i Škode. Projektu ure enja dje jih igrališta na hrvatskim otocima kumovala su poznata lica hrvatske estrade. lanovi grupe Colonia sve ano su 19. listopada 2009. otvorili Volkswagenovo dje je

igralište u Novalji, a zatim je 26. listopada 2009. Natali Dizdar djeci na korištenje predala Audijevo igralište u Grohotama. Ovogodišnjom donacijom P. Z. Auto je nastavio trogodišnji projekt ure enja igrališta dje jih vrti a. U 2007. godini su tako ure ena igrališta dje jih vrti a na Bra u, Kor uli, Ugljanu i Malom Lošinju, a u 2008. godini na Hvaru, Visu, Rabu i Cresu. Projekt e se nastaviti i u 2010. godini, a njime P. Z. Auto želi dati svoj doprinos revitalizaciji hrvatskih otoka.

Volkswagen koncern investirat e u sljede e tri godine 25,8 milijarde eura u podru je koncerna automobili. Na kapitalna ulaganja otpada 19,9 milijardi eura. Polovica tog iznosa bit e investirana u Njema koj. Time doma e tržište ini i dalje investicijsko težište. Pored kapitalnih ulaganja ovaj iznos obuhva a s 5,9 milijarde eura tako er i priljeve aktiviranih razvojnih troškova. Ovo je rezultat investicijskog plana za godinu 2010. do 2012. kojeg je Nadzorno vije e prezentiralo Volkswagenovom dioni kom društvu na svojoj sjednici. S 13,3 milijarde eura koncern znatni udio kapitalnih ulaganja automobilskog sektora usmjerava u modernizaciju i proširenje palete proizvoda. Težište pritom ine nova vozila, nasljedni modeli i varijante

modela u gotovo svim klasama vozila na bazi modularne tehnologije koja se primjenjuje u nekoliko marki. Time Volkswagen koncern konzekventno nastavlja svoju o enzivu modela kako bi osvojio nova tržišta i segmente. Na podru ju agregata uvode se nove generacije motora s daljnjim poboljšanjima glede snage, potrošnje goriva i emisije štetnih ispušnih plinova. Što se ti e automatskih mjenja a kapaciteti se prilago avaju u skladu s rastu om potražnjom. Povrh toga e se u naredne tri godine investirati 6,6 milijarde eura u sve proizvode. Novi proizvodi iziskuju uslijed visokih ciljeva glede kvalitete i troškova, prilagodbe u pogonima za prešanje, lakirnicama i montažama. Osim u proizvodnju tako er su u velikoj mjeri predvi ene investicije u podru ja razvoja, osigurava-

nja kvalitete, opskrbe originalnim dijelovima i in ormati ke tehnologije. Izgradnja novog pogona u Sjevernoj Americi trenuta no je u azi realizacije; pogon e po eti s radom u godini 2011. Proizvodne lokacije u Rusiji i Indiji ve su u azi po etka proizvodnje. Na taj na in e se ta tržišta rasta opskrbljivati vozilima iz lokalne proizvodnje. Investicijska kvota u godinama 2010. do 2012. kretat e se uslijed prethodnih ulaganja u nove proizvode, agregate i proizvodne lokacije na konkurentnoj razini od prosje no 6 posto. U krugu konsolidacija, dakle u gore navedenim brojkama, nisu sadržana joint venture poduze a u Kini. Ta poduze a investirat e u godinama 2010. do 2010. ukupno 4,4 milijarde eura.

1. prosinca 2009.

Opelova akcija – Nevi eno do danas! U prodajnoj akciji Opela pod nazivom „Nevi eno do danas!“ cijena Opel Corse s 3 vrata i motorom od 60KS iznosi 71.900 kuna, s opremom koja uklju uje: klima ure aj, CD-radio, 2 zra na jastuka, ABS, daljinsko zaklju avanje, el. podiza e prednjih prozora, upravlja podesiv po visini i dubini, voza evo sjedalo podesivo po visini, itd. U ponudi su po jednako atraktivnim cijenama i ostali Opelovi modeli. Cijena Opel Astre, najprodavanijeg automobila u Hrvatskoj ve etiri godine za redom, iznosi 89.900 kn. Kompaktni monovolumeni, idealni za obitelji s malom djecom, Opel Meriva i Opel Zafira dostupni su ve od 89.900 kuna odnosno 119.900 kuna. Ponuda vrijedi do isteka zaliha kod Opel partnera koji podržavaju akciju.

1. prosinca 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

19

Rast prodaje Chryslerovih vozila

Seat ponovno osvojio World Touring Car Championship Apsolutni uspjeh za Seat na 2009 World Touring Car prvenstvu. Seat Sport tim ostvario je sve svoje ciljeve na gradskoj stazi u Macau, zadnjoj utrci sezone, na kojoj je osvojio konstruktorski svjetski naslov i voza ki naslov drugu godinu za redom, kao i nezavisnu nagradu. Seat i Gabriele Tarqui-

ni prvaci su prvenstva 2009., dok je Yvan Muller završio na drugom mjestu, a Tom Coronel uzeo je nezavisnu nagradu, što zna i da je Seat uspio pobijediti s dva razli ita vozila, Leonom TDI i Leonom WTCC, ime je porazio BMW, Chevrolet i Ladu u konstruktorskom prvenstvu. Seat, koji je ove godine

branio dva prošlogodišnja naslova, ostvario je jedan od najve ih uspjeha za španjolski sport u 2009., s trijumfalnim završetkom nakon vrlo teške sezone obilježene brojnim teško ama proizašlim iz nekoliko promijenjenih pravila koja su ograni avale mogu nosti Seatovog Leóna TDI.

Prodaja vozila Chrysler Grupe LLC u SAD-u u listopadu je porasla šest posto u odnosu na rujan 2009. Uz marku Chrysler i prodaja vozila marke Dodge raste iz mjeseca u mjesec. Chrysler Grupa u listopadu je u SAD-u prodala ukupno 65.803 vozila, ime je pos gnuto pove anje prodaje od 6 posto u odnosu na rujan ove godine. Pozi van trend u prodaji vozila zabilježile su sve tri marke Chrysler Grupe LLC. Dodge je prodao ukupno 26.265 vozila što zna i porast prodaje od 24 posto u odnosu na rujan ove godine dok je marka Chrysler imala porast prodaje ak 42 posto s 12.815 prodanih vozila. Tri modela marke Jeep tako er su imala porast prodaje u listopadu u odnosu na rujan ove godine. To su Jeep Compass, Jeep Patriot i Jeep Commander.

Najbolje grudi 2009. jesu one Sophie Howard Englezi su izabrali svoje nove najdraže i najbolje grudi u asopisu Nuts, a njihova ponosna vlasnica je mlada Sophie Howard, 26-godišnji britanski “glam” model rodom iz Southporta. Sophie se u domovini proslavila redovitim pojavljivanjem na Sunovoj kultnoj “tre oj stranici” te poziranjem za mnoge muške asopise, izme u ostalih i za Maxim, Loaded i Nuts. I upravo je u posljednjem broju potonjeg obnažila svoje prirodne grudi te zagolicala maštu mnogih, i opravdala zašto ju je Maxim 2006. godine

stavio na 68. mjesto najseksipilnijih žena svijeta. Ljepotica iz Southporta je do svoje 16. godine bila vrlo edna i sramežljiva - poha ala je strogu katoli ku gimnaziju i bila aktivna lanica vojske spasa, me utim, nakon što je propupala, skužila je u kojem grmu leži zec i po ela se baviti striptizom. To ju je dovelo na stranice Suna, poznatog po tome da cijeni djevojke isklju ivo prirodne ljepote - bez ikakvih korekcija. Nakon toga, Sophie Howard ili, bolje re eno, njezine grudi otišle su u povijest.

TOP 20 01. VJERUJEM U AN ELE - OLIVER

TOP LISTA DOMA IH

02. MALI OGLAS - REPLICA 03. NAKON SVIH GODINA - PARNI VALJAK

01. NE SUDIM TI

04. LJUBAV NIJE OVIH DANA - B. NOVKOVI

ZDRAVKO ŠKENDER

05. SAVRŠEN SVIJET - DOG KANTINA

02. VLADARICA - DRAŽN ZE I

06. PREKO RUBA VREMENA

03.LAŽU O I MOJE - COLONIA

BOJAN JAMBROŠI

TOP LISTA DOMA IH

04. HALID BEŠLI - DVADESETE

07. DISCO KOOGLA - PINK STUDIO 08. NEMIRNE NO I Tony Ce nski & Kiki Lesendri 09. STO GODINA - KRISTIJAN RAHIMOVSKI

05. E.T. - SOBA 202 06.JACQUES HOUDEK - DUŽNA SI 07.ZA ARAN - LANA 08. IVAN ZAK - SVJEDOK

10. DO KRAJA - NOLA

09. TONY CETINSKI

Seksi fotosession hrvatske Angeline Ako još ne znate tko je Rea, znajte da je rije o mladoj zagreba koj manekenki, prezimena Matas i godina dvadeset i dvije. Zli je jezici povezuju s nekim tamo nogometašima i sinovima poduzetnika, ali nju to ne zanima. Me utim, za nju mnogi ka-

žu da je hrvatska Angelina Jolie. Naravno, njoj su tek 23, dok Angelinia desetak godina više. Film o seksi fotosessionu Ree Matas pogledajte besplatno na klik.hr, a fotke provjerite u novom broju tog magazina. (foto: Klik)

Na Fashion Weeku najzanimljiviji “toples izlazak”

FORMULA 13 01. I DON’ T BELIEVE YOU - PINK 02. CHASING PIRATES - NORAH JONES

OD MILJUN ŽENA 10. HARI I NINA NE MOGU TI RE I ŠTO JE TUGA

03. WHEELS - FOO FIGHTERS -

TOP LISTA STRANIH

04. FULL STEAM - D. GRAY & A. LENNOX

Na prvoj ve eri DFW-a, koji je prošli vikend održan u Balonu Bo arskog doma, najve u je pažnju privukla posljednja revija, kada su modnom pistom prode ilirale manekenke dlanovima pokrivaju i sise. Mnogi su ve usvojili lekciju o tome kako privu i pažnju – sisa i guzica nikada dosta i tako e uvijek biti. Oni koji to serviraju publici gladnoj takvih prizora uvijek prolaze bolje. Dizajner Natalio ¢angradovi , koji je posljednji predstavio svoju kolekciju na prvoj ve eri Dreft Fashion Weeka, na modnu je pistu poslao manekenke koje su dlanovima pokrivale grudi, koje su na zadovoljstvo muškog dijela publike virile na sve strane. Ima li s ovim kakve veze moda, prosudite sami!

05. MEET ME HALFWAY - BLACK EYED PEAS

01. USE SOMEBODY -

06. COME SO FAR YET STILL SO FAR TO GO

KINGS OF LEON

CHRIS REA

02. INFINITY 2008 - GURU JOSH

07. DOESN’ T MEAN ANYTHING - A. KEYS

LISTA DOMA IH 03. IFTOP HE SHOULD EVER LEAVE YOU -

08. THE FIXER - PEARL JAM

TOM JONES

09. ALL THE RIGHT MOVES - ONE REPUBLIC

04. HUMAN - KILLERS

10. PENCIL FULL OF LEAD

05. HOT ‘N COLD -

PAOLO NUTINI

KATY PERRY 06. WARM THIS WINTER GABRIELA CHILMI 07. IF I WERE A BOY - BEYONCE 08. MILES AWAY - MADONNA 09. VIVA LA VIDA - COLDPLAY 10. I’M OUTTA TIME - OASIS

TOP LISTA 01. DAVID GUETTA- One Love 02. LADY GAGA - Bad Romance 03. TIMBALAND

TOP Morning A erLISTA Dark DOMA IH 04. ONE REPUBLIC - Secrets 05. RIHANNA RussiAn Roule e 06. SHAKIRA - Did It Again

Sabina ošamarila ljubavnicu? Kako piše portal izdanje Nacionala, bivša voditeljica Golih vijesti Sabina edi našla se u središtu skandala u jednom narodnja kom klubu. Naime, dobru zabavu u društvu de ka i zagreba kog poduzetnika Ante Gotovca prekinula je ljubavnica Sabininog de ka, Ines. Nakon toga zaštitari su zamolili bivšu voditeljicu i njezino društvo da napuste klub.

07. ALICIA KEYS Doesn’t Mean Anything 08. LEONA LEWIS - Happy 09. BLACK EYED PEAS Meet Me Halfway 10. SNOW PATROL

Ines je navodno cijelo vrijeme skakutala oko de ka voditeljice Golih vijesti, a ona ju je nekoliko puta upozorila da se makne od njihovog stola. S obzirom na to da je nije slušala, Sabina ju je ošamarila, na što se pijana Ines srušila na pod. No, Sabina se nije previše uzrujala oko ovog skandala jer joj je najvažnije u cijeloj ve eri bilo to što se pomirila s Antom Gotovcom. (foto: Pixsell)

Just Say Yes

Sabina u društvu Lupina za vrijeme fotosessiona

TJEDNI KALORIFER

odgode koncerta je bolest lana grupe – viša sila, te mu ovim putem upu ujemo želje da se što prije oporavi, obavijestila je PR agencija ARS omnia. Agent benda je informirao da e novi datumi cijele europske turneje biti poznati tijekom sljede eg tjedna.

Sje ate li se prva tri Zr e partyja, te Dirty House Music DJ dvojca Zuthy & Daizy iz Zagreba? Naravno da se sje ate ludnice u akovcu, to nije, disco klubu “Dijana”, gdje smo uživali uz pregršt dobre mjuze, lijepim komadima, prepunom plesnom podiju, te nezaboravnoj atmosferi koju nam je do

vrhunca dovodio Marko Petar Oreškovi . Vrijeme je da se ludilo ponovi!!! Kada, gdje, zašto? Dana 4.12. (petak) - disco club “Dijana” akovec. Ponovno u glavnim ulogama: Dj Zuthy (Dirty House Music, Zg), Dj Daizy (Dirty House Music, Zg), Dj Tesh (Dirty House Music, Ck) i Mc Marko Petar Oreskovic (Zg)

Ania

Zbog kolapsa pjeva a Gustafa Noréna u srijedu na koncertu u Be u, europska turneja grupe Mando Diao odga a se, a s time i koncert u Zagrebu koji se trebao održati u etvrtak 26.11. u klubu Boogaloo. Izuzet no nam je žao zbog eventualnih neugodnosti, ali razlog

Carlos

PETAK, 4. prosinca, disco klub Dijana Kolabirao pjeva grupe Mando Diao, odgo en zagreba ki koncert “Dirty house music” ponovno u akovcu

* '

" # ###

Dobro je znati 47

48

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

1. prosinca 2009.

PREPORU UJEMO POSJET

PREDBLAGDANSKA ponuda p turisti ke agencije g j ETNO ART

Kavana Dravski vir u Donjoj Dubravi

Razveselite svoje najmilije

U Podravskoj ulici na broju 63a u Donjoj Dubravi smjestila se kavana Dravski vir. Moderno ure eni ambijent u vlasništvu je obitelji Dravec iz Kotoribe za vas pripremaju specijalitete kontinentalne kuhinje. Poseb-

no izdvajamo rije nu ribu po kojima je ovo izletište nadaleko poznato. Unutrašnjost objekta može ugostiti sedamdesetak ljudi, a dok terasa ima dodatnih pedesetak sjede ih mjesta. U objekt i terasu možete pri i

i sa dravske šetnice po prekrasnom drvenom mostu. A možete se i najaviti na telefone 040/688-059 ili 098/242-237. Zaovepredblagdanskedane od Sandre i Zvonimira dobili smo jedan od njihovih recepata:

Odresci od mljevenog ribljeg mesa SASTOJCI

PRIPREMA

Bijelu ribu skuhati i izvaditi ve e kosti. Ostalo riblje meso 2 do - 600 gr. bijele ribe 3 puta samljeti. Samljeti - 1 pecivo malo namo eno u mlijeku i suhu slaninu. Dodati pecivo, prethodno na- 4 ešnja ešnjaka - 100 gr. suhe slanine

- 30 gr. luka - malo mlijeka - 1 jaje - malo oštrog brašna - ulje, sol i papar

mo eno u mlijeku, 4 ešnja sitno nasjeckanog ešnjaka i luk, jedno jaje, malo oštrog brašna, sol, papar. Sve zajedno umijesiti kao za faširance. Ispe i na ulju. Dobar tek!

Najljepše doba godine, adventska svjetla,boži na drvca,kuhano vino i zagrljaji najdražih...Razveselite sebe i svoje najdraže putovanjem koje ste oduvijek priželjkivali krenite u blještave boži ne i novogodišnje provode koji e vam kraj ove i po etak nove godine u initi nezaboravnim. Etno art turisti ka agencija za vas nudi pregršt najlijepših adventskih i novogodišnjih putovanja u hrvatskoj Europi i cijelom svijetu u želji da prona ete svoje idealno mjesto i u inite ove blagdane doista arob-

nim. Draž prekrasnog Adventa možete doživjeti ve kratkim putovanjem autobusom ili zrakoplovom. Odlu ite li se na predboži no putovanje s obitelji tu su destinacije poput Gardalanda ili Disneylanda i za vrijeme zimskih praznika gdje ete i vi na trenutak zajedno sa svojom djecom uživati na najlijepši mogu i na in, kao djeca. Pravi romanti ari možda e se odlu iti za sjaj Azurne obale i Provanse, Rima i Toskane a odabirom Pariza,Londona,Amserdama, ili Berlina osjetit e te kako se Nova godina do ekuje u ra-

skošnim metropolama u kojima trgovi i ulice blješte poput holivudskih pozornica. Nezaboravan novogodišnji do ek o ekuje vas i na Siciliji, na Kubi, u New Yorku na luksuznim krstarenjima zapadnim Mediteranom, Maroku, Dubaiju ili na bijelim plažama Maldiva . Želja im je s vama podijeliti naj arobnije trenutke u godini, uz puno sre e i novih putovanja u 2010. Uzeti neku boži nu destinaciju za ilustraciju. Dodati logo Etno arta.

21. srpnja 2009.

sport@mnovine.hr

Za vrijeme lije enja ozljede prsta, Davor Varga sjajno se snalazi u trenerskoj ulozi

IZJAVE AKTERA poslije utakmice

Trener Varga: Zadovoljan sam s bodom

U samoj završnici utakmice zaiskrilo je u derbiju, prvenstveno na terenu, a i gledalište nije bilo “kazališno”

SUSJEDSKI rukometni derbi izme u Varteks Di Capria i MKA*IPC u staroj varaždinskoj dvorani Graberje bio je pravi spektakl, a završio remijem 24:24

Dramati na završnica, op a tu njava i “miroljubiv” remi Još jednom se potvrdilo da ova mlada akove ka mom ad ima karakter i da, ukoliko se ne dogodi nešto nepredvi eno, možemo o ekivati puno rukometnih radosti s njom. Osvojiti bod u tako „nabrijanoj“ utakmici kao što je bila ova u Varaždinu, veliki je uspjeh, a kad se tome doda sva nesre a (ozljede) i „vanjski utjecaji“, onda s pravom možemo napisati „bod k’o ku a“ ili pak „bod ravan pobjedi“. Završilo je 24:24, iako je Pažin u posljednjem napadu-udarcu s 9 metara mogao donijeti i pobjedu akove kom sastavu.

Dobro po eli, loše nastavili Po eli su akove ki rukometaši odli no. No, prisjetili smo se isto takvih po etaka u Rijeci i Našicama, pa smo vodstvo 4-1 u 11. minuti nekako uzimali sa zadrškom. Napalio je trener Davor Varga dodatno svoje igra e i oni su odgovorili sjajnom igrom u obrani. Rezultat toga je da su Varaždinci prvi pogodak iz igre postigli tek u 12.minuti. U nastavku utakmice Varteks se prilagodio na takvu obranu, a odli no je skidao udarce s vanjskih pozicija doma i vratar Alen Grd. Veliki hendikep akov anima dogodio se ve u 2.minuti, kad je Danijelu

Iako su na terenu pale teške rije i, radili su šake, ipak su isklju eni Prole i Turk na kraju djelovali pomirbeno Mesari u, prvom pivotu mom adi, stradala prepona i više nije mogao ulaziti u igru. protiv takve obrane, nedostatak Mesari a bio je o igledan, iako ga je Filip Turk solidno zamijenio, pogotovo u obrani. Uspio je Varteks u 17. minuti poravnati na 5-5, a s dvije brze kontre Ledinskog, nakon tehni kih grešaka naših igra a, i povesti. Na odmor se otišlo s tri razlike za doma e i nadom u bolje drugo poluvrijeme A ono nije moglo po eti gore. Prvo je Prole dignuo na 14-10, a potom je Jelini , bez kontakta sa suparni km igra em, krivo stao i istegnuo ligamente desnog sko -

nog zgloba. Povratka u igru više nije bilo.

Povratak “iz mrtvih” Iskreno, tko je tada još vjerovao u ovu mom ad? etiri pogotka zaostatka i bez dva igra a iz udarne sedmorke. Što se tu još može napraviti? Pro itajte prvu re enicu ovog teksta. Ni 19-15 za Varteks u 48. miuti nije slomio ogromnu želju akove kih igra a. Polako su stizali prednost, da bi u 57. minuti bilo 23-23. Gotovo za nepovjerovati. Opet doma in vodi, Lon ar skida zicer, a Crni postiže svoj jedini, ali zlatni, pogodak i to je 24-24. Utakmica još

nije bila gotova, jer je Varteks u napadu. Svi su na nogama, a akov ani opet igraju sjajnu obranu, Lon ar je odradio što je trebalo i prilika je u 9 sekundi i za pobjedu. Šteta je da se završilo op om tu javom na terenu, nakon što je Turk želio uzeti loptu i izvesti deveterac, a Prole ga je u tome ometao. Što su sve suci pogriješili pro itajte u drugom tekstu. Ali i s vrapcem( veli ine albatrosa) u ruci akov ani su (pre) zadovoljni. Veselje akov ana ništa nije moglo pokvariti. Zasluženo je osvojen bod u situaciji kad se mislilo da tako nešto više nije mogu e. A, pri e da igra i Varteksa ne e „gristi“ zbog financijskih problema u klubu nemaju nikakve osnove. Uostalom imali su i nekoliko tisu a razloga za pobjedu. (D. Opa i , oto: Andrej Švoger)

Utakmica je u potpunosti opravdala epitet derbija, pa se na terenu u svakoj akciji vodila žestoka borba

VARTEKS DC 24 (13) MKA IPC 24 (10) VARAŽDIN. Dvorana u Graberju. Suci: Cindri i Gonzurek (oba Osijek). VARTEKS DC: Žitnjak, Špeli , Je ti , Jaga i , Žnidari , Hu , Toli , Žganec, Grd, Štimac, Prole, Knez, Turkovi , Batinovi , Ledinski, Stepan i . Trener: Vladimir Canjuga. MKA IPC: Lon ar, Pažin, Rodik, Bari , Balog, Kara i , Crni , Zadravec, Sladoljev, Turk, Mesari , Krajner, Pašali , Herman, ¤avar, Jelini . Trener: Davor Varga. Strijelci: Je ti , Jaga i , Žnidari , Hu , Štimac, Prole, Knez, Batinovi , Le inski za Varteks; Rodik, Kara i , Crni , Turk, Krajner, Pašali , Herman, ¤avar, Jelini za MKA IPC. Sedmerci: Varteks DC 7; MKA IPC 3. Isklju enja: Varteks DC 10 minuta (Hu 2+2, Prole 2+2, Ledinski); MKA IPC 12 minuta (Balog, Kara i , Turk, Herman, ¤avar 2+2). Crveni kartoni: Turk, Prole. Igra utakmice: Petar Rodik (MKA IPC).

Ostali rezulta : Osijek 26 (13) – Metkovi 32 (16); Zamet 30 (13) – Medveš ak NFD 26 (13); Nexe 38 (16) – EMC Split 25 (13); Moslavina 29 (14) – Pore 35 (18); Ka. Banka 26 (10) – Bjelovar 25 (13); Buzet 28 (14) – Dubrava 24 (12); CO Zagreb 43 (21) – Siscia 28 (14).

TABLICA 1. Croa a Osig. 2. Nexe 3. MKA IPC akovec 4. Pore 5. Buzet 6. Siscia 7. Bjelovar 8. Varteks DC 9. Zamet 10. Karlovac 11. Osijek 12. Metkovi 13. Medveš ak NFD 14. Dubrava 15. EMC Split 16. Moslavina

11 12 12 11 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12

11 10 8 6 5 5 6 5 5 5 5 4 4 3 2 1

0 0 1 1 3 2 0 2 2 2 0 2 0 1 2 2

0 2 3 4 4 5 6 5 5 5 7 6 8 8 8 9

436:367 419:336 345:304 328:301 310:327 340:337 338:342 353:359 311:324 311:330 361:367 317:329 327:371 310:372 302:376 312:378

22 20 17 13 13 12 12 12 12 12 10 10 8 7 6 4

Parovi 13. kola: MKA IPC akovec – Croa a Osig.; Dubrava – Varteks DC; EMC Split – Buzet; Bjelovar – Nexe; Medveš ak NFD – Karlovac; Metkovi – Zamet; Pore – Osijek; Siscia – Moslavina.

Trener Davor Varga, nakon doma e pobjede nad Buzetom, dignuo je bod i u Varaždinu. S obzirom na težine utakmice odli no se snašao u Varaždinu... Znali smo što možemo i koliko smo dobri i zato me taj bod nije previše iznenadio. Isto smo tako znali da e oni morati pasti u snazi, jer zadnjih dana nisu baš najbolje trenirali. Na koncu smo imali napad za pobjedu, ali nismo željeli ništa riskirati. Na koncu sam više no zadovoljan s ovim bodom. Gdje je bio problem u prvom dijelu susreta i po etnom dijelu nastavka... - Vratar Alen Grd svojim odli nim obranama dosta nam je poremetio koncepciju. Tim više što nismo imali Mesari a, koji bi sigurno na crti imao puno prostora. Osim toga promašili smo dosta zicera, koji se jednostavno moraju iskoristiti. Iz utakmice u utakmicu akove ki sastav ima problema s ozljedama. Tako je bilo i nakon varaždinske utakmice. Ve u drugoj minuti utakmice stradao je Danijel Mesari . U jednoj kontri, bez kontakta sa suparnikom, pao jekaopokošen.Držaosezaprepone, jedva je izašao s terena, više nije ni ulazio u igru ,a prvu diganozu dao nam je izioterapeut mom adi Boris Klari : Mesari je ozlijedo preponu. Neugodna ozljeda, koja za zahtijeva desetak dana mirovanja. Protiv Zagreba ne e mo i igrati, ali mogao bit protiv Dubrave tjedan dana kasnije. Zadnje kolo u Splitu, svakako. Sa Mariom Jelini em je izgledalo katastro alno, nije mogao stati na nogu, ali kasnije je ipak bilo malo bolje: Jelini je, prema prvoj dijagnozi, dobro istegnuo ligamente desnog sko nog zgloba. Me utim, to na dijagnozu utvrdit emo tijekom nedjelje kazao je fiziotarapetu Klari . U me uvremenu smo saznali da je ozljeda ipak lakše prirode i da bi Jelini mogao ak zaigrati protiv Zagreba. (do)

1. prosinca 2009.

SUCI utakmice nisu dorasli zadatku derbi utak- U ETVRTAK u akovcu rukometna poslastica mice Varteks Di Caprio - MKA*IPC

Par Cindri -Gonzurek djelovao je izgubljeno Kad smo vidjeli delegiranje sudaca za utakmicu Varteks – MKA*IPC odmah smo se upitali zašto taj dvoboj ne sudi jedan od naših najkvalitetnijih parova? Dan ranije Gubica - Miloševi proglašeni su najboljim suda kim parom u Hrvatskoj, a internacionalci su i Jurinovi – Mrvica. Znalo se da e dvoboj u Varaždinu biti težak za su enje, a osim lokalnog naboja, injenica govori da je taj dvoobj i po imenima bio najkvalitetniji. Ono što su odradili Cindri i Gonzurek iz Osijeka bilo je daleko ispod nivoa utakmice. Ako se doma insko su enje o ekivalo( bilo je povremeno i prenaglašeno), ali u kona nici su se potpuno izgubili. U neku ruku su i oni kumovali tu njavi na kraju utakmice. Kad je u posljednjim sekundama Turk pojurio da što prije izvede deveterac Neven Prole ga je u tome omeo. Takav se prekršaj u posljednjoj

minuti sankcionira. Osje ani su propustili to u initi. Isto tako dozvolili su zamjenu igra a nakon isteka 60 minuta. Naime, Pažin je trebao izvesti deveterac, a trener doma ih Canjuga je na teren poslao najviše igra e. Me utim, zamjena igra a u tom trenutku nije više dozvoljena. To je materijalna povreda pravila. Bilo je još diskutabilnih odluka, žalili su se i Varaždinci, pa je šteta da su ovakvu prvenstvenu utakmicu pokvarili nedorasli suci Bojali smo se da emo biti prestrogi kriti ari, ali kad smo vidjeli da su suci u SN dobili istu jedinicu, sumnje je nestalo Slobodno možemo re i da je su enje, a naro ito delegiranje sudaca, rak-rana hrvatskog ligaškog rukometa. Ne pro e kolo, a da se ne javi neki ošte eni klub. Za nabrojati sve utakmice ponestalo bi nam prostora. (do)

Dolazi Zagreb predvo en Bali em

Istina da smo ostali bez Mesari a, ali je dobro što u etvrtak igramo sa Zagrebom gdje nema nikakvog rezultatskog pritiska, a siguran sam da e igra i koji e nastupiti protiv takvog suparnika željeti pokazati maksimum. Zaista ne znam zbog ega ta tu njava na kraju, ali i to je pokazatelj da su obje mom adi tražile pobjedu. Tre e mjesto na pauzi još nije osigurano. Trebat e nam pobjeda u Splitu, kazao nam je o tome slijedi u nastavku prvenstva trener Varga. Kad bi pokušali nabrojiti sve medalje sa svjetskih i europskih prvenstava, pa zlato s olimpijskih igara u Ateni, pa sva priznanja koja su dobili igra i CO Zagreba, onda bi nam trebalo puno više prostora od ovdje dozvoljenog. U etvrtak, s po etkom u 19,30 doma i

MKA*IPC do ekuje Bali a, Ton ija Val i a, Štrleka, Špoljari a, vratara Škofa, norveškog pivota Lokea, Vuki a, najboljeg strijelca Lige prvaka Kiru Lazarova, bivšeg vratara akove kog kluba Marina Šegu i ostale „Zagrebaše“. Ta imena garantiraju spektakl u Dvorani gradjevinske škole. Naravno da je Zagreb konkurencija za sebe u hrvatskoj ligi, ali je isto tako injenica da e akov ani posebno motivirani krenuti u ovaj dvoboj. Jer, za takvu utakmicu ne treba motivacija trenera, ne treba neka dodatna injekcija. CO Zagreb u Hrvatskoj ne može izgubiti ni bod. Ali, baš to i daje jednu posebnu draž. Još nam je u svježem sje anju prošlogodišnja utakmica, kad je Zagreb pobijedio s pogotkom razlike u samom inišu utakmice.

Zašto se tako nešto ne bi moglo ponoviti i u evrtak? Posljednja vijest govori da e Mario Jelini ipak mo i zaigrati. I ostali su igra i u odli noj formi. Vidjeli smo Rodika protiv Varteksa, Crni i Krajner redovito zabijaju. ¤avar i Pašali tako er. Jednako tako Pažin i Herman. Kara i diže formu, a zabiti Škofu ili Šegi posebno je zadovoljstvo za svakog pojedinca. Stoga nije ni udo da se o ekuje puna dvorana. A iz kluba ve sada mole sve posjetitelje da do u što ranije, kako bi se izbjegle gužve na ulazu. Dvorana e biti otvorena od 18 sati. Zanimljivo da je i za ovu utakmicu slobodan ulaz, iako bi ovo bila prilika da se nešto zaradi. No, u klubu su procijenili da im je važnije imati punu dvoranu nego prodati tisu u ulaznica. (do)

PRVA HRL - MUŠKARCI Rezulta 11. kola: Gorica - akovo 39:30; Umag - Sla na 25:24; Prelog - Arena Jadrograd 33:33; Zadar-Slad Ice C Senj-Wallenborn 34:24; Županja - Trilj-Pršut.Voštane 32:24; Kaštela Adriachem - Ivan ica-Ivanec 28:23; Solin - Crikvenica 21:30

TABLICA 1. Crikvenica 2. Zadar-Slad Ice Cream 3. Gorica 4. Senj-Wallenborn 5. Arena Jadrograd 6. Županja 7. Ivan ica Ivanec 8. Kaštela Adriachem 9. akovo 10. Umag 11. Trilj Pršut Voštane 12. Prelog 13. Solin 14. Sla na

11 11 11 11 11 11 11 11 11 11 11 11 11 11

10 9 9 7 6 7 6 5 4 3 2 2 2 2

0 0 0 1 2 0 0 0 1 0 1 1 0 0

1 2 2 3 3 4 5 6 6 8 8 8 9 9

361:274 360:287 343:291 320:290 343:323 313:306 347:331 333:306 328:331 280:350 278:322 296:363 289:345 299:371

87 20 73 18 52 18 30 15 20 14 7 14 16 12 27 10 -3 9 -70 6 -44 5 -67 5 -56 4 -72 4

DRUGA HRL - ŽENE Rezulta 10. kola: nema Pro vnika - Podravka Lino; Petrijevci - Bjelovar 27:42; Darda - Brod Gymnasium 28:21; Pan akovo - Zelina 21:33; akovec - Vinkovci 38:24; Pitoma a - Dragovoljac 36:26

TABLICA 1. Zelina 2. Pitoma a 3. Podravka Lino 4. Bjelovar 5. Pan akovo 6. Darda 7. Dragovoljac 8. Petrijevci 9. akovec 10. Brod Gymnasium 11. Vinkovci

9 9 9 9 9 9 10 9 9 9 9

8 8 7 5 5 5 3 3 2 2 0

0 0 0 1 0 0 1 0 1 1 0

1 1 2 3 4 4 6 6 6 6 9

306:205 270:239 300:229 284:233 232:236 241:247 224:273 239:251 214:242 210:240 177:302

101 16 31 16 71 14 51 11 -4 10 -6 10 -49 7 -12 6 -28 5 -30 5 -1250

1. prosinca 2009.

I. HNL ZAVRŠIO nesretan niz poraza u jesenskom dijelu sezone

Me imurje bez osvojenog boda na jesenskim gostovanjima Karlovac je zgodicima Enesa Novini a i Ivana Lajtmana Me imurju nanijeli osmi poraz iz isto toliko gostovanja. Doma i su nogometaši od samog po etka preuzeli inicijativu i nakon nekoliko poluprilika u 21. minuti došli do vode eg pogotka. Udarac Matije Štefan i a gostuju i je vratar Ivan Banovi uspio obraniti, no na odbijenu loptu natr ao je Novini i pospremio je u mrežu. U prvom dijelu imali su još nekoliko prilika, a tek pred kraj kona no prijete i gosti. U nastavku puno bolja igra Me imurja u ijem sastavu se osjetila odsutnost stoperskog tandema Andre-Amauri.

Propuštene prilike u nastavku Drugo su poluvrijeme Me imurje je otvorilo odli nom prilikom Eliomara, iji udarac odlazi

Tako je Me imurje ostalo bez ijednog boda na gostovanju ove jeseni. U redovima Me imurja nije bilo raspoloženih za razgovor nakon još jednog poraza. Tek je sportski direktor Dove er ponovio žalopojke nad su enjem na gostovanjima, kao i injenicu “da

im nema utakmice u emisiji “Volim nogomet”, su enje više nije isto”. Ako je ne emu ova emisija poslužila, onda je to sigurno puno ve a regularnost prvenstva, ali o ito zbog nesporazuma na relaciji Udruga prvoligaša - HTV oko marketinškog “kola a” emisija je itekako upitna. (D. Zrna)

Še er za kraj - u nedjelju dolazi Dinamo

zamalo pored desne vratnice Sunarina gola. U završnici utakmice Karlov ani su prepustili inicijativu Me imurju i orijentirali se na ono što im najbolje leži: ekanje prilike iz kontranapada. Dvije minu-

te prije kraja jednu takvu priliku pretvorili su u drugi pogodak, ime je pitanje pobjednika bilo riješeno. Brzu kontru povukli su Haris Redžepi, Pami i najbolji igra susreta Lajtman postavio je kona nih 2:0.

Kako u redovima Me imurja, tako i u redovima zagreba kog Dinama ne “cvijeta cvije e”. Dinamo loše igra, posebice u gostima, pa e tako Me imurje totalno doma inska ekipa u nedjelju na SRC Mladost ekati svoju priliku. Posebice ako se zna da Dinamo u etvrtak ima teško gostovanje u Brussellexu kod Anderlechta u UEFA ligi. Dolazak Dinama u Me imurje je

uvijek poslastica za sve ljubitelje nogometa, a ovaj put kad su završene sve lige o i nogometne javnosti u nedjelju e biti uperene baš na SRC Mladost. Utakmica se igra u nedjelju s po etkom u 15 sdati. Ulaznice se mogu kupiti u pretprodaji u knjižari Domina u RK Me imurka i u klupskoj Upravi. Cijene su zapad gore: 50 kn, dolje: 40 kn i istok: 30 kn. (dz)

KARLOVAC – ME IMURJE 2:0 KARLOVAC. Igralište Branko avlovi . Sudac: Ivo Kre ak (Šibenik). Pomo nici: D. Kraljevi i M. Ivankovi . etvrti sudac: M. Zebec. Delegat: Antun Peruško. Strijelci: 1:0 Novini (16), 2:0 Lajtman (88). KARLOVAC: Sunara, Kova evi , Karabati , Matika, Pilipovi , Lajtman, Paracki, Štefan i (od 66. Redžepi), Z. Pami , Jernei , Novini . Trener: I. Pami . ME¢IMURJE: Banovi , Georgievski, Lozo, Bubalo, Melnjak, Planti (od 76. Vuka), Eliomar, Darmopil, Kova (od 60. Aganovi ), Golubovi , Žuljevi (od 60. Cicero Lima). Trener: Bogdan. Žuti kartoni: Golubovi , Z. Pami , Novini . Igra utakmice: Ivan Lajtman.

Ostali rezulta : Istra 1961 – Dinamo 0:0; Zagreb – Slaven Belupo 3:3; Karlovac – Me imurje 2:0; Lokomo va – Rijeka 3:0; Varteks – Inter 2:1; Cibalia – Zadar 2:0; Šibenik – Croa a Sesvete 2:0; Hajduk – Osijek 1:0.

TABLICA 1. Dinamo 2. Šibenik 3. Cibalia 4. Osijek 5. Slaven Belupo 6. Karlovac 7. Hajduk 8. Rijeka 9. Lokomo va 10. Inter 11. Varteks

16 16 16 16 16 16 16 16 16 16 16

11 10 9 8 8 7 7 6 7 6 5

3 3 5 4 4 5 4 4 1 2 4

2 3 2 4 4 4 5 6 8 8 7

47:9 18:14 25:7 32:25 29:25 16:12 21:12 25:23 19:22 23:24 16:22

36 33 32 28 28 26 25 22 22 20 19

16 16 14 11 10 10 7 6 5 5 0

Parovi 17. kola: Inter – Zagreb; Lokomo va – Istra 1961; Rijeka – Varteks; Slaven Belupo – Cibalia; Zadar – Hajduk; Croa a Sesvete – Karlovac; Osijek – Šibenik; Me imurje – Dinamo.

KADETI ME IMURJA zabilježili sjajan rezultat

Izborili plasman u završnicu Kupa Hrvatske Pobjedom nad Suhopoljem 1:0 na doma em terenu kadeti NK Me imurje plasirali su se u završnicu Hrvatskog nogometnog kupa za kadete koja e se igrati u velja i negdje u Istri (Pore , Umag ili Rovinj). Luka Bobi anec je bio strijelac pobjedni kog zgoditka u završnoj fazi utakmice, a minimalnu

prednost Me imurje je zadržalo do kraja. Ovo je pozitivno iznena enje, kojem se možda niti sam nisam nadao, kazao je njihov trener Drago Naran a. Imali smo malo i sre e u ždrijebu, jer smo izbjegli igranje s prvoligaškim ekipama, a da one nisu nepobjedive i da se odli no radi u nekim sredinama pokazuju pobje-

deSuhopoljaprotivSlaven-Belupau polufinalu zaklju uje Naran a. U prvom kolu Me imurje je svladalo Mladost iz Ždralova s 2:0. - Niti to nije bila laka utakmica, dobro da smo igrali kod ku e, jer se kod njih teško pobje uje govori Naran a. Mislim da smo na dobrom putu, da radimo na najbolji mogu i na in u uvjetima koje imamo,

posebice što se ti e terena, tako da upu ujem sve estitke svojim de kima koji su bili pravi kad je bilo najpotrebnije i izborili završnicu zadovoljno isti e njihov trener. Protiv Suhopolja to je bila prava takti ka utakmica, borbena i neizvjesna do kraja. U Suhopolju se ponovno odli no radi s mla im uzrastima i to se vidi. Nema pre-

velike razlike u uzrastima kad se uspore uju i kadetske ekipe prvoligaša koje nisu puno bolje, a u samom vrhu su hrvatskih mla ih uzrasta. To vrijedi i za Me imurje i o ito bi ujedinjena Škola nogometa kojuzajedni ki ineMe imurjei akovec u budu nosti mogla donijeti kvalitetne pomake kad su u pitanju doma i igra i.

Na dobrom smo putu, što govore rezultati i u prvenstvu gdje smo drugi. De ki su marljivi, napreduju, šteta što nemamo malo bolje uvjete za treniranje, što bi zasigurno donijelo još brži napredak. Me utim, to je stari problem, zaklju io je razgovor Naran a. (D. Zrna, foto: I. Vuruši )

Kadeti koji su izborili završnicu

Kadetska ekipa Me imurja koja je izborila hrvatsku završnica kupa

Made in Germany by

O! NOV

ProtekSan d.o.o. Zastupnik za Hrvatsku 098 222 323 info@protexx.hr

pro Vigo

Dezinfekcijski ulošci za obuću: u potpunosti isušuju obuću uklanjaju i osvježavaju neugodne mirise u obući dezinficiraju i spriječavaju nastanak bakterija i gljivica u obući.

www.protexx.hr

Za kadetski sastav Me imurja koji je zaigrao protiv Suhopolja igrali su i izborili završnicu: Tizaj, Makar, Valenti , Petak, Vinko, Antonovi , Barat, Novak, Bobi anec, Sklepi i Hergoti . (još su igrali: Flac, Šardi i Vodopija). Naran a napominje da je bilo dosta problema s gripom, tako da nisu bili svi igra i u konkurenciji, ali kad se sastav kompletira oni koji e biti najspremniji i u najboljoj formi dobiti e priliku u završnici. (dz)

Željko Frani , predstavnik Regije sjever uru io je pobjedni ki trofej kadetima Me imurja nakon pobjede nad Suhopoljem

I juniori blizu završnice I juniorska ekipa koju vodite voditelj škole Željko Orehovec ima priliku izboriti završnicu. O ito su dva provjerena me imurska trenerska imena odradila dobar posao s najstarijim uzrasnim kategorijama Me imurja, a i u ostalima koji igraju za akovec i Me imurje radi se - odli no i kvalitetno, tako da je Škola nogometa za sad u potpunosti ispunila o ekivanja. Juniori Me imurja u inalu Kupa regije sjever igraju s Varteksom. Utakmica se igra u srijedu s po etkom u 13.30 h u Varaždinu. (dz)

1. prosinca 2009. KVALIFIKACIJE za III. HŠL centar - B

ZAVRŠIO jesenski dio sezone III. HNL - istok

Nedeliš e izborilo III. HŠL Pobjeda Nedeliš a za oproštaj od navija a, sramotan poraz Preložana Spušten je zastor na nogometnu polusezonu nakon što su u subotu u ranom poslijepodnevnom terminu svoju utakmicu odigrali Nedeliš e i Slavija. Naš tre eligaš upisao je pobjedu za lijep oproštaj od navija a, koji su kona no dobili kvalitetnih 90 minuta zanimljive i borbene igre. Nadajmo se da to zna i da e i u drugom dijelu sezone Nedeliš e igrati tako dobro. Iako je Slavija u DunjkovecPretetinec došla sa statusom favorita, otišla je bez bodova. No, pobjeda doma ima nije bila nimalo jednostavna, jer su gosti prvo poveli, a zatim još jednom izjedna ili, odnosno nisu se predavali do samog kraja susreta. Nakon 23 minute nogometnog nadmudrivanja u prednost dolaze gosti, iji Davor Žafarani pronalazi put za loptu u mrežu iza Posavca. 0:1 Me utim nije omelo doma e nogometaše, koji samo još željnije napadaju gostuju i kazneni prostor. Najbolju priliku dobili su u 34. minuti susreta, kad je vratar Slavija Prgomet ispred svog gola srušio Tresku, a sudac Nedoklan uop e ne oklijeva ve pokazuje na bijelu to ku. Siguran je izvo a najstrože kazne Jagec za poravnanje na 1:1.

U nastavku osigurana pobjeda Da su ima samo tri boda na pameti Nedeliš ani pokazuju i po etkom drugog poluvremena, a gledatelji nisu trebali dugo ekati na novi pogodak. Jagec je to no pronašao Tresku, a on bez problema poga a mrežu iza Prgometa za vodstvo Nedeliš a 2:1. No, ni igra i Slavije nisu bez želje za pobjedom, pa ko-

riste malu dekoncentraciju u doma im redovima. Odli an je Mitrovi , a rezultat je još jednom izjedna en na 2:2. Nije dugo trebalo Nedeliš u da Slaviji vrati milo za drago. Jagec i opet ima dobru nogu kad dodaje za Zavrtnika, koji prolazi gostuju u obranu i diže rezultat na 3:2. Slijedi hladan tuš za doma u ekipu kojoj je odli no krenulo, jer je u 77. minuti zbog drugog žutog kartona na prijevremeno tuširanje poslan ponajbolji igra utakmice Jagec. Iako je igra manje mogao biti poguban za doma e nogometaše oni su se vrlo brzo snašli u novonastaloj situaciji. Gosti nemilice pokušavaju iz utakmice izvu i barem bod, no pitanje pobjednika pet minuta pred kraj susreta rješava Treska, nakon što je za njega nabacio Periši . Treska se tako premetnuo u igra a utakmice, a Nedeliš e je upisalo posljednje tri boda ove godine.

Blamaža Mladosti u Lipiku Što napisati poslije poraza od 9:1 kakvog su doživjeli Preložani u Lipiku. Bolje ništa, nego išta. Sramota uglavnom, iako neki kažu da je takva realna slika kad se ogledaju dvije mom adi razli ite pripremljenosti i kvalitete. Tek sad je vidljivo da je utakmica u kupu ova dva suparnika bila “varalica”, da su Preložani tada puno bolje izgledali nego je to realnost. Ovaj put sve je bilo gotovo vrlo brzo. Za dvadesetak minuta 5:0 za doma ina. Nisu posustali, imali su do kraja utakmice gotovo 20 prilika. Kad primiš 9 golova i kad si me u boljima u mom adi, onda je za vratara Mar eca sve re eno. Poraz kakav se ne pamti dugo vremena u preloškim redovima, ali ak se igra ima puno niti ne da zamjeriti, jer je doma in

jednostavno išao kao “lud” sve do posljednjeg su evog znaka. Me utim, treba vidjeti u redovima Mladosti što i kako na prolje e, jer ova ekipa bez obzira što je plasman mogao biti bolji da su se poklopile “sitnice”, ipak nema kvalitetu kakvu bi trebao imati jedan tre eligaš. Ali, ako nema Mladost, onda si možete misliti kakva je ukupna kvaliteta ove lige. (Strahija i D. Zrna, foto: ZV) Rezultati: Lipik - Mladost(P) 9:1; Nedeliš e - Slavija 4:2; Koprivnica – NAŠK 4:0; ¢akovo – Mladost (C) 2:1; Križevci – Višnjevac 1:1; Olimpija – MV Croatia 4:3; Beliš e – Gra i ar Vodovod 2:0; Grani ar – Croatia 2:1; Sloboda – Bjelovar 1:4.

TABLICA 1. Lipik

17 11 2 4 46:21 35

2. Slavija

17 10 2 5 31:24 32

3. Grani ar

17 9 4 4 31:25 31

4. Bjelovar

17 8 6 3 35:19 30

5. akovo

17 9 3 5 27:23 30

6. MV Croa a (SB) 17 9 2 6 41:22 29 7. Mladost (C)

17 8 5 4 30:21 29

8. Croa a ( )

17 7 6 4 32:18 27

9. Beliš e

17 8 2 7 22:18 26

10. Olimpija

17 6 5 6 33:31 23

11. Nedeliš e

17 7 2 8 29:35 23

12. Višnjevac

17 5 6 6 19:23 21

13. NAŠK

17 6 3 8 24:32 21

14. Križevci

17 6 2 9 21:31 20

15. Mladost (P)

17 5 3 9 16:30 18

16. Koprivnica

17 3 5 9 17:24 14

17. Gra ar Vod.

17 3 1 13 14:49 10

18. Sloboda

17 2 3 12 21:43 9

Odigravši 3-3 šahisti Nedeliš a zasluženo su se plasirali u III. HŠ ligu. Pokazali su više želje, bolju i aktivniju igru, te imaju bolju atmosferu u ekipi. Sve estitke Nedeliš u, a Gornjem Mihaljevcu ostaje, da se u etrvtoj ligi malo konsolidira i jednog dana se vrati. Slijede e godine e tre a liga ine: Varaždin II, Sloboda, Me imurje,Mladost,M.

Središ e,Strahoninec, Stridon II, Marof, Pretetinec i Nedeliš e.

Štrukelj Zlatko - Resman Boris 1-0

Rezultati uzvratnog dvoboja:

Štrukelj Dragutin - Žalig Kristijan 0-1

NEDELIŠ E - GORNJI MIHALJEVEC 3-3

Novak Stjepan - Žganec Ivan 1-0

Štrukelj Marijan - Stankovi Saša 0-1

Marciuš Ivan - Kova i Franjo remi

II.MEMORIJALNI TURNIR VLADIMIR GAKI

Pobjeda prve plo e hrvatske reprezentacije U organizaciji Šahovskog društva Me imurje akovec u Elektri je odigran najja i brzopotezni turnir u Me imurju u ovoj godini. Nastupilo je 36 igra a,a prvi je bio velemajstor i državni reprezentativac Stevi Hrvoje iz ¢akova. Odli ni su bili igra i Stridona, a najbolji je bio Vidovi Mario sa 7 bodova. Organizacija turnira je bila vrlo dobra, a sudili su Emil Novak i Stjepan Ov ar.

KONA NI POREDAK (najbolji 11): Stevi Hrvoje - akovo 8

Krištovi Marijan - Sv.Ivan Zelina 5,5

Mr a Milan - Vukovar 91 6,5

Horvat David - Stridon 5,5

Vidovi Saša - Stridon 6

Turk Karlo - Roviš e 5,5

Trbojevi Mladen - Stridon 6 urovi Goran - Zagreb 6

NAGRADE

Nedeliš ani su se opet vratili s velikim brojem medalja na jednom me unarodnom turniru

U slovenskom glavnom gradu Ljubljani održan je me unarodni karate turnir Ljubljana open 2009. na kojem je nastupilo 570 natjecatelja iz Srbije, Hrvatske, Italije, BiH i Slovenije. Nastupili su i karatisti KK Nedeliš e. U uzrastu seniora Stjepan Bešeni osvojio je zlato u superlakoj (-60 kg) kategoriji. Seniorska ženska ekipa karate kluba Nedeliš e u sastavu Damira Sutnjak, Ines Strahija, Stella Eleonora Soldat i Mia Šari Horvat osvojila je srebro. U uzrastu seniora bronce su osvojili Robert Zadravec i Damira Sutnjak. U uzrastu mla ih kadetkinja Stella Eleonora Soldat osvojila je zlato u srednjoj (-50 kg) kategoriji mla ih kadetkinja. Srebra su osvojili Matija Bužani u juniorima -55 kg, i Dominik Kolari u kadetima -52 kg. Bronce su osvojili Jelena Bužani , Vilim Murši , Ana Ciglari , Luka Posavec, Ines Strahija i Benjamin He a.

5. KARATE KUP ŠTRIGOVE

SENIORI

VETERANI

PIONIRI

1. mjesto

18.000,00 kuna

5.000,00 kuna

2.000,00 kuna

2. mjesto

9.000,00 kuna

2.000,00 kuna

1.000,00 kuna

3. mjesto

4.000,00 kuna

1.000,00 kuna

500,00 kuna

4. mjesto

1.000,00 kuna

500,00 kuna

pehar

Uz nov ane nagrade svakoj mom adi pripada i pehar. U sva-

Rogulj Branko - Bibinje 5,5

Zlato za Bešeni a, srebro za žensku ekipu Nedeliš a

Parovi 18. kola: NAŠK – Mladost (P); Lipik – Gra i ar Vod.; Beliš e – Mladost (C); ¢akovo – Bjelovar; Sloboda – Višnjevac; Križevci – Croatia (¢); Grani ar – MV Croatia (SB); Olimpija – Slavija; Nedeliš e – Koprivnica.

Prijave se primaju zaklju no sa 22.12.2009. (utorak) do 12 sati. Sve dodatne informacije možete dobiti u ME¢IMURSKOM NOGOMETNOM SAVEZU na telefone broj 328-802 i 328-804 ili brojeve mobitela 099-3328-802, 099-3328-804, a kod tajnika MNS na broj mobitela 098-198-66-26.

Biti Ozren - Mladost Zagreb 5,5

LJUBLJANA OPEN u karateu

Prva faza u etiri dvorane, prijave do 26. prosinca Prijave za sva etiri mjesta odigravanja se mogu izvršiti u ME¢IMURSKOM NOGOMETNOM SAVEZU, za natjecanje u akovcu u PIZERIJI PROVENTUS u Ivanovcu, za natjecanje u Murskom Središ u prijave se primaju u KAVANI PICASSO, za natjecanje u Prelogu u PIZERIJI ROSA i natjecanje u Kotoribi PIZERIJA MAJO.

estitke organizatora pobjedniku turnira

Vidovi Mario - Stridon 7

27. ZIMSKO PRVENSTVO Me imurja u malom nogometu

Poznati su detelji oko Zimskog prvenstva Me imurja u malom nogometu. Prva faza igra se u športskoj dvorani Graditeljske škole u akovcu, u športskoj dvorani u Prelogu, športskoj dvorani u Murskom Središ u i športskoj dvorani u Kotoribi, a završnica samo u akovcu. Prvenstvo po inje 26. prosinca 2009. Pismene prijave s nazivom mom adi uz naznaku u kojoj e se kategoriji natjecati (seniori, veterani ili pioniri) primaju se u: ME¢IMURSKOM NOGOMETNOM SAVEZU, Neumannova 4, akovec osobno ili putem telefaksa broj 328-804. Kotizacija za seniorske mom adi iznosi 700 kuna, za veterane (ro eni 1974. i stariji) 500 kuna i za pionire (ro eni 1994. i mla i) 200 kuna.

Novak Emil - Jaklin Damir - remi

koj konkurenciji nagra uje se najbolji strijelac, igra i vratar.

Štrigovskim karatistima ak 21 medalja U Štrigovi je održan me unarodni turnir pod nazivom 5.KARATE KUP ŠTRIGOVE na kojem je nastupilo 23 kluba iz Slovenije i Hrvatske. Oko 150 natjecatelja odmjerilo je snagu u 35 kategorija. Najviše odli ja osvojili su predstav-

nici doma eg kluba koji su osvojili ak 21 medalju . Najbolji «posao» od Štrigov ana odradile su djevojke Ana Stankovi , Dora Šari i Valerija Novak koje su osvojile 5 zlatnih medalja. Ipak, titula najuspješnijeg kluba je ove godine pripala lano-

vima KK Me imurje koji su osvojili ak 6 zlatnih medalja. Dva najuspješnija kluba, osim nov anih nagrada su osvojili i nagradu sponzora Toplica Sv. Martin, te e svoje dobre rezultate proslaviti kupanjem.

1. prosinca 2009. SGC ATON po drugi put ugostio najbolje hrvatske gimnasti are na državnom prvenstvu

Filip Ude prvi put nastupio pred doma om publikom i uzeo zlato - Tijana Tkal ec osvojila je etiri medalje: jedno zlato i tri srebra, a odli na je bila i Stella Petran u juniorskoj konkurenciji, s tri osvojene medalje po spravama Filip Ude je po prvi put nastupio na pred doma om, me imurskom publikom na jednom službenom gimnasti kom natjecanju. Prošle godine morao je presko iti državno prvenstvo, ove godine 18. po redu nije. Osvojio je zlato u konju s hvataljkama. Nije nastupio u ostalim disciplinama. Njegova klupska kolegica Tijana Tkal ec potvrdila je primat najbolje u Hrvatskoj u preskoku, a osvojila je još tri srebra. Najviše medalja na prvenstvu u najja oj muškoj konkurenciji FIG programa pokupio je Osje anin Markovi koji je osvojio ak tri zlata. Seligman nije blistao. Nekoliko padova na konju s hvataljkama i tek 4. mjesto. Me utim, iza njega je težak dio sezone, novi klub i kona no ok odnosi na relaciji akovec-Osijek. To potvr uje i situacija da e mu Filip Ude darovati novi konj s hvataljkama

Filip Ude kako bi bio što spremniji sljede e sezone. U juniorskoj konkurenciji izvrsno se predstavila nova gimnasti ka nada Stella Petran koja je osvojila tri medalje. Zlato na tlu i dva srebra. Pred njom je tako er lijepa budu nost, kao i niz drugih mla ih gimnasti ara akove kog kluba koji su osvojili medalje u B i C kategorijama.

- Ne mogu re i da je to moj povratak, iako sam ove godine imao špicu na MI u Pescari, ali polako vra am višeboj i nadam se da u druge godine biti onaj pravi. Osje aj za sprave još nije pravi, ali i za to je potrebno vrijeme.Trenutno radim na poja anju programa na svim spravama, jer kao što su treneri rekli slijede e godine primarno je vratiti i stabilizirati višeboj. Stoga se nemojte uditi ako slijede e sezone ne u na svojim spravama uvijek pokazati maksimum. Bolovi su još uvijek prisutni, ali sve je bolje i bolje i jedva ekam da opet budem onaj pravi. Sretan sam jer sam po prvi puta mogao nastupiti pred doma om publikom u Me imurju i nadam se da nisam nikog razo arao, rekao je po završetku natjecanja najve i hrvatski gimnasti ki adut Filip Ude.

Natjecanje prošlo na visokom nivou

TKAL EC: Spremni smo prihvatiti i puno ve e priredbe Budu i da je 17. Državno prvenstvo, prošle 2008. god. bilo po prvi puta organizirano u SGC Aton željeli smo ove godine u samoj organizaciji posti i jedan viši nivo od onog koji zahtijeva organizacija državnog prvenstva, kako bismo zapo eli sa utvr ivanjem mogu nosti organizacije i nekog od me unarodnih takmi enja, tj. da li SGC pruža upravo sve ono što smo željeli posti i njegovom izgradnjom. Iz takvog prošlogodišnjeg pristupa proizašlo je da je, slobodno možemo re i, organizacija ovogodišnjeg 18. državnog prvenstva bila gotovo besprijekorna o emu svjedo e i utisci svih sudionika takmi enja. injenica je da „uvijek može bolje“, ali ono što je najbitnije je upravo spoznaja da je SGC spreman za organizaciju svih vrsta i nivoa takmi enja. U provo enju pripremnih i organizacijskih poslova dogodila

se još jedna izuzetno pozitivna stvar, koja nas je veoma ugodno iznenadila (usprkos problemima koji se u toj fazi priprema pojavljuju i ne mogu vas zaobi i – od prijave sudionika i itavog niza poslova koje je trebalo obaviti Tajništvo HGS-a, ali zbog virusa H1N1 nije radilo, itd., do opremanja dvorane) svoju pomo ponudio je velik broj roditelja djece koja treniraju, ali i onih volontera koji nisu u nikakvoj direktnoj vezi sa Gimnasti kim klubom. Upravo tak ve doga aje smatramo priznanjem našem radu koji nam daju poticaj za daljnji rad i koji nam dokazuju da radimo kvalitetno i da smo na ispravnom putu. Stoga zahvaljujem svim pokroviteljima, sponzorima i volonterima koji su svojim aktivnim u estvovanjem pomogli u organizaciji ovog natjecanja kazao je predsjednik GK Marijan Zadravec Macan Stevo Tkal ec. (dz)

Gimnasti ki klub Zadravec Marijan Macan bio je ina e odli an organizator 18. državnog prvenstva u sportskoj gimnastici u svim programima: B i C, te najja em FIG programu. Natjecanje je održano minuli vikend u SGC Aton Nedeliš e, pred lijepo popunjenim gledalištem. Oboren je rekord nastupa više od 400 natjecatelja iz tridesetak kluba “lijepe naše”. Zastupljena je bila cijela Hrvatska, nastupili su klubovi ak iz Dubrovnika, Imotskog, Solina, Vukovara, Duge Rese.... - Organizacijski je teže organizirati završnicu PH nego primjerice svjetski kup, jer imamo puno više i natjecatelja i kategorija. U Osijeku je nastupilo 27 država i 130-ak natjecatelja u seniorskoj kategoriji, a naše brojke su tri puta

Stella Petran ve e u broju natjecatelja i 12 puta više kategorija. Obrada podataka bila je beži na i imali smo prakti no „live scores“ na webu, te se natjecanje prakti no moglo pratiti na internetu . Stoga posebna zahvala Ekonomskoj školi na elu sa ravnateljicom Dušankom Novak koja nam je osigurala ekipu koja je unosila podatke. Pohvale su prštale sa svih strana sa željom da se vidimo druge godine. No druge godine mi emo organizirati jaki me unarodni Grand Prix gimnsti ki “miting”, na kojem e nastupiti samo natjecatelji sa pozivnicom, kazao nam je po završetku natjecanja sportski direktor Mario Vukoja. Pohvale i našim sucima koji su prvi puta bili u ulozi sudaca umjesto vježba a. Nikola Dudek sudio je „A“ program i dobio je najvišu ocjenu i preporuku da u slijede oj godini može pristupiti ispitu za nacionalnog suca. Alen Vinko, Stjepan Domini , David Vinko, Aleksandra Bedi i Vlatka Mikul i tako er su svoj suda ki posao obavili odli no. (D. Zrna, foto: Z. Vrzan)

I. HOL - Me imurje Centrometal stigao do lagane pobjede u 8. kolu

Samo 53 minute dovoljne za pobjedu Ekspresno brza bila je utakmica Centrometala i Daruvara, u kojoj su doma i ostavili goste “bez teksta” i upisali posljednju pobjedu ove sezone pred svojom publikom. Razlika u kvaliteti izme u Centrometala i gostiju iz Daruvara bila je golema, a sasvim je jasno zbog ega su Daruvarci tako nisko na prvenstvenoj ljestvici. Ni u jednom od tri odigrana seta pobjeda doma ih nije bila upitna. Zahvaljuju i odli nom servisu, na kojeg Daruvarci nisu znali odgovoriti, Centrometal je brzo i lako dolazio do poena. Veliki je problem za gostuju e odbojkaše bila i niska dvorana, pošto je utakmica igrana u osnovnoškolskoj dvorani umjesto u SGC Atonu, pa im i previše lopti završava u stropu. Svakako je doma im odbojkašima dodatni polet dao rezultat iz prošlog kola, u kojem je pred Centrometalom pala Rijeka, pa su igrali vrlo angažirano i kvalitetno. Posebno se istaknuo Vabec, koji nije imao lošu loptu u cijelom tijeku utakmice. Utakmicom je zadovoljan dopredsjednik kluba Sre ko Horvat, koji nam je rekao: - Još samo gostovanje u Gornjoj Vežici i polusezona je završena. Kako je Vežica najslabiji klub lige mislim da ne bi trebalo biti problema oko upisivanja nova tri boda na naš konto, naši budu i doma ini nisu ubilježili ni jednu pobjedu i imaju svega jedan osvojeni bod. Što se dosadašnjeg tijeka sezone ti e, Horvat je komentirao: - Mislim da smo mogli upisati i više bodova, posebno e nas progoniti utakmice s Kar-

lovcem i Siskom, koje smo skoro imali u džepu da bi sasvim bez ikakvog smisla posustali u krivi trenutak. Osvrnuo se Horvat i na ovogodišnje izdanje Hrvatske odbojkaške lige, te kazao: - Primjetno je slabija kvaliteta klubova, jer nas je sve jako pogodila recesija. Mnogi su se klubovi morali odre i stranaca i skupljih doma ih igra a, pa pati igra. No, to je opet šansa mla ima da skupe iskustvo i minutažu, pa se ini da se ostvaruje ona stara poslovica – svako zlo za neko dobro. (Ivana Strahija)

CENTROMETAL – DARUVAR 3:0 (25:11, 25:17, 25:15) NEDELIŠ¤E: Dvorana OŠ. Suci: Zamlakar (Beliš e) i Radanovi (Osijek). CENTROMETAL: M. Posavec, T. Posavec, D. Posavec, Vabec, Kre ak, Todorovi , Grubiši , Petran, Harambaši , Makarov, Palinkaš. DARUVAR: Kep ija, Turkovi , Meringer, Miota, Trusi , Salopek, Kolar, Saboli , Kurtovi , Rendi , Nagy. Rezultati: Mladost KL – Šibenik 3:0; Karlovac – Rijeka 1:3; Sisak – Gornja Vežica 3:0.

TABLICA 1. Varaždin

7 7 2 0 21:4 20

2. Rijeka

8 6 2 2 18:7 18

3. Mladost KL

7 6 2 1

4. Sisak

8 5 2 3 17:11 16

5. Mursa Pan Pi

7 4 2 3 14:11 12

19:6 17

6. Karlovac

8 4 2 4 14:15 12

7. Centrometal

8 3 2 5 12:16 10

8. Šibenik

7 2 2 5 10:18 5

9. Daruvar

8 1 2 7 6:22 3

10. Gornja Vežica 8 0 2 8 3:24 1

Blok Centrometala protiv Daruvara funkcionirao je besprijekorno Robert Seligman

1. prosinca 2009.

KOŠARKA

A 2 LIGA sjever

Me imurje slavilo u Varaždinu!

Bojan Košak solidno je odradio svoj dio posla

KUGLA KI prvoligaš uhvatio prve bodove na gostovanje

Protiv otpisanog Trilja bez problema Za razliku od nogometaša, akove ki kugla ki prvoligaš pronašao je “žrtvu” na gostovanju. Svladao je Trilj koji nema uvjete na vlastitoj dvorani pa igra u Splitu. Lagana akove ka pobjeda 7:1. Iako postava Željezni ara nije bila previše raspoložena i to je bilo dovoljno za uvjerljivu pobjedu, što najbolje govori da e Triljani “plesati samo jedno ljeto” u prvoligaškom društvu. Na kuglani Mertojak, koja mu o ito odgovara jer je pred dvije godine stigao do titule viceprvaka države, najbolje je na gostovanju odigrao Predrag Turk (591), a zajedno sa partnerom Bojanom Košakom (540) doveo je Željo u vodstvo do 2-0 u prvom bloku. Rajmond Pokriva (544) i Ivica Pun ikar (578) tek solidno su odradili svoj dio zadatka, ali nakon drugog bloka sve je bilo gotovo. Še er je stigao kako je to obi aj kod akove kog sastava na kraju. Bojan Plevnjak ponovno je bio daleko najbolji u redovima Željezni ara (620), a vrlo dobar je ponovno bio Mladen Vresk (563) koji je dobio prednost pred Pigacem koji pak je malo šetao od jednog do drugog dvoboja, jer je u neposrednoj blizini odigran derbi kola izme u Splita i Zapreši ana koji je doslovce odlu ivan u zadnjem hicu. Na kraju kona an rezultat visokih 7-1 i + 218 unjeva.

Željezni ar je napredovao za jedno mjesto na tablici te je sada na 7.mjestu, ali ne zaostaje previše za samim vrhom, budu i da ga od 3. mjesta dijele 2 boda. Sljede i vikend je ponovno prvenstvena stanka.

TRILJ 1 (3218) ŽELJEZNI AR 7 (3436) Vrcan – P. Turk 0:1 (0:4, 521:591); Poljak – Košak 0:1 (2:2, 530:540); Vuk as – Pun ik ar 0:1 (0:4, 494:478); Bošnjak – Pokriva 0:1 (1:3, 545:544); Lišni – Vresk 1:0 (3:1, 590:563); Šušnjara – Plevnjak 0:1 (0:4, 538:620). Ostali rezultati: Grmoš ica 6 (3690) – Zanatlija 2 (3596); Novska 6 (3517) – Bjelovar 2 (3426); Adrianeon 1 (3440) – Zadar 7 (3763); Konikom Osijek 7 (3523) – Kandit Premijer 1 (3429); Poštar 5 (3671) – Zapreši 3 (3669).

TABLICA 1. Zadar 2. Zapreši 3. Novska 4. Konikom 5. Grmoš ica 6. Poštar 7. Željezni ar 8. Zanatlija 9. Kandit 10. Adrianeon 11. Bjelovar 12. Trilj

9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9

8 7 6 6 5 5 5 4 3 2 2 0

0 0 0 0 1 1 0 0 0 0 0 0

1 2 3 3 3 3 4 5 6 7 7 9

57:15 49:23 43:29 42:30 47:25 39:33 35:37 39:33 26:46 26:46 23:49 6:66

Kluspko prvenstvo U-23 na SRC Mladost akove k a k uglana predstoje i vikend ugoš uje najbolje mlade sastave države U-23 na klupskom prvenstvu. Me utim, mladi igra i ve su nositelji u svojim klubovima, pa i reprezentaciji, a imena poput Uzelca, Mancea i Marinovi a, koji su osvaja i svjetskih odli ja, zasigurno pobu uju dodatno zanimanje. Me utim, i me imursko kuglanje ima svog aduta Bojan Plevnjak koji e predvoditi svoju ekipu Željezni ara. Osim njega za sastav kandidiraju još:

Igor Ma ek, Danijel Košak, Nikola Turk, Bruno Mesari i Luka Štrukelj. Me u njima e trener Ivan Ro ak izabrati postavu, što za njega nije baš nimalo jednostavan zadatak, s obzirom da osim sigurnog Plevnjaka svi ostali su “tu negdje”. Favoriti za naslov su Grmoš ica i splitski Mertojak, ali to ne zna i da iznena enja nisu mogu a. Prvenstvo se igra u subotu i nedjelju na kuglani SRC Mladost, a Željezni ar e svoj nastup imati u nedjelju od 15 h. (dz)

16 14 12 12 11 11 10 8 6 4 4 0

U pravom derbiju prvenstva, a u okviru 8. kola u Varaždinu su igrale do ovoga kola dvije najbolje ekipe – ŠK Vindija i akove ko Me imurje. Doma i su košarkaši bili prili no psihi ki poljuljani neo ekivanim porazom iz prošloga kola u Bjelovaru, pa su tako krenuli i u ovu utakmicu- preplašeno. «Nanjušivši krv», košarkaši Me imurja su odmah krenuli u petoj brzini i jednom dosad nevi enom kanonadom trica jednostavno u prvoj etvrtini pomeli vindi e s parketa. Razlika se penjala i do +17, pa se slobodno može re i da je derbi Me imurje dobilo ve nakon prve etvrtine. Jest da su doma i došli u zadnjoj dionici na minus pet, ali se uvijek u akove kim redovima netko našao tko nije dozvolio totalni «break». Na kraju zasluženih +9 za Me imurje, a estitke zaslužuju skoro svi košarkaši koji su izlazili na parket Arene u Varaždinu, no povratnik u mom ad nakon bolesti Mario Novak Medo ipak je onaj igra koji radi razliku i uz kojega se i mla i igra i osje aju ja ima i boljima. akovec je kod ku e igrao protiv slabašnoga Radnika iz Križevaca, igrao s njima «trapa njapa» košarku i uspio 0.7 sekundi iz dva pogo ena slobodna bacanja Jurasa izboriti dva boda. Nedeliš e je u Vrbovcu naletjelo na «minu» - poraz od 35 koševa razlike nitko nije o ekivao, a naro ito ne košarkaši Nedeliš a koji su dobar dio prvoga poluvremena držali egal. No, potpuno su potonuli u drugom poluvremenu, a naro ito u zadnjih 10 minuta. Nije im prvi puta! (bh)

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA Podravac – Grafi ar 106:76 Križevci – Bjelovar 101:76 Ivan ica – Mladost 81:47 akovec – Radnik 69:67 (12:16, 19:15, 17:19, 21:17)

AKOVEC: Horvat 12, Wrana, Prprovi L. 6, Megla 14, Prprovi M. 7, Golubi N. 5, Juras 14, Lon ari , Kanižaj, Karpov 1, Ostoja 10, Vehtersbah. Petar Zrinski – Nedeliš e 103:68 (24:25, 29:17, 21:15, 29:11)

NEDELIŠ¤E: Gospo i 14, Kocijan, ¢un uš, Posavec, Masli 20, Naki 4, Šegovi , Fekonja, Štefi 9, Šamarija, Ba i 21, Golik. ŠK Vindija – Me imurje 71:80(17:32, 16:14, 21:21, 17:13)

ME¢IMURJE: Turk, Terek, Novak Marek 5, Vugrinec 13, Hrka A. 14, Zaspan 3, Hrka N. 10, Vuruši , Martinovi , Novak Mario Medo 16, Novak Man. 9, Golubi A. 10.

TABLICA

Obrana Me imurja bila je na visokom nivou

1. ME IMURJE 2. ŠK Vindija 3. Podravac 4. Petar Zrinski 5. Križevci 6. AKOVEC 7. Bjelovar 8. Ivan ica 9. NEDELIŠ E 10. Mladost ( ) 11. Gra ar 12. Radnik

8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8

8 6 6 5 5 5 3 3 3 2 1 1

0 2 2 3 3 3 5 5 5 6 7 7

16/+189 14/+115 14/+80 13/+99 13/+95 13/+23 11/-23 11/-28 11/-100 10/-186 9/-127 9/-137

B LIGA sjever

Prelog jedini neporažen! istih 6-0 ostvario je Prelog u prvih 6 kola nove sezone najnižeg ranga u Hrvata. Ovoga je vikenda ostvario pobjedu i na «skliskom» parketu u Lepoglavi (mjestu gdje se «okliznulo» Mursko Središ e) i to na vrlo autoritativan na in – pobjedom od ak 25 koševa razlike! Zanimljivo je bilo u akovcu gdje je Me imurje Globetka držalo navija e Dubrav ana u tišini skoro 35 minuta, ali...u zadnjih su 5-6 minuta propjevali i Dubrav an je odnio dva vrijedna boda. (bh)

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA Koprivnica – Vinica 92:55

Lepoglava – Prelog 55:80 (14:15, 17:19, 14:19, 10:27)

PRELOG: Lesar 9, Podvezanec, Šolja, Pusti 24, Blažona, Šari 16, Jankovi S., Pongrac, Blažeka, Ciglar 17, Jankovi B., Poredoš 14.

Gomzi 3, Leva i , Franji , Podvezanec 22, Horvat, Šantl, Vuruši 22, Jaluši 4. DUBRAV AN: Varga 25, Rusak, Jakupak 10, Haramija 2, Lukša R. 8, Balog, Brljak, Me imurec 24, Orehovec, Horvat, Lukša D., Štefi 4.

Grafi ar II – Donji Kraljevec 70:56(12:14, 17:11, 24:18, 17:13)

Cestica 2000 – Mursko Središ e 45:76

DONJI KRALJEVEC: Dopu , Borovi 2, Zrna 3, Belovari 4, Mesari , Ivanovi 2, Švenda 13, Glavina 7, Ruži 21, Lon ari , Šte an 4.

MURSKO SREDIŠ¤E: Varga 2, Brodar, Kralji M. 20, David, Mikulaj 15, Radikovi 4, Cilar 2, Bedi 11, Dodlek 10, Tkalec 6, Bogdan 6, Kralji N.

Me imurje Globetka – Dubrav an 64:73(9:11, 23:15, 15:16, 16:25)

Mladost Ivanovec – Kotoriba 69:85 (16:18, 18:25, 17:22, 18:20)

ME¢IMURJE GLOBETKA: Markovi 3, Capek 6, Dolovski, Serdarevi 4,

MLADOST IVANOVEC: Vuruši 18, Gašparlin 3, Vu aj 18, Mihoci 2,

Kranj ec, Car, Drk 12, Vugrinec 3, Klinec 10, Kresinger 3. KOTORIBA: Mlakar, Igrec, Habuš 3, Zvošec 32, Sušec 4, Fuš Hi., Fuš Hr., Zvošec B., Zlatar 17, Pogorelec 17, Ujlaki 12.

TABLICA 1. PRELOG

6 6 0 12/+80

2. MURSKO SREDIŠ E

6 5

3. DUBRAV AN

6 5

1 11/+151

4. KOTORIBA

6 5

1 11/+62

1 11/+154

5. Gra ar II

6 4 2 10/+27

6. Lepoglava

6 3

3 9/-31

7. ME IMURJE GLOBETKA 6 3

3 9/-31

8. DONJI KRALJEVEC

6 2

4 8/-21

9. MLADOST IVANOVEC

6 2

4 8/-53

10. Koprivnica

6 1

5 7/-43

11. Vinica

6 0 6 6/-143

12. Ces ca 2000

6 0 6 6/-152

KADETSKA LIGA regije sjever, skupina A

Dobra košarka u M. Središ u! Najzanimljivija utakmica 6. kola za kadete ro ene 1994. i mla e igrala se u M. Središ u gdje se u stvari održao pravi mali «revolveraški dvoboj». Naime, Kanižaj iz ekipe akovca je zabio 44 koša, a igra doma e mom adi Radikovi 28, pa je logi no pobjedu odnijela ekipa akovca. Logi no pišemo iz razloga što su obje ekipe zapravo «one man team»! (bh)

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA

Me imurje – ŠK Vindija 71:44(19:11, 20:10, 18:6, 14:17)

Mursko Središ e – akovec 68:71 (14:16, 20:18, 23:17, 11:20)

ME¢IMURJE: Jeleni 14, Kocijan 5, Miko 6, Šte ok, Agi , Lepen 7, Franin 11, Car 8, Novak, Žvorc, Voni 20, Farkaš. Trener aji .

MURSKO SREDIŠ¤E: Škvorc, Vinko Novak 1, Matoša, Balaž 11, Repalust L., Radikovi 28, Korbelj V., Koss 16, Korbelj K., Per i 5, Sitar 2, Breglec 5. Trener Repalust S. AKOVEC: Lon ari 10, Škrobar 4, Vibovi 11, Wrana 2, Kanižaj 44, Lesar, Kopjar. Trener Bence E.

Ivan ica – Nedeliš e 81:33(19:5, 19:9, 25:2, 18:17)

NEDELIŠ¤E: Štrukelj, Kocijan 17, Kova i , Golik 14, Milihram, Novak 2. Trener Štrukelj M. Me imurje II – Cestica 2000 220:8

ME¢IMURJE II: Hamer 16, Novak 10, Gašpari 21, Glumac 24, Sabol 11, Jambrovi 41, Vrus 15, Mom ilovi 21, Mati, Kapelari 30, Keresteš 21, Mihinja 10. Trener Novak S.

TABLICA 1. ŠK Vindija 2. Ivan ica 3. Me imurje II 4. Me imurje 5. Donji Kraljevec 6. akovec 7. Mladost Ivanovec 8. Mursko Središ e 9. Prelog 10. Ces ca 2000 11. Nedeliš e

6 6 6 4 4 5 4 5 5 5 4

4 4 3 4 4 3 3 1 1 0 0

2 2 3 0 0 2 1 4 4 5 4

10/+191 10/+177 9/+200 8/+292 8/+127 8/+81 7/+104 6/-89 6/-298 5/-607 4/-178

1. prosinca 2009. II. HRVATSKA STOLNOTENISKA liga - istok - muški

II. HRVATSKA STOLNOTENISKA liga - istok - žene

Po jedna pobjeda Šenkovca i MSTC Nostra

Samo jedna pobjeda naših predstavnica

U subotu 28.11 odigrano je etvrto kolo 2.HL istok koja e, ini se, u ovoj sezoni biti najzanimljivija i najnapetija do sad, što potvr uju brojna poja anja klubova koji se u njoj natje u. Od tri me imurskih predstavnika Šenkovec i MSTC-Nostro upisali su po jednu pobjedu, dok je ekipa Mihovljana, nažalost upisala svoj peti uzastopni poraz ime se nalazi na samom dnu tablice. Pobjeda MSTC-Nostra nad Obrtni kom školom iz Slavonskog Broda (4:3)ukazuje na dobru kombinaciju ovosezonskih poja anja (Aldin Džaferovi i Miljenko Rado aj) i doma ih mladih snaga (Nikola Magdaleni i Igor Tkalec). Dvije pobjede Džaferovi a i po jedna Tkaleca i Rado aja u jako neizvjesnom susretu donijele su Nostru nove bodove.

Unato poja anjima i prednosti doma eg terena osje ka Olimpija bila je prevelik zalogaj, te svladala Nostro 4:1. Igra i Šenkovca u ovom kolu imali dva teška gostovanja u Koprivnici i Kutini. Tijesnom pobjedom nad Kutinom (4:3) s po dvije dobivene partije istakli su se Rinaldo Jurinec i Matija Bari , dok se kadetski reprezentativac Nikola Horvat nije baš iskazao. Vidno izmoreni što izi ki, što psihi ki nako napornog susreta s Kutinom, igra i Šenkovca nisu prožili pravi otpor koprivni koj Podravci, koja je me u ja im ekipama lige, te su poraženi s 4:1. (it)

Rezultati 4. kola: Kutina - Šenkovec 3:4 (M. Runji - Horvat 3:0, Oreškovi - Bari 0:3, F. Runji - Jurinec

2:3, F. Runji /M. Runji - Horvat/Jurinec 3:1, M. Runji - Bari 2:3, F. Runji - Horvat 3:0, Oreškovi - Jurinec 0:3), Podravka - Igea Željezni ar 3:4 , MSTC-Nostro - Olimpija ID 1:4 (Džaferovi - Oli 3:1, Tkalec Hadži 1:3, Rado aj - Arapovi 0:3, Džaferovi /Tkalec - Belaj/ Hadži 1:3, Džaferovi - Hadži 1:3), Mihovljan - Obrtni ka škola-Brod 1:4 (Bujan - Klai 3:2, R. Mikac - Bogdanovi 0:3, Maruši - Smuda 2:3, Bujan/Maruši - Bogdanovi / Klai 1:3, Bujan - Bogdanovi 1:3), Kutina - Igea Željezni ar 2:4, Podravka - Šenkovec 4:1 (Lon ar - Jurinec 3:0, Juraši - Bari 0:3, Beli - Horvat 3:2, Kova evi /Lon ar - Horvat/ Jurinec 3:1, Lon ar - Bari 3:1), MSTC-Nostro - Obrtni ka škola-Brod 4:3 (Džaferovi - Klai 3:1, Rado aj - Bogdanovi 2:3,

Tkalec - Dabi 2:3, Džaferovi / Tkalec - Bogdanovi /Klai 1:3, Džaferovi - Bogdanovi 3:1, Tkalec - Klai 3:1, Rado aj – Dabi 3:2), Mihovljan - Olimpija ID 0:4 (Maruši - Tominac 1:3, Crn ec - Oli 0:3, Bujan - Hadži 1:3, Bujan/Maruši - Oli / Tominac 0:3), Lokomotiva i Vukovar ‘91 bili su slobodni.

TABLICA 1. Olimpija ID

7 6 1 27:11 12

2. IGEA Željezni ar 5 5 0 20:6 10 3. Podravka

7 4 3 22:14 8

4. MSTC-Nostro

5 4 1 17:12 8

5. Šenkovec

5 3 2 14:12 6

6. Obrt. Škola Brod 7 3 4 18:20 6 7. Vukovar ‘91

5 2 3 12:14 4

8. Ku na

7 2 5 19:22 4

9. Mihovljan

5 0 5 2:20 0

10. Lokomo va

5 0 5 0:20 0

etvrto kolo nije donijelo dobre rezultate naših predstavnica. Jedinu pobjedu su ostvarile igra ice MSTC-Nostra svladavši slabašnu Viroviticu koja još eka na svoju prvu pobjedu u ovoj sezoni. Igra ice Šenkovca i Mihovljana nisu uspjele ostvariti pozitivan rezultat u ovom kolu u kojem su naše predstavnice odigrale samo jedan susret. Kobna po Šenkovec i Mihovljan je bila Mladost iz Petrinje koja za sad ima stopostotni u inka u sezoni. Za razliku od Mihovljana koji je izbugio 4:1, igra ice Šenkovca pružile su veoma dobru igru i pokazale da se mogu nositi i s najja ima, i u napetoj završnici ipak izgubile 4:3. Kod ekipe Šenkovca istakla se Andrea Gali s dvije pojedina ne pobjede. Jedinu pojedina nu pobjedu za ekipu Mihovljana ostvarila je Nives Golub. (it) Rezultati: Šenkovec - Mladost 3:4 (Gali - Šoši 3:0, Lehkec - Vran i 0:3, Novak - Mari-

ni 0:3, Gali /Novak - Marini / Vran i 1:3, Gali - Vran i 3:1, Novak - Šoši 3:0, Lehkec - Marini 0:3), Mihovljan - Mladost 1:4 (M. Cividini - Marini 0:3, Kolar - Vran i 0:3, Golub - Šoši 3:1, Golub/Kolar - Marini / Vran i 0:3, M. Cividini - Vran i 0:3), MSTC-Nostro - Virovitica 4:1 (Ratajec - Manojlovi 3:0, Herjavec - Horvat 1:3, Popovi - Koš ak 3:0, Popovi /Ratajec - Horvat/Koš ak 3:0, Ratajec - Horvat 3:1), MSTC-Nostro - Vodovod odgo eno, Igea Željezni ar i MGK-Drava bili su slobodni.

TABLICA 1. Šenkovec

5 4 1 19:8 8

2. Mladost

4 4 0 16:6 8

3. MGK-Drava

4 3 1 13:8 6

4. MSTC-Nostro

3 2 1

9:5 4

5. Vodovod-Osijek 5 2 3 15:13 4 6. IGEA Željezni ar 4 2 2 10:11 4 7. Mihovljan

5 1 4 6:15 2

8. Virovi ca

6 0 6 5:24 0

ME IMURSKE STOLNOTENISKE LIGE I. ŽL

III. ŽL

V. A ŽL

Kolo bez iznena enja

Gužva na vrhu

Favoriti uvjerljivo

U 6. kolu I. ŽL favoriti su pokazali svoju nadmo nad svojim suparni kim ekipama, što potvr uje kolo bez iznena enja. Dvije vode e ekipe lige (Šenkovec 3 i MSTC-Nostro Team) rutinski su svladale ovotjedne protivnike (Katex i Kos Kotoriba 3) koji nisu pružili ve i otpor kako bi zadali barem malo muke svojim protivnicima, uo i njihovog me usobnog ogleda u nadolaze em kolu. Mom ad Katex-a na za elju tablice upisala je svoj šesti uzastopni poraz, što je pomalo za u uju e s obzirom na njihove rezultate prijašnjih sezona. Susret izme u Putjana Brid i Hodošana 1 je odgo en. Rezultati 6. kola: Katex Šenkovec 3 0:10, MSTC-Nostro-

Situacija na vrhu tablice iz kola u kolo sve se više zahuktava, te je sve više neizvjesna. Nakon odigranih šest kola, ak tri najbolje plasirane mom adi u ligi imaju jednak broja bodova, ali treba primijetiti da se mom adi iz središnjeg djela tablice opasno približavaju, te time situaciju ine još zanimljivijom. Iako su vode e mom adi i u ovom kolu upisale pobjedu, vrijedi izdvojiti susret izme u trenutno vode ih Putjana 6 i etvrtoplasiranog Hodošana 2 u kojem je ipak slavila vode a mom ad tijesnim rezultatom u susretu punom napetosti i uzbu enja.

Šesto kolo svojim uvjerljivim rezultatima pokazalo je da favoriti ne posustaju u svom lovu na viši rang natjecanja. Vode e, još uvijek neporažene ekipe STK-a 3 i Zasedbrega krvni ki su postupile prema ekipama Šenkovca 7 i Šenkovca 8, prepustivši im samo po jednu partiju. Moglo bi se re i da i mogu samo s tom jednom partijom biti i relativno zadovoljne pogledavši mom ad Putjana 8 koja je u gostima kod Šandorovca uništena rezultatom 10:0. Nadamo se da e u narednom kolu biti zanimljivijih susreta za pra enje i malo napetijih me eva.

Team - Kos-Kotoriba 3 8:2, HEDRA 1 - Damtex 1 3:7, Putjane Brid - Hodošan 1 odgo eno, Šenkovec 2 - Kos-Kotoriba 2 8:2

TABLICA 1. Šenkovec 3

6 6 0 0 51:9

2. MSTC-NT

6 6 0 0 48:12 12

12

3. Putjane Brid

5 3 1 1 35:15 7

4. Šenkovec 2

6 3 1 2 35:25 7

5. Damtex 1

6 3 1 2 31:29 7

6. Kos Kotoriba 3 6 3 0 3 31:29 6 7. HE- DRA 1

6 2 0 4 29:31 4

8. Kos Kotoriba 2 6 1 0 5 12:48 2 9. Hodošan 1

5 0 1 4 9:14 1

10. Katex

6 0 0 6 9:51 0

Rezultati 6. kola: Putjane 4 - Lopatinec 2 5:5, Donji Kraljevec 1 - Kos-Kotoriba 4 7:3, Putjane 6 - Hodošan 2 6:4, Šenkovec 5 - Draškovec 8:2, Lopatinec 3 - Mihovljan 4 2:8

TABLICA 1. Putjane 6

6 4 1 1 38:22 9

2. Šenkovec 5

6 4 1 1 37:23 9

3. Mihovljan 4

6 4 1 1 34:26 9

4. Hodošan 2

6 4 0 2 40:20 8

5. Donji Kraljevec 1 6 3 1 2 36:24 7 6. Kos Kotoriba 4

6 2 1 3 27:33 5

7. Putjane 4

6 1 3 2 27:33 5

8. Lopa nec 2

6 1 2 3 28:32 4

9. Draškovec

6 1 1 4 17:43 3

10. Lopa nec 3

6 0 1 5 16:44 1

Rezultati 6. kola: Zasadbreg - Šenkovec 8 9:1, Šandorovec - Putjane 8 10:0, Dragoslavec Breg - Putjane 7 3:7, Mladost - Mihovljan 5 Primabiro 3:7, Šenkovec 7 - STK 3 1:9

TABLICA 1. STK 3

6 6 0 0 54:6

2. Zasadbreg

6 6 0 0 50:10 12

3. Mihovljan 5-Prima 6 5 1 0 44:16 11 4. Šandorovec

6 4 1 1 45:15

9

5. Šenkovec 7

6 3 0 3 31:29

6

6. Putjane 7

6 2 0 4 20:40 4

7. Putjane 8

6 1 1 4 16:44 3

8. Dragoslavec Breg 6 1 0 5 18:42

2

9. Šenkovec 8

6 0 1 5 13:47

1

10. Mladost

6 0 0 6 9:51

0

II. ŽL

IV. ŽL

Hodošan Elektro Team slavio u derbiju

Kos Kotoriba 5 u vrstila Vode i dvojac lige mjesto na vrhu polako se odvaja

Trenutno tre eplasirana mom ad Hodošan Elektro Team-a bila je bolja i poletnija u susretu protiv drugoplasirane Male Subotice 1, te se tom pobjedom bodovno izjedna ila s njima i približila samom vrhu tablice. Vode i Lopatinec 1 tijesno je slavio protiv Mihovljana 3 – mom adi koja predvodi donji dio tablice. Jedna od najmla ih ekipa u cjelom sustavu natjecanja ŽL, MSTC- Nostro Štikma došla je do svog drugog, teško izborenog boda protiv ekipe Cirkovljan Zabat-a 1 s kojom e se naizgled do kraja sezone boriti za ostanak u ligi. Rezultati 6. kola: Nedeliš e 1 - Šenkovec 4 odgo-

Jedina neporažena mom ad etvrte ŽL novom je pobjedom u ovom kolu u vrstila prvo mjesto i to s osjetnom bodovnom razlikom, te se time odvojila od ostatka i naglasila im da teži ka višem rangu. Taj ostatak koji se sastoji od šest ekipa od kojih ak etiri imaju jednak broj bodova, a ostale dvije zaostaju samo jedan ipak se nadaju da mogu ozbiljno priprijetiti ili ak ugroziti vode i Kos Kotoribu 5. Mom adi na za elju ljestvice HE-DRA 2 i Mala Subotica 2 upisale su nove poraze i time im status u ligi ozbiljno visi u zraku. Rezultati 6. kola: Klimamontaža 1 - Damtex 2 6:4, HE-

eno, STK 2 - Putjane 3 4:6, Hodošan Elektro team - Mala Subotica 1 7:3, Mihovljan 3 Lopatinec 1 4:6, Cirkovljan Zabat 1 - MSTC-Nostro-Štikma 5:5

TABLICA 1. Lopa nec 1

6 4 2 0 35:25 10

2. Mala Subo ca 1

6 4 0 2 37:23

8

3. Hodošan ET

6 3 2 1 37:23

8

4. STK 2

6 3 0 3 37:23

6

5. Nedeliš e 1

5 3 0 2 32:18

6

6. Mihovljan 3

6 2 2 2 32:28

6

7. Putjane 3

6 2 2 2 28:32

6

8. Šenkovec 4

5 2 1 2 28:22

5

9. MSTC-NŠ

6 0 2 4 12:48

2

10. Cirkovljan Zabat 6 0 1 5 12:48

1

12

V. B ŽL

DRA 2 - Nedeliš e 2 4:6, Hodošan 3 - Mala subotica 2 6:4, Kos-Kotoriba 5 – Orehovica 1 7:3, Šenkovec 6 - MSTC-Nostro Žiškovec 8:2

TABLICA 1. Kos Kotoriba 5

6 5 1 0 41:9

11

2. Šenkovec 6

6 3 1 2 37:23

7

3. Damtex 2

6 3 1 2 34:26 7

4. Klima-montaža 1 6 3 1 2 34:26 7 5. Nedeliš e 2

6 3 1 2 32:28

7

6. MSTC-Nostro Žiš 6 3 1 2 30:30 7 7. Orehovica 1

6 2 2 2 32:28

6

8. Hodošan 3

6 3 0 3 25:35

6

9. HE-DRA 2

6 1 0 5 36:34 1

10. Mala Subo ca 2 6 0 0 6 9:51

0

Predvodnici 5.A ŽL Donji Kraljevec 2 i Klima-montaža 2 svojim su šestim uzastopnim pobjedama pomalo usamljene zasjele na elo tablice. Na ovo «usamljene» upu uje bodovna razlika od ak pet bodova nad tre eplasiranim Putjanama 9 i kontinuirano dobri i vrlo esto uvjerljivi rezultati koje postižu ove sezone. U ovom kolu je odigran interesantan susret izme u Putjana 9 i Male Subotice 3 koje se trenutno bore za tre u poziciju. Susret je završen neodlu enim rezultatom što najavljuje i daljnje suparništvo u borbi za tre e mjesto lige. Rezultati 6. kola: Donji Kraljevec 2 - Cirkovljan Zabat

2 7:3, Orehovica 2 - Klimamontaža 3 2:8, Putjane 9 - Mala Subotica 3 5:5, KosKotoriba 6 - Prelog 1:9, Donji Kraljevec 3 - Klima-montaža 2 2:8

TABLICA 1. Donji Kraljevec 2

6 6 0 0 47:13 12

2. Klima-montaža 2 6 6 0 0 47:13 12 3. Putjane 9

6 3 1 2 33:27

4. Mala Subo ca 3

6 3 1 2 31:29

7 7

5. Prelog

6 3 0 3 38:22

6

6. Donji Kraljevec 3 6 3 0 3 33:27

6

7. Cirkovljan Zabat 2 6 3 0 3 32:28

6

8. Klima-montaža 3 6 1 0 5 18:42

2

9. Kos Kotoriba 6

6 1 0 5 15:45

2

10. Orehovica 2

6 0 0 6 6:54

0

1. prosinca 2009.

U OREHOVICI na 6. sportsko - rekreativnom susretu ekipa op ina i gradova

Najbolja op ina Dekanovec Op ina Orehovica bila je doma in i uz Savez sportske rekreacije “Sport za sve” Me imurske županije suorganizator ovogodišnjega 6. sportsko-rekreativnog susreta ekipa op ina i gradova Me imurske županije u kojemu su sudjelovali predstavnici devet op ina. Svoju ekipu imale su op ine Dekanovec, Belica, Pribislavec, Orehovica, Šenkovec, Strahoninec, Sveti Juraj na Bregu, Mala Subotica i Nedeliš e. Predstavnici op ina natjecali su se u šest disciplina: vo enju balona, vise oj kuglani, pikadu, potezanju užeta, bacanju loptice u koš i slalomu. Najuspješnija ekipa bila je ona op ine De-

kanovec, s osvojenim131 bodom, drugo mjesto osvojila je ekipa op ine Belica, a tre e ekipa op ine Pribislavec. Za prva tri mjesta u disciplinama organizatori su ekipama podijelili medalje, dok su tri prvoplasirane ekipe u ukupnom poretku nagra ene peharima. Recimo i to da je natjecanje u ime doma ina otvorio na elnik Franjo Bukal, a okupljene je pozdravio zamjenik župana Matija Posavec. Na sve anosti otvorenja nastupili su recitatori i pjeva ki zbor OŠ Orehovica, u ijoj su sportskoj dvorani održana natjecanja. (D.M.)

ODRŽAN te aj za voditelje sportsko - rekreativnih aktivnosti osoba s invaliditetom u Nedeliš u

Željeli bi da im baza bude i Nedeliš e U okviru programa te aja za voditelje sportsko - rekreativnih aktivnosti osoba s invaliditetom, prošli je tjedan održan prakti ni dio spomenutog te aja u SGC-u “Aton” u Nedeliš u. - Mi školujemo voditelje sportske rekreacije za osobe s invaliditetom. Te aj se sastoji od dva dijela po šest dana. Sastoji se od prakti nih dijelova i teoretskih predavanja. U prvom dijelu te aja od prakti nih dijelova imamo sjede u odbojku, steli arstvo, tenis u kolicima i košarku u kolicima, dok emo u drugom dijelu raditi bo anje za osobe s invaliditetom, plivanje i neke sportove za slijepe osobe. Teoretski dio je dosta kompleksan. Sastoji se od osam osnovnih op ih predmeta, poput statistike, kineziologije, medicine, a osim toga imamo osnove sportske rekreacije i metodiku sportske rekreacije. U sklopu metodike sportske rekreacije imamo i ove prakti ne sportove jer nam je želja da se osobe s invaliditetom i osobe koje e s njima raditi upoznaju sa što ve im brojem sportova. Želja nam je da budu i voditelji savladaju osnovne elemente kako bi mogli kasnije raditi u svojim bazama i pomo i osobama s invaliditetom da se što kvalitetnije bave sportskom rekreacijom, kazao je Željko erni , stru ni voditelj te aja za osposoblja-

Zašto na te aj? Ivica Vujica iz Zagreba Aktivno se bavim košarkom u kolicima. Igrao sam i druge sportove za osobe s invaliditetom, poput tenisa u kolicima, stolnog tenisa, pikada, badmintona u kolicima, vise e kuglane i sli no. S obzirom na to da se ne u uvijek sportom mo i baviti aktivno, ovaj mi je te aj dobro došao kako bi u budu nosti svoje znanje mogao prenijeti na mlade.

Sjede a odbojka jedan je od sportova u prvom prakti nom dijelu te aja vanje voditelja sportsko - rekreativnih aktivnosti osoba s invaliditetom, koji dodaje da je nekoliko puta bio u SGC-u “Aton”, za koji kaže da ima odli ne uvjete za rad. - Želja nam je da se naši kandidati upoznaju s razli itim destinacijama gdje se

mogu održavati prigodne sportsko - rekreacijske manifestacije razli ite vrste. Radili smo i u jednom centru u Orahovici i željeli bi da nam baze budu Nedeliš e i Orahovica. Potencijalni kandidati moraju imati završenu srednju školi kako

bi mogli pristupiti te aju, a zvanje se dopisuje kao dopunsko zanimanje u radnu knjižicu. Program se održava u organizaciji Hrvatske olimpijske akademije i Hrvatskoga paraolimpijskog odbora. (hz)

Miroslav Marilovi , Rijeka - Predsjednik sam Saveza športova osoba s invaliditetom Primorsko - goranske županije i ve devet godina radim s osobama s invaliditetom u raznim sportovima. Ovime mi se ukazala prilika da na ‘papiru’ postanem stru na osoba za sportsko - rekreativne aktivnosti osoba s invaliditetom. Mogu re i da smo dosta toga nau ili ne samo za rad s osobama s invaliditetom, ve i za same sebe.

Poli Pate oglas_284x190 HR.indd 1

* '

" # ###

Dobro je znati 57

9/24/09 4:14:41 PM

58

Dobro je znati

* '

" # ###

* '

" # ###

Dobro je znati 59

60

Dobro je znati

* '

" # ###

OBAVIJEST POTROŠA IMA PLINA Prema novim zakonskim propisima cijena prirodnog plina odre uje se temeljem Odluke Vlade Republike Hrvatske o visini tarifnih stavki u tarifnom sustavu za opskrbu prirodnim plinom, s iznimkom povlaťtenih kupaca, bez visine tarifnih stavki, koja Odluka je stupila na snagu 01.09.2009. godine. Tom Odlukom utvr ena je visina tarifne stavke – opskrba prirodnim plinom, te se na tako utvr enu cijenu svaki mjesec mora doda ili oduze odgovaraju i nov ani iznos cijene koji se odnosi na kvalitetu plina za obra unski mjesec. Sukladno navedenom novom na inu formiranja cijene plina, od 01.10.2009. godine cijena prirodnog plina za ku anstvo iznosi 2,41 kn/m3 s PDV-om, a za poduzetniťtvo 1,96 kn/m3, uve ano za PDV. Napomena: Ova cijena prirodnog plina je za jednu lipu viťa od cijene plina koja je vaŞila do 01.10.2009. godine. Sa ťtovanjem, Direktor: Vladimir Ivkovi , dipl. iur. v.r.

Informacije 61

'/

" # ###

SLOBODNA RADNA MJESTA 1. RUSTICA d.o.o. Restoran TRATTORIA RUSTICA AKOVEC, I.G. Kova i a 6, traĹži 1 KONOBARA; 1 KUHAR-PIZZAPEKAR, na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili 311-207. Natje aj otvoren do 15.12.2009. 2. LJEKARNA KOVA AKOVEC, D. Cesari a 5, traĹži 1 MAG. FARMACIJE - moĹže i pripravnik; 1 FARMACEUTSKI TEHNI AR- poloĹžen stru ni ispit na neodre eno vrijeme, javi se 390-080, osobno ili pismena zamolba. Natje aj otvoren do 15.12.2009.g. 3. G.P.P.T. Nekretnine d.o.o.G. HraĹĄ an, VaraĹždinska 43a, traĹži Zidari, Tesari, Gra evinski Radnici na neodre eno vrijeme, javi se na 099-707-4155. Natje aj otvoren do 15.12.2009.g. 4. Ordinacijaop emedicinedr.Slavi ek Ljubica PRELOG, K.P. KreĹĄimira IV 7, traĹži 1 DOKTOR MEDICINE na odre eno vrijeme - 18 mjeseci, poloĹžen stru ni ispit, radno iskustvo godinu dana, javiti se na 098-846-101. Natje aj otvoren do 19.12.2009.g. 5. KAVANA QUA KAKTUS TOTOMORE, TOTOVEC, traĹži 2 KUHARA, 2 POM. KUHARA na neodre eno vrijeme, radno iskustvo poĹželjno, javiti se na 0919123525. Natje aj otvoren do 15.12.2009.g. 6. VIJENAC d.o.o. STRAHONINEC, Dravska 70, traĹži 1 VRTLARSKI RADNIK na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili 333-870. Natje aj otvoren do 20.12.2009.g. 7. GRAWE Hrvatska d.d. AKOVEC, V. Morandinija 4, traĹži 2 PRODAJNA SAVJETNIKA-zastupnika u osiguranju na neodre eno vrijeme, terenski rad, voza ka “Bâ€?, najmanje SSS, znanje rada na PC, komunikativnost, individualnost, javi se osobno na gornu adresu ili tel. 314-028 do 13.12.2009.g.

8. PEKARA CVEK d.o.o. D. Kraljevec, Kolodvorska 19, traĹži 1 PEKAR mjesto rada PUĹ INE, radni odnos na odre eno uz mogu nost stalnog zaposlenja, javi se na 091-4560008. Natje aj otvoren do 20.12.2009.g. 9. MISTEX D.O.O. Ĺ˝IĹ KOVEC 31, traĹži 5 Ĺ IVA A,naneodre enovrijeme,javi se natel.865-155,098-242-058.Natje ajje otvoren do 03.12.2009. 10. GORICAJGRADITELJSTVOnedeliĹĄ e, traĹži 4 SOBOSLIKARA, na neodre eno vrijeme, javi se na tel. 098 241111. Natje aj je otvoren do 13.12.2009. 11. HILDING CROATIA D.O.O. PRELOG, traĹži 8 Ĺ IVA A, na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 244447. Natje aj je otvoren do 04.12.2009. 12. VINCEK-TRGOTEKS D.O.O. ZAGREBA KA 85, AKOVEC, traĹži 20 Ĺ IVA A, na neodre enovrijeme,javi senatel.384285. Natje aj je otvoren do 15.12.2009 13. Dom za starije i nemo ne osobe SLAKOVEC 70, traĹži 1 MEDICINSKA SESTRA s poloĹženim str. Ispitom na odre eno vrijeme, radno iskustvo 1 godina, poloĹžen stru ni ispit, javi se osobno ili 829-181. Natje aj otvoren do 1.12.2009.g. 14. GRA-COOP d.o.o. M. SrediĹĄ e, Martinska 165, traĹži 3 TESARA, 2 ZIDARA, 2 GRA EVINSKA RADNIKA na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, javiti se na 543-980, 098-209984. Natje aj otvoren do 15.12.2009.g. 15. Ca e bar CASABLANCA NOVAKOVEC, Glavna 1, traĹži 1 KONOBAR/ICA na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili na mob.098-1922-144. Natje ajotvoren do 15.12.2009. 16. LECTOR Ĺ MITRAN Pribislavec, N. Tesle 25A, traĹži TRGOVA KI PUTNICI-za prodaju knjiga na podru ju Me imurske Ĺžupanije na neodre eno vrijeme uz probni rad, voza ki ispit “Bâ€? kat., vlas

automobil, rad na terenu, komunika vnost, javi se na 09/543-0597. Natje aj otvoren do 13.12.2009.g. 17. “MD Ca e bar PRELOG, traĹži 1 KONOBAR/ICA na neodre eno vrijeme, javi se na 098-832575. Natje aj otvoren do 15.12.2009. 18. Caffe bar “OCEANNâ€? G. HraĹĄ an, akove ka 1, traĹži 1 KV KONOBAR/ ICA na neodre eno vrijeme, javiti se na 095-8656304. Natje aj otvoren do 16.12.2009.g. 19. Caffe bar “MURAâ€? SVETI MARTIN NA MURI, traĹži 1 KONOBARICA na neodre eno vrijeme, javi se na 0959076314, 098-242878. Natje aj otvoren do 16.12.2009. 20. Ca e bar MASKA SVETI JURAJ U TRNJU, traĹži 1 KONOBAR/ICA na neodre eno vrijeme, javi se na 099-6813056. Natje aj otvoren do 16.12.2009.g. 21. LJEKARNA Ĺ TEFAN AKOVEC, N. Pavi a 15, traĹži 1 MAGISTAR FARMACIJE-neodre eno vrijeme, poloĹžen stru ni ispit; 1 FARMACEUTSKI TEHNI AR-na odre eno vrijeme, javi se na 363-799, 363-766. Natje aj otvoren do 04.12.2009.g. 22. AMBRUĹ -METALI d.o.o. PLEĹ KOVEC 138, traĹži 1 KV TOKAR ili CNC TOKAR na neodre eno vrijeme uz probni rad, poĹželjno radno iskustvo, javi se na 855829, 091-5056673. Natje aj otvoren do 01.12.2009.g. 23.ANGEL d.o.o. BELICA, J. Slavenskog 5, traĹži 1 VSS, VĹ S KONSTRUKTOR ODJE E na neodre eno vrijeme uz probni rad 3 mjeseca, poznavanje konstrukcije osnovnog kroja, modeliranje, kompjutersko pove anje krojeva, uklapanje krojnih slika, poznavanje rada na ra unalu, snalaĹžljivost, komunika vnost, Ĺživotopise dostavi na angel@angel.hr Natje aj otvoren do 01.12.2009.g.

24. AUTO ROMAN d.o.o. Ĺ TRIGOVA, traĹži 2 AUTOLAKIRERA na neodre eno vrijeme, javi se na 098-9182092. Natje aj otvoren do 05.12.2009.g 25. ELLIT d.o.o. HODOĹ AN, traĹži 1 KV KONOBAR/ICA na neodre eno vrijeme, radno iskustvo 6 mjeseci, javi se na 098-528570. Natje aj otvoren do 17.12.2009.g 26. PRIMIKO d.o.o. M. SrediĹĄ e, Frankopanska 66, traĹži 5 ZIDARA, 5 TESARA, 5 ARMIRA A, 5 GRA EVINSKIH RADNIKA na neodre eno vrijeme, javi se na 0992151869. Natje aj otvoren do 15.12.2009.g. 27. GRABIT d.o.o AKOVEC , traĹži 1 MONTER CENTRALNOG GRIJANJA I KLIMATIZACIJE na neodre eno vrijeme uz probni rad, radno iskustvo 5 godina ali nije uvjet, javi se na 098-241859. Natje aj otvoren do 05.12.2009. 28. PIRAMIDAd.o.o.LOPATINEC,traĹži10 KV BRAVARA, ZAVARIVA A na neodre eno vrijeme, rad na terenu Njema ka, Ĺ vedska, javiti se osobno ili 040-856060. Natje aj otvoren do 31.12.2009.g. 29. HAIX d.o.o. MALA SUBOTICA, Gospodarska 1, traĹži 1 ELEKTROMEHANI AR na odre eno vrijeme - pripravnik, znanje njema kog jezika, rad na ra unalu, voza ki ispit “Bâ€? kat. Prednost kandida ma iz M. Subo ce, javi se osobno ili dostavi pismenu zamolbu. Natje aj otvoren do 10.12.2009. 30. PANOEXd.o.o. AKOVEC,Dr.I.Novaka 46, traĹži 1 SSS, VĹ S TERENSKI KOMERCIJALIST za prodaju usluga na odre eno vrijeme, poĹželjno znanje informatike, znanje engleskog jezika, voza ki ispit “Bâ€? kat., ambicioznost, komunikativnost, odgovornost, samoinicija vnost, upornost, poĹželjno iskustvo u komercijalnim poslovima i prodaji usluga, rad na terenu van Me imurske Ĺžupanije, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu.

Natje aj otvoren do 06.12.2009. 31. RAGUSA d.o.o. AKOVEC, Ĺ portska 6, traĹži 1 SSS TAJNICA, KORESPODENT na neodre eno vrijeme uz probni rad, ak vno znanje njema kog jezika, komunika vnost, ljubaznost, smirenost, javi se osobno ili dostavi pismenu zamolbu na gornju adresu. Natje aj otvoren do 04.12.2009.g. 32.MIKOM d.o.o. MIHOVLJAN, V. Nazora 53, traĹži 1 KV ELEKTROMEHANI AR – PRIPRAVNIK ili elektro smjer druge struke, voza ka dozvola “Bâ€? kat., bliĹža okolica akovca, bez radnog iskustva, mogu nost na neodre eno, pismene prijave sa fotokopijama dokaza posla na adresu poduze a do 10.12.2009.g. 33. Ugos teljski obrt BAROK AKOVEC, M. Trnine 19, traĹži 1 KUHAR - PIZZA MAJSTOR na neodre eno vrijeme, radno iskustvo obavezno, javi se osobno ili 098-9382175. Natje aj otvoren do 15.12.2009.g. 34. Caffe bar RIVER Ĺ ENKOVEC, J. Bedekovi a 1c, traĹži 1 KONOBAR/ICA bilo koja struka, prednost kandidatima iz bliĹže okolice, javi se osobno ili 341-196. Natje aj otvoren do 25.12.2009.g. 35. KRISTIJAN-KIKI d.o.o. PRIBISLAVEC, traĹži 2 KONOBAR/ICA na neodre eno vrijeme, javi se na 099-6945-494. Natje aj otvoren do 22.12.2009.g. 36. Caffe bar DAMA AKOVEC, Zagreba ka 87 (Mercator centar), traĹži 1 KONOBAR na neodre eno vrijeme, radnoiskustvonijeuvjet,javi sena0992052-203, 384-137. Natje aj otvoren do 05.12.2009.g. 37. Soboslikarski i li ila ki obrt “PIKNJA â€? AKOVEC, Domovinskih Ĺžrtava 15, traĹži 2 KV, PKV SOBOSLIKAR-LI ILAC na neodre eno vrijeme, javiti se na 091-5145858. Natje aj otvoren do 26.12.2009.

38. PARTNER PROJEKT d.o.o. AKOVEC, traĹži KV ZIDARI - viĹĄe izvrĹĄitelja na odre eno vrijeme, javi se na 364-699. Natje aj otvoren do 26.12.2009.g. 39. MLADI UMJETNICI d.o.o., PEKLENICA, MAROF 39; traĹži 2 KONOBARICE za posluĹživanje pi a u ca e baru/no nom disco baru, uvje : OĹ , PKV, KV bilo koje struke; stan i hrana osigurani; objekt radi do 23h, vikendom do 4h i 1 PLESA ICU u no nom disco baru, uvje : OĹ , PKV, KV bilo koje struke; stan i hrana osigurani; objekt radi do 23h, vikendom do 4h, radna mjesta su na odre eno vrijeme uz mog. na neodre eno, mjesto rada: ‘Dada bar’, MIKLAVEC (blizu K), najava na mob. 098/261-229 (Jurica Ĺ agi); do 31.12. IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOĹ LJAVANJE PODRU NA SLUĹ˝BA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIĹ E: 543-200 RADNA MJESTA VARAĹ˝DIN: 1. Ugos teljski obrt PELNICA, Ĺ emove kih Ĺ˝rtava 2, VaraĹždin; traĹži 1 KONOBARICU za posluĹživanje i naplata pi a u ca e baru na neodre eno vrijeme, uvje : OĹ , PKV, KV, SSS osobe s a nitetom za rad u ugos teljstvu; javlja se mogu i kandida zainteresirani samo za ispomo , najava na mob. 091/725-2245 (g a. Ĺ nidari ), do 3.12. 2. DIONIS d.o.o., VaraĹždin, Zagreba ka 94; traĹži 1 KONOBARICU za posluĹživanje gos ju i rad za ĹĄankom u ca e baru ‘Piccolo’ na neodre eno vrijeme, uvje : KV, SSS bilo koje struke, bez obzira na radno iskustvo, najava na 091/331-4151 (Biserka Sambolec), do 10.12.

62

Informacije

'/

" # ###

ME IMURSKO VELEU ILIĹ TE U AKOVCU Bana Josipa Jela i a 22/a, 40000 akovec, Tel 040/396-990, fax: 040/396-980 Klasa: 602-04/09-05/06 Urbroj: 2109-63-02-09-01 akovec, 27. studenog 2009. Na temelju lanka 77 st. 1. Zakona o znanstvenoj djelatnos i visokom obrazovanju (‘’Narodne novine’’, broj 123/’3, 198/03, 105/04, 174/04, 2/07, 46/07 i 45/09), Me imursko veleu iliĹĄte u akovcu raspisuje

N A T J E A J za upis u prvu godinu stru nog studija u akademskoj godini 2009/2010. Stru ni studij: MENADĹ˝MENT TURIZMA I SPORTA - trajanje: tri (3) godine - ste eni naziv: Stru ni/ stru na/ prvostupnik/ prvostupnica ekonomije - menadĹžmenta turizma i sporta - mogu nost studiranja: ƒ redovi studij bez pla anja ĹĄkolarine - broj mjesta za upis: 30 ƒ redovi studij uz pla anje ĹĄkolarine - broj mjesta za upis: 20 ƒ izvanredni studij - broj mjesta za upis: 40 - visina ĹĄkolarine - 5.500,00 kuna Uvje upisa Za stru ni studij mogu se prijavi pristupnici koji su zavrĹĄili etverogodiĹĄnju srednju ĹĄkolu u Republici Hrvatskoj odnosno odgovaraju u srednju ĹĄkolu u inozemstvu. Razredbeni postupak Razredbeni postupak provodi se bez klasi kacijskog ispita, a sastoji se od vrednovanja uspjeha ostvarenog u srednjoĹĄkolskom obrazovanju, ĹĄto uklju uje bodovanje op eg uspjeha u svim razredima srednje ĹĄkole, uspjeha iz hrvatskog jezika i stranog jezika u svim razredima srednje ĹĄkole i uspjeha na zavrĹĄnom ispitu (maturi). Bodovanje se vrĹĄi prema sljede im kriterijima: a) op i uspjeh u svim razredima ovisno o prosje noj ocjeni - odli an: 5 boda - vrlo dobar: 4 boda - dobar: 3 boda - dovoljan: 2 boda b) uspjeh iz hrvatskog jezika i stranog jezika u svim razredima srednje ĹĄkole - odli an: 5 boda (po predmetu) - vrlo dobar: 4 boda (po predmetu) - dobar: 3 boda (po predmetu) - dovoljan: 2 boda (po predmetu) c) uspjeh na zavrĹĄnom ispitu (maturi): - odli an: 20 bodova - vrlo dobar: 16 bodova - dobar: 12 bodova - dovoljan: 8 bodova Najve i broj bodova koji pristupnik moĹže ostvari prema navedenom sustavu iznosi 80 bodova. Prvih 30 studenata upisuje se na teret Ministarstva, a sljede ih 20 za osobne potrebe uz pla anje ĹĄkolarine. Pristupnici koji ostvaruju pravo izravnog upisa na Veleu iliĹĄte su sportaĹĄi 1., 2. i 3. kategorije (potvrdu pristupnici moraju ishodi od Hrvatskog olimpijskog odbora). Prijave za upis i upisi Prijave za upis primat e se u Studentskoj referadi Me imurskog veleu iliĹĄta u akovcu, Bana Josipa Jela i a 22/a, akovec od 01. prosinca 2009. godine do 08. prosinca 2009. godine, u vremenu od 8,00 do 12 sa . Razredbeni postupak bit e proveden 09. prosinca 2009. godine u prostorijama Me imurskog veleu iliĹĄta u akovcu, Bana Josipa Jela i a 22/a, akovec. Rezulta razredbenog postupka bit e objavljeni 09. prosinca 2009. u 12:00 sa u

OVRHOVODITELJ PRIVREDNA BANKA d.d. Zagreb, PodruĹžnica VaraĹždin,

oglaĹĄava drugu JAVNU PRODAJU NEKRETNINE Dana 08. prosinca 2009. godine u 13.00 sa , na drugoj javnoj prodaji kod Op inskog suda u akovcu prodaje se obiteljska ku a, dvoriĹĄte i vo njak u Kotoribi, J.Slavenskog 12 A, za po etnu cijenu od 1/3 trĹžiĹĄne vrijednos ĹĄto iznosi oko 52.000,00 kuna. Za sve informacije pogleda oglasnu plo u Op inskog suda u akovcu ili nazva O42 214 104

prostorijama Me imurskog veleu iliťta u akovcu i na internetskim stranicama Veleu iliťta. Žalbe na rezultate razredbenog postupka primaju se dana 10. prosinca 2009. do 12:00 sa , a podnose se Povjerenstvu za provedbu razredbenog postupka i upis studenata. Upis na stru ni studij MenadŞment turizma i sporta bit e 11. prosinca 2009., od 8:00 do 12:00 sa u prostorijama Me imurskog veleu iliťta u akovcu, Bana Josipa Jela i a 22/a, akovec prema posebnom rasporedu koji e bi objavljen na oglasnoj plo i na dan objave rezultata razredbenog postupka. Pristupnici koji ne do u na upis u odre eno vrijeme, gube pravo upisa. Ako se na dan upisa do 12:00 sa ne upiťu svi pristupnici koji su ostvarili pravo upisa, pomicanje crte na rang lis pristupnika je za onoliko mjesta koliko je ostalo nepopunjeno. Pristupnici se prozivaju redom prema utvr enoj rang lis , a pristupnik koji se prozove i nije prisutan gubi pravo upisa. Dokumen za prijavu i upis Uz prijavu za upis (moŞe se podi i u referadi ili na internetskim stranicama Me imurskog veleu iliťta u akovcu ) pristupnici su duŞni priloŞi slijede e dokumente: - Rodni list (izvornik ili presliku ovjerenu kod javnog biljeŞnika ne stariju od 6 mjeseci); - Domovnicu (izvornik ili presliku ovjerenu kod javnog biljeŞnika ne stariju od 6 mjeseci); - SvjedodŞbe svih razreda srednje ťkole i zavrťnog ispita (izvornik ili presliku ovjerenu kod javnog biljeŞnika); - Pristupnici koji su zavrťili srednju ťkolu u inozemstvu prilaŞu, uz svjedodŞbe ste ene u inozemstvu i rjeťenje o priznanju stranih svjedodŞbi koje izdaje Ministarstvo znanos obrazovanja i ťporta Republike Hrvatske; - Dokaz o upla troťkova razredbenog postupka u iznosu od 300,00 kuna na Şiro ra un Me imursko veleu iliťte u akovcu br. 2392007-1100052659, otvoren u Me imurskoj banci uz poziv na broj 12 i JMBG kandidata s naznakom za razredbeni postupak; - Veliku kuvertu s ispisanom punom adresom pristupnika i zalijepljenom poťtanskom markom radi povrata dokumenata ako se ne upiťu. Nepotpune i nepravodobne prijave ne e se razmatra . Dokumen za upis: ma ni list, upisni list i indeks koji se nabavlja u studentskoj referadi i dvije fotogra je (6x4 cm), potvrda o pla enim troťkovima upisa u iznosu od 300,00 kuna i potvrda o upla ťkolarine za prvu godinu za studente koji studiraju za osobne potrebe ili izvanredni studen Obavijes Sve potrebne informacije o studiju, razredbenom postupku i upisima, mogu se dobi na Me imurskom veleu iliťtu u akovcu na adresi: Bana J. Jela i a 22a, u Studenskoj referadi na broj tel. 040/396-999, te na www.mev.hr. Sve upute objavljene na oglasnim plo ama Veleu iliťta sastavni su dio ovog natje aja. Me imursko veleu iliťte u akovcu Privremena dekanica Prof. dr. sc. Nevenka Breslauer

Temeljem Zaklju ka Gradskog vije a Grada Preloga, klasa: 943-01/09-01/82, ur. broj: 2109/14-01-09-01 od 26. studenog 2009. godine, Gradona elnik Grada Preloga raspisuje

NATJE AJ za prodaju poslovnog prostora u Prelogu I Grad Prelog prodaje u vlasniĹĄtvo poslovni prostor u Prelogu, Glavna 31, etaĹžna jedinica br. III, poduloĹžak 3, ukupne povrĹĄine od 139,26 m2, koji je povezan sa zemljiĹĄno-knjiĹžnom es com br. 521/2 poslovni objekt od 135 hv, z.k.ul.br. 7848, k.o. Prelog za po etnu cijenu od 900.000,00 kuna. Nekretnina se prodaje po na elu „vi eno-kupljeno“ ĹĄto isklju uje naknadne prigovore kupca na materijalne i pravne nedostatke nekretnine. II Sudionici koji uspiju na javnom nadmetanju duĹžni su kupoprodajnu cijenu nekretnine ispla u cijelos te sklopi kupoprodajni ugovor u roku od 30 dana od dana odrĹžavanja javnog nadmetanja. U slu aju da u navedenom roku ne bude pla ena cijena nekretnine, kupac gubi pravo na kupnju i kaparu. III Javno nadmetanje za prodaju u vlasniĹĄtvo es ca iz to . I ovog natje aja proves e se dana 15. prosinca 2009. godine s po etkom u 12,00 sa na licu mjesta. U slu aju da nekretnina ne e bi prodana odre enog dana prodava e se svaki prvi utorak u mjesecu s obvezom prijave zainteresiranih u Upravi Grada Preloga, Prelog, Glavna 33, najkasnije jedan dan prije odrĹžavanja javnog nadmetanja. IV Pravo sudjelovanja na natje aju imaju sve zi ke i pravne osobe. V Informacije o nekretnini koja se prodaje mogu e je dobi u prostorijama Grada Preloga, Prelog, Glavna 33, u vremenu od 08,00 do 14,00 sa svakog radnog dana do javnog nadmetanja. VI Jam evina u visini od 100.000,00 kuna za nekretninu upla uje se isklju ivo na Ĺžiro ra un Grada Preloga, broj 2392007-1835500002, pozivom na broj ÂŤ21 7889 – ma ni brojÂť za pravne osobe i ÂŤ22 7889 - JMBGÂť za zi ke osobe, uz naznaku svrha uplate ÂŤjam evina po natje aju-PrelogÂť, najkasnije jedan dan prije odrĹžavanja javnog nadmetanja. Najpovoljnijem ponu a u jam evina e se ura una u ponu enu cijenu, a ostalim sudionicima nadmetanja e se vra . VII TroĹĄkove ovjere potpisa ugovora, uknjiĹžbe predmetne nekretnine kao i porez na promet nekretnina snosi kupac. VIII Za sve dodatne informacije moĹžete se obra na telefon 040/645-303. GRAD PRELOG

Zbog tehni kih problema u naĹĄoj redakciji nije doĹĄlo do objave poziva za Glavnu skupĹĄ nu 17.11.2009. godine, i is poziv se objavljuje 01.12.2009. godine. Temeljem l. 277. st. 2. Zakona o trgova kim druĹĄtvima (NN br. 111/93, 34/99, 52/00, 118/03, 107/07. i 146/08.) te l. 20. Statuta trgova kog druĹĄtva „MEISO“ d.d. Gori an i odluke Nadzornog odbora od 11.11.2009. godine, Uprava DruĹĄtva upu uje dioni arima „MEISO“ d.d. Gori an, Vrtna 14, poziv za

REDOVNU GLAVNU SKUPĹ TINU dioni kog DruĹĄtva koja e se odrĹžati dana 19. prosinca 2009. godine u prostorijama Uprave DruĹĄtva s po etkom u 10,00 sati 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.

Dnevni red: Otvaranje Glavne skupť ne i utvr ivanje nazo nos svih prisutnih dioni ara odnosno njihovih opunomo enika (utvr ivanje kvoruma). Izvjeť e Uprave – direktora Druťtva o poslovanju Druťtva u 2008. godini. Izvjeť e Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru vo enja poslova Druťtva u 2008. godini. Izvjeť e i miťljenje revizora Druťtva o obavljenoj reviziji poslovanja u 2008. godini. Donoťenje Odluke o usvajanju temeljnih nancijskih izvjeť a Druťtva za 2008. godinu. Donoťenje Odluke o pokri u gubitka. Donoťenje Odluke kojom se ne odobrava rad Uprave Druťtva (ne daje razrjeťnica Upravi za poslovnu 2008. godinu). Donoťenje Odluke kojom se odobrava rad Nadzornog odbora (davanje razrjeťnice Nadzornom odboru za poslovnu 2008. godinu). a) Prihva anje ostavke lana Nadzornog odbora Druťtva. b) Donoťenje Odluke o izboru lana Nadzornog odbora Druťtva. Donoťenje Odluke o imenovanje jednog lana Nadzornog odbora. Donoťenje Odluke o imenovanju revizora Druťtva za poslovnu 2009. godinu. Donoťenje Odluke o visini naknade za rad lanovima Nadzornog odbora.

Uprava DruĹĄtva i Nadzorni odbor predlaĹžu da Redovna Glavna skupĹĄ na donese slijede e odluke: AD 2. Prihva a se izvjeĹĄ e Uprave DruĹĄtva o stanju i poslovanju DruĹĄtva za 2008. godinu. AD 3. Prihva a se izvjeĹĄ e Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru poslovanja DruĹĄtva u 2008. godini. AD 4. Prihva a se izvjeĹĄ e (miĹĄljenje) revizorske tvrtke „Revidicon“ d.o.o. VaraĹždin, o realnos i objek vnos nancijskog stanja i rezultata poslovanja DruĹĄtva u 2008. godini. AD 5. Usvajaju se temeljna nancijska izvjeĹĄ a DruĹĄtva za 2008. godinu sa ostvarenim rezultatom poslovanja: Ukupni prihodi 21.274.726,85 kn Ukupni rashodi 25.119.024,56 kn Gubitak 3.844.297,71 kn AD 6. Uprava i Nadzorni odbor predlaĹžu da se gubitak od 3.844.297,71 kn pokrije iz slijede ih sredstava: - 80.907,22 kn iz zadrĹžane dobi u 2007. godini, - 4.258,27 kn iz zakonskih rezervi, - 1.493.989,23 kn iz premija za emi rane dionice a preostali iznos od 2.265.142,99 kn pokri e se iz redovnog poslovanja. AD 7. Ne daje se razrjeĹĄnica Upravi DruĹĄtva – Direktoru za poslovnu 2008. godinu. AD 8. Daje se razrjeĹĄnica Musta Ivici, Goranu Gotal , Zvonimiru Horvat,Horvat Stjepanu , Leu Begovi i SnjeĹžani Domini lanovima Nadzornog odbora DruĹĄtva za poslovnu 2008. godinu. AD 9. a) Prihva a se ostavka lana, zamjenik predsjednika Nadzornog odbora DruĹĄtva Zvonimir Horvat, dipl. oecc., ro en 21. 3. 1957. godine, o.i. br. 100388567, PP Prelog, Gori an, Vrtna 47, b) Prihva a se za lana Nadzornog odbora DruĹĄtva, kao predstavnika malih dioni ara Zlatko Balent, strojar, V stupanj obu arski tehni ar specijalista, ro en 01.10.1959., o.i. br.100067945, PP Prelog, DraĹĄkovec, Dravska 40, do kraja mandatnog razdoblja lanova Nadzornog odbora. AD 10. Prima se na znanje da je lan Nadzornog odbora predstavnik radnika SnjeĹžana Domini s danom 26. svibnja 2009. godine preuzela duĹžnost uprave – direktorice te joj u skladu sa zakonom prestaje mandat. Za lana Nadzornog odbora, kao predstavnik radnika prihva a se imenovanje Pongrac Zdravko, elektrotehni ar za elektroinstalacije, serviser ra unala, knjigovodstveni operator, ro en16.04.1975., o.i. br. 101356288, PU Me imurska, Novo Selo Rok, Ĺ kolska 1, za period od 4 godine. AD 11. Prihva a se prijedlog Nadzornog odbora da se za revizora DruĹĄtva u 2009. godini imenuje „Revidicon“ druĹĄtvo za reviziju i nancijsko ra unovodstveni konzal ng, VaraĹždin. AD 12. Prihva a se prijedlog Nadzornog odbora, temeljem l. 30. Statuta DruĹĄtva da lanovi Nadzornog odbora primaju naknadu za rad. Visina naknade lanu Nadzornog odbora za tromjese no razdoblje iznosi neto 2.500,00 kn. Na Glavnoj SkupĹĄ ni imaju pravo sudjelova i koris se pravom glasa svi dioni ari koji su upisani u Knjigu dioni ara, ili preko opunomo enika, a u skladu sa Statutom DruĹĄtva. Svaki dioni ar u slu aju sprije enos dolaska na SkupĹĄ nu moĹže opunomo i drugog dioni ara koji e zastupa njegove interese. U punomo i mora bi navedeno koji dioni ar izdaje punomo i osoba kojoj se daje punomo te broj glasova. Ovjera punomo i moĹže bi kod javnog biljeĹžnika ili u DruĹĄtvu „MEISO“ d.d. Gori an kod veri kacione komisije. Prijave za sudjelovanje na SkupĹĄ ni e prima veri kaciona komisija zaklju no do 18. prosinca 2009. godine do 14,00 sa . Materijal za Glavnu skupĹĄ nu DruĹĄtva, a koji sluĹži kao podloga za donoĹĄenje objavljenih odluka, bi e dostupan dioni arima na uvid od dana objavljivanja poziva za Glavnu skupĹĄ nu DruĹĄtva u prostorijama op e sluĹžbe DruĹĄtva u sjediĹĄtu DruĹĄtva. Ukoliko na sazvanoj Glavnoj skupĹĄ ni ne bude kvoruma za odrĹžavanje Glavne SkupĹĄ ne, pri uvna Glavna skupĹĄ na e se odrĹža dana 30. prosinca 2009. u isto vrijeme, na istom mjestu i s is m dnevnim redom. UPRAVA DRUĹ TVA: SNJEĹ˝ANA DOMINI

Informacije 63

'/

" # ###

POSLJEDNJI POZDRAV

ZAHVALA

/

+ & *+

+ + ^ *

\ ' ' ' & *

DAMIRU Ĺ KVORCU ^ _ * \

DAMIRA Ĺ KVORCA

‡ " ‹" ” ˆ

^ _ * \ S ljubavlju i tugom uvat emo uspomenu na tebe‌

‡ " ‹" ” ˆ

Tvoji: mama, tata i brat

POSLJEDNJI POZDRAV ' + & * +

DAMIRU Ĺ KVORCU ^ _ * \

` ^ / +

& > * / >

+ > ^ > ‰ * ' >

/ * [ +* [*+ ” [ š[‰<

> • * / ^

\ / & / + + & /

+^ + * +

* > / /

*+'+ & / + +* /

+* + +*

[ & / / [ /+ Y + +

* /

+*

‡ " ‹" ” ˆ

OĹžaloĹĄ ena obitelj obitelj Ane i Ivana Per i a

SJE ANJE '+

MARGARETU GRLA MANCIKU # ‹ ” # Riba i Damir

IN MEMORIAM ' +/ * & * / +

BRANKU KRALJI U ¥ ‹ < ¥ Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske Şupanije

IZ MATI NOG UREDA

„~¢Â&#x;`‚Š ÂœÂ&#x;~` ÂŒ~œ‰‚¤> ] ‰ < / ÂŻ ‚•~„š –~–‚¤>

` / Y ÂŻ ‰‚‘š |œš„š

›‚œ‚[~_‚¤> ] „ < & * ÂŻ }š`š Yš–•šœÂ&#x;`‚¤>

‘ › ¯ Yš„‰‚`

Yš„¢Â&#x;‰|~> ] „ < & * ÂŻ šœÂ&#x;|]š`•„š }~„< _š‰> ` _/ ÂŻ ›š< {‚‘š` YÂ&#x;]š„Â&#x;|> ]

‚ ÂŻ |„‚]‰‚`š ‘š|œ‚`>

Y $ ÂŻ ÂœÂ&#x;š _š„~< Œš`Â&#x;†> Y $/ * ÂŻ

¢ ÂœÂ‚‘š`~ ‚–`š†> Â&#x;

] \ ÂŻ Â&#x;_š {~ ‚¤> Â&#x;

ÂŻ `~š }~„_š‰> ‰ < Y ÂŻ Yš‰Â&#x;~ „Â&#x;{Â&#x;„< `‚|> { & Y / ÂŻ

Yš„‚‘š |~$š„> ‚

Y / ‡ ˆ _‘Â&#x;` š`‚Š ‰ Â&#x; * { q

Âœ+< ÂŻ š * Y/

• q Y ¯ ]/ |+

• ¯ Y

Y / ‚ | / ÂŻ Âœ

} / | + [

‡ ˆ ‘ [ * < / [+ ‡Y+

] \ ˆ [ +/ Y /

Y {/ '+ ¯ Y [ < ^ Y „

‡` / \ ˆ ] – \

Y / Y / ÂŻ Y

{ & _ *

{ q ‡[ < / 'ˆ  Y„œ‚Š ‘ Œ >

¯ š *+

Y/ >

¯ ‘ < ~ \+\>

Â˜ÂĄ ÂŻ | *

& >

œ+ >

= ÂŻ

›/ ›+ >

"= ÂŻ

| * „ * >

Π>

# ÂŻ Y Y * >

‹ ¯ › ` >

# ‡ ˆ _ < / | >

# ‡Y /

]+& * ˆ | * { >

Y+ >

# ¯ ‚

} >

"¥ ¯ ‰ ^

}+* >

‰+ >

ÂĄ

‡Y+ ] \ ˆ œ +& { <

\ >

] >

=ÂĄ ÂŻ

Y ] / >

Y * >

ÂŻ _/

œ >

" ÂŻ | * [ ' >

] >

# ¯ ›

_ q >

{ >

‡[ / 'ˆ

64

Oglasnik

MOTORNA VOZILA AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3 1999.g.; 7 sjedala; Fiat S lo 1.6 16V 2002.g., registriran; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2.0 TDCI 2006.g., reg. do 4./10.; Peugeot 206 1.4 2006.g.; Ford Fiesta 1.4 2006.g. VOZILA SU S DOMA EG TRŽIŠTA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, U EŠ A I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040/333-033, 091/591-8889

L ANCIA LYBRA 1.9 JTD 2001.g., reg. do 6/10, ful oprema, u izvrsnom stanju, met. srebrni, sa dva seta guma, cijena 5.800 eur, mob. 098/241-800 KUPUJEM VW 1.9 D MAŠINU 47kW, tel. 091/7237-999 ŠKODA FELICIA 1.9 dizel 1997.g., centralno, servo, 800 eur, mob. 091/7237-999 OPEL CORSA combo dostavni 2003.g., cijena 27.999 + pdv, može odgo eno pla anje, tel. 098/502-400 ili www. bukal.hr MAZDA DEMIO 1998.g., reg. do 7./11., srebrni, u odli nom stanju, vrlo povoljno, mob. 098/636-814 OPEL ASTRA 1.4 GTC – vrlo atraktivna! 2005.g., 32.000 km, metalik siva, reg. do 7/10., odli no o uvana, garažirana, 1. vl., cijena: 9.250 eur. Tel: 098-980-7042 L A ND ROV ER f r e e lan d e r 2.0 T D4 2005.h., ful oprema, servisna, mob. 095/90-77-062 VOLVO S60 2.4 dizel 2002.g., ful oprema, cijena 9.500 eur, mob. 095/90-77-062 MITSHUBISHI PAJERO SWB 3.2 DI-D intense + AIT, 15tkm, 2007.g., u sustavu pdv-a, mob. 095/90-77-062 VW MAŠINA 1.9TDI 105KS 2005.g., komplet. mob. 095/90-77-062 DIZNE BOSCH za A4 2.0 TDI 140KS (4kom) i komplet motor u dijelovima 2006.g., mob. 095/90-77-062 PRODAJE SE DJE JI KROSER 2008.g., 50ccm3, u izvrsnom stanju, 4 brzine, cijena 2.800 kn, zva nakon 13 sa na mob. 091/1234-340 VW GOLF 1.6, ugra en plin, 1991.g., reg. do 4./10., cijena povoljna, mob. 098/908-1222 KUPUJEM AUTOMOBILE ošte ene ili u lošijem stanju, prednost VW, Opel, Seat i dr., te PRODAJEM DIJELOVE za opel corsa 1.0 12V; 1.2 16V i 1.5TD od 1994-2000.g. mob. 091/1402-603 BMW 316, e36, 1992.g., nova limarija, ispravan, neregistriran, povoljno se prodaje. tel. 091/3411-044 SUZUKI SX4 1.5VVTi 16V 100KS 2007.g, 1.vl., 26tkm, bogata oprema, tvorni ka garancija, 10.950 eur, mob. 091/976-3367 GOLF V 1.9TDI Trendline 2006.g., 1.vl., 5vr, kupljen i servisiran kod Zubaka, 11.999 eur 099/831-9429 TOYOTA COROLLA 1.6 16V VVTi SOL, kupljen 2004.g., 1.vlasnica, aut.klima, alu, odli na, 7.950 eur; mob. 091/1333-835 MAZDA 2 1.25i 16V CE Sport, 2004.g., 1.vlasnica, 38.000 km, servisna, besprijekorna, 6.450 eur, 095/534-276 PRODAJEM ELI NE FELGE 14 cola, razmak rupa 4x108mm, 4kom, cijena 300 kn, mob. 099 40 39 247 GOLF III 1.9D 1995.g., reg. do 9/10.g., 3 vr. bijeli, servo, 174tkm, o uvan, redovito servisiran. cijena 2.300 Eur, mob. 098/1696-370 FIAT PUNTO 1.1 1996.g., reg. do 7./10., zimske i ljetne gume, sony autoradio, u dobrom stanju, cijena 8.000 kn, tel: 098/995-1568 PRODAJE SE MOTOR QUAD CATBRIRER 200ccm za 8.000 kn – HITNO, mob. 092/109-4006 PRODAJEM FORD SIERU dizel, ispravan, limarija dobra, u voznom stanju, ispravan, cijena povoljna. mob. 098/9862-668 HYUNDAI GETZ 1.1 5VR GL, oprema Fresh, zra ni jastuk za voza a, servo, centralno, el.podiza i x2, 75tkm, reg. do 8/10, miš metalik, cijena na upit, mogu nost kredita. tel: 091 573 3953 MAZDA 626 2.0i 1990.g., reg do 3./10. mob: 095 903 9403 SUZUKI SX4 1.5VVTi 16V 100KS 2007.g, 1.vl., 26tkm, bogata oprema, tvorni ka garancija, 10.950 eur, mob. 091/976-3367 PRODAJEM original Honda aluminijske felge, 4 kom., 14’’, 4x100 dijagonala, odli no stanje, 1.000 kn, mob. 092/2188-134 TOYOTA COROLLA 1.6 16V VVTi SOL, kupljen 2004.g., 1.vlasnica, aut.klima, alu, odli na, 7.900 eur; mob. 091/1333-835

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

GOLF III 1.9D 1995.g., reg. do 9/10.g., 3 vr., bijeli, servo, 174tkm, o uvan, redovito servisiran, cijena 2.200 Eur, tel: 098/1696-370 ALU FELGE ZA TOYOTU auris ili avensis s gumama, mob. 098/463-583 SKUTER Speed re peda 2008.g., 370km, 4ks, prodajem za 5.000 kn ili mijenjam za laptop do 3.500 kn, mob. 098/919-1804 OPEL KADET 1.4i, crvene boje, uš uvan, reg. do 4/10., mob. 098/187-1338 KUPUJEM OSOBNO VOZILO ali isklju ivo od vlasnika i ispod cijene, mob. 095/558-7808 KUPUJEM ILI MOLIM NA POKLON auto trabant u bilo kakvom stanju, mob. 095/901-3594 OPEL KADET 1.2, prva reg. 1997., cijena 800 eur, registr. do 11/10., mob. 098/161-8188 PRODA JEM L JE TNE GUME Hankok 195/65/15 za 300kn, te autoprikolicu doma e izrade, atestiranu, nosivost do 450kg, cijena 700 kn, mob. 098/924-6314 FIAT UNO 1.1ie 1994.g., crne boje, uš uvan, potrošnja 5lit, mob. 098/922-7714 MAZDA SEDAN 1.6 benz, 11.mj./2005.g., reg. godinu dana, met. siva, 27tkm, 1.vlasnica, cijena 10.500 eur, tel. 313-456 PRODAJEM Ford Orion 1.6CLX 1991.g., neregistriran i Opel Kadett 1.3 1986.g., neregistriran. mob. 098/491-636 PRODAJE SE ZASTAVA 101, vrlo uš uvana, 40tkm, veoma povoljno, tel. 343-451 SUZUKI SWIF T 1.0 1995 .god., reg. do 31/10/10., za 8.000 kn, tel. 095-92-03-577 RENAULT CLIO II, 11/2001.g., reg. do 11/10, ABS, klima, 4xzr.jastuk, servo, putno ra unalo, el. i grijani retrovizori, muzika mp3, napravljen servis, zimske gume, cijena 3.900 eur. mob 098/744-992 PRODAJEM: ma z (99), reg. do 4/10., servo, za 1.699 eur; punto (99) nereg. ispravan za 1.500 eur; passat (90) servo, reg. 4/10., 999 eur; nisan suny (90) servo, reg. do 2/10., 499 eur; corsa (96) diesel, 1650 eur te kupujem auto. tel: 098/777 095 MA ZDA 626 2.5i V6 1993.god. reg.06/2010, sa uvana, HITNO i POVOLJNO, ispod cijene K 091/303-8081

POLJOPRIVREDA KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus i Zetor – može i neispravne, mob. 092/110-7110 ili 01/2067-370 PRODAJEM TRAKTOR IMT 533 1972.g, u vrlo dobrom stanju, mob. 098/180-80-27 PRODAJE SE RABLJENA POLJOMEHANIZACIJA – elevator, plug, tanjura a, sija ica, okreta sijena i dr., mob. 098/241-742 PRODAJEM DVIJE TRAKTORSKE PRIKOLICE. Tel. 337-003 KUPUJEM TRAKTOR neispravan ili u lošijem stanju, prednost IMT, Zetor, Fiat i dr. mob. 091/1402-603 PRODAJEM KVALITETNO SIJENO I OTAVU u kockas m balama, težina bale cca 15kg, cijena 0.80 kn/kg, 350 kom, Nedeliš e, mob. 098/1830-300 KUPUJEM TRAKTORE, ošte ene, neispravne ili u lošijem stanju, IMT, Zetor, Ursus i dr. Tel: 091/9167-267 PRODAJE SE kukuružnjak metalni, trebilica za kukuruz i gumena kola te crijep s krova i cigle stare pune velike, mob. 098/95-65-200. PRODAJEM MALO RABLJENI MOTOKULTIVATOR MTD i polovnu mješalicu za beton, mob. 099/7488-409 PRODAJEM JE AM I KUKURUZ u zrnu povoljno, nazvati na tel.:040/821-294, 098/496-313

USLUGE PREKRIVANJE I IZRADA KROVIŠTA, ZIDARSKI RADOVI. Dugogodišnje iskustvo. Brzo i kvalitetno! Povoljne cijene usluga i materijala. «KROV», akovec, Istarska 9, tel. 395-722, 098/744-980

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno; VODOINSTALATERSKI I KERAMI ARSKI RADOVI. Mob: 098/931-7570 ili 091/522-2344, Tino

OVLAŠTENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT.. ROTORI/MOTORI/STATORI/ PREMATANJE «RODIKOMM» d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC Tel. 040/395-180, 091/5005-128

NEKRETNINE - PRODAJA PRODAJE SE KU A U AKOVCU SA SVIM PRIKLJU CIMA, VRLO POVOLJNO ZA 49.000 EUR-a! SUPER PRILIKA!!! NEKRETNINE MARAS, MOBITEL 098/331-535 NAMJEŠTEN STAN u centru akovca od 82m2, prodaje se ili mijenja za ku u u okolici k, uz doplatu, stanu pripada tavan od 48m2, podrum, šupa i malo dvorište – cijena 75.000 eur. mob. 099/316-2112

SMS NEKRETNINE KERAMI ARSKO KAMENARSKI RADOVI, manji objek , ku e i stanovi – renoviranje, tel. 095/533-4088

MRŠAVITE POMO U BIOTER APIJE – brzo i efikasno, bez dijete i zdravstvenih posljedica. Mob. 098/1347-031

Agencija za promet nekretninama akovec, R. Boškovi a 21 (preko puta suda) tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr

PRODAJEMO i POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina na podru ju Varaždinske i Me imurske županije

ELEKTRO-BLISKO d.o.o. – popravak elektroinstalacija, sitni ku anski popravci i sklapanje namještaja, mob. 095/553-6271

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323 SRE UJEM DOKUMENTACIJU ZA LICENCIRANJE malih poduze a i obrta u gra evinarstvu. mob. 095/863-1441 PRODAJA I MONTAŽA GARAŽNIH VRATA, roleta, žaluzina, trakas h zavjesa. mob. 098/703-662 PRIPREMA PLADNJEVA ZA RAZNE PRIGODE, mob. 098/242-174 INSTRUKCIJE IZ NJEMA KOG JEZIKA za oš i sš. Mob: 091 941 75 09 MEGA-PARKETI d.o.o., Kotoriba POSTAVLJANJE SVIH VRSTA PARKETA, LAMINATA, BRUŠENJE STARIH PODOVA. Tel. 099/672-7067 ili 682-191 DAJEM U NAJAM brzomotažnu fasadnu gra evinsku skelu za sve vrste radova na ku i ili ve em objektu, mob 091 559 4332 ODVOZIM I PRIMAM NA DEPONIJU staru ciglu i crijep te lomove. mob. 091/541-8810 INSTRUKCIJE iz engleskog i hrvatskog jezika. mob. 098 920 88 82 IZNAJMLJUJE SE VRLO POVOLJNO FIAT PUNTO GRANDE, mob. 098/874-149 INS T RUKCI JE za osnovnu i sred nju školu iz hrvatskog jezika, mob. 098/188-4938 PODUKE IZ MATEMATIKE, zike i elektrotehnike. Ivanovec, tel. 337-262 IZNAJMLJUJEM RAZGLASNU OPREMU prigodnu za manje koncerte, priredbe, politi ke skupove i sl., vrlo povoljno, mob. 095/90 22 161 INSTRUKCIJE iz MATEMATIKE za osnovnu i srednju školu daje profesorica matema ke. mob. 098/723-135.

NAMJEŠTENJA INTERNATIONALNA KOMPANIJA NUDI HONORARNI POSAO na podru ju sjeverozapadne Hrvatske, upit na tel. 091/892-4790 KERAMI AR s dugogodišnjim iskustvom traži honorarni posao, mob. 098/626-876 TRAŽIM POSLOVE IŠ ENJA (honorarno), mob. 095/903-2887 TRAŽIM POSAO U TERENSKOJ PRODAJI – komercijala, marketing, mob. 099/8282-171 MLA A ŽENSKA OSOBA poljoprivredni tehni ar traži posao u struci. molim samo ozbiljne ponude tel: 099/7643-628

KREDITI NAJPOVOLJNIJI KREDITI U HRVATSKOJ s ksnom kamatom od 2,99 do 4,49%. Hipotekarni, stambeni, adaptacijski, gotovinski – uz državni poticaj. Mob. 098/205-691 NAJPOVOLJNIJE RJEŠENJE STAMBENOG PITANJA fix ks 2,99-5%. 1.500 eur bez upisa hipoteke. Zatvaranje postoje ihgotovinski. Mob. 092/1123-500

POZNANSTVA TRAŽIM BRA NI PAR ILI LJUBAVNI PAR za druženje, mob. 095/819-0349 GOSPODIN (53) situiran i pozdan, nježan, sa obavez., želi upozna ženu za druženje. Mob ili sms na br. 095/558-7861

AKOVEC, Uska bb (kod tržnice) www.nekretnine-maras.hr info@nekretnine-maras.hr Tel: 040/390-770; mob: 099/331-5350 Prodajemo i potražujemo ku e, stanove, apartmane, zemljišta, poslovne prostore u Me imurju i šire.

PRODAJE SE NOVOGRADNJA u Strahonincu ukupne površ. 172m2 + oku nica, cijena 55.000 eur, mob. 098/749-131 PRODAJE SE JEDNOSOBNI STAN u akovcu, I.pl. Zajca (crvene zgrade), 38m2, polunamješten, mob. 098/284-100 PRODAJE SE DVOSOBNI stan u k, povoljno, te dvije oranice od 500 i 800 hv u akovcu (Pustakovec), tel. 363-929 ili 098/925-4619 PRODAJE SE KU A u akovcu – Martane, 300 hv, 100m2 stamb. pr., zva poslije 19 sa na tel. 091/890-4163 PRODAJEM STARIJU KU U u Podbrestu, široko dvorište, telefon, struja, voda, mob. 098/9262-140 PRODAJEM NAMJEŠTENU GARSONIJERU od 19m2 na moru Vodice (kod hotela Imperijal), klima, tv, cijena 36.000 eur, mob. 099/6818-912 PRODAJE SE ZEMLJIŠTE za gradnju u k, vojni vrtovi Sjever, vel. 4260 m2, cijena po dogovoru, mob. 098/260-062 KUPUJEM 2-SOBNI STAN u akovcu, mob. 099/590-1764 PRODAJE SE STARIJA KU A u Mihovljanu, svi priklju ci, mob. 099/764-3218 PRODAJE SE STARA KU A na glavnoj prometnici u Dunjkovcu, tel: 099 673 7919 PRODAJEMO LUKSUZNI STAN od 111m2, u akovcu, F. Pun eca 4, 2.kat, lift, spremište, garaža, u novogradnji. mob. 098/241-126 PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEML JIŠTE u G. Hraš anu i Nedeliš u, mob. 091/241-6620 MA KOVEC, blizina akovca, stambenoposlovni objekt (160 m2) sa uhodanim ka em, 700 m2 oku nice, te skladište i garaža (70 m2), dokumentacija uredna. Cijena: 97.000eur. tel: 098/777-084 PRODAJE SE KU A visoka prizemnica u Nedeliš u, odmah useljiva, sa svim priklju cima, atrak vna lokacija za posl. prostor, velika oku nica, tel: 099-5166-780 PRODAJE SE ŠUMA Omek kraj Puš ina 360 hv, tel: 821-455 ATRAKTIVNO OGRA ENO POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE od 5000 m2 uz gl. prometnicu izme u k i Vž, prodajem ili iznajmljujem. tel: 099 6737 919 PRODAJE SE STAN od 56m2 namješten u centru akovca, mob. 098/426-580 PRODAJEM NOVE STANOVE u urbanoj vili na jugu akovca, mob. 098/241-232

IZNAJMLJIVANJE PRODAJEM ILI IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR u Prelogu, Glavna 5, tel. 099/703-1886 ili 095/838-4204 PRODA JEM NOVI STAN U CENTRU AKOVCA, VRHUNSKA KVALITETA I IZVEDBA. Info telefoni 091/202-2828, 091/2002-920 PRODAJE SE KU A katnica u Trnovcu, mob. 098/9422-821 PRODAJEMO URE ENE I ODMAH USELJIVE POSLOVNE PROSTORE od 50, 66 i 117m2 u akovcu, ul. Josipa Kozarca 2, ugao Bana Jela i a, uredna dokumentacija, tel. 099/230-2553 PRODAJE SE KU A u Ivanovcu, plin, struja, voda, centralno, ure ena oku nica, tel. 095/890-5005 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Nedeliš u vel. 1450m2, mob. 099/680-3172 PRODAJEMO VIŠE URE ENIH I ODMAH USELJIVIH STANOVA od 35, 42 i 78m2, u akovcu, ul. Josipa Kozarca 4, ugao Bana Jela i a, uredna dokumentacija, tel. 099/230-2553 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Puš inama, ul. P. Zrinskog. Tel. 821-507 PRODAJE SE KU A U DONJOJ DUBRAVI, mob. 091/2328-236 PRODAJEM DVOSOBNI STAN u centru k, 46m2, visoko prizemlje, brojila etažirana, mob. 091/572-4557 HITNO PRODAJEM JEDNOSOBNI STAN od 35m2, 2.kat, u akovcu, Vukovarska ul., cijena 1.050 eur/m2, mob. 098/426-021 FRIZERSKI SALON, novi, k, ul. Lj. Gaja, namješten, prodajem, mob. 098/241-559 STAN 3-sobni i 4-sobni stan s garažom, novogradnja, Mihovljan (ispod Šafrana), kredit, prodajem, mob. 098/241-559 TOPLICE SVETI MARTIN: atrak vno gra evinsko zemljište u blizini bazena i golf terena prodajem, mog. kredi ranja. tel: 099 673 7919 PRODAJE SE KU A u Nedeliš u (dvojna) – hitno, sa svima komunalijama, usjeliva. mob. 099/7969-541 PRODAJEM GRADILIŠTE u akovcu, Buzove ka ulica, površine 225 hv, mob. 098 183 21 38 PRODAJE SE VINOGRAD s vikendicom u Štrigovi, cijena prema dogovoru. Mob: 099 3671 107 PRODAJE SE DVOETAŽNI STAN u Prelogu (tržnica) 97 m2 sa spremištem, ure en, klima, sat. tv, plin. Povoljno. Tel. 091/7629-163 KUPUJEM VIKENDICU ili manju ku u do 65m2 sa priklju kom vode, struje i plina, mob. 098/9176-477 KUPUJEM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE kod južne zaobilaznice, te obavljam rezidbu vinograda, mob. 091/505-8885 PRODA JE SE GRADILIŠTE u Ivanovcu od 300 hv, Kalni ka ul. 22, mob. 098/1363-827 PRODAJEM 3-SOBNI novoobnovljeni stan u prizemlju katnice u centru k, parking, podrum, etažiran, cijena 82.000 eur, mob. 098/315-880

IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTENU SOBU u akovcu na Jugu, mob. 091/7237-999 IZNAJMLJUJEM JEDNOSOBAN NAMJEŠTEN STAN u Istarskoj ulici u akovcu. Tel. 091/2177-558 IZNA JML JUJE SE DVOSOBNI STAN u Zagrebu (Dubrava), studentima, mob. 091/353-1010 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTEN TROSOBNI STAN u Šenkovcu, mob. 098/426-202 TRAŽIM namješteni JEDNOSOBNI STAN ili SOBU s upotrebom kupaonice, uvjet blizina bolnice, mob. 098/951-7915 ZAGREB, Borongaj, tražim cimericu u novom dvosobnom stanu, blizina Ekonomije, Prometa, Kampusa, mob. 092/2453-243

1. prosinca 2009. IZNAJMLJUJE SE GARAŽA u centru akovca, mob. 091/500-9415. IZNAJMLJUJEM STAN u Murskom Središ u, pla anje samo režija (najamnina se ne pla a). mob. 00386/70-832-720 IZNAJMLJUJE SE POLUNAMJEŠTEN DVOSOBAN STAN u Šenkovcu. Tel. 098 181 3087 IZNAJMLJUJE SE GARSONIJERA od 30 m2, širi centar k, samcima ili studen ma, internet priklju ak, odvojena brojila, cijena 1.000 kn. tel. 095-8080-116 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBAN STAN u obiteljskoj ku i, odvojen ulaz. zva iza 20 sa na mob. 092/204-1026 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBAN STAN studen ma/studen cama od 1.12. na jugu akovca. mob: 095/8839-656 IZNAJMLJUJEM JEDNOIPOLSOBNI STAN od 40 m2, u centru Preloga, namješten, odmah useljiv. Hitno i povoljno. mob. 099 479-6948 IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR od 45m2, u centru Preloga, mob. 098 241 251 IZNAJMLJIVAT E SE DVOSOBNI NAMJEŠTENI stan/ku a u akovcu, tel. 040/363-605 ili 091/799-7583 IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR u akovcu vel. 240m2 koji se sastoji od 3 dijela (90 m2, 60 m2, 90 m2), vlas parking, blizina želj. kolodvora, frekventna lokacija. mob. 091/1234-091 IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR u centru M. Središ a, te se prodaje banzek kota i promjera 80cm, tel. 543-882 IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR od 60m2, može i skladište ili radiona, tel. 390-247 NENAMJEŠTENE GARSONIJERE od 30m2 iznajmljuju se u akovcu i 1 garsonijera od 20m2 za jednu osobu namještena, tel. 384-515 ili 098/545-526 IZNAJMLJUJE SE ILI PRODAJE KU A s posl. prostorom u Prelogu kod benzinske, mob. 098/838-905 IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR u blizini centra grada. tel: 040/390-639 POVOLJNO IZNAJMLJUJEM STAN za no enja 12km od akovca, može i za radnike, mob. 095/807-2340

ŽIVOTINJE Kotoriba PILIĆI ZA KLANJE živi ili očišćeni i 1-DNEVNI BIJELI PILIĆI. Dostava besplatna! tel: 682-051, mob: 098/426-377 PRODA JU SE ŠTENCI NJEM. OV ARA, cijepljeni, mob. 099/764-3838 ili 099/282-1395 ŠPRINGEL ŠPANIJELI oko eni 5.9., cijepljeni, rodovnice od izložbeno radnih roditelja, mob. 098/518-804 ili 092/242-97-69 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA za pse i ma ke. Tel. 363-445 PRODAJEM PAR PAPIGA rozela s velikom krletkom, mob. 098/240-135

1. prosinca 2009.

PRODAJU SE NJEMA KI OV ARI odli nih roditelja, s rodovnicom, cijeljeni, tetovirani, upita na tel. 363-445 KOKER ŠPANIJEL s rodovnicom spreman za parenje! tel: 098/764-870 PRODAJE SE PAS MALTEZER muški, istokrvni bez rodovnice, star 10mj., cijepljen, ipiran, vet. knjižica, odgojen u ku nim uvje ma, umiljat, voli djecu. mob. 099/7969-541 PRODAJE SE ŠTENE staro 9 tj., mama istokrvni maltezer, tata shitzu, cijena 1.000 kn, mob. 091/6033-731 PRODAJEM GOLUBOVE kinge (bijele i plave), paunaše (kovane) i golubove za podmetanje, te ukrasne kuni e dugodlake i kratkodlake raznih boja. mob. 099/7535-922 PRODAJE SE ŠTENE MINI PUDLE, bijeli, cijepljen i o iš en od parazita, umiljati, star 9 tj. mob 091/544-2395 PRODA JU SE muški ŠTENCI PEKINEZERA, istokrvni bez rodovnika, mob. 098/846-017 PRODA JU SE SVINJE za klanje tež. 80-150kg, mog. klanja i dostave, te se prodaje 2-brazdni plug, mob. 091/519-11-22 PRODAJEM PICEKE – žive za klanje ili ve o iš ene, tel. 822-254 PRODAJEM PAPIGE grice, nimfe, rozekolise, personate, rozele i pjevaju e, te srebrne, zlatne, platinaste, kraljevske i dijamantne fazane, mob. 098/912-3938 PRODAJE SE JUNICA holstein, bre a. mob. 092/218-3194 PRODAJEMO KALIFORNIJSKE ZE EVE žive po 22kn/kg i o iš ene po 40kn/kg, tel. 098/199-2171

ELEKTRONIKA SINTISAJZER GEM GK 340, korišten 2 godine, uš uvan. Tel. 098/9883-776. DIGITALNA VIDEOKAMERA Panasonic NV-GS 500 3CCD mega ois 4.0 megapiksel s puno dodatnog pribora. Tel. 098/961-4948 PRODAJEM AUTO RADIO Rockford Fosgate RFX 9220R, CD, MP3, daljinski, cijena 1.200 kn. 091/2177-558 VELIKA RASPRODAJA navigacija po izuzetno povoljnim cijenama od 250-500 kuna. Tel.: 099/4141-719 FOTOKOPIRNI APAR AT Minolta EP 1054, A3/A4, zoom, potpuno ispravan, 40.000 kopija, dodatni novi toner, mob 098/723-160

Oglasnik 65

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

PRODAJEM malo korišteni digitalni fotoaparat marke SAMSUNG model 530 digimax 5 megapixels. Hitno i jako povoljno, tel. 040/337-579 PRODAJE SE MOBITEL NOKIA 6600i u potpuno o uvanom stanju sa pripadaju om opremom, cijena 1.000 kn. tel: 099/8262-445 PRODAJEM DVD player sa ugra enim hard diskom (60Gb) i TV tunerom (mog. snimanja programa na hard disk), cijena 450kn, Tel 098/295-800

RAZNO PRODAJEM FOTOLABORATORIJ za izradu c/b fotogra ja, mob. 098/191-4380 PRODAJEM NOVU UDARNU BUŠILICU i razni sitni alat, mob. 099/7488-409 PRODAJEM: produžni kabel 7x2.5mm2 (50m), el. bojler Vaillant od 80 lit., radijatori 90x200cm, crni pisa i stol, dj. autosjedalica Romer od 9-18kg i prijenosni kreve 125x65cm, ulazna PVC vrata, limena vrata. Tel. 858-424 KUPUJE SE EL . VIL JUŠK AR može i neispravan ili nekompletan, mob. 098/473-556 PRODAJEM fiksni masažno-kozmeti ki ležaj (novi, nekorišteni), vapozon (korišten) i grija parafina. Tel. 099/561-9127 DVD i VHS KONCERTI: Azra, B. Dugme, Balaševi , Him, Gnr, Nirvana, B.Jovi, Eminem, Metallica, I.Maiden, Doors, AC/DC, Zeppelin, Purple, P.Floyd, D.Straits i dr. Tel: 091/2518-371 PRODAJE SE VAGA od 10kg Maxima, mesoreznica i kompjutor. Tel. 341-236 PRODAJEM rabljene DRVENE BA VE od 300 lit. (4kom) te inox ba ve od 250 i 50 lit. Tel. 095/900-3170. PRODAJE SE garnitura za blagovaonu, kuhinja, šiva a mašina i bicikl Maxi pony, mob. 099/4022-982 PIŠTOLJ CZ 7.62mm sa nešto streljiva, prodajem imaocu dozvole, mob. 091/538-4947 PRODAJEM POTPUNO NOVA GARAŽNA VRATA dim. 220x247cm, štok od pocin anog lima a vrata od rebrastog bijelog lima, mob. 099/7488-409 KUPUJEM CRIJEP Kikindu 333, tel. 098/861-898

PRODA JEM THUJE columne i smaragd, kvalitetan doma i uzgoj, tel. 091/547-0069 PRODAJU SE korištene stvari: kau klikklak i 2 fotelje, felgu s ljetnom gumom i 2 sa zimskim 155 R13, blatobran prednji desni i krovni nosa prtljage za golf, manja preša i kveštra za grož e i hrastova ba va od 60 lit., cijene povoljne. Pogledati u k, L. Ruži ke 3, tel. 390-301 ili 099/6742-919 JEFTINO PRODAJEM crijep rabljeni (Dilj Vinkovci) oko 470 komada. Tel. 857-199 PRODAJU SE SUHI HRASTOVI FOSLI deblj. 5cm, stroj sa više operacija (pila, blanjalica, brusilica, bušilica i šrota ), tel. 360-447 PRODAJEM KUHINJU dim. 2x2 m sa sudoperom, novo, nekorišteno, za 2.000 kn, tel. 098/913-8496 PRODAJE SE 2-brazdni plug, tanjura e, brane, te kreve na kat s madracima, tel. 334-244 ili 098/570-168 PRODAJEM VINO šipon, rizling, muška (miješano), cca 600lit, te malu autoprikolicu nosivos do 500kg, cijena po dogovoru, mob. 098/1868-111 PRODAJE SE PLINSKI PIŠTOLJ Mauser 9mm, mikrovalna pe nica Gorenje i vešmašina Whirpool – potpuno novi, mob. 095/553-6271 PRODA JEM trupce od ariša (9kom), miješano vino šipon, rizling, muškat te jednu manju prikolicu, samogradnja, a tražim inoksicu od 200-250lit., mob. 098/1868-111 PRODAJEM trosjed, dvosjed i fotelju, staro 2g., uš uvano, cijena 2.000. mob. 098/704-938 PRODAJE SE BOJLER za centralno grijanje Vailant 24kW, odli an, star 5.5g, mob. 098/180-7122 PRODAJEM: regal, 2 fotelje, stoli , madrac (100kn), klavijature Yamaha DX-21 (200eur), komodu s vitrinom (puno drvo hrast), skije s vezovima (150kn) i stroj za pranje su a s manjom greškom (100eur), tel. 328-106 ili 098/171-4456 PRODAJEM nekorištenu plinsku sobnu pe Maja 8, cijena vrlo povoljna, mob. 098 241 251 PRODAJEM lutke za bu k, štendere, robu teks l, ostatak iz Amadeus bu ka, vrlo povoljno. mob. 091/510-7255.

PRODAJEM PROZORSKA KRILA sa izo staklom ili samo izo stakla, mob 091 559 4332 PRODAJEM pelene i uloške za starije i nemo ne osobe, mob. 091 598 1859 ULJA NA PLATNU - originali raznih majstora u M. Središ u, tel. 098-9617-349 PRODAJE SE korištena spava a soba s madracem za 1.200 kn, te el. štednjak za 600 kn. tel: 821-626. PRODAJEM OVALNI STOLI u boji trešnje sa staklom, te jogi za jednokrevetni krevet. tel: 091/574-0699 KUPUJEM EURO PA L E T E, m o b. 098-632-455 Prodajem Abalico lampu za geliranje noktiju, vrlo malo korištena, o uvana, kvalitetna, cijena 1.500 kuna. Tel: 099/2717-283 PRODAJE SE VINO BIJELO KVALITETNO, rajnski rizling te ambalaža za pivu i mineralnu vodu, vrlo povoljno, tel. 098/632-494 PRODAJE SE DVOSJED I TROSJED od eko kože, u odli nom stanju, staro oko 2g., cijena 2.000 kn (može i na rate), tel: 098/907-3695 PRODAJEM kompletan ugost. inventar, vrlo povoljno. tel. 098/9747-657 ili 040/334-064 KUPUJEM PLINSKU BOCU, mob. 098 516 560 PRODAJEM BOJLER za toplu vodu Gorenje 80 lit., malo korišten. Mob. 098 167 2601 PRODAJE SE NOVI PLINSKI BOJLER Vaillant na garanciji, cijena 4.000 kn. Mob. 098/956-4454 PRODAJE SE KOŽNI PETEROSJED modernog dizajna, star par mjeseci, jedva upotrebljavan, na razvla enje, trula višnja, cijena za gotovinu 5.000 kn (mogu a montaža i demontaža, te preoblikovanje). tel: 099-8262-445 PRODAJEM DIONICE Me imurje betona, mob. 091-764-4764 PRODAJU SE STABLA OD ORAHA. Tel: 822-362 KUPUJEM ciklon za usisavanje usitnjene cigle granulacije od 0-8 mm. mob. 091/541-8810 PRODAJE SE crno i bijelo vino, rakija i o iš eni orasi. mob. 098/723-135. PRODAJEM DRVA za ogrjev (bukva, hrast, grab i agacija) dostava besplatna, mob. 098/56-54-54

ZA SVE ONE KOJI ŽELE VIŠE SMIJEHA I RADOSTI U SVOM ŽIVOTU...

RADIONICE JOGE SMIJEHA “SMIJEH IZVOR ZDRAVLJA” SMIJEH je jedan od najboljih i najjednostavnijih na ina za smanjenje svakodnevnog stresa tj. on doslovce razgra uje hormone stresa i vra a nas u sadašnji trenutak – “tu i sada”. DOBROBITI JOGE SMIJEHA: - više kisika i životne energije (prane) u jelu - lu e se hormoni sre e (serotonin) i prirodni hormon pro v bolova (endor n) - poboljšava se imunološki sustav - pomaže smanjenju visokog krvnog tlaka i dr. - više rados i entuzijazma - poboljšana djelotvornost i produk vnost - pove ano samopouzdanje - bolja komunikacija s drugim ljudima - ozareno lice i ljepota Prijave i više informacija na tel. 098 922 9090 E-mail: bio-top@ck.t-com.hr, www.bio-top.hr

TAROT VAM OTKRIVA VAŠU SUDBINU – ljubav, posao, budu nost. Molimo nazovite za dogovor 098/1347-031

Udruga za zaštitu životinja PRIJATELJI žiro-račun: 2392007-1100062749 www.prijatelji-zivotinja.org e-mail: info@prijatelji-zivotinja.org MOB: 091 89 88 004 POKLANJAMO PSE I MAČKE raznih pasmina, veličina i dobi Posjetiti nas možete svaki dan između 9,00 i 17,00 sati, a nalazimo se iza carine, prije nadvožnjaka (kod Čateksa) skrenite LIJEVO. MOLIMO DOBRE LJUDE DA NE BACAJU HRANU koja im ostane u kućanstvu, od raznih proslava i vjenčanja, nego da je doniraju nama u Udrugu za napuštene životinje. ZAHVALJUJEMO DOBRIM LJUDIMA, UDOMITELJIMA I SVIM DONATORIMA! NAPOMENA: Psi nisu za lanac!!!

Pinka

Pinka i Mirka

Mirka

su sestre mješanke pin a ro ene otprilike 15.9.2009. godine. Pronašle su ih dvije mlade djevojke kako lutaju kraj ceste u Samoboru. U azilu u Zagrebu kojeg su kontaktirale nisu ih htjeli prihvatiti pa su pronašle na web stranicama podatke našeg azila i tako su male pin ice završile u akovcu. Pinka je sasvim crna, a Mirka za razliku od Pinke ima bijelu kravatu ispod vrata pa nije sasvim crna. Potrebna im je toplina ku e ili stana jer zbog malog rasta i kratke dlake ne mogu boraviti na dvorištu. Udomite ih i dobit ete najzahvalnije srce na svijetu.

Bozz je u srpnju 2009. godine ostavljen u azilu na uvanju jer je tadašnji vlasnik otišao raditi u inozemstvo. Trebao je do i po njega u rujnu, ali se nije pojavio. Prvih mjesec dana njegovi su prijatelji dolazili prošetati Bozza svaki drugi dan, ali se u posljednjih mjesec dana više nitko ne javlja i ne pita za njega, a do vlasnika ne možemo više do i jer se ne javlja na telefon. Bozz svaki dan pla e nadaju i se da e netko do i po njega i mi više ne možemo slušati tu tugu i bol pa se nadamo da e se na i netko tko želi udomiti ovog psa izuzetno mirne i dobre

naravi. Bozz je pitbull terijer, ro en 28.3.2007. godine i visok je 59 cm. MOLIMO VLASNIKA AKO VIDI OVAJ OGLAS DA SE HITNO JAVI!

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI

743

66

Dobro je znati

* '

" # ###

1. prosinca 2009.

Vaš dom 67

www.mnovine.hr • info@estetikheretik.com • 040 312 333

estetikheretik.com

estetikheretik

brunokontrec.com dizajn-interijera.com - - - web info@estetikheretik.com - - - mail 091 727 10 76 - - - tel

STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA

OSNOVNA PRAVILA ure ivanja prostora za vaše dijete

PREDSTAVLJAMO INTERIJER

Dje ja soba - svijet u kojem sve po inje Svaki ovjek na ovom svijetu ima potrebu za privatnoš u, potrebu i za najmanjim prostorom koji e zvati svojim i u kome e se osje ati sigurno. Isto tako i vaše dijete. Za njega je dje ja soba svijet u kojem sve po inje. Svijet radosti i veselja, mira, sigurnosti, svijet igre, u enja i svijet prvih osje aja. Stoga ne smijete uzimati projektiranje i dekoriranje dje je sobe zdravo za gotovo. Kao jedan od prvih i osnovnih imbenika kod projektiranja dje je sobe jest funkcionalnost.

više odgovaraju. Uz postoje e boje koje možete aplicirati na zidove ili na namještaj, koristite i dekore koji estetski odgovaraju bojama identiteta. Isto tako koristite i zavjese i tepihe na podu. Jedna od mogu nosti jest i ta da cijeli dje ji prostor možete izdekorirati u temi djetetova najdražeg crtanog ilma, superheroja, igra ke ili ne eg drugog. Pri tome gledajte na to da elementi s odre enom temom budu oni koji se nakon nekog vremena mogu promijeniti ili maknuti. Osnovne elemente ostavite neutralne.

Ovisno o starosti djeteta, njegovim a initetima i spolu te dimenzijama sobe, funkcionalnost dijelova iste može se mijenjati i modi icirati. U na elu dje ja soba se dijeli na dio za spavanje, dio za rad (ukoliko je dijete školske dobi) i dio za igru. Oni bi u svakom slu aju trebali biti u me usobnom odnosu pomo u boja, dekora i zajedni kih elemenata. To nas dovodi do sljede eg imbenika, a to je sama estetika. Tu govo-

startu potencijalna opasnost za vaše dijete. Pokušajte izbjegnuti i šiljaste rubove (stol, rub kreveta, šiljaste ru ice na elementima c), pogotovo u visini djetetove glave. Ukoliko je nemogu e da izbjegnete opasnosti, pokušajte ih zaštititi gumom, spužvom ili dekorativnom tkaninom, ine i iz tog elementa još jedan zabavan detalj. Svakako, ukoliko je mogu e pokušajte zamijeniti oštre dijelove zaobljenima. Kad pri amo o sigurnosti, tako-

er pokušajte izbjegavati otvorene uti nice u djetetovom dosegu ili pak ih zaštitite postoje im funkcionalnim elementima. Tako er, sigurnost se odnosi i na stavku na koju ve ina ljudi ne obra a pozornost, a to je utjecaj kemijskih elemenata na zdravlje vašeg djeteta. Razne površinske obrade lakovima nepoznatog porijekla ili pak koncentracija formaldehida u plo ama od kojih je izra en namještaj može utjecati na sigurnost vašeg djeteta.

Sigurnost u dje joj sobi

rimo o bojama u sobi, oblicima, dekorima i sli no. Boje za dje je sobe trebale bi biti žive, u kombinacijama s drvnim dekorima zbog topline ili pak u me usobnim kombinacijama (npr. crvena, zelena, plava u kombinaciji s drvom jasena, javora ili breze, žuto - zelena kombinacija, naran asto - bijela itd.). Kod novoro en adi ipak ne smijemo pretjerivati s kri avim kombinacijama, u tom slu aju pastelne boje naj-

Trebate li besplatan savjet, javite se! Ako sanjate o svom prekrasno ure enom domu, uskla enih boja i stilova, možda vam mi možemo pomo i. Javite nam se i

Sljede i imbenik koji u dje joj sobi dolazi do izražaja više od svih ostalih prostorija u stanu jest sigurnost. Djeca su živa i dovoljan je i djeli sekunde da se ono ozlijedi ako postoje uvjeti za to. Tako u dje ju sobu nikako ne bi trebali stavljati oštre i lako lomljive predmete. Oni su u

Stvaranje atmosfere rasvjetom Govore i o zdravlju, još se jedan bitan segment mora spomenuti, a to je zdravo spavanje. Ono je direktno vezano za razvoj vašeg djeteta u smislu razvijanja kralježnice, a samim time i ostalih dijelova muskulature te je tome dobro predati veliku važnost. Nemojte štedjeti kod kupovine madraca i podloge za vaše dijete.

“Estetikheretik studio” e pokušati odgovoriti na vaša pitanja, riješiti vaše dvojbe i dati vam koji savjet o ure enju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, ku e ili neke prostorije u svom domu. Ono što je bitno, ozna ite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je

da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora. Tlocrte ili skice zajedno sa svojim podacima (koje ne emo objaviti) šaljite na adresu Me imurskih novina – Ivana Mažurani a 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotogra irajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@estetikheretik.com.

Trgovina aja – T-Magi WE architecture studio iz Copenhagena nedavno je dizajnirao ovaj GENIJALAN interijer trgovine ajeva, tako er u Copenhagenu, naziva T-Magi. Dizajniran je kao veliki displej ajnih produkata od Mariage Freresa. Rupice raznih dimenzija u elementima interijera stvaraju 3D sliku starinskog ajnika. elegantno i minimalisti ki izvješene male staklenke s plutenim epovima i uzorcima ajeva iz ponude. Na taj na in

ure uje: Bruno Kontrec

Dizajnom protiv recesije Studio °estetikheretik° se tako er priklju uje u borbi protiv recesije te na sve svoje usluge daje Recesijski popust od 22%.

Za stvaranje atmosfere u djetetovoj sobi koristite rasvjetu, te igru sa zavjesama. Tako er možete koristiti aplikacije na prozorima. Što se ti e rasvjete, postavite sklopke s korigiranjem ja ine svjetla i time ete posti i dobre efekte. Naravno, koristite ja e svjetlo kod dnevnih aktivnosti (u enje, igranje, crtanje, pisanje c), a smanjite svjetlo kod odmora i pred spavanje. Ipak, najbolje osvjetljenje je ono prirodno. Stoga, ve kod samog izbora dje je sobe gledajte da izaberete onu u koju dopire velika koli ina dnevne, prirodne svjetlosti.

Kad padne ve er, ajnik svijetli i na taj na in stvara identitet cijelog prostora, a i privla i poglede prolaznika. U samom interijeru ajnik se kao takav ne primje uje, ali se rupice pretvaraju u sitne izvore svjetla.

svaki od potencijalnih kupaca može pomirisati svaki od 40 uzoraka iz ponude kako bi mu to pomoglo pri odabiru. Jednostavan dizajn u bijeloj boji naglašava boje, ali i teksturu šarenih i prirodnih proizvoda Mariage Freresa.

Fokusni element u trgovini jest de initivno °mirisni zid° na kojem su vrlo decentno,

LIFESTYLE

Kultni element Cartesia Ukoliko želite da vam dijete uvijek bude u urednoj i istoj sobi, organizirajte stvari u odre ene kutije ili ladice i u inite tako da samo pospremanje igra aka nakon aktivnog dana bude jedan vid igre. U tom slu aju dijete e ste i i radne navike, a i naviku da mu soba uvijek izgleda isto. Nakon svega, potrebno je re i da je kod projektiranja dje je sobe obavezno uklju iti i samo dijete (ili više njih) koji e boraviti u njoj. Jer uzalud vi odabirete prema svojim željama, ako se to djetetu ne svi a. Slušajte ga, dopustite mu da ima veliku ulogu u odlukama i time e ono biti sretnije u svojoj sobi.

Jedan od najve ih problema kod opremanja stambenih prostora jest namještanje kutova prostorije. Pri tome se esto poseže za nezgrapnim komadima namještaja, komodama ili pak improviziranim elementima koji, ve inom, nikako ne odgovaraju u odre ene prostore. Predstavljam vam jedan izniman element koji e riješiti vaše muke. Element Cartesia je

osmišljen kako bi se vrlo funkcionalno ali i estetski ispunio kut prostorije. Moderan dizajn, maksimalna iskoristivost i element interesantnosti o itovan u ladicama koje se izvla e, naizmjeni no, pod kutem od 90°, ini ovaj element bezvremenskim i odgovaraju im za svaki moderan prostor. Element Cartesia djelo je višestruko nagra ivanog, japanskog di-

zajnera koji se predstavlja pod imenom °Nosigner°. Njegov je portfolio prepun izvrsnih produkata, kao i koncepata, a sam za sebe i svoj pseudonim kaže: Rije °design° dolazi od latinske rije i designare, što zna i de-sign.

Sukladno s time rije °nosign° zna i °no-sign° – bez znaka. Nosigner je netko ko dizajnira °nevidljive° objekte bez potpisa ili velike pompe. www.nosigner.com

68

Savjeti

1. prosinca 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Piše Katarina Flajpan

BIOTERAPIJA

Bolovi u vratnom dijelu kralježnice i ramenima Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Kako riješiti problem? Psihoterapija ljubavnih problema Pr imje ujem da me sve smeta. Nemam strpljenja slušati što mi drugi govore. Jako sam nestrpljiv i nervozan. Teško se koncentriram na neki posao i rijetko mogu završiti bilo kakav posao kako treba. Ukoliko se netko ne slaže s mojim mišljenjem postanem razdražljiv i samo bi se sva ao. Kako da si pomognem? Opisane smetnje upu uju na depresivni poreme aj ali se samo na temelju vaših datih simptoma ne može to sa sigurnoš u ustvrditi. Savjetujem vam da razmislite jeste li prije pojave ovih smetnja imali nekav stresni doga aj? Možda se nešto dogodilo ranije ,a što bi se moglo povezati s nastankom ovim simptoma. Analizirajte situacije koje prethode vašoj nervozi i potenciraju ju je. Isto tako analizirajte situacije koje provociraju vaše poteško-

e. Kada to saznate onda pokušavajte izbjegavati te situacije koliko možete. O svojim problemima dobro je razgovarati sa lanovima obitelji, prijateljima koji imaju sli ne probleme. Posljedice koje nastaju uslijed tih problema možete smanjiti pa i ukloniti ukoliko si malo više pažnje posvetiti sebi a to zna i relaksirajte se, idite u prirodu, šetajte, radite vježbe disanja i dr. Svakako je važno okupirati se nekim hobijima ili poslovima koji vas zaokupljaju, pa ukoliko osjetite da vam koncentracija pada, prekinite to raditi, udaljite se od tog mjesta malo prohodajte a nakon deset do petnaest minuta ponovno nastavite to raditi. Ukoliko vam i nakon toga ne bude bolje potražite pomo psihijatrapsihoterapeuta, koji e ustanoviti o emu se radi i prona i adekvatna rješenja.

Vjerovanja o ljubavi, kao i sva ostala vjerovanja i stavovi, vrijednosni sustavi i svjetonazor neke osobe njena su osobna stvar. Odgojem u obitelji i pripadnoš u odre enom kulturnom i socijalnom krugu dobivamo upute za život koje se kroz osobnu prizmu svakog od nas oblikuju u više ili manje konzistentne vrijednosne sustave. Stavovi o ljubavi i njenoj ulozi u životu mogu pojedincu donijeti manje ili ve e probleme, odnosno uspjehe i zadovoljstvo. Vjerovanja i vrednovanja ljubavi svakome su od nas svojevrsni putokazi na životnom putu koji nam pomažu ili odmažu da se ne izgubimo. Puno je, nazovimo ih tako, velikih ideja i pretjeranih poruka sro eno u ime ljubavi i njene misti ikacije kroz tisu lje a razvoja ljudskog društva, ali dan danas pojedinac u svom osobnom razvoju mora pro i bar neke velike zablude i doživjeti poraze prije no što prona e, ako mu to uspije, sebi prihvatljivu formulu života. Što psihoterapija ima sa svim tim? Ljudi dolaze stru njaku kada smatraju da imaju probleme koje sami ne mogu riješiti. Postoje odre ene eti ke dvojbe u pogledu psihoterapijskih intervencija koje zadiru u klijentov vrijednosni sustav. Prije svega je to pitanje koliko terapeut ima prava neke životne vrijednosti i izbore proglašavati pogrešnima ili manje vrijednima, ima li on prava mijenjati vrijednosni sustav klijenta koji se obrati za pomo . Ako netko vjeruje da je ljubav smisao života i želi se ubiti jer mu se ne živi bez ljubavi,

treba li ga uvjeravati da je život ipak vredniji od ljubavi? U ovom ete slu aju vjerojatno vrlo lako odgovoriti da takva osoba sigurno treba stru nu pomo . Postoje i ljudi koji bi lakonski izjavili da nek’ se samo ubije onaj tko je takav bedak, ali kad bi njihovo dijete smatralo da ne može živjeti bez ljubavi, ti isti ljudi zaledili bi se od užasa. Da, to nisu bezazlene situacije. Psihoterapeuti imaju odgovornost koju ni roditelj ni kultura kojoj pripadamo u nekim okolnostima ne mogu nadomjestiti. Psihoterapeutu odlazimo kad smo u slijepoj ulici i u svojoj okolini ne nalazimo dobre odgovore za problem koji nas mu i. Na i se u situaciji da trebamo psihoterapijsku pomo zna i živjeti u patnji za koju sami ne nalazimo lijeka u svom životnom okruženju. Motiv za promjenu u vrijednosnom sustavu, motiv za svaku psihoterapijsku intervenciju je patnja koju klijent osje a i zbog koje traži pomo . Cilj je prona i mogu nosti da se patnja umanji ili ukloni. Uloga psihoterapeuta je da pozove pacijenta da uvidi vezu izme u svoje patnje i uvjerenja i vrijednosti koje ima, da preispita svoje vrijednosti i vjerovanja i da mu pomogne donijeti svjesnu vrijednosnu odluku koja e rezultirati kvalitetnijim na inom života. Promjena hijerarhije vrijednosti i intervencije u kognitivnom prostoru nastaju u dogovoru sa pacijentom koji sam pretražuje i svjesno bira i odlu uje kako e reaorganizirati vlastite životne principe, jer on sam njima nije zadovoljan i pati.

Bolovi koji su nerijetko popra eni glavoboljama, vrtoglavicama, migrenom, bolovima u miši ima, uzrokuju razdražljivost, depresiju, umanjuju koncentraciju, pam enje i tako dalje, vrlo su esto uzrokovani oboljenjima vratnog dijela kralježnice a nerijetko se šire i na podru je ramena, esta su pojava u ovo godišnje doba. Oboljeli ima osje aj, da uz ranije spomenute probleme, na ramenima nosi teret svih životnih problema popra enih s ponekad žestokim bolovima koji se manifestiraju u vidu pe enja u vratnom dijelu kralježnice, s tendencijom širenja u ramena pa ak i na podru je cijele kralježnice. To je vrlo neugodna bol koja se unato uzimanju lijekova redovito vra a i prelazi u progresivno stanje. Ponekad su problemi vezani uz bolove u vratnoj kralježnici uzrokom napetosti u itavom tijelu. Oboljeli u tom slu aju nerijetko primarni problem uzima kao sekundarni. Oboljeli uzimaju analgetike bez savjeta lije nika ili ljekarnika koji bi ih trebali upozoriti na oprez pri doziranju. To što ponekad strada probavni trakt oboljeli uzimaju vrlo olako. Osim toga analgetici su kratkog djelovanja, bolesnik postaje nemiran i nervozan što u pravilu zna i da se potencijal glavobolje pove ava. Kompletna situacija se vrti u krugu bez izlaza. Pri uzimanju ja ih lijekova oboljeli se esto tuže na želu ane tegobe i nikako da se odlu e na lije enje uzroka patnji a ne posljedica. Kao što sam ranije napomenula oboljela vratna kralježnica može biti okida višestrukog oboljenja organizma. Što u initi i kako si pomo i? Naravno da je o icijelna medicina najkompetentnija u dijagnostici, ali samo ako dobijemo to nu dijagnozu. Pacijenti s pravom traže drugo pa i tre e

mišljenje lije nika. Za zaprepastiti je koliko se puta struka mimoilazi. Posjet dobro educiranom bio terapeutu, koji e vam pri i potpuno individualno, budu i da ne postoje dvije iste osobe na svijetu, doista je zagarantiran put do iscjeljenja. Bio terapeut vas ne smije trpati u neke “kalupe oboljelih”, jer ste vi jedinstveni i kao takvoj osobi treba pri i na jedinstven na in. Kao najbolja bioterapeutkinja u ovom dijelu Europe susretala sam se s pacijentima koji nisu niti slutili da im mnogi problemi proizlaze od oboljenja vratne kralježnice, koja vrlo esto uzrokuje niz problema u organizmu. Poslije mog tretmana bolovi su kao rukom odneseni i to je doista višestruko potvr eno. Rijetko se vra aju i to samo kad uzrok leži u nekom drugom problemu. Posjetite me, po mogu nosti s lije ni kom dijagnozom, i u etiri terapije koje moraju biti u nizu i vaš e problem biti odstranjen. Osje at ete se kao nanovo ro eni, bez problema, bez bolova i u estale patnje, popravit e vam se raspoloženje i postat ete osoba kakva biste zapravo željeli biti. Nema nikakvog razloga da i dalje trpite bolove i muke kad vam je rješenje na dohvat ruke. Javite se bez SMS-a na broj telefona 098/1347-031, dogovorite sa mnom vaš termin i krenite u zdrav život bez optere ivanja svoje obitelji i vaših najmilijih. Želim vam dobro zdravlje.

SOS TELEFON 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI ŽELJEZNI KI KOLODVOR AKOVEC AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kova i a 1e HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC HRV. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jela i a 1 ME IMURSKA BANKA AKOVEC ME IMURJE PLIN, Mihovljanska 70 ME IMURSKE VODE, M. hrvatske 10 ELEKTRA AKOVEC, Ž. fašizma 2 - prijava kvara na GKP AKOM, Mihovljanska 74 AMBULANTA ZA KU NE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

tel. 384-333 tel. 313-947 tel. 310-651 tel. 373-111 tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 311-755 tel. 372-900 tel. 396-800 tel. 340-000 tel. 395-199 tel. 373-700 tel. 371-700 tel. 371-600 tel. 372-466 tel. 390-859 tel. 314-080 tel. 396-294

REDEA – Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jela i a 22 (bivša vojarna) ME IMURSKA ŽUPANIJA AKOVEC HRVATSKE POŠTE – CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb HRVATSKI TELEKOM – T centar, M. hrvatske 6 MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kova i a 2 OBRTNI KA KOMORA ME . ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1 FINA AKOVEC, O. Keršovanija bb CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC, V. Nazora 16 HVIDR-a, Strossmayerova 9

INSPEKCIJE SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovi a 2 (zgrada županije)

tel. 395-560 tel. 374-111 tel. 804-000 tel. 0800-9000 tel. 313-499 tel. 312-331 tel. 390-977 tel. 313-114 tel. 311-160 tel. 313-971 tel. 371-000 tel. 391-920 tel. 314-644

tel. 374-229; 374-121; 374-106

DRŽAVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 POREZNA UPRAVA Ispostava AKOVEC, O. Keršovanija 11 Ispostava PRELOG Ispostava MURSKO SREDIŠ E URED DRŽAVNE UPRAVE - predstojnik - Služba za gospodarstvo - Služba za društvene djelatnos - Služba za op u upravu - Ma ni ured AKOVEC - Ma ni ured PRELOG - Ma ni ured M. SREDIŠ E - Ma ni ured M. SUBOTICA - Ma ni ured NEDELIŠ E - Ma ni ured ŠTRIGOVA - Ma ni ured KOTORIBA - Ma ni ured DEKANOVEC - Ispostava PRELOG

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI¤, pomo nik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari , Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Ze ar, fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), gra i ki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), gra i ka priprema: Blanša Blaževi , Jurica Hoblaj, direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi , komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi , lektura: Monika Zor ec

IZDAVA : ME¢IMURSKE NOVINE d.o.o. Ivana Mažurani a 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11 Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.

tel. 391-970 tel. 371-200 tel. 379-730 tel. 370-790 tel 374-111 tel. 374-212 tel. 374-102 tel. 374-112 tel. 374-190 tel. 374-176 tel. 374-055 tel. 374-057 tel. 374-054 tel. 374-059 tel. 374-058 tel. 374-056 tel. 374-060 tel. 374-022

Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr

1. prosinca 2009.

Razbibriga 69

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

HOROSKOP

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Zapovedna odgovornost – jedni zapovedajo, drugi odgovarjajo

N

eznam kak bode zišlo to s temaj novaj županiskaj pro elnikaj štere si zbira župan. Najme kaj, župan o e kaj bodo vu novoj „me imorskoj vladi“ sam jegovi ljudi, a kuliko sam mev za uti ve se nešterni, jako blizo župana, prepravljajo kak bodo zafremali svojo vlado, kak se to veli, vu hladovini. No, to niti nebi bilo tak strašno gda još dendenes, a minulo je skorom pol leta, hercuje i vse cugle županiske vlasti vu rokaj drži „vlada“ štero je ostaviv negdašji župan Jožek Posavec. Nekak si furt gruntam gda bodemo mi Me imorci pak odišli po riti k meši, jerbo pla amo te vse vladare, a nigdi se ne vidi kajbi neš i nekaj delav. Najte me krivo razmeti, ali nebi vam znauv re i kak bode naš župan Ivek došev do svojih ljudi vu novoj vladi, a neje niti lan poverenstva. Ne bi se šteuv mešati župano vu posel, ali brz as to nebre na dobro ziti.

N

ajlepše je vu Lepoj našoj biti minister Kalmeta. Nejve ga tej aferi, aferici i nejve penez je potepeno i zahuzano vu prometo (ceste, štreke, autobani) ili pak vezama, a minister Kalmeta niti gda okom trepne. Pak nejsmo mi Hrvati, kak sod

vu Hago, kajbi ovek morav priznati gda je kriv po nekšoj tam zapovednoj odgovornosti. Vsi znamo gda so naši hrvaški generali još vrešto zbogradi te iste zapovedne odgovornosti. Ali to je bilo vu rato, a vsi znamo gda je rat zdavnja minuv. A, isto tak vsi znamo gda ne vredi ono vu miru kaj je vredilo vu rato i zato denes jedni zapovedajo, drugi delajo, a tretji odgovarjajo.Tu još falijo oni šteri hasnujejo. Nej znati kak dugo bode tak, ali dok je tak vsi ministri bodejo i dale ostali na brojo.

V

u minulomo brojo sam vam pripovedav o novomo leko protiv (i nej sam) svinske gripe za šteroga je zazvediv, moj desni sosed i pajdaš na šanko, Štef. Verjem gda ste nej pozabili gda se tu dela o graševini. Nej ga je trelo dugo nagovarjati i Štef je napisav moljbo ministro za zdravi e kajbi on shodiv pre našoj premijerki Jaci kaj bi se graševina mogla dobiti i na recept. Nebode veruvali, pajdaš Štef je dobiv odgovora od ministra vu šteromo mo je otpovedav gda je i on za to, jerbo je graševina ve jezeropot proverena u le enjo gripe, kajbi se i tej lek dobavljav na recept, ali sam kuhana graševina, dok bodo se gemišti i dale

pla ali z svojega žepa. Najgerek sam kuliko jiv bode prešlo z gemišta na kuhano?

K

uliko vidimo borba za Me imorje plin je nej nikaj hejala, neg je vsaki tjeden vse oštreša i oštreša. Pomalem je vum dojšlo i to gda se vsi grablejo okoli tega što bode, itak, privatizerav to me imorsko fabriko štera jako dobro posluje i dobi ke deli. Za ve znamo jeno par kandidati: nejbliže ogjo je hadezeovec i važe i direktor, gospon Ivkovi , a o ejo ga zmeniti haenesovci Varga i Posavec. Kuliko sam mev za uti, malo se po strani držijo esdepeovci na elu z županom, šteri je i precednik nadzornoga odbora, sam nej znati kak bode jiv Ivek još dugo mogev držati pod kontrolom, jerbo esdepeovec i akoski na elnik, Branko Šalamon, druka, bar za ve, kaj Vladek ostane vu svojim foteljama. A kaj on pravzaprav ima za bregom to niš i nezna. Za ve je tak, a ve mortik zutra bode nekomo novomo zadišev plin.

akoski gracki oci so zdigli cene komunalnomo doprinoso i naknadi, jerbo kak je to akoski gradona elnik lepo pojasniv grackim vje nikima, gda

se odlu iv za zdiganje ceni, jer standard akoskih gra anov je v porasto. Posle grackoga vje a sam tri no i gruntav gde je, itak, gradona elnik videv kaj standard raste. Tretje jutro mi e vužgala sve ica i mam sam vse zazvediv: gradona elnik je to ra unav po standardu zaposlenih vu grackoj upravi.

V

erjem gda ste uli kak je lopov štev oplja kati menja nico Breza pre akoskomo autobusnomo kolodvoro. Štev je, ali je nej uspev, jerbo mo je gospa štera je nutri delala nej štela dati peneze makar je mahav z pištoljom. Vidite, denes žene nikoga ne posluhnejo, delajo sam ono kaj o ejo, a na ono kaj ne ejo jiv nebreš niti z pištoljom natirati.

N

ovi trener akoskih rokometašov, je mladi profesor Davor Varga. uda je bilo onih šteri so se nasmehuvali i krej oba ali gda je mladi Vargec prevzev ekipo, ali on je nejpredi doma pobediv Buzeta, a vu soboto je donesev boda z vro e varaždinske dvorane. I ve vam je meni istam normalno gda vsi, o em re i, publika i uprava o ekuvlejo od jega kaj pobedi i Zagreba.

OVAN (21.3.-20.4.)

VAGA (24.9.-23.10.)

Imate dobre planove za budu nost i ne želite da vas drugi u tome spre avaju. Ne bi bilo loše da poslušate što vam žele re i, možda ak i nije nega vno, a bilo kakav savjet uvijek dobro do e. Nemojte izbjegava razgovara s partnerom o poslu. Koliko god htjeli probleme ostavi iza sebe, tako ete ih samo dodatno stvori jer e partner misli da mu nešto krijete. Budite otvoreniji i komunika vniji prema drugima jer biste zbog svoje hladno e i nezainteresiranos mogli izgubi neke prili no dobre prijatelje.

Trenutno imate nekih problema koje biste trebali riješiti, no, ne znate kuda dalje. Prijatelje i obitelj ne želite umiješa u vaše probleme i pokušavate sami prona i odgovor. Ponekad kada jednostavno sami ne možete riješi odre ene probleme, nemojte se boja traži duge za savjet. Oni vas ne e shva kao osobu koja ne zna što radi, nego prijatelja kojem mogu pomo i. U posljednje vrijeme esto zaboravljate na to koliko su vam bitni prijatelji u životu i koliko vam zna i njihova podrška. Umjesto da ih ostavljate sa strane, pokušajte ih više uklju i u svoj život.

BIK (21.4.-20.5.)

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

Imat ete problema u komunikaciji sa prijateljima ili lanovima obitelji. ini vam se da što god vi kažete ili napravite njima ne odgovara i da samo traže pogreške. Ukoliko prihvatite njihove ideje i mišljenje opet e bi nezadovoljni jer e misli da ste to napravili samo zbog njih i da niste svjesni situacije u kojoj se nalazite. Pokušajte ih uklju i u sve što radite, posluša što vam govore, zahvalite na savje ma, a na kraju napravite kako vi mislite da je najbolje. Možda e se oni i dalje žali , ali vi ne ete ima grižnju savjes jer ete zna da ste dali sve od sebe.

Živciraju vas ljudi koji vam daju lažna obe anja, a poslije ni ne trepnu. No, shva te da je to nešto na što vi ne možete utjeca . Vodite ra una o tome da vi sve što obe ate u tom roku to i napravite, a kada je vam potrebna pomo tražite ljude kojima možete vjerova , a ne neke osobe koje ete morati u iti odgovornom ponašanju. Pokušajte posao ostavlja na poslu, a više slobodnog vremena provodi s osobama do kojih vam je stalo.

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Oko vas rastu napetosti jer se toliko toga dogodilo kroz zadnjih nekoliko dana, a niste imali vremena razgovara s bližnjima i re i im što vam se doga a u životu. Oni bi mogli pomisli da im nešto namjerno krijete. Umjesto da ekate sa strane što e se dalje dogoditi, potaknite diskusiju. Nemojte se boja kri ka jer vam one mogu samo pomo i za dalje. Tako er, nemojte se samo opravdava nego slušajte druge što vam govore. Saznat ete puno toga korisnog.

Neke promjene su pred vama. No, nemojte samo ekati sa strane da do u, nego se potrudite da vi budete što spremniji. Sve probleme i nejasno e koje imate trenutno ili ih još uvijek vu ete iz prošlos biste sada trebali pokuša riješi . Bez obzira što ekate neka bolja vremena za njih, teško e bi bolje situacije od ove. Morate se suo i sa njima i napokon tu brigu ostaviti iza sebe. Nemojte se boja uklju i partnera i traži njegovu pomo . Njegova podrška e vam u ovom trenutku puno zna i te vas dodatno zbliži .

RAK (22.6.-22.7.)

JARAC (22.12.-20.1.)

Želite nešto promijeni i radite planove za budu nost. No, ni sami niste sigurni u kojem smjeru i i budu i da su vam neke stvari još uvijek nejasne. Možda bi bilo bolje da još malo pri ekate prije donošenja nekih važnijih odluka jer sada nemate potpuni uvid u situaciju i mogli biste pogrešno procijeni vaše želje. Sada se malo više usredoto ite na sadašnjost na poslovnom, ali i privatnom planu. Iz trenutne situacije izvucite ono najbolje i pokušajte se usmjeri za dalje.

Nemojte žuriti s obavljanjem bilo kakvih poslova. Bez obzira koliko vam se sada neke od h stvari ine potpuno nevažnima, odvojite za njih vremena i detaljno ih prou ite. Ukoliko sada budete oprezniji, imat ete poslije manje pogrešaka za ispravlja . Ovaj tjedan budite posebno oprezni i kod donošenja odluka. Prije svake odluke provjerite da li imate sve informacije koje su vam potrebne. Ukoliko su neki problemi ostali neriješeni iz prošlos , pravo je vrijeme da se s njima suo ite i riješite ih kako biste nesmetano mogli krenu dalje.

LAV (23.7.-23.8.)

VODENJAK (21.1.-19.2.)

U posljednje vrijeme stalno negdje tr ite i nemate previše vremena za sebe i svoje želje. Možda su se neke od njih i promijenile a da vi toga još uvijek niste svjesni. Ovaj tjedan malo više razmislite o osobama, ali i stvarima koje vas ine sretnima i pokušajte ih što više ima u svom svakodnevnom životu. Koliko god imali gust raspored, uvijek imate mjesta za neku sitnicu koja e vam popravi raspoloženje. Ukoliko shva te da želite neke ve e promjene, nemojte se boja oko njih i potrudi i ostavi sve po starom jer vam je tako lakše. Pokušajte bi inova vniji.

Nemojte u svemu što se doga a tražiti neki dublji smisao, a u svemu što vi napravite neke pogreške. Iako je jesen, vrijeme je da u sebi ponovno probudite op mizam. Nemojte zaboravi koliko je lijepih stvari svakodnevno oko vas i koliko vas ine sretnima, a vi ih zaboravljate. Ponovno otkrijte svoju ljubav prema partneru. Slobodno se otvorite i prepus te zaljubljenos .

DJEVICA (24.8.-23.9.) Život bi vam bio puno lakši kada bi svi oko vas imali isto mišljenje o svemu kao i vi. Ve neko vrijeme vam prijatelji stvaraju probleme oko nekih vaših odluka jer oni smatraju da niste dobro postupili. Nemojte se previše raspravlja s njima, poslušajte što vam žele re i, i ukratko im recite zbog ega ste se vi na to odlu ili. Kako biste smanjili taj stres u budu nos pokušajte ih više uklju i u svoje ak vnos te ih eš e pitajte za savjet, ak i kada znate što želite. Ukoliko netko ima razli ito mišljenje od vas, to ne zna i da ne možete bi prijatelji. Samo se morate nau i prihva takvima kakvi jeste i ne kri zira postupke.

RIBE (20.2.-20.3.) Iako vam to teško pada, jekom ovog tjedna ete mora shva da ne možete svim prijateljima pomo i i sve usre i bez obzira koliko se vi trudili. Naravno da ne trebate odusta od pomaganja, ali morate bi svjesni da ni vi tu ne možete napravi baš sve, te da postoje stvari na koje ne možete utjeca . Pripazite i da svojim pomaganjem ne biste pos gli nešto suprotno, te da ih ne biste navikli kako ete uvijek obavlja dio posla za njih i rješava im probleme. Pokušajte prona i neku granicu.

VIC tjedna

Snaha - Tko kaže da moja snaha nije dobra? - pita svekar. - Susjedi - odgovori svekrva. - Ona radi etiri posla odjednom: gleda TV, pije kavu, puši i lakira nokte - ironi no e svekar.

70

Vremenska prognoza

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PROGNOZA VREMENA za sljede ih 7 dana

PREGLED VREMENA od 23. do 30. studenog

Postupno zahla enje VREMENSK A SLIK A: Na samom smo po etku prosinca, mnogima najdražeg zimskog mjeseca, a nekima i najdražeg mjeseca u godini. U idealnim okolnostima u ovome mjesecu o ekujemo lagani zimski ugo aj, snijeg i bjelinu koja daje pravi predblagdanski ugo aj pred Boži , ali nije to uvijek tako. ini se da e ova godina biti suprotna našim željama jer se, barem prvih desetak dana prosinca, prava zima ne o ekuje. Istina, sljede ih dana bit e hladnije, ali pravi zimski ugo aj još emo pri ekati. Možda ipak bliže Boži u… VREMENSKA PROGNOZA: U meteorološkom ra unanju zima po inje 1. prosinca, a na kao astronomima 21. prosinca. Tako da nam je ju er završila klimatološka jesen, a danas po inje zima, no ugo aj vremena ne e biti nimalo zimski. I dalje e nam pritjecati relativno topao zrak s juga i jugozapada. U takvim okolnostima vrijeme e biti promjenjivo i pretežno obla no. Povremeno i mjestimice može biti kiše, osobito ujutro i prijepodne. Popodne su ponegdje mogu a i kra a sun ana razdoblja. Zbog povremeno umjerenog jugozapadnjaka temperatura bi sredinom dana mogla porasti do 12 ili 13 Celzijevaca što e ipak biti malo hladnije nego prethodnih dana. Nave er o ekujemo okretanje vjetra na sjeverne smjerove što e uzrokovati pad temperature u no i na srijedu. U srijedu bi trebalo biti promjenjivo obla no sa sun anim razdobljima. To zna i da u nekim

dijelovima dana može biti ak i potpuno obla no, ali zatim e opet zasjati sunce. Mogu nost za koju kap kiše bit e vrlo mala, prakti ki zanemariva pa možemo re i da nas o ekuje suh dan. Vjetar e okrenuti na slab do umjeren sjeverac i sjeveroisto njak. To e uzrokovati daljnji lagani pad temperature zraka – jutarnja e biti izme u 0 i 3°C uz mogu u maglu, a najviša dnevna vjerojatno ne e prelaziti 10 Celzijevaca. Sli no vrijeme nastavit e se i tijekom etvrtka. Ujutro je mogu a magla ili niska naoblaka koja se ponegdje može i dulje zadržati. Zatim o ekujemo suho i djelomi no sun ano vrijeme uz ve inom slab vjetar. Do kraja dana moglo bi do i do postupnog naobla enja. Jutro e biti prohladno uz mogu slab mraz, a dnevna temperatura bit e u rasponu od 6 do 9 Celzijevih stupnjeva. Prognosti ki materijal ukazuje na to da e nas u petak zahvatiti promjena vremena. Radi

1. prosinca 2009.

se o cikloni koja e se produbiti u sjevernom Sredozemlju i zatim se premještati preko našeg podru ja. U takvim okolnostima petak e biti ve inom obla an, povremeno uz kišu. Uz pritjecanje hladnijeg zraka u gorju je mogu snijeg, a malo susnježice ne možemo isklju iti ni u nižim predjelima. Ipak se ini da ne e biti dovoljno hladno da bi u nizinama zavladao zimski ugo aj, no za precizniju prognozu preporu amo da ipak pratite prognosti ke izvještaje u nastavku tjedna. Zapuhat e sjeverac, na Jadranu bura. To e uz oborine uzrokovati pad temperature koja e vjerojatno cijelog dana na našem podru ju biti oko 5 Celzijevih stupnjeva. Utjecaj ciklone nastavit e se i u subotu kad e i dalje prevladavati obla no, ali uz postupan prestanak oborina. Uz povremeno umjeren vjetar sjevernih smjerova temperatura zraka e

biti primjerenija po etku prosinca, ali ipak moramo re i da nas ne o ekuje nikakvo drasti no zahla enje. To e biti dnevne temperature oko ili malo iznad 5 Celzijevaca. ini se da bi se sli no vrijeme zadržalo i tijekom nedjelje i ponedjeljka, ali uz napomenu da je u trenutku pisanja ove prognoze još neizvjesno koliko dugo bi ova ciklona imala svoj utjecaj na vrijeme u našem podru ju. Ono što je vjerojatnije je to da e temperatura ostati sli na, kao i to da nekakvih zimskih udara nema na vidiku ni po etkom sljede eg tjedna. (prognozu izradila udruga Crometeo 30.11.)

METEOROLOŠKI KALENDAR 2. prosinca 1973. god. na Muri u Me imurju najranija pojava ledohoda 3. prosinca 1963. god. u Gospi u izmjerena najniža temperatura u prosincu za Hrvatsku – ak -26,6°C 5. prosinca 1855. god. ro en botani ar i meteorolog Ambroz Hara i 7. prosinca 1726. god. na podru ju Pakraca po eo snijeg koji je neprestano padao sljede ih 11 dana

Više sli ilo prolje u Ni posljednjitjedan studenog nije nam donio studen. Pitamo se po emu je on to uop e dobio ime jer ga ove godine zasigurno nije opravdao. Jedino nam je prvih par dana mjeseca donijelo hladno u, a nakon toga imali smo proljetnu toplinu. Tako je bilo i proteklih sedam dana, a naj udnije od svega je to da je temperatura zraka iz dana u dan rasla pa je tako najtopliji dan bio upravo zadnji dan studenog kad smo ve ujutro u ve em dijelu Me imurja mjerili temperaturu od 12 Celzijevaca što je prosje na jutarnja temperatura za srpanj! Vrijeme je u zadnjih tjedan dana bilo uglavnom suho, imali smo samo jednu kišnu epizodu i to u subotu ujutro kad se preko nas premještala oslabljena hladna

fronta. S njom je u našoj županiji palo izme u 10 i 15 litara kiše po etvornom metru i time smo dosegli ukupnih šezdesetak litara u cijelom mjesecu. Svakako trebamo izdvojiti i nepovoljnu biometeorološku situaciju koja nas je pratila proteklih dana, pogotovo ju er kad je tlak zraka naglo padao, a iznadprosje na toplina i južina mnogima su uzrokovali zdravstvene tegobe, posebno kroni nim bolesnicima i ljudima koji su ina e osjetljivi na vrijeme. Kad se sve zbroji i oduzme, uštedjeli smo na grijanju, ali da je vrijeme u ovom mjesecu bilo zdravo – nije. Mjese na statistika pokazuje da je ovo u Me imurju deseti mjesec zaredom topliji od prosjeka jer je ove godine zasad samo sije anj bio hladniji.

Nida ipak najja a Na zapadnom Paci iku ve nekoliko dana pratimo super tajfun Nidu. Tajfun je sredinom prošlog tjedna eksplozivno oja ao i u jednom danu je od tajfuna prve došao do tajfuna pete kategorije. Na svom vrhuncu u srijedu, stalna brzina vjetrova u blizini središta tajfuna dostizala je gotovo 300 km/h, što je uz tlak od 905 hPa dovoljno da postane najintenzivniji tropski sistem u ovoj godini. Taj je status dosad držao isto nopaci i ki uragan Rick iz sredine listopada. Nida je od etvrtka na petak kratkotrajno „oslabila“ i postala tajfun etvrte kategorije, ali je u petak nave er ponovno oja ala na petu kategoriju. Taj je status Nida zadržavala i tijekom subote. Na sre u, ovako snažan tajfun nalazi se i dalje dovoljno daleko od ve ih otoka i obala Azije. Oko daljnjeg kretanja Nide postoji neslaganje kompjutorskih modela. Najvažnije je ipak da e se

i sljede ih dana zadržavati na sigurnoj udaljenosti od kopna. Nida je i jedna od najja ih tropskih sistema ikad zabilježenih u mjesecu studenom. Naime, ovako snažne oluje pete kategorije su na ve ini tropskih mora u studenom ipak rijetke. Vrhunac sezone na Atlantiku i Paci iku je u rujnu i po etkom listopada, dok na južnim morima najja i cikloni nastaju obi no u sije nju. Ja i tropski cikloni su u studenom uobi ajeni jedino u Bengalskom zaljevu, ali je ovaj mjesec to podru je prošlo bez tropskih ciklona.

Doga aji ME IMURSKO VELEU ILIŠTE

MURSKO SREDIŠ E

Po inju upisi za novi studij Obilježit e menadžmenta, turizma i sporta Dan rudara

Nagra eni 2. a razred s u iteljicom

OSNOVNA ŠKOLA Strahoninec

Nagra eni za humano djelo U enici 2. a razreda Osnovne škole Strahoninec i njihova u iteljica Adriana Delonga Bregovi nagra eni su za humano djelo u akciji Plavog telefona “Nipetnišest”. Ta se nagrada dodjeljuje svake godine na godišnjicu usvajanja Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima djeteta, s ciljem promicanja humanos , društvene odgovornos , tolerancije i razumijevanja. Osnovna škola Strahoninec jedina je u Me imurskoj županiji bila nagra ena za ovo djelo, a njezini u enici najmla i me u nagra enima. Na sam natje aj 2. a razred prijavila je njihova u iteljica, a razlog je nesebi no pomaganje, strpljenje i u potpunosti uspješna integracija djeteta s posebnim po-

trebama u njihov razred. Naime, njihov kolega David Šafari nalazi se u kolicima, a u enici daju sve od sebe svaki dan da mu olakšaju boravak u školi. Pomažu mu u pripremanju pribora za rad, premještanju s kolica na stolicu, odijevanju, donose mu užinu, voze ga u kolicima. Nagradu za ovo prekrasno humano djelo primili su u Zagreba kom kazalištu lutaka Jure Škoro, predsjednik razreda, i u iteljica Delonga Bregovi . Ovakav je primjer u potpunosti nadahnjuju i za sve škole koje imaju u enike s posebnim potrebama i es tamo u enicima OŠ Strahoninec na nesebi nom pomaganju i podršci koju pružaju svom kolegi u razredu. (mz)

Me imursko veleu ilište dobilo je dopusnicu za još jedan stru ni studij menadžmenta, turizma i sporta. Odmah po dobivanju dopusnice raspisali su i natje aj za upis 30 redovitih studenata bez pla anja i 30 studenata uz pla anje školarine te

za upis 40 studenata na izvanrednom studiju. Prijave za upis primaju se od 1. do 8. prosinca, razredbeni postupak je 9. prosinca, a upis na stru ni studij bit e 11. prosinca ove godine. (BMO)

OSNIVA KA SKUPŠTINA Hrvatskoga pedagoško - književnog zbora Me imurske županije

Jelena Ha ek na funkciji predsjednice U Osnovnoj školi Ivana Gorana Kova i a Sveti Juraj na Bregu prošli je tjedan održana osniva ka skupština ogranka Hrvatskoga pedagoško - književnog zbora za Me imursku županiju. Na etverogodišnji mandat za predsjednicu ogranka naše županije izabrana je Jelena Ha ek, a za zamjenika Damir Bendelja.

Gordana Patar ec izabrana je za voditeljicu za predškolu, dok je voditeljem za osnovno školstvo postao Damir Bendelja. Željka Kadi voditeljica je za srednje školstvo, odlu eno je na osniva koj skupštini. Iz vodstva udruge skupu su nazo ili dopredsjednik Nevio Šeti i predsjednik nadzornog odbora Ante Bežen.

Poduze e TEAM akovec, a osobito njegov direktor Joisp Švenda, posljednjih je nekoliko godina najve i skrbnik i zagovornik umirovljenih rudara nekadašnjih Me imurskih ugljenokopa, kada su u pitanju njihova okupljanja u raznim prigodama. Osobito se to iskazuje svake godine na blagdan Svete Barbare, zaštitnice rudara. TEAM e nekadašnje rudare okupiti ovaj petak 4. prosinca te im prirediti zanimljiv i ugodan program. U 9.30 sati u središ anskoj župnoj crkvi bit e služena sveta misa, nakon koje e kod kipa Svete Barbare ispred župnog dvora biti položeni vijenci i zapaljene svije e. Kod spomenika Rudaru u Gradskom parku u 10.25 sati bit e položen vijenac, a zatim se program nastavlja u TEAM-ovom kompleksu CIMPER. Tu e se održati zanimljiv program, a sve anost e završiti objedom za sve sudionike. (sm)

U ETVRTAK SNIMANJE glazbenog serijala “Lijepom našom”

U dvorani Toplica Sveti Martin, nabavite svoju kartu na vrijeme Glazbeni serijal Hrvatske televizije “Lijepom našom“ i ove godine bit e održan i emitiran iz Me imurja. Javno snimanje emisije “Lijepom našom“ održat e se ovaj etvrtak 3. prosinca od 19.30 sati u sportskoj dvorani Toplica Sveti Martin. Ulaznice su u prodaji na recepciji hotela Golfer u Toplicama Sv. Martin. Nastupaju: KUD Selja ka sloga Nedeliš e, KUD Selja ka sloga Donja Dubrava, KUD Vinko Žganec Vratišinec, KUD Donji Kraljevec, Emina Grahovec, rne strele, Teta Liza, Žiga & Bandisti, Ivica Jurgec, ¢uka ai , Barbara Othman, Podravski mužikaši, Dixilend band, Lidija Bajuk, Željko Sesve an, Slavonia band, Slavonski dukati, Vladimir Ko iš - Zec, Željko Krušlin Kruška, Mate Buli , Kemal Monteno i mnogi drugi.

* '

" # ###

Dobro je znati 71

SUSJEDSKI RUKOMETNI DERBI PREMIER LIGE

NIŠTA OD GOSTUJU E POBJEDE NOGOMETAŠA ME IMURJA

U SGC-u ATON ODRŽANO DRŽAVNO PRVENSTVO U GIMNASTICI

U Varaždinu dramati na završnica i “miroljubivi” remi

Gostovanje u Karlovcu Ude i Tkal ec pokupili ovacije donijelo 8. uzastopni poraz pred doma om publikom

STARA KLIJET na Balogu u Selnici u novom ruhu

Dvjestogodišnjakinja dobila slamnati pokrov Preko dvjesto godina stara klijet obitelji Strnad iz Murskog Središ a, koja se nalazi na brijegu Balog u Selnici, dobila je novi pokrov. Majstori pokriva i - slamari iz slovenskog mjesta Š avnica, potpomognuti mladim Predragom Gori ancom iz Svetog Martina na Muri, staru su klijet prekrili slamom, odnosno šopicama. Tako e ova gra evina, koja je pod zaštitom resornog Ministarstva i tretira se kao zašti eni spomenik, po ivati pod novim krovom sljede ih stotinjak godina. - Ova klijet je stara preko dvjesto godina i Ministarstvo turizma ju je registriralo kao hrvatsku baštinu, te smo za njezino

daju i da ona nikada nije preno ila “v Strnadovoj klejti”, ali je ula kad se o tome razgovaralo na ehari, tukari ili dok se “od meše išlo” ... - U pokrov je ugra eno dvije tone slame (šopica), tristo letvi i dvjesto rahli, te desetak dana posla. Ogroman doprinos oko projekta i nadzora dao je dipl. ing. arh. Lorand Klemen i . Kada bude u potpunosti obnovljena, klijet e biti središnja destinacija i prepoznatljivost Selni ke vinske ceste, koja e se protezati itavim Balogom, na kojem ima dvadesetak vinograda u kojima raste sortno grož e. Puno je još uvijek šmarnice koju zbog tradicijskih i drugih vrijednosti mnogi žele zadržati. (Stjepan Mesari , Zlatko Vrzan)

Ra a se pokriva Me imurec

Preša dobiva novi pokrov

Vlasnik preše Martin Strnad

obnovu dobili etrdeset tisu a kuna. Ovaj novac potrošili smo za prekrivanje slamom, i moram re i da smo za to potrošili sve, te e za daljnju obnovu trebati još puno novca. Naime, u klijeti se osim velike drvene preše nalazi podrum, te pomo ne prostorije koje su nekada moji prapradjedovi i praprabake koristili da bi pripremili hranu za težake, ali i ponekad preno ili, kaže Martin Strnad, koji je klijet naslijedio od roditelja Tome i Marije Strnad,

oni pak od svojih roditelja iz obitelji Novak. Martin zna iz pri a predaka i znanaca da su “na najžaj” u ovoj klijeti vo ene mnoge ljubavi i za eto mnogo djece. - Tu su znali preno iti mnogi radnici, ali i prolaznici kojima su vlasnici dozvolili da preno e ili odahnu. U paru je uvijek bilo ljepše i radosnije, o emu su svjedo ili smijeh i uzdisaji zadovoljstva privremenih stanara, rekla nam je jedna postarija Selni anka, do-

Predrag Gori anec, budu i me imurski pokriva

Vrsni slovenski majstor pazi na svaki detalj

Lijepi kaputi i zanimljivi šalovi S hladnijim vremenom kaput je obavezan dio garderobe, a ove je zime ujedno jedan od najvažnijih odjevnih komada. Znaju to naše špicerice, pa smo tako prošli tjedan imali prilike vidjeti nekoliko zanimljivih primjeraka kako še u gradom. Što se kaputa e, ove sezone modna je industrija dobila “zeleno svjetlo“ da napravi deblje, toplije i ugodnije zimske kapute, nego što je bio slu aj proteklih sezona. A kad govorimo o bojama, ne može se pogriješi . Sve se nosi. Zato se možete poigra s nijansama, ali ni ove godine ne možete pogriješi ako izaberete crni ili bijeli kaput te purpurni ili “denver“ plavi kaput. Te dvije boje toliko su se ve udoma ile protekle dvije sezone da ih možemo nazva i klasi nim bojama. Odabrali visoku “rusku“ kragnu, klasi nu kragnu, visoki ili niski V izrez, kapu e s visokim, niskim ili normalnim strukom, s uzorkom ili bez, kratki ili do koljena, sve se nosi. No, nemojte propus razne dodatke koje možete nosi sa svojim kapu em, kako bi ga dodatno naglasili. Obu u, odje u, torbice, remene, šeširi e, kape, šalove i rukavice prilagodite upravo njemu. Pogledajte kako to rade naše špicerice.

Predrag Gori anec iz Svetog Martina na Muri postaje novi pokriva krovova sa slamom. Uskoro više Hrvati ne e morati u Sloveniju u potragu za ovakvim majstorom, nego e ga imati u svom dvorištu. Predrag ve par godina izu ava ovaj stari i zapostavljeni zanat, i to uz najbolje slovenske majstore. Oni pak su puni pohvala za

Predragovu zainteresiranost i kvalitetu obavljenog posla. Na Strnadovoj kleti obavio je sve faze, od pripreme slame, izrade šopica, postavljanja letvi, pokrivanja i šišanja slamnatog krova i stavljanja rahli u krov. - To bude majstor kakvog nema u ovom kraju, kažu za Predraga slovenski majstori i njegovi mentori. (sm)

Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.