Međimurske novine 728

Page 1

str. 6

DAMIR OREŠKI o policijskoj prijavi:

Čakovečki mlinovi ne pristaju na cijenu od 95 lipa str. 4 za kg pšenice www.mnovine.hr

Nisam je nikakav lihvar, već dobričina koja je loše prošla

MEĐIMURSKI RATARI prosvjedovali traktorima

SJAJNI REZULTATI međimurskih srednjoškolaca na svjetskim natjecanjima u informatici i fizici

str. 55

Godina XIV. Broj 728.

^akovec, UTORAK, 18. kolovoza 2009.

Cijena 7 kuna

NITKO U MEĐIMURJU ne želi u predsjedničku stolicu NK Međimurje

str. 2

Otvoren hotel "Golfer" s četiri zvjezdice

Vanjski ulagači jedino rješenje za spas kluba?!

ZAPOČELA OBNOVA srušene crkve u Svetom Jurju na Bregu

str. 9

U jesen iduće godine ulaz za vjernike

NI JEDNA MEĐIMURSKA OPĆINA ne bi trebala biti ukinuta u slučaju smanjenja broja istih

Naša lokalna samouprava najracionalnija u Hrvatskoj Direktor Varga: Ne bi bilo ni poslovno ni opravdano pristati na cijenu od 95 lp/kg. Sva kupljena i preuzeta pšenica plaćena je ratarima u gotovini 82 lp/kg na njihove račune prema istaknutoj cijeni tvrtke i Žito zajednice

NESVAKIDAŠNJI policijski "ulov" u Varaždinu

str. 6

Čakovčani u stanu uzgojili desetak kg marihuane RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

str. 3

TOPLICE Sveti Martin

str. 8

Stjepan Glavina blistao u Bugarskoj, Dino Šantl u Kini

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

str. 55


2

Aktualno

UREDNI KI osvrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NK ME IMURJE sjajno krenuo u novu sezonu, ali bori se s nagomilanim problemima upravljanja klubom IZ TJEDNA u tjedan

Jesu li “vanjski ulaga i” jedini spremni spasiti NK Me imurje? Za nogomet kažu da je najvažnija sporedna stvar na svijetu. Pokazuju to sve više i prvoligaške nogometne utakmice u Me imurju, koje posebice u aktualnom subotnjem no nom terminu i odli nim partijama me imurskog prvoligaša postaju sve prestižniji ne samo sportski ve i društveni doga aj. Po drugi put u minulih pet godina NK Me imurje je za relativno mali novac stvorio ekipu koja vrijedi me u 7 - 8 najboljih u hrvatskom nogometu. Pokazale su to i uvodne 4 prvenstvene utakmice. Ekipa vrijedi najmanje sredinu prvoligaške tablice, ali, na žalost, logisti ki uvjeti za njezino servisiranje nisu stvoreni. Klub je prakti ki bez uprave. U traženju rješenja stigao je i ozbiljan prijedlog o ulaga ima u klub sa strane, iz Turopolja, Zagreba ... Ulaga i s dobrim namjerama i te kako su dobro došli, ali kao i u nekim drugim sli nim sredinama, klub od važnoga društvenog utjecaja, brenda, trebao bi ostati pod “doma om kontrolom”. Me utim, ukoliko nema stvarnog interesa i konkretnog djelovanja na doma em terenu, ve su u pitanju samo kuloarske pri e, onda je ulazak ulaga a sa strane jedino rješenje za spas kluba. Naime, on trenuta no ima “glavu i rep” samo kad je u pitanju kvaliteta ekipe, ali nema tamo gdje je to još važnije - u upravi. Na žalost, u Me imurju još nije prodrla svijest, posebice kod onih koji rade s velikom dobiti da barem dio “viška” trebaju vratiti društvenoj zajednici u kojoj egzistiraju, da se uklju e aktivno u društvene procese, da budu ti koji sponzoriraju sport, kulturu, udruge itd., jer to svojim ekstra prihodima mogu initi. Sre om, uvijek ima onih rijetkih koji žele kvalitetno pomo i i uklju uju se u razli ite

t

18. kolovoza 2009.

Piše: Dejan Zrna

donatorske i sponzorske akcije na razli itim razinama, godinama unatrag, ali nikako da se okupi “prava ekipa” koja e posložiti klub na stabilne noge na duže razdoblje. To zna i da “unutra” budu svi oni koji žele pomo i i tu su uvijek blizu, ali i oni koji zna e i te kako mnogo u me imurskom gospodarstvu i financijskom sektoru, kao i na svim drugim razinama, a trenuta no ih nema “blizu” u javnom životu. Samo tako se može stvoriti do kraja pozitivno ozra je u upravljanju klubom i njegovom financiranju, te indirektno nakon toga promociji ne samo nogometa i kluba, ve i tvrtki, financijskih institucija okupljenih u klubu i oko njega. S obzirom na skromnost budžeta koji ima Me imurje (oko milijun eura, za razliku od ve ine sli nih prvoligaša poput Cibalije, Varteksa, Šibenika koji troše godišnje izme u 2 - 3 milijuna eura, a nemaju ništa bolju perspektivnu), to ne bi trebao biti problem. Zasigurno bi i politika podržala rješenja koja bi bila kvalitetna u doma em okruženju, a ne da se klub prepusti nekome sa strane i na taj na in izgubi u potpunosti “me imurski štih”. Iako je to možda nešto normalno u “zapadnom svijetu”, ipak je kod nas svijest još uvijek nešto druga ija, a emocije su ponekad važnije od istog pro esionalizma.

Sve bliže proces preuzimanja kluba od “vanjskih” ulaga a Jedna od top tema ovih dana je financiranje sporta u Me imurju. Nogometni i rukometni klub, perjanice me imurskog sporta, suo avaju se s problemom punjenja klupskih prora una. Na žalost, najlošija stvar u svemu je me usobno prepucavanje oko uglavnom premalog iznosa novca koji ina e društvena zajednica, pa tako i lokalna samouprava, izdvaja za sport. Milijun kuna za vrhunski sport je ništa prema onome što izdvajaju druge hrvatske županije i gradove, pa bi nova vlast, ako ne ove godine koja je “godina recesije”, u sljede em razdoblju morala razmisliti o ve em ulaganju u sport. Ne u pro esionalne pogone ta dva kluba, kao i ostalih prvoligaša u drugim sportovima, kao i vrhunskih sportaša, nego u rad s mladeži, redovnu djelatnost, stipendiranje na visokom nivou najboljih me i-

ZAMJENIK ŽUPANA Matija Posavec razgovarao s potencijalnim ulaga ima

Podržat emo projekt koji ima garanciju uspješnosti Me imurska županija dat e podršku svakom projektu koji ima garanciju uspješnosti. Što se ti e nogometa, držim da svi zajedno moramo podržati projekt da naša županija ima nogometni klub koji e sudjelovati u najvišem rangu natjecanja jer je sport najbolja promocija nekog kraja, a nogomet je najatraktivniji sportski proizvod, kazao nam je zamjenik župana Matija Posavec, koji je bio na sastanku s potencijalnim ulaga ima u klub koji su prošli petak boravili u akovcu upravo s ciljem da se upoznaju s itavom situacijom. - Ukoliko je dolazak novih sponzora u NK Me imurje korak naprijed u normalizaciji poslovanja kluba, svakako da to podržavamo kao što bi podržali svaki dolazak svježeg kapitala

izvana. Osobno bih želio da NK Me imurje bude stabilni prvoligaš, da imamo više gledatelja na utakmicama, da klub transparentno posluje i da stvorimo svojevrsni sportski brend po kojem e Me imurje biti prepoznatljivo izvan Hrvatske. Zbog toga se u klubu moraju dogoditi odre ene promjene jer želimo da na utakmicama u akovcu bude puni stadion, da se igra lijep nogomet, da se stvaraju rezultati i da se Me imurci ponose svojim klubom, isti e Matija Posavec.

Financirat emo Školu nogometa - Županija u budu nosti ne e financirati pro esionalni pogon NK Me imurja ve samo Nogometnu školu. Projekt spajanja dviju škola je uspio, treba

ga podržati jer sustav mora biti postavljen da se ‘proizvode’ me imurski igra i koji e igrati u me imurskim klubovima. Moram spomenuti da podrška i pomo bilo kojem projektu ili sportskom klubu od strane Županije ne mora biti samo financijska. Postoje drugi oblici pomo i koji esto puta daju ve i e ekt nego da iz prora una financiramo pojedine sportove, kaže zamjenik župana. (dz)

murskih sportaša. To godinama unatrag nije bio slu aj. Klub bez uprave Aktualno je najve i problem NK Me imurje njegova uprava koja gotovo pa ne postoji. Uprava, naravno, treba osigurati stabilno financiranje koje trenuta no nema. Budu i da u Me imurju svi puno govore, ali uglavnom tra erski i op enito na štetu vrhunskog sporta, a teško se uklju uju u upravljanje najboljim klubovima, te njihovo financiranje, vrijeme je da se s pri e krene na djela. Ili pak e se dogoditi ono što se doga a posvuda u svijetu, da klub preuzmu “vanjski ulaga i”, izvan granica Me imurske županije. Naravno da e oni biti dobro došli, kad se oni koji kod nas mogu ne žele uklju iti u rad kluba. Posebice ako je u pitanju projekt koji ima stabilnu budu nost. S obzirom na to da se u klub žele uklju iti ulaga i koji stižu iz gra evinskog i na tnog biznisa, sigurno da potencijal ulaganja postoji. Možda bi najbolje u svemu bilo da do e do simbioze ulaganja u klub, kako bi se zadržao “me imurskih štih”, ali ostaje za vidjeti kako e se odvijati proces preuzimanja upravljanja klubom koji bi trebao biti gotov u sljede a dva tjedna. (D. Zrna)

Me imurci žele da u upravi sjede doma i ljudi Anketa “Pod vurom”

Ivan Zrna, Hodošan - Nogomet je veoma bitna stvar u Me imurju, a Me imurci su pravi igra i, odnosno imamo pravu ekipu. Mislim da je potreba nova uprava NK Me imurja jer trenutna uprava nije sposobna da vodi takav klub. U novoj upravi, prema mom mišljenju, trebali bi biti doma i ljudi jer imamo sposobne i kvalitetne ljude koji se mogu time baviti i koji su potkovani i “nogometno” i ekonomski.

Zbog goru ih problema i nezainteresiranosti doma ih sponzora da pomog nu NK Me i mu r ju, najavljen

je dolazak “ jakih igra a” sa strane. Je li to dobro ili je bolje da klub vode doma i ljudi, upitali smo Me imurce proš-

li tjedan. Ve ina smatra da u Me imurju imamo kvalitetne ljude koji su sposobni upravljati klubom te da nije potreb-

gi dodaju da bi klubom trebala upravljati nova mla a generacija. (hz, dz )

Jerko Treska, Nedeliš e - Ne pratim baš me imursku nogometnu ligu, ali mislim da su u klubu klju ni igra i, a ne uprava. Što se ti e lanova uprave, bitno je da su sposobni i kvalitetni, a manje bitno odakle su. Me utim, mislim da imamo kvalitetne ljude za taj posao pa ne vidim razlog da NK Me imurjem upravljaju ljudi sa strane.

Zdenko Hor i ka, akovec Smatram da bi u upravi NK Me imurja trebali biti vlasnici jer su oni ti koji bi najbolje upravljali klubom. Ako je mogu e, bilo bi dobro da su to Me imurci jer je to garancija da e se štititi me imurski sportski interesi. Dakle, u svakom slu aju, poželjno bi bilo da upravu ine doma i ljudi. Boris Cizar, akovec - S obzirom na to da su nam igra i strani, logi no bi bilo da su i lanovi uprave strani. Me utim, osobno smatram da je bolje da klub vode doma i ljudi jer imamo kvalitetne osobe koje bi to mogle raditi kako treba, ali to nisu ovi ljudi koji trenutno ine upravu kluba. Smatram da bi klubom trebala upravljati nova, mla a generacija.

no dovoditi ljude sa strane. To je uostalom garancija da e se štititi me imurski sportski interesi, kažu jedni, dok dru-

Dragutin Štefulj, akovec - U upravi NK Me imurja trebali bi biti oni koji donesu novac. Ako je mogu e, neka to budu doma i ljudi jer mislim da imamo sposobne ljude za to, ali ako to nije mogu e, onda neka to budu ljudi sa strane. Sve se vrti oko novca bez kojeg nema rezultata. Mislim da ljudima koji trenutno rade treba dati vjetra u le a. Mislim da ih treba netko “pogurati” nov ano.

Branko Polanec, Sveti Martin na Muri - Osobno sam mišljenja da u upravi NK Me imurja trebaju biti doma i ljudi, ali istodobno kvalitetni i sposobni. “Stranci” jedino ako je to baš nužno. Smatram da postoje doma i ljudi koji su kvalificirani za taj posao jer mi smo dokazali i doma i vani da smo kvalitetni. ( oto: Vrzan)


18. kolovoza 2009.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PREMA predloženim kriterijima, ni jedna me imurska op ina ne bi trebala biti ukinuta

Najbolji smo u državi - po štedljivosti Umjesto ukidanja me imurskih op ina, trebalo bi ih nagraditi zbog štedljivosti. Ako ostane limit od 40 posto, mogu e je da e se pokušati pove ati broj zaposlenih, pa ovaj prijedlog može biti i trojanski konj Vodstva politi kih stranaka na vlasti, ponajprije HDZ i HSS, zapo ela su prošli tjedan proces usuglašavanja stavova o kriterijima za smanjenje broja op ina i županija. Za sada je rije o pokusnom balonu ili test prijedlogu, predlaže se da se broj op ina smanji za oko 150. Hrvatska je 1991. imala 102 op ine i 70 gradova, a danas ima 430 op ina i 126 gradova te 21 županiju. Sve ve a brojnost op ina nije nastala slu ajno, shvatilo se da op ina postaje mali centar mo i koji može provu i državna sredstva. Ve ina op ina je opravdala svoj postanak, no ima i onih koje su i dalje ne teret društvu i državi. Negativni primjeri koji se naj eš e iznose jesu op ina Civljane, koja ima 137 stanovnika, a u op inskoj samoupravi radi šest djelatnika, od ega pet u administraciji, dok im prora un puni država. Ništa nije bolja op ina Ervenik, koja im 988 stanovnika i 14 zaposlenih, a vodstvo op ine boravi u 50 kilometara udaljenom Kninu. Zbog mjera štednje predlaže se ukidanje oko 150 op ina, a za sada je jedini predloženi kriterij da se ide na ukidanje onih op ina u kojima pla e prelaze 40 posto izvornog prora una jer se smatra da one ne ispunjavaju svoju svrhu. U upravnim tijelima gradova, op ina i županija radi gotovo 14.000 ljudi, a gotovo 3.400 ih radi u op inama, a smatra se da bi bez posla nakon ukidanja 150 op ina moglo ostati više od 1.000 ljudi.

Za pla e najviše do 30 posto U Me imurskoj županiji, koja ima 22 op ine i 3 grada, ne boje se prijedloga o ukidanju op ina ako ostanu sadašnji kriteriji. Naime, u Me imurju se politika ponašala daleko odgovornije nego u nekim drugim krajevima Hrvatske, a odgovornija su i op inska rukovodstva. Osim što je broj zaposlenih u op inama relativno skroman, izdaci za zaposlene znatno su manji od za sada predloženih kriterija od 40 posto izvornih prihoda.

ME IMURSKI župan Ivica Perho :

Me imurske op ine opravdavaju svoje postojanje Me imurski župan Ivica Perho na sljede i na in komentira razmišljanje i prijedlog vezan uz ukidanje pojedinih jedinica lokalne uprave i samouprave: - Op ine su nam potrebne. Da li ih imamo previše? Treba na initi temeljitu analizu. S paušalnim donošenjem odluka i ocjenjivanjem je li i koja je op ina višak nikako se ne slažem. Op ine kako su danas postavljene u Me imurju uglavnom su i potrebne te opravdavaju svoje postojanje. Ne bi bilo dobro ni da se op ine spajaju. Re i u vam primjer Grada akovca koji je 1993. godine u svom sastavu imao i Strahoninec i Pribislavec i Šenkovec. Zbog nedovoljne brige za ta okolna mjesta ona su se

izdvojila iz Grada akovca. Sklon sam tome da se na ine temeljite analize poslovanja op ina. Ne bih volio da se depešom i napre ac donose odluke o ovom važnom pitanju. (D.Mihoci)

NA ELNIK OP INE Selnica An elko Kova i

Pokrivamo troškove poslovanja Jesu li ovo posljednji vije nici u Županijskoj skupštini? Tako, na primjer, Grad akovec ima oko 80 do 100 milijuna kuna izvornih prihoda, ra unaju i samo prihode od komunalne naknade i poreza i prireza na dohodak, a rashodi za zaposlene iznose 22 milijuna kuna (prema statisti kim podacima za 2009. godinu), što iznosi oko 25 posto prora una. Grad Prelog ima oko 12 milijuna izvornih prihoda od prireza i poreza te od komunalne naknade te 2,5 milijuna kuna godišnjih izdataka za zaposlene, što iznosi oko 20 posto prora una. Grad Mursko Središ e ima oko 8 milijuna kuna izvornih prora unskih prihoda, a za zaposlene u gradskoj upravi troši 2,4 milijuna kuna, što iznosi od 25 do 30 posto prora una. Op ina Belica od poreza i komunalnih naknada prikupi godišnje oko 3 milijuna kuna, a izdaci za zaposlene iznose 580.000 kuna, što je na razini od oko 20 posto. U jednoj od najmanjih op ina, Dekanovcu, koja ima izvorne prihode od svega 1,1 milijun kuna, pla e za zaposlene iznose 82.000 kuna, pa je trošak pla a od oko 9 posto. U op ini Domašinec izvorni prihodi iznose oko 1,7 milijun kuna, a za pla e se izdvaja oko 300.000 kuna, što iznosi oko 17 posto prora una. U op ini Donja Dubrava izvorni prihodi iznose 1,6 milijuna kuna, a pla e za zaposlene 427.000 kuna, odnosno oko 23 posto. U op ini Donji Kraljevec izvor-

Me imurska županija - daleko najracionalnija u Hrvatskoj Kad je rije o Me imurskoj županiji kao državnoj i samoupravnoj teritorijalnoj jedinici, po istom kriteriju ona ostvaruje oko 85 milijuna kuna izvornih prihoda, a za zaposlene izdvaja 11 milijuna kuna, oko 13 posto izvornih prihoda. To je ini jednom od najštedljivijih županija u Hrvatskoj, a možda i najštedljivijom te gotovo 300 posto štedljivijom od predloženog limita od 40 posto. Problem koji može nastati je sasvim suprotnog nazivnika. Ukoliko državni kriteriji ne vrednuju štedljivost kao uzor i ne nagrade Me imursku županiju, postoji mogu nost da idu e politi ke garniture odustanu od štedljivosti. Prema prijedlogu

3

novog modela s pet regija, Me imurska županija mogla bi biti, a za nagradu što je bila štedljiva ukinuta, što je politi ki idiotizam posebne vrste. Naime, i u bivšoj op ini akovec prije dvadeset godina postojale su stru ne službe sli nih gabarita koje danas pokriva državna uprava, a sli nu veli inu za Me imurje kad je rije o administraciji imat e i budu a služba unutar predložene Varaždinske regije. Gdje je tu ušteda? To drugim rije ima zna i da bi dugoro no op ine, gradovi i Me imurska županija mogli postati manje štedljiviji ako od toga ne e imati koristi, konkretnije, više e zapošljavati ako se vidi da se svi približavaju limitu od 40 posto. (J.Š)

ni prihodi iznose oko 6,1 milijun kuna, a pla e oko 1 milijun kuna, odnosno oko 20 posto izvornih prihoda. Op ina Donji Vidovec ima male izvorne prihode od 1 milijun kuna, te 214.000 kuna rashoda za zaposlene, što iznosi oko 21 posto. U op ini Gori an izvorni prihodi ine 2,8 milijuna kuna prora unskih sredstava, a op ina troši za pla e 300.000 kuna, odnosno oko 11 posto. U op ini Gornji Mihaljevec izvorni prihodi iznose 1,5 milijuna kuna, a pla e 217.000 kuna, odnosno 14 posto. U op ini Kotoriba izvorni prihodi ine 3,1 milijun kuna, a za pla e op inske samouprave izdvaja se 800.000 kuna, odnosno oko 27 posto. U op ini Mala Subotica izvorni prihodi ove godine ine oko 4,1 milijun kuna, a za pla e se izdvaja oko 770.000 kuna, što je manje od 20 posto. U op ini Nedeliš e, koja ima izvorne prihode od 16,8 milijuna kuna, pla e zaposlenih u samoupravi iznose 2,8 milijuna kuna, odnosno 20 posto. U op ini Orehovica izvorni prihodi iznose 1,7 milijuna kuna, a pla e za zaposlene na godišnjoj rezini 378.000 kuna, što iznosi oko 23 posto. Op ina Podturen ima 4,4 milijuna kuna izvornih prihoda, a za pla e izdvaja 171.000 kuna godišnje, što iznosi svega 3 do 4 posto izvornih prihoda. Op ina Pribislavec ima 3,4 milijuna kuna izvornih prihoda, a za pla e troši 619.000 kuna, odnosno oko 20 posto. U op ini Selnica, koja ima 1,7 milijuna kuna izvornih prihoda, za pla e se troši 209.000 kuna, ili oko 19 posto. Op ina Strahoninec ima 2,9 milijuna kuna izvornih prihoda, a za pla e se troši 237.000 kuna, odnosno oko 8 posto. Op ina Sveta Marija ima 2,1 milijun kuna izvornih prihoda godišnje, a za pla e se troši 485.000 kuna godišnje ili oko 23 posto. U op ini Sveti Juraj na Bregu izvorni prihodi iznose 4,1 milijun kuna, a 239.000 kuna, manje od 6 posto, izvornih prihoda. U op ini Sveti Martin na Muri izvorni prihodi iznose oko 3,1 milijun kuna, a za pla e se izdvaja 228.000 kuna, oko 9 posto izvornih prihoda. U op ini Šenkovec izvorni prihodi iznose 4,2 milijuna kuna, a za pla e se izdvaja 342.000 kuna, ili oko 8 posto izvornih prihoda. Izvorni prihodi op ine Štrigova iznose 2,3 milijuna kuna, a pla e 341.000 kuna, što iznosi oko 15 posto. Na kraju, u op ini Vratišinec izvorni prihodi ine 1,7 milijuna kuna, a

pla e 203.000 kuna ili 12 posto izvornih prihoda. Op ine i gradovi u Me imurskoj županiji ostvaruju ukupno 171 milijun kuna izvornih prihoda u 2009. godini (prema najavljenim prora unima), a za pla e se ukupno izdvaja 38,6 milijuna kuna ili oko 22 posto, što je i prosje na stopa rashoda za pla e. To zna i da su sve one op ine koje troše više od 22 posto izvornih prihoda rastrošnije, a da su sve one op ine koje troše manje od 22 posto izvornih prihoda na pla e štedljivije. Konkretno, Me imurci su 100 posto štedljiviji nego što se predlaže prema novim kriterijima za ukidanje op ina. Prema ovoj metodologiji, koja je dosta gruba, ali ipak vjerodostojna, rastrošniji gradovi su akovec i Mursko Središ e, dok Grad Prelog spada u štedljive gradove jer troši samo 20 posto prora una izvornih prihoda na pla e, što je manje od prosje nih 22 posto. U “rastrošne” op ine koje su ipak gotovo sto posto bolje od predloženog državnog kriterija spadaju op ine Donja Dubrava s 23 posto, koja je zapravo na prosjeku županije, Kotoriba s 27 posto, Orehovica s 23 posto i Sveta Marija s 23 posto. Sve druge op ine troše manje od županijskog prosjeka, no treba ipak re i da županijski prosjek najve im dijelom odlu uje akovec, koji troši za zaposlene gotovo 23 milijuna kuna, a ostatak županije, svi gradovi i op ine, samo 15,5 milijuna kuna. Zbog toga je cijeli ovaj projekt ukidanja op ina i gradova veoma dvojben i upitan pa veoma lako može dovesti do suprotnog trenda, porasta troškova lokalne samouprave prema 40 posto, iako bi broj op ina bio nominalno manji, tako da bi u kona nici ukidanje op ina i gradova bilo inancijski kontraproduktivno. Ako se ra una da bi u cijeloj Hrvatskoj bilo ukinuto svega 1.000 radnih mjesta u lokalnim upravama, u Me imurju bez radnog mjesta prema navedenim kriterijima ne bi ostao ni jedan zaposlenik u lokalnoj samoupravi, a lako bi se moglo dogoditi da ih se zaposli stotinjak ili više. Politi ki je ta ideja kontraproduktivna još i više, jer e uzbuniti mnoge sredine i trebat e nekoliko godina da se stvari smire. Sve u svemu, ukidanje op ina i gradova koje previše troše možda i nije tako dobra ideja kako se ini onima koji je predlažu. (J. Šimunko)

Najavljeno ukidanje ak 40 posto od postoje ih 570 op ina i gradova u Hrvatskoj, sve zbog štednje na troškovima njihovog poslovanja, a gdje bi se prema nekim napisima mogla na i i njegova op ina, oštro reagira selni ki na elnik An elko Kova i . - Op ina Selnica koja obuhva a 11 naselja i ima oko 3.500 stanovnika u posljednjih deset godina napredovala je u svim segmentima razvoja. Imamo osnovnu i podru nu školu, školsku sportsku dvoranu, dje je vrti e, lije ni ku i zubarsku ambulantu, ljekarnu, poštu te je 98 posto podru ja snabdjeveno strujom, vodom i plinom. Imamo jasnu viziju svekolikog razvoja,

posebice komunalnog i gospodarskog, te sami pokrivamo svoje troškove poslovanja. Primanja naših zaposlenika ispod su prosjeka države i imamo najniži postotak troškova za zaposlene naspram osnovnim prihodima. Prošle 2008. godine imali smo 1,469.267 kuna izvornih prihoda, a za zaposlene smo potrošili 97.497 kuna, što je 8,68 posto, te za rad predstavnika izvršnih tijela, što je 1,91 posto ili ukupno 10,59 posto ukupnih rashoda, navodi Kova i , te dodaje da je op ina u zadnjih nekoliko godina ve i dio poslova obavila vlastitim sredstvima. (S. Mesari )

NA ELNICI op ina Dekanovec i Donji Vidovec smatraju da u Me imurju nema potrebe za ukidanjem op ina

Potrebna je prije svega decentralizacija sredstava Josip Grivec, na elnik op ine Donji Vidovec, smatra da one op ine koje žive od državnih dotacija treba ukinuti. Kako takvih u Me imurju, prema njegovoj spoznaji, nema, u nas nema potrebe za ukidanjem op ina, tek eventualno, ali zaista eventualno, spajanje nekih jedinica lokalne uprave i samouprave. - Racionalizacija je potrebna, ali op a racionalizacija koja u sebi nosi decentralizaciju, ali ne samo decentralizaciju obaveza ve i sredstava. Veli ina op ina nema veze s racionalnim poslovanjem. Mi smo mala op ina, ali smo svoje poslovanje racionalizirali tako što sa susjednim op inama, primjerice, dijelimo komunalnog redara, imamo zajedni ki vrti i sli no. To je u skladu sa Zakonom o lokalnoj samoupravi koji omogu ava zajedni ko formiranje odre enih službi nužnih za funkcioniranje op ine. U Me imurju nema potrebe za ukidanjem op ina jer ni jedna nije u situaciji da živi od dotacija države, ve svaka sebe sama uzdržava. Strašno je što doznajemo da drugdje u zemlji neke op ine žive od dotacija države i da za svoj hladni pogon primaju milijune kuna. Takve svakako treba ukinuti. Mi, na žalost, nikad nismo dobili novac za poslovanje op ine, niti znam da je koja op ina u Me imurju takvo što dobila, razmišlja Josip Grivec, na elnik op ine Donji Vi-

dovec, koji upozorava da ne treba gledati veli inu neke jedinice ve njeno poslovanje. Sli nog je razmišljanja i na elnik Dekanovca, najmanje me imurske i hrvatske op ine. Ivan Hajdarovi smatra da su vijesti o ukidanju op ina tek probni baloni i na in da se u zemlji skrene fokus s bitnih problema. Kaže kako se ne boji za opstanak op ine Dekanovec jer je ona dokazala svoju opravdanost. - Kada smo tek osnovani, imali smo prora un od 200 tisu a kuna, a za ovu smo godinu planirali prora un od 4 milijuna kuna. To dovoljno govori, isti e Hajdarovi . Op ina Dekanovec je najmanja op ina u Hrvatskoj s oko 900 stanovnika te je zbog te injenice, ali i zbog toga jer je pograni na op ina dobila status op ine od posebne državne skrbi. Na ra un toga godišnje dobiva od države 150 tisu a kuna. Taj novac troše za investicije, isti u, nikako za hladni pogon za koji imaju dovoljno vlastitih sredstava. Godišnje u tu svrhu troše oko 200 tisu a kuna. - Ne mogu se jednaki kriteriji primijeniti za sve, potrebno je analizirati svaku pojedinu op inu, kako funkcionira, te je li potrebna, i onda donijeti odluku, makar u Me imurju ni jedna op ina nije bez uporišta, naglašava Hajdarovi . (D.M.)


4

Gospodarstvo

18. kolovoza 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ME IMURSKI RATARI nakratko blokirali ulaz u akove ke mlinove nezadovoljni cijenom pšenice 82 lipe po kilogramu

Na skupim traktorima došli po 13 lipa

- Pozornost novinara i javnosti u koloni prosvjednika privukli su ogromni i skupi traktori. Što je 13 lipa po kilogramu pšenice prema desecima tisu a eura vrijednom traktoru?

Što su ranije najavljivali, me imurski proizvo a i pšenice u srijedu 12. lipnja to su i sproveli u djelo. Nezadovoljni otkupnom cijenom pšenice od 82 lipe po kilogramu, koliko su im platili akove ki mlinovi, ratari su traktorima, od kojih su mnogi vrijedni po nekoliko desetaka a možda i stotinu tisu a eura, od 14.25 sati blokirali ulaz i izlaz iz kruga poduze a “ akove ki mlinovi” u njihovom sjedištu u Mlinskoj 1 u akovcu. Prijepodne su se nezadovoljni ratari okupili kod Ivanovca i bili spremni na pohod prema Mlinu. U me uvremenu su njihovi predstavnici predvo eni Zlatkom Orsagom pregovarali i razgovarali s me imurskim županom Ivicom

Perho om i predsjednikom Uprave akove kih mlinova Zoranom Štefuljom. Kako su obje strane ostale na svojim pozicijama, Mlinovi da ne žele platiti više od 82 lipe, a prosvjednici od 95 lipa po kilogramu, župan Perho je iza podneva došao u sjedište akove kih mlinova i još jednom pokušao Štefulja (direktor mlinova Stjepan Varga je na godišnjem odmoru) nagovoriti na višu cijenu. Razgovor nije donio rezultat kakav su ratari o ekivali i prosvjednicima je javljeno da krenu prema Mlinovima.

Varga je pristao na 95 lipa - Ovo su pripreme i za skoru berbu kukuruza. Nije istina da e 13 lipa po kilogramu više uništiti akove ke mlinove. Direktor Varga je sam ranije pristao na 95 lipa, ako tako odlu i Žitozajednica. Ona je tako odlu ila, a Varge sada ovdje nema. Ako to vrijedi za cijelu Hrvatsku, mora vrijediti i za Me imurje. Neka nam se jednom kaže da pšenicu ne treba sijati i mi je ne emo sijati. I nije istina da drugi otkupljiva i pla aju repromaterijalom za idu u sjetvu, ve pla aju za repromaterijal iz prošle godine, kaže Franjo Dodlek iz Belice, te dodaje kako su Me imurci ponosni seljaci. (sm)

Orsag me imurski Laslo Prosvjedom je upravljao Zlatko Orsag, koji je o ito dobro

Prosvjednici ekaju rezultate prosvjedovanja

Perho i Štefulj u iš ekivanju prosvjednika

U pitanju je 7,5 milijuna kuna - Nije u pitanju ‘samo nekakvih’ 13 lipa, kako neki komentiraju, nego je u pitanju 7,5 milijuna kuna, jer radi se o 50 milijuna kilograma pšenice. A kako emo do njih do i ako Žitozajednica prihvati 95 lipa pitanje je zaduživanja i drugih elemenata, što je stvar poslovanja. Ovo što ratari od nas traže mi ne možemo platiti. akove ki mlinovi su ispoštovali sve što je obe ano, a to je da e platiti koliko i svi lanovi prera iva i Žitozajednice, dakle 82 lipe po kilogramu.

Svima smo novac dali i posao je završen. Ako nisu zadovoljni, neka vrate novac, a mi emo njima vratiti pšenicu. Osobno smatram da je u pitanju me imurski jal ili po onom ‘... vidjela žaba da konja potkivaju pak i ona digla nogu’, po kojoj formuli naši ratari žele biti kao slavonski. A upravo slavonski ratari nama svoju pšenicu nude po 78 lipa, kaže dipl. oec. Zoran Štefulj, predsjednik Uprave akove kih mlinova. (sm)

nau io lekciju od svoga slavonskog kolege Antuna Lasla, i kolona skupih te nekoliko starijih traktora uz zvukove sirena i prosipanja brašna po kota ima i kolniku stigla je pred glavni ulaz u Mlinove. Tu je Orsag prosvjednicima zahvalio na dostojanstvenom držanju te ih izvijestio kako pregovori nisu uspjeli. Zahvalio je i županu Perho u što je iskazao volju pomo i u rješavanju problema, te još jednom naglasio da seljaci ne e cijenu nižu od 95 lipa, jer rije je o najboljoj hrvatskoj pšenici.

Potom je novi lider seljaka rije dao županu i potom Štefulju. Kada je govorio župan, iz “publike” se uo pljesak i rije i podrške, što je skup na odre eni na in u inilo politi kim, a kada je govorio Štefulj, ule su se i pogrdne rije i: Sramota, to nisu vaši penezi. Vi bute si dijelili dividende od naših penez. Svi ste lopovi. Unato tim rije ima, župan je prosvjednicima zahvalio na dostojanstvu, te ih pohvalio kako znaju dobro proizvoditi ali i braniti svoje. Štefulj je prosvjednike nazvao poslovnim partnerima i

podsjetio ih da su svih ovih godina upravo akove ki mlinovi poštivali sve svoje obveze. Rekao je da, ako svi ostali iz Žitozajednice plate 95 lipa, da e onda i Mlinovi, a oni koji smatraju da im cijena ne odgovara mogu vratiti novac i uzeti pšenicu. Kada su župan i predsjednik Uprave potpisali promemoriju da e Mlinovi platiti 95 lipa ako to u ine svi prera iva i lanovi Žitozajednice, prosvjednici su se razišli, uz upozorenje ako se to ne ostvari ponovno e organizirati prosvjed. (Stjepan Mesari , Zlatko Vrzan)

Policija i zaštitari

Zlatko Orsag: - Me imurska pšenica je najbolja u Hrvatskoj

Prosvjed je nadziralo i pratilo 26 policajaca (interventnih) i 6 zaštitara, a duž Mlinske ulice bili su postavljeni metalni “gelenderi”. Tijekom prosvjeda nije bilo intervencije ni policije ni zaštitara. Prije polaska na prosvjed u akovec policija je provjerila prometne i voza ke dozvole vlasnika traktora. (sm) Kolona traktorista u Mlinskoj ulici

KONTROVERZNI natje aj za nabavu novih policijskih odora - direktor akove ke tekstilne tvrtke tvrdi da ga nije ni bilo

ateks radio na novoj tkanini za odore, ali nikakav posao nije realiziran Mediji su se prošli tjedan raspisali o novoj aferi u MUP-u vezanoj uz nabavu policijskih odora. Tvrdilo se da je navodno Ivo Ba i kao državni tajnik u MUP-u namjestio tvrtki “Kroko International” posao nabave policijskih odora vrijedan 21 milijun kuna, i da konkurenti za posao šivanja novih odora zbog privilegiranosti Kroka zahtijevaju

poništenje natje aja. On je navodno raspisan u svibnju ove godine. U svom priop enju, Odjel za odnose s javnoš u MUP-a ustvrdio je kako je javna nabava za policijske odore u potpunosti provedena u skladu s odredbama Zakona o javnoj nabavi i da tu nema nikakvoga spora. Budu i da akove ka tvrtka “ ateks” ve sudjeluje u izradi novih

Franjo Dodlek: - Mi smo ponosni seljaci

vojnih odora, zanimalo nas je je li se ateks javio i na natje aj za izradu policijskih odora oko kojih se razvila afera i je li on jedan od konkurenata koji aludiraju da je tvrtki “Kroko” namješten posao. - To je nekakva zabuna. Nikakvog natje aja u svibnju nije bilo za policijske odore, ve je tada raspisan natje aj za policijske jakne u

kojemu je sudjelovao, ako sam dobro informiran, i Varteks. To je ono što ja znam. ateks je i te kako zainteresiran za posao izrade policijskih odora, ali na natje aj za jakne mi se nismo javili. Istina, radili smo na novoj tkanini za policijske odore jer je još po etkom godine najavljeno da e se i i u njihovu nabavu, no oko toga mogu eg posla ništa nije reali-

Damir Vitez, direktor ateksa

zirano, rekao nam je Damir Vitez, direktor ateksa. Da su im potrebne nove policijske jakne i odore, upozorili su sami policijski službenici posredstvom svoga sindikata još u prosincu prošle godine, tvrde i pritom da ni nakon tri godine nošenja odoru ne mogu zamijeniti novom. - Ne želimo biti ruglo i sramota hrvatske države, poru ili su policajci, isti u i kako se odore ne obnavlja sukladno važe oj Uredbi o odorama policijskih službenika MUP-a iz 2006. godine, koja propisuje u kojim se vremenskim intervalima iznošeni dijelovi odore zamjenjuju novima. (D.Mihoci)


18. kolovoza 2009.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

UZ UVO ENJE poreza na pla e, mirovine i dividendu

Porezni udar na siromašnije gra ane Nakon odluke u Saboru dividenda e se oporezivati na na in kao i ostali nov ani primitci, a to zna i da se dividenda do tri tisu e kuna ne e oporezivati, od tri do šest tisu a kuna bila bi oporezivana s dva posto, a iznad šest tisu a kuna porez bi iznosio etiri posto. Posebnim porezom od dva ili etiri posto oporezivat e se, uz pla e, mirovine i druge primitke, i prihodi od dividende ili udjela u dobiti. Kao i pla e i mirovine, i dividenda i udjeli u dobiti oporezivat e se s dvije stope - dva posto iznosi od tri

do šest tisu a kuna, a etiri posto iznosi iznad šest tisu a kuna. Ministar financija Ivan Šuker istaknuo je kako se o proširenju osnovice za obra un posebnog poreza i na primanja s osnova dividendi ili udjela u dobiti došlo nakon cjelodnevnih rasprava u Saboru i razgovora s koalicijskim partnerima.

Prvi porez na dividendu 2005. ukinut na prijedlog Šukera Prvi porez na dividendu uveden je kod nas 2001. No,

Za ocjenu zakona brojit emo otkaze Me imursko gospodarstvo za sada se relativno dobro nosilo s krizom, no eka se jesen da se vidi pravo stanje. U nas je to pitanje: ho e li dosadašnji gubitaši imati snage preživjeti, ili e radnici na ulicu, što bi bilo pogubno za tekstilce i obu-

are, gra evinari e se ve nekako sna i, a uostalom mali su i rascjepkani pa e se prikloniti ve ima. U svakom slu aju, krajem idu e godine brojit emo one koji su dobili otkaze, pa e odmah biti vidljivo je li novi porez bio dobar ili ne. (J. Š.)

EKONOMSKI BREVIJAR

Energetska u inkovitost je isplativa Vjerojatno ste se uslijed udara krize pobrinuli za poboljšanje mnogih segmenata života, rada i poslovanja, ali postoje još neki na kojima vrijedi poraditi. Jedna od malobrojnih stvari na koje još možemo utjecati je energetska u inkovitost. Tržište nam odre uje cijene energenata, sirovina i materijala, troškovi održavanja ovise o mogu nostima i diskrecijskim odlukama, pla e su sve više regulirane, ali nam zato energetska u inkovitost preostaje kao mjera racionalizacije. Primjenom programa energetske u inkovitosti sigurno se postižu uštede od najmanje 20% pa sve do 60% na svim energentima. To nije zanemarivo! Osnovne mjere odnose se na bolje gospodarenje energijom, manje rasipanja i postizanje ušteda, biranje povoljnijih tari nih modela, zatim zamjena opreme u inkovitijom te na kraju investicije u uštede energije ( za njih postoje subvencionirani zajmovi i kamate ). Time se postižu višestruke koristi, poput nižih troškova, manjih emisija štetnih tvari, o uvanje postoje ih izvora energije itd. Dostupne su mnoge brošure s uputama, ali sigurno je da ove aktivnosti treba dodatno propagirati. Izvrsna je vijest nedavno otvaranje In o centra za energetsku efikasnost u Cirkovljanu i treba mu poželjeti što uspješniji rad.

Dobro unkcionira Fond za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost, pa kod njega pojedinci, doma instva i poduze a mogu dobiti mnogo in ormacija i stru nih uputa, razvojne agencije tako er objavljuju upute i brošure za racionalnije ponašanje energijom, projekt Europske unije pod nazivom CHANGE u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom pomaže optimiranju korištenja energije malim i srednjim poduzetnicima, Fakultet elektrotehnike i ra unarstva ima stru ni studij energetske u inkovitosti, Institut Hrvoje Požar ima vrhunske stru njake za energetiku, redovito se održavaju seminari o energetskoj u inkovitosti, itd. Dakle, svatko vrijedan i zainteresiran lako može za malo novca dobiti stru nu i isplativu pomo za poboljšanje svoje energetske u inkovitosti. U inkovitost trošenja energije postaje i jedan od najvažnijih elemenata konkurentnosti. Osim toga, za poduzetnike se na tom podru ju otvaraju mogu nosti za nove poslove i nova tržišta. Prije svega je potrebna promjena na ina razmišljanja, promjena ponašanja i promjena navika, jer energetska u inkovitost je pravi i isplativ cilj. Zato ne zaboravimo stari, ali uvijek aktualan slogan „S energijom racionalno“. Zlatko Boži , dipl.oec. zlatko.bozic@ ck.t-com.hr

Prazan nov anik bit e ovim porezom još prazniji za ve inu gra ana, kartice koje vidite služe za pokri e minusa i istovremeno donošenje dobiti bankama

ve 2005. porez na dividendu je ukinut. Ivan Šuker, ministar financija, to je prije etiri godine obrazložio na na in da e smanjenje poreznog optere enja potaknuti strana ulaganja i ubrzati rast tržišta vrijednosnicama jer e ostati više slobodnog kapitala za te namjene. Ovaj put, me utim, on kaže: Zakonski prijedlog je dobio jedan novi socijalni moment jer se zahvatilo sve isplate”, odnosno sasvim suprotno.

Za oporezivanje dividendi bili su i Slobodan Uzelac i ur a Adleši , smatraju i da je model prema kojem se uzima u postotku pravedan, jer oni koji imaju više pla aju više. Zakon se primjenjuje od 1. kolovoza ove godine, a do kraja 2010., ne e se oporezivati primanja do 3.000 kuna, a primanja iznad tog iznosa oporezivat e 2 posto do visine od 6000 kuna, a iznad tog iznosa 4 posto.

I kad bi ukinuli PDV, ne bi bilo više ulaganja nego u Njema koj Vlada je o porezima, koji su neki ve zlonamjerno nazvali hara , odlu ila nakon dužih rasprava i konzultacija socijalnih partnera. Sama je politi ka odluka bila zapravo lagana, jer se stariji i mla i ekonomisti ne slažu oko mjera koje treba poduzeti pa je politi ka odluka raspravu samo trebala presje i. Stariji ekonomisti zagovaraju progresivno oporezivanje, odnosno što više imaš, država te oporezuje s ve om stopom. Mla i ekonomisti skloniji su pojednostaviti porezni sustav, ak i toliko da uvedu flat tax, odnosno jedinstvenu stopu poreza na dohodak, dobiti i PDVa, a koja bi prema njima iznosila samo 15 posto, ali bi zbog šire porezne osnovice zahva ala sve gra ane i svi bi pla ali 15 posto. U našem slu aju Vlada, ini se, više vjeruje starijim ekonomistima. Moderna fiskalna znanost u svijetu poznaje oba modela, s tim da su promjene poreznog sustava veoma bolne i utje u na nestabilnost sustava javnih financija, što usporava rast i razvoj. Nedefiniranost poreznog sustava možda je ak i ve i problem nego razina optere enja. Primjerice, dok je u Hrvatskoj razina poreznog optere enja bila stopa poreza na dobit od 20 posto, u Njema koj je istovremeno to bilo 40 posto, a u Irskoj je ta stopa bila samo 12 posto. Najviše stranih ulaganja slilo se, me utim, u Njema ku. Neki ekonomisti tvrde: i kad bi ukinuli cijelu

5

Država vratila 90 posto povrata poreza Me imurcima Na elnica Odjela za utvr ivanje poreza i doprinosa Porezne uprave u akovcu Marija Žnidar iznjela je podatke da su ove godine predane 25.596 porezne prijave gra ana. Od toga broja do 14. kolovoza ove godine, obra ene su 22.495 porezne prijave ili oko 90 posto. To zna i da još oko 10 posto gra ana eka ho e li dobiti povrat poreza ili ne. Prema rije ima Marije Žnidar, sve e prijave biti obra ene do kraja ove godine, što je u zakonskom roku, a ostale su one prijave koje su kompliciranije ili pak gdje nedostaje neki od dokumenata. (j) stopu PDV-a pa bi ona iznosila nula posto, a ne 23 posto kao sada (što je, naravno, nemogu e), strana ulaganja ne bi se pove ala dovoljno brzo, i dalje bi više stranih ulaganja imala Njema ka. Nema sumnje da e taj porez koji je dobio nadimak “hara ” gra ani teško podnositi, a jedina utjeha je da ga pla aju svi bez razlike, što podrazumijeva pravednost, iako je on zbog malih primanja ve ine Hrvata zapravo nepravedan, jer onima koji imaju najmanje uzima nominalno manje, no realno više, s obzirom na to da bogati taj porez ne e ni osjetiti. (J. Šimunko)

Piše: Dario Šafari

MARKETING NA DJELU

“Nišomanija“ u doba Interneta – za svakog ponešto 2. ožujka 2005. nastala je jedna “nišna“ uspješnica, novine 24 sata. Danas s nakladom od oko 260.000 primjerka one predstavljaju najprodavanije dnevne novine u Hrvatskoj . Nemam baš neko pozitivno mišljenje o tim novinama ali uspjeh koji su ostvarile treba priznati. Razlog zašto su 24 sata uspjele djelomi no leži u injenici da su se pozicionirale u tržišnoj niši koja nije bila zauzeta. Novine malog i modernog ormata koje donose kratke i sažete vijesti koje zanimaju ve inu Hrvata.

nosili (pre)sli nu odje u. Nekad se takva kultura, odnosno kult zvao “aparatom za hla enje vode“. Pritom se mislilo na jutarnje analiziranje sino njih TV i radioemisija na poslu. Neko u 70-ima jednu do dvije emisija gledalo je 70% ljudi iste ve eri. Danas ako emisija ima gledanost 10 - 15% možemo govoriti o hitu. Niše omogu avaju da milijun ljudi ne gleda jednu emisiju ve da jedna osoba gleda i odabire izme u milijun emisija. Niše su limitirale hitove.

Za svakog ponešto

Internet killed the video star

Kada govorimo o nišama, ve ini pada na pamet kako se radi o malome, specijaliziranome tržištu gdje se ostvaruje niska profitabilnost i rentabilnost. No daleko od toga. Danas je svijet “nišocentri an“ , pritom misle i kako se pojavom Interneta javila ekspanzija i prodor niša zbog stvaranja nultih troškova distribucije. Niše su odgovor na masovno tržište i društvo koje slijedi hitove. Ljudi traže razlikovna svojstva kroz supkulture. A najbolje kod niša je da vi ne tražite tržište, nego tržište traži vas. Postoje milijuni sli nih ljudi koji nesvjesno ekaju baš vaš proizvod. Svijet se mijenja iz generi kog prema individualnome. Donedavno svi smo gledali iste emisije, slušali istu glazbu te

Internet je najve i izum druge polovice 20.stolje a. On je parni stroj 21. stolje a. Svijet se preselio na Internet a mogu nosti koje on nudi i proširuje postaju sve raznolikije. Možete voditi dvostruki život putem Second Li e ili preseliti cjelo poslovanje na Internet. Mogu nosti su nebrojive. On nije samo medij, kanal ili oblik distribucija. On je svijet. Ako ne postojite na Internetu ili Googleu, gotovo da i ne postojite. Upravo je Internet jedan od generatora pojave tržišnih niša. On je otvorio vrata i prozor prilike za mnoga poduze a, glazbenike itd. Tržišne niše putem Interneta postale su više no ikad profitabilne. Poduze a koja rade u zlatnome rudniku niša zahvaljuju svoj veliki rast

najprije dot.com boomu. Danas je mnogo lakše uspjeti upravo zbog gotovo nultih troškova ulaska u pojedine djelatnosti. Fizi ki svijet je postao digitalan i analogan. Vjerujem kako e Hrvatski Amazon, Superknjižara postati vode i maloprodajni lanac knjiga. Najve i on sigurno ve jest sa sada ve oko 22.000 naslova. Koja knjižara se može mjeriti takvim inventarom? Primjerice, Amazon ima ukupno 3,7 milijuna naslova knjiga, dok prosje na knjižara u Americi nudi samo 100.000 knjiga!

Nišom do zvijezda Niše mogu biti iznimno profitabilne. Primjerice, akove ka tvrtka Media-So t djeluje u niši CRM so tware samo za armacutsku industriju. Danas tvrtka djeluje na 3 kontinenta, 25 zemalja i radi za neke od najve ih armaceutskih koorporacija. Niše mogu biti iznimno profitabilne. Mavrovi s “Irokez “ popunjuju nišu zdrave prehrane u Hrvatskoj sa snažnom distribucijom i dobrim brandingom. Apple, Starbucks, Ferarri, KitchenAid, Cedevita sve su to nišno orijentirana poduze a. Najve a prednost koju ostvarujete kod djelovanja u niši? Ukoliko stvorite jako tržišnu poziciju, teško da ete tu poziciju izgubiti. Poduze a orijentirana na niše godinama mogu oja ati svoju poziciju kroz

akumulirano znanje i ugled. S. Ivaniševi , Goranov otac, u jednome je intervjuu na upit novinara kako treniraju odgovorio: “Vježbamo 4 sata udarce koji mu idu i oko 2 sata udarce koji mu slabije idu.“ Zbunjuju e? Nimalo. Usavršavajte ono u emu ste najbolji. Goran je imao razoran servis, a s time je bio u “teniskoj niši“ najboljih servera. Ponudite raznolikost u vašoj niši. Primjerice, tvrtka za proizvodnju miksera Kitchen Aid nudi svoje miksere u oko 50 raznih boja! Raznolikost u niši je splet nematerijalne imovine koje se stvara godinama kroz djelovanje u niši. Ukoliko imate profitabilnu nišu, nemojte je napustiti. Ferarri nikad nije napustio svoju nišu. On je i danas ekskluziva, dok Porsche sve više gubi snagu i sjaj branda ulaze i u nova prosje na tržišta. Porsche traži raznolikost na krivi na in i kroz kriva tržišta. Obojite vaš posao kroz svijet raznolikosti. Pišite mi na dariosa aric@net.hr Dostupno na dariosa aric.bloger.hr


6

Crna kronika

NESVAKIDAŠNJI policijski “ulov” u Varaždinu

akov ani u stanu uzgojili desetak kg marihuane U iznajmljenom stanu od 15 etvornih metara dva su akov ana, B. O. (20) i N. D. (28), imali godišnje nekoliko berbi marihuane, te su ubrali više od 10 kg, izvijestila je PU varaždinska. Uz 230 grama marihuane prona en je pribor za njezin uzgoj. Osumnji eni su u ciklusu uzgojili desetak kilograma marihuane u

vrijednosti od oko 100.000 kuna. U stanu su stvorili takve klimatske uvjete da su tijekom godine imali nekoliko berbi. Policija je našla i dva mobitela te sim kartice, 1.000 kuna te ru no izra ena nargila za konzumiranje marihuane. Privedeni su istražnom sucu koji im je odredio zadržavanje od 48 sati.

UKRATKO

Obitelji iz Ivanovca ukradene tri tone lubenica Ivanovec - Više od tri tone lubenica vrijednih oko 6 tisu a kuna ukradeno je Ivanu Švendi iz Ivanovca na njegovu polju koje grani i s akove kom obilaznicom. Iako policija još traga za po initeljem, pokradeni poljodjelac tvrdi da zna tko su kradljivci. - Iz Pribislavca su i znam im i ime. Naravno, radi se o Romima. Oni prvo šalju djecu u polje koja natrgaju lubenice, a onda odrasli do u po njih kombijem. Služe se djecom

jer njima ova država i njen pravni sustav ništa ne mogu, o ajan je Švenda, koji svoje kradljivce sre e u Zagrebu kako po ulicama prodaju njegove lubenice. Osim lubenica, ova obitelj koja se bavi povrtlarstvom uzgaja i luk. Kažu kako redovito svake godine ostanu bez tone luka koju im “nepoznati kradljivci” odnesu s polja. Policija im kaže, sugerira da ograde polje, kao da bi to išta promijenilo.

U nesre i ozlije eno dijete Orehovica - Na raskrižju lokalne ceste i njenog odvojka u blizini Orehovice u nedjelju 16. kolovoza ujutro oko 9 sati dogodila se prometna nesre a. Voza teretnog automobila reg. oznake K 375-CV, star 26 godina, iz Orehovice ušao je u raskrižje skre u i u lijevo, a da pritom nije propustio sva vozila koja su imala prednost prolaska pa se u njegovo vozilo zaletio 57-godišnjak iz Preloga koji je upravljao osobnim automobilom reg. oznake K 791-EA.

Oba voza a te jednog putnika iz automobila, kao i etvoricu iz teretnog vozila, zbrinuo je lije ni ki tim Hitne pomo i. Lije ni kim pregledom utvr eno je da je trogodišnje dijete iz Orehovice koje se nalazilo u teretnom automobilu pretrpjelo tešku tjelesnu ozljedu u vidu prijeloma lijeve pal ane kosti, dok su sve ostale osobe kojima je pružena lije ni ka pomo lakše ozlije ene. Protiv voza a teretnog vozila bit e podnesena kaznena prijava nadležnom ODO-u u akovcu.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

DAMIR OREŠKI, vlasnik trgovine iz Macinca kojeg je policija optužila za lihvarenje, tvrdi da nije lihvar

Pomogao sirotu na svoju sramotu - Romima nisam zara unavao kamatu niti sam im uzimao više od onoga što su u robi, namirnicama i potrepštinama uzeli u mom du anu. Na njihov prijedlog dali su mi punomo i za podizanje novca koji dobivaju kao pomo Centra za uzdržavanje. Za taj novac kupovali su u mom du anu i to je sve Prošli tjedan javnost je izviještena o akciji kriminalisti ke policije tijekom koje je, prilikom pretresa, kod vlasnika trgovine u Macincu, koji ne pripada romskoj populaciji, prona eno 43 punomo i romskih obitelji iz Trnovca za podizanje pomo i za uzdržavanje. Tada je re eno da e protiv njega biti podnesena kaznena prijava zbog lihvarenja, a njega se prozvalo lihvarom. - Nisam ja nikakav lihvar, ve dobri ina koja je loše prošla. Policija je upala u moj dom 6. kolovoza u sedam sati ujutro. Bili smo šokirani. To je bilo kao u filmu, nismo smjeli van iz ku e, nitko od uku ana. Policija kod mene nije pronašla ništa što bi me dovodilo u vezu s lihvarenjem. Nije kod mene našla nikakve dokumente, kako je to prezentirano, ve sam ja inspektorici sam dragovoljno objasnio o emu se radi i dao na uvid a potom i predao punomo i romskih obitelji. I inilo mi se da smo se razumjeli, da bih u novinama pro itao da sam proglašen lihvarom i da e me kazneno goniti zbog lihvarenja, o ajan je zbog okaljanog ugleda vlasnik trgovine Damir Oreški, koji je došao u redakciju Me imurskih novina ne bi li javnosti ponudio objašnjenje.

Prešutnu suglasnost dobio u Centru i na Pošti U njegovoj trgovini Romi ve godinama kupuju, a osobito

Trgovina Damira Oreškog u Macincu esto navra aju otkako su kod njega mogli uzimati potrepštine i namirnice koje je pla ao Centar za socijalnu skrb na ime pomo i za uzdržavanje koju su primali. - Ja sam s Romima po eo raditi posredstvom Centra za socijalnu skrb, prije dvije ili tri godine. Oni su mi dozna ivali novac za gotovo 50-ak romskih obitelji koje su kod mene uzimale robu. Godišnje se radilo o iznosu od oko 60 tisu a kuna, što je variralo ovisno o broju obitelji koje su imale pravo na pomo za uzdržavanje, a tako je i danas. Bilo je obitelji koje su

Droga dio prtljage mnogih stranaca GP Gori an - Jedan njema ki državljanin sprije en je da u e u Hrvatsku s marihuanom, za što je platio i kaznu na prekršajnom sudu od 1.700 kuna. Francuski pak je državljanin pokušao prešvercati hašiš neto težine 2,93 grama i kanabis, zbog ega je dobio

18. kolovoza 2009.

1.400 kuna kazne. Ma ar je pokušao u Hrvatsku sa speedom bruto težine 5,1 gram, a još jedan Nijemac s hašišem neto težine 2,5 grama. Ma arski državljanin predan je ma arskim državnim organima, a Nijemcu je izre ena kazna od 1.400 kuna. Oreški je svoju pri u potkrijepio dokumentima

primale 500 kuna mjese no, ali i onih koje su dobivale preko 2 tisu e kuna. Od lani stvari više ne unkcioniraju na taj na in ve se pomo za uzdržavanje ispla uje na ruke romskim obiteljima posredstvom pošte. Kako su pojedine, zapravo ve ina romskih, obitelji trošile više od dozna ivanoga, s vremenom su nagomilale dugove, da bi onda u jednom trenutku prestao unkcionirati sistem na koji su navikli, a ja sam bio prisiljen s njima na i na in kako da mi namire dug. U suprotnom bih ostao bez novca koji su mi dugovali. Neki od njih predlagali su da e potpisati punomo za novac koji im je dolazio na ime uzdržavanja na ku ne adrese. O tome sam razgovarao u Centru za socijalnu skrb gdje su prešutno podržali takav na in, a konzultirao sam se i s odgovornima u Pošti koji su rekli da u tome ne vide ništa sporno. I tako su mene i moju suprugu najprije nekoliko a onda gotovo sve romske obitelji koje su kupovale u našem du anu opunomo ile da mi podižemo novac koji dobivaju za uzdržavanje. I sve je unkcioniralo kao i kada smo taj isti novac dobivali direktno od Centra. Mi smo si namirili zaostala dugovanja i gledali da romske obitelji kupe što im treba. Oni pak bi uzimali robu na zapis, a ako taj mjesec nisu sve potrošili, a nisu imali dugovanje prema nama, razliku smo im ispla ivali. Kada su pre-

mašili iznos koji su dobili, robu smo im davali na zapis jer znalo se dogoditi da nam do e Romkinja i traži da joj damo robu jer joj je prazan rižider i nema što dati djeci za jesti ili nema za pelene. Doga alo se da sam im davao i novac jer bi morali kupiti lijek, a nisu imali novac. Malo - pomalo, ne mojom krivnjom, njihovi su se dugovi po eli gomilati. Kada sam procijenio da je dug prevelik i da e biti poteško a s njegovim podmirenjem, upozorio sam ih te smo po eli odbijati ih kada su dolazili u du an. Davali bismo im samo ono osnovno, primjerice, kruh i mlijeko. E to je razljutilo neke od njih pa su mi po eli prijetiti policijom i Centrom za socijalnu skrb te me lažno optuživati. I tako sam ja u svojoj dobroti pomagao sirotu na svoju sramotu. Danas sam zbog toga proglašen lihvarom, a s lihvarenjem nemam veze. Romima nisam zara unavao kamatu niti im uzimao više od onoga što su u robi, namirnicama i potrepštinama uzeli u mom du anu, pripovijeda ogor eni Oreški.

Tri otkaza zbog maltretiranja Vlasnik trgovine u Macincu pripovijeda o mnogobrojnim problemima koje ima otkako posluje s Romima. Kaže da mu u du an drugi potroša i slabo navra aju, da su mu tri djelatnice dale otkaz jer više nisu mogle trpjeti maltretiranje Roma koji bi došli na ime pomo i za uzdržavanje po alkohol, a nisu im htjele dati, i sli ne situacije. Oreški nije jedini vlasnik trgovine u Me imurju koji ima sli nih problema i nakon posljednjeg doga aja razmišlja o tome da zatvori du an. Mnogi drugi trgovci, baš kao i Oreški, ostali su i bez robe i bez novca jer su njihovi kupci Romi jednostavno izbjegli odgovorno ponašanje. (D.M.)


18. kolovoza 2009.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

JAVNI POZIV za iskazivanje interesa za kupnju nekretnina u vlasništvu Me imurske županije

Prodaje se poligon Hrvatske vojske u akovcu i zgrada Fešteti Me i mu r sk a ž upa n ija objavila je javni poziv za iskazivanje interesa za kupnju nekretnina u vlasništvu Me imurske županije. U naravi to se odnosi na zemljište bivšeg kompleksa Hrvatske vojske u akovcu, na tzv. poligon Gmajna, te na bivšu upravnu zgradu grofa Fešteti a u neposrednoj blizini Županijske bolnice akovec. Korištenje i namjena nekretnina utvr ena je GUP-om Grada akovca i Prostornim planom ure enja op ine Pribislavec.

Zašto prodavati zemljište u centru grada? Za sada je najve i interes za kupnju zemljišta pokazala jedna me unarodna talijansko - hrvatska grupacija, no ima još zainteresiranih. Naro ito ako se zna da bi inom prodaje zemljište moglo odmah poskupjeti. Rije je o oko 80 hektara zemljišta ili nešto manje i o velikom novcu. Ve jednostavna ra unica pokazuje da bi Me imurska županija, pod uvjetom da to zemljište prodaje kao potencijalno gra evinsko zemljište za obiteljske ku e u dogovoru s Gradom akovcem, mogla zaraditi znatan novac. Konkretno, a ovo je samo primjer, kad bi se gradilište za obiteljsku gradnju ili mješovitu

gradnju prodavalo po 40.000 eura, od 800 gradilišta moglo bi se zaraditi 32 milijuna eura ili oko 210 milijuna kuna. Kako je u igri veliki novac, mogu i su razli iti scenariji. Ako se zemljište ve namjerava prodati, nužni su dugoro ni kriteriji koji e jam iti da ne e do i do prenamjene zemljišta u nešto drugo. Drugim rije ima, ovo je najbolja prilika da se novac umjesto u javne slije u privatne ruke ako se ne bude pazilo ili ako se bude tako željelo u igrama izme u politi ara i onih koji imaju kapitala. Me imurska županija može na elegantan na in izbje i malverzacije zemljištem i loše ponu-

a e kojima je samo do zarade a ne i do razvoja, ako joj je to u interesu vladaju e garniture. U dogovoru s Gradom akovcom, a sad je na vlasti tim iste boje, jednostavno može raspisati natje aje ne za prodaju, ve za najam na 50 ili 99 godina, a da zemljište ostane u vlasništvu Županije. Na taj bi na in bilo sprije eno da netko radi nešto što ne smije, na primjer, da skriveno dovede prljavu i industriju, a osim toga osigurano bi bilo sutrašnje plansko širenje grada akovca ili županijskih inicijativa, a vrlo bi se brzo riješili grabežljivaca koji dolaze u stilu: meni prodajte sve i ja u investirati ... (J. Šimunko)

Pozivaju se sve zainteresirane doma e i strane izi ke i pravne osobe da Me imurskoj županiji iskažu na elni interes za kupnju predmetnih nekretnina, i to putem pisma namjere. Detaljni tekst javnog poziva objavljen je na web stranicama Me imurske županije www.medjimurska-zupanija.hr. Rok za dostavu pisma namjere je 15. rujna 2009. godine do 14 sati. Ovaj javni poziv služi isklju ivo za utvr ivanje interesa i ne stvara obvezu podnositelja pisma namjere na sudjelovanje u kona nom javnom natje aju Me imurske županije za prodaju predmetnih nekretnina. Dodatne informacije u vezi s ovim javnim pozivom mogu se dobiti u Tajništvu Me imurske županije (040/374-252) ili u REDEA-i, Razvojnoj agenciji Me imurske županije (040/395-560), priop uje Marko Puškadija, pro elnik Ureda župana.

Šok terapija za subetnos pacijente Najnovija šok terapija za subetnos pacijente, a to su svi Me imurci, ovih dana stiže nam iz putem prijedloga da se ukine Me imurska županija. Nakon nepunih dvadesetak godina postojanja ukinula bi se Me imurska županija, a spominje se novo ime, Varaždinska regija. Na taj bi na in Me imurci ostali bez svoje voljene županije. Pitanje je što bi dobili u zamjenu. Naime, teško je pretpostaviti da bi bio dobar potez da ne postoji ekvivalent današnjoj Županijskoj skupštini, a nekad velikoj op ini akovec s mjesnim zajednicama umjesto op inama. Teško je i pretpostaviti što bi se time dobilo. Povijesna iskustva nisu baš jednozna na i pozitivna. U vrijeme Zajednice op ina Varaždin prije dvadesetak godina možda je u planiranju resursa bilo više reda, no i mnogo više politi kih sva a koje su zaustavljale svaki napredak. Svatko je svakomu bio kriv, Me imurci su bili krivi Zagorcima za neku investiciju i obratno, gledalo se i na to od kud kojem politi ari-

ma baka ili djed. Zadnjih godina postojanja Zajednice op ina Varaždin nitko više nikomu nije vjerovao, svi su se kleli da podržavaju sve što dolazi odozgo, a radili po svome. S druge strane, mogu e je odmah zamisliti da bi nekoliko me imurskih vije nika u nekoj budu oj Skupštini budu e regije Varaždin loše prolazilo, jer bi bili manjina. ak i noviji primjeri ne govore u korist spajanju. Tipi an primjer je sudbina razvojnih agencija koje su se namnožile na sjeveru Hrvatske koje i ne žele sura ivati jer svaki kraj ima razli ite interese. S druge strane, Europa nas tjera da naše regije budu sli ne europskim, pa je stvaranje tre e razine vlasti kao spone izme u op ina, gradova te županija i regija kao tre e razine s centralnom vlaš u politi ki uvjetovano. U cijeloj toj zbrci ukidanja i slaganja mogli bi Me imurci najlošije pro i. Sigurno je da e se stvaranje ve e cjeline,

odnosno regije negativ no utjecati na dosadašnje kulturološko - povijesne cjeline kao što je to Me imurje. Cilj eurobirokrata je jasan, stvaranje koliko - toliko ravnopravnih regija zbog mogu nosti zajedni kih projekata u cilju omekšavanja granica i mogu ih nacionalizama. S druge strane, cilj Me imuraca je imati neku vrstu politi ke zajednice koja se poklapa s geografskim podru jem Me imurja, koje je kulturno i povijesno zaokružen kraj i na neki na in povijesni relikt Hrvatske, na isti na in kao i Istra. Za eurobirokrate Me imurje je, me utim, premalo i na taj na in u neku ruku postaje smetnja. O uvanje subetni ke slike tako bi u novoj regiji bilo otežano iz niza razloga. Me imurci bi i dalje govorili me imurskim kajkavskim narje jem ili jezikom, a i dalje bi imali zalihu od 15.000 narodnih pjesama i ne bi izgubili identitet kako se obi no misli, ve bi dobili i jedan novokomponirani, bili bi i regionalci.

Piše: Josip Šimunko

Kako Me imurje ve jest regija, to bi bila šok terapija za sve one koji osje aju da su Me imurci. Ho e li novi identitet nadvladati stari? Ne, upravo suprotno, tek u opasnosti od negiranja, subeti nost se još više iskazuje kao ono što povezuje. Me utim, više identiteta sigurno e dovesti do ukupnog slabljenja subetnosa, kao što više televizijskih programa dovodi do smanjenja gledanosti svakog pojedina no. Me imurci su danas samo Hrvati, a sutra e biti Europejci, Hrvati, regionalci i tek na kraju - samo Me imurci.

7

NAJAVLJUJE se ukidanje i više županija

Gubimo li zaista Me imursku županiju? Hrvatska udruga poslodavaca kao jednu od antirecesijskih mjera predlaže ukidanje županija, gradova i op ina, o emu je po ela razmišljati i hrvatska Vlada. Probni balon je pušten, te je i potpredsjednica Vlade ur a Adleši komentirala ovu mogu nost. Ovog trenutka o tome se samo naga a i govori, no, pou eni sli nim primjerima, jasno je da e se nešto u tom smjeru dogoditi. A dogoditi bi se moglo da e me u ukinutim županijama biti i Me imurska županija, koja bi inila novu regiju. Hrvatska je teritorijalno podijeljena na 20 županija i Grad Zagreb. Budu e regije prema neslužbenim podacima zvat e se Regija Varaždin ili Sjeverna Hrvatska, Regija Osijek ili Slavonska regija, Regija Zagreb ili Središnja Hrvatska, Regija Split ili Jadranska Hrvatska te Regija Istra. Mogu e je da Istra potpadne pod Jadransku Hrvatsku.

Me imurska županija bi se tako našla u društvu sadašnje Varaždinske, Krapinsko - zagorske, Koprivni ko - križeva ke i Bjelovarsko - bilogorske županije. Ostanemo li bez županije, sigurno ne emo ostati bez K oznaka na registarskim plo icama prometala, što smo dosta teško izborili 90-ih godina prošlog stolje a kada su tadašnji “kroja i” željeli da vozimo s VŽ plo icama. Jedno je sigurno, oko “pripadanja” e biti dosta problema, te bi najbolje bilo da gra ani sami na referendumu ili anketno se izjasne kome žele pripadati. Osobito ako je županija uspješna kao Me imurska koju bi trebalo pitati s kim želi i i u udruživanje i slušati njezin glas. Ho e li biti ukidanja, za sada je teško tvrditi, a sigurno je i to da bi takva odluka u Me imurju, koje je geografski, kulturno i povijesno zaokružen kraj, izazvala veliku buru. (Stjepan Mesari )

Suze za Savku Francuska i Njema ka na izlasku su iz krize, ili su izišle iz nje. Ovo je najbolja vijest koja se mogla uti prošlog tjedna. Iako sa skepsom, svi svjetski ekonomisti uprli su o i pune nade u ovo ekonomsko udo. Ostalo svjetsko gospodarstvo mole ivim pogledom gleda i svoje vlade ho e li se povesti primjerom Francuske i Njema ke. Nažalost, ova vijest nema veze s Hrvatskom, mi i dalje imamo svoju krizu, koja nije prouzro ena stanjem u gospodarstvu, ve ima veze s praznom državnom kasom, popularno zvanom Državni prora un. Dvije vode e europske ekonomske sile nisu potakle rast gospodarstva štednjom, ve naprotiv, stimuliranjem potrošnje. Jer ideja im je bila jednostavna: ako ljudi potroše što više novca, to jest, tržnom razmjenom daju svoj novac gospodarstvenicima kojega ovi tada koriste kao obrtni kapital, izlaz iz krize biti e brži. Pri tome vlade tih dviju država nisu razmišljale kako da napune državni prora un, ve kako da omogu e brži protok novca na svom tržištu, koriste i pri tom upravo prora unska sredstva. Kod nas je problem potpuno obrnuti. Još od prvog saziva Vlade u neovisnoj Hrvatskoj, briga je samo napuniti prora un, kako bi se iz njega inancirale brojne aktivnosti široke lepeze zaposlenih u državnom sustavu. Iako je u ratnim godinama to bilo potrebno zbog nefunkcioniranja slobodnog tržišta i inanciranja obrane, po prijelazu na mirnodopski sustav to je trebalo prekinuti. No nijedan saziv naše vlade do dana današnjeg to se nije usudio u initi, jer bi to za sobom povuklo otpuštanje iz

Piše: Tomislav Novak

prekobrojne državne administracije te državnih irmi i institucija, rezanje njihovih pla a i zahtijevanje e ikasnosti kakvo je svojstveno privatnom sektoru. Prevedeno na hrvatski jezik: Vlada koja to u ini, sigurno gubi izbore zbog velikog socijalnog bunta. No, s druge strane ini plemenito samoubojstvo za svoj narod, dostojno samo japanskih samuraja ili kamikaza. Pitam se ho e li se itko od naših politi ara povesti za primjerom prošlog tjedna pokopane Savke Dab evi Ku ar. Ova poznata velikanka hrvatske politike u inila je upravo to. Iako je djelovala u drugim okolnostima, pokrenula je procese bez kojih današnje Hrvatske ne bi bilo, svjesna pritom da ini politi ko samoubojstvo. A povod su joj bili prvenstveno ekonomski interesi Hrvatske. Pa dragi naši politi ari, prošli ste se tjedan natjecali u tome tko e je ki enijim rije ima ispratiti u grob i redom je nazivali svojim uzorom. Evo, pratite svoj uzor spremni i na politi ko samoubojstvo, jer u suprotnom vaši su jecaji i suze za Savkom bile tek prigodno licemjerje.


8

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

18. kolovoza 2009.

OD 15 MILIJUNA bespovratnih kuna za razvoj turizma u Meÿimurje stigla kap u moru

Zbog nezainteresiranosti dobili tek 405 tisu a kuna TOPLICE SVETI MARTIN

Otvoren Golfer hotel s etiri zvjezdice U Toplicama Sveti Martin u petak je službeno na korištenje predan novoizgra eni SPA Golfer hotel s etiri zvjezdice, ovog trenutka najve i i najmoderniji hotel u ovom dijelu Hrvatske i Europe. Za blagdan Velike Gospe i minuli vikend u hotelu su ve boravili prvi gosti, i to stranci, a bilo je i doma ih iz hrvatske metropole. Hotel ima 151 dvokrevetnu sobu, 6 suite soba koje sve do jedne imaju pogled na prekrasnu okolinu. U sklopu hotela nalazi se veliki kongresni centar za 500 osoba, te no ni klub, ka i , bar, pansionski restoran i a la carte restoran. Hotel je tunelom spojen s glavnim zatvorenim bazenima, a vrlo jednostavno se dolazi i do svih drugih topli kih sadržaja. Gostima je na usluzi sauna centar s osam vrsti sauna, salon ljepote s holivudskom kozmetikom, te široki asor-

timan masaža, kao i razni noviteti svjetske wellness scene. Hotelski kompleks ini i moderan i lijep wellness centar koji zauzima 1.500 kvadratnih metara unutar hotela s hotelskim bazenom. Izgradnja i opremanje hotela stajalo je Toplice Sveti Martin oko 22 milijuna eura. Sve anost otvorenja hotela za poslovne partnere i javnost bit e tijekom rujna, a do tada e biti intenzivirani radovi na izgradnji sportskog centra s golf terenima. Uz ranije izgra ene sportske terene, sportsku dvoranu, sa stru nim, školovanim i iskusnim zaposlenicima i popratnim sadržajima te mogu nostima odlazaka na šetnje u bližu okolicu ovog trenutka Toplice Sveti Martin ine vrlo lijep i kvalitetan turisti ko - ugostiteljsko rekreacijski centar. (Stjepan Mesari )

Od 15 milijuna kuna bespovratnih sredstava koje Ministarstvo turizma dijeli za projekte koji utje u na razvoj turizma u Me imursku županiju stiglo je svega 405 tisu a kuna. Kap u moru. Prst krivnje ne treba upirati u resorno Ministarstvo, ve u one koji se u Me imurju bave turizmom, budu i da smo ponovno pokazali poslovi nu nezainteresiranost i, rekla bih, možda i prije, neinformiranost i neznanje. Naime, Ministarstvo je u velja i ove godine raspisalo 14 javnih poziva za razvojne projekte. Ve ina od tih natje aja odnosila se upravo na kontinentalni turizam. Iz Me imurske županije stiglo je tek nekoliko zahtjeva. Devet najkvalitetnijih projekata na natje aju “Baština u turizmu”, “Izvorni suveniri”, “Turizam kroz regije” i “Ugostiteljska industrija” dobilo je inancijsku podršku. Bespovratna sredstva izborila je Ružica Žižek iz akovca s projektom “Osjetimo život pod slamnatim krovom”, Martin Strnad iz Murskog Središ a s projektom “Obnova tradicijske vinske klijeti”, TEAM s projektom “Spomen - dom rudarstva”, Nada Mance iz akovca s projektom “Koš ica, pukanica i steznica svetomarske ipke”, OPG Milivoja Petkovi a iz akovca s projektom “Žganica Zrinske garde”, zatim obrt “Šik” iz

Dobitnici potpora u društvu predstavnica Ministarstva i župana akovca, tvrtka “Grabant” iz Otoka i Slad iz Donjeg Vidovca te Op ina Sveti Martin na Muri. Potonja je dobila 100 tisu a kuna, dok su drugi za svoje projekte izborili manje iznose.

Turizam nije prepoznat kao generator razvoja Ugovore o isplati dodijeljenih sredstava potpisali su u petak u akovcu u nazo nosti Tanje Novotni, ravnateljice Uprave za posebne oblike turizma i turizam na kontinentu. Ona se udom udi slaboj zainteresiranosti

OP INA SELNICA

Stiže 300 tisu a kuna Ministarstvo podržalo opremanje svetomarske ipke Premda su vru ine i vrijeme godišnjih odmora, u op ini Selnica se ne miruje. Nakon što su pred nekoliko dana pokosili travu i o istili javne površine u svim pripadaju im naseljima, sada ure uju Bukov ak, dio naselja Selnica, te okoliš ceste prema Belom pilu. Radove izvode osobe koje su na Zavodu za zapošljavanje u akovcu prijavljene kao ne-

zaposlene. Rezultat je to odli ne suradnje Op ine i Zavoda, a trenutno je uposleno troje radnika. Isto tako Op ina je vrlo aktivna na suradnji s resornim Ministarstvima. Ovih dana stigla im je obavijest iz Ministarstva gospodarstva o odobrenju 300 tisu a kuna, koje e biti utrošene u izgradnju komunalne infrastrukture. (sm)

SVETI JURAJ NA BREGU

Oformljeno devet VMO-a Oformljena su vije a mjesnih odbora op ine Sveti Juraj na Bregu. U devet VMO-a nalazi se ukupno 51 vije nik, odnosno lan. Tri VMO-a imaju po sedam lanova, a njih šest po pet lanova. Predsjednici VMO-a jesu: Brezja Lidija Lepen (SDP), Dragoslavca Ivica Pani (HSS), Frkanovca Josip Kova i (HSLS), Lopatinca Stjepan Perko (HSS), Malog Mihaljevca Ivan No-

vak (SDP), Okruglog Vrha Vesna Krnjak (HNS), Pleškovca August urin (HNS), Vu etinca Stjepan Zadravec (HDZ) i Zasadbrega An elko Kova i (HSS). U narednih nekoliko dana mjesni odbori trebaju održati sastanke te napraviti planove i programe svog rada i potrebe, te ih dostaviti op inskom na elniku, odnosno Op inskom vije u. (S. Mesari )

Nada Mance, Svetomar ica koja prebiva u akovcu, jedna je od onih koja se javila na natje aj Ministarstva i dobila 15 tisu a kuna za svoj projekt “Koš ica, pukanica i stezica svetomarske ipke”. Kaže da je do informacije o natje aju došla sama, bez i ije pomo i. Tvrdi, na Internetu je sve, samo treba znati što se želi i traži, pokazati zainteresiranost te se angažirati. Tvrdi da se ne traži puno kada je u pitanju dokumentacija koja se treba priložiti uz prijavu na natje aj. Njen angažman i projekt koji je osmislila Ministarstvo je nagradilo s 15 tisu a bespovratnih kuna. - Ovaj novac poslužit e mi za opremanje svetomarske ipke. Kao što je poznato, ona se po svojoj vrijednosti može mjeriti i s paškom i s lepoglavskom ipkom, a izra ivala se u tri me imurska sela Svetoj Mariji, Donjem

Mihaljevcu i ukovcu. Tu ipku želim ponuditi kao suvenir, a sredstva u upotrijebiti za njegovo opremanje prema replikama starima više od 150 godina. Ja sam jako zadovoljna i presretna što Ministarstvo turizma na ovaj na in podržava doma u radinost, kazala nam je Nada Mance. (D.M.)

Me imuraca za novac koji se dijeli. - Moram re i da se u odnosu na druge županije iz Me imurja javilo jako malo zainteresiranih za bespovratna sredstva. Ne znam zašto je to tako. Možda vašim ljudima jednostavno ne trebaju sredstva, ili se vaši ljudi jednostavno ne žele uklju ivati u turizam budu i da je Me imurska županija gospodarski jaka. O ito da turizam ovdje nije prepoznat kao generator razvoja. Me imurje ima veliki turisti ki potencijal, no ne iskorištava ga. Žao nam je što ljudi u ve oj mjeri nisu iskoristili ponu ene mogu nosti, što nisu u dovoljnoj mjeri participirali u našim natje ajima, a onda ni u novcu koji smo dodjeljivali. Nadam se da e se to popraviti, diplomatski je komentirala Novotni, dodaju i kako nije potrebno nikakvo osobito znanje da bi se javilo na raspisane natje aje i napomenula kako su u drugim krajevima Hrvatske važnu ulogu u dobivanju bespovratnih sredstava odigrale razvojne agencije. U Me imurju to nije bio slu aj, makar bi te agencije trebale biti servisi upravo i za ovakve projekte. I me imurski župan Ivica Perho slaže se da su dobivena sredstva daleko premala, ali e dobro do i u razvoju me imurskog turizma. On za to krivi kriterije, ali upozorava i na naše slabosti i o ito ne baš veliku kvalitetu ponu enih projekata. - Trebamo više tražiti. U tom slu aju možemo i više dobiti. Me utim, moramo voditi ra una i o kvaliteti onoga što predlažemo. Ova skromna sredstva koja su ipak stigla u Me imurje svakako e doprinijeti turisti kom potencijalu i promociji Me imurja kao kontinentalne turisti ke destinacije, komentirao je župan. (D.Mihoci)

Omogu ena obnova slamnatog krova vinske kleti Martin Strnad iz Murskog Središ a dobio je potporu Ministarstva u iznosu od 40 tisu a kuna za obnovu slamnatog krova na više od 250 godina staroj vinskoj kleti koja se nalazi u vinogorju na podru ju op ine Selnica. Ta dobra vijest izazvala je snažnu emociju i natjerala Strnada da zapla e od sre e prilikom potpisivanja ugovora s Ministarstvom. Kaže da je roditeljima obe ao da e skrbiti o kleti i sa uvati je za budu e naraštaje. Kaže da u Me imurju nema pravog majstora koji bi obnovio slamnati krov, pa e majstora morati potražiti u Sloveniji. Njegova je želja da klet koju ve godinama obnavlja otvori za turiste koji dolaze u ovaj kraj kako bi mogli razgledati staru prešu koja je još uvijek funkciji i da vide kako su nekada Me imurci pravili vino. (D.M.)


18. kolovoza 2009.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

9

ZAPO ELA OBNOVA crkve u Svetom Jurju na Bregu

OP INA SVETI JURAJ NA BREGU

U jesen idu e godine ulaz za vjernike

Stari i bolesni dobivaju skrbnicu

- Nakon dvije i pol godine vjernici e mo i u i u crkvu, koja je bila ponos župe, županije i Varaždinske biskupije. Do dana današnjeg nitko nije odgovarao za po injenu štetu Vrijedni zaposlenici tvrtke akovecstan d.o.o. iz akovca i njihovi kooperanti zapo eli su tre u fazu rekonstrukcije crkve u Svetom Jurju na Bregu, koja je zajedno sa zvonikom i tornjem srušena zbog nemarnosti izvo a a radova na hidroizolaciji gra evine. Unato složenosti posla, u akovecstanu kažu kako bi u jesen idu e godine crkva mogla primiti vjernike. - Ona iznutra ne e biti posve dovršena, preostaju restauratorski radovi na postavi oltara i oslikavanju crkve, ali e se u nju mo i u i i boraviti bez ikakve bojazni od bilo kakvog stradavanja i neugodnosti, kaže Dragutin Barlek iz akovecstana, koji svakodnevno obilazi gradilište. Stjepan Zor ec, rukovoditelj operative i gradilišta na crkvi, kaže kako su u tijeku, bolje re eno, pri kraju radovi na izvedbi pilota unutar crkve.

Bivši zaboravili na koncesiju Velik problem mogla bi Op ina imati kada je u pitanju

Pilotiranje temelja nadgledaju stru njaci akovecstana

iji se propusti pla aju Do sada je za raš iš avanje terena, gra evina, pohranjivanje sakralno vrijednih stvari i predmeta te za trenutnu fazu rekonstrukcije crkve utrošeno ili e to uskoro biti desetak milijuna kuna. Premda je teško procijeniti koliko e na kraju krajeva koštati sanacija ne ije nemarnosti, sada ve bivša na elnica op ine Sveti Juraj na Bregu rekla je kako bi to moglo biti oko 22 milijuna kuna. Mnoge stvari

(freske, slike, kipovi ...) nikada se ne e mo i vratiti u prvotno stanje. Svi obi ni ljudi, vjernici i nevjernici, pitaju se ije propuste pla a država i Crkva, odnosno porezni obveznici. Ho e li se to ikada znati i javno re i. Zna se da su kada mali, obi an ovjek po ini neku prema ovoj bezna ajnu štetu sudstvo i ostali imbenici represije i naplate vrlo ažurni. (sm)

- Potom je na redu podbetoniranje južnog zida svetišta i zatim izvedba temelja zvonika, o trenutnim radovima govori Zor ec, zadovoljan tempom i kvalitetom radova.

Cigla u izvornom obliku - Kada temelji budu gotovi i zidovi zvonika zazidani do visine crkve, pristupit e se izvedbi lukova i svodova u crkvi. I zvonik i ostali dijelovi crkve bit e izra eni opekom izvornog oblika, kaže Zor ec, uvjeren kako e akovecstan s kooperantima i obrtnicima ispoštovati rok završetka radova u jesen 2010. godine.

Vrijednost ove, prema Zor ecu i Barleku, najvažnije faze gra evinsko - obrtni kih radova iznosi 5,737.578 kuna + PDV. Novac osiguravaju Varaždinska biskupija i župni ured Sveti Juraj na Bregu, s kojima je i sklopljen ugovor. Uz akovecstan, u rekonstrukciju je uklju eno 10-ak podizvo a a za obrtni ke i instalaterske radove. Podsje amo, crkva u Svetom Jurju na Bregu srušena je 4. lipnja 2008. godine nešto iza 14 sati, uslijed nemarnosti kod izvo enja radova na sanaciji od vlage. Do danas još nitko nije odgovarao za po injenje neprocjenjive materijalne i druge štete. (Stjepan Mesari )

OP INE DONJEG ME IMURJA žele od HEP-a ve u naknadu za oduzetu djedovinu i pomo u izgradnji kanalizacije

Kanalizacijom do zaštite pitke vode Donjome imurske op ine Kotoriba, Donja Dubrava, Donji Vidovec, Sveta Marija i Gori an te Grad Prelog itav niz godina uspješno sura uju i streme k ispunjenju zajedni kih strateških ciljeva. To je osobito istaknuto na prošlotjednom okupljanju elnika ovih op ina u Svetoj Mariji. Zaštita pitke vode na ijem bazenu leži donjome imurski kraj jedan je od strateških ciljeva i zato ove op ine ulažu zajedni ki napor u izgradnju kanalizacijskog sustava. Zajedni ki se žele izboriti i za navodnjavanje poljoprivrednih površina, što su pojedina no, baš kao i ulaganja u kanalizaciju, za razliku, primjerice, od op ine Donji Kraljevec, kada je u pitanju kanalizacija, ili Grada akovca, kada je u pitanju navodnjavanje, propustili. - Mnoge nas stvari vežu. Sve zajedno ti e nas se hidroelektrana. Ne može se dogoditi da danas Molve imaju toliko para da ne znaju što s njima, a mi koji smo zbog elektrane izgubili našu djedovinu i naš nekada predivan krajolik uz rijeku Dravu od te iste nemamo ništa. Mi danas od toga gotovo ništa ne dobivamo. To je ono oko ega se sada moramo ujediniti, pokazati zajedništvo i

Op ina Sveti Juraj na Bregu i Podru ni zavod za zapošljavanje u akovcu sklopili su ugovor o zaposlenju osobe koja je na Zavodu prijavljena kao nezaposlena. Posao je do 31. prosinca ove godine dobila Katarina Šafari , koja e po ku ama i stanovima skrbiti o starijim te bolesnim osobama, koje su potrebne tu e skrbi. Osim što e pomo i potrebitima, svojim radom Šafari e svakodnevnih i ne baš lakih obveza barem na trenutak osloboditi lanove obitelji koje skrbe o njima. Prema rije ima op inskog na elnika An elka Nagrajsalovi a, na užem podru ju op ine evidentirano je skoro dvadesetak osoba potrebnih pomo i i njege u svakodnevnom životu. Pla u Šafari daje Zavod za zapošljavanje, odnosno op inski prora un nije optere en nikakvim davanjima.

Izgradnjom hidrocentrale Me imurcima je oduzeta djedovina i zato traže pomo u izgradnji kanalizacije i ve u hidrorentu nastupiti i prema HEP-u, Županiji i prema Saboru. Želimo od HEP-a ve u naknadu za oduzetu djedovinu i pomo u izgradnji kanalizacije. Šteta što danas ovdje nema ni jednog saborskog zastupnika kako bi uli što mi trebamo, što želimo, što nas tišti i o emu želimo da se povede posebna briga, grmio je preloški gradona elnik Dragutin Glavina. Zajedništvo

op ina donjeg Me imurja pohvalio je skupu nazo an me imurski župan Ivica Perho . Drago mu je što ove op ine imaju zajedni ke ciljeve i što sura uju na njihovu ostvarenju. - Tako ste ja i i uvjerljiviji u svojim zahtjevima kako prema županijskoj, tako i prema državnoj vlast. U Županiji ete dobiti potporu onim projektima koji su važni za ovaj kraj. I zato

mi je drago uti da donje Me imurje zna što treba i želi. Nisam sretan što Me imurske vode u donjem Me imurju nisu dale potporu projektu izgradnje kanalizacijskih sustava. O tome e trebati povesti ra una jer, kako ste i sami istaknuli, ovaj kraj leži na bazenu pitke vode i to valja zaštititi izgradnjom kanalizacije, poru io je Perho . (D.Mihoci)

ugovor o koncesiji za skupljanje i odvoz sme a. - Prijašnji obnašatelji op inske vlasti jednostavno nisu vodili ra una o isteku ugovora o koncesiji s poduze em EKO or iz Gornjeg Stupnika, koji istje e u rujnu ove godine. Prema važe em ugovoru, ako op ina šest mjeseci prije isteka ugovora EKO or ne izvijesti da želi novog koncesionara, ugovor se automatski prenosi na narednih pet godina. Dakle, još u ožujku ih je trebalo izvijestiti da se ugovor ne e produljiti, jer je i Op insko vije e bilo za promjenu koncesionara. Da su bivši bili bar malo obazriviji, mogli su iz ponude MURS Ekoma od 17. rujna 2008. godine vidjeti da se nešto doga a i dosadašnjeg koncesionara obavijestiti o neproduženju koncesije, kaže na elnik Nagrajsalovi , dodaju i da je Op ina zatražila pomo pravne službe Me imurske županije kako bi se problem riješio. (S. Mesari )

NESAVJESNO tretiranje komaraca u Me imurju dovelo do ozbiljnog smanjenja p ela

“Zašto?” županijskog vije nika Ko ile bez suvislog odgovora - P elari upozoravaju da je, prema njihovim procjenama, p elinji fond smanjen za 15 posto, a posljedice e biti još i gore Tko je protivno Vladinoj odluci o zabrani aviozaprašivanja naru io zaprašivanja komaraca u Me imurju i o ijem trošku? Zašto se nitko od odgovornih nije o itovao o navodima p elara koji upozoravaju na pomor p ela? Tko je odobrio upotrebu insekticida korištenog u zaprašivanju i o kojem se insekticidu radi te kakvi su njegovi u inci na zdravlje ljudi i p ela, samo su neka od pitanja koja je na konferenciji za novinare postavio županijski vije nik dr. sc. Predrag Ko ila, najavljuju i da e ta ista pitanja postaviti i na prvoj nadolaze oj sjednici Županijske skupštine jer kada ih je postavio zamjeniku župana An elku Horvatu, zaduženom za poljoprivredu, nije dobio suvisli odgovor. Upozorio je da je tijekom zaprašivanja komaraca, prvo je bilo 19. srpnja, a drugo 1. kolovoza, uništeno najmanje 15 posto p ela radilica samo zato što se zaprašivanje nije obavilo u prikladno vrijeme, nakon 21 sat, odnosno prije 7 sati ujutro. - P elari su bili obaviješteni o tretiranju, ali im je re eno da e tretiranje po eti u 7 sati ujutro, me utim, komarce se tretiralo tek oko 7.30 sati, a na nekim lokacijama ak oko 9 sati. Isto tako sa zaprašivanjem se po injalo negdje ve u 17 sati i ranije kada su p ele ve , odnosno još uvijek na ispaši. Insekticid koji se koristi u zaprašivanju komaraca kumulira kako na biljkama i nektaru, tako i na samim p elama pa e se posljedice ovakvoga nesavjesnog postupanja osje ati još dugo vremena. Osim što su uginule p ele iz p elinjaka, ugibali su i neki drugi kukci važni u održanju biološke ravnoteže. I ljudi koji pate od kroni nih respiratornih bolesti tako er su imali probleme zbog

Županijski vije nik dr. sc. Predrag Ko ila traži odgovore udisanja štetnih tvari korištenih u aviotretiranju komaraca, upozorio je dr. sc. Ko ila, naglašavaju i da je kao veterinar, ali i kao županijski vije nik bio zatrpan pitanjima gra ana i p elara vezanim uz zaprašivanje komaraca i da u ime njih traži konkretne odgovore na konkretna pitanja. Ko ila je upozorio na injenicu da je lani u Hrvatskoj broj p ela koje su bitne za oprašivanje a onda i život na Zemlji pao za 35 posto, a nedavno zaprašivanje komaraca sigurno e doprinijeti još ve em ovogodišnjem gubitku p ela. Umjesto da se uništava p elinji fond, Županija bi se putem poticaja i subvencija p elarstvu trebala pobrinuti da on raste. Time bi doprinijela mnogo emu, pa i neostvarenju one poznate Einsteinove teorije s kojom se slažu mnogi znanstvenici, a koja tvrdi da e, nestanu li p ele, nestati i ljudi. Ovaj veliki znanstvenik znaju i za važnu ulogu p ela u oprašivanju prognozirao je da e ako nestanu p ele u roku od etiri godine nestati i život na Zemlji. (D.Mihoci)


10

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

18. kolovoza 2009.

U SVETOJ MARIJI održano 14. me unarodno natjecanje s ru nim vatrogasnim špricama

Prijelazni pokal osvojili vatrogasci iz Donjeg Kraljevca U igrama spretnosti vatrogasna alka bila je najpopularnija disciplina

U VULARIJI održan 8. susret vatrogasaca

Prijelazni pehar u Štefanec, najspretnije Šandorov anke U Vulariji je održan osmi po redu Susret vatrogasaca. Pozivu na natjecanje odazvali su se vatrogasci iz Draškovca, Kotoribe, Mihovljana, Palinovca, Držimurec - Strelca, Šandorovca, Kuršanca, Gornjeg Kuršanca, Puš ina, Nedeliš a, akovca, Strahoninca, Savske Vesi, Štefanca, pa ak i vatrogasna društva iz Svetog ur a, Hrženice, Podravske Selnice, Varaždinbrega i Ku ana Gornjeg. I organizatore, DVD Vulariju, iznenadio je velik odaziv vatrogasaca na ovo tradicionalno druženje. - Iz godine u godinu ugoš ujemo sve više vatrogasnih ekipa, što nas osobito veseli jer potvr uje popularnost ovoga našeg susreta. Na ovo druženje dolaze nam uglavnom ona društva s kojima dobro sura ujemo te smo u prijateljskim odnosima. Priznajem da smo ugodno iznena eni ovogodišnjim odazivom vatrogasnih društava. O ekujemo da e ovaj susret ubudu e još više širiti svoje okvire, kazao nam je u ime doma ina Tomislav urila, zapovjednik DVD-a Vularija. Prvi dio natjecanja održan u subotu 1. kolovoza sastojao se od dvije vatrogasne vježbe provedene prema pravilniku HVZ-a, dok su u drugom dijelu natjecanja vatrogasci pokaza-

li svoju spretnost u seoskim igrama. Najbolja u vatrogasnom dijelu natjecanja bila je ekipa DVD-a Štefanec, kojoj je uru en prijelazni pehar. Drugo mjesto osvojili su vatrogasci iz Varaždinbrega koji su lani bili prvi, a tre e mjesto osvojili su vatrogasci iz akovca. Za razliku od lani, u vježbama prema pravilniku HVZa ove godine natjecale su se i vatrogaskinje. Prvo mjesto osvojila je ekipa DVD-a Sveti Križ, drugo mjesto pripalo je vatrogaskinjama iz Podravske Selnice, a tre e ekipi Svetog ur a. U seoskim igrama spretnosti: bacanju kolutova, potezanju cijevi, potezanju vina iz ba ve i vatrogasnoj alki natjecalo se 19 ekipa, a najbolji su bili vatrogasci iz Draškovca. Drugo mjesto osvojili su vatrogasci iz Kuršanca, a tre e iz Kotoribe. Od žena u igrama spretnosti natjecalo se šest ekipa, najbolje su bile vatrogaskinje iz Šandorovca, zatim one iz akovca pa Držimurec - Strelca. Za natjecatelje i zainteresirane mještane te njihove goste na koncu natjecanja organizatori su priredili tradicionalnu vatrogasnu zabavu. (D.Mihoci)

OP INSKO vije e Donji Kraljevec

Sport i kulturu i dalje vodi Ivan Markati Donji Kraljevec - Na sjednici Op inskog vije a Donji Kraljevec izabrani su lanovi radnih tijela i komisija. Predsjednik komisije za popis bira a je Ivan Markati, a lanovi Mirjana Me imurec i Ljubomir Novak, zamjenik predsjednika Josip emerika, a Ivan Kudec i Tomica Vlahek zamjenici lana. Predsjednik komisije za provo enje natje aja za prodaju nekretnina je Dejan Kova , a lanovi Mirjana Me imurec, Stjepan Kramar, Božidar Faji i Romana Kova . U komisiji za procjenu nekretnina jesu Ivan Markati, Ljubomir Novak, Vlatko Vuk, Zlatko Švec i Dejan Kova . Predsjednik komisije za procjenu šteta od elementarnih nepogoda je Antun Marodi, a lanovi Stjepan Kramar, Nada Šercer, Josip emerika i Ivan Kudec. Predsjednica komisije za

popis imovine je Mirjana Me imurec, a lanovi Josip emerika i Zlatko Ruži . U Odboru za prora un jesu Josip Mlinari , predsjednik Op inskog vije a, Antun Marodi, Ivan Markati, Zlatko Lovren i , te Romana Kova . U odboru za gospodarstvo su Antun Marodi (predsjednik) te Stjepan Kramar, Josip Mlinari , Ljubomir Novak i Ivan Kudec Predsjednik Odbora za sport i kulturu je Ivan Markati, a lanovi su Dejan Kova i Sandra Perca . Predsjednica Socijalnog vije a je Mirjana Me imurec. Op insko vije e donijelo je odluku o donošenju detaljnog plana ure enja poduzetni ke zone u Palinovcu i Hodošanu, a prihva eno je izvršenje prora una za razdoblje od prvih šest mjeseci ove godine, koje iznosi 17,13 posto. (s,j)

Me unarodno natjecanje s ru nim vatrogasnim špricama koje ve tradicionalno, 14. godinu uzastopce, uo i blagdana Velike Gospe, a povodom proslave Dana op ine, organizira DVD Sveta Marija, ove godine pod visokim pokroviteljstvom Hrvatske vatrogasne zajednice, okupilo je petstotinjak vatrogasaca i dva puta više posjetitelja. Natjecalo se do sad najviše ekipa, njih 49 iz sedam županija sjeverozapadne Hrvatske. U skladu s tradicijom, na nedjeljnom natjecanju nastupila je i ovaj put jedna slovenska ekipe te veterani Vatrogasne zajednice Me imurske županije. Nakon tradicionalnog mimohoda doma ina ulicama Svete Marije u pratnji limene glazbe, vatrogasci su se postrojili u parku ispred Doma kulture, a zapovjednik lanjskih pobjednika, ekipe DVD-a Nova Ves, uru io je zapovjedniku svetomarskih vatrogasaca Andrejasu Lisjaku

Prijelazni pehar osvojili su vatrogasci iz Donjeg Kraljevca prijelazni pokal koji su osvojili na prošlogodišnjem natjecanju kako bi ga ovaj mogao predati ovogodišnjem pobjedniku.

Štrcaljka DVD-a Štefanec proglašena je najljepšom

Višesatno natjecanje otvorio je me imurski župan Ivica Perho , kojega su uz ostale pratili lan Predsjedništva Hrvatske vatrogasne zajednice i predsjednik VZMŽ-a Zlatko Orsag i na elnik op ine Sveta Marija Dean Hunjadi. - Vjerujem da ste ponosni na ovu tradiciju, kao i na stolje e i pol dugu tradiciju bavljenja vatrogastvom u Hrvatskoj. Zahvaljujem i estitam svima koji držite i uvate tradiciju, poru io je uz ostalo župan na sve anosti otvorenja. Tijekom natjecanja u konkurenciji 42 muške ekipe najbolji rezultat postigli su vatrogasci iz Donjeg Kraljevca kojima je uru en prijelazni pokal. Drugo mjesto osvojili su vatrogasci DVD-a Gardinovec, koji

akove ke umirovljenice vatrogaskinje odli ne druge Vatrogaskinje DVD-a Pustakovec - Buzovec - Putjane prvi su se put odazvale pozivu na natjecanje sa starim vatrogasnim štrcaljkama te su ve u prvom pokušaju, u konkurenciji osam ženskih ekipa, osvojile zavidan rezultat - drugo mjesto. Devet natjecateljica, iji ukupni zbroj godina iznosi 549, što je za ovo natjecanje važno u bodovanju, s velikim se entuzijazmom ve pet godina bavi vatrogastvom i sudjeluje na mnogim natjecanjima.

Kažu, sve su redom umirovljenice koje su okupljene u udruzi Umirovljenici akovec Jug, kojoj su tamošnji vatrogasci ustupili prostore na korištenje, pa se u toj interakciji rodila ideja o umirovljenicama vatrogaskinjama. Za sebe kažu da nisu brze, ali da su spretne, i zato su uo i natjecanja, makar nemaju iskustva sa starim vatrogasnim špricama, prognozirale da e ostvariti dobar plasman na ovom natjecanju. - Dan uo i natjecanja bile smo ovdje u Svetoj Mariji i pro-

bale kako funkcionira stara vatrogasna štrcaljka. Htjele smo vidjeti kako uop e izgleda ta štrcaljka, i dakako htjele smo se upoznati s tim što moramo raditi na natjecanju. Nama zapravo nije bitan plasman, ali, kad smo ve tu, bilo bi nam drago osvojiti pehar. Kao i u svemu, i ovdje e najvažniju ulogu odigrati sre a, kazala nam je vatrogaskinja Milica Mesari . Najstarija u ekipi je Katica Rambrot. Ima 68 godina. Kada se zbroje godine svih lanica ekipe, ispada da u prosjeku imaju 62 godine. - Priznajem svoje godine, kako da ne. Dok mogu tr ati i šera iti cijevi, tak dugo je dobro. Ponosna sam na svoje godine. Meni puno zna i ova ekipa i to što se družimo i na natjecanjima i tijekom priprema za njih. ovjek za nešto živi. Bitno je da ne sjedimo doma i ne kukamo, isti e najstarija vatrogaskinja ove ekipe. Katica je trenutno najstarija u ekipi i tu je titulu naslijedila od svoje prethodnice koja se donedavno natjecala, a imala je ak 82 godine. (D.M.)

su i lani osvojili ovu poziciju, dok su tre i bili vatrogasci iz Donje Dubrave. Na ovogodišnjem natjecanju bio je i zna ajan broj ženskih ekipa, ak njih osam, što je više nego ranijih godina. Najbolji nastup imala je ekipa DVD-a Selno iz Krapinsko - zagorske županije. Druge su bile vatrogaskinje DVDa Buzovec - Putjane - akovec, a tre e mjesto osvojile su vatrogaskinje iz Krapinskih Toplica. Najstariju ekipu na ovogodišnjem natjecanju sastavili su veterani Vatrogasne zajednice Me imurske županije. Zbroj godina devetero lane ekipe dao je brojku od 600 godina! Najstariji sudionik natjecanja bio je Drago mrlec, star 77 godina, iz Donje Dubrave. U skladu s tradicijom izabrana je najljepša vatrogasna šprica. Tu je titulu ponijela štrcaljka DVD-a Štefanec. Posjetitelji ovogodišnjeg natjecanja mogli su razgledati gotovo dvadesetak starih vatrogasnih šprica koje su bile izložene uo i natjecanja, a zanimljivo je bilo pogledati i izložbu starina koje u svojim prostorima u zgradi Doma kulture ima trajno izložene KUD “I. M. Kantor”. Tako er se moglo uživati i u izložbi svetomarskih ipkarica. Nedjeljni doga aj okon an je, kako i dolikuje, vatrogasnom zabavom i bogatom tombolom. (D.Mihoci)

Titulu najstarijeg vatrogasca ponio je Drago mrlec


18. kolovoza 2009.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

DANI POLJA u Svetom Martinu na Muri

EKO bendom protiv bolesti vo aka i vinograda - EKO bend, sastavljen od doma ih ljudi, koje predvodi legenda od vo njaka Mladen Dobrani , toliko je žestoko svirao da su zadrhtale sve gusjenice, moljci, peronospora i sve druge biljne šteto ine Na imanju mr. Tomislava Tomši a u Gradiš aku kod Svetog Martina na Muri druge subote u kolovozu zapo eli su Dani polja, to nije, Dani vo njaka i vinograda. Priredba koja se svake godine održava u sklopu Dana turizma op ine Sveti Martin na Muri okupila je petstotinjak vinogradara, vo ara i posjetitelja koji su imali prigodu doznati što se trenutno zbiva u vinogradima i vo njacima, ali i uživati u dobrim vinima sve boljeg svetomartinskog vinogorja, kao i u doma im specija-

VELE ASNI IVAN HERCEG u Svetom Martinu na Muri

Naslijedio vinograd te postao zlatni vinar

Pe ena osemretka Vino i tibli ke delicije bili su najtraženiji na pohodu po klijetima. No, pozornost, ali baš svih sudionika, privukao je miris pe enog kukuruza. Miris se širio cijelim Gradiš akom sve do Mure. A kako ne bi kad je pe enjar iskusan, a kukuruz ne bilo kakav. - Pe em starinsku kuruzu, doma u osemretku, koja je, na žalost, nestala s naših polja. Ovi hibridi koji se danas peku ništica su prema osemretki, pohvalio se mladi Ljubomir Jambrovi , uz roštilj ispod Venca. Potražnja je bila takva da se nije ni kukuruz do kraja ispekao, ve je išao u promet. (sm)

EKO bend na starinskom traktoru na elu povorke litetima, koje su pripremili doma ini na ijim se imanjima održao dio programa. Priredbu je pohodio i me imurski župani Ivica Perho . koji nije skrivao zadovoljstvo zbog dobrog razvoja ovog dijela Me imurja, od gospodarstva do vo arstva i vinogradarstva.

Vinske kleti kao postaje Kod Tomši a je bilo okupljanje, da bi se potom pješice krenulo prema prije odre enim klijetima i podrumima koji su služili kao postaje.

Povorku je predvodio starinski traktor koji se dosta namu io vuku i za sobom prikolicu s EKO bendom i djecom. Prva postaja bio je vinograd obitelji Josipa Šardija, gdje su se sudionici okrijepili njegovim kvalitetnim zelenim silvancom. Do druge postaje bilo je samo nekoliko koraka, a tamo se širio miris rajnskog rizlinga obitelji Novinš ak. Obi ni putnici ali i stru njaci kao što su dva magistra Tomši i Šubi te agronomkinje Paji i Hederi složili su se da je ovaj rizling zaista rajsko vino. Ve na startu okrijepljeni i raspoloženi sudioni-

ci zaustavili su se kod još nekoliko klijeti i, naravno, na Vencu u župnikovoj klijeti. Poslije “gospodinovog traminca” klijeti se više nisu brojile. Stalo se kod Hrenovih, Sobo anovih, Ko ilovih, Krznarovih ... i ponovno na startu koji je sada bio cilj na imanju Tomši evih. Uz EKO bend koji su inili Mladen Dobrani , Branko Brest, Dragutin Flin ec i šogor te grah koji je skuhao Franjo Novak družilo se i uživalo do jutra. Bio je ovo najbolji uvod u Dane turizma koji se nastavljaju ovaj vikend. (Stjepan Mesari )

VELIKA SVE ANOST i doga aj u Jurov aku

Svetomartinska Lujzijana Na prigodnoj, a prema rije ima nekih od žitelja i povijesnoj, sve anosti koja je okupila više od stotinu ljudi u petak je u promet puštena nova prometnica u naselju Jurov ak. Moderna asfaltirana cesta koja prolazi sjeverno - zapadnim briježnim dijelom Jurov aka duga je 1,5 kilometara, a njezina izgradnja stoji 1,2 milijuna kuna. Novac je osigurala Op ina Sveti Martin na Muri, iji ju je na elnik Franjo Makovec i predao na korištenje mještanima i vlasnicima brojnih vikendica. Makovec je rekao da je ovo svetomartinska Lujzijana u malom, aludiraju i na povijesnu cestu u Hrvatskom primorju. - Ovu cestu, odnosno njezinu modernizaciju u potpunosti pla a naša op ina i mještani za nju nisu izdvojili ni lipu. No, mještani Jurovca kolegijalno su inanciraju Geodetsku izmjeru Gradiš aka i pomagali su izgradnju mrtva nice i ovo im je na neki na in zahvalnica za sve to, naglasio je Makovec, najavivši nove projekte na op inskom podru ju. Makovec je rekao kako op ina Sveti Martin na Muri gotovo i ne osje a recesiju i dalje grabi punim jedrima prema naprijed.. Cestu i sve ljude blagoslovio je doma i župnik vele asni Ivan Herceg, a rije i dobrodošlice svima je uputio Vladimir er inovi , predsjednik VMO-a Jurov ak, koji je i najviše zaslužan što je ovaj dio Jurov aka dobio asfaltiranu cestu. Sada je Jurov ak, koji ima oko 250 žitelja, asfaltom spojen na dva dijela

Nove tri zlatne medalje i plakete za odli no vino zasjale su u župnom uredu u Svetom Martinu na Muri na radost i ponos župnika vele asnog Ivana Hercega. Naime, na nedavno održanoj me unarodnoj izložbi vina Ljutomer 2009. vele asni Herceg je sudjelovao s tri razli ita vina i sva tri su dobila zlatna odli ja, što je izuzetan uspjeh u jakoj i brojnoj me unarodnoj konkurenciji. Do sad je na ovoj izložbi župnik Herceg za svoja vina dobio ukupno 13 medalja, od kojih ak 9 zlatnih, te 3 srebrne i 1 bron anu.

Od 2006. godine svoja vina izlaže i na prestižnom MESAP-u u Nedeliš u u Me imurju, gdje je osvojio 1 zlato, 2 srebra i 2 bronce. Dva puta svoja vina vele asni Herceg je izložio na izložbi i sajmu VINEA u Vinici u Hrvatskom zagorju gdje je dobio 2 srebrna odli ja. Do dolaska u Sveti Martin na Muri vele asni Herceg nije se bavio vinima, a kako je u novoj župi “dobio” vinograd na upravljanje, po eo se zanimati te je uz pomo župljana, a kasnije i stru njaka, premda hobista, postao vrlo cijenjen vinogradar i vinar. (Stjepan Mesari )

ETVRTI ME UNARODNI vo arski sajam u Donjem Kraljevcu

Od 4. do 6. rujna Op insko vije e Donji Kraljevec donijelo je odluku o održavanju etvrtog Me unarodnog sajma vo arstva u Donjem Kraljevcu te izabralo organizacijski odbor sajma. lanovi organizacijskog odbora jesu: An elko Horvat, me imurski dožupan

(predsjednik), Sandra Perca , dopredsjednica, te lanovi Antun Marodi, Zlatko Horvat, Ivan Kudec i Kristijan Baranaši . Sajam bi se trebao održati od 4. do 6. rujna ove godine, tjedna dana kasnije nego je to bilo prijašnjih godina. (J)

MA KOVEC

Sazrele i pobrane prve smokve Nikada do sada smokva, koja je stara preko deset godina, nije imala ovako velike i slatke plodove, kažu Ivan i Vera Grahovec iz Ma kovca. Slatkim plodovima posebno je oduševljen unuk Lovro, koji kaže da smokvi kakve su djedove i bakine nema ni na moru. Prvi urod je sazrio i ve je pobran, a sada e se brati redom kakvim e dozrijevati. Ve inu plodova Grahovci podijele djeci i prijateljima, a dio Vera spremi za zimske dane. Našim itateljima daje recept koji je

Mještani i gosti na otvorenju ceste na “turisti ku cestu” Sveti Martin na Muri - Toplice Sveti Martin - Železna Gora. Mještani i vikendaši za sve koji su došli na ovu za njih veliku sve anost i doga aj pogostili su se

provjeren i rezultat je slatki džem. (S. Mesari )

Džem od smokve Potrebo: 1 kg zrelih smokvi, 20 dag še era POSTUPAK: Še er kuhati s malo vode tako da postane medi ast. Smokve treba oprati i pomiješati s prokuhanom še ernom smjesom i sve skupa kuhati 10 minuta. Vru u smjesu staviti u lašice, ostaviti da se malo ohladi i potom zatvoriti celofanom.

ukusnim jelom i dobrim doma im vinom. Za zabavu se pobrinuo EKO bend koji postaje nezaobilazan na svim op inskim druženjima. (Stjepan Mesari )

Postajemo još “turisti kiji”

Makovec poru uje da op ina ne zna za recesiju

- Neopisivo sam sretan zbog ove ceste koja svima nama u Jurov aku puno zna i. Osim što e se promet lakše odvijati, otvaraju nam se velike mogu nosti za razvoj turizma. Sada e gosti u Toplicama Sveti Martin ali i drugi turisti mo i odlaziti u šetnje i time Jurov ak, koji ve ima dva zna ajna ugostiteljska objekta i vinsku ku u

(Jastreb, Potrti kota , Dvanajš ak), naše mjesto u initi još ‘turisti kijim’. Sada se otvaraju mogu nosti za revitalizaciju starinskih podruma pod zemljom, kaže Mario Žerdin, koji, premda mlad, pamti sve cestovne probleme Jurov aka, pa i svoj odlazak u školu, na posao i djevojci u susjedno a zbog “grdog pota” daleko mjesto. (sm)

Vera i unuk Lovro s košarom punom smokvi


12

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

18. kolovoza 2009.

U DRAŠKOVCU od 13. do 16. kolovoza

Nizom vjerskih i svjetovnih doga anja proslavljeno Rokovo Višednevnim slavljem od 13. do 16. kolovoza župljani draškove ke župe proslavili su blagdan svoga nebeskog zaštitnika sv. Roka i 249. obljetnicu zavjeta koji je tome svecu 1760. godine, u vrijeme kada je harala i Me imurje siromašila sto na kuga, dao tadašnji gospodar Me imurja grof Mihael Ivan Althan. U znak zahvale sv. Roku koji se smilovao Me imurju u Draškovcu je podignuta zavjetna kapela njemu u slavu. Do Drugoga svjetskog rata sve su me imurske župe hodo astile sv. Roku u Draškovec, a do današnjih dana u obnavljanju zavjeta ustrajala je jedino župa Gori an. Zavjetno hodo aš e ponovno je obnovljeno dolaskom u Draškovec župnika vl . Mate Voni a. I ove godine na samo Rokovo hodo asnici su sudjelovali u sve anoj procesiji s kipom Sv. Roka

Me u hodo asnicima najviše mještana Gori ana

Vitezi sv. Roka u hodo asni koj povorci nosili su kip zaštitnika draškove ke župe koja je prethodila središnjem euharistijskom slavlju koje je predvodio varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak.

Ve po tradiciji, u procesiji su sudjelovali mnogi vjernici, ali i predstavnici udruga. Bilo je tu lovaca, zaštitnika životinja, va-

Održano natjecanje i izložba pasa Lova ko društvo “Fazan” iz Draškovca i ove je godine u povodu blagdana Sv. Roka održalo natjecanje lovaca u poslušnosti njihovih pasa i izložbu pasa, doga aje koji su ponovno pobudili pozornost mještana i njihovih gostiju. Na nogometnom igralištu u Draškovcu ocjenjiva kom sudu kojim je predsjedao Dragutin

Matulic, predsjednik kinološkog društva “Me imurje”, publici se predstavilo sedamnaest lovaca i pasa. Pokazalo se da najposlušnijeg psa - njema kog pti ara kratke dlake ima Rudolf Posavec iz Svete Marije. Drugo mjesto osvojio je Josip Lipi iz Oporovca sa svojim njema kim oštrodlakim pti arom, a tre i je bio Mario Gori anec iz Donjeg

Kraljevca sa svojim psom pasmine epanjol breton. Me u natjecateljima koji su došli pokazati svoje ku ne ljubimce prvo mjesto osvojile su Ema i Iva Matja i sa psom pasmine westham terijer, druga je bila Klara Kedmenec s malim me imurskim psom, a tre a Maja zrna sa svojim golden retriverom. (D.M.)

trogasaca, bandista, KUD-ovaca, ceš ana – lanova Cehovskog društva sv. Leonarda iz Gori ana, koji su u procesiji sudjelovali sa svije ama, a po tradiciji bila je tu i Zrinska garda. Na koncelebriranom misnom slavlju održanom na prostoru perivoja Sv. Roka okupilo se mnoštvo vjernika, ali i predstavnici gradske i županijske vlasti. Na po etku misnoga slavlja župnik Voni zahvalio je mnogim volonterima, sponzorima i Organizacijskom odboru što su doprinijeli da ovogodišnje Rokovo bude još ljepše i bogatije doga anjima. - Svojim Draškov anima i župljanima zahvaljujem na dobroj i konstruktivnoj suradnji. Budimo Rok jedni drugima, poru io je vl . Voni . Rokovo je proslavljeno i nizom svjetovnih sadržaja. Tako je održan nastup puha kih orkestara, kulturno - umjetni kih društava, i recital, a na sam blagdan održan je tre i po redu Festival sv. Roka. Natjecanje pjeva kih zborova na kojemu su nastupili An eli mira iz Podturna, Benedictus iz Kloštra Podravskog, Mladi prijatelji svetoga Roka iz Draš-

Me u hodo asnicima koji hodo aste sv. Roku i ove je godine bilo ponajviše mještana Gori ana koji su propješa ili petnaestak kilometara kako bi ispunili zavjet koji su njihovi preci prije više desetlje a dali sv. Roku za spas od kuge. - Zavjetna procesija od Gori ana do crkve u Draškovcu podsjetnik je na 1916. godinu kad je naše selo poharala kuga. Naši su se preci zavjetovali sv. Roku da e mu svake godine do i pokloniti se ukoliko ih poštedi kuge i teške smrti. Taj obi aj održavali smo sve do 1946. godine. U doba komunizma morali smo zaboraviti na hodo aš e, ali smo ipak dolazili na Rokovo, makar to tad nije bilo organizirano kao danas. U novije vrijeme opet redovito hodo astimo sv. Rokovca, Ihtis iz Velikog Bukovca, akademski glazbenik Martin Srpak i zbor iz Donjeg Vidovca te Agnus iz Preloga. Izvan konkurencije na Festivalu su nastupili Vladimir Ko iš - Zec i Teta Liza.

Mještani se zabavljali uz kulturno umjetni ki i zabavno - sportski program predsjednik VMO-a Macinec, koji se svima obratio s nekoliko rije i. - Zahvaljuju i suradnji s Op inom Nedeliš e mnogo toga je realizirano. Ove je godine završeno asfaltiranje ulice, odvojak Stjepana Radi a. Napravljen je novi drveni most preko potoka Trnave, adaptiran je dio prostorija iza apoteke Petek, iskopani su kanali za odvod oborinskih voda u ulici Stjepana Radi a i u Školskoj ulici, završena je sanacija starog toka Trnave uz pomo sredstava Zelene agende i još mnogo toga, kazao je, te dodao: - Do kraja godine nema potrebe za ve im investicijama. Otpala je prodaja društvenog doma koji smo planirali prodati prošle godine i po etkom ove. Zbog objektivnih razloga i poteško a mislim da emo odustati od toga jer, s obzirom na procijenjenu vrijednost, to nam se ne isplati. Dakle, društveni dom emo adaptirati, a svaka udruga imati e svoje prostorije, gdje e mo i održavati svoje radne aktivnosti. (H. Ze ar)

Na žalost mnogih hodo asnika, ove godine nije bilo najavljene degustacije jela od bu a, ali su zato na štandovima bile izložene razne vrste bu a, a hodo asnici su mogli izmjeriti tlak. (D.Mihoci)

Zbor “Agnus” i ovaj je put ostavio najbolji dojam na Frestivalu sv. Roka

DAN MACINCA obilježen na blagdan Velike Gospe

Cjelodnevnim kulturno umjetni kim i zabavno - sportskim programom na blagdan Velike Gospe obilježen je Dan Macinca. Ovogodišnji Dan Macinca tradicionalno je zapo eo misnim slavljem u župnoj crkvi Pohoda Blažene Djevice Marije, a nakon mimohoda ulicama mjesta nastavljen je na tamošnjim sportskim terenima. U kulturno - umjetni kom programu mještanima su se predstavili u enici Osnovne škole Macinec i KUD “Selja ka sloga” Nedeliš e, dok su popodnevni sati proslave Dana Macinca bili namijenjeni sportskim doga anjima. Pravo iznena enje priredile su žene koje iz godine u godine postavljaju izložbu ru nih radova i kola a, a ovaj put izložile su ru ne radove mještana Macinca, tapiserije Marije Lackovi , šti enice doma “Japa” Štrigova i radove slikarice Spomenke Marciuš iz Nedeliš a, rodom iz Macinca. Na samom po etku prisutne je pozdravio Ivan Krišto ,

ku, kazao nam je Antun Tisaj, predsjednik ceškog društva Sv. Leonard. Danas hodo asnici dolaze u Draškovec u pratnji vatrogasaca, lanova ceškoga društva i limene glazbe. - U procesiji mi iz ceškoga društva nosimo svije njake stare više od 170 godina kojima svijetlimo na putu do crkve i tijekom mise, a ina e ih koristimo prilikom sprovoda. Nas u ceškom društvu nekad je bilo dvjestotinjak, a danas nas je tek 68. Vatrogasci su u sve anim uniformama, a posljednjih ih godina prati i brojna vatrogasna mladež. Vrijeme na putu do Draškovca kratimo pjesmom u kojoj nas prate naši bandisti. Limena glazba u Gori anu ima preko stotinu godina dugu tradiciju, pohvalio se Tisaj. (D.M.)

Pravo iznena enje priredile su žene koje iz godine u godinu postavljaju izložbu ru nih radova i kola a

Svojim slikarskim radovima Spomenka Marciuš oduševila Macin ane Me u radovima predstavljenim na izložbi žena u sklopu proslave Dana Macinca bili su i radovi umjetnice Spomenke Marciuš, rodom iz Macinca. I dok je prošle godine mještane oduševila pjesmom “Macinec v srcu” koju je sama napisala, ove godine izložila je svoje slikarske radove, ru no izra en nakit te ukrase od stakla. Iako slika ve jako dugo, tek prije pet godina svoje je radove predstavila javnosti. - Volim slikati pejzaže, cvije e i motive iz prirode. Obi no prvo nešto poslikam fotoaparatom i tek tada u miru mog ateljea nastane slika. Tehnike su mi akvarel, tempera, ulje na platnu i akril. Crtam i estitke koje sam znala crtati s talogom crne kave, što ispadne jako lijepo, kazala je Spomenka Marciuš, te dodala kako je još kao mla a htjela upisati školu primijenjenih umjetnosti, ali ondašnji uvjeti bili su druga iji pa nije bila u mogu nosti. No, kada je došla u mirovinu, posvetila se slikarstvu i, kako kaže, njezin se san ostvario. (hz)


18. kolovoza 2009.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 13


14

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

18. kolovoza 2009.


18. kolovoza 2009.

Religija 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PRE ASNI IVAN KOZJAK oprostio se od župljana

Ako sam vas i špotao, uvijek ste mi bili i jeste dragi

Vjerni ki puk sluša propovijedi

Propovjednik vele asni Antun Štefan uzvisuje mještane Merhatovca

PROŠTENJE GOSPE SNJEŽNE u Merhatovcu

Vi ste ljudi od formata Predvoditelj sve ane svete mise u Merhatovcu u povodu blagdana Gospe Snježne vele asni Antun Štefan na po etku propovijedi je gromoglasno izrekao: - Dragi vjernici, dragi žitelji ovoga lijepog mjesta Merhatovec, srda no vas pozdravljam i velim da ste ljudi od formata. Da ste veliki i dobri ljudi jer ste izgradili ovu lijepu kapelu, ali još je ljepše i vrjednije što ste je posvetili Gospi Snježnoj. To mogu samo dobri ljudi i dobri vjernici, a vi to sigurno jeste. Neka mi se ne zamjeri, ali raduje me što kapelu niste posvetili nekom “obi nom” svecu, ve Gospi Snježnoj, Majci sviju nas i Majci našeg Spasitelja. I zato vam estitam i zato vam poru ujem da i dalje budete ovakvi, dobri i ponosni. Želim i vjerujem da e Majka svih majki bdjeti nad svima vama i nad vašim mjestom, koje ste lijepo uredili i u kojem je sigurno lijepo živjeti, gordo je izgovorio vele a-

sni Štefan, gledaju i u zadovoljna lica merhatovskih ljudi. Govore i o nastanku svetišta Majke Božje Snježne u Italiji, vele asni Štefan je rekao da je ovaj Marijin blagdan posve en obljetnici posvete svete Marije Velike, odnosno rimske bazilike zvane Santa Maria Maggiore, koja je jedan od etiri velikih bazilika u Rimu.

Krasotica i ponos sela Merhatovec postaje i hodo asni ko mjesto negdje u nekom selu koje Stari zavjet ni ne spominje. Bila je velika kada joj je an el Gabrijel navijestio da e roditi sina. Premda iznena ena, nije se uvukla u sebe i rekla ‘dobro’ ili šutjela. Ne! Ona je pitala kako e to biti kada muža ne poznaje. I što e ona time dobiti. I kada je zapravo u pregovorima s Bogom dobila sva

Pjeva ki zbor uljepšao je misno slavlje

Kursiljisti nakon povratka u Sveti Martin na Muri

obe anja, tek je tada rekla ‘neka mi bude po rije i Tvojoj’. I rodila je Spasitelja svijeta, s kojim je kao i sve druge žene vodila svakodnevne razgovore i s kojim je bila do njegove svete smrti na Križu. I slavno na nebo uzašla. Takve nam majke danas trebaju. Obi ne, vrijedne, svete, koje e cijeniti sebe, svoj rod i svoju djecu. Samo takve majke kao što je bila Marija Bogorodica mogu donijeti dobro vama, hrvatskom i svem narodu svijeta, rekao je izme u ostalog vele asni Antun Štefan, s kojim je svetu misu služio doma i župnik vele asni Josip Horvat, koji je ustvrdio kako Merhatovec na odre eni na in postaje i hodo asni ko mjesto. Naime, na svetoj misi i proštenju bilo je preko tisu u ljudi, od kojih je velika ve ina iz drugih krajeva i župa. Pod svetom misom je pjevao župni zbor Selnice pod ravnanjem Julijane Ko ila, kojeg je na kraju misnog slavlja Ivan Mesari , najzaslužniji za izgradnju ove kapele, pogostio. (Stjepan Mesari )

Oni su molili za sretan boravak i put kursiljista

ŽUPA SVETI MARTIN na Muri

Kursiljisti bili na Krapnju Po etkom kolovoza šesnaest završenih osnovnoškolaca i srednjoškolaca župe Sveti Martin na Muri boravilo je na osmodnevnom odmoru na otoku Krapnju kod Šibenika. Svi su oni lanovi Kursilja koji se redovito svake srijede sastaju u župnoj dvorani i obra uju odre ene teme te

razgovaraju o dobrim i slabijim stvarima iz svog života, te ga uspore uju s temama iz Biblije. I na Kursilju, koji je u Krapnju vodio vele asni Andrija Vrane, na kojem je bilo sedamdesetak mladih iz drugih hrvatskih župa, mladi su radili u grupama na odre ene teme iz Biblije i života

re eno kako je uvijek dobro došao u Zasadbreg, kao ovjek i sve enik. Na nedjeljnoj svetoj misi u Domu kulture “Jurica Murai” u Lopatincu pre asni Kozjak oprostio se od svih župljana te je svoje mjesto prepustio vele asnom Ivanu Puškadiji. Župom Sveti Juraj na Bregu pre asni Ivan Kozjak, rodom iz Belice, upravljao je 38 godina. (S. Mesari )

GORNJI MIHALJEVEC ima obnovljenu crkvu

Bila je oštra pregovara ica - Snježna Gospa veže se uz legendu po kojoj je usred ljeta na rimskom brežuljku Eskvilinu pao snijeg i taj doga aj je bio povod papi Liberiju da zapo ne graditi baziliku koja se još naziva i Gospa od jaslica, jer je u njoj ve u etvrtom stolje u na injena špilja nalik onoj u Betlehemu gdje se rodio Isus Krist. Marija je to sigurno zaslužila jer je bila velika žena i velika majka, a bila je obi na doma ica tamo

Svetom misom u kapeli Marije Kraljice u Zasadbregu u petak se od vjernika ovog naselja župe Sveti Juraj na Bregu oprostio dugogodišnji župnik pre asni Ivan Kozjak, koji odlazi u mirovinu. Zasadbrežani su župniku Kozjaku uputili rije i zahvale za sve ono što je u inio za njih i njihovo naselje, a važno je znati kako je upravo u Kozjakovo vrijeme Zasadbreg izgradio i dobio prelijepu kapelu. Pre asni Kozjak je isto tako pun zahvale vjernicima Zasadbrega rekao kako mu je bilo lijepo dolaziti u Zasadbreg i, premda ih je ponekad “zašpotao”, ostat e mu u dragoj uspomeni. Ni vjernici ni sada ve bivši župnik na prigodnom domjenku nisu mogli sakriti bol koja im je nanesena urušavanjem župne crkve. Pre asnom Kozjaku je

Svete Crkve i njezinih apostola i svetaca. Vrativši se prepuni dojmova, svetomartinski kursiljisti sastali su se sa svojim župnikom vele asnim Ivanom Hercegom, te roditeljima i moliteljima za njihov put i boravak. Svi odreda su rekli kako su na Krapnju susreli nove

prijatelje i još se više upoznali i združili s Bogom. Župnik Herceg im je preporu io da i dalje budu dobri kursiljisti, vjernici, u enici i djeca. A upravo za tu djecu proteklih su dana u župnoj crkvi i kod ku a molili njihovi najbliži. (S. Mesari )

Pred blagdan jednog od župnih patrona Stjepana kralja (20. kolovoza), župna crkva u Gornjem Mihaljevcu potpuno je ure ena i ovog je trenutka prava krasotica i ponos sela, ali i župe. Uz pomo Ministarstva kulture, Varaždinske biskupije i priloga vjernika, od 2007. do 2009. godine u renoviranje crkve uloženo je nekoliko stotina tisu a kuna. Tijekom 2006. i 2007. godine obavljeni su radovi na sanaciji kapilarne vlage, što je stajalo122 tisu e kuna, a novac je osigurala župa. Crkva je 2007. dobila novu fasadu vrijednu 163.600 kuna te elektroinstalacije vrijedne 10-ak tisu a kuna. Lani je obavljena sanacija zidova iznutra, za što je pla eno 70 tisu a kuna. Nedavno je saniran pod, što je vrijedno 163.400 kuna. Isto tako na župnom dvoru i vjeronau noj dvorani rekon-

struirano je krovište, što je stajalo 100 tisu a kuna. Nabavljen je novi luster i stolice za crkvu. Godišnje “kralovo proš eje” bit e u etvrtak 20. kolovoza, a sveta misa poldanica bit e u 11 sati. Predvodit e je vele asni Stjepan Markuši , župnik u Macincu. (S. Mesari )

DUHOVNI VELIKAN

Jelena Križarica, 18. kolovoza Jelena ili latinski Helena majka je rimskog cara Konstantina Velikog koja se nakon njegove pobjede nad opakim suparnikom Maksencijem obratila na krš anstvo. U znak svoje pobožnosti Jelena je dala podignuti mnogo crkava, a u svojoj osamdesetoj godini života zaputila se na hodo aš e u sveti grad Jeruzalem. Zainteresirala se za Kalvariju i obavila je mnoga iskapanja na mjestu gdje je razapet Isus Krist. Na kraju istraživanja pronašla je tri križa i odvojeno natpis: “Isus Nazare anin kralj Židovski” (INRI), što ga je Pilat dao pribiti na Isusov križ. Da bi utvrdila koji je Isusov križ, dovela je nekog teškog bolesnika i dala ga položiti na svaki od tri križa. Kada je bolesnik dodirnuo Kristov križ, smjesta je ozdravio.

Svete Jelena se prikazuje s kraljevskom krunom na glavi, a u ruci pridržava Isusov križ. (sm)

IMENDANI I BLAGDANI utorak, 18. kolovoza Jelena Križarica, Jelka srijeda, 19. kolovoza Ivan, Ludvig, Donat etvrtak, 20. kolovoza Bernard, Stjepan, Branko petak, 21. kolovoza Pio X., Anastazij, Hemo subota, 22. kolovoza Marija Kraljica, Regina nedjelja, 23. kolovoza Ruža Limska, Filip ponedjeljak, 24. kolovoza Bartol apostol, Zlata

RIJE I MUDRE “U Hrvatskoj je samo jedan posto onih kojima smeta križ.” (dr. Adalbert Rebi )


16

Poljodjelstvo

18. kolovoza 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

S AKOVE KOG sajma

OBITELJ ŠAFARI po ela berbu konzumne kupine u Me imurju

Koja recesija, dajte najte ...

Najbolje hrvatske kupine stižu potroša ima

Druge kolovoške srijede na akove kom sajmu srijedom bilo je izuzetno mnogo ljudi, a ponuda i potražnja bili su vrlo dobri. Koliko potpisnik dugo prati zbivanja na akove kom sajmu, ovo je bio rekordan broj ljudi u minulih desetak godina. Krumpiraši ni ovaj put nisu imali sre e, kupaca gotovo da i nije bilo, a ratari su izostali, najvjerojatnije zbog prosvjeda protiv cijene pšenice. Najtraženija su bila drva za ogrjev, te povr e za zimnicu. Nezapam ene gužve bile su kod pe enjara. Puni stolovi pe enja, piva i špricera dokaz su da se ovdje dobro živi, a spominjanje recesije mnogo ljudi je uglas odgovorilo ili komentiralo: - Najte nas slikati,

CIJENE NA AKOVE KOM SAJMU - drva za ogrjev 220 do 250 kn/m

- mladi krumpir - lanjski krumpir - kukuruz - pšenica - tritacala - je am - šibnata korpa - kuni - pijetao

200 kn/mtc 120 kn/mtc 100 kn/mtc 120 kn/mtc 140 kn/mtc 150 kn/mtc 60 kn/kom 100 kn/kom 80 kn/kom

prosimo lepo. A recesija. Koja recesija, date najte, dragi gospon ... Dobar posao kao i svake srijede napravili su preprodava i takozvanog južnog vo a i povr a. (S. Mesari )

Desetak dana k kasnije D t kd ij nego ranijih godina u me imurskim kupinjacima zapo ela je berba konzumne kupine. Najve i dio kupina me imurski proizvo a i prodaju velikim trgova kim lancima, a dio plasiraju na slobodno tržište. Zbog tu e te ogromnih koli ina kiša ovogodišnji urod je dosta manji nego lanjske godine, no kvaliteta je odli na, pa unato recesiji i štednji me imurske kupine relativno lako pronalaze kupce. - Mi beremo sortu thon - free koja je i najtraženija na tržištu, kaže Zdravko Šafari iz Gornjeg Koncov aka, jedan od najzna ajnijih proizvo a a kupine u Me imurju. - Vremenske prilike nikako nam ne idu na ruku i sada u punoj fazi berbe imamo odre enih problema. Kupina brzo zori i jednostavno je ne možemo pobrati, a i tržište, odnosno naši kupci ne mogu je prihvatiti u ve im koli inama od uobi ajenih. Ovogodišnja tu a kupinarima je nanijela ogromne štete, ponegdje ak 40 posto.

Ima mjesta na tržištu - Skoro svu konzumnu kupinu prodajemo trgova kim lancima kao što su Konzum i Billa, a manji dio i u slobodnoj prodaji. U Me imurju nas ima desetak koji proizvodimo kupinu i sami se snalazimo u potrazi za kupcima. Kada bismo se udružili, smatram da bi lakše prodavali svoju robu, jer mjesta na tržištu ima za sve, samo treba organizacija posla. Problema nema jer poznato je i dokazano kako iz Me imurja dolazi najbolja kupina u Hrvatskoj, ponosno kaže Šafari . Od 2003. godine obitelj Šafari proizvodi kupinovo vino s markicom, koje je ve dostiglo stupanj desertnog vina. Šafari evi kažu kako e vino ovogodišnje berbe biti po kvaliteti, ne i koli ini, najbolje do sada. Kupinarstvom se bave 21 godinu, a posjeduju preko jednog hektara vrhunskog i ekološkog kupinjaka. (Stjepan Mesari )

Šafari evi prije berbe pregledavaju plodove

NAKON KRUMPIRA I PŠENICE katastrofa u vinogradima

Vrijeme je za ogrjevna drva

S AKOVE KOG placa

Doma e je ipak doma e Tako kažu pro injeni kupci za robu koju proizvode me imurski poljodjelci, povr ari i vo ari. A doma i proizvodi su zaista preplavili akove ki plac, potisnuvši prekupce u drugi ili ak etvrti plan. Breskve, kruške, šljive i jabuke s me imurskih bregov te krastavci, paprika, paradajz i mladi grah s donjome imurskih polja izgledom, a onda i kvalitetom, privla e kupce. K tome idu i umjerene cijene, pak je pravo zadovoljstvo ovih dana biti na placu. S bilo koje strane pulta za trgovanje. Pridodaje li se prelijepo cvije e i još ljepše rokovske i

CIJENE NA AKOVE KOM PLACU

- breskve 8 do 10 kn/kg - šljive 10 do 12 kn/kg - kruške 6 do 9 kn/kg - paprika 8 kn/kg - krastavci 3 do 6 kn/kg - paradajz 6 kn/kg - mrkva 10 kn/kg - grincajg 5 kn/kg - bukovnja e 25 kn/kg - jaja 1 do 1,20 kn/kom vanovske prodava ice, onda je i godišnji za iskoristiti na placu, uz koji ponekad zamiriše Vrbi ina riba i Borisova graševina. (S. Mesari )

Vinogradi opasno ugroženi Kiše koje su padale gotovo mjesec i pol dana po inile su ogromne štete u poljoprivredi. Znamo kako smo prošli sa pšenicom, a sada bi sli no moglo biti s vinogradima, odnosno grož em. Prema rije ima mr. sc. Milorada Šubi a, voditelja Savjetodavne poljoprivredne službe u Me imurskoj županiji, od 12. svibnja do 10. srpnja na podru ju Me imurja palo je u prosjeku 370 litara kiše na dan, što je u usporedbi s razdobljem 2004. - 2008. izuzetno mnogo. Osim što su direktno pogodovale bolestima liš a i bobica, kiše su onemogu ile ulazak strojeva u vinograde radi suzbijanja štetnika. Ovog trenutka svi vinogradari svoje znanje i tehniku usmjerili su na ublažavanje posljedica kiše i vlage. (S. Mesari )

POVR ARSTVO grana kojom se treba baviti

Da se smanji uvoz

Jabuke i breskve z Dragoslavca

Nesporazumi a samim time i problemi koji se doga aju oko pšenice, a na jesen bi se mogli manifestirati na kukuruzu, zorno pokazuju kako se tradicionalno bavljenje poljoprivredom više ne može održati. Pšenicu, kukuruz i krumpir proizvode svi i svatko treba priznati da to nije neko posebno umije e ni napor. A kada ne ide s cijenom i otkupom, onda se ili prosvjeduje ili se viškovi (krumpir) odvoze na smetlište. Povr arstvo je grana kojom bi se trebalo baviti više ljudi. Tržište treba povr e, treba ga i prera iva ka industrija, a mogu e ga je u vlastitoj režiji spremiti za zimnicu ili sli ne potrebe. Ovog trenutka u

Hrvatskoj se povr e proizvodi na svega 70 tisu a hektara, što je nešto više od 4 posto obradivih površina. Na obiteljskim gospodarstvima obavlja se oko 70 posto povr arske proizvodnje, a proizvede se oko 370 tisu a tona povr a godišnje, što ne zadovoljava hrvatske potrebe. Zbog toga cvjeta uvoz povr a iz susjednih i drugih zemalja. Kako bi sprije ila rast uvoza povr a, Vlada je donijela operativni program razvoja povr arstva kojim poti e pove anje površina pod povr em kako bi se zadovoljile hrvatske potrebe, uz istovremeno unaprje enje tehnologije proizvodnje, pakiranja i skladištenja te pove anje kakvo e povr a i proizvoda. (MP,sm)

HRVATSKO poljoprivredno tržište

Cijene teladi u opadanju Nakon duljeg razdoblja na tržištu teladi došlo je do pada potražnje i pove anje ponude, odnosno ujedna avanja potražnje. Prosje na cijena simentalske teladi iznosi 25,45 kuna za kilogram žive vage, što je u odnosu na ranije razdoblje pad za nekoliko posto. Sli no je i na tržištu junadi gdje se blago ujedna avaju ponuda i potražnja. Muška simentalska junad prodaje se od 13 do 16,50 kn/kg žive vage, dok se cijene junica kre u od 12 do 15 kn/kg.

Na itavom podru ju Hrvatske cijene žive muške junadi kre u se od 13 do 18 kuna za kilogram žive vage. Turisti ka sezona utje e na potrošnju, pak time samim i na cijene june eg mesa koje su porasle za 13,56 posto. Prema kretanjima cijena gove ih trupova R3 klase u EU, koje su u blagom padu, u narednim tjednima moglo bi do i da e u Hrvatskoj cijene junadi i dalje stagnirati ili blago padati. (TISUP,sm)


18. kolovoza 2009. BIOINSTITUT D.O.O. AKOVEC

Poljodjelstvo 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

VAŠ VRT

VETERINARSKI SAVJETI

Kin iju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Me imurja!

Kiseli dio vrta

Edem vimena u krava Edem vimena u vrijeme poroda iziološka je pojava koja prati nalijevanje vimena i pripremu životinje za porod. Javlja se neposredno prije poroda i u najve em broju slu ajeva povla i se ve dan-dva nakon telenja bez ikakvih posljedica. Ako je pak opsežan i ustrajan može zna ajno smanjiti mlije nost te pre i u kroni ni edem. eš e se javlja u krava ve e mlije nosti te u krava s obješenim vimenom i junica.

Uzroci edema

staja smatra se danas klju nim u nastanku edema, a napose u stajski držanih goveda (edem esto spontano nestane kada goveda bivaju puštena na pašu). Stanoviti utjecaj na pojavu edema ima i koli ina pojedenog koncentrata, napose u junica. Misli se da važno mjesto u etiologiji ima i kompleksna interakcija spolnih hormona u vrijeme poroda. Tako er je zamije eno da u nekim stadima postoji tendecija naslje ivanja edema pa se smatra da prilikom selekcije treba obratiti pažnju i na ovo svojstvo. U krava s kroni nim edemom klju nu ulogu u pojavi edema ima porast krvnog tlaka u mlije nim venama i smanjen protok krvi kroz vime.

Postoji veliki broj imbenika koji uzrokuju edem vimena, a zajedni ko je svima intenzivno nakupljanje tkivne teku ine u vimenu, tj. poreme en protok limfe kroz vime (stvara se više limfe nego što se može odvoditi). Tako se smatra da je pritisak ploda na krvne žile u zdjeli noj šupljini i posljedi no tome smetnje u venskoj drenaži, primarni uzrok edema u krava u kojim on nastaje spontano nakon telenja. Unošenje velikih koli ina Natrija i Kalija tijekom suho-

Nakupljanje teku ine u vimenu ini vime pove anim, a površinu vimena neelasti nom. Naj eš e su zahva eni donji dijelovi vimena i baza sisa. U nekim slu ajevima edem se može proširiti do vulve, pup ane regije, a nerijetko i do prsne šupljine.

AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sati, subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta JUG

d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata.

Znakovi edema

Otekline su tjestaste konzistencije (pritisci prstiju ostaju kao udubljenja), nisu bolne i uvijek je jednakomjerno zahva eno cijelo vime. Ovo nam je važno kako bismo mogli isklju iti upalu vimena. Ukoliko se opsežni edem ponavlja iz laktacije u laktaciju može izazvati zadebljanje i otvrdnu e kože vimena (skleroderma). Edematozno vime predstavlja zna ajan teret za životinju, otežava joj kretanje, uzrokuje natisak s unutarnje strane bedara, a može uzrokovati i rupturu suspenzornih ligamenata tj. vise e vime.

Lije enje i preventiva Ukoliko je edem opsežan i ustrajan preporu uje se eš e izmuzivanje nakon telenja (barem tri puta dnevno) i masaža vimena uz utrljavanje masti koje smanjuju otekline i otvrdnu e vimena (npr. Tomelli mast) te primjena toplih obloga. Edem vimena se uspješno lije i i primjenom diuretika koji smanjuju resorpciju Natrija i Kalija u bubrezima što uzrokuje odvodnju tkivne teku ine.

Najboljima su se pokazali Edovet bolusi (2-3 tablete jedanput dnevno paralelno kroz 1 do 3 dana, edem nestaje u velikom broju slu ajeva ve unutar 24 sata). Upotreba diuretika prije telenja može biti veoma opasna kako za plod tako i za rodilju zbog gubitka velikih koli ina teku ine. Preventiva se sastoji u pravilnoj opskrbi krava u suhostaju mineralima (Na, K), slobodno kretanje krava bilo na ispaši ili ispustima, te u manjem broju slu ajeva ako se i tada pojavljuje opsežan edem može se po eti s mužnjom prije telenja. Preporu a se po eti s mužnjom 7-10 dana prije telenja, dvaput dnevno (jutro-ve er). U takvim slu ajevima treba imati rezerve kolostruma (duboko smrznuti kolostrum, najbolje miješani od više starijih zdravih krava, oteljenih u jesen koje su ve duže vrijeme u stadu). Vedran Trogrli , dr. vet. med.

DEŽURNI VETERINARI MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec:

dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sati, subotom od 7,00 do 10,00 sati. DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

Kako je bezobziran bio ovaj posljednji praznik! Kakav je to na in prijatelju! Od svih dana u tjednu, on izabere subotu. Da je pao u petak, to bi razumjeli, prst sudbine ukazuje kad treba praznovati. Kako to treba raditi to ve zna svako dijete. Nek mu je! Ve emo mi to nadoknaditi. Ne moš ti naš narod prevariti! Ova pri a koja slijedi posve ena je ljubavi Me imuraca prema jednom sasvim speci i nom rodu biljaka koje su nam se doselile iz južne Kine, Himalaja, Japana i Koreje. To je rod Rhododendron-a. U svojim domovinama te biljke imaju sasvim speci i ne životne uvjete. Evropski su ih vrtlari tamo ukrali i prenijeli ku i. U sjevernoj Europi su se ve inom sasvim dobro snašli. Odgovaraju im nešto blaže zime, umjerenija vlažnija ljeta i kisela zemljišta. To se nekako ne uklapa u opis prave kontinentalne klime kakvu mi imamo u našoj Panonskoj preriji. Ali kad se nešto želi, nema te prepreke koja e me imurca sprije iti da radi po svom. Zato mi moramo tim biljkama, takve specijalne uvjete u svom vrtu ‘izmisliti’. Takvo mjesto gdje stvaramo (izmišljamo) posebne uvjete za rododendrone jesu kisele gredice i tresetišta. Kisele gredice ili tresetišta, dio su vrta gdje sadimo biljke koje vole kiselu zemlju i ina e u našoj neutralnoj ili lužnatoj sredini ne bi opstale. Osim rododendrona i azaleja (listopadni rododendro-

ni) tu e se na i svakako i erike i kalune (vrijesovke) kao i božikovine (Ilex) i pokoji patujlasti crveni javor. Kisela gredica smješta se u polusjenu nekog listopadnog drva rijetke krošnje koja e dati dovoljno indirektnog disperznog svjetla, omogu iti nešto višu relativno vlagu zraka i pružiti zaštitu od suhih vjetrova. Što se ti e kiselog (tresetnog) supstrata tu emo presudnu ulogu odigrati mi vrtlari. Jednostavno emo ga nasipati iz vre e ili donijeti iz crnogori ne šume sloj nepotpuno preprhlih iglica smreke, jele ili bora. Zalijevanje na ovim gredicama mora u sušnim razdobljima biti gotovo svakodnevno, zbog plitkog korijenja ovih biljaka. Ovakve se gredice obi no rade malo izdignute iznad ostalog terena u vrtu, ili barem moraju biti malo nagnute, da se slu ajno ne dogodi da se u supstratu zadržava previše vode jer ovi cartavci odmah požute. Znate onu našu maksimu: niti previše niti premalo, nego baš onoliko koliko treba. Zalijevati je najbolje s kišnicom ili nekom drugom mekom vodom. Ako pak smo previše lijeni skupljati kišnicu, onda emo morati svake godine mijenjati zemlju u kojoj nam rododendroni kraljuju. Njih nije teško presaditi jer imaju sasvim plitak, ograni en korijen koji se rasprostire samo tako daleko koliko smo im kiselog supstrata dali. Tko voli, nek izvoli. Za ljubav ništa nije teško!


18

Novi život se ra a

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

18. kolovoza 2009.

MT “Leptiri ” vas daruje Roditelje novoro ene bebe koji se pristanu fotogra irati za našu rubriku “Novi život se ra a”, prigodnim e poklonom obradovati naš fotograf. Darove za male bebe omogu io je vjerni i pažljivi sponzor, tvrtka MT tvornica trikotaže iz Štrigove.

Wolfgang (30) i Ivana (24) Tuksar iz Peklenice dobili su Hanu, ro enu 9. kolovoza u 1.30 sati. Imaju i Mislava (2).

Marko (25) i Marina (25) Mikec iz Hemuševca dobili su Mateja, ro enog 7. kolovoza u 20.55 sati.

Mario (32) i Kristina (31) Strniš ak iz Merhatovca dobili su Gabriela, ro enog 7. kolovoza u 20.05 sati. Imaju i Doroteju (9,5) i Magdalenu (6,5).

Milan (43) i Ivanka (31) Jezernik iz Križovca dobili su Lukasa, ro enog 3. kolovoza u 21 sat. Po bracu je došao i Valentino (10).

Petar (29) i Sanja (33) Komorski iz Svete Marije dobili su Lanu, ro enu 7. kolovoza u 10.30 sati. Imaju i Niku (2).

Teodor (24) i Sandra (24) Novak iz Nedeliš a dobili su Frana Nou, ro enog 5. kolovoza u 13.40 sati.

Dražen (32) i Monika (27) Jakopi iz Jurovca dobili su Luku, ro enog 8. kolovoza u 6.30 sati.

Miro (22) i Velimira (22) Oršuš iz Kotoribe dobili su Karolinu, ro enu 8. kolovoza to no u pono . Imaju i Jelenu (4), Tihanu (3) i Kasandru (1,3).


MEDIA model ljeta 2009.

KRISTINA Željeznjak (21), Vularija Djevojka koju predstavljamo u ovom broju zove se Kristina Željeznjak i dolazi iz Vularije. Budu i da Kristina dosta vremena provodi u svetomartinskom kraju, fotosession smo ponovno obavili kod našeg uglavnom stalnog doma ina kad je u pitanju ovaj serijal - Toplica Sveti Martin, kao i u prirodnom okruženju svetomartinskog krajolika uz rijeku Muru. (D. Zrna, foto: Z. Vrzan, str. 15 MEDIA)


2

18. kolovoza 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

HELENA HERCEG, hercegova ka pjesnikinja iz Arizone, kona no posjetila Me imurje

Me imurje je poezija samo po sebi Prije gotovo pet godina u Me imurju je izdana jedna posebna zbirka pjesama. Rije je o knjizi “Pelud prezrelih trava” koja je plod višegodišnje komunikacije dvoje autora putem Interneta, pjesnika iz Me imurja i pjesnikinje iz Arizone. Siniša Novak i Helena Herceg svoje su dopisivanje stihovima zapo eli još mnogo prije nego je knjiga izdana. Davno su oni svoje misli i osje aje o brojnim temama slali jedno drugom putem virtualnog svemira, tako su se “ondje negdje” sudarali pustinja Arizone i zelenilo Me imurja. No na svu sre u, i uz Sinišinu poduzetnost, kao i potporu udruge Pelud.net, zbirka je izdana i danas sadrži 66 pjesama i fotogra ija te likovnih radova. No o tome smo ve sve rekli. Ono što je sada zanimljivo jest da su se Siniša i Helena nakon toliko godina kona no vidjeli uživo, jer je nadarena pjesnikinja došla u posjet u naše lijepo, malo Me imurje. Put Helene Herceg krenuo je u studenom 1970. godine na hercegova kom kamenu i vrelini sunca koja ostavlja trag prkosa, ponosa i znanja da se sve može kad se uistinu želi. Njene prve poezije, koje ona voli nazivati igrama rije i, krenule su još u osnovnoj školi, nevino i dje je. - Kako nikad

nisam odrasla, ja se još uvijek igram rije ima, kroz sebe opisujem ono što osje am, vidim, što mi je re eno, što druge boli, što ponekad zaboli i mene samu.

Nadmetanje rije ima kroz igru Pjesnikinja u Arizoni sada živi ve petnaest godina. Oti i toliko daleko od doma nije lako, no kad te život zove oni najhrabriji skupe snagu i odu kamo ih srce vu e. Helena se zaljubila u prostranstvo Arizone. - Teško je objasniti privla nost tog mjesta. Ondje ovjek može voziti sat vremena i uop e ne vidjeti civilizaciju. I nebo je predivno. Ondje turistima stalno govore da ustanu rano kako bi doživjeli bu enje zore i sunca. Stvarno je prekrasno to prostranstvo i tišina koja ga okružuje. Siniša Novak i Helena Herceg upoznali su se igrom slu aja, a onda se kota sudbine zakotrljao: - Prvo je bila jedna rije , pa jedan stih, pa sam ja dala drugi stih. Krenulo je stih za stihom i nakon mjesec dana otkrili smo da pišemo stranicu za stranicom stihova kao razgovor. I bilo je spontano. Mislim da je to najbolji dio toga. Bilo je to kao nadmetanje rije ima kroz igru. A onda slu ajno sam ušla

Ima li na svijetu ljepšeg mjesta od Me imurja? Otkako je zbirka izašla, uvijek se postavljalo pitanje kad e suautorica zbirke kona no posjetiti Me imurje. Ili kada e naš Siniša Novak krenuti put Arizone. No ini se da ga je pjesnikinja ipak preduhitrila. Novaka smo upitali ho e li njih dvoje nastaviti suradnju? - Naše se prijateljstvo i dalje nastavilo, a što se projekata ti e, možda e ih i biti. Inspiracije svakako oboje imamo. U knjizi ja pišem da se esto pitam ima li na svijetu ljepšeg mjesta od Me imurja. Ali to je vjerojatno samo osje aj pripadnosti jer tu je moj dom. Vjerojatno su i drugi krajevi na svijetu lijepi. Vjerujem da bih vidio ljepote da vidim taj hercegova ki kamen i posebna mi je želja da odem u Ljubuško, Helenino rodno mjesto. Ali ovdje u Me imurju tu je moje srce vezano tako jako da ja od prvih pojmova pismenosti pokušavam opisati jedan drugi svijet vjeruju i da ga

Helenu Herceg oduševila je ljepota Me imurja drugi ne vide. U tom zanosu osim olovke koristim i fotoaparat, otvaraju i vidike i neke druge slike.

Siniša Novak i Helena Herceg vidjeli su se uživo po prvi put nakon godina dopisivanja i izdane zajedni ke zbirke pjesama u književni ke vode. Za to je najviše Siniša zaslužan. Ja sam uvijek pisala na papiri ima, a ljudi su ih skupljali. Tako je i Siniša skupljao moje tragove i odlu io da bismo mi zajedni ki mogli napraviti knjigu.

našu tradiciju, onda nemamo ništa. Mi to trebamo. Ako mi ne uvamo i cijenimo našu kulturu i ako je ne podižemo, onda smo izgubili sebe. A ako nemamo sebe, uistinu nemamo ništa. (mn)

Znaju li Me imurci cijeniti što imaju?

Mi smo ti koji odlu ujemo

A i da nema Interneta koji je, kaže ona, tre i autor zbirke, ona vjerojatno ne bi nikad došla u Me imurje koje ju je oborilo s nogu. - Ovdje je prelijepo. ak opraštam i vru inu. Moja je Hercegovina kamen, stina. U Arizoni je pustinja, a ovo zelenilo je stvarno nešto druga ije. Nadam se da Me imurci znaju cijeniti što imaju. Možemo se nadati da e se ovoj zanimljivoj poetesi i kod nas roditi ideja za poneki stih. - Ne bih se iznenadila, jer je akovec i cijela priroda Me imurja poezija samo po sebi. I lako je stvarati ovdje. Jasni mi je zašto ovdje ima toliko krasnih ljudskih tvorevina. Divno je ovdje stvarati. Možda upravo ove rije i Helene Herceg mogu biti poticaj da se, s obzirom na sve što imamo, svi mi potrudimo još malo bolje stvoriti, i više. Ako se mi ne trudimo i ako mi ne cijenimo

Mnogi kažu kako Internet i nije najbolja stvar. Svijet je postao globalno selo, ali je u ovom primjeru bilo jako pozitivno. Internet omogu io ovo lijepo prijateljstvo i vrijednu zbirku misli i osje aja. - Mi smo oni koji odlu ujemo. Odlu ujemo što emo napraviti sa svojim životom i o svemu na ovoj Zemlji. Mi odlu ujemo u koje emo svrhe koristiti Internet za igrice, za slušanje muzike, za gluposti ili emo u initi nešto da svijet u inimo boljim Da uljepšamo i svoj i tu i dan. Da sebe u inimo sretnijim i onda usre imo i druge ljude isto tako, kazala je Helena Herceg.

OVAJ VIKEND u Prelogu

Ve er uz tamburicu i Prilo ki folklorni susreti KUU “Selja ka sloga” iz Preloga i ove godine organizira tradicionalnu Ve er uz tamburicu i 16. po redu Prilo ke folklorne susrete. Ve er uz tamburicu održat e se u subotu 22. kolovoza s po etkom u 19.30 sati u dvorani Doma kulture. Svoj nastup najavili su tamburaški sastavi

iz Domašinca, Hrženice, Belice, Gornjeg Kraljevca, Zasadbrega, Gori ana i, naravno, Preloga. Prilo ki folklorni susreti održat e se dan kasnije, u nedjelju 23. kolovoza, u školskoj sportskoj dvorani. Nastupit e pjeva ki zbor Udruge umirovljenika te KU “Selja ka sloga” iz Preloga, zatim

KUD “Ivan Vitez Trnski“ iz Nove Ra e, Ogranak Selja ke sloge Drenovci Toljani, Kulturno - prosvjetno društvo Ukrajinaca “Karpati” iz Lipovljana, Ogranak Selja ke sloge Buševec, KUD “Grani ar” iz Križa, KUD “Moslav anka” iz Donje Gra enice, KUD “Lovor” iz Trnjanina, KUD “Kalnik” iz Kalnika

te KUD iz Cestice. Sudionici Prilo kih folklornih susreta predstavit e se Preložanima i njihovim gostima najprije u mimohodu koji po inje u 14.30 sati, zatim u nastupu na trgu u centru grada, a potom od 17 sati u sportskoj dvorani. (D.Mihoci)


18. kolovoza 2009.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ME IMURAC koji je uspio u svijetu modne fotografije i modnog dizajna

Goran ižmešija: Nikad nisam mislio da u se baviti modom Ako pratite modni svijet i zbivanja u Hrvatskoj, sigurno znate tko je Goran ižmešija. A ako ne znate, vjerojatno ste negdje uli za njega, samo možda niste znali da je Me imurac. Ovaj tridesetdvogodišnjak iz Donje Dubrave jedan je od najuspješnijih i najtraženijih modnih fotografa u Hrvatskoj, a ništa nije manje uspješan ni kao dizajner, tako je do sad sura ivao s brojnim eminentnim hrvatskim modnim ku ama. Goran je ve u djetinjstvu znao da e se baviti kreativnim poslom i crtanjem, samo nikad nije o ekivao da e završiti baš u modi. Oduvijek sam dobro crtao i kad se donosila odluka kud u u srednju školu odlu io sam da moram ondje gdje se crta, tako sam završio u Tekstilnoj školi u Varaždinu. U to vrijeme bilo mi je svejedno što u crtati. Da sam kojim slu ajem otišao na arhitekturu, bio bih arhitekt. Ali ja sam završio u tekstilnoj školi. I iako nikad nisam mislio da u se baviti modom, s vremenom sam se u školi na to preusmjerio. U srednjoj školi po eo je s dizajniranjem i prvim modnim revijama, a to se nastavilo i na Tekstilno - tehnološkom fakultetu. Ondje se dogodila i prva prekretnica – pobijedio je na natje aju gJobis h i dobio dvomjese no usavršavanje u Njema koj. Usavršio je znanje i vratio se ku i. - Tad sam radio u Meiku, a paralelno sam po eo raditi i u Angelu, da bih se na kraju odlu io samo za potonju irmu jer je bilo naporno oboje raditi. No ni u Angelu nije našao mira. Sve više po ela ga je privla iti fotogra ija. - Nisam imao nikakvo teoretsko predznanje o fotogra iji. Ali kad mi se pružila prilika i kad sam dobio malo bolji foti u ruke, znao sam da je to ono ime

se želim i dalje baviti. Probao sam nešto naslikavati i ljudi su dobro reagirali, rekli da imam oko za to. Tako sam paralelno uz dizajn za Angel po eo snimati i njihove kataloge.

“ ižma, to tebi dobro ide” To se dopalo modnim novinarima po Zagrebu i njegovoj sadašnjoj glavnoj urednici u Cosmopolitanu Slavici Josipovi . - Upravo mi je ona pet godina nakon što sam prvi put uzeo foti u ruke rekla kao ‘ ižma, to tebi dobro ide, ajde poslikaj nešto za nas’. Prvi posao za njih bilo je za za rubriku ‘Bezobrazno zgodan’ i slikao sam Gorana Zadravca, de ka iz Preloga. Ona je rekla da je to odli no i da kad god na em nekog tko bi bio dobar za tu rubrku neka joj šaljem.

Upravo je Slavici Josipovi zahvalan što je prepoznala njegov fotografski talent i što mu je me u prvima dala priliku raditi kao fotograf. Tako je po eo fotogra irati za Cosmopolitan i u godinu dana šest ili sedam brojeva popunili su samo gbezobrazno zgodni h Me imurci. U to vrijeme po eo je snimati i promo materijale za Grotex. I tada je zaklju io da bi, s obzirom na to da ga fotogra ija sve više zanima, svoju sre u u toj gbranši h trebao isprobati u metropoli. Uz fotografske poslove posao je pronašao i kao dizajner u Amadeusu, gdje je s vremenom ak postao koordinator za mušku kolekciju. No kako ga je ljubav prema fotogra iji potpuno preuzela, otišao je iz Amadeusa i posvetio se fotogra iji. - Po eo sam snimati naslovnice za

Rad s Jasminom Arnautovi Goran ižmešija esto radi s još jednom Me imurkom - Jasminom Arnautovi . - Mi smo ve dugo prijatelji. Bila je na praksi kod nas u Angelu i tu sam ja zaklju io da je ona jako ambiciozna djevojka koja ima volju u iti. I kad sam ja došao u Zagreb, gdje je ona studirala, tada smo po eli skupa raditi bookove za manekenke, stylinge ... Ona je jako kreativna i otka ena osoba, a opet prizemna.

Te su njene kvalitete prepoznale redakcije po Hrvatskoj – do sad je radila stylinge za Gloriju, Cosmopolitan, Globus, portal moda.hr, kampanje za Magmu, Angel, Grotex ... Ona ima sli an spontani stil kao i ja. Kakve ja fotogra ije radim, takav ona styling radi, tako da si dobro odgovaramo. Kužimo se. A i ja najviše volim raditi s jednostavnim i spontanim ljudima.

Cosmopolitan. To je bila velika ast jer ne snima svatko naslovnicu koju potvr uje ameri ka centrala. Snimao sam naslovnice s Blankom Vlaši i Tatjanom Dragovi , udanom Ivaniševi , a paralelno i Cosmove modne editorijale. To su vidjele i druge redakcije i zaredali su se pozivi iz Ellea, Storyja, Gala Stylea ... No, Cosmopolitan je i dalje ostao moj mati ni asopis, tako da ve tri godine za njih snimam stalne rubrike ‘Bezobrazno zgodan’ i ‘Strašni sud’. Upravo je za ovu drugu rubriku olakotna okolnost moje dizajnersko zanimanje, jer snimam po Zagrebu dobro ili loše odjevene osobe. Moram napomenuti da komentari uz fotogra ije nisu moji, ja samo odlu ujem koga u snimiti.

Fotografije s rockerskim štihom S vremenom Goran je izgradio svoje prepoznatljiv fotografski stil. Njegove fotke su pokretne i spontane, te imaju pomalo rockerski štih. Upravo se to dopalo menadžmentu Magme pa su ga pozvali da snimi kampanju za Urban Republic. To je ujedno njegova prva me unarodna kampanja. Uz Angel, zapažene kampanje snimio je i za Lady M i Neckermann, a nezaobilazni su i njegovi modni editorijali na portalu moda.hr. ižmešija sa zadovoljstvom isti e snimanja s našim manekenkama sa svjetskim uspjehom: Nevena Dujmovi , Martina Karaban, Vesna Par ina, Nadja Boži .

Goran ižmešija fotografirao je naslovnice i editorijale za najpoznatije asopise u Hrvatskoj Iza sebe ima dva uspješna snimanja s bivšom missicom Josipom Kusi , a rad s novim neiskusnim manekenkama posebno ga raduje jer ima priliku na neki na in izvu i talent i usmjeriti razvoj potencijalnih budu ih top-modela.

U me uvremenu su ga ponovo zvali iz Angela da dizajnira mušku kolekciju (koju smo mogli vidjeti na Modnoj zoni u akovcu), tako da trenutno radi na relaciji Zagreb - akovec. U budu nosti planira se još više posvetiti fotogra iji, mada ne bi zapostavio ni dizajn. - Za sad sam u hrvatskom modnom svijetu snimio skoro za sve ili kampanju ili naslovnicu ili editorijal, ili barem dizajnirao kolekciju kaže Goran. A što dalje, pitam ga ja za kraj: - Možda s vremenom nešto u inozemstvu. Uop e ne sumnjamo da e i ondje grasturiti h! (mn, foto; Z. Vrzan, G. ižmešija)

Što je potrebno da se bude dobar modni fotograf?

Lady-M modne ku e Marija kampanja jesen - zima 2009./10. s dosadašnjom Miss Hrvatske Josipom Kusi snimljena na zagreba kom Gornjem gradu

Stage by Angel – kampanja jesen - zima 2009./10., za koju je styling radila Jasmina Arnautovi , snimljena je na ulici u središtu Zagreba s Ružicom Romi , trenutno najtraženijim novim licem u Hrvatskoj

Urban Republic by MAGMA - kampanja jesen - zima 2009./10. snimljena s top-modelom Martinom Karaban. Styling je radila akov anka Jasmina Arnautovi

U modnoj fotogra iji nije uvijek najbitnije tehni ko savršenstvo, tvrdi ižmešija. Bitno je da si u tom ilmu i da ne prije eš granicu dobrog ukusa, te da odrediš neki svoj stil. Za modnu fotogra iju bitnije je što se na njoj nalazi, kakva je atmosfera na njoj, nego da se vidi je li sve savršeno izoštreno. Treba pratiti i trendove u modnom dizajnu i fotogra iji, pa ak i u ostalim podru jima koja utje u na modu. Jedne sezone su u trendu sjene na zidovima, drugu prirodni ambijenti, jednu sezonu je moderno sve stati no, drugu da kosa leti ... Nema pravila.


4

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

18. kolovoza 2009.

ŽELJNO se o ekuje prvi album benda “Komedija” u izdanju Dallas Recordsa

Zbog zakona tržišta albuma još nema S INTERNACIONALNIM bendom zasvirao i Me imurac Joško Kova evi

Mercy Street dao nadu svima kojima je potrebna Iako su službene ljetne manifestacije i programi završili, to nije sprije ilo ljude da se odazovu na još jedan odli an koncert održan u centru akovca. U naš gradi stigao je internacionalni bend “Mercy Street”. Bend je sastavljen od desetak profesionalnih glazbenika iz SAD-a, Njema ke i Kanade, a me u njima je (za potrebu ove turneje) bio i jedan Me imurac – saksofonist Joško Kova evi . Zanimljiv bend ve er je ispunio energi nim R&B zvukom, glazbom koja ima svoje korijene u glazbi soulful singersa, gritty

blues gitarista i sizzling horn sekcija. Ulica Milosti (Mercy Street) djeluje u sklopu nepro itne udruge “Ima nade” kojoj je cilj kroz glazbu poru iti svima, a pogotovo mladima, da ima nade. Želja im je ponuditi alternativu onima koji su obeshrabreni, osamljeni i zarobljeni lancima besmisla i materijalizma, alkohola, droge, bolesti, koji uništavaju pojedinca, obitelji, prijateljstva, brakove, kao i društvo u cjelini. Koncert u akovcu bio je posljednji u turneji koja je uklju ila gradove po Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini.

Andrea Mancuso i supruga Josipa Ivan i kod ku e imaju dosta mora, pa su došli vidjeti naše Toplice

SICILIJANSKI kantautor Andrea Mancuso došao u Me imurje na godišnji odmor

Tko kaže da kod nas nema stranih turista? Za naše Toplice Sveti Martin uje se sve dalje i dalje, a bogme i me u sve poznatijim ljudima. Tako smo prošli tjedan na godišnjem odmoru ondje zatekli poznatoga sicilijanskog kantautora Andrea Mancusa. Iako nitko u našoj redakciji ne govori talijanski (orijentirani smo na sjevernije krajeve), a Mancuso ne govori hrvatski, ipak smo se nekako uspjeli sporazumjeti. Što rukama, što nogama, što nasumi nim poga anjem rije i. Tako smo saznali da je Mancuso na godišnji ovamo došao sa suprugom Josipom Ivan i , Pazinjankom po porijeklu. Mora kod ku e, kažu, imaju dosta, pa su radije došli na odmor ovamo jer su uli da Me imurje ima što za ponuditi i turistima. Andrea Mancuso nije samo glazbenik – pjeva i gitarist, on je i bogati poduzetnik s vlastitom gra evinskom tvrtkom. No iako mu je to “pravi” posao, prava ljubav za njega je glazba i ona ga

prati još od djetinjstva. No tek se nedavno odvažio izdati album, a do danas ih je snimio ak dva. Mancuso svoju glazbu klasi icira kao etno pop, a pjesme piše o svemu i sva emu - o životu, ljudima, ljubavi ... Ne libi se progovoriti, odnosno zapjevati ni o ma iji, odnosno kriti arima ma ije. Tako je opjevao Borsellina i Falconea. Paolo Borsellino ubijen je u ma ijaškom napadu 1992., samo nekoliko mjeseci pošto je stradao njegov prijatelj i kolega Giovanni Falcone. Borsellino i Falcone antima ijaške su legende u Italiji, dvojica beskompromisnih sudaca koje antima ijaška scena smatra simbolima borbe protiv organiziranog kriminala u Italiji. Andrea Mancuso i supruga u Me imurju su proveli nekih tjedan dana, i ostali su oduševljeni prirodnim ljepotama koje mi imamo. Još samo kad bismo ih i sami po eli cijeniti ... (mn, foto: Z. Vrzan)

O akove kom bendu “Komedija” uvijek nam je drago pisati jer ne samo da se radi o talentiranim mladim glazbenicima, ve je rije o glazbenicima koji uvaju tradiciju svog kraja i koji je promoviraju diljem Hrvatske a i van nje. A inili bi to i još bolje kad bi im kona no izašao album pod okriljem Dallas Recordsa. “Komedija” postoji od ljeta 2004. godine, a nakon manjih promjena bend danas ine Igor Baksa (vokal, gitara), Neven Kolari (bass, cimbal), Miloš Rok (klarinet, klavijature) i Marinko Marcijuš (bubanj). Njihova glazba se, kako sami kažu, kre e u rasponu od rockabillyja, bluesa, preko rocka, popa i etna, do brzih ska i swing ritmova kroz koje plešu razigrane jazz dionice, a iza sebe imaju niz nastupa po klubovima, festivalima i uli nim manifestacijama. De ki su do sad izdali i jedan album “Indijancu je bilo smešno” snimljen u studiju “Jazbina” u Maloj Subotici. Kvalitetu benda prepoznala je diskografska ku a “Dallas” s kojima su u ožujku potpisali ugovor za pet albuma. No iako je album trebao iza i ve sada na ljeto, cijeli se proces malo odužio. - Stvarno ve željno o ekujemo taj album. Ali svjesni smo da stvari tako funkcioniraju kad potpišeš ugovor s velikom diskografskom ku om, a oni imaju još puno drugih izvo a a koji su im trenutno isplativiji. Osim toga, moraju pripremiti teren za mlade anonimne izvo a e kao što smo mi. To je jednostavno zakon tržišta. Prvo treba pripremiti teren, pa treba iza i singlica, pa snimiti spot. Nakon toga iza e još koja singlica i tek onda album, kazao je Igor Baksa.

Dvije su vrste nastupa benda “Komedija” – jedan je na pozornici ...

Pjesme nastaju na ulici Do sad smo od Komedije imali prilike najviše slušati obrade me imurskih pjesama, a nešto manje autorske skladbe. Sli an “raspored” bit e i na ovom albumu koji je u pripremi. Na albumu bi se trebale na i 4 autorske skladbe i 11 me imurskih. Nakon toga planiraju napraviti split, odnosno dva CD-a kao dupli album, od kojih bi jedan sadržavao me imurske skladbe, a drugi autorske. Taj bi album trebao i puno brže iza i jer materijale imaju ve prakti ki spremne. A nove pjesme i nove obrade stalno nastaju u ovom kreativnom etvorcu. I to ondje gdje im je najdraže – na ulicama. - Svirati na ulici je uvijek poseban doživljaj. Mislim da je to najdraže svima u bendu, jer nema nekih efekata. Nema ni ega, svira se isto. Postoji jedan klarinet, jedan

... a drugi na ulici

bas, jedan bubanj, jedna gitara ... Na ulici treba zabaviti ljude. Treba im pružiti nešto da zastanu, poslušaju nas, bace eventualno neki novac ... Mislim da je na ulici puno teže svirati i pridobiti publiku negoli na stageu gdje postoje efekti i veliki zvu nici, ispri ao je Miloš Rok.

U Italiju umjesto na Špancirfest Kada album nastaje na ulici, to otvara mnogo prostora improvizacijama, zato je svaka njihova svirka doživljaj za sebe. I za njih i za publiku koja ih sluša. Zadnje smo ih uli na Porcijunkulovom, idu i nastup trebao je biti na Špancirfestu, no da je uletjelo nešto još bolje otkrio je Igor: Ne možemo na Špancirfest jer su nas angažirali iz Italije za jedan od etiri najve a festivala u Europi. Na žalost, baš je u vrijeme Špancira, i žao nam je što emo ga ove godine propustiti jer se ondje osje amo

isto k’o doma, isto kao i tu na danima Zrinskih i Porcijunkulovom. Ali idemo u Italiju. Nije ni to loše. (smijeh) Za kraj pitala sam ih kada kona no možemo o ekivati njihov album u izdanju Dallas Recordsa. - Jesenas. Ili zimos. Ne, trebalo bi biti jesenas. Ali zadnju rije i blagoslov treba dati Dallas Records, tako da sve o njima ovisi, kazao je Igor, a Miloš je dodao: - Ja se nadam da e to biti prije Porina, ono barem dva mjeseca da pokupimo neku nagradu u Etno kategoriji. To bi bilo lijepo. (mn, foto: Z. Vrzan)

Uli ni svira i nisu prosjaci Igor Baksa: - Na ulici je najintimnija atmosfera izme u izvo a a i publike. Uostalom, tako smo mi i nastali. Ja oduvijek govorim da je naš peti lan publika i zato nam je toliko dobro svirati na ulici gdje je publika puno bliže. Još jedna stvar o takvoj svirki je što publika uli ne svira e esto percipira kao uli ne prosjake. Ali to se u zadnje vrijeme promijenilo, ini mi se. Barem što se ti e naše svirke. Ljudi možda prolaze pokraj nas s nekom mišlju i predrasudom, ali kad nas uju onda se stvari promijene. I kako oni nas oplemenjuju svojim osmjehom, tako i mi njih oplemenjujemo svojom glazbom.


18. kolovoza 2009.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

DVINA MELER nosila je modnu reviju me imurskih modnih kreatora

Avanturistica koja je dobro iskoristila pažnju medija Hrvatska manekenka, višestruka prvakinja u karate borbama i Miss sporta Hrvatske i Europe 1998. godine Dvina Meler tako er je sudjelovala na prvoj akove koj Modnoj zoni. I kod nas, kao i u svijetu, ima mnogo lijepih djevojaka, mnogo lijepih manekenki, no ne uspije svaka u tom poslu. Ne prometnu se u osobu koju cijela država poznaje. Dvina smatra da je za to zaslužna njena spontanost: - Nikad sebe nisam smatrala nekakvom manekenkom. Uop e nisam mogla zamisliti da u se ovime baviti. Možda sam upravo zbog toga što mi je ovo bilo sporedno i što sam se bavila drugim stvarima bila medijima puno interesantnija. Doživljavali su me na egzoti niji na in i rado pri ali sa mnom. Vidite da ja nisam nešto posebno lijepa, ima puno ljepših, pa je o ito da sam im po ne em drugom bila interesantna.

Dvina Meler proputovala je gotovo sve svjetske kontinente

Dvina je tako er je poznata i po sudjelovanju u reality showu Farma 2008. godine i po sudjelovanju u showu Hrvatski Survivor. Upravo joj je ovaj posljednje spomenuti show odli no legao jer je ona prije svega velika avanturistica. Proputovala je gotovo sve svjetske kontinente, i to onako na divlje, samo s ruksakom na le ima. - Od malih nogu željela sam proputovati svijet. U svemu tome manekenski posao mi je bio samo sredstvo do mog cilja, do putovanja. Sasvim sam se slu ajno našla u ovim vodama. Prvenstveno sam se bavila karateom, osamnaest godina, tada me trener prijavio za Miss sporta, pobijedila sam i našla se u ovom svijetu. Ja sam to iskoristila kao odli an spoj korištenja sponzora i medija za ovo ime se sada bavim.

Putovanja je pretvorila u posao Na svakom kontinentu koji je proputovala Dvina ima nešto što joj se najviše svi a. U A rici, koja je poprili no teška za putovanja, jer je turizam na nuli, nema razvijene in rastrukture i linije transporta, najviše su joj se dopale zajednice koje su zadržale svoje tisu ljetne tradicije i zna ajke. Kao što su to Pigmejci u Kameronu i Gabonu. - I Bangladeš me se izuzetno dojmio zato što je totalno neturisti ki. Sela u kojima smo mi uspjeli do i, ljudi su nas do ekivali u najmanju ruku kao da smo Michael Jackson koji je uskrsnuo. Nisu dopuštali ni da išta platimo, bez obzira što su nevjerojatno siromašni. Fascinantna mi je i Kambodža, pa Južna Amerika ... Priroda

na Galapagosu je nešto naj ascinantnije što sam ikad vidjela. U Sierra Leoneu smo posjetili rudnike dijamanata u džungli i osje ali smo se kao pravi Indiana Jonesi ... Dvina je putovanja, ve smo spomenuli, pretvorila u pravi posao. Obilazi svijet, snima putopisne dokumentarce, radi putopisne reportaže za novine, izdala je putopisnu knjigu “Za sve je kriv Tom Sawyer”... - Upravo sam završila snimanje dokumentarca na temu ‘Woodoo’ za koji smo iskoristili snimke s Haitija, ali i razne ceremonije koje smo snimali po džunglama Benina, Toga i Gane. Sve smo to uobli ili pod jednu temu i trenutno smo

u pregovorima sa stranim TV ku ama. Radili bismo serijal putopisnih dokumentaraca s egzoti nijom tematikom. Nije nam u cilju snimati turisti ka mjesta ili popularne plaže, ve neke rje e stvari, teško dostupne, o kojima ljudi možda ni nemaju jasnu ideju. Nama je to ve i izazov i u smislu tematike i u smislu adrenalina. Trenutno još pripremamo i materijal iz centralne A rike i Papue i Nove Gvineje. (mn, oto: Z Vrzan)

Putovanje sa Stefany Hohnjec Sa Ste any je, u angažmanu jednoga hrvatskog internetskog portala, Dvina posjetila Haiti. - Nas smo dvije išle solo s kamerom i oti em po selima na Haitijiu, i ona se pokazala kao stvarno odli na suputnica. Mnogi se zapravo za ude kad to uju. Ne o ekuju da bi ona mogla tako na ‘divlje’ putovati. Ali Ste any je stvarno nevjerojatna. Uop e nije bilo kukanja, iako smo spavali na podu po kojem su žohari okolo hodali i hranili se prakti ki ni s ime (zapravo smo nosili konzerve iz Hrvatske). Me utim, ona je to sve odli no izdržala i na kraju samo zapitala: ‘A gdje emo sljede e?’ Ja sam o ekivala da me nikad više ne e htjeti vidjeti.

Manekenstvo je samo usputni posao

AKTUALNE IZLOŽBE AKOVEC – Centar za kulturu – izložba fotografija “Indijski omnibus” Saše Pjani a, Igora Sitara i Siniše Uštulice. “Indijski omnibus” ili “Kako sam spojio svoj dnevni boravak s Indijom” (OWW 01) prva je od izložbi u okviru projekta Omnibus World Workshop. Predstavlja tri fotografske interpretacije mjesta, ljudi i doga aja na kojem tri hrvatska fotografa nailaze tijekom njihova zajedni kog putovanja sjevernom Indijom, u ljeto 2006. i 2007. godine. Razli iti po stilu fotografskog izražavanja, upuštaju se u misiju uli nih svira a koji, umjesto gitare, usne harmonike i defa, nose fotografske aparate. Ca e bar Arrow – izložba fotogra ja Damira Klai a – Klju a. Galerija Sabol - stalnu postavu prizna h hrvatskih slikara možete pogleda u Galeriji Sabol, Kralja Tomislava 17, akovec. Posebno se is u slike D. Džamonje, S. Svilan, E. Glavur i M. Veže. Memorijalna zbirka Ladislava Kralja Me imurca, Ru era Boškovi a 7 - stalni postav. Memorijalna zbirka ve je gotovo 30 godina u kulturnom prospektu akovca, obuhva a brojne radove Ladislava Kralja stare izme u 50 i100 godina, te poku stvo i osobne predmete umjetnika. U skladu sa svojim preferencijama oblika, boja i duhovnog zna aja mo va, autori su izgradili cijeli jedan mikrosvijet na temu crkve Svetog Jakoba, iskreno odgovaraju i na mogu a pitanja. PRELOG – Riblji restoran Prelog – izložba slika lanova Likovne udruge “Slika” iz Gori ana. Izlaže dvadesetak autora u raznim tehnikama i pravcima. Udrugu je osnovala skupina entuzijasta 26. rujna 2008. godine koji se ve duže bave likovnom umjetnoš u. Oni su ve pozna ji široj javnos jer su bili sudionici mnogim likovnim izložbama diljem, a više njih su i lanovi Likovne udurge donjeg Me imurja Prelog. Ca e bar “Art” - izložba slika Elvire Vidovi , slikarice iz Ludbrega. Izloženo je više ženskih aktova. Iako se slikarstvom oduvijek bavila, u njenom se životu ono znatnije aktiviralo 2001. godine njenim u lanjenjem u Likovno udruženje Ludbreg, ija je predsjednica od 2005. godine. U po etku ju je najviše privla io realizam uobli en kroz pokrete suhih pastela, zatim tehnika ulja na platnu, rad sa “špahtlom”, a sada se predstavlja ženskim aktovima. Elvira Vidovi sudionica je mnogih likovnih kolonija i humanitarnih akcija, izlaže na mnogobrojnim skupnim izložbama u Ludbregu, Prelogu i Koprivnici.

GRUPA “Restart” svojom glazbom i koncertima privukla pažnju

Izdavanje albuma idu i je korak mladih rockera Mladi akove ki bend “Restart” jedno je od najugodnijih iznena enja ovogodišnjeg Ljeta u gradu Zrinskih u sklopu kojeg su održali dva koncerta. Rije je o obe avaju em akove kom rock etvorcu koji postoje tek godinu dana, a aktivno sviraju devet mjeseci. Da stvar bude ve a, prosjek godina u bendu je 16, a ine ga Hrvoje Krištofi (18) na klavijaturama, Armando Kanižaj (14) na bassu, Filip Srnec (16) na gitari i Fabian Logožar (15) na bubnjevima. Svojom glazbom i koncertima privukli su na sebe pažnju, nude i pritom potrebnu dozu svježine i tvore i istovremeno novu generaciju rock scene. - Našli smo se sasvim slu ajno. U po etku smo svirali samo lagane stvari jer nismo bili uvježbani i nismo svirali ni približno na ovoj razini na kojoj sada sviramo. Nismo imali iskustvo. Po eli smo izvoditi laganije pjesme, a s obzirom na to da ni jedan od nas nije baš dobro pjevao, izvodili smo ih samo instrumentalno. Nakon što smo po eli ozbiljnije raditi, dogovorili smo neka pravila i po eli s ja im i težim pjesmama. Tako er smo svi po eli s pjevanjem. Svi smo glazbeno školovani, poha ali smo umjetni ku školu ‘Miroslav Magdaleni ’, što nam

je uvelike pomoglo, kažu de ki iz Restarta. Restart je bend koji se prije svega bavi sviranjem obrada stranih i doma ih rock pjesama, me utim, u svom repertoaru trenutno ima sedam autorskih pjesama, stoga je izdavanje albuma njihov idu i korak. Vrsta muzike koju sviraju predstavlja spoj elemenata iz svih podvrsta rocka, od pop rocka do hard rocka. - Više

se orijentiramo na strane bendove što zbog kvalitete, što zbog na ina izvo enja i prezentacije pjesama. Obrade hrvatskih pjesama izvodimo prvenstveno zbog toga što ljudi to vole. Uzori su nam, primjerice, Sklipnot, Led Zeppelin, White Snake, Deep purple, AC/DC, govore mladi rockeri koji su neizmjerno zahvalni svojim roditeljima koji su im velika financijska i moralna podrška.

Publika nas, dok je ima, prihvati jako dobro Iza njih je 30-ak nastupa, kojima su stekli svoje obožavatelje. - Publika nas, dok je ima, prihvati jako dobro. Uglavnom, možemo re i da smo od po etka dobro prihva eni od publike i mislimo da je to jako bitno. Od po etka imamo svoj an klub, koji ine

naši prijatelji. Oni su nam, uz roditelje, najve a podrška. Svjesni da je njihova ljubav prema glazbi ogromna, de ki iz Restarta odlu ili su da im sviranje bude nešto više od hobija. Budu i da situacija na hrvatskoj rock sceni nije sjajna, de ki planiraju proširiti svoje vidike i pokušati se proslaviti negdje izvan Hrvatske. - Meni je zapravo cilj da napravimo nešto na sceni, osobito stoga

Ljudi nas polako prepoznaju i zovu da sviramo Svaki je po etak težak, a u to su se uvjerili i de ki iz Restarta koji, unato tome, u svojem naumu nisu odustali. I dok mnogi odustaju kada vide kako je težak put gpravih h muzi ara, mladi rockeri ni u jednom trenutku na to nisu pomislili. - U dobrim smo pregovorima s Carlom Belovari pa ve inom dok ona svira sviramo i mi. Na po etku smo nekako sve rješavali sami, svirali smo s dosta lošom opremom, no sada stvari stoje ipak malo druga ije. Nakon nekoliko održanih

koncerata ljudi nas polako prepoznaju te nas zovu da sviramo. Iza nas je 30-ak koncerata i možemo re i da smo za sad zadovoljni s obzirom na naše godine. Za svoje nastupe, koje svaki puta odrade odli no, kažu da zapravo sviraju za sebe, odnosno bez obzira na broj publike sviraju najbolje što znaju. - Iako nam naravno kao ni jednom glazbeniku nije svejedno da li sviramo ispred 5 ili 500 ljudi, damo sve od sebe da zabavimo one koji su došli. Postoji

Iza lanova grupe “Restart” je 30-ak nastupa, kojima su stekli svoje obožavatelje interni dogovor da svaki put moramo napraviti dobar koncert, bez obzira koliko je posjetitelja. Ako je

i samo jedan posjetitelj, želja nam je da njemu gu uhu h ostane barem jedna dobra stvar. (hz)

jer sam upisao Glazbenu akademija u Mariboru, tako da se, u svakom slu aju, imam namjeru baviti glazbom. Cilj nam je napraviti nešto u Hrvatskoj ako e se mo i s obzirom na situaciju na rock sceni, ili pak negdje vani. Primjerice, u Sloveniji ili Njema koj. To emo još vidjeti, kazao je Hrvoje Krištofi , koji se nakon završene Ekonomske i trgova ke škole akovec odlu io za studij glazbe u Mariboru, za iji se prijemni pripremao osam mjeseci svaki dan po nekoliko sati. Iako Hrvoje odlazi, de ki imaju plan kako e bend i dalje ostati jednako aktivan. - I dalje emo imati probe dva puta tjedno. Ja u dolaziti na probe iz Maribora koji, sre om, nije daleko. Ako zbog obaveza ne u mo i, vikendom emo imati duge probe i na taj na in ostati aktivni, dodaje klavijaturist Restarta. Budu i da ve duže vrijeme glazbenu scenu osvajaju narodnjaci i dance, de ke treba pohvaliti što su se uop e upustili u rock vode. I iako ovakav zvuk trenutno ne dominira glazbenom scenom, svaka njegova pojava pravo je osvježenje. Dakle, ukoliko ste ljubitelj glazbe u rock ritmu, grupa gRestart h sigurno vas ne e ostaviti ravnodušnim. (H. Ze ar, oto: Vrzan)


6

Nemogu e je posti i da svi budu zadovoljni Ako me rad u novinama i emu nau io, onda je to da je, što god ovjek radio i poduzimao - uvijek netko nezadovoljan. Ljudi su nezgodna bi a, svi imamo svoja mišljenja, filozofije o tome što je ispravno, a što krivo, što je smiješno, zabavno, vrijedno pažnje, edukativno, glupo ili potrebno ... A kako se ve ina ljudi okružuje s onim osobama koje imaju sli nu životnu perspektivu, mnogima od nas mišljenja se ne testiraju veoma esto. Istina, ponekad imamo debate s kolegama, rodbinom ili prijateljima, ali rijetko ujemo ne ije iskreno mišljenje, bez ustru avanja, o našim razmišljanjima i vrijednostima. Kad se to ipak dogodi, svatko ima svoj na in nošenja s kritikom ili pohvalom. Ipak, sve ovo je druga ije ako svoje mišljenje dajete javno, ako ste politi ar, ako radite u medijima, ako ste na bilo koji na in u oku javnosti, bilo da se radi o umjetnosti, sportu, reality showovima ... Odjednom javnost osje a da ima pravo procjenjivati i kritizirati sve što vi kažete i napravite. I dok vam ta povratna in ormacija može pomo i da se promijenite na bolje, zapravo veoma brzo shvatite da je nemogu e posti i da svi budu zadovoljni. Ono što mene mu i na svakodnevnoj bazi jest pitanje - je li to priznanje “ nemogu e je posti i da svi budu zadovoljni” pragmati no ili je to predaja? Da li mi govore i “koga briga za njihovo mišljenje” ili “ko su oni da nešto govore” jednostavno prepoznajemo neprakti nost konsenzusa ili smo lijeni i odbijamo dose i granice vlastitog intelekta, argumenta ili onog što uz trud možemo promijeniti?

Piše : Maja Novosel

Što god vi napravili, svatko e imati svoje mišljenje o tome. Nekome e to biti najbolja stvar na svijetu, a nekome najgora. Fascinantno je kako jedna misao, komentar ili akcija mogu biti vi eni na tisu e na ina od tisu e ljudi i, kad bismo se obazirali na sva ta mišljenja i pokušali ugoditi svima, vjerojatno bismo poludjeli. Uvijek morate razo arati nekog, morate zauzeti svoj stav. To je mikrokozmos kroz koji prolazi svaki politi ar, nogometni trener ili kolumnist kad ormulira svoje mišljenje, stavove ili plan napada, a opet svi mi o ekujemo da oni u tom svom javnom životu uspiju u onome u emu svi mi svakodnevno ne uspijevamo da svima ugodimo. Nekim ljudima je toliko stalo da ugode svima oko sebe da su sebe potpuno izgubili u svemu tome. A neke druge uop e nije briga za ostale ljude i prihva aju razlju ene pojedince kao kolateralne žrtve proživljenog života. A ja? Balansiram negdje na sredini. Malo me briga, malo nije briga. Ovisno o raspoloženju, mjese evim mijenama, rasporedu planeta, onim danima u mjesecu i još koje emu.

Film koji “ostavlja trag” Iako knjiga pusti mašti na volju, detaljnija je i temeljitija, film tako er ima svoje ari. I dok bi ve ina odabrala knjigu ispred filma, ja bih rekla da je zapravo knjigu i film nepotrebno uspore ivati. U srži su to dva neusporediva medija i ono što savršeno unkcionira u knjigama ne mora i u filmu, a vrijedi, naravno, i obratno. No ovaj put rije je o filmovima. Nije veliko otkri e da ono što promatramo o ima utje e na naše raspoloženje i naše živote. Upravo zato volim pogledati dobar film. Volim film u kojem svijet postaje zbiljskiji od zbilje. Volim film koji šalje vrijednu poruku, ali i daje nadu. Jednostavno volim film koji utje e na mene i “ostavlja trag“. Postoje filmovi koje možeš pogledati nekoliko puta, a da ti ne dosade. Prije desetak godina oduševio me talijanski film “Život je lijep“. Rije je o tragikomediji popularnoga talijanskog komi ara Roberta Benignija. Lik koji uspijeva o uvati svoje dostojanstvo i optimizam bez obzira na sve poteško e bez imalo pretjerivanja u najmanju ruku oduševljava. Film koji tako er volim pogledati u bilo koje doba i koji bih ubrojila u istu kategoriju je filmski klasik “Zameo ih vjetar“. Me utim, postoje i filmovi koji se urežu u sje anja ako ne zbog sadržaja i poruke koju nose onda definitivno zbog glazbe. “Tjelesna straža” tako er je film koji sam nekoliko puta pogledala. Denzel Washington još jednom se dokazuje kao jedan od ponajboljih glumaca današnjice. Koliko god cijela

18. kolovoza 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Piše: Helena Ze ar

Šalterske djelatnice i Mesi eva križomržnja Kažu kolege kako je za novinare ovo vrijeme kiselih krastavaca, a ja to nerado prihva am. Možda je to zbog toga što sam novinar terena pak sam stalno “snabdjeven” novim doga ajima i in ormacijama te gotovo ne primje ujem “kisele krastavce”. Minulih dana bilo je toliko doga aja i teško mi je odabrati što bih komentirao na ovom mjestu ili u ovoj rubrici. O pšenici i prosvjedima te o smanjenju broja op ina, gradova i županija pišem na drugom mjestu, a i kolege e se ili su se raspisali o tim aktualnostima. Dosta uvoda. Dvije teme su me posebno okupirale minulih dana, a prednost dajem damama, odnosno ženama zaposlenim na šalterima, i to na dva mjesta, premda bih vjerojatno bilo dobro i o drugima. No, kako su me poslovi doveli u Policijsku upravu me imursku i Stanicu za tehni ki pregled vozila (kod Autostopa Posavec u akovcu), imao sam susret s tamošnjim službenicama koje jednostavno, a molim ih da mi oproste ako ih vrije a, nazivam šaltericama. U PU me imurskoj na odjelu za prijavu - odjavu vozila, odnosno registracijskih plo ica i sli no bila je strahovita gužva. Zahtjevi stranaka svakojaki, od kojih mnogi i nepotrebni ili nerealni. Zaposlenice (šalterice) marljivo i strpljivo su odgovarale na upite i davale savjete. Bez odmora i dizanja glas u komunikaciji. I ja sam imao “komplicirani” zahtjev, no riješio sam ga brzo i lako, premda sam se na ekao u redu, ali kad sam bio na vrsti, išlo je brzo. Bio sam prezadovoljan. Na tehni kom pregledu sam “dobro” prošao, a kada je trebalo zamijeniti stare novim ispravama, postupak je dug, no djelatnica je sve obavila pro esionalno i uljudno prema meni, ali i drugima. Više sam nego zadovoljan. A dnevno u Policiji i na tehni kom obrade na desetine predmeta, odnosno komuniciraju sa strankama i, treba priznati, nije to laki posao. esto puta ujem ljude koji se žale

Piše: Stjepan Mesari

upravo na postupke šalterskih djelatnica, koje u ve ini slu ajeva moraju provoditi u djelo ono što su odlu ili saborski zastupnici ili drugi politi ari zavaljeni u otelje. Ljeti u klimatiziranim a zimi toplim prostorijama. Nismo puno puta pravedni prema šaltericama. Dok ekamo u redu, dobro bi bilo promisliti i o onima koji nam pružaju usluge, a ne unaprijed osuditi ih za birokratsvo koje su drugi izmislili. Slušam na Hrvatskom radiju i ne mogu vjerovati što ujem od predsjednika države Stipe Mesi a koji se po svom obi aju državnim novcem razbacuje na godišnjem odmoru na Hvaru. Mesi se svom silinom obrušio na Katoli ku crkvu u Hrvata, optužuju i je za ovo i ono. Istina, od Mesi a ne o ekujem neke dobre rije i kada je u pitanju Katoli ka crkva, Domovina Hrvatska, Domovinski rat, prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tu man ..., jer kako nešto dobro i lijepo o ekivati od osobe koja je ne tako davno rekla kako bi trebalo štedjeti na sprovodima hrvatskih branitelja. Moram priznati da ipak nisam o ekivao da e pozvati na skidanje ili uklanjanje križeva i raspela iz javnih ustanova. To su inili Hitler, Staljin, Tito i drugi mrzitelji Katoli ke crkve. Nisam o ekivao da e to zatražiti hrvatski predsjednik. Tužan sam zbog toga, premda ne iznena en, iz prije navedenih razloga i primjera.

POGLED ISPOD OBRVA

Montenegro Ako postoji za me nešto ljepše od vra anja ku i, onda je to definitivno odlazak na putovanje. Zapravo, za ovo vra anje polako više nisam sigurna. Dakle, «kad se male ruke slože, tad se snage stoput množe», pa kre e prva, kuplunggas, pokret! Sati i kilometri vožnje do Budve. Crna Gora. Odmah (nakon dvanaest sati vožnje) kaže nama službenik na crnogorskoj granici da ima da mi tri žene slušamo « ovjeka». Žena je žena, muškarac je ovjek. Shvatili smo to kao šalu. Dolazi još prijatelja za nama, motorem. Svaka ast, tu vožnju je trebalo izdržati. Tko nije bio na maturalnom putovanju u srednjoj školi taj definitivno mora u Budvu! Ti ljudi znaju što je turisti ko naselje. Ziljon plaža, apartmana, takva masa ljudi da si ovjek ne može zamisliti. Na plaži ovjek do ovjeka. Ima i posebnih plaža na kojima je manje ljudi. Na plaži kafi i, sviraju DJ-i, ekipa se sun a, ili pleše cijeli dan. Svi su ljubazni, ascinantno je da u pet dana ni jednom nismo doživjeli nikakve sva e, natezanja, ništa, svi nasmijani i ljubazni. Nave er se svi ti kafi i pretvaraju u diskoklubove. Biraj glazbu, novi izvo a i svaku ve er, djevojke s krilima poput an ela, u koži, u kupa im kostimima plešu na šanku, na postoljima, oko šipki. Žene mahom ljepša od ljepše. Momci svih nacionalnosti, boja kose, o iju. Najviše ljudi iz bivše Jugoslavije, ali tamo još živi bratstvo i jedinstvo. U Budvi se uraju svi stilovi, naj eš e im kra e-to bolje. Obzirom da tamo gotovo uop e ne pada kiša-razumljivo. Plus: nema komaraca! Što eš bolje? S druge strane svi nešto pazare iliti prodaju. Girose, pljeskavice, evape...Nakit, cigarete, odje u, satove, nao ale, ma nema ega nema. Plus, možete se cjenkati do mile volje. Ako to ne znate, može biti da e Vas «oguliti». Meni odmah prvi dan na plaži pokušali uvaliti Ray Ban nao ale za 40 eura. Ja rekoh da ne u. Daje odmah za 30. Ma rekoh stvarno ne u. Kaže, ajd 15. Može i

Piše: Tihana Babi

12. Samo da pokriju cijenu na te. Kasnije te iste nao ale na sve strane po deset eura. Zezamo se kolegica i ja da nas kuže po boji kože, još smo bljedunjave, treba se im prije posun ati da nas ne veslaju svi po redu! Apartman predivan, cijene niže nego u Hrvatskoj. Du an u istoj zgradi, plaža je na sto metara. Na toj našoj plaži svaki dan koktelparty. Piješ Cosmoplitan usred bijela dana, svira Macarena, ljudi krenu u zmiji po cijeloj plaži, svi znaju pokrete, plešu izme u ostalih ljudi koji leže na ležaljkama. I to zmija od najmanje sto ljudi, ma filmski! Plus svi plešu u pjeni, na pjena partyiju na crnom pijesku. Cijelu no ljudi še u gradom, plažom, svira glazba, ali nitko se ne ljuti. Logi no, kad to i nije mjesto za odmor na koji ideš s malom djecom. Kad sjediš tamo na plaži i doživljavaš to sve, ne možeš da ti ne bude udno da postoje takva mjesta. Doslovno crna rupa koja te usiše i nema poslova, briga, nerviranja. Doduše, može te iznervirati,ako zaspiš na plaži, to što svakih pet minuta netko vi e: «Kro ne!», «Par e pizze!», «Dva špila karata za jedan euro!» i sli no, hehe. Ipak, poželiš ostati tamo. Voziti se taxijem za dva eura gdje god poželiš, piti koktel usred bijela dana i plesati na plaži, poželiš nave er šetati punim gradom, u kratkim hla ama a da te ne jedu komarci... Para razirat u: nad nama sjalo se nebo, pod nama sun o se grad, u Budvi onoj na plaži, tamo možeš biti mlad.

Dobrota se vra a ili dobrotom ili sramotom

pri a o ubijanju prelazi granice i neku normalu, film je odli an. No ono što cijelom filmu daje posebnu boju i ini ga još kvalitetnijim svakako je glazba, koja predstavlja jednu od najboljih stvari u filmu. Osobito pjesma Carlosa Varele gUna palabra h koja se odli no uklopila u cijelu pri u. Volim filmove s dobrom glazbom koja podiže kvalitetu na jedan viši nivo. Upravo je glazba ta koja filmu daje dubinu te pokre e razne emocije kod gledatelja. Bilo da nas umiruje, straši, uznemirava, poti e osje aj mržnje ili ljubavi. Nerijetko upravo glazba daje poseban ugo aj i uvodi nas u taj svijet koji se prikazuje. Poznato je da esto tek sjajan soundtrack pomogne filmu da ostane zapam en. No najbolje od svega je kada se uspije uskladiti dobar scenarij, dobra gluma i glazba, odnosno kada glazbena i filmska umjetnost gpostanu h jedno. Tek u tom trenutku nastaje ono najbolje, nezaboravni filmski klasici i remek djela.

Dobrota je djelo ili mentalno stanje blagonaklonog ili milosrdnog ponašanja prema drugim ljudima. Dobrota i nesebi no pomaganje trebali bi biti naša najvažnija obaveza. Zašto? Zato što dobrota daje svrhu. Zato što se dobro dobrim vra a. No dobro, ne uvijek. Naj eš e. Lijepa, dobra djela su na cijeni zato što su rijetka, a motor ljudskih ina obi no su zlo a i ravnodušnost, rekao bi Albert Camus. Ja bih se u globalu mogla s njim ak i složiti. I zato želim apelirati na dobrotu. Neka dobrota bude naš pokreta . Me imurske novine pokušavaju initi dobra djela i pomagati potrebnima. Za mene osobno, ali i mnoge moje kolege najve a draž našeg posla je u tome što možemo na jedan sasvim poseban na in initi dobra djela, pomagati potrebnima, biti ti koji e potaknuti druge na injenje dobra. Zahvaljuju i itateljima uspjeli smo pokrenuti ili doprinijeti mnogim dobrim djelima. Sada želimo pomo i jednom mladi u iz Svetog Jurja na Bregu koji dobiva bitku s tumorom mozga i kralježne moždine. Nadam se da ete nam

se u tome pridružiti. Dovoljno je malo. Kada sljede i put uzmete u ruke svoj tele on, okrenite broj 060 888 202 i donirajte 4,47 kuna, odnosno ako zovete s fiksne linije 3,66 kuna za Damjana Kova i a. To za vas nije ni jedna kava koju ovih dana ispijate na terasama kafi a, a mladi u ija obitelj nema ni za elementarno preživljavanje zna it e mnogo. Zbog tih vaših kuna njima e se dani razlikovati. Vaše darovane kune zna it e više mogu nosti za Damjana, bolji tretman za mladi a kojemu je život darovao lekciju u vidu ovakve teške bolesti. Danas smo u prilici esto pokazati svoju dobrotu, ali i uvjeriti se da ona krilatica “dobro se dobrim vra a” ne vrijedi u svakom slu aju. Ponekad se krajnji rezultat može opisati onom, ini mi se, Cervantesovom iz Don Quijotea: “Pomozi sirotu na svoju sramotu”. Jedan me imurski trgovac ju er je pokazao svoju blagonaklonost romskoj populaciji, pokazao je svoju dobrotu, tako pripovijeda, a ja mu vjerujem, da bi ga danas etiketirali terminom “lihvar”. Gospodin je s punim povjerenjem Romima iz Trnovca davao raznu robu na zapis koju mu ovi jednostavno nisu pla ali te su nastala

velika dugovanja. Neki od tih dužnika predlagali su trgovcu da e mu dati ovlasti da podiže njihov novac koji primaju od socijalne skrbi kao pomo za uzdržavanje, na koncu se s tim složilo gotovo pedesetak primatelja pomo i, dakle, svi koji su i ranije s njim trgovali ne bi li kod njega mogli i dalje uzimati potrepštine. I sve je unkcioniralo, svi sretni i zadovoljni. Romi su se opskrbljivali u du anu, novac je trošen na hranu i potrepštine, za što je i namijenjen, a ne na alkohol, kako je to vrlo est slu aj kada su u pitanju romske obitelji, a trgovcu je godišnji promet na ime Roma potroša a bio ve i za oko 50 tisu a kuna. Trgovac je Romima zapravo u neku ruku odobrio minus na teku em ra unu, pa su oni po eli trošiti iznad svojih mogu nosti, znaju i da e uvijek kad do u u du an mo i uzeti što žele, bez da moraju voditi ra una o pla anju, jer to za njih radi trgovac. Kada je on uvidio da odre eni imaju unaprijed potrošen dvostruki ili trostruki iznos pomo i koju mjese no primaju, odlu io je tome stati na kraj pa im u trgovini više nisu davali sve što su htjeli. Dogodila se racionalizacija, stegnut je remen. I tu su nastali problemi. Romi, kojima je

Piše: Danijela Mihoci

trgovac u neku ruku inio dobro djelo, po eli su prijetiti, što je na koncu trgovcu na prag dovelo policiju te mu prišilo etiketu lihvara, što on, barem se tako ini, zapravo i nije. Svakako ne po definiciji. Jer lihvar je onaj koji se na nezakonit na in bavi kreditima. Istina, trgovac je u neku ruku kreditirao Rome koji su kod njega kupovali, no za to nije napla ivao kamatu, a kamoli nemoralno visoku kamatu, što zapravo definira lihvara. Ako je tako, onda se sve banke koje nam odobravaju prekora enja na ra unima i napla uju kamate zapravo bave lihvarenjem. Na finjaka.


18. kolovoza 2009.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NAGRADNO PITANJE

TAXI 4

Visoki napon

akcijska komedija Režija: Gerard Krawczyk Uloge: Samy Nacery, Frederic Die enthal, Bernard Farcy

akcijski film Režija: Mark Neveldine i Brian Taylor Uloge: Jason Statham, Amy Smart, Cli ton Collins Jr.

(tri besplatne posudbe)

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

Kako se zove glavni ženski lik u filmu “Njemu baš i nije stalo”: 1.) Mary 2.) Lucy 3.) Gigi

19.00 NEBESA

DOBITNIK IZ PROŠLOG BROJA:

U akcijskom hitu UBRZANJE iz 2006. godine, pla eni ubojica Chev Chelios (Jason Statham) proveo je 24 sata u teškom naporu: borio se, ubijao je i održavao visoku razinu adrenalina kako bi se othrvao smrtonosnom otrovu koji je bio ubrizgan u njegovo tijelo. U nastavku “Ubrzanje 2: Visoki napon” Chev je uspio preživjeti – i treba se suo iti s posve novim danom. Radnja filma nastavlja se to no ondje gdje je prvi film završio. Vidimo

Francuski akcijski humoristi ki serijal Taxi dobio je i svoj etvrti nastavak u kojem vrhunski voza , u ulozi taksista, ima samo manju ulogu u vratolomijama po ulicama Marseja u lovu na odbjegloga opakog belgijskog kriminalca.

Cheva kako preživljava smrtonosni pad na ulice Los Angelesa, a zatim ga otima tajanstveni kineski mafijaš. Tri mjeseca kasnije Chev se budi i otkriva da je njegovo gotovo neuništivo srce odstranjeno kirurškim putem i zamijenjeno napravom na baterije, koju je potrebno redovno opskrbljivati elektricitetom da bi pravilno unkcionirala. Trajanje: 96 minuta. Preporu ujemo starijima od 18 godina.

Dario Sklepi , akovec

Sjajna akcijska komedija režisera i scenarista Guya Ritchieja koja nam donosi pri u o seksu, lopovima i rock ‘n’ rollu. ‘RocknRolla’ nas odvodi na opasnu vožnju u visoki kriminal i dno društva modernog Londona, gdje su nekretnine istisnule drogu s najve eg tržišta, a kriminalci predstavljaju odvažne poduzetnike. Me utim, tko god želi postati dio tog svijeta, bilo da se radi o sitnom lopovu zvanom One Two ili o ‘mutnom’ ruskom milijarderu Uriju Obomavichu, može se obratiti samo jednom ovjeku. Njegovo ime je Lenny Cole, a on kao mafijaš staroga kova to no zna koga je potrebno ‘podmazati’ i u šaci drži sve važne birokrate, brokere ili gangstere...

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (SVADBE, RO ENDANE, PROSLAVE...) NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ - 30 KN - 1 SAT.

glazbena komedija

srijeda, 19.8. nema filmskog programa

Odgovor: ___________________________

19.00 TAXI 4

l. br: _______________________________ Ime i prezime: ______________________ ________ _____________________________

etvrtak, 20.8.

TAXI 4 akcijska komedija Režija: Gerard Krawczyk Uloge: Samy Nacery, Frederic Die enthal, Bernard Farcy

21.00 UBRZANJE 2: VISOKI

NAPON CRANK 2: HIGH VOLTAGE

TOP LISTA

petak, 21.8. 19.00 UBRZANJE 2: VISOKI

1. ROCKNROLLA 2. NEOBI NA PRI A O ... 3. NJEMU BAŠ I NIJE STALO

VIDEO IZLOG Ako te nije nazvao, ako ne spava s tobom, ako je oženjen drugom, vrlo vjerojatno je da mu baš i nije stalo. Još otkada je imala pet godina, Gigi su uvijek govorili da e vrlo lako prepoznati koji je de ko zainteresiran za nju – to je obi no onaj koji se ponaša kao zbunjena budala. Danas, nakon mnogo godina, Gigi se svakodnevno bori da prona e ljubav svog života. Problem je jedino u tome što uvijek traži na pogrešnim mjestima, izlaze i s muškarcima kojima jednostavno baš i nije stalo do nje. Upravo je to bio slu aj i s njezinim posljednjim spojem, Conorom, nakon kojeg je doti ni više nikada nije nazvao. Ipak, Gigi se uspjela uvjeriti u nekoliko (ne)mogu ih razloga – možda ga je lupio auto, možda je morao posjetiti baku, možda je izgubio mobitel. Odlu ila je posjetiti njegov omiljeni bar kako bi ‘slu ajno naletila’ na njega i razriješila situaciju. U baru upoznaje Conorovog prijatelja Alexa koji odmah shvati o emu se radi te objasni Gigi kako Conoru i nije baš stalo do nje ...

21.00 ROCK’N ROLL BROD

akcijski film Režija: Mark Neveldine i Brian Taylor Uloge: Jason Statham, Amy Smart, Cli ton Collins Jr.

Ova akcijska komedija ne staje na crveno na sema oru! Najbrži taksist u Marseillu i najgori policajac u Francuskoj ponovno su u akciji! Trajanje: 91 minutu. Preporu ujemo starijima od 12 godina.

NJEMU BAŠ I NIJE STALO

animirana pustolovina sinkronizirana na hrvatski jezik

KUPON ZA NAGRADNU IGRU

4. OPERACIJA VALKIRA

ROCKNROLLA

utorak, 18.8.

NEOBI NA PRI A O BENJAMINU BUTTONU Uistinu neobi na pri a koju je režirao D. Fincher, o ovjeku koji se rodi kao starac, a umire kao dijete, s Bradom Pittom i Cate Blanchett u glavnim ulogama. Radnja filma zapo inje na dan kada uragan Katrina pogodi New Orleans. Tada upoznajemo ostarjelu gospo u Daisy koja bespomo no leži na samrtni koj postelji. Pored nje je njena odrasla k i Caroline. Daisy zamoli svoju k er da joj naglas ita dnevnik njenoga dugogodišnjeg prijatelja Benjamina Buttona (Brad Pitt). Caroline posluša želju svoje majke, a sa svakom sljede om stranicom misterioznog dnevnika sve je jasnije da je Benjamin imao, u najmanju ruku, neobi an, zanimljiv i uzbudljiv život. No, ono naj udnije vezano uz Benjamina ne ti e se njegovog posla, ljudi koje je upoznao, ili doga aja koje je proživio, ve upravo njegovog ro enja – rodio se kao starac koji stari unazad, odnosno s godinama postaje mla i i vitalniji ...

5. ZAMJENA 6. SUMNJA

TAJNI SNOVI JEDNE ŠOPINGHOLI ARKE U današnje vrijeme nije teško pokleknuti pred porocima jer vire iza svakog kutka. Alkohol, droga, pušenje, junk ood, ili šoping. Izbor je na vama. A za glavnu junakinju ove humoristi ne pri e Rebeccu Bloomwood (Isla Fisher) ovo potonje predstavlja pravi užitak. No, šoping, kao i svi poroci, iz užitka vrlo lako prije e u opsesiju, odnosno nešto bez ega se ne može i što s vremenom samo sebi postane svrhom. Što se Rebecce ti e, problem je jedino u tome što ona živi u New Yorku, gradu koji nikada ne spava i koji uvijek ima nešto za ponuditi za uzvrat vašem teško ste enom novcu. Njoj nije bitno da li su u pitanju cipele, odje a, par emi, torbice, šminka, ili nešto deseto – kada u e u jednu od bezbroj trgovina svi njeni problemi nestaju, a zvuk ‘peglanja’ kartice jedino je što želi uti. Sve je to lijepo i krasno sve dok ra uni ne do u na naplatu. Ceh od nekoliko tisu a dolara nije lako za podmiriti, pogotovo kada, kao Rebecca, radite posao koji nije dobro i redovito pla en...

7. TAJNI SNOVI JEDNE ... 8. IZOLACIJA 9. PAKLENA VOŽNJA 10. U NJENIM O IMA

FILMSKA TOP LISTA “ME IMURSKIH NOVINA” 1.

SINEGDOHA

2.

MAMURLUK

3. ROCK ‘N’ ROLL BROD 4.

GRAN TORINO

5.

TAKEN

6.

ŽENA KOJOJ SAM ITAO

7.

UDOVIŠTA PROTIV VANZEMALJACA

8.

SLJEPO A

9.

J.C.V.D.

10. MARLEY I JA

US BOX OFFICE

NAPON akcijski film

22.00 ANONIMNA- JEDNA

ŽENA U BERLINU ANONYMA – EINE FRAU IN BERLIN drama Režija: Max Färberböck Uloge: Nina Hoss, Yevgeni Sidikhin, Irm Hermann

subota, 22.8. 19.00 TAXI 4 akcijska komedija

21.00 UBRZANJE 2: VISOKI

NAPON akcijski film

nedjelja, 23.8. 19.00 TAXI 4 akcijska komedija

21.00 UBRZANJE 2: VISOKI

NAPON akcijski film

ponedjeljak, 24.8. 19.00 TAXI 4

1.

TRANSFORMERS

akcijska komedija

2.

THE PROPOSAL

21.00 UBRZANJE 2: VISOKI

3.

TERMINATOR SALVATION

4.

DRAG ME TO HELL

5.

STAR TRACK

6.

NEXT DAY AIR

7.

THE SOLOIST

8.

MONSTERS VS ALIENS

9.

EARTH

10. HANNAH MONTANA: THE MOVIE

NAPON akcijski film

NAPOMENA: Ljetno radno vrijeme blagajne CZK: SRPANJ, KOLOVOZ Ponedjeljak 18.00 – 21.00; utorak 18.00 – 21.00; srijeda blagajna NE radi; etvrtak 18.00 – 21.00; petak 18.00 – 22.00; subota 18.00 – 21.00; nedjelja 18.00 – 21.00. Za sve ostale programe blagajna radi jedan sat prije po etka programa.


8

18. kolovoza 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

AFRI KE zemlje sve su popularnije turisti ke destinacije i za Me imurce koji žele d Sfinga i piramide

ZANIMLJIVOSTI

Ako iznajmite auto - pozornost u prometu!

EGIPAT

Zemlja povijesti, ali i dobrog odmora - Egipat je zemlja u kojoj duga ka i velika rijeka zna i po etak i kraj života. Zemlja je to u kojoj se spaja suvremen i arhai an na in života. Zbog toga je Egipat posebna turisti ka destinacija Ljudi Egipat vole zbog velikoga povijesnog i kulturnog zna enja, topline njezinih ljudi, sunca i ljepote krajolika. Ili pak oni koji vole “ is turizam”, njima preporu ujemo odlazak na Crveno more u turis ki Sharm El Sheikh ili Hurgada s posebnim programima za ljubitelje ronila kog sporta.

raste oni iskorištavaju da bi preživjeli. Osnovne prehrambene potrepštine dobivaju od vlade. Vlada im je organizirala škole, me u m, zainteresiranost je minimalna. Oni žele i žive kao nekad. Najvažnija beduinska živo nja je koza jer im daje ono osnovno da prežive. Svadbena sve anost kod beduina traje tri dana. Žena tre i dan donosi muškarcu aj i, ako je on sladak, želi ga za muža, ako je gorak, ne. Uglavnom je to sladak aj. Žene Beduinke imaju crnu i šarenu odje u i pokrivene su.

Kairo – druga Indija Kairo je glavni grad Egipta i ima oko 18 milijuna stanovnika, najve i je grad Bliskog istoka, prava je metropola, doživljaj grada i njegova infrastruktura ni izdaleka nisu primjereni drugim metropolama. Sinonim za Kairo je druga Indija, što svakome dovoljno govori s kakvim se sve problemima stanovništvo susre e. No, imate osje aj da to njih uop e ne zabrinjava i nikakvo nije udo vidjeti hrpe sme a i ljude koji pokraj mirno sjede ili pak shrvani umorom usput prespavaju na ulici. Glavni problem grada je nedostatak prostora pa se esto desetero lane obitelji zadovolje s jednom prostorijom u kojoj žive. Kako je prosje na pla a 60 do 70 eura, vrlo im je teško riješiti stambeno pitanje. esto na vrhu zgrada ima kokošinjaca i koza. Kultura stanovanja posve se razlikuje od one koju mi imamo. Kairo je

grad koji ima više lica. U tom se gradu uzdižu neboderi i banke te restorani nasuprot vrlo siromašnim dijelovima u kojima prevladava seoski na in života. Kontrast je uobi ajena stvar, ulicom šetaju zapadno obu eni ljudi, dok s druge strane ovjek vodi stado ovaca i me stvori neopisivu prometnu gužvu.

Ljepota piramida Dio Kaira, nekoliko kilometara od središta, nalazi se Giza. Na rubu njezinog dijela i pus njske visoravni veli anstveno se uzdižu tri velike kamene piramide, Keopsova, Kefrenova i Mikerinosova. Piramide predstavljaju jedno od sedam uda staroga svijeta i jedino udo koje

Beduini

amac na Nilu

Dobro je znati Cijepljenje nije propisano. Sa sobom svakako uze neki lijek pro v probavnih problema (linex kapsule, seldiar). Treba izbjegavati vodu koja nije flaširana, nikako uzimati led, svježe povr e i vo e jes samo ako se može oguli , npr. krastavci, paradajz, tikvice, od vo a lubenice, mango, banane … Hrana je ukusna i ako je termi ki obra ena može se bez problema jes .

Hrana i pi e Od mesa Egip ani jedu piletinu, govedinu i ov e nu za posebne prilike. Ribe su isto zastupljene u jelovniku. Kruh naj eš e peku sami i izgledom je poput lepinje. U egipatskoj kuhinji, vrlo sli noj turskoj, zastupljene su sve vrste povr a. Zbog

se sa uvalo do današnjih dana. Piramide su gradili slobodni gra ani (obrtnici i seljaci) koji su za svoj rad dobivali pla u. Najveli anstveniji spomenik koji je ikad sagra en u Egiptu je Keopsova piramida visoka 140 metara. Ni danas sa sigurnoš u ne znamo kako su gradili piramide, no postoji mnogo teorija. Jedna od njih je da su prvo sagradili cestu kojom su vozili s jene od Libijskih planina do Nila. Misli se da su pripremni radovi trajali 10 godina, dok se sama piramida gradila 20 godina. Ispred piramida nalazi se sfinga, bi e s lavljim tijelom i ljudskom ili životinjskom glavom. Lice sfinge u Gizi predstavlja faraona Kefrena kao živu sliku boga sunca. Oko egipatskih piramida još uvijek postoje nalazišta, no to nisu organizirani iskopi ve ljudi kopaju u nadi da e nešto prona i, proda na crnom tržištu te sebi tako poboljša uvjete života. Kada usred Kaira u kratkom vremenu nikne nova ku a, zna i da je vlasnik pronašao neki arheološki nalaz i dobro ga prodao.

religije ve ina muslimana ne pije alkohol. Imaju bezalkoholno pivo Stela i Sakkara. Nacionalno pi e je aj, i to od hibiskusa ili metvice.

Novac i šoping Službena je egipatska funta koja se dijeli na sto piastera. Može se pla a i ameri kim dolarima ili pak eurima. Obi no uzvrate onom valutom kojom vi pla te. Neke kreditne kar ce primaju u hotelima, restoranima i ve im trgovinama. Trgovine su otvorene do 21 sat, a na bazarima radno vrijeme ne postoji nego su otvoreni dok ima kupaca. Petak je za muslimane neradni dan i tada su trgovine zatvorene. Najtraženiji proizvodi jesu nakit od zlata i srebra, razli i proizvodi od drva, marame, sagovi, kožni proizvodi, za ini i sli no. Cijene nisu odre ene nego se potrebno cjenka .

Na putu za Luksor susre e se mnogo policijskih kontrola koje nisu neuobi ajene u Egiptu. Policija je svugdje, a Egip ani se odnose prema njoj sa strahopoštovanjem i bojazni. Umorne turis ke konvoje na putu za Luksor esto puta presretnu beduini. Stvore se ni od kuda, vole se fotogra ra s turis ma, prodaju svoje rukotvorine i obavezno mole novac ili hranu. Žive primi vno u slamna m kolibama, a glavni im je poglavar. Beduinski narod poznaje svaki pedalj zemlje, svaki žbunj i grm i sve što

Dolina kraljeva i Memnosovi kolosi Najspektakularniji ostaci civilizacije uz Nil, uklju uju i 1922. godine otkrivenu Tutankamonovu grobnicu, jesu grobnice i grobovi u Dolini kraljeva. Na arapskom Dolina kraljeva se zove Biban el Muluk, što zna i “vrata kraljeva”. I dan - danas se u Dolini kraljeva vrše iskapanja kako bi se istražila povijest ove davne kulture. Hram kraljice Hatšepsut zvan i “džeser džeser” ili Sjaj svih sjajeva nalazi se u podnožju Tebanskih brda u kojem su prikazani iznimno zanimljivi relje . Ovaj hram sagra en je u s jeni i zaista izgleda fascinantno. Nedaleko od Doline nalaze se pozna Memnosovi kolosi koji uvaju ulaz u grobni hram Ameno sa III. Luksor je grad koji je bio 500 godina glavni grad novog kraljevstva. Hram Karnak svojim obujmom i impresivnoš u nadilazi sve egipatske hramove. Što dublje ulazimo u hram, to su spomenici sve stariji. Ovdje se nalazila prijestolnica kraljevstva koje se protezalo od Eufrata do Luksora. Luksorov hram i danas djeluje onako kako je djelovao u anti ko doba kada obi nim ljudima nije bilo dozvoljeno u njega ulazi . Agatha Chris e prebivala je u Luksoru i napisala “Smrt na Nilu”.

Krstarenje Nilom Krstarenje Nilom najljepši je dio putovanja po Egiptu jer omogu ava upoznavanje bogate egipatske povijes . Prelaskom brane na Nilu dolazi se u Edfu, kraljevstvo sokoljeg boga. Hram je posve en bogu Horu sa sokolovom gla-

Hram kraljice Hatšepsut

Egip anka vom, a nalazi se na mjestu gdje se Bog Hor sukobio sa svojim stricem Setom za vlast na svijetu. Nastavak krstarenja dovodi vas do Kom Omba koji se nekad zvao Nubt ili mjesto zlata, jer je zna ajnu ulogu u trgovini imao taj skupocjeni metal. Hram je posve en bogu Sobeku s glavom krokodila i bogu Horu ili Harirusu sa sokolovom glavom. Vrlo su zanimljivi reljefi u vanjskim hodnicima na zidovima, a pogotovo je zanimljiva izložba lije ni kih instrumenata koja dokazuje da su egipatski lije nici ve prije 2 su e godina bili vrlo napredni. Nastavak plovidbe dovodi do Asuana, koji je najjužniji egipatski grad i djeluje vrlo afri ki jer je ve i dio stanovništva nubijskog podrijetla, što zna i da su tamni, viši, s druga ijim jezikom i životnim navikama. Nekada je Asuan bio važno trgova ko mjesto s glavnom tržnicom na otoku Elefan ne. Kad govorimo o Asuanu, ne možemo ne spomenuti Asuansku visoku branu koja skuplja svu poplavnu vodu u 500 km duga kom Naserovom jezeru, najve em akumulacijskom jezeru na svijetu. Zbog zaliha vode pove ala se obradiva poljoprivredna površina, pa na tom podru ju ima žetve dva do tri puta godišnje. Izgradnja brane je od neprocjenjive vrijednos jer se njome izbjegavaju poplave, a samim time omogu uje nasad kultura jekom cijele godine, što sprje ava glad na m prostorima.

Promet u Kairu je gust, na ulici se nalaze svi voze i prema svome naho enju. Neprestano se uje truba poludjelih voza a, a oni koji nemaju trubu vi u, lupaju ili mašu. Naj eš a vozila su stari a , peugeoti ili novi automobili kineske proizvodnje koje si dobro stoje i Egip anin može priuštiti. Kako je Egipat izvoznik na e, cijena benzina je iznimno niska, iznosi 17 cen po litri. Taksi u Kairu nije skup ali sjedate u njega na vlas tu odgovornost jer ih zovu lete i ljesovi. Voza i su manijaci koji voze što je brže mogu e kako bi što prije pokupili sljede i teret i imali što ve u zaradu. U pravilu se radi o peugeot kombijima u kojima je mjesta za osmero putnika. Taksi se zove bidžu.

Mnogoženstvo dopušteno, žene daju pla u muževima Žene su tradicionalno pokrivene, neke više, neke manje, samo koptske žene nisu. U Egiptu je mnogoženstvo dozvoljeno. Muškarac može ima ak e ri žene, što zna i da može imati etiri obitelji jer svi ne žive zajedno. Svaka žena ima svoje stanovanje, a muškarac mora brinu o svakoj od njih i djeci. Kako je to vrlo skupo, više se ni ne prakticira, jednostavnije je imati ljubavnicu. Ve ina žena ne radi, a one koje pak rade naj eš e su zaposlene u trgovinama, recepciji, školi ili pak u državnim institucijama. Cijelu pla u daju mužu jer on upravlja nancijama i svim ostalim stvarima u obitelji. No, kako je takva obiteljska tradicija ustaljena, ženama to ne smeta. Razvod je mogu , ali je i vrlo rijedak.

Sharm El Sheikh i Hurgada Najomiljenija odmarališta u Egiptu jesu Sharm El Sheikh i Hurgada na Crvenom moru. Prekrasne pješ ane plaže i toplo more sve više privla e turiste. Ljetovališta su to s mnogo ronila kih centara gdje možete upisati te aj ronjenja za po etnike ili pak napredne. Kako su struje dosta jake, u itelji ronjenja e vam savjetova da obavezno stavite peraje. Hotelska naselja su mali gradi i sa svojim pješ anim plažama, izle ma do koraljnih grebena i svakodnevnom zabavom. U Sharm El Sheiku možete o i i na izlet brodom u nacionalni park Ras Mohamed bogat koraljima, ili pak izlet na Mojsijevu goru i Sv. Katarinu. Nudi se i vožnja džipom kroz pus nju te jahanje na devama. Dojmovi s ovakvog odmora sigurno e osta još dugo nakon putovanja. Na zapadnoj obali Nila nalazi se Abu Simbel, veli anstveni hram skriven u pijesku, a koji je sagradio Ramzes II. Veliki. Zanimljiv doživljaj je plovidba falukom, najstarijim egipatskim plovilom, do živopisnoga nubijskog sela.

Priredila: NevenkaŠardi


04.30

04.05 04.10

01.30 01.50 02.35 03.20

22.45 22.50 23.12 23.14 23.15 23.25 00.00 00.45

20.10 21.05 21.55

19.30 19.57 20.02 20.05

17.50 18.00 19.23

17.10 17.45

16.35

14.30 14.39 14.45

13.20 14.05

11.10 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30

10.00 10.09 10.10 10.15

09.08 09.57

06.00 06.05 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05

TV ku e imaju pravo promjene programa

Najava programa Hrvatska uživo TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom arolija, serija Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Ekspedicija u Gvajanu, dok. serija Oprah Show Burzovno izvješ e Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Oprezno s an elom, telenovela Idemo u Ameriku Jelovnici izgubljenog vremena: Poklade sjevera i juga Vijes + prijevod za gluhe Vrijeme sutra Rio Conchos, (Uloge: Richard Boone, Stuart Whitman, Anthony Franciosa, Wende Wagner, Jim Brown, Warner Anderson, Edmond O´Brien, Rodolfo Acosta, Barry Kelley; Scenaris : Joseph Landon i Clair Hu aker; Redatelj: Gordon Douglas) Rijeke Hrvatske: Mrežnica, dok. serija Kazalište u ku i, TV serija Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom arolija, serija Boje turizma Is nski neandertalac, dok. lm Burzovno izvješ e Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Pu ka in ma, dok. serija Deadwood, serija (18) Zvjezdane staze: Voyager, serija U uredu, hum. serija Falcon Beach, serija Velemajstor, serija Ksena - princeza ratnica, serija Skica za portret Jelovnici izgubljenog vremena: Poklade sjevera i juga Boje turizma

TEST Najava programa Mali tani, crtana serija Dexterov laboratorij, crtana serija Na kraju ulice Ljubitelji dje jeg svijeta Moji su roditelji izvanzemaljci, serija za djecu Tree Hill, serija za mlade Vip Music Club Ally McBeal, serija Dragi Johne, hum. serija Prijatelji, hum. serija Prijatelji, hum. serija Veliki uspjesi hrvatskog sporta - nogomet, Liga prvaka 1999.: Manchester United - Dinamo Obi ni ljudi, TV serija Kirvaj u Kupini, emisija pu ke i predajne kulture Me u nama: Nacionalni parkovi Blaga islama na Sredozemlju: Egipat, polumjesec nad piramidama - dok. serija Falcon Beach, serija Ksena - princeza ratnica, serija Vijes na Drugom U vrtu pod zvijezdama Johnny Bravo, crtana serija VIP Music Club Velemajstor, serija Vijes na Drugom Vrijeme Odmori se, zaslužio si 2 TV serija Dubrova ke ljetne igre: Deveta simfonija Ludwiga van Beethovena Ciklus lmova Cate Blanchet: Oscar i Lucinda, (Uloge: Ralph Fiennes, Cate Blanche , Ciaran Hinds; Redateljica: Gillian Armstrong) Drugi format: Altermoderna TV raspored

Oprezno s an elom, telenovela

07.05 Pink Panther, crtana serija 07.20 Transformeri, crtana serija 07.45 Punom parom, kulinarski izazov 08.10 Korak po korak, hum. serija 08.45 Astro show, emisija 11.35 Kako sam upoznao vašu majku, hum. serija 12.00 U dobru i zlu, hum. serija 12.30 Rat u ku i, hum. serija 12.55 Exkluziv, magazin 13.10 Ve era za 5, lifestyle emisija 13.45 Tajna okolade, telenovela 14.35 Heroji iz stras , dramska serija (dvije epizode) 16.15 Korak po korak, hum. serija 16.40 Pod is m krovom, hum. serija 17.10 Kako sam upoznao vašu majku, hum. serija 17.35 U dobru i zlu, hum. serija 18.00 Rat u ku i, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin

01.55 02.35

23.50

21.45

18.25 18.40 19.10 19.30 20.05 20.50 21.02 21.05

16.50 17.35

16.00

15.05

13.50 14.35

08.50 09.30 10.00 10.45 11.10 11.30 12.00

07.55 08.10 08.25

06.50 07.05 07.10 07.30

05.15

Lude 70-e, serija Kralj Queensa, serija Ezo TV, tarot show Nova lova, TV igra Rebelde, serija Otvori svoje srce, serija Lude 70-e, serija Kralj Queensa, serija IN magazin Rajski odmor, (1985., SAD, komedija; Redatelj: George Bowers; Glume: Johnny Depp, Rob Morrow, Emily Longstreth, Karyn O’Bryan, Hector Elizondo) Vijes Nove TV Baywatch, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Lud, zbunjen, normalan, serija Liga prvaka - uvodna emisija Liga prvaka - utakmica Vijes Mr. Bean, serija Sažeci Lige prvaka Seinfeld, serija Baywatch, serija Život na sjeveru, serija Ezo TV, tarot show Autsajderi, kriminalis ki Seinfeld, serija Život na sjeveru, serija IN magazin Kraj programa

Ve era za 5, lifestyle emisija Punom parom, kulinarski izazov Bibin svijet, hum. serija Vru a sedla, (komedija, 1974.; Redatelj: Mel Brooks ; Uloge: Gene Wilder, Mel Brooks, Cleavon Li le, Slim Pickens, Harvey Korman, Madeline Kahn, Burton Gilliam) CSI: New York, krimi serija (dvije epizode) Vijes , informa vna emisija No pokera, show Smrtonosna zapovijed, igrani lm, akcijski triler (12) No pokera, show Astro show, emisija

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR +ZG); ; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12:30 PARLAFON; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 15.05 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 TOP 20; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special; EN FACE 01.00 NO NI PROGRAM

20:30 20:45 23:00 23:15 23:45 00:15 00:40 01:30 02:15 03:15 04:45 05:10 05:55 06:30

17:15 17:30 18:25 19:15 20:00

06:30 07:30 08:30 09:30 11:20 12:15 13:05 14:05 15:05 15:45

03.00 04.35

23.45 23.55 01.30

22.05

20.00 20.30

19.05 19.35

14:00 16:00 17:25

13:30

12:00 13:00

09:58 10:00

11:00 15:40 15:42 15:45 16:00 17:00 17:15 18:00 19:00 19:15 19:18

NAJAVA PROGRAMA reportaža FESTIVALSKA TELEVIZIJA uživo sa Špancirfesta KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošte ene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe VEKERICA SERIJSKI FILM PEVECOV KUTAK emisija pod pokroviteljstvom

1 X 2, emisija o kla enju Danas pogledajte... Mali oglasi Yoga & Pylates Razbija i mitova, serijski lm Vijes Lola, serijski lm Ritam ljeta, ponavljanje Me imurje danas Sport Vrijeme

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 Glazbena emisija 00.10 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Cybill, serija 14.20 Zapušten otok, lm 16.05 Obiteljsko ra šte, hum. serija 16.35 Uvod u anatomiju, serija 18.00 SVET 18.40 Frasier, hum. serija 19.10 Rebelde, serija 20.00 Univerzalni vojnik: UEFA-Liga prvaka, prijenos 22.20 Dharma i Greg, hum. serija 22.55 Glavni krivac, lm 0.50 Love TV 1.50 No na p ca

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Djedova obljetnica, lm 13.05 Zlo ini pred ku nim pragom, serija 15.00 Ukradeno srce, serija 15.55 Bombonom do sre e, serija 16.55 24 sata 17.05 Do posljednjeg daha serija 18.00 An eli bez krila, serija 18.55 24UR 20.00 Naša mala klinika 21.00 Provjereno 21.45 Monk, serija 22.40 24 UR 23.00 Dr. House, serija 23.55 Neoprošteno, lm 2.05 24UR 3.05 No na panorama

8.30 Dobar dan, Koroška ® 9.00 Videostranice 15.00 TV prodaja 15.30 Tjedni izbor 17.25 Koncert 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Primorski mozaik 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 TV igra 20.50 Ameri ka serija 22.20 Dokumentarna emisija 23.20 Ameri ki m 1.15 Serija 2.15 Dnevnik pograni ne TV 2.35 Videospotovi 3.20 Videostranice

6.35 Videostranice 10.15 Dje ji program 11.55 Tjedni izbor 13.00 Vijes 13.15 Tjedni izbor 15.55 Dokumentarna serija 16.30 Vijes 16.50 Šetnje po prirodi 17.05 Dokumentarna emisija 17.10 Knjiga mene nije briga 17.30 Skrivnos 17.40 Dokumentarna serija 18.45 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Me unarodna obzorja 20.55 Aktualno 22.00 Odjeci 22.45 Ameri ki lm 0.25 No ni program

UTORAK 25. kolovoza 2009.

21:00 22:00 23:00 ----------------------

20:00

17:45 18:35 18:40 19:00 19:10

21:00 21:15 21:18 21:30 23:30 23:35 23:50 23:53 23:55 00:00

19:20 19:30 20:00

DOKUMENTARNI PROGRAM IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE FESTIVALSKA TELEVIZIJA uživo sa Špancirfesta FESTIVALSKA TELEVIZIJA uživo sa Špancirfesta REZERVIRANO VRIJEME SERIJSKI FILM VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Voice of America Dom2, emisija o ure enju interijera akove ki kutak, emisija o radu gradske uprave Me imurje danas Sport Vrijeme Igrani lm Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of America Sutra na programu

9.00 Plivanje, prijenos 14.00 Rad 16.00 Nogomet, prijenos 18.00 Plivanje, prijenos 20.00 Eurogoals 21.00 Hrvanje 22.25 Krampfsport

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 Poker 18.30 Bundesliga aktuell 20.15 Nogomet 21.30 Bundesliga Pur II 22.15 DSF Aktuell 23.00 Sportquiz

08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Rodney 20:00 Vijes 20:15 Ljubav na gradilištu 22:15 exklusiv 0.15 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Ekipa za o evid, serija 22:15 Psych, serija 23.10 No ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Noch ein Wort und ich heirate dich!, lm 22:20 AKTE 08 23:20 24 Stunden 0.20 No ni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance! 17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 Ulica komedije XXL 21.15 Rick Kavanian 22.15 Switch reloaded 23.15 Tv Total 0.15 No ni program

16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 SOKO Kitzbühel 21.00 ZiB Flash 21.10 Stadt, Land, Mord, lm 22.45 Cobra 11, serija 23.35 No ni program

(22.8. u 20.00 h, Nova TV)

Sylvester Stallone

od 19.8.2009. do 25.8.2009.

PREGLED

TV


TV ku e imaju pravo promjene programa

06.00 Najava programa 06.05 Hrvatska uživo 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.05 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 09.08 arolija 10, serija 09.57 Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Uhode u grovoj prašumi, dok. serija 11.05 HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta 11.10 Oprah Show 11.55 Burzovno izvješ e 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 Oprezno s an elom, telenovela 13.20 Idemo u Ameriku 14.05 Jelovnici izgubljenog vremena: Jela iz kotla i lonca 14.30 Vijes + prijevod za gluhe 14.39 Vrijeme sutra 14.45 udom preživjeli 2: Nesre a u pus nji, dok. serija 15.35 udom preživjeli 2: No na mora na 6000 metara, dok. serija 16.25 Skica za portret 16.35 Brodovi hranitelji: Posljednji drveni ribari, dok. serija 17.10 Kazalište u ku i, TV serija 17.45 Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 17.50 Hrvatska uživo - Vijes 18.00 Hrvatska uživo 19.15 LOTO 7/39 19.20 HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta 19.30 Dnevnik 19.57 Sport 20.02 Vrijeme 20.05 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20.10 arolija, serija 21.05 Do kraja, (Uloge: Steven Seagal, DMX, Isaiah Washington, Anthony Anderson, Michael Jai White, Bill Duke, Jill Hennessy, Tom Arnold, Bruce McGill, Eva Mendes, David Vadim; Scenaris : John Westermann, Ed Horowitz i Richard D’Ovidio; Redatelj: Andrzej Bartkowiak) 22.45 Burzovno izvješ e 22.50 Dnevnik 3 23.12 Sport 23.14 Vrijeme 23.15 Vijes iz kulture 23.25 Pu ka in ma, dok. serija 00.00 Pri e Ruth Rendell: Vanity dies hard, serija (12) 00.45 Zvjezdane staze: Voyager, serija 01.30 U uredu, hum. serija 01.50 Falcon Beach, serija

02.35 03.20 04.05 04.55 05.15

07.00 07.05 07.10 07.30 07.55 08.10 08.25 08.50 09.30 10.00 10.45 11.10 11.30 12.00 12.55 13.45 14.30 14.55 15.45 16.30 17.15 18.00 21.50 22.02 22.05 23.00

00.40 01.15 01.55 --------

07.05 07.20 07.45 08.10 08.45 11.35 12.00 12.30 12.55 13.10

17.40 Simpsoni, crtana serija 18.55 Stažist, hum. serija 19.30 Moj ujak… 20.00 Vijes 20.15 Luda utrka 2, lm 21.50 Zaboravljeni slu aj, serija 22.35 Bez traga, serija 23.20 No ni program

6.10 Dje ji lmovi 10.00 Film za djecu i mladež 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj! 15.00 Ljubav, dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Uvod u anatomiju, serija 21.15 Privatna praksa, serija 22.15 Hitna služba, serija 23.10 Tv Total 0.10 No ni program

5.15 Jutarnji program 11.00 Sutkinja Barbara Selesch 12.00 Sudar Alexander Hold 13.00 Bri 14.00 Dvoje kod Kallwassa 13.00 Sutkinja Barbara Selesch 16.00 Sudar Alexander Hold 17.00 Niedrig und Kuhnt 18.00 Magazin 18.30 Anna i njezina ljubav 18.00 Lenßen & Partner 19.00 K11 20.15 Nogomet; Liga prvaka, prijenos 22.20 24 Studen 23.45 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Kolb grei ein 22.15 Stern Tv 0.00 No ni program

08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Big Brother 20:00 Vijes 20:15 Zvjezdana vrata, serija 22.05 Torchwood, serija 23.10 No ni program

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 Biciklizam 18.30 Bundesliga aktuell 20.15 DSF Motor 22.15 SmackDown 23.00 Sportquiz

19:40 20:00 22:00 23:00 ----------------------

18:40 19:00 19:10

23:30 23:35 23:50 23:53 23:55 00:00

19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 21:30 23:00

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 Glazbena emisija 00.10 TEST

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA jutarnji program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju GOSPODARSKI TJEDAN TV magazin OPASNE VEZE talk show VEKERICA PRAVO NA OBRANU serijski lm TRZALICA glazbena emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar

VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal NINJA KORNJA E animirana serija KOKTEL SPECIJAL glazbena emisija SERIJSKI FILM VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Voice of America Zdravo vegetarijanski, TV kuharica Pravo na obranu, serijski lm Me imurje danas Sport Vrijeme Igrani lm Poslovni magazin, emisija o gospodarstvu Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of Amerika Sutra na programu

8.30 Leichtathle k, prijenos 15.00 Tenis 17.45 Eurogoals 18.00 Leichtathle k, prijenos 23.00 Segeln

11:00 15:40 15:42 15:45 16:00 17:00 17:15 18:00 19:00 19:15 19:18

08:58 09:00 11:15 12:30 13:00 14:00 16:00 17:25 18:35

1 X 2, emisija o kla enju Danas pogledajte... Mali oglasi Yoga & Pylates Razbija i mitova, serijski lm Vijes Lola, serijski lm Pravi Rodrigo, ponavljanje Me imurje danas, informa vna emisija Sport Vrijeme

8.25 Jutarnji program 9.30 Dje ji program 14.00 Dokumentarne serije 15.50 Hallo Holly 16.15 Gilmorice, serija 17.00 Humoris na serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dragi John, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Život na sjeveru, serija 14.25 Vijugavi putevi, lm 16.05 Obiteljsko ra šte, hum. serija 16.35 Uvod u anatomiju, serija 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Kos , serija 20.50 UEFA-Liga prvaka, prijenos 23.30 Dharma i Greg, hum. serija 0.00 Španjolski zatvorenik, lm 1.35 Love Tv

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 U na leta izumitelja Polža, slovenski lm 13.05 Zlo ini pred ku nim pragom, serija 15.00 Ukradeno srce, serija 15.55 Bombonom do sre e, serija 16.55 24 sata 17.05 Do posljednjeg daha serija 18.00 An eli bez krila, serija 19.00 24 sata 20.00 Naša mala klinika, serija 20.55 Otmica, lm 22.30 24 UR 22.50 Zakon i red, serija 23.45 Krijes, lm 2.00 No na panorama

07:00 Tv prodaja 08:00 Zlatolaska 09:00 Dje ji program 12.00 Vijes 12.20 Dramski program 14.00 Humoris ne serije 18:00 Vijes 18:05 Kalejdoskop 19:00 Serija 20:00 Ameri ki lm 22:00 Francuska priredba 00:00 Slovenska jazz scena 00:45 Slovenski lm

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 07:00 Vijes 07:05 Dobro jutro 08:00 Vijes 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Sport 09:35 Crtani lmovi 10:20 Zlatko zakladko: regratov sirup, ponovitev 10:35 Knjiga mene briga 11:00 Dokumentarna emisija 11:30 Modro 12:00 Ljudje i zemlja 13:00 Vijes , sport, vrijeme 13:25 Umjetnost igre 13:50 Odpe pesniki 14:00 Dokumentarac mjeseca 15:10 Mostovi - Hidak 15:45 Crtana serija 16:05 Male sive celice, kviz 17:00 Novos , sport, vrijeme 17:35 Z vami 18:30 Loto 18:40 Cratani lmovi 18:55 Vrijeme 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Njema ki lm 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:05 Omizje

SRIJEDA 19. kolovoza 2009.

07:15 08:05 08:30 09:30 11:10 12:05 12:55 13:55 14:55 15:35 17:15 17:30 18:25 19:15 20:00 20:50 22:25 23:15 23:30 00:00 00:50 01:40 02:40 04:10 04:35 05:20 05:55 06:55

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12.30 LJUDI I IDEJE; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 MOVIE SHOW; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + INFO; 17.03 IZA POZORNICE (BACK STAGE); 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA F-13; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special; ASHLEY TISDALE 01.00 NO NI PROGRAM

Cosby show, serija Beba Felix, crtana serija Ezo TV, tarot show Nova lova, TV igra Rebelde, serija Otvori svoje srce, serija Lude 70-e, serija Cosby show, serija IN magazin Revolver, igrani lm Vijes Baywatch, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Naša mala klinika, serija Is na o ljubavi, igrani lm Zakon brojeva, serija Vijes Seinfeld, serija Baywatch, serija Život na sjeveru, serija Ezo TV, tarot show Is na o ljubavi, roman na komedija Seinfeld, serija Život na sjeveru, serija IN magazin Rebelde, serija Kraj programa

Ksena - princeza ratnica, emisija serija 13.45 Tajna okolade, telenovela udom preživjeli 2: 14.35 Heroji iz stras , dramska Nesre a u pus nji, dok. serija (dvije epizode) serija 16.15 Korak po korak, hum. udom preživjeli 2: No na serija mora na 6000 metara, 16.40 Pod is m krovom, hum. dok. serija serija Jelovnici izgubljenog 17.10 Kako sam upoznao vašu vremena: Jela iz kotla i majku, hum. serija lonca 17.35 U dobru i zlu, hum. serija Oprezno s an elom, 18.00 Rat u ku i, hum. serija telenovela 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 19.35 Punom parom, kulinarski izazov 20.00 CSI: New York, krimi serija 20.50 Kos , krimi serija (dvije epizode) 22.25 CSI: New York, krimi serija 23.20 Vijes , informa vna emisija 23.35 No pokera, show 01.05 Osveta šmokljana 3: Nova generacija, igrani lm, komedija 02.35 No pokera, show 04.05 Astro show, emisija

TV vodi + panorame turis kih središta Hrvatske Najava programa Mali tani, crtana serija Dexterov laboratorij, crtana serija Na kraju ulice Ljubitelji dje jeg svijeta Moji su roditelji izvanzemaljci, serija za djecu Tree Hill, serija za mlade Vip Music Club Ally McBeal, serija Dragi Johne, hum. serija Prijatelji, hum. serija Prijatelji, hum. serija Veliki uspjesi hrvatskog sporta - boks: Željko Mavrovi - Lennox Lewis reprizni program Obi ni ljudi, TV serija Mijenjam svijet: Djeca sa Sutle Rije i život: Kako ljubimo? Zemlje-ljudi-pustolovine: Nepal - U zemlji Šerpa, dok. lm Falcon Beach, serija Ksena - princeza ratnica, serija Berlin: Atle ka, SP Vijes na Drugom Vrijeme Momci s Madisona, serija (12) Ciklus lmova Ala Pacina: Glengarry Glen Ross, (Uloge: Al Pacino, Jack Lemmon, Kevin Spacey; Scenarist: David Mamet (prema vlas toj istoimenoj drami odnosno kazališnom komadu); Redatelj: James Foley) VIP Music Club Scien a croa ca: Mo boja TV raspored Nogomet, LP

Pink Panther, crtana serija SpužvaBob Skockani, crtana serija Punom parom, kulinarski izazov Korak po korak, hum. serija Astro show, emisija Kako sam upoznao vašu majku, hum. serija U dobru i zlu, hum. serija Rat u ku i, hum. serija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle

06.00 06.05 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.08 09.57 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.20 14.05 14.30 14.39 14.45

16.10 16.35 17.10 17.45 17.50 18.00 19.30 19.57 20.02 20.05 20.10 21.05 22.00 22.30 22.35 22.57 22.59 23.00 23.10 23.45 00.30 01.15 01.35 02.20 03.05 03.50 03.55 04.45 05.15

Najava programa Hrvatska uživo TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom arolija, serija Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Ekspedicija u Gvajanu, dok. serija Oprah Show Burzovno izvješ e Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Oprezno s an elom, telenovela Idemo u Ameriku Jelovnici izgubljenog vremena: Jegulje iz Krke, Ce ne i Neretve Vijes + prijevod za gluhe Vrijeme sutra Spasite psa, (Uloge: Cindy Williams, Katherine Helmond, Tom Poston, Charlo e Rae, Billie Bird, Al Lewis; Scenarist: John McNamara, Haris Orkin; Redatelj: Paul Aaron) Hrvatska kulturna baš na Rijeke Hrvatske: Korana, dok. serija Kazalište u ku i, TV serija Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom arolija, serija Korner Potroša ki kod Burzovno izvješ e Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Pu ka in ma, dok. serija Pri e Ruth Rendell: The Secret House of Death, serija (12) Zvjezdane staze: Voyager, serija U uredu, hum. serija Falcon Beach, serija Velemajstor, serija Ksena - princeza ratnica, serija Skica za portret Korner Potroša ki kod Oprezno s an elom, telenovela TV ku e imaju pravo promjene programa

06.50 07.05 07.10 07.30 07.55 08.10 08.25 08.50 09.30 10.00 10.45 11.10 11.30 12.00

12.55 13.50 14.35 15.05 16.00

16.50 17.35 18.25 18.40 19.10 19.30 20.05 20.50 21.02 21.05 21.45 22.35

00.25 01.05

06.45 07.00 07.25 07.50 08.25 11.15 11.40 12.10 12.35 13.15 13.45 14.40 16.15 16.40 17.10 17.35

Lude 70-e, serija Kralj Queensa, serija Ezo TV, tarot show Nova lova, TV igra Rebelde, serija Otvori svoje srce, serija Lude 70-e, serija Kralj Queensa, serija IN magazin Trumanov show, drama Vijes Nove TV Baywatch, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Lud, zbunjen, normalan, serija Ne zaboravi s hove, glazbeni kviz Privatna praksa, serija Mr. Bean, serija Vijes Seinfeld, serija Baywatch, serija Život na sjeveru, serija Ezo TV, tarot show Trumanov show, igrani lm Seinfeld, serija Život na sjeveru, serija IN magazin Kraj programa

18.00 Rat u ku i, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 19.35 Punom parom, kulinarski izazov 20.00 Ameri ki ninja 4: Uništenje, (akcijski, 1990.; Redatelj: Cedric Sundstrom; Uloge: Michael Dudiko , David Bradley, James Booth, Robin S lle, Dwayne Alexandre) 21.40 Smrtonosna zapovijed, (akcijski triler, 1997.; Redatelj: Joseph Merhi; Uloge: Michael Madsen, Roy Scheider, Keith David, Angie Everhart, Dayton Callie, Kathy Christopherson) Vijes , informa vna emisija No pokera, show CSI: Miami, krimi serija No pokera, show Astro show, emisija

23.25 23.35 01.05 01.50 03.25

06:30 07:30 08:30 09:30 11:05 12:00 12:50 13:50 14:50 15:30 17:15 17:30 18:25 19:15 20:00

21:00

22:00 22:55 23:25 23:40 00:10 01:00 01:50 02:50 04:25 04:50 05:35 06:10

05.00 VIJESTI (HR +ZG);05.05 RADIO DROBILICA;06.30 GLAS AMERIKE;07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI(ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI(HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12:30 SPORT RAPORT; 13.00 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 MUSIC NEWS - NEW YORK - LONDON; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: TOM JONES 01.00 NO NI PROGRAM

09:58 10:00 12:00 13:00

11:00 15:40 15:42 15:45 16:00 17:00 17:15 18:00 19:00 19:15 19:18

1 x 2, emisija o kla enju Danas pogledajte... Mali oglasi Yoga & Pylates Razbija i mitova, serijski lm Vijes Lola, serijski lm 100% Me imursko, ponavljanje Me imurje danas, informa vna emisija Sport Vrijeme

14:00 16:00 17:25

13:30

NAJAVA PROGRAMA reportaža FESTIVALSKA TELEVIZIJA uživo sa Špancirfesta KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošte ene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe VEKERICA SERIJSKI FILM PEVECOV KUTAK emisija pod pokroviteljstvom

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum.

17:45 18:35 18:40 19:00 19:10 20:00 21:00 22:00 23:00 ----------------------

19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 21:30 23:30 23:35 23:50 23:53 23:55 00:00

DOKUMENTARNI PROGRAM IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE FESTIVALSKA TELEVIZIJA uživo sa Špancirfesta FESTIVALSKA TELEVIZIJA uživo sa Špancirfesta REZERVIRANO VRIJEME SERIJSKI FILM VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Voice of America Glazba Ritam ljeta Me imurje danas Sport Vrijeme Igrani lm Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of Amerika Sutra na programu

8.30 Motorsport 9.00 Leichtathle k 10.30 Nogomet 14.00 Skispringen 15.45 Nogomet, prijenos 18.45 Eurogoals 19.00 Nogomet, prijenos 21.05 Hrvanje 22.30 Kampfsport 23.30 Wa s

6.00 Poker 9.00 Doppelpass 11.00 Normal 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 Bundesliga Pur II 19.45 Ha rick, prijenos 22.30 Nogomet 0.00 Sport Clips

serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, 6.30 Tjedni izbor 9.00 Videostranice 13.00 serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana Vijes 13.05 Tjedni izbor 16.00 Dobar dan, serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 Lije nikov Koroška 16.45 Vijes 17.00 Crtani lmovi 17.20 dnevnik, serija 21:05 Uvod u anatomiju, serija Dogodovš ne u veseloj hos , crt. serija 17.30 21:50 Privatna praksa, serija 22:35 Blizu doma, Dolina na meji, emisija 18.30 LOTO 3x3 PLUS serija 23:20 Las Vegas, serija 0.00 No ni pro18.40 Izvla enje Astra 18.45 Crtani lm 19.00 gram TV Dnevnik 20.05 Sredozemlje, serija 21.00 Dokumentarna serija 21.55 Odjeci 22.45 Knjiga mene briga 23.00 Skrivnos 23.15 No ni program 07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 7.30 Vremenska panorama 8.30 Alica (R) 9.00 U20 16:00 Deine Chance! 17:00 ta 18:00 Vijes Videostranice 11.00 Dje ji program 14.45 TV 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 Tornado, lm prodaja 15.15 Tjedni izbor 16.00 Videstranice 22.35 Galileo Spezial 23.30 No ni program 17.45 Neobi ne zgode Twistovih, serija 18.10 Jasno i glasno 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 Ameri ki lm 21.45 Tempirana bomba, dok. emisija 22.30 Brane Ron el 05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallizza odra 23.45 Dnevnik pograni ne TV 0.30 wassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Videostranice ® Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani Die Promi-Singles 21.15 Oliver Lück 22:20 Toto lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv & Harry 22:50 Tv reportaža 23.20 Akte Schickprodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Dick i sal 0.15 No ni program Jane, lm 13.05 Zlo ini pred ku nim pragom, serija 15.00 Ukradeno srce, serija 15.55 Bombonom do sre e, serija 16.55 24 sata 17.05 Do posljednjeg daha serija 18.00 An eli bez 08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena krila, serija 18.55 24UR 20.00 Naša mala 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz klinika 21.00 Snježni psi, lm 22.20 24UR 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemein22.40 Zakon i red, serija 23.35 Prljavi Harry, same Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. lm 2.00 24UR 3.00 No na panorama Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 20:15 Lije nikov dnevnik, lm 22:00 Extra Sretna linija 13.25 Cybill, serija 14.20 O eva 23:30 30 Minuten Deutschland 0.00 No ni tajna, lm 16.05 Obiteljsko ra šte, hum. serija program 16.35 Uvod u anatomiju, serija 19.10 Rebelde, serija 20.00 Smoking, lm 22.15 Kos , serija 23.10 Dharma i Greg, hum. Serija 23.40 Miss Universe 2009, snimka 1.35 Love TV 2.35 08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch No na p ca 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Big 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Brother 20:00 Vijes 20:15 Die Kochpro s 21.15 Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena Frauentausch 23.15 No ni program emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 Glazbena emisija 00.10 TEST

PONEDJELJAK 24. kolovoza 2009.

TEST Najava programa Mali tani, crtana serija Dexterov laboratorij, crtana serija Na kraju ulice Ljubitelji dje jeg svijeta Moji su roditelji izvanzemaljci, serija za djecu Tree Hill, serija za mlade Vip Music Club Ally McBeal, serija Dragi Johne, hum. serija Prijatelji, hum. serija Prijatelji, hum. serija Veliki uspjesi hrvatskog sporta - vaterpolo, nale Lige prvaka 1999.: Splitska banka - Be ej Legenda o Picokima, emisija pu ke i predajne kulture Obi ni ljudi, TV serija Direkt Normalan život: Problemi pre los , emisija o osobama s invaliditetom Blaga islama na Sredozemlju: Španjolska, al Andalus, ar Maura - dok. serija Falcon Beach, serija Ksena - princeza ratnica, serija Vijes na Drugom U vrtu pod zvijezdama Johnny Bravo, crtana serija VIP Music Club Velemajstor, serija Vijes na Drugom Vrijeme Odmori se, zaslužio si, TV serija Momci s Madisona, serija (12) Ciklus lmova Cate Blanche : Dar, (Uloge: Cate Blanche , Giovani Ribisi, Keanu Reeves, Kim Dickens, Ka e Holmes, Hilary Swank, Kreg Kinnear; Redatelj: Sam Raimi) Na rubu znanos : Jacob Lieberman - znanost o svjetlos TV raspored

Pink Panther, crtana serija SpužvaBob Skockani, crtana serija Punom parom, kulinarski izazov Korak po korak, hum. serija Astro show, emisija Kako sam upoznao vašu majku, hum. serija U dobru i zlu, hum. serija Rat u ku i, hum. serija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija Tajna okolade, telenovela Heroji iz stras , dramska serija (dvije epizode) Korak po korak, hum. serija Pod is m krovom, hum. serija Kako sam upoznao vašu majku, hum. serija U dobru i zlu, hum. serija


04.35 04.40 05.30

03.35

02.45

01.45 02.15

22.30 22.35 22.57 22.59 23.00 23.10

19.15 19.30 19.57 20.02 20.10

19.14

17.15 17.50

15.05 15.35 15.55 16.05 16.10

11.55 12.00 12.10 12.13 12.15 12.30 13.25 14.00

10.00 10.09 10.10 10.20

09.55

09.10 09.25

06.10 06.15 07.15 07.45 08.00 08.10

TV ku e imaju pravo promjene programa

Najava programa Lijepom našom: Gruda Alpe-Dunav-Jadran TV kalendar Vijes Rachlin i prijatelji sviraju Kvintet Franza Scuberta Skica za portret Ludi rimski carevi: Neron, znanstveno-obrazovna serija HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture P.D.James: Smrt sudskog vještaka, mini-serija Burzovno izvješ e Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Plodovi zemlje Split: More Vizije budu nos : Kvantna revolucija, dok. serija Mir i dobro Hrvatska kulturna baš na Vijes Vrijeme sutra a smo na ovon svitu dramska serija Narodna medicina, dok. serija Kakvi frajeri 2!, (Uloge: Charlie Sheen, Valeria Golino, Lloyd Bridges, Richard Crenna, Brenda Bakke, Miguel Ferrer, Rowan Atkinson, Jerry Haleva; Redatelj: Jim Abraham) Za one koji misle unaprijed CO LOTO 6/45 Dnevnik Sport Vrijeme Divlja horda, (Uloge: William Holden, Ernest Borgnine, Robert Ryan, Emilio Fernandez, Edmond O’Brien, Warren Oates, Strother Mar n; Redatelj: Sam Peckinpah) Burzovno izvješ e Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Filmski klub: Gepard, (Uloge: Burt Lancaster, Alain Delon, Claudia Cardinale, Paolo Stoppa, Rina Morelli, Romolo Valli; Scenaris : Suso Cecchi d’Amico, Pasquale Festa Campanile, Enrico Medioli, Massimo Franciosa, Luchino Viscon (prema romanu Giuseppea Tomasija di Lampeduse); Redatelj: Luchino Viscon ) Narodna medicina, dok. serija Ludi rimski carevi: Neron, znanstveno-obrazovna serija Duhovni velikani: Juraj Dobrila - Na ast Bogu i dobrobit naroda, dok. lm Vizije budu nos : Kvantna revolucija, dok. serija Skica za portret Plodovi zemlje Split: More

20.00

17.45 18.30 19.05

17.15

14.05 15.35

12.35 13.10

11.40

09.40 10.35 11.15

09.15

08.20

00.50

00.15 00.30

22.20

22.10 22.15

19.10 19.35 20.10

15.50 16.10 18.25

12.50 13.25 13.50

10.50 11.00 12.00 12.10 12.25

09.30 10.00

08.10

07.45

07.15 07.20

07.00

01.00 NO NI PROGRAM

Duke) 22.00 CSI: Miami, krimi serija 22.45 Tony- Arena Zagreb, snimka TV vodi + panorame koncerta turis kih središta Hrvatske 00.25 Sastanak s nepoznatom, Najava programa igrani lm, komedija Obitelj Addams, crtana serija Dvostruka zbrka, serija za djecu Banda iz Sugar Creeka 4: 06:35 Atom, crtana serija Tajno skrovište, (Uloge: 07:00 Winx, crtana serija Levi Bonilla, Kody Brown, 07:25 Pocoyo, crtana serija Samuel Hodge, Lexi 07:45 Balto, animirani lm Johnson, Jacob Velco , Jay 09:00 Kralj Queensa, serija St. Onge, Je Rose, Parks 10:00 Magazin Lige prvaka Stamper, Steve Mar n, Ben 10:30 Automo v, auto-moto Johnson III, Josh Garmon, magazin Luke Garmon, Melakeh 11:00 Novac, business magazin Brooks; Scenarist i redatelj: 11:30 Lanac sudbine, serija Owen Smith) 13:10 Bilo jednom na Divljem Jura Hura zapadu, (1968., SAD, Duhovni velikani: Juraj vestern; Redatelj: Sergio Dobrila - Na ast Bogu i Leone; Glume: Henry dobrobit naroda, dok. lm Fonda, Claudia Cardinale, Biblija Jason Robards, Charles Zagreb: Misa, prijenos Bronson, Gabriele Ferze ) Fotogra ja u Hrvatskoj 15:55 Svjetlost dana, igrani lm Sportske igre mladih 09. -1.dio Hannah Montana, serija za 17:00 Vijes mlade 17:10 Svjetlost dana, igrani lm Slikovnica 2.dio Studio F1 18:00 Mr. Bean, serija Valencia: Formula 1 za 18:30 Naša mala klinika, serija Veliku nagradu Europe, 19:15 Dnevnik Nove TV prijenos 20:00 Nad Lipom 35, glazbenoStudio F1 humoris ni show Berlin: Atle ka, SP 21:00 Stoj! Ili e moja mama Berlin: Atle ka, SP puca , (1992., SAD, maraton (Ž), snimka akcija; Redatelj: Roger Sportski program Spo swoode; Glume: Garaža Sylvester Stallone, JoBeth HNL: Rijeka - Hajduk, Williams, Wing Rhames, prijenos Estelle Ge y, John Wesley, Sportske vijes J. Kenneth Campbell) Za one koji misle unaprijed 22:30 Red Carpet, showbiz CO magazin (15) Mišo Kova : Svojoj vjernoj 23:40 Televizijska posla, serija publici, snimka koncerta 00:40 Apokalipsa danas, (1979., Mini HNL SAD, ratna drama; Redatelj: Nove avanture stare Francis Ford Coppola ; Chris ne, hum. serija Glume: Laurence Fishburne, TV raspored Marlon Brando, Robert Duvall, Mar n Sheen, Dennis Hopper, Harrison Ford) Jesen s že, Dunjo moja, 03:55 Ljubav s potpunim dramska serija neznancem, roman na Skrivene poruke, hum. komedija serija 05:35 Red Carpet, showbiz Ulica Sezame, crtana serija magazin (15) Ben 10, crtana serija 06:35 Kralj Queensa, serija Oto na ekipa, dramska 07:00 Kraj programa serija Jesen s že, Dunjo moja, dramska serija Bibin svijet, hum. serija Mjenja nica, zabavna emisija Bingo, igrani lm, obiteljski 05.00 RADIO BUDILICA; 06.30 GLAS Povratak u plavu lagunu, AMERIKE; 07.00 HITOVI TJEDNA; 07.30 igrani lm, pustolovna RECEPTI AKOVE KIH MLINOVA; 08.00 ljubavna drama VIJESTI; 08.15 RADOSNA VIJEST; 09.00 Odred za isto u, dok. EVERGREENCAJG; 10.00 VIJESTI (ZG) + emisija HR AK INFO; 10.05 HALO OLDTIMERI; Exkluziv, magazin 11.00 POLJOPRIVREDNA EMISIJA; 12.00 Vijes , informa vna emisija TJEDNIK; 12.45 JA SAM S VAMA U SVE Nadreality, zabavna emisija DANE...; 13:00 HR AK INFO; 13.03 A SRCE (dvije epizode) KUCA; 13.15 ME IMURSKI MINULI CAJTI; 15.30 VIJESTIZA DOBAR TEK - REPRIZA; Ameri ki žigolo, (triler; 16.30 VIJESTI (ZG); 16.35 LIGA 98; 18.30 Redatelj: Paul Schrader; Uloge: Richard Gere, Lauren VIJESTI(ZG); 18.35 FORMULA 13; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 AB POEZIJA; 00.00 Hu on, Hector Elizondo, Music Special; CROSBY, STILLS & NASH Nina Van Pallandt, Bill Ku anice, serija 18:25 Hitna služba, serija 19.30 Newton 20:00 ZIB 20 20:07 Vrijeme 20:15 Dobre godine, lm 22.15 ZiB Flash 22.25 Hautnah, lm 0.25 No ni program

17:00

15:00 15:30 16:00

14:13 14:15

10:00

13:30

07:55 07:57 08:00 12:00 12:30

FESTIVALSKA TELEVIZIJA uživo sa Špancirfesta NAJAVA PROGRAMA PEVECOV KUTAK emisija pod pokroviteljstvom VJERA I NADA vjerski program EUROPSKI DNEVNIK TV magazin RAZBIJA I MITOVA znanstvenopopularna serija HRVATSKO SRCE OD SJEVERA DO JUGA EUROPE putopisni serijal

Danas pogledajte… Mali oglasi Dje ja televizija Pat pozicija, zabavna emisija Me imurske škole, ponavljanje 100% me imursko

6.10 Jutarnji program 7.25 Program za djecu i mladež 12.30 Jamie Oliver 12.55 Moja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Freddie 14.45 Simpsoni 15.10 Smallville, serija 16:15 Što je sa Brianom?, serija 17:00 Alles Be y! 17:45

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 Glazbena emisija 00.10 TEST

00:10 ---------------

22:00

20:30

19:30 20:00

18:10 18:55 19:00

00:45 01:15

15:00 16:00 17:00 17:30 18:15 19:15 19:30 23:45

EUROMAXX TV magazin IZ PROŠLOSTI TV kalendar FESTIVALSKA TELEVIZIJA uživo sa Špancirfesta VTV TJEDNIK FESTIVALSKA TELEVIZIJA uživo sa Špancirfesta FESTIVALSKA TELEVIZIJA uživo sa Špancirfesta SVIRAMO SAMO ZA VAS glazbeni kviz IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Pri e iz života, ponavljanje Razbija i mitova, serijski lm Tjedna kronika Lola, serijski lm Snimka koncerta Tjedna kronika Glazba koja srce dira Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija Tjedna kronika Sutra na programu

8.30 Tenis 10.00 Leichtathle k, prijenos 13.45 Nogomet, prijenos 15.45 Rallye, prijenos 16.15 Leichtathle k, prijenos 18.30 Nogomet, prijenos 21.30 Tenis 23.00 Motorsport

6.00 Poker 9.30 Bundesliga Pur 11.00 Doppelpass, prijenos 14.15 Poker 16.15 Sportquiz 18.15 Formula 1 19.30 Ha rick 21.00 Bundesliga Pur 23.00 Sport Clips

07:45 Stažist, hum. serija 8:40 CineTipp08:50 Gülcan und Collien ziehen aufs Land 09:50 Sarah & Marc 10:45 Disney Filmparade 12.10 Crtani lm 12:20 Animirani lm 13.50 Charlijevi an eli, lm 16.00 Eureka, serija 17.00 4400, serija 18:00 News me 18:10 Simpsoni, crtana serija 19:10 Galileo 20:15 Apoka7.30 Videostranice 10.30 Glazba 11.00 TV lipsa, lm 22.15 Gothika, lm 0.25 No ni prodaja 11.30 Volim Lucy, serija 12.00 Naša program pjesma 12.20 TV prodaja 12.55 Film za djecu i mladež 15.00 Sport nedjeljom 18.15 Videospotovi 19.30 Vijes 20.00 Ushuia, serija 20.45 Fraiser, serija 21.15 Taj život, 08:00 Weck Up 10:00 Zack! 10:30 Paare serija 21.55 Ve er baleta 22.45 Dnevnik 11:00 Deich TV 11:30 Film za djecu i pograni ne TV 23.15 Videostranice mladež 13:20 Das weiß doch jedes Kind! 14:20 Grä n gesucht 15:30 Inspektor Rex, serija 16:30 Der Bulle von Tölz, lm 18:30 Vijes 19:05 Grä n gesucht 20:15 07.45 TV prodaja 8.00 Dje ji program Vojna ekipa za o evid, serija 21:15 Men10.45 Provjereno 11.40 Mo prirode, talist, serija 22:15 Sechserpack 22:45 dok. serija 12.50 Princeza Diana, Planetopia 23:30 Vojna ekipa za o evid, dok. serija 13.45 Formula 1, prijenos serija 0.30 No ni program utrke 16.05 Video snimke, dok. serija 16.25 Svježe rastavljena, serija 17.20 Beethoven 4, lm 18.55 24 UR 20.00 Otac pod prisilom, lm 21.35 Eli Stone, 08:00 Princ iz Bel Aira, hum. serija serija 22.30 Ivana Orealnska, lm 0.25 09:00 Alles was zählt 11:30 Autopro s No na panorama 12:00 Air Race 14:00 Serije za djecu i mladež 15:40 Mein Garten 16:45 Mario Barth 17:45 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Exclusiv Spezial 20:15 7.45 TV prodaja 8.00 EZO.TV 9.05 Zack Dobra vremena, lm 22.15 Spiegel Tv and Cody, serija 9.35 Potpuni divljaci, Magazin 23.00 No ni program hum. serija 10.00 Sportska srca, hum. serija 10.30 Škola za parove, serija 11.00 Doma i kraj 11.50 Cybill, hum. serija 12.25 Fantas ni poziv 13.55 Velike ideje 8.00 Dje ji program 11:00 Magic A ack za mali svijet, dok. serija 14.30 Columbo: 11:15 Doug 12:15 Stanley 12:45 Higglystadt Pristanište, lm 16.15 Tajni agen , serija Helden 13.15 Crtani lmovi 14:15 Reprize 17.20 Kojak, serija 18.15 Pazi, kamera! serija 16:05 Skunk Fu 16:20 Camp Lazlo 18.45 Panika v zraku, hum. serija 19.15 16:40 Typisch Andy! 17:45 Hotel Zack & TV Tuba 20.00 Naplata, lm 21.30 Žene Cody 19:15 Disneys Kuzcos Königsklasse vojnika, serija 22.25 Serijski ubojica, lm 19:45 Hotel Zack & Cody 20:15 Mein ver0.00 Obitelj Soprano, serija 1.05 Love TV schär es, lm 22:10 Zakon i red: Odjel za 2.05 No na p ca žrtve, serija 23:05 Der Knast, dok. serija 0.10 No ni program

8.00 Dje ji program 9.55 Koncert 10.30 Divlje živo nje 10.55 Ozare 11.30 Serija za djecu i mladež 12.00 Ljudi i zemlja 13.00 Vijes 13.10 Tjedni izbor 15.00 Videspotovi 16.05 Simpsoni 16.30 Vijes 16.50 Ameri ki lm 18.35 Izvla enje lota 18.45 Crtani lm 19.00 Dnevnik 20.00 24, serija 20.45 Dokumentarna emisija 22.00 Vijes 22.45 Ameri ki lm 0.25 No ni program

NEDJELJA 23. kolovoza 2009.

Najava programa Hrvatska uživo TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom arolija, serija Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Prirodni svijet: Medvjedi nao ari - Šumske sjene, dok. lm Oprah Show Burzovno izvješ e Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Oprezno s an elom, telenovela HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta Idemo u Ameriku Jelovnici izgubljenog vremena: Zlatna riba od koralja i srebra Vijes + prijevod za gluhe Vrijeme sutra Julia, (Uloge: Jane Fonda, Vanessa Redgrave, Jason Robards, Maximillian Schell, Hal Holbrook, Rosemary Murphy, Meryl Streep; Scenarist: Alvin sargent (prema autobiografskom romanu Lillian Hellmann); Redatelj: Fred Zinnemann) Brodovi hranitelji: Posljednji drveni autobusi, dok. serija Kazalište u ku i, TV serija Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom arolija, serija U objek vu Drugi Dubrovnik, dok. lm Kratki susre Burzovno izvješ e Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Pu ka in ma, dok. serija Pri e Ruth Rendell: Vanity dies hard, serija (12) Zvjezdane staze: Voyager, serija U uredu, hum. serija Falcon Beach, serija Ksena - princeza ratnica, serija Skica za portret Jelovnici izgubljenog TV ku e imaju pravo promjene programa

03.20 03.25

01.30 01.50 02.35

00.45

20.10 21.05 21.40 22.15 22.45 22.50 23.12 23.14 23.15 23.25 00.00

17.50 18.00 19.30 19.57 20.02 20.05

17.10 17.45

16.35

14.30 14.39 14.40

13.20 14.05

13.15

11.10 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30

10.00 10.09 10.10 10.15

09.08 09.57

06.00 06.05 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05

Pink Panther, crtana serija Transformeri, crtana serija Punom parom, kulinarski izazov 08.10 Korak po korak, hum. serija 08.45 Astro show, emisija 11.35 Kako sam upoznao vašu majku, hum. serija 12.00 U dobru i zlu, hum. serija 12.30 Rat u ku i, hum. serija 12.55 Exkluziv, magazin 13.10 Ve era za 5, lifestyle emisija 13.45 Tajna okolade, telenovela 14.35 Heroji iz stras , dramska serija (dvije epizode) 16.15 Korak po korak, hum. serija 16.40 Pod is m krovom, hum. serija 17.10 Kako sam upoznao vašu majku, hum. serija 17.35 U dobru i zlu, hum. serija 18.00 Rat u ku i, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 19.35 Punom parom, kulinarski

07.05 07.20 07.45

07.00 TV vodi + panorame turis kih središta Hrvatske 07.05 Najava programa 07.10 Mali tani, crtana serija 07.30 Dexterov laboratorij, crtana serija 07.55 Na kraju ulice 08.10 Ljubitelji dje jeg svijeta 08.25 Moji su roditelji izvanzemaljci, serija za djecu 08.50 Tree Hill, serija za mlade 09.30 Vip Music Club 10.00 Ally McBeal, serija 10.45 Dragi Johne, hum. serija 11.10 Prijatelji, hum. serija 11.30 Prijatelji, hum. serija 11.55 Veliki uspjesi hrvatskog sporta - rukomet, nale Lige prvaka 1999.: Zagreb Barcelona 13.20 Drugo mišljenje: Boles oka 13.50 Trenutak spoznaje 14.40 Zemlje-ljudi-pustolovine: K eri Hindukuša, dok. lm 15.25 Falcon Beach, serija 16.10 Ksena - princeza ratnica, serija 16.55 VIP Music Club 17.30 Berlin: Atle ka, SP - emisija 18.00 Berlin: Atle ka, SP prijenos 21.30 Berlin: Atle ka, SP - emisija 21.50 Vijes na Drugom 22.02 Vrijeme 22.05 Momci s Madisona, serija (12) 23.00 Vip Music Club LP 01.00 Drugi red partera, emisija o kazalištu 01.40 TV raspored -------- Europska nogometna liga

vremena: Zlatna riba od koralja i srebra 03.45 Brodovi hranitelji: Posljednji drveni autobusi, dok. serija 04.15 U objek vu 04.45 Kratki susre 05.15 Oprezno s an elom, telenovela

Lude 70-e, serija Cosby show, serija Ezo TV, tarot show Nova lova, TV igra Rebelde, serija Otvori svoje srce, serija Lude 70-e, serija Kralj Queensa, serija IN magazin Idealan muž, (1999., VB/ SAD, drama; Redatelj: Oliver Parker; Glume: Cate Blanche , Minnie Driver, Rupert Evere , Julianne Moore, Jeremy Northam) Vijes Baywatch, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Navy CIS, serija Iskonski strah, (SAD, 1996., triler; Redatelj: Gregory Hoblit; Glume: Richard Gere, Laura Linney, Edward Norton, John Mahoney) Zakon brojeva, serija Vijes Seinfeld, serija Baywatch, serija Život na sjeveru, serija Ezo TV, tarot show Posrnuli ratnici, (2005., SAD, horor; Redatelj: Kevin VanHook; Glume: Casper Van Dien, Kristen Miller, Geo rey Lewis, Navid Negahban, Sco Whyte, Robert Allen Mukes, Robert Wagner) Seinfeld, serija Život na sjeveru, serija IN magazin Rebelde, serija Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) +HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 13.00 CNN VIJESTI; 13.03 TUŽIBABA; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 17.00 HIT DANA; 17.03 KULTURNJAK; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.25 CRO TOP 5; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA SVIH VREMENA; 22.30 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: GEORGE HARRISON 01.00 NO NI PROGRAM

04:40 05:05 05:50 06:25 07:00

23:00 23:50 00:05 00:35 01:25 02:15 03:15

17:15 17:30 18:25 19:15 20:00 20:50

07:15 07:40 08:30 09:30 11:10 12:05 12:55 13:55 14:55 15:35

izazov 20.00 Mjenja nica, zabavna emisija 20.55 Uvod u anatomiju, dramska serija (dvije epizode) 22.25 CSI: New York, krimi serija 23.20 Vijes , informa vna emisija 23.35 No pokera, show 01.05 Kos , krimi serija (dvije epizode) 02.35 No pokera, show 04.10 Astro show, emisija

5.20 Dje ji jutarnji program 10.00 Film za djecu i mladež 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj! 15.00 Ljubav, dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Popstars 22.15 red! Stars, Lifestyle & More 23.15 Tv Total 0.10 No ni program

lmovi 14.00 Dokumentarne serije 15.50 Hallo Holly 16.15 Gilmorice, serija 17.00 Humoris na serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 Simpsoni, crtana serija 18.30 Anna i njezina ljubav 19.00 Stažis , hum. serija 20.00 Vijes 20.15 Dr. House, serija 21.05 Ekipa za o evid, serija 21.45 ZiB Flash 22.40 Otvorena ku a 0.00 No ni program

19:15 19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 21:30 23:30 23:35 23:50 23:53 23:55 00:00

11:00 15:40 15:42 15:45 16:00 17:00 17:15 18:00 19:00

1 X 2, emisija o kla enju Danas pogledajte... Mali oglasi Yoga & Pylates Razbija i mitova, serijski lm Vijes Lola, serijski lm Pravo na obranu, ponavljanje Me imurje danas, informa vna emisija Sport Vrijeme Voice of America Poslovni magazin, ponavljanje O ma i duša, serijski lm Me imurje danas Sport Vrijeme Igrani lm Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of Amerika Sutra na programu

20:00 21:30 23:00 ----------------------

08:58 09:00 11:15 12:00 14:00 16:00 17:25 18:35 18:40 19:00 19:10

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA jutarnji program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju KOKTEL SPECIJAL glazbena emisija VEKERICA PRAVO NA OBRANU serijski lm GLAZBENI PROGRAM IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE NINJA KORNJA E animirana serija (1/12) REZERVIRANO VRIJEME SERIJSKI FILM VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

8.55 Dje ji program 10.35 Film za djecu i 9.00 Leichtathle k, prijenos 17.45 Eurogoals mladež 12.15 Obalna straža, serija 13.00 Crtani 18.00 Leichtathle k, prijenos 22.00 Tenis

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni proKoncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena gram 14.30 Sportquiz 17.30 DSF Reportaža 20.15 emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 Poker 22.15 Männer Tv 23.00 Sportquiz Glazbena emisija 00.10 TEST

07:30 Tv prodaja 18:00 Vijes 18:05 Glazbeni spomini z borisom kopitarjem 19:00 Z glasbo in s plesom ... 20:00 Dokumentarna serija 05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kall20:35 Ameri ki lm 22:35 Emisija nakon utak- wassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja mice 23:30 Film 01:10 Infokanal Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Das Geisterschloss, lm 22.20 Vojna ekipa za 7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmoo evid, serija 23.15 No ni program vi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Sin je svjedok, lm 13.05 Zlo ini pred ku nim pragom, serija 15.00 Ukradeno srce, serija 15.55 Bombonom 08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena do sre e, serija 16.55 24 sata 17.05 Do posljed- 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz njeg daha serija 18.00 An eli bez krila, serija 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemein19.00 24 sata 20.00 Naša mala klinika 20.55 same Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Sakuplja kos ju, lm 22.30 24 UR 22.50 Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Sakupljaš kos ju, nastavak lma 23.30 Dr. Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen House, serija 0.25 Dragnet, lm 2.20 No na Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 panorama Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Cobra 11, serija 21.15 Ekipa za o evid, serija 22.15 Kos , serija 0.00 No ni program 6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Cybill, serija 14.20 Muškarac bez srca, lm 16.05 Obiteljsko ra šte, hum. 5.10 Jutarnji program za djecu 09:00 Frauenserija 16.35 Uvod u anatomiju, serija 18.00 tausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 PokéSvijet 18.55 Rebelde, serija 19.30 Dok nas smrt mon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 ne rastavi, hum. serija 20.00 Zvijezda, lm Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Hintern Sofa 21.35 Kos , serija 22.30 Dharma i Greg, hum. an der Front, hum. serija 17.00 Još uvijek stojim, hum. serija 19.00 Big Brother 20:00 Vijes serija 23.00 7 sekundi, lm 0.40 Love Tv 20.15 Zakon i red, serija 21.10 Frauentausch 23.15 Exklusiv 0.10 No ni program

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Male sive celice 09:50 Crtani lm 09:55 Mi znamo 10:15 Berlin, Berlin, serija 10:40 Z vami 11:35 Omizje 13:00 Vijes , sport, vrijeme 13:15 Vojko Anzeljc 13:45 Piramida 15:00 Vijes 15:10 Mostovi – Hidak 15:40 Crtana serija 16:05 Dokumentarni lm 16:20 Jedanaesta škola 17:00 Novos , slovenska kronika, sport, vrijeme 17:30 Jasno i glasno 18:30 Žrebanje deteljice 18:40 Crtani lm 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Milijunaš z Jonasom 20:55 Tjednik 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:00 Knjiga mene briga 23:20 Koncert 00:55 Dnevnik

ETVRTAK 20. kolovoza 2009.


06.00 06.05 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.08 09.57 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.20 14.05 14.30 14.39 14.45 16.20 16.35 17.10 17.45 17.50 18.00 19.23 19.30 19.57 20.02 20.05 20.10 21.05

22.50 22.55 23.17 23.19 23.20 23.30 00.05 00.50 01.35 01.55 02.40 03.25 04.45 05.15

Najava programa Hrvatska uživo TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom arolija, serija Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Prirodni svijet: Jazavci Jazbinske tajne, dok. lm Oprah Show Burzovno izvješ e Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Oprezno s an elom, telenovela Idemo u Ameriku Jelovnici izgubljenog vremena: Luk kojim miriše vrijeme Vijes + prijevod za gluhe Vrijeme sutra Gospo ica Marple, mini serija Skica za portret Brodovi hranitelji: Posljednji pokušaji, dok. serija Kazalište u ku i, TV serija Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom arolija, serija Kartel, (Uloge: Vin Diesel, Larenz Tate, Timoty Olyphant, Geno Silva, Jacqueline Obradors, Steve Eas n; Scenaris : Chris an Gudegast, Paul Scheuring; Redatelj: F. Gary Gray) Burzovno izvješ e Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Pu ka in ma, dok. serija Pri e Ruth Rendell: The Secret House of Death, serija (12) Zvjezdane staze: Voyager, serija U uredu, hum. serija Falcon Beach, serija Ksena - princeza ratnica, serija reprizni program Brodovi hranitelji: Posljednji pokušaji, dok. serija Oprezno s an elom, telenovela

TV ku e imaju pravo promjene programa

07.00 TV vodi + panorame

Malkovich, Tchéky Karyo, Vincent Cassel) 00.25 Vijes , informa vna emisija 00.35 CSI: New York, krimi serija 01.20 Plavi led, igrani lm, akcijski 03.00 Astro Show, emisija

07:15 Lude 70-e, serija 07:40 Cosby show, serija 08:30 Ezo TV, tarot show 09:30 Nova lova, TV igra 10:50 Rebelde, serija 11:45 Otvori svoje srce, serija 12:35 Lude 70-e, serija 13:35 Kralj Queensa, serija 14:35 IN magazin 15:15 Savršen par, (1985., roman na drama; Redatelj: James Bridges; Glume: John Travolta, Jamie Lee Cur s, Rosalind Allen, Stefan Gierasch, Jann Wenner, Anne De Salvo) Adam (John Travolta) je novinar magazina ‘Rolling Stone’, a 17:15 Vijes 17:30 Baywatch, serija 18:25 IN magazin by Bijele udovice 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Zadatak: Uhva te šakala, (1997., Kanada, triler; redatelj: Chris an Duguay; glume: Aidan Quinn, Donald Sutherland, Ben Kingsley, Claudia Ferri, Celine Bonnier, Vlasta Vrana) 22:00 Prljavi poslovi, (V.B., Kanada, 2001., akcijska komedija; Redatelj: Ronny Yu; Glume: Samuel L. Jackson, Nigel Whitmey, Robert Jezek, Emily Mor mer, Meat Loaf, Jake Abraham) 23:35 Lice s ožiljkom, (1983., kriminalis ki lm; Redatelj: Brian De Palma; Glume: Al Pacino, Steven Bauer, Michelle Pfei er, Mary Elizabeth Mastrantonio, Robert Loggia, F. Murray Abraham) Ezo TV, tarot show Rezovi, igrani lm (18) Savršen par, igrani lm Kraj programa 02:20 03:20 05:10 07:00

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI; 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 13:00 CNN VIJESTI; 13.03 MOJ AUTO; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 TOP 5 MUSIC NEWS; 15.00 CNN VIJESTI; 16.16 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.30 ZLEVANKA REPRIZA; 19.00 HIT DANA; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 ELECTRONIC DISCOVERY; 00.00 Music Special; NENO BELAN & FIUMENS LIVE 01.00 NO NI PROGRAM

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Schmitz in the City 22.15 Mensch Markus 23.15 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Happy O o! 20.15 Die 10 witzigsten Tv-Shows 21.00 Die ul ma ve Chart Show 0.00 No ni program

08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 16:05 Hintern Sofa an der Front, hum. serija 17.00 Još uvijek stojim, hum. serija 19.00 Big Brother 20.00 Vijes 20.15 Nomad, lm 22.20 Dupli paket, lm 0.35 No ni program

6.00 Poker 9.00 DSF Motor 10.00 Formula 1, prijenos 11.40 Reklamni program 14.00 Formula 1, prijenos 15.40 Sportquiz 17.15 Nogomet 18.30 Bundesliga aktuell 21.15 Heimspiel, prijenos 22.30 Ha rick

18:40 19:00 19:10 20:00

19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 21:30 23:05 00:00 00:05 00:20 00:23 00:25 00:30

VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE NINJA KORNJA E animirana serija FESTIVALSKA TELEVIZIJA uživo sa Špancirfesta FESTIVALSKA TELEVIZIJA uživo sa Špancirfesta FESTIVALSKA TELEVIZIJA uživo sa Špancirfesta VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Vrijeme Voice of America Vinoteka, emisija o kulturi pijenja vina Ritam ljeta, zabavno-mozai na emisija Me imurje danas Sport Vrijeme Hit ljeta, zabavna emisija Trzalica, glazbena emisija Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of America Sutra na programu

9.00 Leichtathle k, prijenos 13.00 Tenis 14.30 Leichtathle k 16.45 Eurogoals 17.00 Leichtathle k, prijenos 22.00 Tenis 23.45 Eurogoals

1 X 2, emisija o kla enju Danas pogledajte... Mali oglasi Yoga & Pylates Razbija i mitova, serijski lm Vijes Lola, serijski lm O ma i duša, serijski lm, ponavljanje Me imurje danas, informa vna emisija Sport

23:00 ----------------------

19:00 19:15

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA jutarnji program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju EUROPSKI DNEVNIK TV magazin ARTS 21 magazin o umjetnosti DOKUMENTARNI PROGRAM VEKERICA PRAVO NA OBRANU serijski film METAL EYE glazbena emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar

21:30

21:00

08:58 09:00 11:15 12:00 12:30 13:00 14:00 16:00 17:25 18:35

11:00 15:40 15:42 15:45 16:00 17:00 17:15 18:00

8.10 Jutarnji program za djecu 12.15 Obalna straža, serija 13.00 Crtani lmovi 15.25 Hallo Holly, serija 16.15 Gilmorice, serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 ZiB Flash 17.50 Simpsoni, crtana serija 19.00 Stažist, hum. serija 19.30 Moj ujak Charlie, hum. serija 20.15

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 Glazbena emisija 00.10 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Cybill, serija 14.20 Muškarac bez srca, lm 16.05 16.05 Obiteljsko ra šte, hum. serija 16.35 Uvod u anatomiju, serija 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Vjen ajmo se, lm 21.35 Oblik stvari, lm 23.15 udovišta iz prošlos , lm 0.45 Love Tv

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 U na leta izumitelja Polža, slovenski lm 13.05 Zlo ini pred ku nim pragom, serija 15.00 Ukradeno srce, serija 15.55 Bombonom do sre e, serija 16.55 24 sata 17.05 Do posljednjeg daha serija 18.00 An eli bez krila, serija 19.00 24 sata 20.00 Naša mala klinika 20.55 Lara Cro , lm 22.35 24 UR 22.55 Zakon i red, serija 23.50 Galaksija, lm 2.55 No na panorama

7.30 Videostranice 8.30 Mostovi - Hidak 9.00 Videospotovi 11.00 TV prodaja 11.30 Dje ji program 13.00 Videostranice 16.35 TV prodaja 17.05 Dokumentarna serija 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Vic za Jurja 18.50 Minijature 19.00 Videospotovi 20.00 Ameri ki lm 21.30 Praksa, serija 22.15 Ameri ki lm 23.15 Jazz u Sloveniji 1.15 Dnevnik prekograni ne TV 3.20 Videostranice

Tko je Fred?, lm 21.55 ZiB Flash 22.00 Monk, serija 22.55 No ni program 6.55 Tjedni izbor 10.00 Dje ni program 13.00 Vijes 14.00 Tjedni izbor 16.00 Mostovi Hidak 16.45 Vijes 17.00 Divlja ma ka, am. serija 17.25 Iz putne torbe 17.55 Dokumen07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 tarna serija 18.30 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, 20.00 Ameri ki lm 21.30 Homo turis cus hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u 22.15 Vijes 23.00 Pono ni klub 0.20 No ni anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo program obitelj! 15:00 U20 16:00 U20, dok. serija 17.35 ta 19.25 Galileo 20.15 Nacionalna sigurnost, lm 22.20 Galileo Mystery 23.15 Focus Tv 0.15 No ni program

PETAK 21. kolovoza 2009. turis kih središta Hrvatske 07.05 Najava programa 07.10 Mali tani, crtana serija 07.30 Dexterov laboratorij, crtana serija 07.55 Na kraju ulice 08.10 Ljubitelji dje jeg svijeta 08.25 Moji su roditelji izvanzemaljci, serija za djecu 08.50 Tree Hill, serija za mlade 09.30 Vip Music Club 10.00 Ally McBeal, serija 10.45 Dragi Johne, hum. serija 11.10 Prijatelji, hum. serija 11.30 Prijatelji, hum. serija 12.00 Veliki uspjesi hrvatskog sporta - odbojka, nale Lige prvakinja 1999.: Dubrova ka banka Vaki ank 13.05 reprizni program 13.20 Obi ni ljudi, TV serija 14.05 Znanstvena pe ca 14.35 Zemlje-ljudi-pustolovine: uvari Ararata, dok. lm 15.25 Falcon Beach, serija 16.10 Ksena - princeza ratnica, serija 17.00 Berlin: Atle ka, SP 21.35 Vijes na Drugom 21.47 Vrijeme 21.50 Momci s Madisona, serija (12) 22.45 Menkellov inspektor Wallander, mini-serija (12) 00.25 VIP Music Club 01.00 Posebni dodaci, emisija o lmu 01.40 TV raspored

07.05 07.20 07.45 08.10 08.45 11.35 12.00 12.30 12.55 13.10 13.45 14.35 16.15 16.40 17.10 17.35 18.00 18.30 18.55 19.05 19.35 20.00

21.45

Pink Panther, crtana serija SpužvaBob Skockani, crtana serija Punom parom, kulinarski izazov Korak po korak, hum. serija Astro show, emisija Kako sam upoznao vašu majku, hum. serija U dobru i zlu, hum. serija Rat u ku i, hum. serija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija Tajna okolade, telenovela Heroji iz stras , dramska serija (dvije epizode) Korak po korak, hum. serija Pod is m krovom, hum. serija Kako sam upoznao vašu majku, hum. serija U dobru i zlu, hum. serija Rat u ku i, hum. serija Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija Punom parom, kulinarski izazov Plavi led, (akcijski; Godina: 1992.; Uloge: MIchael Caine, Sean Young, Ian Holm) Ivana Orleanska, (povijesna drama; Redatelj: Luc Besson ; Uloge: Milla Jovovich, Dus n Ho man, Faye Dunaway, John

06.30 Najava programa 06.35 TV kalendar 06.50 Vrijeme je za jazz: HGM jazz orkestar Zagreb i David Liebman 08.00 Vijes 08.15 Kinoteka - ciklus klasi nog vesterna: Ljepo ca iz Montane, (Uloge: Jane Russell, George Brent, Sco Brady, Forrest Tucker, Andy Devine; Redatelj: Alan Dwan) 09.40 Skica za portret 09.55 Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.20 Ku ni ljubimci 10.55 Normalan život, emisija o osobama s invaliditetom 11.55 Burzovno izvješ e 12.00 Dnevnik 12.10 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 Oprezno s an elom, telenovela 13.20 Prizma, mul nacionalni magazin 14.05 Duhovni izazovi 14.35 Reporteri - izbor: Urote - 11. rujna 15.40 Znanstvene vijes 15.45 Alpe-Dunav-Jadran 16.20 Vijes 16.29 Vrijeme sutra 16.35 Celeste osvaja Manha an, (Uloge: Majandra Del no, Nicholas Brendon, Ethan Embry, Michael Boisvert, Sadie LeBlanc, Janaya Stephens; Scenaris : Abdi Nazemian i Micah Schra ; Redatelj: Larry Shaw) 18.10 Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 18.12 HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta 18.15 Lijepom našom: Gruda 19.15 LOTO 7/39 19.30 Dnevnik 19.57 Sport 20.02 Vrijeme 20.10 TV Bingo Show 21.00 Fes val šansona - Šibenik nale, prijenos 22.35 Burzovno izvješ e 22.40 Dnevnik 3 23.02 Sport 23.04 Vrijeme 23.05 Vijes iz kulture 23.15 Krv i vino, (Uloge: Jack Nicholson, Stephen Dor , Jennifer Lopez, Judy Davis, Michael Caine, Harold Perrineau Jr., Robyn Peterson, Mike Starr, John Seitz; Scenaris : Nick Villiers, Alison Cross (prema pri i Nicka Villiersa i Boba Rafelsona); Redatelj: Bob Rafelson) 01.00 Filmski maraton: Utjeriva dugova, (Uloge: Billy Connolly, Ken Sto , Francesca Annis, Iain Robertson, Anne e Crosbie, Alastair Galbraith, Shauna Macdonald, Sandy Neilson; Scenarist i redatelj: Anthony Neilson) TV ku e imaju pravo promjene programa

02.45

04.30

12.55 14.25 15.55 18.00 18.30 19.05 20.00

21.40

23.20

Sastanak s nepoznatom, (komedija; Redatelj: Blake Edwards; Uloge: Bruce Willis, Kim Basinger, John Laroque e, William Daniels, George Coe) Ivana Orleanska, igrani lm, povijesna drama (12)

07:55 07:57 08:00 12:00

13:00 14:00 14:30

08:58 09:00 10:00

12:00 12:30

14:00 15:00

16:00

NAJAVA PROGRAMA KOKTEL mozai na emisija FESTIVALSKA TELEVIZIJA uživo sa Špancirfesta GOSPODARSKI TJEDAN magazin NARODNO VESELJE zabavna emisija GLAZBENI PROGRAM JUNACI HRVATSKE SLOBODE dokumentarni serijal RAZBIJA I MITOVA znanstvenopopularna serija

Danas pogledajte… Mali oglasi Dje ja televizija Zagrljaj ljepote, emisija o s lu života Me imurske škole Zov prirode, emisija o lovu Videostranice

5.30 Jutarnji program 12.35 Ma ioni ar, lm 14.25 Nomad, lm 16.00 Humoris ne serije 19.00 Das A-Team 20.00 Vijes 20.15 O i zvijeri, lm 22.35 Dreizehn, lm 0.35 No ni program

15:00 16:00 17:00 17:05

18:00 18:45 18:55

19:45 23:45 23:55

17:00 18:15 18:35 18:40 19:00

20:00

21:00

21:30

---------------

GLAZBENI PROGRAM VJERA I NADA vjerski program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A FESTIVALSKA TELEVIZIJA uživo sa Špancirfesta FESTIVALSKA TELEVIZIJA uživo sa Špancirfesta FESTIVALSKA TELEVIZIJA uživo sa Špancirfesta SVIRAMO SAMO ZA VAS glazbeni kviz IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIDEOSTRANICE

Ritam ljeta, ponavljanje Razbija i mitova, serijski lm Vijes Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija Lola, serijski lm Vijes Pri e iz života, emisija o ljudskim sudbinama Glazba koja srce dira Vijes Sutra na programu

9.00 Motorsport 9.30 Tenis 11.45 Leichtath6.10 Jutarnji program 7.25 Program za le k, prijenos 16.15 Reiten, prijenos 17.45 djecu i mladež 12.30 Jamie Oliver 12.55 Leichtathle k, prijenos 21.30 Tenis, prijenos Moja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Fred- 23.00 Rallye, prijenos

6.00 Poker 10.15 DSF Motor 11.15 Normal 11.45 Ha rick 13.00 Nogomet 14.15 Bundes10.00 TV vodi + turis ka središta liga pur Klassiker 17.30 Formula 1 18.30 MoHrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena torsport 20.15 DSF Reportaža 21.00 Formula emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. emisija 1 22.00 SmackDown 23.00 UFC 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 Glazbena emisija 00.10 TEST

7.30 Tv prodaja 8.00 Pustolovine, dok. serija 9.00 Svi mrze Chrisa, hum. serija 9.25 Blizanci, serija 9.55 Kod Stevensonima, serija 10.20 Serije za djecu i mladež 11.20 Cybill, hum. serija 11.45 Prijatelji s obale, serija 12.25 Sretna linija 13.55 Dokumentarna serija 14.25 Pasnogometni prvak, lm 16.15 Što je s Brianom?, hum. serija 17.10 Mali vraži i, serija 18.10 Pazi kamera 18.40 Povratak u Jericho, dok. serija 19.30 TV Tuba 20.00 Lažljivac, lm 21.20 Pod nož ljepote, dok. serija 23.55 Srce osamljenih, lm 0.50 Obitelj Soprano, serija 1.05 Love TV

die 14.45 Simpsoni 15.10 Smallville, serija 7.00 Tjedni izbor 10.20 Film za djecu 16:15 Što je sa Brianom?, serija 17:00 Alles i mladež 11.45 Pono ni klub ® 12.55 Be y! 17:45 Ku anice, serija 18:25 Hitna Vijes 13.30 Tjedni izbor 14.35 Ameri ka služba, serija 19.30 Newton 20:00 ZIB 20 humoris na serija 14.55 Caroline u 20:07 Vrijeme 20:15 Spanglish, lm 21.50 metropoli, serija 15.20 Emisija TV Koper - James Bond, lm 23.30 No ni program Capodistria 15.50 Alica 16.30 Vijes 16.45 Crtana serija 17.10 Na vrtu, emisija 17.35 Ozare 17.40 Doma e viže 18.10 Slovenski magazin 18.40 Crtani lm 19.00 TV 07:40 Stromberg 08:50 Dr. Psycho 09:50 Dnevnik 20.05 Ameri ki lm 21.40 Velika Simply the Best 10:45 Elton vs. Simon 11:45 imena maloga ekrana 22.45 Vijes 22.55 switch 12:15 Family Guy 12:45 Futurama 13:10 American High 13:40 American CamSerija 23.40 No ni program pus 14:05 Malcolm u sredini, hum. serija 15:00 Stažist, hum. serija 16:00 Deine Chance! 17:00 U20 18:10 Simpsoni, crtana 7.30 Videostranice 8.00 TV prodaja 8.30 serija 19:10 talk talk talk 20:15 Charlijevi Tjedni izbor 9.00 TV prodaja 9.30 Tjedni an eli, lm 22.40 Mrak lm 2, lm 0.15 izbor 11.00 Dje ji program 12.30 Film za No ni program djecu i mladež 14.00 Videospotovi 15.50 Tv prodaja 16.30 Videostranice 18.00 Gradi Peyton, serija 18.45 Glazba 20.00 Ameri ki lm 21.40 Oliver Twist, serija 08:00 alphateam 11:00 Dobar dan, ujak 22.30 Koncert subotnjih no i 0.50 Dnevnik Doc! 12:00 Deal or no Deal 13:00 Best of Talk 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutprekograni ne TV 1.10 Videostranice kinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 automagazin 17:30 Lenßen & Partner 18:00 AllesTester im Einsatz 7.45 TV prodaja 8.00 Dje ji program 10.30 18:30 Vijes 18:40 Magazin 19:15 K11 20.15 Dokumentarna serija 11.20 Wild re, serija Asterix u Americi, lm 22.15 Genial daneben 12.15 Tajna s Kariba, lm 13.55 Formula 1, 0.15 No ni program prijenos kvali kacija 15.10 Pri a o Mary Bryant, serija 16.05 Raines, serija 17.00 Naša ljubav, lm 18.55 24 UR 20.00 Oceanovih 12, lm 22.25 Ubojice i lopovi, lm 0.35 08:45 Exclusiv 08:55 Explosiv 09:25 Dobra, loša vremena 12:00 Crtani lmovi 13:50 DoPrivla nost, lm 2.25 No na panorama kumentarni lm 15:20 Die 90er Show 16:45 Unglaublich! 17:45 Die 10 schrägsten PromiPärchen 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Explosiv 20:15 Opasna utrka 2, lm 21.55 Genial daneben 22.55 No ni program

SUBOTA 22. kolovoza 2009. Filmski maraton: Ljubav na prvi pogled, (Uloge: Jus ne Waddell, Richard Roxburgh, Jonathan Cake, Patsy Kensit, Michael Hodgson, Aisling O’Sullivan; Scenarist: Peter Flannery; Redatelj: Simon Cellan Jones) Reporteri - izbor: Urote - 11. rujna Oprezno s an elom, telenovela

07:15 Atom, crtana serija 07:45 Winx, crtana serija 08:10 Pocoyo, crtana serija 08:30 Ezo TV, tarot show 09:30 Nova lova, TV igra 10:45 Kralj Queensa, serija 11:15 arobnice, serija 12:05 U sedmom nebu, serija 12:55 Silverado, (1985., SAD, vestern; Redatelj: Lawrence Kasdan; Glume: Kevin Kline, Sco Glenn, Kevin Costner, Danny Glover, John Cleese) 15:05 Ne zaboravi s hove, glazbeni kviz 15:55 Nad lipom 35, humoris no glazbeni show 16:45 Vijes 16:55 Kod Ane, kulinarski show 17:40 Mr. Bean, serija 18:10 Lud, zbunjen, normalan, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Svjetlost dana, (1996., SAD, akcija; Redatelj:Rob Cohen; Glume: Sylvester Stallone, Amy Brenneman, Viggo Mortensen, Dan Hedaya, Jay O. Sanders) 21:50 Svemirski marinci, (SAD, 1997., SF akcija; Redatelj: Paul Verhoeven; Glume: Casper Van Dien, Dina Meyer, Denise Richards, Jake Busey, Neil Patrick Harris) 23:50 Povratak gospodina Ripleyja, (2005., Njema ka, triler; Redatelj: Roger Spo swoode; Glume: Barry Pepper, Jacinda Barre ,Tom Wilkinson, Willem Dafoe, Alan Cumming) 01:35 Tajno društvo 3, triler 03:10 Prljavi poslovi, akcijska komedija 04:40 arobnice, serija 05:30 Kralj Queensa, serija 06:30 Kraj programa

05.30

07.00 TV vodi + panorame turis kih središta Hrvatske 07.10 Najava programa 07.15 Disneyjevi cr i: Legenda o Tarzanu 07.35 Disneyjevi cr i: 101 dalma nac 08.00 Na kraju ulice 08.25 Dinosapiens, serija za djecu 08.50 Pokusi koji su promijenili svijet 09.10 Sportske igre mladih 09. 09.25 Koga briga: Mladi u odlu ivanju 09.50 Igrajmo se 10.05 Parlaonica 11.00 Vip Music Club LP 13.00 Gimnazija, serija za mlade 13.55 Valencia: Kvali kacijska utrka F1 za Veliku nagradu Europe, prijenos 15.15 KS automagazin 15.45 4 zida 16.20 Put oko svijeta kroz 80 vrtova: Sjedinjene Ameri ke Države, dok. serija 17.20 Berlin: Atle ka, SP - snimka 18.00 Berlin: Atle ka, SP 21.05 Komandos, (Uloge: Arnold Schwarzenegger, Rae Dawn Chong, Dan Hedaya, Vernon Wells, James Olson, Alyssa Milano, David Patrick Kelly, Bill Duke; Scenaris : Steven E. de Souza (prema vlas toj i pri i Jepha Loeba i Ma hewa Weismana); Redatelj: Mark L. Lester) 22.35 Bitange i princeze, hum. serija (12) 23.10 HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta 23.15 Sportske vijes 23.30 No u kazalištu: Baletni maraton TV raspored 00.45

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 RECEPTI; 10.00 VIJESTI (HR +ZG); 10.03 PROGRAM U BOJI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 12.30 SPORT NAJAVA; 13.00 PHONE BOX & SMS BOX; 14.00 VIJESTI (HR +ZG); 15.00 LATINO PARTY; 16.00 VIJESTI (ZG) + INFO; 18.00 KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 ZLEVANKA; 20.00 SMS PHONE PARTY; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 BEATBOX; 23.00 TEDI SPALATO; 00.00 Music Special; THE EAGLES 01.00 NO NI PROGRAM

08.20 09.05 09.55 10.50 11.35 12.00

Exploziv, magazin Tajna okolade, telenovela Ulica Sezame, crtana serija Ben 10, crtana serija Oto na ekipa, dramska serija Jesen s že, Dunjo moja, dramska serija Bingo, obiteljski Pakleno prokletstvo, komedija Premier liga: ArsenalPortsmouth, prijenos Zvijezde Ekstra: Holivudska prokletstva (3. dio), zabavna emisija Vijes , informa vna emisija Exploziv, magazin Povratak u plavu lagunu, (pustolovna ljubavna drama; Redatelj: William A. Graham; Uloge: Milla Jovovich, Brian Krause, Lisa Pelikan, Courtney Barilla)


18. kolovoza 2009.

13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

doživjeti i vidjeti nešto novo ili odmoriti se izvan Hrvatske

TUNIS

Doživite pustinjske ari, ali i turisti ki hedonizam - Otputujte u Tunis, osjetite miris orijenta, zrnca pustinjskog pijeska na svojoj koži, mirno u života i još mnogo toga što ovjeku ispunjava dušu i ostavlja lijepe uspomene na putovanje. Tunis je muslimanska država s 9 i pol milijuna stanovnika, s razvijenim turizmom. Gospodarstvo Tunisa, osim turizma, ini proizvodnja maslina, datulja, uzgoj koza i ovaca, velik udio ima proizvodnja teks la, eksploatacija plina i na e te u Tunisu raste biljka alka trava, koja se prera uje u papir. Zanimljivo je da su i engleske funte od alka trave. Valuta je tuniški dinar (100 eura = 170 TND). Sjeverni dio Tunisa sli an je južnoj Francuskoj, i to po uzgoju vo a, povr a i vina. Savana zauzima najve i dio ove države, u njoj raste oko 50 milijuna stabala maslina, dok je najsiromašniji dio gorska i pješ ana pus nja.

Tunis - grad susreta suprotnosti Tunis je glavni grad istoimene države, a ine ga moderni i arapski, tradicionalni dio grada. U modernom dijelu Tunisa možete na terasi kafi a vidjeti prijateljice kako piju kavu ili aj pa ak i samu ženu u ka u, za razliku od tradicionalnog dijela grada gdje je sasvim druga pri a. Arapi koji žive tradicionalno žele bi puno na ulici. “Shpitzu“ ine terase pune muškaraca koji promatraju što se na vidiku doga a, piju aj, kavu, puše šišu i razgovaraju. Za to vrijeme žena ih strpljivo i poslušno eka stoje i na trotoaru, na suncu. Vozi u Tunisu nije nimalo lako. Široke avenije kojima se ulazi u grad svako su jutro vrlo napu ene, a u saobra aju važi pravilo bržeg i ja eg, što doslovno zna i kako vam se žuri tako se i kre ete, pa se tako može dogodi da cesta ima onoliko traka koliko ima ljudi kojima se žuri. Bez problema se možete izbaci iz ozna ene trake, vozi u nekoj svojoj, a da pritom ne morate razmišlja ho e li vam netko trubi , psova ili policija napla kaznu. Kad smo ve kod policajaca, ni ovdje nisu omiljeni i zovu ih skorpioni. Na cestama ih ima puno, a

vrlo je zanimljivo kako reguliraju promet kada predsjednik Bin Ali ide na posao u Tunis. Doslovce, se svi maknu s ceste kako predsjedniku ne bi bila gužva na putu. I nitko se ne nervira zbog toga! Žena voza a ima u Tunisu, iako puno manje nego kod nas, zapravo rijetko. Naime, žena vozi ako joj muž dopus . Jedna od zanimljivos grada Tunisa je ta da iako nikad nisu ovdje održane Olimpijske igre, grad ima stadion i olimpijski grad, “kao nek se na e“!

Pus nja je mjesto na zemlji koje se mora doživje , dotaknu , vidje .

Najzna ajnije turisti ke destinacije

Kartaga, Sidi Bu Said – grad sretnih ljudi Vrlo je zanimljivo vidjeti ostatke Kartage koja je od ‘74. pod zaštitom UNESCA. Arheolozi su pretražili 60 posto podru ja, dok je ostatak ostao neistražen zbog toga što u neposrednoj blizini grada žive najboga ji i najutjecajniji ljudi Tunisa. Vlast i novac presudili su i u ovom trenutku. Nitko od mo nih ne dopušta da im neki arheolog do e i kopa po lijepo ure enom vrtu i oku nici. ak se i Predsjednik svojim odajama smjes o s lijeve strane brda. Svako fotogra ranje u tome smjeru strogo je zabranjeno zbog zaš te i sigurnos prvog ovjeka Tunisa. Nedaleko od Kartage nalazi se Sidi Bu Said – grad sretnih ljudi, grad koji se nalazi na brežuljku s kojeg puca pogled na morski zaljev. Ovdje ete sigurno uživa u bijelim ku ama, te plavo obojenim vra ma i balkonima. Na ulici e vas obavezno presres prodava buke a jasmina koji je nacionalni cvijet Tunisa. Ako jasmin zataknete za lijevo uho, zna i da ste zauze , a ako ga stavite za desno uho, zna i da ste slobodni. To je svakako na volju ženi, jer se može dogodi da vas najednom pra cijela horda muškaraca, pošto ste obznanili da vam treba društvo. U poznatom kafi u u Sidi Bu Saidu morate svakako proba arapsku kavu u koju vam dodaju vodu od cvijeta naran e. Kava tako dobiva

Za ini

Kafi Sidi bou Said posebnu aromu koja e vam još dugo osta na tragovima nepca.

Put prema jugu Krenete li na tuniski jug, neka vam El Jem bude prvo mjesto zaustavljanja. Pozna rimski am teatar nekad je mogao primiti ak 60 tisu a posjetitelja. To je gra evina na e ri etaže, od kojih su tri iznad zemlje, a jedna ispod, jedna je od rijetkih arena koja se mogla ispuni vodom. Danas je El Jem poznat po svom ljetnom festivalu. Umjetnici iz cijelog svijeta dolaze ovdje prikaza svoje ostvaraje, te to postaje najvažnije kulturno okupljalište Tunisa. Maksim Mrvica pred dvije je godine ovdje održao svoj koncert. Dalje putovanje na jug vodi kroz “maslinik“ od 50 milijuna stabala maslina. Berba maslina obavlja se ru no, u njoj sudjeluju svi koji u to vrijeme nemaju posao, iako za rad ne dobiju novac, ve im ostaje 20 posto onoga što su ubrali. To i nije neko zahvalno rješenje. Što više muha, to je meso svježije, barem su nam tako rekli. Uz cestu, putuju i južnije, svako malo nailazite na “mesnice“. Živo nje vise na stablima, a prodava se odmara u hladu. Malo dalje imate i “benzinsku“. Nekoliko kanistara pokraj ceste dobro e do i onome tko

Tunis krasi obala s više od 1000 kilometara mekih i bijelih pješ anih plaža, koja se raspros re od Hammameta na sjeveru pa sve do otoka Djerbe na krajnjem jugu. Najzna ajnije su turisti ke destinacije na sjeveru: Hammamet, Souse i Port El Kontoui. Svi koji žele odmor u tom dijelu Tunisa lete zrakoplov do Monas ra otprilike nešto manje od 2 sata, nakon ega slijedi kratkotrajni transfer autobusom do turis kog odredišta. Oni pak koji se odlu e za jug i Djerbu, njihov let zrakoplovom traje nešto više od 2 i pol sata. Djerbu preporu amo svima koji žele “ is odmor i turizam”, uz mogu nost uživanja u pustinjskim arima. Kako bi vam odmor bio zanimljiviji, preporu ujemo da se povežete s “nekim”. To e vam vrlo brzo po dolasku bi i ponu eno. Uglavnom su u pitanju konobari koji e vam se ponuditi kao “vodi i”. Tako nešto im je “zabranjeno” u sklopu hotelskog prostora, ali je tako

Najam zubala Ako vidite veliku gužvu doma ih i turista oko štanda, znajte da se iznajmljuju zubala. Siromašno stanovništvo nije u mogu nosti napraviti si nove zube pa je ovo odli na prilika za posudbu kada se što slavi i svi žele dobro izgleda . Za 100 milina možete iznajmi zubalo na 2 - 3 dana, dovoljno da sve anost pro e.

nešto posve normalno kad iza u izvan njega. Uz bakšiš i pla anje pi a oni vam mogu osigura gotovo “sve” i bi vaši vodi i kroz no ni život. Naše iskustvo je da se vaši “doma ini” koji su oženjeni uglavnom “vežu” kao “vodi i” uz muški dio turis ke populacije, a oni slobodni turistkinjama mogu bi i nešto više od “obi nog” vodi a. Kad je u pitanju totalni hedonizam, nemojte se iznenadi ako sretnete koju Ruskinju ili Ukrajinku i dobite seksualnu ponudu, naravno u vidu “masaže” i sl. Iako su za seksualni turizam poznate neke druge turis ke des nacije poput Tajlanda ili Kube, Tunis tako er nudi sli ne ari svima zainteresiranima za takvu vrstu provoda. (Nena Šardi)

ostane bez benzina, naravno, i ovdje može uz cjenkanje. Poseban miris Orijenta osjetili smo u oazi Gabes, poznatoj po tržnici za ina. Ulicama se šire mirisi mente, šafrana, origana, korijandera, cimeta … ne možete ni zamisli što sve postoji kao za in.

Pustinja – poseban osje aj slobode Posjet berberskom naselju Matmata ostavlja poseban dojam. Iako žive u siromaštvu, na licima im se može pro ita mir i sre a, zadovoljstvo malim stvarima, što nesvjesno prelazi na turiste koji ih posje uju. Tunis je zemlja koja pokazuje ovjeku da nije sve u “ameri kom snu“. Nastambe berbera vrlo su jednostavne i skromne, kao i njihov život, ali je puno topline me u ljudima. Oaza Douz obiluje obrtni kim radnjama, u kojima se šije, plete i rade cipele. Najpozna ji majstor je Mohamed sa svojim cipelama od devine, kravlje i kozje kože. Jahanje devama po pus nji poseban je doživljaj. Tuaregi, ljudi koji žive u pus nje, prenijet e i na vas svoju mirno u i osmijeh. Do kulisa “Ratova zvijezda“ dovest e vas rally preko Ne e. Svakako je to poseban doživljaj koji se na ovom putu ne smije propus .

DOBRO JE ZNATI

Budite i vi majstori cjenjkanja Medine (tržnice) po gradovima i oazama u Tunisu mjesta su vrela života, puna dinamike i neke posebne energije koja vas privu e da kupujete, da se cjenkate tako dobro da se sami sebi udite koliko u vama leži sposoban kupac ili trgovac. Da ste pretjerali u spuštanju cijene saznat ete na n na in jer e vam trgovac okrenu le a i s vama ne e razgovara . Ne brinite, ta ista roba može se kupi u obližnjoj trgovini, možda

baš po vašoj cijeni. Tako za kratko vrijeme boravka u Tunisu postanete pravi majstor kupovine, jedino što to može posta problem, jer kad se vra te ku i ovdje vas ekaju shoping centri s ksnim cijenama i namrgo enim prodava ima, a ne tuniške medine i nasmijani, simpa ni, ponekad i naporni trgovci. U po etku je možda neugodno re i neku jako nisku cijenu, ali poslije se navikneš na takav na in trgovanja.


14

18. kolovoza 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

VELIKO SEZONSKO SNI@ENJE * ISKORISTITE JEDINSTVENU PRILIKU

stolica ISO razli~ite boje

SAMO

ormar LEADER 1386 121 x 167 x 51 cm boja: bukva

119

.-KN

1.200.-KN

479

,- KN

stol S-113 boja: bukva

800.-KN

499

.-KN

komoda LEADER 1196 61 x 54 x 31 cm boja: bukva

375.-KN

112

.-KN

PUNO ROBE ZA MALO KUNA * DO\ITE I UVJERITE SE! * STAAART!

VELIKO SEZONSKO SNI@ENJE * ISKORISTITE JEDINSTVENU PRILIKU * PUNO ROBE ZA MALO KUNA * STAAART!

VELIKO SEZONSKO SNI@ENJE * ISKORISTITE JEDINSTVENU PRILIKU * PUNO ROBE ZA MALO KUNA * STAAART!


18. kolovoza 2009.

15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

MEDIA MODEL LJETA 2009.

KRISTINA Željeznjak (21) - Vularija Sedma djevojka koju predstavljamo u našem ovosezonskom ljetnom fotosessionu Media model ljeta 2009. dolazi iz Vularije. 21-godišnja Kristina Željeznjak radi kao blagajnica. Iako je

iz Vularije, u posljednje vrijeme dosta vremena provodi u gornjem kraju. Prvenstveno zbog dobrog društva, prijateljica, ali i ponekoga honorarnog posla hostese.

OSOBNA KARTA: Ime i prezime: Kristina Željeznjak Mjere: 88/63/89 Datum ro enja: 26. ožujka 1988. Zanimanje: blagajnica Glazba: pop - rock Slobodno vrijeme: rolanje, šetnja prirodom Fotosession smo kombinirali u interijeru i eksterijeru našeg partnera Toplica Sveti Martin, ali i u prirodnoj ljepoti svetomartinskog kraja poput mnogobrojnih rukavaca rijeke Mure koji nakon ure enja izgledaju zaista predivno u bilo koje godišnje doba. Kristina se voli u slobodno vrijeme osim honorarnog posla dobro zabavljati, družiti, a ponekad i sama odšetati u prirodu za potpuno opuštanje. U tom stilu odra en je i ovaj fotossesion. (D. Zrna, foto: Z. Vrzan)


16

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

18. kolovoza 2009.

TEST: Citroën C3 Picasso 1,6 HDi Exclusive

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

Svjetlo? I bi svjetlo! Volvo C70 s rednim brojem 50.000 dobio novog vlasnika

Prodaja novih automobila u RH - Top modeli u srpnju 2009. Model

koli ina udio %

1

Opel Astra

363

2

Volkswagen 208 Golf

4,49%

3

Ford Focus

174

3,75%

4

Chevrolet Aveo

141

3,04%

5

Škoda Octavia

132

2,85%

6

Kia Ceed

126

2,72%

7

Peugeot 308

126

2,72%

8

Renault Clio 125

2,70%

9

Opel Corsa

111

2,39%

10

Renault Megane

109

2,35%

11

Škoda Fabia 104

2,24%

12

Peugeot 207

98

2,11%

13

Citroen C-Crosser

95

2,05%

14

Volkswagen 94 Polo

2,03%

15

Suzuki SX4

87

1,88%

16

Fiat Punto

85

1,83%

17

Hyundai I30 75

1,62%

18

Volkswagen 70 Passat

1,51%

19

Chevrolet Spark

65

1,40%

20 Renault Twingo

61

1,32%

21

2188

47,19%

4637

100%

ostali

UKUPNO

7,83%

Izvor: Promocija Plus

Cijene goriva u RH Eurosuper 95

7,44

Super plus 98

7,50

Super 100 BS Eurodizel

8,06 6,67

7,00

4,02

4,04

Eurodizel BS LPG auto plin

7,81

7,06

*BS - bez sumpora Cijene vrijede na dan 15. kolovoza 2009.

Peter Horbury novi direktor dizajna u Volvu 59-godišnji Peter Horbury službeno je preuzeo odgovornost za Odjel proizvodnog dizajna u Volvu. On e prepoznatljivi dizajnerski potpis Volva pogurati na sljede i razvojni stupanj. Horbury je trenutno izvršni direktor dizajna u Ford Motor kompaniji, odgovoran za dizajnersku strategiju i izvedbu za proizvode Forda, Lincolna i Mercuryija za Sjevernu Ameriku. Prije ove pozicije, Horbury je bio izvršni direktor dizajna za Premier Automotive Group (PAG) i bio je odgovoran za provedbu strategije dizajna za Aston Martin, Jaguar, Land Rover i Volvo. Hornbury ima više od dva desetlje a stru nog rada na luksuznim vozilima i rangiran je kao jedan od najinovativnijih direktora autoindustrije. Od 1991. do 2002., Peter je bio direktor dizajna u Volvu, te vodio timove Švedske, Španjolske i Kali ornije. Bio je odgovoran za kreiranje i implementaciju elegantnog dizajnerskog rukopisa na novim modelima u ‘90.-ima, uklju uju i XC90 SUV i konceptne automobile koji su višestruko nagra ivani, poput Environmental Concept Car i Sa ety Concept Car.

•Citroën C3 Picasso, plod kreativnosti marke Citroën, isti e se svojim odvažnim stilom i inovativnom arhitekturom: nudi najbolju osvijetljenost i najve i unutrašnji prostor uz vrlo male vanjske dimenzije. Njegova intuitivna i u inkovita modularnost omogu ava mu iznimnu mogu nost prilagodbe svim željama i stilovima života. Svoju bogatu obitelj monovolumena Citroën je obogatio najnovijim modelom C3 Picasso. Karakteriziraju ga zaobljene linije, snaga i simpati nost, suvremenost i retro šarm, prostornost i elegancija. Kompakte vanjske dimenzije na prvi pogled uop e ne otkrivaju pravu prostranost ovog automobila. Ovakav jedinstveni dizajn nudi putnicima na svim sjedalima iznimnu prostornost. Obujam prtljažnog prostorasvojim volumenom od 500 l ispod police za prekrivanje prtljage i u konfiguraciji s 5 sjedala ine Citroën C3 Picasso novom re erencom u segmentu. Individualnim potrebama i osmišljavanju unutrašnjosti pomaže pomicanje stražnjih sjedala za 150 mm te jednostavno preklapanje prema potrebi. Podnica prtljažnika tako er je podesiva što omogu uje i racionalnije organiziranje prtljage u prtljažniku. Citroënov projekt Visiospace proširio se i na model C3 Picasso. Voza i suvoza uživaju u panoramskom pogledu na svijet, a mjesto voza a nudi izvrsnu peri ernu preglednost zahvaljuju i inovativnom tro-

Jubilarni, pedesettisu iti, Volvo C70 druge generacije predan je njegovom njema kom vlasniku. Crni kabriolet u Sapphire Black boji ima dizelski D5 turbo motor sa 180 KS i automatski prijenos, uklju uju i unkciju Geartronic. Volvo C70 bio je jedan od najtraženijih kabrioleta na tržištu u proteklih 10 godina. Zahvaljuju i trodjelnom vrstom eli nom krovu, trenutni model objedinjuje eleganciju klasi nog kupea sa ascinantnim osobinama modernog kabrioleta. Iako je dizajn iznimno važan imbenik, njegova je posebnost u jedinstvenoj sigurnosnoj tehnologiji. Stoga je Volvo C70 jedan od najsigurnijih kabrioleta na svijetu.

dijelnom vjetrobranu s tankim nosa ima te visokim sjedalima. S panoramskim krovom, ukupna staklena površina, što je izvanredno, može dose i impresivnih 4,52 m2. Ponašanje ovog automobila na cesti tako er impresionira. Iako se radi o monovolumenskom vozilu njegovo držanje ceste i stabilnost nadaleko probija okvire ovog segmenta. Naplatci od lake legure promjera 17 in a doprinose ovom izvrsnom ležanju ceste, a da udobnost putnika nije ugrožena. Citroën je u ovom modelu izvrsno pogodio granicu izme u udobnosti i stabilnosti ime ovjes zavrije uje vrlo visoku ocijenu. Per ormansama doprinosi Tehni ki podaci Citroën C3 Picasso 1,6 HDi Exclusive Motor

4 cilindra, 1.560 ccm

Snaga

110 KS pri 4.000 o/min

Moment

260 Nm pri 1.750 o/min

Brzina

183 km/h

Ubrzanje 0-100 km/h

12,1 s

Potrošnja

4.1 / 6.4 / 4.9 l/100 km

Dužina

4.080 mm

Širina

1.730 mm

Visina

1.625 mm

Cijena

163.550 kn

i dobro poznat dizelski agregat PSA grupacije obujma 1,6 litara koji se u C3 Picasso našao kao “prava mjera”. Mjenja je od ranije poznat i klasi an je iz ku e Citroën. Ekološka strana ovog modela tako er je na vrlo visokoj razini uz vidoke norme o kvaliteti ugra enih materijala pogodnih za recikliranje te poštivanje najstrožijh normi o emisiji štetnih plinova iz ispuha automobila. Citroën C3 Picasso proizvod je koji je pokazao da Citroënu ne nedostaje ideja pri osmišljavanju jednovolumenskih vozila koja su vrlo prakti na i upotrebljiva. Kompaktne

vanjske dimenzije te nadasve prostrana unutrašnjost glavne su karakteristike ovog vozila, potrebne svim korisnicima. Bogat Exclusive paket opreme uklju uje sve potrebno uz mnoštvo luksuznih detalja što ovaj Picasso ini udobnijim i atraktivnijim. Cijena od 163.550 kn do registracije je pozamašna ali uz povoljnu trenutnu akciju u Citroënu i ovaj model postaje dostpniji, a vlasnicima e uloženo vratiti svojom velikom unkcionalnoš u i okretnoš u te svjetlom i vedrom putni kom kabinom koja ostavlja zadovoljstvo u vožnji.


18. kolovoza 2009.

Po inje proizvodnja Honde CR-Z Novi izvršni direktor Honde, Takanobu Ito, predstavio je planove za po etak prodaje sportskog hibridnog modela CR-Z u Japanu i to ve od velja e sljede e godine, dok e datum po etka prodaje ovog kupea u zemljama EU biti objavljen u posljednjem kvartalu 2009. Koncept Honde CR-Z debitirao je na Sajmu automobila u Tokiju 2007. godine. Ovaj sportski hibrid e biti pravo remek djelo napredne tehnologije koje e pored ugodne vožnje osigurati i znatno smanjenje one iš enja okoliša. Kombinacijom ovog hibrida i trenutno dostupnih modela Insight i Civic Hybrid, Honda e pored dodatnog unaprje enja svoje palete kompaktnih hibridnih modela, još više naglasiti jedinstvene karakteristike IMA sistema koji uskla uje rad benzinskog i elektro motora, ultra lake agregate i visoku e ikasnost. Novost je i to da e se IMA sistem u narednom periodu implementirati i u Hondu Jazz. Pored toga, Honda trenutno razvija i novi hibridni sistem koji e biti pogodan za ugradnju u srednja i velika vozila. Još jedna važna informacija je i ta da je još jedna proizvodna linija, u Hondinom pogonu u tvornici Suzuka, od sredine lipnja 2009. po ela sa proizvodnjom najprodavanijeg hibridnog modela Insight. Otvaranje dodatnih kapaciteta odgovor je na veliki broj zahtjeva za ovim modelom, koji je znatno premašio sva o ekivanja. U svom naporu da dodatno doprinese globalnoj akciji smanjenja štetnih emisija, Honda nastavlja s fokusiranjem na istraživanje i razvoj tehnologija koje poboljšavaju e ikasnost potrošnje goriva i teži da osigura proizvod s poboljšanim performansama koje ne e zaga ivati prirodnu sredinu. Uz to, velika se pažnja posve uje tome da proizvod bude dostupan što ve em broju ljudi.

17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Suzuki predstavio novi model Kizashi

American Suzuki Motor Corp (ASMC) napravila je velik iskorak. Suzuki je prvenstveno poznat kao proizvo a malih vozila i motocikala visokih performansi, a upravo je imao svjetsku premijeru Suzuki Kizashi modela za 2010. godinu, što je Suzukijev prvi ulaz u segment sportskih sedana sa pogonom na sve kota e. Suprotstavljaju i se nekim od vode ih automobila u svijetu, posve novi Kizashi postao je odmah kandidat za automobil godine u doslovnom smislu. Lansiranjem modela Kizashi, Suzuki je ponudio jedinstvenu kombinaciju dinami nih performansi s obilježjima estetskog dizajna premium klase. Po etak prodaje u Sjevernoj Americi planiran je ove zime, te e Kizashi biti top model u

ponudi Suzukija uz daljnje širenje i ja anje trenuta ne linije proizvoda visoke kvalitete, malih automobila, pick-upa i SUV vozila. Kizashi sportski sedan izveden je iz serije konceptnih modela Kizashi koji su predstavljeni u protekle dvije godine, a slijedi isti dizajn koji su imala ta tri konceptna modela Kizashi. Zadnji u nizu koncepata Kizashi 3 predstavljen je na Salonu automobila u New Yorku 2008. godine. Serijska verzija je vrlo sli na studijama, osobito studiji Kizashi 3. Serijska proizvodnja Kizashi modela rede inira tradicionalne sedan izvedbe i podiže marku Suzuki na viši nivo. Nadalje, njegov aktivni i energi ni identitet, temeljni je sastavni dio DNA marke Suzuki.

Proizveden u potpuno novom Suzukijevom proizvodnom pogonu u Sagari (Japan), Kizashi pokre e standardni 2,4-litreni DOHC etverocilindri ni redni motor koji nudi puno više od mnogih drugih konkurenata. Motor ima blok i glavu cilindra izra ene iz alu-

minija, što osigurava laganu konstrukciju, dok aluminijski klipovi pove avaju snagu i e ikasnost. Posebno konstruirana klipnja a doprinosi ve oj trajnosti, a balansna osovina smanjuje vibracije i buku. Redni etverocilindri ni motor povezan je s ru nim mjenja em sa šest stupnjeva prijenosa što osigurava bolje performanse u nižim stupnjevima, te opuštenu i ekonomi nu vožnju u višim stupnjevima prijenosa. U ponudi je i CVT mjenja sa kontinuirano promjenljivim stupnjevima prijenosa koji

olakšava posao voza u i doprinosi smanjenoj potrošnji goriva. Novi motor je e ikasan i ima nisku potrošnju goriva, a Suzuki priprema još e ikasniju hibridnu verziju koja e biti ponu ena kupcima u skoroj budu nosti. Odli no ležanje, jednostavno upravljanje i pouzdano ko enje Suzuki je kod modela Kizashi isprobao u ekstremnim uvjetima. Tako je voza ko iskustvo tijekom razvoja serijskog Kizashi automobila skupljano na brzim autocestama u Njema koj, velikim i zavojitim usponima u Švicarskoj, na starim cestama od kocke (kaldrme) u Engleskoj, te na legendarnom Nürburgringu. Izuzetno kruta eli na šasija u kombinaciji sa oja anim prednjim ovjesom i multi-link stražnjim ovjesom izra enim iz aluminija - omogu ava jednostavno i lako upravljanje sa odli nom stabilnoš u i sma-

šenosti prednjih sjedala. Za one koji vole rješenja visoke tehnologije, interijer Kizashija donosi velik broj zanimljivih tehnikalija - push start bez klju a sustav, Kizashi iPod, audio Bluetooth, a tu je i Rockford Fosgate koji pruža visoko kvalitetno slušanje sustava od 425 W snage. Posve novi Kizashi ima ugra eno sve što vode a klasa treba imati od standardne sigurnosne opreme, uklju uju i osam zra nih jastuka, Electronic Stability Program (ESP 4), anti-lock ko ioni sustav s elektroni kom distribucijom sile ko enja, le asta prednja svjetla i sustav nadgledanja pritiska tlaka u gumama tijekom vožnje. Za Kizashi Suzuki je razvio novu dinami ku kontrolu vozila. Ovaj sustav pomaže voza ima lakše kontroliranje vozila u kriti nim situacijama. Suzuki je u Kizashi ugradio novu generaciju i-AWD sustava, što je

njenim vibracijama šasije. Od po etka je Kazashi konstruiran sa pogonom na sve kota e pa se koristi novorazvijeni ‘allwheel-drive system’. So isticirani ko ioni sustav ima etiri disk ko nice marke Akebono, vode eg svjetskog dobavlja a za automobilske ko nice i high-speed automobile. Vanjski dizajn Suzuki Kizashi automobila najjednostavnije je opisati kao kombinaciju europskog stila i japanske kvalitete. Ima nešto naglašeniji agresivan stil koji dopunjuju 18 colski laki naplatci. Kratki prednji prevjes karoserije daje dodatnu dinami nost ovom sportskom sedanu koju upotpunjuju dvije ispušne cijevi na stražnjem kraju vozila. Suzuki je iskoristio prednost u iskustvu konstruiranja automobila kompaktnog segmenta što osigurava komfor i prakti nost bez nepotrebnog gubitka raspoloživog prostora. Sportski oblikovana sjedala sasvim su u skladu visokih performansi, a oni zahtjevniji koji traže više luksuza kod sedana dobit e i kožna sjedala. Sportski i elegantno dizajnirani instrumenti izuzetno su pregledni. Premium luksuz u obliku kožnih sjedala upotpunjen je trostupanjskim grijanim sjedalima i tri memorije pode-

rijetka opcija u ovoj klasi, jer takav visok nivo sigurnost i visoke performanse zna ajka su obi no luksuznih sportskih sedana. Projektiran je za pružanje izvrsne trakcije u svim vremenskim uvjetima, a so isticirani all-wheel-drive sustav tako er doprinosi poboljšanoj stabilnosti i ve oj brzini u zavojima. Aktivira se kada voza pritisne ‘AWD’ prekida na instrument plo i, a snaga se prebacuje na stražnje kota e im po ne ubrzanje. Raspored okretnog momenta ovisi o nekoliko imbenika, uklju uju i kut zakreta upravlja a i položaj papu ice gasa. Nova limuzina srednje klase Suzuki Kizashi prvo e se prodavati na tržištima SAD-a i Japana. Suzuki Kizashi - tehni ki podaci: (verzija za tržište SAD-a) Karoserija:

trodijelna limuzina (sedan)

Oznaka motora:

J24B

Obujam:

2,4 litre

Sustav pogona:

2WD / AWD

Mjenja :

6MT (ru ni) ili CVT

Dužina:

4.650 mm

Širina:

1.820 mm

Visina:

1.480 mm

Me uosovinski razmak:

2.700 mm


18

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Renault poklonio novog Clia 1,2 16 V Renault Nissan Hrvatska organizirao je nagradnu igru pod nazivom „Clio i Clio“ za sve kupce (fizi ke osobe) koje kupe novi Clio bez obzira na model i paket opreme. Nagradna igra je trajala od 15. svibnja do 30. lipnja 2009. g., a glavna nagrada je bio novi Renault Clio Expression 1.2 16v 75 KS s 5 vrata, žarkocrvene boje, osvježen dinami nijim

oblikom s još više sportskog duha. Dobitnik novog Renault Clia je g. Danijel Tomaši iz Zagreba, iji je kupon izvu en u prisustvu javnog bilježnika, me u dvjestotinjak pristiglih kupona. U ovlaštenom Renault salonu dobitniku je klju eve novog vozila predao g. Nenad Pleteš, voditelj prodajnog tima za marke Renault i Dacia.

FOLIJE ZA STAKLA

gra evine

automobili

sigurnost

zaštita od UV zra enja, temperaturna zaštita (hla enje - grijanje), blještanja, nepoželjnih pogleda, provala i ozlje ivanja, vizualni izgled vozila i objekata

Kompletna usluga, prodaja folija, opreme i postavljanje.

Buzove ka 77 . 40000 akovec . Hrvatska T 040 364 270 . F 040 364 944 . www.eltel.com sign & multimedia

18. kolovoza 2009.


18. kolovoza 2009. MotoGP poredak nakon 11 od 17 utrka

19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

F1 poredak nakon 10 od 17 utrka

EKO KUTAK

WRC poredak nakon 9 od 12 Rally-a

Nissan priprema elektri no vozilo MotoGP poredak za VN eĹĄke, Brno, 16. kolovoza 2009. 1.

Valen no ROSSI

2.

Dani PEDROSA

3.

Toni ELIAS

4.

Andrea DOVIZIOSO

5.

Loris CAPIROSSI

6.

Nicky HAYDEN

7.

Colin EDWARDS

8.

Alex DE ANGELIS

9.

James TOSELAND

10. Randy DE PUNIET

Poredak voza a: 1.

Valen no ROSSI

212

2.

Jorge LORENZO

162

3.

Casey STONER

150

4.

Dani PEDROSA

135

5.

Colin EDWARDS

112

6.

Andrea DOVIZIOSO

107

7.

Randy DE PUNIET

8.

Marco MELANDRI

9.

Loris CAPIROSSI

80 79 77 72

10. Chris VERMEULEN

Poredak proizvo a a: 1

Yamaha

255

2

Honda

184

3

Duca

166

4

Suzuki

100

5

Kawasaki

79

Slijede a utrka: VN Indianapolis, 30. kolovoza 2009.

Nissan Motor Co. Ltd. prikazao je svoju platformu za elektri no vozilo na prototipu na osnovi Tiide kako bi demonstrirao vrhunski uŞitak voŞnje vozila koje uop e ne ispuťta ťtetne plinove. Tvrtka je tako er prikazala pro injeni EV-IT sustav razvijen za stalnu (24 sata dnevno, sedam dana u tjednu) podrťku elektri nim vozilima. Posebnu EV platformu ini karoserija velike vrsto e, motor visokih performansa, kompaktni litij-ionski akumulatori velike izlazne snage i kapaciteta, uz izvrsne vozne osobine i sigurnost te vrlo tihu i ugodnu voŞnju – obiljeŞje posve elektri nog pogonskog sklopa. Elektri ni motor razvijen u tvrtki nudi 80 kW snage i 280 Nm okretnog momenta za brze reakcije i snaŞno ubrzanje. Nissanova jedinstvena kontrola motora pridonosi posve glatkom ubrzavanju vozila. Laminirani kompaktni litij-ionski akumulatori kapaciteta 24 kWh smjeťteni su ispod poda vozila, pa ne smanjuju prostor u kabini ili prtljaŞniku. PoloŞaj akumulatora tako er omogu uje glatki prolazak zra ne struje ispod vozila, ťto pridonosi smanjenju otpora. Tu je i regenerativni sustav ko enja zaduŞen za punjenje akumulatora tijekom ko enja i usporavanja, tako da se domet

vozila pove ava na viĹĄe od 160 km kod posve napunjenih akumulatora. Velikoj trajnosti pridonosi dodatni okviri za akumulatore koji uvelike poboljĹĄavaju krutost platforme. Kombinacija vrlo krute platforme i elektri nog pogonskog sklopa smanjuje vibracije na najmanju mogu u mjeru, baĹĄ kao i vanjske zvukove, ime se postiĹže vrlo tiha i ugodna voĹžnja. Kako bi postao lider mobilnosti bez ĹĄtetnih emisija, Nissan ubrzava razvoj elektri nih vozila i klju nih komponenata. Potpuno elektri na vozila predvi ena za 2010. imat e jedinstveni dizajn i karoseriju. Nissan planira predstaviti dizajn proizvodnih elektri nih vozila na otvorenju novog Svjetskog stoĹžera u Yokohami 2. kolovoza. Internetske

stranice za vozila nulte emisije (www.nissan-zeroemission. com) tako er e biti puĹĄtene 2. kolovoza. Nissan se posvetio sveobuhvatnim projektima unutar programa “Plavog gra anstvaâ€? koji simbolizira Ĺželju tvrtke za o uvanjem plavog planeta te kako bi tvrtka Ĺživjela u simbiozi s pojedincima i druĹĄtvom. Ti napori su u rasponu od globalnih pitanja poput zaĹĄtite okoliĹĄa do pomaganja zajednicama, promicanja razli itosti i stavljanja mobilnosti na raspolaganje ĹĄto ve em broju ljudi. Nissan nastavlja promicati razvoj vozila nulte emisije zasnovanih na duhu “Plavog gra anstvaâ€? uvo enjem u inkovitih tehnologija, proizvoda i usluga.

Poredak voza a: 1. Jenson Bu on 2. Mark Webber 3. Sebas an Ve el 4. Rubens Barrichello 5. Nico Rosberg 6. Jarno Trulli 7. Felipe Massa 8. Lewis Hamilton 9. Kimi RäikkÜnen 10. Timo Glock

Poredak voza a: 70 51.5 47 44 25.5 22.5 22 19 18 16

1.

Mikko Hirvonen

2.

Sebas en Loeb

65

3.

Dani Sordo

44

4.

Jari - Ma Latvala

31

5.

Henning Solberg

27

6.

Pe er Solberg

25

7.

Ma hew Wilson

20

8.

Sebas en Ogier

16

9.

Federico Villagra

14

10. Conrad Rautenbach

Poredak konstruktora: 1.

Brawn-Mercedes

114

2.

RBR-Renault

98.5

3.

Ferrari

40

4.

Toyota

38.5

8

Poredak Teamova: 1.

Citreon Total World Rally Team

119

2.

BP Ford Abu Dhabi World Rally Team

105 64

5.

McLaren-Mercedes

3.

6.

Williams-Toyota

Stobart VK M-Sport Ford Rally Team

7.

Renault

13

4.

Citroen Junior Rally Team

33

8.

BMW Sauber

8

5.

Munchi's Ford World Rally Team

20

9.

STR-Ferrari

10. Force India-Mercedes

28

68

25.5

5 0

Slijede a utrka: VN Europe, Valencia, 23. kolovoza 2009.

Slijede i rally: Rally Australia, 4.9. - 6.9. 2009.

Prakti nost elektri nog vozila Jednostavnim dodirom gumba navigacijska karta prikazuje radijus kretanja sa sadaĹĄnjim punjenjem akumulatora. Sustav moĹže izra unati nalazi li se vozilo unutar dosega potrebnog za postizanje Ĺželjenog cilja. Navigacijski sustav isti e

najnovije informacije o dostupnim postajama za punjenje unutar teku eg radijusa kretanja. Na zaslonu e se tako er vidjeti podrobne informacije o svakoj postaji za punjenje. Funkcija tajmera omogu uje da klima ure aj ili punjenje akumulatora zapo nu u Ĺželjeno

vrijeme. Klima ure aj moĹže se podesiti za rashla ivanje kad je vozilo priklju eno na mreĹžu, kako bi temperatura kabine dosegla Ĺželjenu razinu prije po etka voĹžnje i troĹĄenja struje iz akumulatora. Tako er, punjenje akumulatora moĹže zapo eti u odre eno vrijeme no i ili dana kad je mreĹžna tarifa povoljnija.

Voza stanje akumulatora moĹže provjeriti preko internetske stranice ili mobitela. Primjerice, kad je akumulator posve napunjen, na mobitel se poĹĄalje odgovaraju a poruka. Dodatne daljinske upravlja ke funkcije obuhva aju uklju ivanje sustava za punjenje i podeĹĄavanje tajmera klima ure aja.


Lucija više nije Šesto TOP 20 01. DOBAR RAZLOG - CALIDO 02. O I - IVANA KINDL

TOP LISTA DOMA IH

03. MAGNET - URBAN

01. NE SUDIM TI - ZDRAVKO ŠKENDER

04. LIBERTIN - Tomislav Goluban & L.P.F.H.B.

02. VLADARICA - DRAŽN ZE I

05. UMORAN - SPOONLEAF

03.LAŽU O I MOJE - COLONIA

06. ISTRIANA - ALKA VUICA . SANDRA

04. HALID BEŠLI - DVADESETE

07. SVE DOK DIŠEM… IMAŠ ME

05. E.T. - SOBA 202

DEAN DVORNIK&CUBISMO 08. NE GOVORI DA ME ZNAŠ BOJAN JAMBROŠI

09.NEPITAJZAMENE-METESSI&MONDOBONGO 10. TRAŽIM TE - MOTIWO

TOP LISTA DOMA IH

06.JACQUES HOUDEK - DUŽNA SI 07.ZA ARAN - LANA 08. IVAN ZAK SVJEDOK 09. TONY CETINSKI

FORMULA 13

OD MILJUN ŽENA 10. HARI I NINA

01. CAN’T STOP FEELING - FRANZ F.

NE MOGU TI RE I ŠTO JE TUGA

02. AYO TECHNOLOGY - MILLOW 03. WHEN LOVE TAKES OVER

Voditeljica i glumica Lucija Šesto ve sedam mjeseci nije u braku. Nakon pet godina odselila je od sada ve bivšeg supruga Darija, koji navodno ljubi drugu, nepoznatu tajnovitu Spli anku. Iako su se inili kao savršeno skladan par, njihova

je ljubav nakon pet godina braka pukla. Kako prenosi magazin Extra, navodni razlog njihove rastave je tre a osoba, nepoznata Spli anka, nova odabranica Darijeva srca. S druge strane, 26-godišnju Luciju, poznatu po voditeljskom

angažmanu u kvizu “Nova lova” i ulozi u seriji “Zauvijek susjedi”, povezivali su s našim pliva em Dujom Draganjom. “Da, ali ste pobrkali malo. Muž mi je s Megan Fox, a ja s Michaelom Phelpsom, zato i jesam u inozemstvu”, odgovorila je

Lucija SMS-om na upite o razlozima rastave. Za razliku od Lucije, Dario je bio nešto iskreniji i ozbiljniji. “Ne znamskimjeLucijasada.Jaznams kimsamja,itojeto”,izjaviojeDario za Extru, pretpostavlja se aludiraju i na tajnovitu Spli anku.

04. HEAVY CROSS - GOSSIP 05. . I GOTTA FEELIN’ - BLACK EYED PEAS

TOP LISTA STRANIH 01. USE SOMEBODY KINGS OF LEON 02. INFINITY 2008 - GURU JOSH

06. FAMILY TIME - ZIGGY MARLEY

LISTA DOMA IH 03. IFTOP HE SHOULD EVER LEAVE YOU -

07. LOVEGAME - LADY GAGA

TOM JONES

08. NEW DIVIDE - LINKIN PARK

04. HUMAN - KILLERS

09. WAKING UP IN VEGAS - KATTY PERRY

05. HOT ‘N COLD -

10. NEVER FORGET YOU - NOISETTES

KATY PERRY 06. WARM THIS WINTER -

Milla Jovovich pozirala gola za Maxim Manekenka i glumica ukrajinskog podrijetla Milla Jovovich vratila se pod svjetla re lektora. Nakon trudno e i poroda prelijepa 34-godišnjakinja dovela je svoje tijelo u red i odlu ila ga u novom broju asopisa “Maxim” pokazati svima. Sa sadašnjim zaru nikom Paulom W. S. Andersonom ima 21-mjese nu k erkicu Ever Gabo. Par se upoznao na snimanju ilma Resident Evil prije sedam godina, a sudbonosno “da” izre i e kroz koji dan, to nije,

DAVID GUETTA . KELLY ROWLAND

GABRIELA CHILMI 07. IF I WERE A BOY - BEYONCE 08. MILES AWAY - MADONNA 09. VIVA LA VIDA - COLDPLAY 10. I’M OUTTA TIME - OASIS

TOP LISTA 01. JOLE - Samac 02. HARI MATA HARI - Azra

22. kolovoza. Milla Jovovich i Paul W. S. Anderson zajedno su sura ivali i na dva nastavka ove vrlo uspješne ekranizacije istoimene videoigrice, a 2010. godine na velikim platnima pojavit e se i etvrti po redu ilm. Milli e ovo biti tre i brak. Prvi put se udala se sa 16 godina za glumca Shawna Andrewsa, a njezin drugi muž bio je francuski redatelj Luc Besson iji je ilm Peti element od nje i napravio planetarnu zvijezdu. (foto: maxim)

03. BOJAN JAMBROŠI -

TOP LISTA Ne govori da me znaš DOMA IH 04. DRAŽEN ZE I Vladarica 05. ET - Soba 202 06. MIROSLAV ŠKORO Domovina 07. COLONIA - Lažu o i moje 08. IVAN ZAK - Sve sam joj krao 09. VANNA Jacques Houdek Tiha snaga 10. NATALI DIZDAR Stranac

Prelijepa 34-godišnjakinja odlu ila je svoje tijelo pokazati u novom broju asopisa “Maxim”

Dolores se prije prekida potukla s Lasi em? Prije manje od mjesec dana glumica Dolores Lambaša pateti nim SMS-om obavijestila je svoje prijatelje da je dvogodišnja ljubav izme u Frane Lasi a i nje pukla. Mnogi su zaklju ili da su razlozi prekida inancijske prirode. No ini se da nije samo novac bio problem. Tek što je Dolores pokazala koliko je sretna s Dikanom Radeljakom, po elo se šuškati kako su se Frano i Dolores neposredno prije prekida potukli. Razlog njihove žestoke sva e bila je

navodna Franina ljubomora. Naime, na nedavno održanom ilmskom festivalu u Puli gdje su se Frano i Dolores posljednji put pojavili kao par me u njima je izbila ružna sva a. Pri a se da je Frano Dolores u jednome trenutku uzeo mobitel iz ruke i pro itao njezine SMS poruke. Kako se naga a, Dolores se dopisivala s drugim. Kada ja mlada Šiben anka vidjela ljubomornog de ka, poludjela je te mu opalila šamar, koji joj je Frano instinktivno vratio. Naga a se da je to bila posljednja sva a po-

pularnog sada ve bivšeg para nakon kojeg je svaki od njih otišao na svoju stranu. Frano na jedrenje, a Dolores starijem i imu nijem Dikanu Radeljaku u zagrljaj.

Shakira se razgolitila Argentinska ljepotica Shakira vratila se na scenu u punome sjaju. Kako trenutno promovira svoj novi album She Wolf, redovito puni medijske stupce. No osim dobrom glazbom Shakira je skinuvši se za argentinski magazin Gente obožavatelje po astila i seksi, razgoli enim fotogra ijama. Na vru im fotogra ijama Shakira je otkrila gotovo sve. ini se da Shakira zna za onu ‘manje je više’, jer je

otkrila taman toliko da zagolica maštu i bude neodoljivo seksi. Ipak iako s godinama Shakira nije izgubila na svojem seksipilu, u njoj se pobudila želja za maj instvom. “Kada u ete u tridesete, vaše vas tijelo jednostavno traži da zatrudnite. Kada sam snimala album, obe ala sam samoj sebi da u im sve odradim zatrudnjeti”, rekla je 32-godišnja pjeva ica. (foto: Magazin Gente)

Shakira je obožavatelje po astila seksi, razgoli enim fotografijama


18. kolovoza 2009.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 39


za velike i male

Pri e Nosim te u sje anju, Mazo…

Ljetne Svaštice • Ljetne Svaštice Život moga dede težaka Moj se deda sako jutro Zbudi i ide napolje Hitati grude. Dok dojde Dimo ide v škedej, a Posle toga ide nutri Sedet. Tak saki den prvo Napolje unda v škedej, A unda nutri V hišo sedet. Karla Premuš, 6.r OŠ BELICA Mentor: Mirjana Turk

Kad god poželim, moje su zvijezde i cijelo nebo Sve što poželim nalazi se me u zvijezdama na velikom nebu. Sve moje želje i snovi prekrasni. Poželim li gusarsku pustolovinu u Karipskom moru, uzmem jednu zvijezdu iz Malog medvjeda. Ako ho u biti kralj cijele Europe i to mogu, uzmem zvijezdu iz Velikih kola. Želim li postati najbolje dijete na planeti Zemlja, uzmem zvijezdu iz Malih kola. Ho u li biti sretan, imati sretnu obitelj i zdravlje ne trebam zvijezdu; nego veliko srce puno ljubavi, mira i dobre volje. Moraš maštati da bi imao tu mo i dohvatiš zvijezde, ali moraš biti pravi ovjek i imati veliko srce. Andrija Dodlek, 6.r OŠ BELICA Mentor: Mirjana Turk

List Na kiti se drži pa gledi Do bo opo dol. Misli si misli – bolelo me bo! Bio je mlodi, ve je stori! Bil je zelene, ve je hr avi! Misli on, misli: leto je f asi prejšlo… Opo bom dol, jež me bo pobro. S totaj iglaj zapi jo me bo, Zabolelo me bo. Za svojo postelo – ponuco me bo. Natalija Brezari , 6.r OŠ GORNJI MIHALJEVEC Mentor: Lidija Novak

Žuto klasje poljima žamori, Mladi kukuruz njivama šumori. Visoke trave mirise udišu, P ele s cvjetova sokove sišu. U dolini mir, Samo zvukovi prirode Kao najljepši klavir. Tajana Židov, 5.r OŠ DRAŠKOVEC Mentor: Nikolina Blatari

Mobitel Mobitel te u inio robom. Postao ti je jedini prijatelj. Ne dozvoli da ti postane jedina ljubav! Ne vrijedi on toliko. Mobitel ti ne može re i da te voli. Na njega ne možeš nasloniti glavu Dok ti se pla e. Ne može ti pružiti ruku, Nema osmijeha za tebe. Ne dozvoli da te mobitel Isprati na po inak! Ne ekaj da ti zaželi dobro jutro! Osvrni se na svoje prijatelje! Oni jedva ekaju tvoj osmijeh. Usre i osmijehom sebe i njih! Pusti mobitel!

Branka Magdaleni , 3.r OŠ BELICA Mentor: Štefanija Mihalic

Knjiga Knjiga je prijatelj Koji za mene uva Tajne skrivene sve: Prijatelju – otvori i pro itaj me! Knjiga me u i Da život zavolim Da se radujem sre i I tugu lakše prebolim. Knjiga mi nudi Svakojaka znanja. U i me kako ostati ovjek - svijetliti u tami neznanja! Govori mi knjiga O stvarima strašnim, O ratovima, bijedi, Napuštenoj djeci Na ulicama prašnim.

Naša nošja ima uda obleke, Štero si mora ble i i sako dete. Kak da po nem: od glove do pete Ili od pete do glove? Sejeno je. Škrlok je gorji dio nošje, On je rni i sakomo paše. Za jim je odma bela bluza, ista kak suza. Na isti suzi – beli bluzi, Nojde se i prujslek rni, Na šteromo so se gombi napuhnuli Jer su se zdenca vode napili. Doli, skorom na kraju tela, Još navek prvo mesto Držijo forbe rna i bela. Na naši severozapadni nošji, Nojdejo se i ga e bele, Ali se ne vidijo cele Jer so uda žgonci škorje pojele. Moram vam re i jeno tajno, Neje se tak bajno! Ako nošja dugo stoji na vami, Ve bote zmo eni i posponi. Zmolite molitvice dve Pak idite spot. Nek vam je v seni le ka no ! David Horvat, 5.c OŠ NEDELIŠ E Mentor: Antonija Bari evi

Moja cirkva Turen se zrušil, Cirkva se podrla. Moje je srce od žalost Prestalo delati v tej as. V joj sem se rodila i Na pri est išla. Bila je kak an el z raja! Mela je koroša i oltar. Puno an eli okoli Svetoga križa. A v sredini dragu Mariju! Puno cveteki i an eli uvari! Roberta Šela, 5.b OŠ SVETI JURAJ NA BREGU

Pri e

suze na o i, a ponekad i zapla em. U sebi pomislim: “O, Mazo, da si barem tu da sa mnom podijeliš ove sretne trenutke jer bez tebe sretni trenuci nisu posve sretni… Bila si mi poput pravog i najiskrenijeg prijatelja koji me je uvijek saslušao i bio uz mene.” Baš zato nosim te u sje anju, Mazo! Ema Vrbanec, 5.r OŠ DR. IVANA NOVAKA MACINEC Mentor: Jagoda Vi evi

Ljubav ini uda Ljubav je pomalo udna okusa, malo slatka, malo gorka. Kad sam zaljubljena popustim u u enju, zacrvenim se u licu, tražim jastuk za plakanje i koljena mi po nu klecati. Preko no i postajem druga ija… Gledaju i poklopljene kazaljke zidnog sata esto pomislim: “Netko misli na

Nošja Saki moški si jo ble i mora Dok nam v kraj dojde zora. Ona Me imorje predstovla

Moj prozor gleda na polje, na vrt motri i ak roštilj pe e. Prozor moj broji ptice u letu, ako želite znati koliko ih je prebrojao, to pitajte njega. Ponekad no u ugleda šišmiša, a ljeti sretne rodu. Puno puta se zaprlja, pa ga moramo prati. Voli zimu jer gleda kako radimo snjegovi a. Danju se igra suncem, a no u mjesecom i zvijezdama. Jakša Vidovi , 3.b OŠ SVETI JURAJ NA BREGU

Pri e mene”. Taj netko je dje ak crne, kovr ave kose koja mu ukrašava dugoljasto lice. Ima nježne, crne o i poput tamne no i, guste i duge trepavice, a visok je i vitak. Kad pomislim na njega srce mi zakuca sto na sat, obrazi mi zacrvene kao vatra. Nesigurna sam i treba mi veliki korak hrabrosti pri i mu i re i: “Svi aš mi se!” U strahu sam jer ne znam da li on išta osje a prema meni. Smiješak, koji se pojavio na njegovom licu, daje mi potvrdan odgovor. On je zaista u mojim o ima velika, prava ljubav. Jedva ekam da ga sretnem da možemo izmjenjivati zaljubljene poglede, šetati parkom, pri ati o svemu i biti sigurna da i on i mene voli. Mislim da pravu ljubav treba prona i i uvati je jer ona je dar s neba. Tihana Bartoli , 5.r OŠ DONJI KRALJEVEC Mentor: Milka Vidovi

Svetomartinske mažoretkinje PLESOM DO ZADOVOLJSTVA

Svetomartinske mažoretkinje Primljene smo u Hrvatski savez mažoretkinja pa smo tako ove godine otišle na prvo državno natjecanje i osvojile 3. mjesto u kategoriji zastava s temom “We love aerobic”. Osnovane smo 2004. godine i ima nas ukupno 37, a od ove godine trenira s nama muški mažoret Luka Puklavec. Podijeljeni smo u tri sastava: • najmla i sastav od 4-7 god.

Kadetski sastav

Promatra Govori mi knjiga I pri a prave stvari: Da nau im kako da se Naše prijateljstvo ne pokvari. Cindy Glavak, 8.r OŠ PRELOG Mentor: Stjepan Orsag

Zvukovi prirode U dolini šum se uje, Cvrkut ptica s grana zbori, Vjetar šumom putuje, Kraj puteljka rijeka žubori.

I nosi se z veseljem jer je stora. Me imorska nošja zove se ona, Zno saki korak našega plesa I ona je druga ka od obi noga veša.

Tog lijepog, ljetnog dana moj pas Maza i ja išli smo s djedom na polje. Tr ale smo poljem i igrale se. Bacala sam Mazi lopticu, a ona ju je s veseljem donosila natrag. Dugo smo se tako zabavljale. Kad smo se umorile, popile smo vodu. Ja iz svoje aše, a Maza iz svoje posudice. Dan mi je bio nezaboravan, a Maza i ja bile smo bliskije no ikad. Danas Maze više nema. Dan, kad je uginula, bio mi je jedan od najtužnijih dana dosad. Nikad ne u zaboraviti nju i sve naše zabavne i sretne trenutke. Voljela sam je jako. Nikad se nisam toliko vezala za neko bi e kao za nju. S njom je otišao i dio moje sre e, dio moga sretnog djetinjstva. Kad pogledam slike na kojima je Maza, naviru mi

Juniorski sastav

• kadetski sastav od 8-11 god. • juniorski sastav od 12-14 god. Nastupamo na svim manifestacijama u svojoj op ini, Me imurju, Hrvatskoj i inozemstvu. Neki od zabilježenih nastupa bili su u ovim mjestima:

Mursko Središ e, Štrigova, Nedeliš e, akovec, Prelog, Kotoriba, Sveta Nedjelja, Viškovo, Austrija, Lendava, Celje.

Svake godine zabilježimo 20 i više nastupa. 2006. godine primljene

smo u Hrvatski savez mažoretkinja pa smo tako ove godine otišle na prvo državno natjecanje i osvojile 3. mjesto u kategoriji zastava s temom “We love aerobic”. lanice smo i HKUU Sv. Martin, predsjednik nam je Dražen Crn ec, a trenerica i koreogra kinja Stanka Sedmak. Ove smo godine bile i na snimanju za emisiju HRT-a 1, “Razglednice iz Hrvatske” i opet se ponosimo što su nas vidjeli i diljem Hrvatske. Svi nas jako hvale pa se s nama ponosi cijela op ina. Kristina Modlic i Nikolina Horvat, 8.r OŠ SVETI MARTIN NA MURI


21. srpnja 2009.

sport@mnovine.hr

DRUGA UZASTOPNA pobjeda Me imurja u I. HNL izborena je nakon 45 minuta igre s igra em manje na terenu

Eliomar u zadnjoj sekundi za nova tri boda Me imurje je juna ki s igra em manje na terenu nakon gluposti koju je izveo Kova (postigao gol, skinuo dres i zaradio drugi žuti karton kod 1:0) još jednom u potpunosti nadigralo svojeg protivnika i samo je zahvaljuju i nepreciznosti krajnji rezultat glasio 2:1 za Me imurje. Pred lijepo ispunjenim tribinama SRC Mladost na kojem je iz subote u subotu sve više gledatelja, iako se do sad igralo protiv neatraktivnih protivnika, kao što je i Croatia Sesvete (okupilo se gotovo 2.000, a klub bilježi rekordnu prodaju više od 1.500 karata). Na stadionu je kona no prava nogometna atmos era, protiv Sesve ana bilo je i žestokog navijanja, a na kraju je gol Eliomara za pobjedu stigao da svi sretni i zadovoljni odu sa stadiona. Uglavnom bila je to još jedna odli na utakmicu. U 90 minuta bilo je svega, isklju enja, penala i žutih kartona, akcija i šansi, a zahvaljuju i

dobroj reakciji Eliomara u posljednjoj minuti utakmice Me imurje je ipak slavilo pobjedu i tri boda. U prvom poluvremenu terenska nadmo doma ih, uz pokoji pokušaj kontranapada gostiju. Gol kona no pada u 45. minuti, kad je Kova najspretniji u odbijancu u gostuju ih 16 metara. Proslavio je to skidanjem dresa, i time nesmotreno zaradio drugi žuti karon. Na odmor je Me imurje tako otišlo s 10 igra a. U drugom poluvremenu Ma imurje po inje odli no, ve u 55. minuti zaradili su penal nakon što je lopta u ruku pogodila i ka. Lima nažalost nije pucao dovoljno dobro, pa je Radoš lako obranio svoj gol. Kazna je stigla u 77. minuti, kad je Pollozhani iskoristio nepažnju doma e obrane i plasirao loptu prema Banovi evom golu. Doma i vratar ve ju je imao u rukama, no ona ipak pronalazi put u mrežu za 1:1.

Rezultati 4. kola: Zagreb – Lokomotiva 2:4; Hajduk – Inter 2:2; Cibalia – Rijeka 1:0; Istra 1961 – Varteks 0:1; Šibenik – Sl. Belupo 0:0; Karlovac – Zadar 2:0; Me imurje – C. Sesvete 2:1; Dinamo – Osijek 5:0.

Dovode se još dva igra a

Stoper Andre pružio je još jednu dobru partiju, pa je tako bio opasan i u napadu Posljednje minute izvukle su i zadnji atom snage iz crveno-crnih, no ekipa nije ostala bez nagrade. U 3. minuti suda ke nadoknade Eliomar je odli no reagirao na loptu koju je izbio vratar Radoš i poslao je u gol za 2:1. U subotu

Me imurje gostuje u Osijeku, gdje tradicionalno dobro igra. Ide se na tri boda. Rekao je to i Marijan Vuka koji je odli no reagirao oba puta kad je ušao s klupe... - Osijek e biti sigurno napaljen, jer loše je ušao u sezonu. Oni

Me imurje je zaista na putu da stvori respektabilnu ekipu. Ekipa je uigrana, svi igra i koji su se priklju ili odli no su se uklopili. Me u m, da se ve u ovoj sezoni ozbiljno želi zakuca ak možda i na europska vrata govori najava sportskog direktora Dove era da e predstoje ih dana realizirati dolazak još dva igra a. U pitanju je jedan stoper i jedan lijevi bo ni igra . S druge strane nekim e se igra ima klub zahvali ili da ih na posudbu. (dz)

TABLICA

e željeti sva tri boda, ali mislim da su nam šanse 50:50, pa ak smo uvjeren sam bliže pobjedi kazao je optimisti no napada Me imurja. (D. Zrna i I. Strahija, oto: Z. Vrzan)

1. Dinamo 2. Cibalia 3. Inter 4. Karlovac 5. Varteks 6. Rijeka 7. Sl. Belupo 8. Me imurje 9. Zadar 10. Šibenik 11. Lokomo va 12. Istra 1961 13. Hajduk 14. Osijek 15. Cro. Sesvete 16. Zagreb

4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4

4 3 2 2 2 2 2 2 2 1 1 1 0 0 0 0

0 0 2 2 2 1 1 1 0 2 0 0 2 2 1 0

0 1 0 0 0 1 1 1 2 1 3 3 2 2 3 4

21:3 12 6:1 9 7:3 8 4:1 8 5:3 8 10:3 7 4:3 7 7:8 7 3:6 6 5:5 5 6:13 3 6:13 3 4:6 2 3:9 2 4:9 1 3:12 0

Parovi 5. kola: Inter – Šibenik; Cro. Sesvete – Istra 1961; Osijek – Me imurje; Sl. Belupo – Karlovac; Lokomo va – Cibalia; Varteks – Zagreb; Zadar – Dinamo; Rijeka – Hajduk.

ŽELJKO KAVRAN na pripremama rukometnog prvoligaša u Baškim Oštarijama

KLUB nije „CARITAS“

Dolazi novi generalni sponzor koji je za sad tajna!

Željko Kavran najavio je i drasti no smanjivanje igra a pod ugovorom...

Razgovarati s predsjednikom RK Perutnina Pipo iPC Željkom Kavranom nikako ne može biti dosadno. Elokventan i bez dlake na jeziku uvijek je zahvalan sugovornik. Tako je bilo ni manje ni više, nego na 920 metara nadmorske visine, u Baškim Oštarijama na Velebitu. Rekao je da se klub nalazi na jednoj vrsti prekretnice: U igra kom dijelu je za nas prelazni rok završio. Ovi igra i koji su na pripremama igrat e sljede e prvenstvo. Okosnica ekipe je sa uvana, a stigla su dva kvalitetna poja anja. Otišao je,nažalost, Risto Arnaudovski u sarajevsku Bosnu koji je dobio takve uvjete koje mi ne možemo ni sanjati. Istovremeno smo ponosni da je još jedan naš igra otišao u bogatiji klub za odli an ugovor. • U gradu se pri a o starom, odnosno novom generalnom sponzoru... Klub i tvrka Perutnina Pipo su raskinuli ugovor o pokroviteljstvu iz razloga što je Perutnina tražila zna ajno smanjenje ugovora, a da klub zadrži dosadašnje ime. Takvu sam ponudu odbio s 31. kolovozom ove godine ugovor s Perutninom Pipo

završava. Od 1. rujna klub e nositi drugo ime. Naravno, IPC ostaje sponzor kao i do sada. Ne mogu vam u ovom trenutku re i o kojem se novom pokrovitelju radi, jer ta tvrtka želi napraviti veliku promociju. • Ipak, malo detalja... Za sada mogu samo re i da novi pokrovitelj nije s podru ja akovca. Radi se o jednoj tehnološki naprednoj i vrlo organiziranoj tvrtki. Istovremeno se nadamo da e Perutnina Pipo i dalje ostati pokrovitelj u jednom manjem obliku • Ovaj prekid “ljubavi” sve je iznenadio... Želim se zahvaliti tvrtki Perutnina Pipo na podršci koju je klubu pružila, ali isto tako da sam razo aran posljednjim postupcima. No, sve je to dio života i vidjet emo kako e se situacija dalje razvijati. • Što to sve zna i za klub... Klub je s novim pokroviteljem i ostalim ugovorima stabilan i siguran i sigurni smo da emo, s teškom mukom, uspjeti namaknuti potrebna sredstva za sve obveze. Radi se o otprilike 2 milijuna kuna.

• I još nešto.... Normalno da e klub u rukovode oj strukturi doživjeti kadrovske promjene i da e ljudi koji su bili u upravi iz dosadašnjeg pokrovitelja odstupiti, a njihovo e mjesto zauzeti ljudi novog pokrovitelja. Prije prvenstva održat e se Skupština kluba na kojoj e do i do promjena u Upravnom odboru. • Baš ne e ostati previše vremena za sve te promjene, jer prvenstvo je,prakti no, pred vratima... Malo nam je sve to nespretno, jer ovaj ugovor isti e 31. kolovoza, a prvenstvo po inje 12. rujna, ali ve emo se sna i. Pokrovitelj e kupiti nove dresove, ali tu su još trenirke, jakne i dosta toga još gdje e trebati „preko no i“ mijenjati znak itd. • Koji je cilj kluba u sljede oj sezoni... Cilj je jasno definiran. Ova mom ad mra biti me u prve etiri u državi. Bez obzira na sve neprilike koje smo lani imali sa sucima. Mislim da i ta lakrdija ve jednom mora prestati. U takvom odnosu snaga ova mom ad, s ovim trenerom i cijelim stru nim

Igra ima sam nedvosmisleno rekao da e ubudu e klub imati samo 17 igra a spram kojih e imati financijske obveze. Trenutno je na pripemama 18 igra a. U akovcu je ostao Marko Petek koji je operirao meniskus,a nemojmo zaboraviti ni Ivora Vidakovi a. Dakle, ukupno je to 20 igra a, od kojih emo se trojici

zahvaliti. Upražnjena mjesta popunit emo s našim igra ima iz mla ih uzrasta. Klub ne može biti Caritas i ako netko do sada ponu enu priliku nije iskoristio, onda svoje mjesto treba prepustiti mla ima, pa možda za 2-3 godine netko i postane kvalitetan igra , rekao nam je Kavran. (do)

Poraz od Crikvenice stožerom može ostvariti zacrtano. • O samoj mom adi... Mislim da imamo strahovito kvalitetnu i potentnu mom ad, zato jer je ve ina igra a 88. ili 89. godište i svi su oni dugoro no vezani uz klub. To je najve a snaga. • Malo o financijama, osim glavnog pokrovitelja... Do sada smo se uglavnom držali našeg generalnog pokrovitelja, dok su ostali stalno dizali galamu i pri ali stvari koje baš i ne stoje. Mi samo tražimo da se poštuju donesene odluke, te da grad i županija dijele sredstva prema donesenim zaklju cima. (D. Opa i )

U prvoj pripremnoj utakmici drugoligaš Crikvenica je u svojoj dvorani pobijedila Perutninu Pipo IPC sa 32-29 (12-19). Naravno, da je rezultat veliko iznena enje, ali ne i ako se vidi stanje nakon prvog poluvremena, kada su akove ki igra i imali velikih sedam pogodaka prednosti. Odmah je jasno da je utakmica imala dva poluvremena, ali ne samo u vremenskom, ve i u igra om smislu. Dok je u prvih 30 minuta akove ki ligaš izgledao mo no i poigravao se s doma inom, koji je samo zbog jednog pogotka manje u gostima promašio prvoligaški status, u drugom je došlo do opuštanja i igre po sisitemu „lako emo...“ Trener Josip Borkovi je, kao i uvijek ostao miran usprkos minus deset u drugom dijelu, ali se u njegovim re enicama može iš itati velika kritika: Nema opravdanja za ovaj poraz. Samo djelomi no mogu prihvatiti

injenicu da još ima dosta neuigranosti s novim igra ima, da akcije, prakti ki, još nismo ni uvježbavali, da je Kara i prvi puta zaigrao nakon 6 mjeseci pauze zbog teže ozljede i da su igra i preko dva sata vozili od Baških Oštarija do Crikvenice. injenica je, tako er, da je trener Borkovi priliku dao svim igra ima, koju baš i nisu svi najbolje iskoristili.

Ozlijedio se Krajner Na utakmici se ozlijedio Igor Krajner, desno krilo, kojem je u jednoj bezazlenoj akciji u obrani „isko ilo“ desno, sre om ne puca ko, rame. Kako nam je rekao tehniko mom adi Franjo Pata ta, ozljeda ipak nije ozbiljnije naravi. Dva dana potpunog mirovanja, a nakon dva tjedna Krajner e mo i po eti raditi s loptom. Za prvenstvenu premijeru 12. rujna protiv Bjelovara Krajner bi morao biti na raspolaganju treneru. (do)


18. kolovoza 2009.

PRETKOLO HRVATSKOG nogometnog kupa igra se 25. i 26. kolovoza

START III. HNL-istok

Me imurje u utorak, Preložani u srijedu

Preložani doma in NAŠK-u, Nedeliš e u Koprivnici

Dva predstavnika me imurski nogomet ima u pretkolu Hrvatskog nogometnog kupa koje se igra u utorak 25. kolovoza i srijedu 26. kolovoza. Iako je službeni termin 26. kolovoza Me imurje je odvojilo svoju utakmicu od

Oba me imurska predstavnika u III. HNL-istok ove sezone ne bi trebali imati puno briga. Najavljena je reorganizacija natjecanja i formiranje III. HNLsjever, pa vjerojatno status ne e izgubiti nitko osim zadnjeg.

preloške Mladosti. Tako e Me imurje u najja em paru pretkola igrati s Hrvatskim Dragovoljcem u utorak s po etkom u 16.30 h. Dan kasnije u isto vrijeme u Prelogu doma a Mladost do ekuje Lipik. (dz)

Bez obzira na velike promjene u oba kluba to ne bi trebao biti problem, iako ne e biti lako. Oba kluba izgubili su puno. Preložani cijeli napad i pitanje je kako e to funkcionirati u “ozbiljnim” utakmicama, a Nedeliš e

je zbog ozljede tako er ostalo bez glavnog napada kog aduta Golubi a. U 1. kolu Mladost je doma in NAŠK-u ove subote s po etkom u 17 sati u Prelogu, na saniranom igralištu na

kojem se više ne mora pucati korner sa speedway staze. Nedeliš e gostuje u Koprivnici, a utakmica se igra u nedjelju vjerojatno u ve ernjem terminu. (dz)

U PRVENSTVENO NADMETANJE kre u i lanovi IV. HNL-sjever - skupina A

akove ki derbi pod reflektorima Novu sezonu predstoje i vikend otvaraju hrvatski etvrtoligaši u kojem me imurski nogomet ima ak šest predstavnika. Po prvi put u tako visokom stupnju natjecanja igra Sloboda iz Slakovca, koja e uz akovec vrlo vjerojatno biti i jedan od glavnih kandidata za dobar plasman od me imurskih klubova.

akovec otvara sezone protiv gradskog rivala Sloge, koja nije tako jaka kao lani i to pod re lektorima. Zadovoljan je i Branko Lipi trener Grani ar-Ellaba kako su odra ene pripreme. U Palovcu je bilo dosta promjena, kao i ukovcu, iako su na kraju ukov ani okupili vrlo solidan sastav. Dinamo iz Domašinca bi

trebao biti bolji nego u prošloj sezoni, a tome se nadaju i u Trnavi. U prvom kolu na rasporedu su odmah dva derbija. U subotu nave er igra se pod re lektorima akove ki gradski derbi na SRC Mladost, dok u nedjelju ujutro u ukovcu doma in do ekuje Trnavu. Raspored utakmica

me imurskih predstavnika u 1. kolu: subota, 22. kolovoza 17 h: Selnik: Podravina-Dinamo (P), Varaždin: Mladost-Dinamo (D), 20 h: SRC Mladost: akovec-Sloga; nedjelja, 23. kolovoza 10.30 h: ukovec ‘77-Trnava, 17 h: Plitvica (G)-Sloboda (S), Kotoriba: Grani ar-Sra inec. (dz)


18. kolovoza 2009. ODIGRANA ŠESNAESTINA finala Me imurskog nogometnog kupa

ZAPO INJU sve lige Me imurskog nogometnog saveza

Slakov ani izbacili Preložane, Kre e svih pet Kotorip ani bolji od Nedeliš a me imurskih Izgleda da se kvaliteta nogometa od III. HNL nadolje sve više nivelira. Novi hrvatski etvrtoligaš Sloboda iz Slakovca tako je iz daljnjeg natjecanja izbacila branitelja naslova prelošku Mladost. Preložani o ito nisu na kvalitativnom nivou kao u prethodne dvije sezone i to se osjetilo odmah u prvoj “ozbiljnijoj” utakmici. Slakov ani su uvjerljivo poveli i osigurali pobjedu ve u 48. minuti kad je bilo 3:0. Puno napetije bilo je Kotoribi gdje je na penale ispao drugi hrvatski tre eligaš Nedeliš e. Gosti su ina e vodili do pred sam kraj utakmice kad Vilim Kos poravnao za Grani ar-Ellabo. Pucali su se dodatni jedanaesterci i tu su doma i bili prisebniji. Ispali su i hrvatski etvrtoligaši ukovec 77, Trnava, Sloga akovec, Dinamo Palovec, što sugerira da nam je i kvaliteta nogometa sve slabija. Nije ni udno kad gotovo svi najbolji napada i me imurskog nogometa više ne stanuju u me imurskom nogometu, ve igraju u Austriji po selskim ligama, ali za lovu koja je bez obzira na razno-razne inancijske dogovore i u našim ligama ipak nekoliko puta ve a. Uglavnom, bit e zanimljivo do kraja ovosezonskog kupa i nakon ispadanja gotovo svih favorita, ostala je “praznina” da se ode do kraja. Rezultati: Štrukovec: HAJDUK VINDIJA – STRAHONINEC 3 – 4 , Vratišinec: SOKOL – UKOVEC 77 2 – 0 , Ivanovec: MLADOST – TRNAVA 3 – 1, Šenkovec: ŠENKOVEC – OMLADINAC (Novo Selo Rok) 0 – 0 (4-1) 11m, Pribislavec: POLET – TRNOVEC 3 – 2

nogometnih liga Sve me imurske lige u novu sezonu kre u istovremeno. I tamo gdje je manje klubova, bolje da se igra sada kad je vru e, nego kad do u zimski mjeseci. Prijelazni rok je završio, svi klubovi su obavili pripre-

I. ME IMURSKA LIGA, 1. KOLO Bratstvo (SV) – Rudar, BSK – Vidov an, Polet (SMNM). – Venera PMP, Plavi (Pek.) – Omladinac (NSR), Naprijed – Spartak, Centrometal – Sokol, Polet (P) – Mladost (I) subota. Utakmice se igraju u nedjelju s po etkom u 17,30 sati.

II. ME IMURSKA LIGA ISTOK, 1. KOLO Dubrav an – Croatia, Borac PMP – Mladost (Pal.), Radni ki – Drava (DM), Dubrava – Galeb, Grani ar (N) – Draškovec u 10,30 sati, Mladost (SM) - Podturen, Budu nost (P) – Omladinac (DS). Utakmice se igraju u nedjelju s po etkom u 17,30 sati.

Spartak je bio uspješan u Zasadbregu Oporovec: GALEB – AKOVEC 0 – 13, Štrigova: SLOGA – ME IMUREC 2 – 2 (7-6) 11m Hlapi ina: MURA – PODTUREN 3 – 1, Zasadbreg: ZASADBREG – SPARTAK 1 – 3 Tur iš e: BORAC PMP – BRATSTVO (Savska Ves) 2 – 1, Slakovec: SLOBODA – MLADOST (Prelog) 3 – 1, Sveti Martin na Muri: POLET – SLOBODA (Mihovljan) 2 – 2 (3-4)

Tombola NK Zasadbreg Dana 2.8.2009. održan je Memorijalni turnir „Siniša Patafta“ u Zasadbregu. Na turniru je bila organizirana tombola. Dobitni brojevi su:1. 0090, 2. 1444, 3. 0067, 4. 1786, 5. 1019, 6. 0522, 7. 0829, 8. 0137, 9. 1799, 10. 1033, 11. 1448, 12.

me koje u ljeto zbog godišnjih odmora nisu uvijek idealne, pa tek treba vidjeti tko s kakvim “argumentima” ulazi u novu sezonu. Prvo kolo u svim ligama igra se s po etkom u 17.30 sati.

1476, 13. 1772, 14. 0761, 15. 0799, 16. 0033, 17. 0830, 19. 0126, 20. 0794, 21. 1111, 22. 0712. Nagrade se mogu podi i u prostorijama NK „Zasadbreg“, a za dodatne informacije obratite se na broj 099 786 2505.

11m, Mali Mihaljevec: MALI MIHALJEVEC – BSK 3 – 1, Donja Dubrava: DUBRAV AN – SLOGA ( akovec) 4 – 1, Macinec: CENTROMETAL – DINAMO (Palovec) 4 – 2 Kotoriba: GRANI AR – NEDELIŠ E 2 – 2 (7-6) 11m. (dz)

PAROVI osmine finala Kup natjecanje nastavlja se utakmicama osmine inala ve ove jeseni. Termin igranja je na blagdan 8.10.2009.( etvrtak) u 15,30 sati: Vratišinec: SOKOL – STRAHONINEC, Ivanovec: MLADOST – ŠENKOVEC, Pribislavec: POLET – AKOVEC Hlapi ina: MURA – SPARTAK, Tur iš e: BORAC PMP – SLOBODA (Slakovec), Mali Mihaljevec: MALI MIHALJEVEC – SLOBODA (Mihovljan), Macinec: CENTROMETAL – DUBRAV AN, Štrigova: SLOGA – GRANI AR (Kotoriba).

II. ME IMURSKA LIGA ZAPAD, 1. KOLO

Isprika U prošlom broju krivo je opremljen tekst kup natjecanja prilikom kojeg je došlo do pogrešnog potpisa u kojem je stajalo kako je Sloboda iz Slakovca ispala iz daljnjeg natjecanja. Slakov ani su bili uvjerljivi i slavili visoku pobjedu. Ispri avamo se svim lanovima kluba, kao i simpatizerima na nenamjernoj pogrešci. Tako er je u “glavi” utakmice Radni ki-Sloboda (M) izjedna uju i zgoditak za 3:3 postigao Colari , a ne Lukman za doma u ekipu. ®

Hajduk Vindija (Š) – Mladost (S), Strahoninec – Zasadbreg, Sloboda (M) – Mura, Šenkovec – Me imurec, Puš ine – Bratstvo (J), Donji Koncov ak – Sloga (Š), Jedinstvo (NŠD) – Trnovec. Sve se utakmice igraju u nedjelju s po etkom u 17,30 sati.

III. ME IMURSKA LIGA ISTOK, 1. KOLO Jadran – Napredak, Borac (DH) – Mladost urkin, Eko – Torpedo u 10,30 sati, SK – Kraljev an 38, Hodošan – Otok. Budu nost (M) je slobodna. Utakmice se igraju u nedjelju s po etkom u 17,30 sati.

III. ME IMURSKA LIGA ZAPAD, 1. KOLO Pobjeda – Omladinac (M), Plavi 1975 – Krištanovec, Jedinstvo (GM) – Hajduk (B), Bratstvo (P) – Zebanec, Mali Mihaljevec – Dinamo (Ž). Drava (K) je slobodna. Sve se utakmice igraju u nedjelju s po etkom u 17,30 sati.

ŠESNAESTINA FINALA KUPA ME IMURSKOG NOGOMETNOG SAVEZA GALEB – AKOVEC 0:13 (0:7) OPOROVEC. Igralište Galeba. Suci: Dario Bubek (Miklavec), Vlado Soka (Podturen), Josip Jurinec (Ivanovec). Delegat: Darko Jambrovi (Štefanec). Strijelci: 0:1 J. Novak (8), 0:2 Se an (18), 0:3 Murkovi (23), 0:4 J. Novak (27), 0:5 Murkovi (30), 0:6 J. Novak (42), 0:7 Treska (45), 0:8 A. Begovi (47), 0:9 Begovi (68), 0:10 Vugrinec (70), 0:11 Treska (73), 0:12 Treska (79), 0:13 Branilovi (80). GALEB: Mihoci, Slavi ek, Balent, Petri , Soka (od 46. Fran i ), I. Erdelji, Markan, M. Erdelji, Vuk, Herc (od 63. Kos), R. Balent. Trener: Dubravko Miš in. AKOVEC: onkaš, Baksa (od 28. Branilovi ), Buhanec, Se an, J. Novak (od 65. M. Begovi ), Treska, Horvat, Pintari , A. Begovi , M. Novak (od 46. Vugrinec), Murkovi . Trener: Mario Kova evi . Žuti karton: R. Balent (Galeb).

HAJDUK VINDIJA – STRAHONINEC 3:4 (1:2) ŠTRUKOVEC. Igralište Hajduk Vindija. Suci: Velimir Leva i (Novakovec), Tomislav urila (Vularija), Mario Pintari (Nedeliš e). Delegat: Toni Martinjaš ( akovec). Strijelci: 0:1 Vidovi (10), 1:1 Hrženjak (12), 1:2 Brez (42), 1:3 Vidovi (48), 1:4 Vidovi (66), 2:4 Topli anec (73), 3:4 J. Ma ari (74). HAJDUK VINDIJA: Jurovi , Dobrani , Mikulaj, Turk, Šprajc, Topli anec, J. Ma ari , Radikovi , M. Ma ari , Hrženjak, H. Ma ari . Trener: Robert Gori anec. STRAHONINEC: Lisjak, Zlatarek, Kocijan, Zobec, Horvat, Srnec, Kojter (od 90. Toth), N. Zobec (od 90. Bani ), Vidovi , Brez, Štefulj (od 68. Horvat). Trener: Ivan Zobec. Žuti kartoni: Topli anec, J. Ma ari (Hajduk Vindija), Kocijan, Zlatarek, Štefulj, Horvat (Strahoninec).

ŠENKOVEC – OMLADINAC (NSR) 0:0; 4-1 (11m) ŠENKOVEC. Igralište Šenkovca. Suci: Saša Fegeš (Nedeliš e), Milivoj Bali (Nedeliš e), Boris Jakovljev (G. Hraš an). Delegat: Slavko Novak (Podturen). ŠENKOVEC: Novak, Kranjec (od 46. Gregor), Pokriva , Se an, Zanjko, Kolar, Vlahov, Korent, Varga

(od 87. Horvat), Radikovi . Trener: Mario Zaspan. OMLADINAC: Tomaši , Dragovi , Culjak (od 46. Reich), Horvat, Filipovi , Bel (od 62. Rešetar), K. Culjak, Krišto i , Lesjak, Cerovec, Mlinari . Trener: Denis Ratajec. Žuti kartoni: Se an, Kolar (Šenkovec); Dragovi (Omladinac).

M. MIHALJEVEC – BSK 3:1 (2:0) M. MIHALJEVEC. Igralište M. Mihaljevec. Suci: Matija Horvat, Danijel Ko ila, Zoran Mezga. Delegat: Slavko Vodopija. Strijelci: 1:0 Posavec (29), 2:0 Zadravec (38), 2:1 Bestijani (67-ag), 3:1 Posavec (84). M. MIHALJEVEC: Magdaleni , Bestijani , M. Peras, P. Peras, D. Bestijani , Trupkovi , Mesari , Kova i (od 71. Mezga), Posavec, Zadravec, Babi (od 23. Pušar). BSK: Pani , M. Mihalec, Gunc, Mesari , K. Mihalec, Gelo, Makar (od 41. Pal i), Paler, Ha ek (od 77. Tomašek), Mlinari , Beštek. Trener: Dragutin Naran a. Žuti kartoni: Magdaleni , Posavec (M. Mihaljevec), K. Mihalec, Tomašek, Mesari (BSK). Crveni karton: P. Peras (M. Mihaljevec).

POLET – TRNOVEC 3:2 (1:0) PRIBISLAVEC. Igralište Petar Perši . Suci: Zoran Hajdinjak ( akovec); Željko Kova i (Šenkovec), Antun Koruni (Lopatinec). Delegat: Antun Horvat ( akovec). Strijelci: 1:0 Pal i (15), 2:0 Pal i (58), 3:0 Vrbanec (66), 3:1 Trtinjak (73), 3:2 Trtinjak (81). POLET: Stamenkovi , Mikuli (od 54. Halabarec), Bašek, Lesjak, Magdaleni , Okreša, Posavec, Vukovi (od 67. Pintari ), Vrbanec (od 88. Mlinari ), Gajnik, Pal i. Trener: Željko Domjani . TRNOVEC: K. Kiri , Jaluši , Benc (od 70. Florjan i ), Horvat, Plaftak, Zobec, Herceg, Bukal, Trtinjak, Liber (od 46. Novak), Mar ec. Trener: Krešo Žnidari . Žuti kartoni: Magdaleni , Bašek (Polet), Horvat, Trtinjak (Trnovec).

ZASADBREG – SPARTAK 1:3 (1:2) ZASADBREG. Igralište Zasadbrega. Suci: Željko Turk (Zebanec), Radovan Posedi (Puš ine), Josip

Novak ( akovec). Delegat: Drago Šafari . Strijelci: 0:1 Šegovi (17), 0:2 Novosel (31), 1:2 Koroši (44-11m), 1:3 Novosel (67). ZASADBREG: Horvat, Kova i , Šajnovi (od 72. Zobi ), Novak, Zver, Rodinger (od 65. B. Šajnovi ), Šimunkovi , Barbi , Duman i , Koroši , Dunjko (od 46. Živko). Trener: Vladimir Pavlekovi . SPARTAK: Vaš, Bari , Mihalic, Jankovi , G. Križai , Pasler (od 88. Kontrec), Lackovi , Cvetko (od 79. Opa ak), Novosel, Šegovi . Trener: Tomica Šestan. Žuti kartoni: Rodinger, Duman i (Zasadbreg), Cvetko, Novosel, Šegovi (Spartak).

CENTROMETAL – DINAMO (P) 4:2 (2:0) MACINEC. Igralište Trate. Suci: Borut Križari (Ivanovec), Dražen Sukanec (S. Ves), Dragutin Novak (Lopatinec). Delegat: Stjepan Perko (Lopatinec). Strijelci: 1:0 D. Novak (3-11m), 2:0 D. Novak (35-11m), 3:0 Rodrigue (59), 3:1 Pal i (65), 3:2 Hali (81), 4:2 Pani (84). CENTROMETAL: Serec, Eko Janvier, L. Novak, M. Vinceti , B. Vinceti (od 66. Vincek), Pani (od 88. Ladi ), Rodrigue, Fegeš (od 77. Majsen), D. Novak, Dove er, Lastavec. Trener: Dražen Novak. DINAMO: Rebernik, Jan ec (od 46. Mar ec), Žuli , Pal i (od 78. Hali ), Mihalovi , Debelec, Dan. Žuli , Malek, Kolari (od 46. Štampar), Ruži , Juras. Trener: Santino Debelec. Žuti kartoni: B. Vinceti , Pani (Centrometal), Kolari , D. Žuli , Juras, Mihalovi (Dinamo).

POLET – SLOBODA (M) 2:2 (1:1); 3-4 (11m) SV. MARTIN NA MURI. Igralište Poleta. Suci: Kristinko Jaluši (Kuršanec), Jadran Kukovec (Ma kovec), Franjo Hergoti (Ž. Gora). Delegat: Franjo Kocijan (Šenkovec). Strijelci: 0:1 Vidovi (5), 1:1 Radikovi (9), 2:1 Hren (62), 2:2 Tremski (88-11m). POLET: urkin, G. Gori anec (od 83. Kirec), Karlov ec, Županec, Hren, Koša, or evi (od 46. D. Gori anec), Pintari , A. Gori anec (od 77. T. Kralj), Stojko, Radikovi . Trener: Stjepan Makar. SLOBODA: Horvat, Medved, Dunjko, Mezga (od 25. Gori anec), Plevnjak, Z. Lukman, Tremski, D. Lukman (od 77. Belše), Tisaj (od 31. Januši ), Sovar, Vidovi . Trener: Mladen Ku ek.

Žuti kartoni: A. Gori anec, Radikovi (Polet), Mezga, Tremski, Gori anec (Sloboda).

BORAC PMP – BRATSTVO (SV) 2:1 (1:0) TUR IŠ E. Igralište Borac PMP. Suci: Božidar Kolari (Novo Selo Rok), Darko Filip i (Slakovec), Petar Petrac (Kotoriba). Delegat: Petar Krha (Novakovec). Strijelci: 1:0 Mesari (45), 2:0 Mesari (78), 2:1 Patafta (90). BORAC PMP: Vlah, Granatir, Blažin i . Mesari (od 88. Jambroši ), Jan ec (od 64. R. Brumen), N. Brumen, Bister, Srpak, Jesenovi , Rušanec (od 46. Zrna). Trener: Ivan Zrna. BRATSTVO: Kova iu , Hunjadi (od 46. B. Hižman), Bujan (od 63. Kopjar), Jambroši , G. Hižman, D. Jambroši , Fras, Horvat (od 46. Makšadi), Patafta, Novak, M. Mesari . Žuti kartoni: Granatir, Blažin i (Borac PMP). Crveni karton: M. Mesari (Bratstvo).

DUBRAV AN – SLOGA 4:1 (2:1) D. DUBRAVA. Igralište Krbulja. Suci: Marin Horvat (Šenkovec), Stjepan Fic (Lopatinec), Ivan Žganec ( akovec). Delegat: Dragutin Borko (Nedeliš e). Strijelci: 0:1 Orehovec (15), 1:1 Kokša (40), 2:1 Brljak (42), 3:1 Horvat (75), 4:1 Brljak (85). DUBRAV AN: Cvetini , Me imurec (od 37. Švenda), Kardoš (od 46. Horvat), Vu enik, Hujs, Jadan (od 58. Žini ), Špoljar, Kokša, Lovrek, Nesti , Brljak. Trener: Vladimir Fabi . SLOGA: Novak, Zoka (od 46. Vrbanec), Orehovec, Bedi , Vabec, Kolar, D. Glad (od 85. Jurinec), Vugrinec (od 75. Vabec), Bajzek, Bali , R. Glad. Trener: Ivan Hamonajec. Žuti kartoni: Kokša (Dubrav an), Vabec, D. Glad, R. Glad (Sloga).

SOKOL – UKOVEC 77 2:0 (1:0) VRATIŠINEC. Igralište Sokola. Suci: Tihomir Kralji (Vularija), Renato Posavec (Strahoninec), Damir Fodor (Slakovec). Delegat: Antun Mesari (M. Mihaljevec). Strijelci: 1:0 M. Lisjak (40), 2:0 Kerovec (48). SOKOL: B. Puh, Mikulaj, Lebar, Novak (od 83.

Vincek), Drk, Kerovec, T. Lisjak, M. Lisjak, Mikolaj, Šolti . Mun ar. Trener: Dražen Fic. UKOVEC 77: D. Lehki, Vuk, Zvonarek, A. Lehki, Mihoci, Lon ari , Jezer i (od 46. Božek), Begovi , Vukina, Herc, Grgec. Trener: Dušan Sraka. Žuti karton: T. Lisjak (Sokol).

SLOGA – ME IMUREC 2:2 (1:0); 7-6 (11m) ŠTRIGOVA. Igralište Sloge. Suci: Bojan Juras ( akovec), Marinko Hrušoci (Nedeliš e), Mladen Puklavec (G. mihaljevec). Delegat: Daniel Košak (G. Mihaljevec). Strijelci: 1:0 Bistrovi (8), 2:0 Sen ar (48), 2:1 Kregar (61), 2:2 Kregar (63). SLOGA: Vugrinec, Kova i (od 46. Novak), Kutnjak, Brežnjak, Jambrovi , Heric (od 46. Vinkovi ), Smolkovi , Rob, Kova , Bistrovi , Sen ar (od 81. Klanjš ak). Trener: Franjo Klobu ari . ME IMUREC: or evi (od 87. Marcijuš), Horvat (od 54. Fu ek), Lon ari , Kozina, Levec, Golub, Ivanuša, Kos, Kregar, J. Treska, Vugrinec (od 46. G. treska). Trener: Tihomir Treska. Žuti kartoni: Brežnjak, Vinkovi , Rob (Sloga), J. Treska, Levec (Me imurec).

SLOBODA – MLADOST (P) 3:1 (2:0) SLAKOVEC. Igralište Slobode. Suci: Ivica Križai (Štefanec), Ivica Horvat (Vratišinec), Zoran Novak (M. Središ e). Delegat: Josip Lesjak (Ma kovec). Strijelci: 1:0 Hergoti (2), 2:0 Hergoti (17), 3:0 Petek (48), 3:1 Dodlek (72). SLOBODA: Kolar, Borko, Angel, Kamenar, Buhanec, Katanec, Hergoti (od 76. Novak), Srnec, Goricaj (od 69. Gregorin i ), Novak, Petek (od 85. Levec). Trener: Stjepan Petek. MLADOST: Mar ec, Miši (od 79. Hreš ), Jari , Vutek, Gotal (od 46. Kralji ), Ba ari , Bukal, Dodlek, Balent, Hižman (od 62. Božek), Habuš. Trener: Zoran Kralji . Žuti kartoni: Kamenar, Goricaj, Petek, Srnec (Sloboda), Ba ari , Mar ec (Mladost).

MURA – PODTUREN 3:1 (2:0) HLAPI INA. Igralište Oleti Radovan-Ratko. Suci: Vjeran Tuksar (Peklenica), Dragan Hrustek

(M. Mihaljevec), Bojan Rodinger (Totovec). Delegat: Davor Drvenkar (Belica). Strijelci: 1:0 Šagi (31), 2:0 Dragoja (37-11m), 2:1 Kolar (51), 3:1 A. Stojko (74). MURA: Novak, Braniša, Breznik, Vuri, Šagi, Jurovi (od 69. Kralj), Vinko, Dragoja (od 46. Lipovi ), Novinš ak (od 63. D. Stojko), A. Stojko, Na . Trener: Darko Vincek. PODTUREN: Šalamon, Jankulija, Tkalec, Radovan, Škvorc, Kolari (od 78. Horvat), Lepen (od 67. Partli ), Boži , Mravljak, Balenovi (od 35. Kolar), Hajdarovi . Trener: Dušan Novak. Žuti kartoni: Radovan, Kolari , Mravljak, Tkalec (Podturen).

MLADOST – TRNAVA 3:1 (1:1) IVANOVEC. Igralište Ivanovec. Suci: Nikola Toplek (Nedeliš e), Rudolf ižmešija (D. Dubrava), Bruno Brljak (D. Dubrava). Delegat: Drago Koruni (Šenkovec). Strijelci: 0:1 Mlinarec (10), 1:1 Cvek (43), 2:1 Fu ko (83), 3:1 Fu ko (85). MLADOST: Jelen i , Zorkovi , Cvek, Fran i , Novak, Horvat (od 77. Herman), Belovi (od 87. Leva i ), Fu ko, Marka , Vrbanec, Jaluši . Trener: Robert Taradi. TRNAVA: Jesenovi , I. Jakši (od 55. Malovi ), Vlah, Farkaš, Katanec, Pongrac, A. Jakši , S. Jakši (od 75. Gudlin), Mlinarec, Ribi , Ribari . Trener: Mladen Vlah. Žuti karton: Pongrac (Trnava).

GRANI AR – NEDELIŠ E 2:2 (1:1); 7-6 (11m) KOTORIBA. Igralište Sportski park. Suci: Damir Aldi (Strahoninec), Davor Šupljika (Šenkovec), Dario Srnec (Puš ine). Strijelci: 1:0 Hertelendi (7), 1:1 Celinger (13), 1:2 Treska (54), 2:2 Kos (86). GRANI AR: Tropšek, Radmani , Fundak, Gorupi , Matotek, Matulin (od 60. Paveli), Hertelendi, ižmešija (od 70. Latin), F. Kos, V. Kos. NEDELIŠ E: Posavec, Stankovi (od 46. Fu ko), Bujani , Belovi , Celinger, Vibovec, Zavrtnik, Jagec (od 84. Periši ), Treska, Mihalic (od 46. Zanjko), Topolnjak. Trener: Zvonimir Smrti . Žuti kartoni: ižmešija, Gorupi (Grani ar), Jagec, Topolnjak (Nedeliš e).


18. kolovoza 2009.

ODRŽAN 11. po redu tradicionalni Me unarodni nogometni turnir pionira U-12 “Me imurec 2009.”

Pioniri zagreba kog Dinama odnijeli pobjedu Selekcija NK Dinamo Zagreb ovogodišnji je pobjednik sada ve tradicionalnoga Me unarodnog nogometnog turnira pionira U-12 “Me imurec 2009.”, koji se prošli vikend 11. put održao na nogometnom igralištu u Dunjkovcu u organizaciji NK Me imurec Dunjkovec - Pretetinec. NK Dinamo Zagreb u finalnoj je utakmici pobijedio NK Varteks Varaždin rezultatom 2:1. U utakmici za tre e mjesto NK Slaven Belupo Koprivnica u jedanaestercima se pokazao boljim od NK Split. Tako er, ove godine svoje snage odmjerili su i doma ini susreta NK Me imurec, Dunjkovec - Pretetinec, NK

Ivana Lisjak nakon što su joj se pribrojili bodovi “zara eni” na osvojenom turniru u Italiji popela se na 217. mjesto WTA liste najboljih svjetskih tenisa ica i vrlo blizu je ulasku me u 200 najboljih. Put povratka na manjim turnirima pokazao se opravdanim. Me utim, nakon uspješne

sezone na zemlji, Ivana e skoro krenuti put SAD-a gdje e pokušati izboriti nastup na US Openu. Za sad je dosta vani kad su u pitanju kvalifikacije, ali poznato je da dosta igra ica uop e ne dolazi u New York. Prije US Opena, Ivana bi trebala odigrati i neki manji turnir na ovoj podlozi.

Osam dana vrhunskog tenisa u akovcu Pobjednik tradicionalnoga Me unarodnog nogometnog turnir pionira U-12 “Me imurec 2009.” je NK Dinamo Zagreb

ovaj turnir održava ‘Nogometom protiv droge i drugih poroka današnjice’ imalo svoj puni zna aj. Danas je ovdje 11 ekipa, što je najve i broj od kada se turnir održava, a stigla su nam djeca iz Bosne i Hercegovine, Slovenije i cijele Hrvatske, kazao je Ivan Ganzer, predsjednik Organizacijskog odbora. Pokrovitelji su turnira Hrvatski nogometni savez, op ina Nedeliš e, Nogometni savez Me imurja i Zajednica športskih udruga i saveza Me imurske županije. (H. Ze ar, oto: Vrzan)

Danas je ovdje jedanaest ekipa, što je najve i broj od kada se turnir održava, kazao je Ivan Ganzer

ajnijih teniskih mani estacija u Hrvatskoj.

Prvi nositelj Srbin iri Za ovogodišnje izdanje akove kog uturesa prijavljen je rekordan broj igra a, više od 130 iz Ma arske, Italije, BIH, Srbije, eške, Austrije, Kanade, Australije, Rusije, Slovenije, Belgije, Slova ke, Velike Britanije, Portugala, Latvije i Hrvatske. Prvi nositelj je Nikola iri iz Srbije, 319. igra sa ATP rang liste, a za turnir je prijavljeno ak 57 igra a s ATP bodovima, a me u njima i veliki broj mladih hrvatskih igra a. Za glavni ždrijeb ili kvalifikacije pozivnicu organizatora dobiti e i neki me imurski igra i. Glavni pokrovitelj turnira je gradsko poglavarstvo akovca, uz mnogobrojne sponzore. (D. Zrna)

Pješ ani najbolji me u 8 ekipa Mnogobrojna publika uživala je u turniru pod geslom “Nogometom protiv droge i drugih poroka današnjice”

Danijel ima šansu jer ima prijatelje certa odigrana je prijateljska utakmica izme u doma eg NK Hajduka Vindije i NK Rudara iz Murskog Središ a koja je završila 2:1 pobjedom doma ih igra a. I na utakmici je prikupljana nov ana pomo , a isto to je u injeno prije tjedan dana na proštenju u Merhatovcu. U pomo su prisko ili i Grad Mursko

Teniski turnir CROATIA FUTURES Pun ec Open turnir je velike tradicije, posve en jednom od najboljih tenisa a i sportaša Hrvatske svih vremena i jedini pro esionalni teniski turnir koji se igra u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. I ove godine turnir zapo inje kvalifikacijama 32 igra a koje zapo inju u subotu 22. kolovoza, dok turnir 1. kolom starta u ponedjeljak 24. kolovoza. Od 2003. godine kao Futures uvršten je u kalendar Svjetske teniske organizacije – ITF. Turnir je nagradnog onda 10.000 USD i boduje se za ATP svjetsku rang listu pro esionalnih tenisa a. Na dosad održana šest turnira nastupilo je više od 600 igra a iz 30 država svijeta. Po kvaliteti igra a i nivou organizacije samog natjecanja i prate ih sadržaja turnir je na nivou najzna-

NO NI malonogometni turnir na pijesku u Strelcu

NK HAJDUK VINDIJA Štrukovec u humanitarnoj akciji

Koncertom grupe zanimljivog i u ovoj prigodi vrlo obe avaju eg naziva Druga šansa u Štrukovcu je u nedjelju završeno humanitrano poslijepodne i predve erje organizirano u znak moralne i materijalne potpore Nogometnog kluba Hajduk - Vindija Štrukovec, svom igra u Danijelu Reberniku. Prije kon-

Pokušat e izboriti US Open

KVALIFIKACIJAMA predstoje e subote zapo inje Croatia Futures Pun ec Open

Doma inu susreta NK Me imurec, Dunjkovec – Pretetinec pripalo je peto mjesto Željezni ar Sarajevo, NK Maribor, NK Me imurje akovec, NK Croatia Sesvete, NK Mik Mc Celje i NK Dalmatinac Split. Najbolji strijelac turnira bio je Nino Pata ta iz NK Varteks, dok je najboljim igra em proglašen Marko Vinkovi , tako er igra Varteksa. Dominik Lon ari , igra NK Dinamo, ponio je titulu najboljeg golmana, a Denis Cvetkovi iz NK Me imurec bio je najmla i igra turnira. - Želim iskazati zahvalnost svim volonterima, trenerima, u iteljima koji u e mlade naraštaje da bi geslo pod kojim se

NAJBOLJA ME IMURSKA tenisa ica blizu ulaska me u 200 najboljih na svijetu

Središ e, varaždinska Vindija i mnogi mještani. Danijel Rebernik je obolio od leukemije i sada se nalazi na lije enju u Zagrebu, a kako je ono dosta skupo, nogometaši i prijatelji pomažu i podržavaju roditelje u njihovoj skrbi i brizi za sina. Sada kad zna da je uz njega cijeli klub, grad i prijatelji te mje-

Antonio Dodlek, Pero Ruži , Hrvoje Hali i Edi Lackovi iz ekipe Pješ ani pobjednici su prvog no nog malonogometnog turnira na pijesku u Strelcu, u organizaciji Udruge mladih Držimurec-Strelec. Drugo mjesto osvojila je ekipa Tri pješ ane ajkule, dok su tre i bili Slu ajni prolaznici. U tri dana održavanja, turnir je svaku ve er od 14. – 16. kolovoza okupljao velik broj

ljudi, kako iz naselja DržimurecStrelec tako i iz okolnih mjesta. Na turniru je sudjelovalo osam ekipa, raspore enih u dvije skupine, od kojih su tri prvoplasirane nagra ene nov anim nagradama i peharima. Ovaj atraktivni turnir koji Udruga mladih misli ponoviti i sljede e godine, odigravao se „tri na tri“ na pješ anom terenu veli ine 20x10 metara. (ih)

štani Danijel e lakše podnositi lije enje i 26. kolovoza proslaviti svoj 18. ro endan. Svi vjeruju da e do tog dana biti zdraviji i na putu prema kona nom ozdravljenju, jer uza sve uz njega su prijatelji, a u u njemu sportski duh koji je esto puta vrlo zna ajan u životu svakog ovjeka. (N. Šardi)

ŠRD MURA Mursko Središ e organizira natjecanje

Samo za doma e ribi e Sudionici nogometne utakmice u Štrukovcu

Na terenima Zaleš e ŠRD - a Mura Mursko Središ e, u subotu 22. kolovoza održat e se ribi ko natjecanje Kup grada. Pravo sudjelovanja imaju samo ribi i s podru ja grada, da-

kle Murskog Središ a, Hlapi ine, Štrukovca, Križovca i Peklenice. Prijave e se primati do 14 sati, a potom e ribi i na natjecateljsku stazu uz jezero. (sm)


18. kolovoza 2009. PRVI ovogodišnji poraz Pavlica na doma em terenu

Matej Žagar svladao Juru! Minule subote na stadionu Milenium vozila se druga utrka državnog prvenstva Hrvatske i Slovenije u speedwayu. Pobjednik je bio Matej Žagar s maksi-

Rezultati: A liga 1.Matej Žagar SLO 3,3,3,3,=15 2.Jurica Pavlic HRV 3,2,3,3,2=13+3 3. Maks Gregori SLO 3,3,3,2,2=13+2 4. Izak Šantej SLO 3,2,2,2,3 = 11 5. Matija Duh SLO 2,3,2,0,3 = 10 6. Matic Voldrih SLO 2,1,2,1,3 =9 7. Aleš Kralji SLO 2,3,2,1,X = 8 8. Dino Kova i HRV 1,2,1,3,1 = 8 9. Aleksander onda SLO 1,0,3,2,1=7 10. Denis Štojs SLO 0,1,1,3,2 = 7 11.Samo Kukovica SLO 2,2,1,1,0=6 12.Aljoša Remih SLO 0,1,0,2,2=5 13.Renato Cvetko HRV 1,1,1,0,0 =3 14. Marko Vlah HRV R,0,0,1,1 = 2 15. Jasmin Ilijaš HRV 1,0,0,0,0 = 1 16. Ivan Vargek HRV F,0,0,0,1 = 1

B liga 1.Beno Lipnik SLO 2,3,3,3=11 2. Krešo Petkovi HRV 3,2,3,1 = 9 3. Nikola Pigac HRV 3,3,R,2 = 8 4. Nejc Maleši SLO 1,2,2,2 = 7 5. Dalibor Bot SLO 1,1,1,1 = 4 6. Ladislav Vida SLO 2,0,1,0 = 3 7. Marijan Bilobrk HRV 0,0,0,0 = 0

malnih 15 bodova, dok je Jurica Pavlic osvojio 13 te u dodatnoj vožnji za drugo mjesto pobijedio Maksa Gregori a. Drugi najbolji Hrvat bio je Dino Kova i koji je

pokazao nekoliko odli nih vožnji, dok su ostali hrvatski predstavnici podbacili i ostali na dnu poretka.


46

Informacije

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

AKOVEC - Iznajmljuje se u strogom centru akovca viĹĄe uredskih prostora, viĹĄe poslovnih prostora za razne namjene na podru ju grada akovca i

skladiĹĄni prostor u Strahonincu za sve informacije tel. 099-733-4598 ili 040-391-480

18. kolovoza 2009.

ME IMURSKA ŽUPANIJA OP INA PODTUREN JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL OP INE kao nositelj izrade DPU gospodarske zone u Podturnu

OBJAVLJUJE OGLAS

o otvaranju javne rasprave na prijedlog DPU poslovne zone u Sivici – II. faza 1. Temeljem zaklju ka Op inskog na elnika, upu uje se na javnu raspravu prijedlog Detaljnog plana ure enja DPU poslovne zone u Sivici – II. faza, izra en od tvrtke Urbia d.o.o. akovec. 2. Javna rasprava o Prijedlogu DPU u trajanju od 30 dana po et e 8 dana od dana objave u lokalnom tjedniku, tj. Od 26.08..2009. i trajat e do 24.09.2009. godine. 3. Javni uvid u Prijedlog DPU-a mogu je u prostorijama Op ine Podturen, I. Grť i a 5, radnim danom u vremenu od 8.00 do 15.00 sa . 4. Javno izlaganje odrŞat e se dana 03.09.2009., s po etkom u 13.00 sa , u prostorijama Uprave Op ine Podturen. 5. Pisana o itovanja, prijedlozi i primjedbe na prijedlog DPU-a dostavljaju se do zavrťetka javne rasprave – Jedinstveno upravnom odjelu Op ine Podturen, Ivana Grť i a 5, 40317 Podturen.

Župan Me imurske Şupanije, na osnovi Odluke o osnivanju Kulturnog vije a Me imurske Şupanije (SluŞbeni glasnik Me imurske Şupanije br. 4/05.), Klasa: 612-01/0503/2, Urbroj: 2109/1-02-05-02, upu uje

JAVNI POZIV institucijama i udrugama iz podru ja kulture koje se bave kulturnim djelatnos ma zaĹĄ te i o uvanja pokretnih i nepokretnih kulturnih dobara, knjiĹžni nom djelatnoĹĄ u, knjigama i nakladniĹĄtvom, muzejskom i galerijskom djelatnoĹĄ u, kazaliĹĄnom umjetnoĹĄ u, te kulturnim i umjetni kim amaterizmom da predloĹže kandidate za lanove Kulturnog vije a Me imurske Ĺžupanije.

IZ MATI NOG UREDA RO ENI TONKA PAVLIC, k i Ivane i Zdravka; MATEO IGNAC, sin Katice i Valenta; ŠIMUN PETAR, sin Martine i Nenada; MIA HLEBEC, k i Biserke i Krunoslava; DOMINIK ORŠUŠ, sin Grozdanke i Homera; KATJA JALUŠI , k i Sandre i Martina; LARA ROŽMAN, k i Martine i Davora; STJEPAN ORŠUŠ, sin Natalije Orťuť; KIARA KOŠAK, k i Ines i Eduarda; VINKO SABOL, sin Alenke i Maria; LOREN JANKOVI CRN EC, sin Petre i Tomislava; MARIJA DAMIŠ, k i Vesne i Damira; GABRIEL MLINARI , sin Klaudije i Nina; PATRIK URKIN, sin Duťanke i Danijela; HANA BISTROVI , k i Matje i Tomislava; NIKO NOVAK, sin Andreje i Nenada; HANA TUKSAR, k i Ivane i Wolfganga; TESA KOVA EVI , k i Kristine i Žarko; LUKAS JEZERNIK, sin Ivanke i Milana; TONI VRANEŠI , sin Antonije ( akovec) VJEN ANI Željka Grivec i Siniťa Posavec, Ivana Kedmenec i Davor Hozjak, Andreja Komar i Sandro Kri ka ( akovec); Tomislav Filipaťi i Lucija Mikulan, Renato Lukťa i Karmen Radmani (Kotoriba); Bojana Zobi i Danijel Cerovec, Martina Smolek i Tomislav Tuksar, Antonija Koprivec i Stefan Christian Sobo an, Maja Špoljari i Igor Lapat, Milica Je menica i Zlatko Flac (M. Srediť e); Dejan Peter i Gorana Šavora (M. Subotica); Ivana Trajbar i Mario ukes (Nedeliť e); Silvija Setnik i Saťa Sanjkovi , Silvija Varga i Damir Mihalac, Sandra Mesari i Danijel Fu ec, Manuela Mesari i Josip Jur ec, Mihaela Srnec i Damir Pinta , Dragana Mikanovi i Zdravko Lastavec (Prelog); Monika Novak i Goran Majsan, Jasmina Novak i Zoran Balog (Štrigova). UMRLI Ana Farkať ro . Strnad r. 1943., Marija Dolar ro . Šipek r. 1933., Marija Sitar ro . Horvat r. 1932., An ela Horvat ro . Soka r. 1922., Lovro Tomaťek r. 1920., Josip Trstenjak r. 1942., Cecilija Zadravec r. 1930., Ivan Nemec r. 1951. ( akovec); Antun Debi r. 1931., Terezija Žerjav ro . Miser r. 1924. (Kotoriba); Stjepan Vukovi r. 1925. (M. Srediť e); Viktorija Sermek ro . Baksa r. 1919. (M. Subotica); Stjepan Šafari r. 1933. (Nedeliť e); Jela ermadi ro . Srnec r. 1928., Katarina Zemlji ro . Mihali r. 1932., Josip Stanko r. 1961. (Prelog).

Prijedlozi moraju bi u pisanom obliku, obrazloŞeni i sa Şivotopisom kandidata, a dostavljaju se Upravnom odjelu za obrazovanje, kulturu i sport Me imurske Şupanije, Ru era Boťkovi a 2, akovec najkasnije do 4. rujna 2009. godine. U skladu s lankom 4. Odluke o osnivanju Kulturnog vije a Me imurske Şupanije, lanom Vije a ne moŞe bi imenovana osoba koja ima udio u vlasniťtvu, zaposlenik je ili sudjeluje u upravljanju pravne osobe koja obavlja djelatnost u kulturi iz podru ja o kojima odlu uje Kulturno vije e. lanove vije a imenuje Skupť na Me imurske Şupanije na razdoblje od e ri godine. ŽUPAN Ivan Perho

REPUBLIKA HRVATSKA - ME IMURSKA ŽUPANIJA Upravni odjel za prostorno ure enje, gradnju i zať tu okoliťa Klasa: UPI-350-05/09-01/26 Ur.broj: 2109/1-13/2-09-7 Upravni odjel za prostorno ure enje, gradnju i zať tu okoliťa Me imurske Şupanije, temeljem odredbe lanka 111. stavka 2. i 3. Zakona o prostornom ure enju i gradnji (Narodne novine broj 76/07 i 38/09) u upravnom postupku izdavanja lokacijske dozvole

POZIVA vlasnike i nositelje drugih stvarnih prava nekretnina koje neposredno grani e s nekretninama kat. est. broj 152/1 i 152/5 k.o. Ferketinec da izvrĹĄe uvid u Idejni projekt za izdavanje lokacijske dozvole za formiranje gra evne es ce od dijela kat. est.br. 152/1, 152/5, k.o. Ferke nec i gra enje nogometnog igraliĹĄta sa zemljanim tribinama u Miklavcu u postupku koji se vodi po zahtjevu NK BUDU NOST MIKLAVEC, Miklavec 116A. Uvid u idejni projekt radi izjaĹĄnjenja mogu izvrĹĄi : - osobe s dokazom da su stranke u postupku (svojstvo stranke dokazuje se izvatkom iz zemljiĹĄne knjige ili izvodom iz posjedovnog lista, te osobnom iskaznicom) - punomo nik stranke s dokazom da zastupa stranku dana 21. kolovoza 2009. godine u vremenu od 9 do 12 sa , u Upravnom odjelu za prostorno ure enje, gradnju i zaĹĄ tu okoliĹĄa u Me imurskoj Ĺžupaniji, akovec, Ul. Ru era BoĹĄkovi a br. 2, soba br. 8. Osobi koja se odazove pozivu, a ne dokaĹže svojstvo stranke ili punomo nika stranke, uskra t e se mogu nost uvida u Idejni projekt. Lokacijska dozvola za traĹženi zahvat u prostoru moĹže se izda iako se stranka ili njezin punomo nik ne odazovu ovom pozivu.


18. kolovoza 2009.

Informacije 47

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

U SPOMEN

DAVORIN RADOŠEVI 17.8.2005. – 17.8.2009. Uskrsnu e je naša vjera, vje ni život naša nada, sje anje naša ljubav. (sv. Augustin) Tvoji najmiliji

ZAHVALA Povodom smrti drage i voljene mame i bake

CECILIJE ZADRAVEC

SLOBODNA RADNA MJESTA 1. ART ing d.o.o. AKOVEC, traži 2 SOBOSLIKARA i 2 FASADERA na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se na 091-2390279, 091-439-0279. Natje aj otvoren do 20.8.2009.g. 2. Studio kose SPOMENKA, Glavna 5, Prelog, traži FRIZERA na neodre eno vrijeme, javi se na 091/581-3130 ili posla pismenu zamolbu, do 18.8. 3. Modna industrija konfekcije MIK, AKOVEC, Ž. Fašizma 3, traži ŠIVA E TEKSTILA - više izvršitelja na odre eno vrijeme, sastanak sa kandidatima e se održati u dvorani broj 18 Zavoda za zapošljavanje 06.07.2009.g. u 10,00 sa , natje aj otvoren do 20.08.2009.g. 4. ALUPLASTIK, M. SUBOTICA, I.Vuruši a 1, traži 2 RADNIKA NA IZRADI I MONTAŽI ALU i PVC stolarije na neodre eno vrijeme uz probni rad, obavezno radno iskustvo na is m poslovima, javi se na 098-426-013, do 20.08. 5. NET d.o.o., ŠENKOVEC, traži 10 DJELATNIKA U PROIZVODNJI SVIJE A (m/ž) na odre eno vrijeme, mjesto rada akovec, najava na tel. 343-233, do 21.08. 6. KIKI d.o.o. GORI AN, Kalni ka 47, traži KV MONTERE-IZOLATERE - više izvršitelja, obavezno radno iskustvo, mjesto rada Njema ka na odre eno vrijeme, javi se na 099-6655-006. Natje aj otvoren do 21.08.2009. 7. MA AK d.o.o. IVANOVEC, Grabanica 2, traži1AUTOMEHANI ARA-VULKANIZERA na neodre eno vrijeme, može sa i bez radnog iskustva, javi se osobno ili 098-496362. Natje aj otvoren do 21.08.2009. 8. NIT d.o.o., akove ka 47, Puš ine, traži KONOBARA i ISTA ICU - SPREMA ICU na neodre eno za rad u Pansionu Mamica. Natje aj otvoren do 21.8. 9. MIDA d.o.o. AKOVEC, K. Zrinski 2, traži 1 DJELATNICU ZA PRODAJU U SLASTI ARNICI i 1 DJELATNICU ZA PRODAJU KRUHA I PECIVA na neodre eno vrijeme uz probni rad, povrat putnih troškova u cijelos , javi se 091-582-8639. Natje aj otvoren do 15.08.2009. 10. Restoran AQUA KAKTUS TOTO MORE TOTOVEC, traži 3 KONOBARA i 2 KUHARA na neodre eno vrijeme, javiti se na 091-912-3525. Natje aj otvoren do 15.08.2009.g. 11. TKALEC TRANS d.o.o. AKOVEC, T. Bratkovi a 1, traži 2 VOZA A TERETNOG VOZILA u me unarodnom transportu robe – hladnja e na neodre eno vrijeme uz probni rad, znanje njema kog jezika, radno iskustvo 12 mjeseci, javi se osobno ili 384822. Natje aj otvoren do 15.08.2009.g. 12. Ordinacija op e medicine Anica Beli dr.med. Mala Subo ca, Glavna 31, traži 1 LIJE NIKA OP E MEDICINE na odre eno vrijeme - zamjena 12 mj., položen stru ni ispit, javi se na 098-331-205. Natje aj otvoren do 31.08.2009.g. 13. G.P.P.T.-Nekretnine d.o.o. G. Hraš an, Varaždinska 43a, traži 1 GRA . TEHNI ARA, 2 ZIDARA, 2 TESARA i VIŠE POMO NIH RADNIKA na neodre eno vrijeme, javiti se na 099-707-4155. Natje aj otvoren do 31.08.2009.g. 14. LB gradnja d.o.o., Okrugli Vrh 73a, traži 4 MONTERA SUHE GRADNJE i 4 SOBOSLIKARA na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 099/792-0456, do 22.08.2009.g. 15. Autoservis TUNING DRVODERI , PODTUREN, Sportska bb, traži 1 KV AUTOMEHANI ARA na neodre eno vrijeme, javi se na 099-502-9558, do 13.08.

16. GRA-COOP d.o.o., M.Središ e, Mar nska 165, traži 3 TESARA i 1 VOZA A na neodre eno vrijeme, javi se na 098-241431, do 15.08. 17. Dom za starije i nemo ne osobe STUBI AR, M.Središ e, Kolodvorska 32, traži 1 MEDICINSKU SESTRU na neodre eno vrijeme, javiti se na 543-511 g a Sandra Stubi ar, položen stru ni ispit, natje aj otvoren do 21.08. 18. Obiteljski dom za starije i nemo ne osobe KOLONI , D. Kraljevec, Kolodvorska 7, traži 2 NJEGOVATELJICE u domu za starije i nemo ne na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili 655-040, 098-992-9699, do 20.08. 19. L JEK ARNA KOVA , AKOVEC, D.Cesari a 5, traži 1 MAGISTRA FARMACIJE na neodre eno vrijeme uz probni rad, položen stru ni ispit ali nije uvjet, javi se osobno ili 040-390-080, natje aj otvoren do 16.08. 20. Mark ngcjevovodid.o.o.,N.SELOROK, traži5VODOINSTALATERAnaneodre eno vrijeme uz probni rad, poželjno radno iskustvo, javi se na 098-957-4204, do 19.08. 21. Kerami arski obrt vl. Horvat Štefan, Donji Vidovec, traži 1 KERAMI ARSKOG RADNIKA na odre eno vrijeme, javi se na tel. 098/552-827, do 16.8. 22. PEM ELEKTRONIKA d.o.o., Dragoslavec Breg 70, traži 1 ELEKTROINSTALATERA na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 098/473-387, do 21.8. 23. DINA TRADE D.O.O, Peklenica, Krniš e 23, traži 3 SOBOSLIKARA na neodre eno vrijeme, javiti se na mob.095-847-3181, natje aj otvoren do 12.08.2009. 24. Završnigra .radoviHANGRA,J.Kozarca 15, akovec, traži 2 SOBOSLIKARA i 2 PIZZA MAJSTORA na neodre eno vrijeme, javi se na mob.091-970-6679, natje aj otvoren do 22.08.2009. 25. Autoprijevoznik K. Furdi, Šenkovec, Prvomajska 31, traži VOZA KAMIONA S PRIKOLICOM na neodre eno, javi se na mob. 091/50199-84, natje aj otvoren do 21.08.2009 26. Koma-mont d.o.o. Prelog, traži MONTERA CENTRALNOG GRIJANJA na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098-1613718. Natje aj otvoren do 22.08.2009 27. Panko Commerce d.o.o. Frankopanska 2, Selnica, traži KONOBARA I PRODAVA A na odre eno vrijeme, javi se na tel.861300 do 22.8. 28. Smart d.o.o. akovec, K. Zvonimira 5, traži 3 POMO NA RADNIKA, 2 STOLARA na neodre eno vrijeme, javi se na tel.391888. Natje aj otvoren do 22.08.2009 29. Pizeria “ŠUT” J. Mar eca 26, Nedeliš e, traži PIZZA MAJSTORA na neodre eno vrijeme, javi se na tel. 822-270, do 21.08.2009. 30. TesarskiobrtLaciŠenkovec,J.Bedekovi a12,tražiTESARAnaneodre enovrijeme, javi se na mob.091-520-1343. Natje aj je otvoren do 21.08.2009. 31. Pipo Perutnina – Ptuj akovec, R. Stainera7,traži15RADNIKANAPROIZVODNOJ LINIJI, natje aj je otvoren do 27.08.2009., javi se odmah osobno. 32. STUDIO MENERGY D. Kraljevec, traži SPIKERA na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 098-426-988 do 19.08.2009 33. Kroja kiobrt“ANITA”Strahoninec,traži ŠIVA A na neodre eno vrijeme, javi se na tel.333-074, do 19.08.2009., 34. Vladekd.o.o.Vukovgaj18,tražiPEKARA na odre eno vrijeme, mjesto rada: Pribisla-

iz Robadja

vec, javi se na mob. 098-162-1819, do 31.08.2009. 35. Tekeli projekt inženjering d.o.o. M. Središ e, M. Kova a 72, traži 2 ZIDARA i 2 GRA .RADNIKAnaneodre enovrijeme, javi se na mob. 098 240 131, 098-240181 do 31.08.2009. 36. POSEIDON d.o.o. Ca e bar TERAPIJA, AKOVEC, I.G.Kova i a 30, traži 1 ISTA ICU na odre eno vrijeme, javiti se na 091-241-3388 do 27.08.2009.g. 37. KEN d.o.o. BELICA, Radni ka 34, traži 2 POM. KUHARICE ZA RAD U PE ENJARNICI na odre eno vrijeme, mjesto rada akovec, javiti se na 095-810-2181, do 21.08.2009. 38. Ustanova za zdravstvenu njegu u ku i ŽIVKOVI , AKOVEC, ZAVNOH-a 45, traži 1 SSS MEDICINSKU SESTRU na odre eno vrijeme, položen stru ni ispit, radno iskustvo jedna godina, javi se na 098-463525, do 14.08.2009. 39. Ca e bar “KAIROS” IVANOVEC, J. Broza 101, traži 2 KONOBARA/ICE na neodre eno vrijeme, javi se na 095-849-6857, do 27.08. 40. VERSO d.o.o., ŠENKOVEC, M. Tita 78, traži 1 TRG. PUTNIKA - DOSTAVLJA A PITKE VODE I POSTAVLJANJE APARATA na neodre eno vrijeme, rad na podru ju Me imurske županije, javiti se na 091506-9911, do 27.08. 41. KNAUF FAL, N. S. ROK, Školska 24, traži 2MONTERASUHEGRADNJEi2ŠPAHTLERA na neodre eno vrijeme, javiti se na 098-9244-510, do 06.09. 42. PekaraHIT-PEK, AKOVEC,K.Tomislava 46, traži 1 PEKARA na neodre eno vrijeme, javi se na 395-694, 098-331-170, do 31.08. 43. VDS d.o.o., ZAGREB, Mihanovi eva 14, traži 1 rukovatelja gra . mehanizacijom (bager i utovariva ) na odre eno vrijeme, rad na terenu, prednost osobama sa radnim iskustvom, pismene zamolbe sa životopisom dostaviti na adresu: Slemenice 4, 40000 AKOVEC do 20.08.2009. 44. OPTIKA LINETA AKOVEC, Trg Republike 6, traži 1 SSS OPTI AR u obzir dolaze i kandida SSS tehni kog usmjerenja sa radnim iskustvom na bilo kojim poslovima, mo viranost, samostalnost, na neodre eno vrijeme uz probni rad, prednost kandidatima iz akovca i bliže okolice, javi se na mob. 098-284-143 od 13,0016,00 sa do 31.08.2009. 45. IDA COMERCE TRG REPUBLIKE 1, PRELOG, traži VOZA DOSTAVNOG VOZILA na neodre eno vrijeme, javi se na gornju adresu. Natje aj je otvoren do 27.08.2009 46. MT tvornica arapa akovec Numanova2, akovec,traži2ŠIVA Anaodre eno vrijeme, javi se na adresu. Natje aj je

otvoren do 30.08.2009 47. Rus cad.o.o.I.G.Kova i a6, akovec, traži KONOBAR na neodre eno vrijeme, javi se na adresu ili tel.311-207. Natje aj je otvoren do 30.08.2009. 48. Kavana Dada Miklavec bb, traži KONOBAR na odre eno vrijeme, javi se na tel-098-1922144. Natje aj je otvoren do 27.08.2009. 49. Zidarski obrt Srnec G. Hraš an, akove ka 43, traži 2 ZIDARA na neodre eno vrijeme,javi setel.098241-656.Natje aj je otvoren do 30.08.2009. 50. Metal dekor Ivanovec, P. Miškine bb, traži 5 bravara 2 POM. BRAVARA na neodre enovrijeme,javi senatel.iliosobno. Natje aj je otvoren do 28.08.2009 51. Piramida d.o.o. Lopatinec, L. Kralja 10, traži VIŠE BRAVARA na neodre eno vrijeme, javi se na tel. ili osobno. Natje aj je otvoren do 30.08.2009 IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRU NA SLUŽBA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠ E: 543-200 RADNA MJESTA VARAŽDIN: 1. BOXMARK LEATHER d.o.o., GOSPODARSKA 12, TRNOVEC BARTOLOVE KI; traži 20 OSOBA ZA ŠIVANJE KOŽNIH NAVLAKA ZA AUTOMOBILE na odre eno vrijeme, uvjeti: OŠ, PKV, KV ili osobe sa školom za šiva a ili završen te aj krojenja i šivanja ili osobe s radnim iskustvom na poslovimašivanja,do iosobnonaadresu, najava na tel. 042/404-691, do 31.8. 2. TRANSPORTI KRETI , TOMI EVA 14, VARAŽDIN; traži 1 VOZA A TERETNOG VOZILA u doma em prijevozu na neodre eno vrijeme, uvje : KV, SSS, C i E kat., 1 god. radnog iskustva, najava na mob. 098/160-2020 (Damir Kre ), do 1.9. 3. HARPO - LOGISTIKA d.o.o., VARAŽDIN, P. MIŠKINE 63; traži 1 DISPONENTA za doma i i me unarodni cestovni prijevoz na odre eno vrijeme uz mog. na neodre eno, uvje : SSS, potrebno radno iskustvo, poželjno znanje engl. jezika, znanje rada na ra unalu, najava na mob. 095/901-3788 (Boris Jakopec), do 31.8. 4. LUCATELLA CO d.o.o., ANTUNA ŠTERA 23, VARAŽDIN; traži 1 OSOBU za rukovanje dizalicom, vanjsko iš enje zgrada, organiziranje i nadgledanje drugih djelatnika na terenu (rad na visini) na odre eno vrijeme, uvje : OŠ, PKV, KV, muška osoba koja nema ograni enja za rad na visini, voza ki B kat. (prednost kandidatima koji posjeduju i C kat., do i osobno na adresu, najavi dolazakna042/214-601(Smiljana Jambrovi ), do 20.8.

D.G. COMMERCE d.o.o. 40323 Prelog, Industrijska zona bb raspisuje

NATJE AJ za radno mjesto

ELEKTROINSTALATER – više izvršitelja - poželjno radno iskustvo Ugovor o radu zasniva se na neodre eno vrijeme uz probni rad od 6 mjeseci. Uz zamolbu priloži životopis i fotokopiju svjedodžbe. Rok za dostavu zamolbi je 8 dana od dana objave natje aja. Zamolbu i tražene dokumente dostavi na gore navedenu adresu.

koja je u blago u Gospodinu preminula 09.08.2009. u 79. godini života nakon duge i teške bolesti. Ovim putem najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima, znancima na izrazima su uti, cvije u i svije ama, te ispra aju drage nam pokojnice na vje ni po inak. Iskreno hvala djelatnicima Toplica Sv. Martin. Velika hvala monsg. vl . Leonardu Logožaru na ispra aju i rije ima utjehe. Ožaloš eni: sin Antun, k er Irena, snaha Marta, zet Stjepan, unuci: Damjana, Mateja, Mario i Ivana.

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj mami

CECILIJI ZADRAVEC iz Robadja Po dobroti emo te pamtiti, s ljubavlju i ponosom spominjati, a u srcima vje no uvati. Hvala Ti! Tvoji: k i Irena i zet Stjepan

SJE ANJE na dragu

VRBANEC JULIJANU iz Totovca 22.8.2004. – 22.8.2009. Život prolazi, ali sje anje ostaje zauvijek. Hvala svima koji te se sje aju. Suprug Franjo, k er Danica i unuka Monika

INTERVENCIJA NA TRŽIŠTU U PODRU JU PROIZVODNJE PŠENICE I ULJANE REPICE Sukladno razmatranjima Vlade RH o mogu oj intervenciji na tržištu u podru ju proizvodnje pšenice i uljane repice, Ured državne uprave u Me imurskoj županiji prikuplja dokumentaciju o proizvodnji navedenih ratarskih kultura. Stoga se obavještavaju proizvo a i pšenice i uljane repice s podru ja Me imurske županije da je potrebno najkasnije do 11. rujna 2009. godine Uredu dostavi dokumentaciju o proizvodnji pšenice i uljane repice u 2009. godini – ra un za prodani i isporu eni ili primka za uskladišteni proizvod radi provedbe spomenute intervencije. Ured državne uprave u Me imurskoj županiji Odsjek za poljoprivredu


48

Oglasnik

MOTORNA VOZILA AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3 1999.g.; 7 sjedala; Fiat S lo 1.6 16V 2002.g., registriran; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2.0 TDCI 2006.g., reg. do 4./10.; Peugeot 206 1.4 2006.g.; Ford Fiesta 1.4 2006.g. VOZILA SU S DOMA EG TRŽIŠTA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, U EŠA I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040/333-033, 091/591-8889

GOLF 1.9 D 1994. g., u odli nom stanju, reg. do 8/10.g., servo, zra ni jastuk, el. ťiber, alu felge, eli ne sa zimskim gumama, muzika, cijena po dogovoru. mob. 099 212 5200 VOLVO 460 1.9TD 1996.g., registriran, karamboliran, mob. 091/510-1064 PRODAJEM OPEL KADET 1990. god., reg. do 3./10., tel. 040/857-030 PEUGEOT 307 CC 1.6 2004.g., reg. 4./10., crvene boje, mob. 099/67-63-931 KUPUJEM VW 1.9 D MAŠINU 47kW, tel. 091/7237-999 ŠKODA FELICIA 1.9 dizel 1997.g., centralno, servo, 800 eur, mob. 091/7237-999 REN. CL IO 1.5dci 20 02. g., 3v, 86 tkm, neregistriran, garaŞiran, mob. 091/2177-558 OZ RACING F1 ALU NAPLATCI 15�, 4/5 rupa, u savrťenom stanju, s gumama 195/50 R 15. mob. 091/2177-558. PRODAJE SE OPEL FRONTERA 2.2 I, Red Bull 1996. god., registr. do 6./10. Tel. 857-199 SKUTER Piaggio Fly 100 2007.g., reg. do 25.5./10., 3.150 km, cijena 9.000 kn, tel. 337-618, mob. 098/919-6060 PRODAJEM ROVER ZA DIJELOVE, povoljno. mob 098/493-041 RENAULT LAGUNA 1.9 DCI, 2006.g., 1.vl., crna, 38tkm, cijena 100.000 kn. mob. 095/850-3954 ELEKTRI NI SKUTER, 2008. god., u odli nom stanju, prodajem, mob. 098 726 462 ISUZU GEMINI, turbo disel 1991.god., bijeli, servo, maglenke, centralno, el. pod. retr., reg. do kraja 12.mj., cijena 1.000 eur. mob. 098 586 36 50 FORD FOCUS 1.8 TDCI karavan 2003.g., klima, 4xairbag, 4xpodiza i, alarm, centr. daljin., servo, abs, srebrni, 6.300 eur. tel. 099/212-7323 POLO 1.4 2003.god., srebrni metalik, 1. vlasnik, 56.000 km, servisna, 3 vrata, cijena 5.900 eur. Tel. 098/305-806 PRODAJE SE MERCEDES 190, 200 dizel, alu felge, servo, dalj. zaklj., te lada niva 1995.g., reg. godinu dana, mob. 095/920-3552 PRODAJE SE SKUTER Bao an 2004.god., neregistriran, 1.200 km, cijena 3.300,00 kuna, mob. 098/903-2969 ALFA ROMEO 146 1.6 1996.g., plin, cijena 20.800 kn, mob. 099/598-7547 GRAND VOYAGER 2.5tdi 85kW, 2499 cm3, na otplatu od 24mj. – 280 eur/mj. Tel. 091/507-0683 FIAT CINQUECENTO 900i, reg. do 6./10., crveni, mala potroťnja, prodajem povoljno, mob. 098/136-1712 F O RD E S C O R T 1.3 C 19 95 . g., r e g. d o 25 .1 0. 20 0 9 ., p o vo lj n o, m o b. 091/8955-447 PRODAJEM OPEL KADETT 1.4i, uť uvan, crvene boje, reg. do 4./10., mob. 098/187-1338 PRODAJE SE SKUTER Malagu 50ccm za dijelove, 1997.g., registr. do 9.mj., mob. 091/8879-792 GOLF III 1.9TDI 1996.g., klima, alu felge 15cola, metalik zelena, mob. 091/679-2290 RENAULT MEGANE coupe 1996.g., mob. 098/9205-620

POLJOPRIVREDA KUPUJEM TRAKTORE IMT, Zetor i Ursus – moŞe i neispravno, mob. 092/110-7-110 PRODAJEM LEVATOR za kukuruz i stroj za ljuťtenje kukuruza, rabljeno, povoljno, tel: 343-083 PRODAJU SE ODOJCI, gajbe za nesilice, te el. ťprica za vinograd na kolicima Agromehanika. tel: 337 426 ili 337 949 PREŠA ZA GROŽ E kao nova, nekoriťtena, za oko 800 kg groŞ a, cijena 1.500kn. mob. 098 586 36 50

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

PRODAJEM TRAKTOR Ursus 335 1971.g, kabina i kompresor, u vrlo dobrom stanju, mob. 098/180-80-27 PRODAJE SE RABLJENA POLJOMEHANIZACIJA – elevator, plug, tanjura a, sija ica, okreta sijena i dr., mob. 098/241-742 PRODA JEM EKI AR Mio Standard, malo koriťten, povoljno, mob. 099/508-6725 PRODAJEM JE AM (oko 3 T) i kukuruz. Nazva na 821-294, 098 496 313 PRODAJEM ELEVATOR I LUŠAR za kukuruz i pumpu za gnojnicu. tel 040 858 547 TRAKTORSKA PRSKALICA Kranj od 300 lit., ispravna, cijena 1.700 kn, prodaje se ili mijenja za predsjetvenik ili roto kosu, mob. 098/9626-334 PRODAJEM luť ar za kukuruz, odli an (1.000 kn) i elevator 6.5m za kukuruz (600 kn) ili sve zajedno za 200 eur – mogu a zamjena za kukuruz. mob. 092/241-9465 PRODAJEM hidrauli nu preťu za groŞ e od 350lit. s podom od ros raja, ispravna, tel. 544-162 ili 091/584-5561 PRODAJE SE prikolica kiper 1-osovinka 5T, prikolica kiper 2-osovinka 12T, traktor Ursus 120KS 1998.g., roto-trier 2.5m te ralica za snijeg ICB kombinirka, tel. 682-180 ili 098/170-5311 PRODAJE SE: preťa, mulja a, inox ba va od 300lit., drvene ba ve, plas ne posude, tel. 312-297 PRODAJEM TRAKTOR Torpedo 4806 TD, malo radnih sati, ťiroka kabina, visoki plug 10 cola, te luť ara za kukuruz 6 valjka, mob. 098/190-3753

USLUGE PREKRIVANJE I IZRADA KROVIŠTA, ZIDARSKI RADOVI. Dugogodiťnje iskustvo. Brzo i kvalitetno! Povoljne cijene usluga i materijala. KROV, akovec, Istarska 9, tel. 395-722, 098/744-980 ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno; VODOINSTALATERSKI I KERAMI ARSKI RADOVI. Mob: 098/931-7570 ili 091/522-2344, Tino OVLAŠTENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT.. ROTORI/MOTORI/STATORI/ PREMATANJE RODIKOMM d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC Tel. 040/395-180, 091/5005-128 CVETKO d.o.o. GORI AN obavlja slikarsko–li ila ko-fasaderske radove. Mob. 098/212-185.

DAJEM INSTRUKCIJE iz matematike, mob. 099/681-6542

NAMJEŠTENJA TRAŽIM MAJSTORE ZA ŽBUKANJE obiteljske ku e, ru no ili strojno, sa materijalom ili bez, povrťina cca 500m2. Tel. 098/1705-499. TRAŽIM POSAO OSOBNOG VOZA A te nudim uslugu voŞnje svojim vozilom. mob. 099/676-9402

KREDITI NAJPOVOLJNIJI KREDITI s ksnom kamatom od 2,99-4,49% godiĹĄnje. Stambeni, hipotekarni, adaptacijski uz drĹžavni po caj. Do 15.000 eur bez upisa hipoteke. Mob. 098/205-691 KREDITI NA HIPOTEKU bez jamaca, u austrijskoj banci, tel. 091/253-0023

NEKRETNINE PRODA JEM URE ENE I ODMAH USELJIVE STANOVE od 35-50m2 u akovcu, Ul. Josipa Kozarca, uredna dokumentacija, tel. 099/230-2553

NAMJEŠTEN STAN u centru akovca od 82m2, prodaje se ili mijenja za ku u u okolici k, uz doplatu. Stanu pripada tavan od 48m2, podrum, ťupa i malo dvoriťte – cijena 80.000 eur. mob. 099/316-2112 PRODA JEM URE ENE I ODMAH USELJIVE POSLOVNE PROSTORE od 117m2 i 66m2 u akovcu, Ul. Josipa Kozarca, uredna dokumentacija, tel. 099/230-2553

www.mn-nekretnine.com O. PRICE 34 AKOVEC TEL: 391-373 MOB: 098 426-917 PRODAJEMO: KU E, STANOVE, VIKENDICE, POSLOVNE PROSTORE, ZEMLJIĹ TA RJEĹ AVAMO STAMBENE KREDITE ZA KUPNJU NEKRETNINE!

SMS NEKRETNINE akovec, R. Boťkovi a 21 (preko puta suda) tel/fax: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr PRODAJEMO: ku e, stanove, vikendice, poslovne prostore, gradiliťta POTRAŽUJEMO: sve vrste nekretnina na podru ju VaraŞdinske i Me imurske Şupanije

MRĹ AVITE POMO U BIOTER APIJE – brzo i efikasno, bez dijete i zdravstvenih posljedica. Mob. 098/1347-031 “BIO-TOPâ€? Centar za njegu jela aromamasaĹža prirodna aroma kozme ka Raindrop tehnika hotstone masaĹža radionica Joge smijeha “SMIJEHOM DO ZDRAVLJAâ€? ViĹĄe informacija na naĹĄoj stranici www.bio-top.hr ili na mob. 098/9229-090

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323 SRE UJEM DOKUMENTACIJU ZA LICENCIRANJE malih poduze a i obrta u gra evinarstvu. mob. 095/863-1441 DAJEM U NAJAM GRA EVINSKU FASADNU brzomontaŞnu skelu za sve vrste radova na ku i ili na ve em objektu, tel 091/559-4332 BRZO I KVALITETNO - vrťim prijepis tekstova, dokumenata (i na stranim jezicima), slanje materijala elektronskom poťtom. Nazva 098/558-830 FASADE, ŽBUKE, ADAPTACIJE, NOVOGRADNJE I OSTALO – izvodimo brzo i kvalitetno. tel. 040/868-194 ili 099/794-9922 UZIMAM NA UVANJE ili na prodaju razne stvari, te uvam ku ne ljubimce, tel. 865-353 SVE VRSTE PRIJEVODA ENGLESKOG JEZIKA – prijepisi, maturalne, diplomske i magistarske radnje, pouzdano i povoljno, mob. 091/502-0074

www.nekretnine-maras.hr info@nekretnine-maras.hr Tel: 040/390-770; mob: 099/331-5350 Prodajemo i potraĹžujemo ku e, stanove, apartmane, zemljiĹĄta, poslovne prostore u Me imurju i ĹĄire.

PRODAJEM ILI IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR u Prelogu, Glavna 5, tel. 099/703-1886 ili 040/639-416 PRODAJE SE NOVIJA KU A od oko 150m2 u gornjem Me imurju (Prekopa), oku nica 600 hv. mob. 099/59-79-660 IZNAJMLJUJEM NAMJEĹ TENU SOBU u akovcu na Jugu, mob. 091/7237-999 IZNAJMLJUJE SE NAMJEĹ TEN STAN od 98m2 u centru D. Kraljevca, mob. 098/355-185 IZNAJMLJUJE SE SOBA mla oj Ĺženskoj osobi/studen ci, blizu centra k, tel. 099/2426-087 IZNAJMLJUJE SE NAMJEĹ TENA KU A u Savskoj Vesi, tel. 098/241-742 GARSONIJERE nenamjeĹĄtene u akovcu, iznajmljuju se na duĹže vrijeme, blizina PedagoĹĄke akademije, tel. 384-515 ili 098/545-526 GRADILIĹ TE U PUĹ INAMA, ul. Petra Zrinskog. Tel. 821-507. IZNAJMLJUJE SE SOBA mla oj Ĺženskoj osobi/studen ci blizu centra akovca. Tel. 099 2426 087 PRODAJE SE KU A u Donjoj Dubravi. mob. 091/1328-236 ili 098/703-662

PRODAJE SE DVOSOBAN stan s garaŞom u Nedeliť u. Tel. 099/256-78-99 PRODAJE SE KU A katnica u Trnovcu, mob. 098/9422-821 PRODAJE SE KU A u Ivanovcu, plin, struja, voda, centralno, ure ena oku nica, tel. 095/890-5005 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI STAN u Zagrebu (Dubrava), studen ma, mob. 091/353-1010 PRODAJEM ILI IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI STAN od 46m2 u centru k, sva brojila etaŞirana, mob. 091/572-4557 IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTENI STAN studenticama u blizini VUŠ-a. mob. 091/3670-995 PRODAJEM DVORIŠNU ZGRADU od 55m2, preko puta suda u k, pogodno za ured, tihi obrt ili trgovinu, sa gra . dozvolom za gornju etaŞu. Mob. 098/426-021 FRIZERSKI I BEAUTY SALON, akovec, novi, klima, LCD, kuhinja, namjeťten, prodajem. Tel. 098/241-559 STAN 4-sobni, novogradnja, parking + garaŞa, Mihovljan, ispod Šafrana, kredit osiguran – prodajem. Tel. 098/241-559 S TA N Z a g r e b , I l i c a , 5 0 m 2 , 3 . kat, namjeťten, prodajem. Tel. 099/218-0672 STAN 72m2 garaŞa, parking, Mihovljan, pogled na grad, novogradnja, kredit osiguran, prodajem. Tel. 098/241-559 PRODAJE SE STAN od 56m2 u centru grada Strosmajerova 9, mob. 098/426-580 DVIJE GRA EVINSKE PARCELE od 934 i 940m2 u Šenkovcu predjelu Dolec, komunalno maksimalno opremljene. mob. 098/241-126 PRODAJEM DVOSOBNI STAN od 63m2, izvrsna pozicija, akovec Jug, visoko prizemlje, mob. 095/843-9940 IZNJAMLJUJE SE DVOSOBNI STAN i posl. prostor, mob. 098/195-7448 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA SOBA s upotrebom kupaonice u k, I. Gunduli a bb, tel. 337-407 POVOLJNO SE PRODAJE novogradnja u Strahonincu, roh-bau, moŞe i na otplatu, mob. 098/749-131 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Ivanovcu, Kalni ka 22, mob. 098/1363-827 PRODAJEM VIKEND KU U u Lopa ncu, mob. 098/9667-366 PRODAJEM STARIJU KU U u Podbrestu, telefon, struja, voda, ťiroko dvoriťte, mob. 098/926-2140 PRODAJEM GRADILIŠTE na vrlo povoljnoj poziciji, predvi eno za izgradnju samostoje e ku e, vojni vrtovi, mob. 091/9320-288 ZAGREB – lijepi 2.5 sobni novoopremljeni stan, klima, parking 50m od Ilice, prodajemo ili iznajmljujemo za 3 studenta nepuťa a, mob. 098/539-350 PRODAJE SE VE A KU A na Jugu k (Pustakovec), svi priklju ci, ure ena oku nica, mirna ulica, vrti , ťkola, trgovina. Ozbiljne ponude na tel. 364-425 PRODAJEMO KU U prema Štrigovi, 140m2, oku nica 2500m2, svi priklju ci, tel: 01/4611-170 ili 091/4611-171 IZNAJMLJUJE SE JEDNOSOBNI STAN u Šenkovcu, mob. 098/134-7989 IZNAJMLJUJE SE TROSOBNI STAN u k, studen cama ili zaposlenim djevojkama, poseban ulaz, tel. 363-523 ili 099/677-4304 IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI STAN u centru Preloga, mob. 095/8679-894

TURIZAM APARTMANI GRAD PAG, BLIZINA MORA, KLIMA, SAT TV, VLASTITA TERASA NATKRIVEN PARKING, PLA ANJE DO 12 RATA, TEL 098 502 400, www.bukal.hr

IZNAJMLJUJU SE APARTMANI za 4-6 osoba u Loparu na otoku Rabu, u lipnju i rujnu mjesecu, mob. 091/543-4828 APARTMAN-STAN u Rijeci iznajmljujem turistima, povoljno. Slobodno joĹĄ od 20.-27.8. za 990 kuna. tel. 051/512-316 ili 098/91-51-702 IZNA JML JUJEM 1-sobni i 2-sobni APARTMAN u Privlaci kod Zadra, blizina mora 200m, vrlo povoljno, mob. 098/805-186 IZNAJMLJUJEM APARTMAN za 4 osobe u Vrsi-Mulo, mob. 098/900-3938 IZNAJMLJUJEM TRI APARTMANA od 40m2, na otoku IĹžu, k do mora, vrlo povoljno, mob. 098/38-88-38

18. kolovoza 2009.

ŽIVOTINJE

ŠTENCI MA ARSKE VIŽLE, istokrvni bez papira, stari 1.5mj., mob. 098/723-170 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA za pse i ma ke. Tel. 363-445 PRODAJU SE NJEMA KI OV ARI odli nih roditelja, s rodovnicom, cijeljeni, tetovirani, upita na tel. 363-445 PRODAJEM MLADE BIJELE GUSKE teŞine oko 3 kg, pogodne za tov ili rasplod, 100 kn/kom. tel 098/636-789 PREKRASNO ŠTENE SIBIRSKOG HASKIJA, stara 8tj., cijepljena, 700 kn, tel: 091/691-9797 PRODAJU SE ŠTENCI ZLATNOG RETRIVERA. mob: 095-920-4654 PRODAJEM ŠTENCE SAMOJEDA, odli no leglo, bez papira, medvje i p, mob. 095/837 6695 PRODAJEMO o iť ene odojke i svinjske polovice. Doma a ishrana – dostava! mob. 098/976-5331 NJEMA KI BOKSERI – tigrasti ťtenci s rodovnikom, prodaju se. Info: 042/641-417 ili 098/258-552 PRODAJEMO ZE EVE o iť ene po 40kn/kg ili Şive po 22kn/kg; pazinske pure o iť ene po 35kn/kg ili Şive po 28kn/kg. Mob. 098/199-2171 PRODAJU SE SVINJE za klanje, kukuruz u zrnu, zob i tri kal. tel. 866-984 PROAJEM PAPIGE grice, nimfe, rozekolise, personate, pjevaju e, rozele, te zlatne, pla naste, srebrne i kraljevske fazane. mob. 098/912-3938 PRODAJE SE ŽENSKA ŠTENAD BORDOŠKE DOGE bez papira, istokrvni, mob. 099/512-32-43

ELEKTRONIKA SINTISAJZER GEM GK 340, koriĹĄten 2 godine, uĹĄ uvan. Tel. 098/9883-776. DIGITALNA VIDEOKAMERA Panasonic NV-GS 500 3CCD mega ois 4.0 megapiksel s puno dodatnog pribora. Tel. 098/961-4948 PRODAJEM AUTO RADIO Rockford Fosgate RFX 9220R, CD, MP3, daljinski, cijena 1.200 kn. 091/2177-558 PENTIUM IV, amd athlon 1.8, 512 ram, gforce fx 5500 tv-out, dvd, dvd-rw, 40 gb hard, cijena 400 kuna ksno! mob. 098/863-392 PRODA JEM PIANINO (19st.) o uvan, dobar zvuk, tel. 861- 059 ili 098/315-742 TV SAMSUNG Plano, 100Hz, 82 cm ravni ekran, uĹĄ uvan, malo sa rada, cijena 1.100 kn. Kontakt: 098-305-965 PRODAJEM SATELITSKI RECEIVER Samsung 9500 via ci za 350 kuna, mogu dogovor za povoljan CS kojim gledate Digi, Total, Pink, Sky,Sport. mob. 099 191 7925 MOBITEL LG Shine za 300 kn. mob. 098/9205-620 KUPUJEM TV Sony, moĹže i neispravan. tel. 390-341 PRODAJEM TV Schneider ekran 72cm, star 3g. tel. 098/972-9975

RAZNO PRODAJEM PROZORSKA KRILA sa izo staklima raznih dimenzija, povoljno, tel 091/559-4332 PRODAJEM PUĹ KU IĹ˝ kal. 12, bokerica, HITNO. tel. 098/9356-825 PRODAJU SE PVC PROZORI rabljeni i novi, te plinski proto ni bojler, tel. 631-289 PRODAJE SE ELI NA GRA EVINSKA SKELA sa spojnicama 350m2 i ford tranzit 1990.g., neregistriran, u odli nom stanju, mob 099 403 6220 PRODAJE SE VINO BIJELO KVALITETNO, rajnski rizling te ambalaĹža za pivu i mineralnu vodu, vrlo povoljno, tel. 098/632-494 KUPUJEM Ĺ KOLSKE KNJIGE za 1. i 3. razred OĹ . mob. 099/697-9931 PRODAJEM rabljeni crijep, pune cigle i drvo, cijena po dogovoru. mob. 098/95-65-200. PRODAJEM ROLE vel. 34-37, crvene boje, malo koriĹĄtene, mob 098 726 462

PRODAJEM JEDNO GROBNO MJESTO na starom dijelu groblja u akovcu. mob. 099/310-1322, Medved PRODAJE SE stara cigla, nova drvena balkonska vrata te plinske pe i Maja 8 i 12, tel: 095 804 3291 PRODAJEM malo koriĹĄtenu el. mijeĹĄalicu za beton 120 lit., model: ALKO T1201S, tel. 098/212-019 PRODAJEM: dj. kolica + nosilica, auto sjedalica (8-18 kg), putni dj. kreve , “kiĹĄobranâ€? kolica. Info: 098 699 500 TRAĹ˝IM KNJIGE za 2. razred hotelijerskog tehni ara, a nudim za 1., tel. 040 337 002 PRODAJEM plinske pe i Maja 12, 8 i 6, proto ni bojler, kupaonsku pl. grijalicu, servisirano i o uvano, vrlo povoljno, mob. 098/1811-750 ili 822-283 PRODAJEM: produĹžni kabel 7x2.5mm2 (50m), el. bojler Vaillant od 80 lit., radijatori 90x200cm, alat za savijanje bakrenih cijevi i ru na pumpa za loĹž ulje, crni pisa i stol, dj. autosjedalica Romer od 9-18kg i prijenosni kreve 125x65cm. Tel. 858-424 DVD i VHS KONCERTI: Azra, B. Dugme, BalaĹĄevi , Him, Gnr, Nirvana, B. Jovi, Eminem, Korn, Rhcp, Metallica, I. Maiden, Doors, AC/DC, Zeppelin, Purple, P. Floyd, D. Straits i dr. Tel: 091/2518-371 PRODAJEM PIĹ TOLJ marke Z, VZOR 50, kalibar 7.65mm, jeftino, tel. 857-199 PRODAJE SE DRVENA VITRINA sa staklenim vra ma, ru ni rad, puno drvo, kvalitetno, potpuno novo i nekoriĹĄteno – povoljno. Tel. 098/408-049 PRODAJE SE VAGA od 10kg Maxima, mesoreznica i kompjutor. Tel. 341-236 PRODAJE SE PUĹ KA SA MARICA IĹ˝ kal. 12 (12/70), tel. 098/928-2720 PRODAJE SE garnitura za blagovaonu, kuhinja, ĹĄiva a maĹĄina i bicikl Maxi pony, mob. 099/4022-982 KUPUJEM CRIJEP Kikindu 333, tel. 098/861-898 PRODAJEM THUJE columne i smaragd, kvalitetan doma i uzgoj, tel. 091/547-0069 PRODAJU SE DRVA ZA OGRJEV – grab, bukva, agacija, hrast. Besplatna dostava na podru ju Me . Ĺžupanije, tel. 098/56-54-54, Zdravko Katoli , e-mail: zdravko.katolic@gmail.com JEFTINO PRODAJEM crijep rabljeni (Dilj Vinkovci) oko 470 komada. Tel. 857-199 PRODAJEM KUHINJU dim. 2x2 m sa sudoperom, novo, nekoriĹĄteno, za 2.000 kn, tel. 098/913-8496 PRODAJEM MALOKALIBARSKU lova ko-sportsku puĹĄku s op kom, vrlo povoljno, mob. 091/572-4557 PRODAJEM KIOSK (novine, lutrija) na uhodanoj lokaciji, tel: 098/9050-856 PRODA JU SE TRI PROZOR A dim. 120x120, 140x140 i kupaonski – sve dupla stakla sa ĹĄtokom, te kuh. vrata ostakljena sa ĹĄtokom, vrlo povoljno i kupujem bicikl s motorom benz. mob. 095/920-3534 PRODAJEM PE za centralno grijanje, etaĹž 6-15kW, rabljenu, za 800 kuna, te inox bojler od 100lit. za kupaonu za 300kn – oboje na kruta goriva. tel. 341-155 PRODAJE SE pl. ĹĄtednjak Kekec, rabljen 1g. za 500kn, mob. 099/741-8789 PRODAJE SE rezana suha hrastovina oko pola kubika. tel. 360-447 PRODAJE SE PIĹ TOLJ 9mm, kratki, marke Broving, vrlo povoljno. Molim zvati samo u nedjelju na mob. 091/783-4590 PRODAJE SE krevet s novim madracem, stolice za blagovaonu i fotelja, povoljno, mob. 099/513-8111 PRODAJE SE: regal, 2 fotelje, stoli za dnevnu sobu, el. ugradbeni ĹĄtednjak (500kn), komoda s vitrinom puno drvo hrast, madrac (100kn), 4 zimske gume 175/65/14 (kao nove – 1.000kn), perilica su a s manjom greĹĄkom (100eur) i klavijature Yamaha (200eur). Molim zva samo vikendom na tel. 328-106 ili 098/171-4456


18. kolovoza 2009.

Oglasnik 49

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

Udruga za zaštitu životinja PRIJATELJI žiro-račun: 2392007-1100062749 www.prijatelji-zivotinja.org e-mail: info@prijatelji-zivotinja.org MOB: 091 89 88 004 POKLANJAMO PSE I MAČKE raznih pasmina, veličina i dobi Posjetiti nas možete svaki dan između 9,00 i 17,00 sati, a nalazimo se iza carine, prije nadvožnjaka (kod Čateksa) skrenite LIJEVO. MOLIMO DOBRE LJUDE DA NE BACAJU HRANU koja im ostane u kućanstvu, od raznih proslava i vjenčanja, nego da je doniraju nama u Udrugu za napuštene životinje. ZAHVALJUJEMO DOBRIM LJUDIMA, UDOMITELJIMA I SVIM DONATORIMA! NAPOMENA: Psi nisu za lanac!!!

Sonja je mlada njema ka ov arka, stara je oko 5 mjeseci, vrlo zaigrana i lijepa. Kao i svi njema ki ov ari, bit e vrlo pametan pas i pravi ljudski prijatelj. Udomite je.

Vitez je ro en 2000. godine. Živio je u lijepoj ku i s dvorištem, ali se vlasnik prije godinu dana preselio na more i nije ga mogao uzeti sa sobom. Tako je Vitez završio u azilu. Vitez je crni njema ki ov ar, kastriran, jako dobar i poslušan.

Ben i Beba su bili od ro enja uvari velikog transportnog skladišta. A onda je vlasnik odlu io da ih više ne treba i doveo ih u azil. Beba ima sedam godina, ro ena je 4.1.2002., a Ben ima 12 godina, ro en je 1.1.1997. godine. Oboje su istokrvni rotvajleri, ali jako pitomi, naviknuti na ljude, vole se igrati i maziti i budu i su odrasli zajedno, tražimo vlasnika koji e ih uzeti oboje. Nisu kastrirani.

ŽELJEZNI KI KOLODVOR AKOVEC tel. 384-333 AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC tel. 313-947 LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 tel. 310-651 POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA tel. 373-111 ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e tel. 375-444 DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e tel. 372-300 ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kova i a 1e tel. 311-790 HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE tel. 311-755 HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC tel. 372-900 HRV. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jela i a 1 tel. 396-800 ME IMURSKA BANKA AKOVEC tel. 340-000 ME IMURJE PLIN, Mihovljanska 70 tel. 395-199 ME IMURSKE VODE, M. hrvatske 10 tel. 373-700 ELEKTRA AKOVEC, Ž. fašizma 2 tel. 371-700 - prijava kvara na tel. 371-600 GKP AKOM, Mihovljanska 74 tel. 372-466 AMBULANTA ZA KU NE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 tel. 390-859 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 tel. 314-080 ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70 tel. 396-294 REDEA – Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jela i a 22 (bivša vojarna) tel. 395-560 ME IMURSKA ŽUPANIJA AKOVEC tel. 374-111 HRVATSKE POŠTE – CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb tel. 804-000 HRVATSKI TELEKOM – T centar, M. hrvatske 6 tel. 0800-9000 MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 tel. 313-499 SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 tel. 312-331 ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 tel. 390-977 MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 tel. 313-114 tel. 311-160 HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kova i a 2 OBRTNI KA KOMORA ME . ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1 tel. 313-971 FINA AKOVEC, O. Keršovanija bb tel. 371-000 CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC, V. Nazora 16 tel. 391-920 HVIDR-a, Strossmayerova 9 tel. 314-644 INSPEKCIJE DRŽAVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovi a 2 (zgrada županije)

tel. 391-970 tel. 374-229; 374-121; 374-106

POREZNA UPRAVA Ispostava AKOVEC, O. Keršovanija 11 Ispostava PRELOG Ispostava MURSKO SREDIŠ E

tel. 371-200 tel. 379-730 tel. 370-790

URED DRŽAVNE UPRAVE - predstojnik - Služba za gospodarstvo - Služba za društvene djelatnos - Služba za op u upravu - Ma ni ured AKOVEC - Ma ni ured PRELOG - Ma ni ured M. SREDIŠ E - Ma ni ured M. SUBOTICA - Ma ni ured NEDELIŠ E - Ma ni ured ŠTRIGOVA - Ma ni ured KOTORIBA - Ma ni ured DEKANOVEC - Ispostava PRELOG

tel 374-111 tel. 374-212 tel. 374-102 tel. 374-112 tel. 374-190 tel. 374-176 tel. 374-055 tel. 374-057 tel. 374-054 tel. 374-059 tel. 374-058 tel. 374-056 tel. 374-060 tel. 374-022

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI TAROT VAM OTKRIVA VAŠU SUDBINU – ljubav, posao, budu nost. Molimo nazovite za dogovor 098/1347-031

728


50

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

7 Poli Maraton oglas_140x384.ind2 2

18. kolovoza 2009.

8/11/09 12:07:38 PM


18. kolovoza 2009.

Vaš dom 51

www.mnovine.hr • info@estetikheretik.com • 040 312 333

estetikheretik.com

estetikheretik

brunokontrec.com dizajn-interijera.com - - - web info@estetikheretik.com - - - mail 091 727 10 76 - - - tel

STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA

Odvažno je za odvažne Poštovani, planiram kupi jednosoban stan u Zagrebu i jedan od ponu enih ima vrlo dobre uvjete, ali mi se ini da je raspored rela vno nezahvalan. Budu i da mi je ovo vrlo važna inves cija, ne bih h o kupi ma ka u vre i . Od investitora sam dobio nacrt stana koji je sad u roh bau stanju. Kako itam Vašu kolumnu skoro

svaki tjedan, mislio sam da mi možda Vi možete pomo i. Stan ima 34 m2, 4x8,5 m. Visina je 2,6 m. Prozori su na visini od 90 cm. Problem mi stvaraju ksni zidovi koje ne bih rušio radi inves cije. Tako da bi to trebalo osta . Voda je postavljena na krajnjem lijevom i krajnjem desnom zidu, s me da je kanalizacija u desnom dijelu

ispod prozora. To bi tako er trebalo osta . Stan je predvi en za jednu osobu. Tako er je jedan od uvjeta da u njemu bude jedan konkretniji radni dio pošto dosta posla odra ujem kod ku e na ra unalu. Preferiram moderniji s l u stanu i jednostavan. Nadam se da ne ete ima puno problema. Iskreno zahvaljujem, Tomislav P.

Poštovani, u Vašem slu aju baš zidovi zadaju najviše muke, ali mislim da sam uspio dosko i i tom problemu. Kako je sam prostor de niran u tri dijela, pokušao sam svaki od ta tri dijela stavi u neki kontekst, ali i u me usobni odnos. Logi no bi bilo da je u jednom dijelu dnevna soba i spava i dio, u drugom kuhinja i blagovaona, a u tre em kupaonica s wc-om. Me utim, na taj se na in ne bi prostor iskoris o na najbolji na in. Rekli ste da ste pobornik modernog s la. Usudio sam se pretpostavi da pod pojmom s l ne mislite samo na boju ili dekor

namještaja i opreme, ve i op enito, na moderniji s l života. Sa tom pretpostavkom odlu io sam izves odre enu rošadu funkcionalnih zona u stanu i dobio sljede e rješenje: kad u ete u stan, vidite dnevni boravak i blagovaonu. Sam dojam koji ovakva dispozicija ostavlja je da je to mnogo ve i prostor nego što on, u stvari jest. U tom središnjem dijelu je tako er i garderoba (u sklopu elementa za dnevni boravak), minibiblioteka (kod prozora) i manji element/komoda za cipele. Sa desne strane postavio sam kuhinju kako je to i prije zamišljeno, ali uz

nju nisam vezao blagovaonski dio jer mi se inilo da bi on mogao bi malo otvoreniji, prozra niji (zato sam ga i postavio u glavni dio). Umjesto toga, u taj sam prostor postavio radni dio koji vam je potreban. Sasvim dovoljno prostora za konkretan radni stol za ra unalo, sa ladicama, a sa lijeve strane ugradbeni ormari ili pak otvorene police za spise ili neke druge materijale. Tako er, taj dio je dovoljno diskretno postavljen, ali više nego dovoljno svijetao. Kuhinja u L obliku daje vam sve što je potrebno, dovoljno mjesta za rad, ali i za sve ku anske aparate. Tre i dio je najzanimljiviji, ili ako želite neuobi ajeniji. U tre em dijelu sam spojio kupaonicu i WC sa spava om sobom. Prvi dojam takvog rasporeda sigurno vam nije sjeo ( ak je i meni trebalo neko vrijeme da si to posložim), me u m, stvar je sasvim logi na. Spava i dio nam služi za spavanje. U ovoj varijan spava eg dijela on nema tendenciju da se u njemu gleda kasnono ni program ili pak da se u njemu jede. On isklju ivo koris za spavanje. Izabrao sam ovu soluciju jer je njena alternativa spavanje na izvla nom trosjedu što, za zdravlje, nikako nije dobro riješenje. Postavio sam krevet širine 140 cm, što je na elno dovoljno i za dvoje ljudi. Dakle, najneuobi ajenija je stvar ta da se u spava i dio ulazi kroz kupaonicu! udno?? Pa ni nije, s obzirom na to da

Trebate li besplatan savjet, javite se! Ako sanjate o svom prekrasno ure enom domu, uskla enih boja i stilova, možda vam mi možemo pomo i. Javite nam se i

“Estetikheretik studio” e pokušati odgovoriti na vaša pitanja, riješiti vaše dvojbe i dati vam koji savjet o ure enju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, ku e ili neke prostorije u svom domu. Ono što je bitno, ozna ite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je

da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora. Tlocrte ili skice zajedno sa svojim podacima (koje ne emo objaviti) šaljite na adresu Me imurskih novina – Ivana Mažurani a 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotogra irajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@estetikheretik.com.

ure uje: Bruno Kontrec

Dizajnom protiv recesije

LIFESTYLE

Studio estetikheretik se tako er priklju uje u borbi protiv recesije te na sve svoje usluge daje Recesijski popust od 22%.

Kamini

je kupaonica zadnja prostorija koju posje ujete prije nego legnete. I prva nakon što ustanete. Kao što rekoh prije, stvar je sasvim logi na. Kupaonicu i spava i dio odvojite staklom, obi nim prozirnim staklom. Na taj ete na in dopustiti prirodnom svijetlu da ujutro u e u vaš krevet, a i dat ete svim vašim gos ma zanimljiv pogled pri njihovom posjetu vašoj kupaonici. Za najbolji u inak stavite bijele (i što gla e) zidove, na pod postavite drvene daske (selja ki pod) u tamnijoj sme oj varijan i što prirodnijeg izgleda (neka ne bude I. Klasa), tretirajte parket voskanjem ili uljanjem, dajte mu mat ili pak baršunas sjaj površine. Namještaj neka bude sav u jednoj boji (tako er odgovara bijela), a ostali elemen (pogotovo teks lni) neka budu u nekoj življoj varijan . Desno od ulaznih vrata postavite umjetni ku sliku. Jednostavno, u inkovito, elegantno, moderno i ... odvažno!

K ada net ko spomene

Kamin , vjerojatno vam prvo na pamet padnu kamini koje imate u dvorištima ili pak veliki, nezgrapni zidani kamini za koje pretpostavljate da je potrebno imati ogromnu ku-

u ili stan, ogromno živaca za iš enje istog i sli no. Pogledajte neke od modernih kamina koji se koriste u interijerima danas. Nekada davno je kamin bio centralni dio ku e oko kojeg su se sakupljali lanovi porodice, pri ale

pri e, razgovaralo i komuniciralo. Danas, na žalost, to je TV. Nit’ se više ne pri aju pri e, nit’ se pretjerano razgovara, nit’ se ne komunicira. Ukoliko se ni vama to ne ini onakvim kako bi trebalo biti, razmislite o nabavci modernog kamina. I o pri ama uz njega!


52

Savjeti

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Poreme aj prilagodbe Moj suprug iznenada je ostao bez posla. Nakon toga u potpunosti se promijenilo njegovo ponašanje i vladanje. Post ao je šutljiv, prati me, zatvara se u ku u, na moja postavljena pitanja ne odgovara, djeluje zabrinuto. Prije toga živjeli smo u veoma skladnom braku. Interesira me kako mu mogu pomo i? Prema vašem opisu kod vašeg supruga se najvjerojatnije radi o tzv. reaktivnom depresivnom stanju, koje je nastalo kao posljedica otkaza na poslu. Radi se o poreme aju prilagodbe na naglo nastale životne promjene. To je stanje emocionalnog poreme aja koji ometa socijalno funkcioniranje i u inak, a javlja se u razdoblju adaptacije na znatnu promjenu u ži-

votu i nalaženju adekvatnog rješenja u novim okolnostima. Klini ki je ovaj poreme aj prilagodbe okarakteriziran sa simptomima zabrinutosti, anksioznosti, depresivnosti a ponekad i paranoidnosti. Me utim, važno je znati, da kod emocionlano labilnih osoba može se razviti i teži psihi ki poreme aj ili to može biti provokacija odnosno otponac za nastanak neke teže duševne bolesti. Vašem suprugu je važno što ranije potražiti psihijatrijsku pomo , kako bi mogao ponovno po eti normalno funkcionirati u obitelji i društvu. Uz lijekove za smirenje i antidepresive, koji se trebaju davati vremeski ograni eno, te razgovornu terapiju i svakako pomo i podrška obitelji, psihi ko stanje se može veoma brzo stbilizirati.

SOS TELEFON 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Znate li sura ivati? Suradnja kao strategija rješavanja kon likata jedina je koja stvarno i trajno rješava problemati nu situaciju jer po iva na rješenju koje zadovoljava obje strane. Bitno je prona i na ine za ostvarenje suradnje me u osobama ili organizacijama u kon liktu. Prva stvar koju trebaju uo iti i priznati obje strane je da kon likt postoji i da ga treba riješiti na obostrano zadovoljstvo, bez obzira koliko vremena i energije im za to trebalo. U sljede oj fazi potrebno je da obje strane jedna drugoj objasne svoju poziciju. Najbolje je da svaka strana dobije odre eno vrijeme za iznošenje svoje pozicije, bez prekidanja. Tko e prvi govoriti može presuditi bacanje nov i a, ali je ponekad dobro sjetiti se mogu nosti da ponudimo drugoj strani da prva iznese svoje vi enje problema. To je dosta teško kad smo u kon liktu jer nas nešto iznutra tjera da se borimo za svoje pa ne možemo do ekati da to drugoj strani dokažemo, ali ako uspijemo mogu a su dva dobra u inka. Prvo, druga e strana biti zahvalna i zbog toga spremnija pažljivo nas saslušati kad do emo na red. A drugo, imat emo vremena još doraditi svoju argumentaciju i prezentaciju. Jako je važna tehnika aktivnog slušanja, koja omogu ava da stvarno shvatimo ono što nam druga strana govori, ali i da ta injenica da mi razumijemo njenu poziciju bude jasna drugoj strani. Prava je suradnja mogu a tek

kad tj. ako obje strane stvarno razumiju jedna drugu. Sljede a je faza jako važna. Potrebno je problem de inirati u terminima potreba, a ne rješenja. To zna i da se strane u kon liktu ne smiju usmjeriti na ono rješenje koje svaka od njih želi, jer ih to ne e nikamo odvesti pošto žele razli ita rješenja. Pravo pitanje koje treba postaviti je Zašto ti treba takvo rješenje? Može se utvrditi da postoji zajedni ka potreba rješiva na na in da obje strane budu zadovoljne jer razumiju put kojim do njega mogu do i. Cilj je posti i da nitko ne gubi, da obje strane zadovolje detektiranu potrebu. Rješenje koje zadovoljava obje strane nije lako prona i, pa slijedi faza u kojoj se pretražuju i vrednuju razli ita mogu a rješenja. Prvo treba ponuditi razli ite ideje. Važno ih je najprije skupiti, što više, pod motom «svaka je ideja dobra». Tek kad više nikome ništa ne pada na pamet treba krenuti sa vrednovanjem pojedinih ideja. Neke e biti lako odbaciti, ali e se kod kvalitetnijih ideja trebati odvagati razli ite nijanse rješenja problema, sve dok se ne do e do one koja najbolje zadovoljava obje strane u sukobu. Ponekad je to spor proces koji zahtijeva strpljenje i susretljivost sudionika. Kad je izabrano najbolje rješenje treba ga provesti u djelo. Jasno treba dogovoriti na in provo enja rješenja. I to je to. Svi sretni i zadovoljni, a nije u pitanju bajka.

NAJVIŠE koncentracije ambrozije ove godine

Doktori savjetuju bijeg na godišnji odmor

Ambrozija (u narodu poznata kao kratka ambrozija, limundžik, partizanka, fazanuša, pelinolisna ambrozija) najrasprostranjeniji je predstavnik svoga roda. Samonikla je, jednogodišnja biljka koja potje e iz prerijskih predjela Sjeverne Amerike, a u Europu je unesena potkraj 19. stolje a kao slijepi putnik u sjemenu lucerke, žitarica i crvene djeteline. Širila se u Ma arskoj, dijelu Francuske, sjevernoj Italiji, Austriji, Ukrajini, Rumunjskoj, Vojvodini i Hrvatskoj. Prvi nalazi u Hrvatskoj zabilježeni su 1941. na podru ju sjeveroisto ne Hrvatske. Danas je najviše ima na prostoru izme u Save i Drave, ali sve se više širi i uz obalu, od Rijeke, Krka i Zadra, pa sve do uš a Neretve. Vrlo je prilagodljiva, plodonosna i žilava biljka, kojoj pogoduju suha klima i otvoren okoliš. Raste uz putove, duž vodotoka, željezni kih pruga, nasipa, na neobra enim poljoprivrednim zemljištima, zapuštenim vrtovima i gradilištima. Naj eš e je susre emo kao korov u kukuruzu, soji, suncokretu, še ernoj repi i povrtnicama. Može dosegnuti visinu i do 150 cm, stabljika je etverokutna, razgranata i obrasla dla icama. Dugi listovi, 4 do 10 cm, jajolikog su oblika, dlakavi te višestruko perasto razdijeljeni. Biljka sadržava do 200 cvjetova, oprašuje se vjetrom i proizvodi do 8,000.000 peludnih zrnaca (od 5,5 do 10 grama peludnog praha). Zbog aerodinami nosti pelud je lako pokretljiv i može se prenositi

Parkinsonova bolest (paralysisagitans) jama, hod je vidno usporen, koraci s vremenom postaju sve sitniji, evidentan je tremor (drhtanje) glave, usana, ruku i nogu. Te patološke promjene su u progresiji što više bolest uzima maha ili je bolesnik uzbu en. Za vrijeme sna drhtanje je smanjeno ali se poja ava kad je bolesnik budan, premda organizam je u fazi mirovanja. Najgore je stanje kod funkcije jela, žvakanja i gutanja. Javljaju se smetnje sekrecije s poja anim lu enjem sline i lojnih žlijezda. Bolest

se gotovo ne može izlije iti o icijelnom medicinom i poznatim lijekovima. Može se smanjiti progresija ali se put izlje enja ne može garantirati ve , kao što sam napomenula, medikamentima ublažiti. Bioterapeutsko lije enje Parkinsonove bolesti je mnogo brže i djelotvornije. Pacijentu se pristupa potpuno individualno i iscjeljuje se detalj po detalj. Nema žurbe. Obzirom da su pacijenti oboljeli od Parkinsonove bolesti naj eš e oslabljenog imuniteta i vrlo slabog op eg

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA, zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI , pomo nik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari i stalni suradnici: (tel. 31 23 33) Stjepan Mesari , Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Ze ar, fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 31 23 33), gra i ki urednik: Dejan Horvat , gra i ka priprema: Blanša Blaževi , Jurica Hoblaj, direktor marketinga: (tel. 31 31 33) Snježana Zorkovi , komercijala: (tel. 31 31 33) Nevenka Šardi , lektura: Monika Zor ec

IZDAVA : ME IMURSKE NOVINE d.o.o. Ivana Mažurani a 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

na udaljenosti i do 100 km. Biljka proizvodi velik broj sjemenki (od 3.000 do 60.000) koje mogu preživjeti nepovoljne uvjete u zemlji tridesetak godina. Cvate od po etka srpnja do prvih mrazeva. Najviše su dnevne koncentracije peludi ambrozije u zraku potkraj kolovoza i po etkom rujna. Kod osoba osjetljivih na pelud ambrozije, koja se smatra najalergenijom biljkom, alergijske reakcije mogu se pojaviti ve pri koncentraciji peludnih zrnaca od 20 do 30 u etvornome metru zraka. S obzirom na to da se i Hrvatska nalazi u središtu širenja ambrozije s vrlo visokim koncentracijama peludi u zraku, pojavila se potreba za organiziranom kontrolom širenja, odnosno suzbijanjem tog alergenog korova u vrijeme cvatnje, kako bi se koncentracija peludi u zraku smanjila do te mjere da ne uzrokuje simptome alergijske reakcije (manje od 30 peludnih zrnaca u etvornome metru zraka). Zadnjih dana me imurski cestari kose uz ceste ne samo bankine ve i dublje prema parcelama, kako bi se zahvatila staništa ambrozije, no to sigurno ne e biti dovoljno. Stru njaci za alergije i doktori preporu uju nešto neizvedivo za ve inu gra ana, a to je da se jednostavno odu na godišnji krajem kolovoza ili do sredine rujna. Ako vam suze o i ili nos, velika je mogu nost da spadate u neku od alergi nih skupina. (j)

BIOTERAPIJA

Piše Katarina Flajpan

Ovim se imenom naziva vrlo ozbiljno oboljenje mozga, a prvi ga je opisao Parkinson. Medicina još ne poznaje uzrok ovog oboljenja s fatalnim ishodom. Naj eš e se javlja oko 60-te godine ovjekovog života, premda odstupanja mogu biti i do 10 godina ve e ili manje životne dobi. Znakovi bolesti se o ituju u jasno vidljivim promjenama na organizmu. Tijelo je pogrbljeno, ruke su naj eš e priljubljene uz tijelo, naj eš e uz struk, kretnje trupa i udova su pod tenzi-

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

18. kolovoza 2009.

ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11 Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.

stanja organizma potrebno im je oja ati bioenergetski potencijal. Kod takvih oboljenja disbalans organizma je u potpunom rasulu pa ga je neophodno dovesti u normalno stanje prirodnog balansa kako bi se organizam sam suprotstavio oboljenju i krenuo putem iscjeljenja. Kao najbolja bioterapeutkinja u ovom dijelu Europe na tom podru ju postižem i najbolje rezultate. Obratite mi se s povjerenjem bez SMS-a na broj telefona 098/1347-031.

Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr


18. kolovoza 2009.

Razbibriga 53

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

HOROSKOP

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Z islom i križom protiv recesije V

u minulomo brojo sam pisav o akoskomo proš ejo Prcinkulovo i o temo kuliko let ga akov anci pravzaprav svetkujejo. Znamo vsi gda so letošje proš eje akoski turisti ki težaki najavili kak jubilarno 45. po redo, a ja sam došev do tega kak je to bilo cirka okoli 345. proš eje otkak so fratri dojšli vu akovec i Me imorje. Oglasiv se pajdaš, prijatel i profesor Vladek Kapunov, šteri piše monogra ijo o temo kak so i gda dojšli fratri vu akovec, pak me je zašpotav jerbo so fratri ve 1659. leta obslužavali prvo proš eje vu akovco za Prcinkulovo, kaj zna i gda sam vas prevariv za pet let, o em re i, gda je letošje akosko proš eje bilo jubilarno 350. po redo. Prosiv bi vas kajbi mi oprostili to kaj sam vam zlagav, ali neznam jeli vas bodo za oproš eje prosili akoski turisti ki težaki šteri so zahuzali 305. let?

V

u zadji tjeden se spominamo o temo kaj je pisalo vu Glaso Koncila i kaj je napisav glavni urednik vele asni Ivek Mikleni o temo kakši bi trebav biti naš novi precednik šteroga bode-

mo zbirali pred kraj ovoga leta. Pre itav sam to tri – štiri pot i nigdi sam nej primetiv kajbi vele asni Mikleni biv spomenuv našega još navek važe ega precednika Mesi a, a precednik Štefek se našev prezvani i uvre eni. Mortik pak vam ja neznam itati. Probav sam itati i med redima, ali nejsam našev nikaj hudoga.

Z

druge strane precednik Lejpe Naše Štefek Mesi ov se oglasiv o temo kak bi trelo zhitati vse križe vum z državnih, županiskih i op inskih kancelariji, jerbo vu Lepoj Našoj ne živijo sam krš ani, pak jiv to smeta. Nejsam do ve uv kajbi nekoga smetalo ak je negdi vu kancelariji biv križ i Štefek Mesi ov je prvi. Najgerek sam kak bode dauko to išlo? Najme kaj, unda bode trelo vse te slike i druge stvari vum zmetati, jerbo nešterni imajo još i Titijove slike ili pak slike sedam sekretara skoja. Nej znati kaj bode z onima šteri imajo Tu manove ili pak Mariji ine slike. Nej znati jeli bodo se smele meti slike naših športašov, kak napriliko Janice i Iveka Kosteli a ili pak Gorana

Ivaniševi a, Dražena Petrovi a, Filipa Udea, naših zlatnih rokometašov, vaterpolistov , bron anih labodoritašov... Hajdig teh sliki visi po našaj kancelarijaj. Ak je do ve nej nikomo smetalo unda nek tak i ostane. Kaj fali križo ili pak islo ak visi na zido, pak mi živimo vu Lepoj Našoj vu šteroj ga prek devedeset procentov krš anov. Nekak sam najgerek ak po nemo doli jemati križe i vse druge svece unda nebode na zido ostalo nikaj, o em re i, unda si nebodem smev deti niti sliko svojega vnuka, sina, žene ili pak punice, a tu bi mi unda zelo voljo za posel. I nej sam to, gvinta me i to jeli pak nebodemo morali mejati i imena naših sela, o em re i, mesta štera vu sebi imajo naziv sveti, kak napriliko Sveti Križ, Sveti Martin, Sveta Marija, Sveti Urban, Sveti urek..., jerbo vsi vu temaj mestaj ne hodajo vu cirkvo i ne verjejo vu Božeka. Tomo nigdar kraja, a tak smo se teško i krvavo izborili za Lejpo Našo, jedino nam maj ico domovino, a ve se bodemo i tu delili i prek križov se vkriž gledali. uda bole gda smo si zdobra i gda flju nemo vu šake i z islom okoli šijaka i z križom vu

rokaj probamo natirati to recesijo kaj nam bode i dale dobro živeti vu nejlepšoj zemli na sveto.

Ž

etva je minula, pšenica je vu Paromlino, penezi so vu buksaj i ve na jempot so se seljaki pobunili. Najme kaj, akoski mlinari so, ve na leta, jemali od seljakov vso pšenico štera je zrasla i zato so navek platili tuliko penez kak so se dospomenuli. Tak je bilo i ovo leto. No, našli so se nešterni drugi mlinari šteri so seljakaj obe ali nekaj vej . Dobro ste uli, obe ali so, ali nej i platili. I tu je dojšlo do svaje. Pobunili so se naši seljaki gda i oni o ejo vej penez, a naši mlinari so jim to nej šteli obe ati, jerbo oni so takši: kaj obe ajo to i dajo. Vsima nam je, i to od negda, poznato gda je uda bole vrabec vu roki, nek taubek na kiti.

J

ako sam vesel posle vsega kaj sam pre itav za Jožeka Radeljaka Dikana, jerbo to zna i gda bodemo i mi mogli seksati vu sedemdesetim letima. No, nesmemo se preve veseliti, jerbo bi naše partnerice trebale biti tak mlade, ak nej i mlajše, kak je Dolores Lambaša.

OVAN (21.3.-20.4.) Teško ete se odlu ivati za bilo što, a misli e vam se vrtje u krug jer vas privla i mnogo razli i h ljudi i ak vnos . Ako ste u vezi ne smijete dopus da vam ovakvo raspoloženje pokvari odnos. Ne smijete svoje raspoloženje ni u jednom trenutku uzima previše ozbiljno jer e se vrlo brzo mijenjati, pa nema potrebe da stvarate neugodne situacije, zbog ne ega što e i tako vrlo brzo pro i, a vi predomisli .

BIK (21.4.-20.5.) Nikako ne ete uspijevati prona i stabilnost koju tako volite. Planovi, raspoloženja i ljudi oko vas mijenjat e iznenadno smjerove, uzrujava vas i kvari vam raspoloženje. Ali umjesto da pokušavate sve vratiti na pravo mjesto i uspostavi sklad, možda biste od nekih stvari ili osoba radije trebali odusta . Pokušajte bi eksibilni i raspoloženi, te se otvorite za nova iskustva i uživajte u iznena enjima koja dolaze.

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

VAGA (24.9.-23.10.) Ponekad ste toliko ljubazni i uvi avni prema drugima da svoje potrebe ostavljate po stani. Ipak, morate zna postavi granicu. Nau ite razlikova one koji su vam najbliži i za koje vrijedi žrtvova vlas komfor, od onih za koje nema potrebe. Pokušajte prona i užitak u malim stvarima iz osobnog okruženja, te u svome životu umjesto da od toga bježite. ŠKORPION (24.10.-22.11.) Tražite in mnost i šinu jer e vam one pruža najviše užitka ovaj tjedan. Znat ete prepozna neverbalnu potporu i nju ete iznimno cijeniti. Ako ste slobodni lako ete prepoznavati ljubavne signale, pa se ohrabrite za prvi korak, jer su velike šanse da ete to no interpretirati ne iju naklonost. Trnovi ste, ali na to ste se ve navikli. Kada „pus te krv“ bolje se osje ate? Drugi vas se plaše, ali vas i poštuju. Vi se ni ega ne plašite?

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Bit ete vrlo osjetljivi, a osje aji e iza i vrlo blizu površini. Pravi izazov e bi nosi se s njima, jer e se privla nost brzo transformira u odbojnost, a hladno a u toplinu. Najbolja strategija je prepuštanje osje ajima, bez obzira što su nestabilni. Nemojte previše o njima razmišlja ni ih uzima kao nešto dugoro no. Svaki trenutak vrijedi samo za sebe, te vjerojatno ne e ima dugoro nijih posljedica.

Mjesec u sedmoj ku i partnerstva toliko e vas s mulirati da ete se teško nositi sa svim emocijama koje se pojavljuju. Pravi e izazov bi prona i vrsto uporište. Do i e do nekih promjena u vašem ljubavnom životu. Nemojte se ni uz što previše veza . Ni previše o ekujte od novih stvari, a nemojte se boja ni oslobodi starih navika. Najlagodnije ete vam bi ako stvari prihva ate onako kako dolaze sa zahvalnoš u.

RAK (22.6.-22.7.)

JARAC (22.12.-20.1.)

Cijeli tjedan e se vrtje oko nekih tajni. Ili ete vi bi duga kog jezika pa ete iznosi ono što ne biste trebali, ili e neke stvari o vama koje ste skrivali iza i na vidjelo. Najbolje bi bilo da izbjegavate tra anje i budete maksimalno diskretni po pitanju svojih stvari. Radije se odlu ite za intelektualna društva koja vas mogu s mulira u pozi vnom smjeru ili krea vne pojedince koji e vas po ca na stvaranje.

Ako po etkom tjedna napravite neke planove oni e se ve raspas do petka. Ipak, najgora opcija je o ekiva da sve bude onako kako želite. Bolje ete pro i ako se pozdravite s njima i kažete im zbogom. Naravno, to vas može ostaviti bez osje aja sigurnos koji tako volite, ali ako ne o ekujete ništa, tada oduševljenje može do i neo ekivano.

LAV (23.7.-23.8.) Vaš entuzijazam ne e poznavati granice ovog tjedna. Op mis ni Jupiter unosi uzbu enje u vaš život, bez obzira gdje bili i im se bavili. Samo pripazite da ovo ne unese konfuziju u vaš život. Budu i da ete previše dava , mogli bi o ekiva i previše zauzvrat, ali to što ste se vi promijenili ne mijenja druge. Proširite svoju dobru volju, ali nemojte o ekivanja.

VODENJAK (21.1.-19.2.) Teško ete vjerova i sami sebi jer e vam nedostaja konzistentnosti. Ovo je tjedan u kojem trebate dopus svome slobodnom duhu da se razvija. Pokažite koliko možete bi nesputani i prepus te se trenutku. Smijeh i ljubav idu ruku pod ruku ovaj tjedan, pa budite što zaigraniji. Božanski u itelj je pravo rješenje za sve vaše životne probleme. Ne znate kojeg biste gurua slijedili? U itelj do e kad je u enik spreman.

DJEVICA (24.8.-23.9.) Može vam se u ini da ste jedina odrasla osoba u svome okruženju jer ete se jedini ponaša odgovorno. Ipak, najbolje bi bilo da ne izigravate ni policajce ni sudce, te ostalima prepus te rješavanje vlas h problema i sukoba, ak, ako ne ije ponašanje i odobravate. Pus te svakoga da sam preuzima odgovornost za sebe, a to e vama da mentalnog i emo vnog prostora za opuštanje i vrijeme za sebe.

RIBE (20.2.-20.3.) U vašem društvenom životu ne e bi nikakvih iznena enja. Ipak, init ete se manje sigurnim drugima, pa bi bilo dobro da svoje rije i potkrepljujete djelima. Nemojte se ustru ava promijeni smjer. ak ako ste se i nekih stvari držali dosta dugo, ako osje te potrebu za promjenom iskoris te trenutak. Zdraviji ste no što mislite, a esto mislite da s vama nešto nije u redu. Morate ovlada vlas m psihološkim dubinama. Slobodno zaronite!

VIC tjedna

Lova ke pri e - De ki, moja je žena umiljata kao srna - kaže lovac svojim prijateljima. - Eh, moja je lukava i prepredena kao lisica - kaže drugi. - Ni moja ne li i na žensko - požali se tre i lovac.


54

Vremenska prognoza

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PROGNOZA VREMENA za sljede ih 7 dana

PREGLED VREMENA od 10. do 17. kolovoza

Ljeto se nastavlja VREMENSKA SLIKA: Nad našim podru jem, Sredozemljem, a i dijelom srednje Europe i dalje se nalazi polje povišenog tlaka zraka koje nas uspješno štiti od pokušaja nadiranja frontalnih poreme aja sa sjeverozapada. Ova naša ljetna anticiklona kao štit odbija kišne oblake i šalje ih sjevernije od Hrvatske pa je svježe i nestabilno vrijeme i dalje rezervirano samo za sjeverozapadni i sjeverni dio našeg kontinenta. Vrlo sli na sinopti ka situacija nastavit e se i ve i dio ovog tjedna što zna i nastavak ljetnog vremena uz puno sunca i visoku temperaturu zraka. Tek e na samom kraju tjedna postojati mogu nost da se jedna takva fronta probije i do nas, ali takav razvoj situacije još nije siguran. VREMENSKA PROGNOZA: Utorak e po eti uz ve inom sun ano i toplo vrijeme. U ranim jutarnjim satima ponegdje uz vodene površine može biti kratkotrajne sumaglice ili magle, ali e se ona vrlo brzo rasplinuti pa o ekujemo obilje sunca. Tijekom dana može biti male do umjerene naoblake, a više oblaka moglo bi biti prema ve eri kad e postojati mogu nost mjestimi ne kiše ili pljuska s grmljavinom. Sjevernije od Me imurja, pogotovo u Austriji, bit e dosta pljuskova, a neki od njih bi se mogli spustiti u slovensko Prekmurje pa ak i do naše županije. Vjetar e biti ve inom slab, samo bi u slu aju ve ernje

grmljavine mogao kratkotrajno poja ati. Jutarnja temperatura zraka oko 16°C, a najviša dnevna oko 32 Celzijevca. Iako bi se možda o ekivalo da e srijeda donijeti osvježenje, pogotovo u slu aju da se krajem utorka pojavi koji pljusak, to osvježenje gotovo da ne emo ni osjetiti. Vrijeme e i dalje biti ve inom sun ano i vru e, a temperatura e pasti za svega dva ili tri stupnja, gotovo neprimjetno. Jutarnje e vrijednosti biti oko 15°C, a najviše dnevne oko 29 ili 30 Celzijevih stupnjeva. Puhat e slab sjeverni i sjeveroisto ni vjetar. Vrlo sli no vrijeme nastavit e se i u etvrtak kad bi no u i rano ujutro uz vodene površine ponovno mjestimice moglo biti kratkotrajen sumaglice ili magle. Danju posvuda sun ano i vru e ljetno vrijeme uz slab dnevni povjetarac tek toliko da nešto lagano pirka i koliko-toliko smanji osje aj vru ine koji e uz dnevni

18. kolovoza 2009.

maksimalac oko 30 stupnjeva zasigurno biti prisutan. Promjena vremena ne vidi se ni tijekom petka. Pod djelovanjem anticiklone i dalje e se nastaviti stabilno i suho vrijeme. Ve od jutra e sjati sunce i grijati tlo i zrak pa nas eka još jedan vru i dan. Spavanje e biti ugodno uz no nih 16 Celzijevaca, ali sredinom dana i popodne bit e dobro potražiti hladovinu ili neko drugo osvježenje jer e se temperatura popeti do 32 Celzijeva stupnja i to u hladu na dva metra visine iznad travnate površine! Na suncu e biti još toplije, a vrijedit e i sva ona upozorenja o zaštiti od UV zra enja, dovoljno teku ine, što manjim izi kim naporima itd. Što se ti e vremena tijekom vikenda, stvari nisu toliko sigurne i jednostavne kao u radnom dijelu tjedna. Naime, neki prognosti ki modeli upu uju da bi anticiklonalni štit iznad nas mogao puknuti i propustiti odre enu koli inu svježijeg zraka i vlahe i do nas. To

METEOROLOŠKI KALENDAR 20. kolovoza 1898. god. veliko nevrijeme i „vijor“ kod azme 21. kolovoza 1981. god. u Rijeci veliko nevrijeme s 360 mm oborine 22. kolovoza 1952. god. velike vru ine na Balkanu, u Makedoniji 44,5°C bi se moglo dogoditi na prijelazu sa subote na nedjelju pa bi subota najvjerojatnije još bila ve inom sun ana, vru a i sparna uz uglavnom slab vjetar južnih smjerova. Popodne bi moglo biti umjerene naoblake, a nave er i u no i na nedjelju postojat e mogu nost za pljuskove s grmljavinom. Temperatura e tijekom dana biti visoka, oko 30°C, ali nave er bi u slu aju pljuska došlo do osvježenja. Nedjelja bi nam mogla donijeti nešto nižu temperaturu i promjenjivije vrijeme, ali još jednom napominjemo da je dolazak ovog frontalnog poreme aja upitan pa savjetujemo da pratite sljede a vremenska izvješ a. Prvi dan novog radnog tjedna bio bi ugodan uz djelomi no sun ano vrijeme i ne previsoku temperaturu zraka, ali uz mogu e pljuskove. (prognozu izradila udruga Crometeo 17.8.)

Kiša nije ohladila Kratkotrajni naleti svježine pra eni pljuskovima i grmljavinom ponekad u kolovozu znaju usaditi strah od kraja ljeta koji se ipak lagano približava. Poznata pu ka izreka veli: “Prva kiša u kolovozu rashladi zemlju i more“, a blagdan Velike Gospe op enito se smatra prekretnicom nakon koje ljeto polako gubi snagu. Dani postaju sve kra i što za posljedicu ima niže jutarnje temperature što onda utje e i na polagani nestanak dnevnih vru ina koje su tipi ne za srpanj i po etak kolovoza. Zna se zaista dogoditi da prva promjena vremena koja nastupi u kolovozu i donese kišu i zahla enje na neki na in “ubije“ ono pravo ljeto jer se nakon te promjene velike vru ine više ne vra aju. No, ove godine nije i ne e biti tako. Naime, ovog kolovoza ve smo doživjeli dvije kišne epizode s kojima je

u Me imurju do današnjeg dana palo preko 50 litara kiše po etvornom metru, ali ljetno vrijeme se i dalje nastavlja. Nakon tih promjena ljeto se oporavilo i vrlo brzo je uslijedio povratak sunca i vru ine pa je tako bilo i prošlog tjedna. Hladna fronta s pljuskovima i obilnijom kišom koja se preko nas premjestila prošlog petka nije bitno narušila vladavinu ljeta. Došlo je do kratkotrajnog osvježenja, ali ve je za vikend ponovno bilo sun ano i vru e s temperaturom zraka oko ili preko 30 Celzijevih stupnjeva. Iako je prosje no najtopliji dan u godini bio prije punih mjesec dana, 18. srpnja, ljeto i dalje traje punom snagom, a ovog emo tjedna i dalje biti okupani suncem i vru inom, unato nekim starim pravilima koja se daju iš itati iz pu kih izreka.

Tri tropske oluje u dva dana Nakon što su lipanj, srpanj i prva polovica kolovoza na tropskom Atlantiku protekli bez imenovanih oluja, u nedjelju i ponedjeljak sve je nadokna eno pa ve postoje tri imenovane tropske oluje. Ana, Bill i Claudette. Postoji i realna mogu nost da se sljede ih dana tom nizu pridruži i Danny, budu i da se sa zapadne Afrike u isto ni Atlantik premjestio novi tropski val. Najprije je formirana prva ovosezonska tropska oluja Ana – zahva a Kubu te isto ne karipske otoke gdje se o ekuje obilnija kiša, mjestimice i do 150 mm. Najve u potencijalnu prijetnju predstavlja Bill. Oluja se u no i na ponedjeljak nalazila na središnjem Atlantiku, oko 2500 kilometara jugoisto no od Malih Antila. Bill je ve snažna tropska oluja s vjetrovima

od 95 km/h i stalno ja a te se o ekuje da e postati uragan, a sredinom tjedna i snažni uragan tre e kategorije. Prema današnjim projekcijama uragan Bill bi ne bi trebao zahvatiti karipske otoke i po etkom sljede eg vikenda bi se nalazio dosta isto nije od Bahama. Prema ve ini kompjuterskih modela uragan Bill bi mogao poštediti isto nu obalu SAD-a od direktnog udara i uputiti se na sjeveroistok Atlantika. Ipak, do tada je još dovoljno vremena. Zasigurno e kretanje i ja anje uragana Bill biti jedna od glavnih meteoroloških vijesti sljede ih dana u svijetu. I na kraju, Claudette je mala, ali snažna oluja. Najprije e zapadnoj Floridi, pa potom i Alabami donijeti obilnu kišu, lokalne poplave i jake vjetrove.

Doga aji HRVATSKA UŽIVO na HTV 1 tri dana iz Me imurja

PREMINUO vjerojatno najstariji žitelj Me imurja

Franjo Horvat iz Nedeliš a preminuo u 105. godini života

Iz akovca, Nedeliš a i Murskog Središ a Hrvatska televizija emitirat e ovaj tjedan iz akovca, Murskog Središ a i Nedeliš a svoje emisije “Hrvatska uživo”. U akovcu e se emisija snimati i emitirati u utorak 18. kolovoza od 18.15 sati s Franjeva kog trga, kamo Turisti ki ured Grada akovca poziva sve gra ane akovca ali i drugih sredina. Dan kasnije, u srijedu, doma in HTV-ovcima je Nedeliš e, dok mala me imurska turneja završava u Murskom Središ u u etvrtak 20. kolovoza, kad se ve od 16 sati u Gradskoj lu ici zapo inju snimati prilozi za emisiju, pa su svi gra ani dobro došli. Zasigurno je to prava prilika za svekoliku, posebice turisti ku promociju. (sm)

U PETAK zapo inje tradicionalni varaždinski Špancirfest

U deset dana nastupa 1.600 izvo a a Dan i no ine se prekratkim za varaždinski Špancirfest – u prosjeku 27 sati programa dnevno, i to na 5 trgova, 7 ulica s preko 1.600 izvo a a iz raznih zemalja – Portugala, Rusije, Italije, Francuske, Velike Britanije, Slovenije, Makedonije, Srbije, Poljske, eške, Austrije, Njema ke, Ma arske …

Špancirfest zapo inje predstoje i petak 21. kolovoza i traje punih deset dana do 30. kolovoza. Svakodnevno sve kre e od 10 sati prijepodne, pa sve do duboko u no . Osim bezbrojnih razli itih glazbeno - scenskih programa, ve prvi vikend održat e se dva

koncerta. Tako u petak na Stan i evom trgu nastupa Massimo Savi , dok dan kasnije Vindija sve posjetitelje festivala asti povodom 50 godina velikim koncertom Tonyja Cetinskog u Starom gradu. Po etak je zakazan za 20.30 sati. (dz)

Vjerojatno najstariji žitelj Me imurja, a sigurno najstariji Nedeliš a, Franjo Horvat preminuo je u nedjelju u 105. godini života. Pokojni Horvat bit e sahranjen u ponedjeljak 17. kolovoza na groblju u Nedeliš u. Sprovodne obrede vodit e i svetu misu služiti monsinjor Josip Mrzljak, varaždinski biskup. Franjo Horvat je posljednjih nekoliko godina bio smješten u Domu za starije i nemo ne osobe u Slakovcu, a za života je bio poznati nedeliš anski i me imurski kova . Bio je i otac pre asnog Josipa Horvata, dugogodišnjeg župnika u Vratišincu i gornjome imurskog dekana. (sm)


18. kolovoza 2009.

Dobro je znati 55

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

SJAJNI REZULTATI ME IMURSKIH SREDNJOŠKOLACA NA SVJETSKIM NATJECANJIMA STJEPAN GLAVINA iz Preloga osvojio zlato na Dino Šantl iz Malog Mihaljevca osvojio broncu na natjecanju mladih fizi ara u Kini Informati koj olimpijadi

Preloški gimnazijalac briljirao u Bugarskoj - U konkurenciji od 336 natjecatelja iz 83 zemlje svijeta osvojio je jednu od 20 zlatnih medalja, što je izniman uspjeh kojemu se nije usudio nadati ni on sam Na Svjetskoj olimpijadi u informatici, koja je od 8. do 15. kolovoza održana u Bugarskoj, Stjepan Glavina, u enik 3. razreda gimnazije Srednje škole Prelog, osvojio je zlato. U konkurenciji 336 natjecatelja iz 83 zemlje svijeta osvojio je jednu od 20 zlatnih medalja, što je izniman uspjeh kojemu se nije usudio nadati ni on sam. Za njega je ovo jedna iznimna godina u kojoj je strelovito napredovao od jednog županijskog, preko državnog natjecanja u informatici kojim je izborio mjesto u hrvatskoj reprezentaciji za najprije Europsku, a onda i Svjetsku olimpijadu. S prve se vratio sa srebrom, pun pouzdanja i vjere u sebe jer je uvidio svoju kvalitetu i mogu nosti, da bi sada sve, pa i sebe samoga, iznenadio ovim najnovijim postignu em. Zlato nije uspio izboriti do sad najbolji hrvatski informati ar srednjoškolac Goran Žuži , sada ve bivši u enik V. Gimnazije iz Zagreba, koji je gotovo redovito nizao uspjehe poput ovog Stjepanovog. - Nakon Europske olimpijade mislio sam da mogu osvojiti srebro i na ovoj Svjetskoj olimpijadi, pa sam i sam iznena en zlatom. ak sam zate en. O ito se isplatilo raditi i biti na pripremama. Svi oko mene bili su iznena eni, nitko nije o ekivao ovakav moj rezultat. Jako su ponosni na mene. I ja sam ponosan sam na sebe jer sam puno napredovao tijekom ove godine. Zaista sam postignuo velik napredak, komentirao je skromni preloški gimnazijalac koji nerado isti e svoju iznimnost. Za Stjepanom su sva ovogodišnja mala i

velika natjecanja, a uz njega su uvijek bili mentorica profesorica Naran a i ravnatelj Gregur. No, ovaj preloški gimnazijalac ne staje. Kaže, i dalje marljivo vježba, a ovih dana, a prije po etka nove školske godine, odlazi na otok Silbu u informati ki kamp. Informatike, matematike i logike za ovog mladi a nikad dosta. Mladu reprezentaciju koja je sudjelovala i postigla sjajne rezultate na svjetskoj olimpijadi o ekuje prijem kod predsjednika države, a vjerojatno i premijerke. Nadamo se da e rezultat biti i nov ano nagra en. Podsje amo, Grad Prelog je Stjepanu Glavini za njegov briljantan uspjeh na državnom natjecanju iz informatike i Hrvatskoj informati koj olimpijadi poklonio prijenosno ra unalo vrijedno preko 13 tisu a kuna. Nagradu barem iste vrijednosti zaslužuje i sada. (D.Mihoci)

Ponosan što je dostojno predstavljao Hrvatsku

Na Me unarodnom turniru mladih izi ara u Tianjinu u Kini Dino Šantl iz Malog Mihaljevca, sada ve bivši u enik Tehni ke, industrijske i obrtni ke škole akovec, s ekipom s kojoj je predstavljao Hrvatsku osvojio je bron anu medalju. Tre e mjesto petero lana ekipa hrvatskih izi ara osvojila je u konkurenciji od 27 državnih ekipa. Me unarodni turnir mladih izi ara je me unarodno ekipno natjecanje u enika srednjih škola u znanju izike, tijekom kojeg u enici kroz znanstvenu raspravu u me unarodnom okruženju prezentiraju rješenja složenih izikalnih problema na kojima su radili tijekom cijele školske godine. Hrvatska petero lana ekipa predstavila se u sastavu Petra Vu kovi (Gimnazija Lucijana Vranjanina u Zagrebu), Lora Grbanovi (Gimna-

zija Bjelovar), Dino Šantl (Tehni ka, industrijska i obrtni ka škola akovec), Dino Halusek i Krunoslav Laljek (Elektrostrojarska škola Varaždin). Ovo natjecanje druga ije je od svih na kojima je Dino do sada sudjelovao. - Osim što ovo natjecanje zahtijeva znanje iz izike i matematike, potrebno je izraditi i dobru strategiju, ali uvijek je najvažnija izika. Razlika izme u ovog i ostalih natjecanja je u tome što se na ovom natjecanju vodi rasprava i dosta je važno znati kako komunicirati i kako predstaviti svoje znanje, govori Dino Šantl. Iako je samo natjecanje bilo naporno, tako er je bilo i zabavno, kaže Dino. - Mislim da je najvažnije od svega bilo da sam stekao nove prijatelje iz cijeloga svijeta. A osim toga nau io sam puno novih stvari. Nakon što smo saznali da smo dobili bron anu

estitka me imurskog župana Ivice Perho a Dinu Šantlu

Hrvatska petero lana ekipa predstavila se u sastavu Petra Vu kovi , Lora Grbanovi , Dino Šantl, Dino Halusek i Krunoslav Laljek medalju, bio sam veoma sretan ali i ponosan što sam sa svojim timom predstavljao Hrvatsku, dodaje jedan od najboljih hrvatskih srednjoškolskih izi ara koji svoje obrazovanje nastavlja na Fakultetu elektrotehnike i ra unarstva u Zagrebu. (hz)

Me imurski župan Ivan Perho uputio je estitku Dinu Šantlu koji je kao lan petero lane ekipe predstavljao Hrvatsku na Me unarodnom turniru mladih izi ara u Tianjinu u Kini. - Izuzetno sam ponosan na injenicu da je Dino svojim talentom i znanjem proslavio sebe, Me imurje i Hrvatsku, te stoga posebno priznanje upu ujem njemu te svim njegovim mentorima i profesorima, kao i ekipi koja ga je pripremala za ovo natjecanje. Tako er mu estitam i na upisu na Fakultet elektrotehnike i ra unarstva. Vjerujem da je to dobar izbor za po etak njegovoga akademskog obrazovanja, te se nadam da e i u Zagrebu nastaviti nizati briljantne rezultate, poru io je me imurski župan.


DRUGA POBJEDA ZA REDOM ME IMURJA U I. HNL

U ME IMURSKOM NOGOMETNOM KUPU PUNO IZNENA ENJA

RUKOMETNI PRVOLIGAŠ IZ AKOVCA NA NOVOJ PREKRETNICI

U odli noj atmosferi do tri boda s igra em manje na terenu

Slakov ani izbacili Preložane, Kotorip ani bolji od Nedeliš a

Željko Kavran optimist i najavljuje novog velikog sponzora

POVORKA STARIH zanata i obi aja u Svetom Martinu na Muri

Povratak u bogatu prošlost svetomartinskog kraja Da je i staro, a ne samo novo, moderno i mlado, vrlo zanimljivo široj javnosti, vidjelo se u nedjelju poslijepodne u Svetom Martinu na Muri, gdje je ak 25 grupa i pojedinaca sudjelovalo u Povorci starih zanata i obi aja ulicama Svetog Martina na Muri. Ovoj tvrdnji u prilog ide injenica da je povorku došlo vidjeti i pljeskom nagraditi blizu tri tisu e posjetitelja, od kojih je mnogo bilo iz inozemstva. Nema onoga tko nije bio zadivljen i oduševljen vi enim iz dana i godina kada mnogi koji su došli na priredbu nisu bili ni ro eni.

- Se kara, pralje, murske ladje, sotlari, košaraši, šumari, žjo i, ciglori, kumice, fijaker, rimljani i još mnogo drugo na trenutak je izvu eno iz zaborava na svjetlo dana i predstavljeno na najljepšoj mogu oj pozornici, na ulici i poljani gdje je i nastalo. Povorku se predvodili oldtimeri, konjanik Stjepan Gori anec, mažoretkinje i rimljani te “etnoikona” ovog kraja - Stanko Trstenjak iz Maro a. U povorci su sudjelovali i predstavnici Hotize i Velike Polane iz susjedne dežele. (S. Mesari , oto:Jurica)

Jurovske pralje

Rekordan broj sudionika Ne samo što je posjetitelja bilo više nego ikada, nego je srušen i rekord svih dosadašnjih svetomartinskih povorki. - U povorci je sudjelovalo 25 udruga, pojedinaca ili grupa, što je apsolutan rekord jer do sad smo imali povorku u kojoj je bio 21 sudionik. Ra-

Slamnata košara z Marofa

Prometalima okupiran grad Unato tome što gradskim dnevnim boravkom nije dopuštena vožnja biciklom, što je prava besmislica, mnogi je ipak prakticiraju. I djeca i roditelji i odrasli mladi ljudi, što uostalom potvr uju i naše otografije. Neki od njih uop e ne razmišljaju o zabrani, neki za nju ni ne znaju, a neki na taj na in izražavaju protest. Užim gradskim centrom

prometuju i razna druga prometala. Naj eš a su ona na etiri kota a, ima i sportskih varijanti na tri. Naravno, radi se o dje jim kolicima. Zaštitni ko bratsko hodanje uz kolica ovih je dana esta pojava koju prakticiraju starija bra a. Gradom se še e i ruku pod ruku ili s rukom u ruci, ali to je ve neka druga ljubav i zaštitni ka potreba druge vrste. Osobito kada

duje i injenica da su u povorci sudjelovali i naši prijatelji Prekmurci, što ima makar i simboli an zna aj, jer svi ljudi u ovom kraju po mnogo su emu sli ni, kaže Franjo Makovec, op inski na elnik, i pohvaljuje sve sudionike, ali i za etnike ove priredbe. (sm)

je uz vas lijepa djevojka koja vam imponira i ini vas ponosnim. Pa tako i treba. Šetaju gradom i mnoge lijepe dame u svojim ljetnim haljinicama. Lijepi prizori, s obzirom na to da s Velikom Gospom dolazi do drasti nije promjene vremena, uskoro bi mogli izostati. Stoga se naužijte još dok vrijeme služi. (D.Mihoci)

Fijaker stori vulicom vozi ...

Kumice koscaj jesti nesejo


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.