Međimurske novine 685

POVEĆAN BROJ NESREĆA lakih zrakoplova događa se zbog sve više letjelica u zraku

POVJERENIK RASPUŠTENOG HNS-a Matija Posavec

Koalicija s HDZ-om je bila pogrešna, sada je SDP izbor www.mnovine.hr

Ljudi imaju dojam da se leti na divlje, no nije tako str. 8 str. 2

Godina XIV. Broj 685.

NA RED DOŠLI i nezaposleni lošijeg obrazovanja i kvalifikacija str. 5

Zavod nema radne snage BRAČKI KAMEN smutnje u Murskom Središću str. 10

Je li Klennert mućkao s kiparom

KOBNA NESREĆA kod Preloga

Poginuo 19-godišnjak str. 6

TE ME PEŠIJA \IM P URJ O U

Ponovno krenula U ovom broju

Cijena 6 kuna

ŠTO SE KRIJE iza zahtjeva Sindikata koji je podnio Franjo Veble

Premještaj

SPREMAČICE razlog smjene

RAVNATELJA BOLNICE?

Duplerica

Vučetinec

^akovec, UTORAK, 21. listopada 2008.

RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL:

METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

AKTU LNO

2 ME IMURSKA županija

Sufinanciranje prijevoza studenata

Me imurska županija pozivala je sve studente s prebivalištem u Me imurskoj županiji da preuzmu obrazac za prijavu osobnih podataka o studiju te o troškovima prijevoza do mjesta studiranja. Poziv se upu uje studentima radi prikupljanja podataka za pronalaženja modela

inanciranja troškova prijevoza od mjesta prebivališta do mjesta studiranja od strane Me imurske županije. Svi prikupljeni podaci koristit e se isklju ivo u navedenu svrhu. Popunjeni obrazac treba vratiti elektroni kom poštom na adresu obrazovanje-kultura-sport@medjimurska-zupanija.hr. va e-mail adresa zašti ena je od spam robota, nije vidljiva ako ste isklju ili Javascript, najkasnije do 15. studenog 2008. godine. Za sve dodatne informacije zainteresirani se mogu obratiti na telefon 040/374-225. ako doznajemo, Me imurska županija trenutno prikuplja podatke kako bi dobila uvid u visinu troškova te e na osnovi prikupljenih podataka donijeti odluku u visini participacije. Prema informacijama koje kolaju me u studentima, varaždinski studenti na ime troškova putovanja za Zagreb dobivaju dvomjese no potpore u iznosu od 500 kuna. (BM )

NEZAVISNI sindikat

Gra ani bankama dužni 120,4 milijarde

Potroša koj košarici za rujan treba pribrojiti i troškove po etka akademske godine za one obitelji koje imaju studente, upozorio je ezavisni sindikat na svojoj konferenciji u utorak u Zagrebu. Dug gra ana poslovnim bankama krajem srpnja iznosio je 120,4 milijarde kuna, a inozemni dug krajem srpnja narastao je na 35,4 milijarde eura. In lacija krajem kolovoza iznosila je 7,4 posto, broj registriranih nezaposlenih krajem rujna u Hrvatskoj bio je 222.217 osoba. - ak i da nema vanjske inancijske krize i utjecaja, i ovo bi bilo više nego dovoljno za zabrinutost, poru uju rešimir Sever, predsjednik ezavisnog hrvatskog sindikata, i Goran Bakula, savjetnik za gospodarstvo. (BM )

21. listopada 2008.

RASPUŠTENI HNS s povjerenikom Matijom Posavcom na elu održao konferenciju za novinare

Koalicija s HDZ-om je bila pogrešna, sada je SDP njihov izbor H S Me imurja održao je u petak 27. listopada prvu konferenciju za novinare nakon što je raspuštena Županijska organizacija H S-a. ajvažnije poruke s tog skupa bile su da je SDP H S-ov prvi izbor, ali da se oni osje aju najja om strankom u Me imurju. Juraj ajtman, zamjenik predsjednika kluba vije nika H S-a, najavio je rekonstrukciju Poglavarstva u H S-ovu krilu, zahtjevom da se instalira zamjenik župana iz H S-a te možda zamijeni još koji H S-ov poglavar, ime bi se dovršila politi ka detronizacija Josipa Posavca s vrha H S-a. tvorenim ostaje pitanje tko se od H S-ovaca u narednih pet - šest mjeseci vidi na mjestu zamjenika župana. Po kuloarima se pri a da je kandidat Vladimir Perši . onferenciju je vodio Matija Posavec, povjerenik Županijske organizacije, a na konferenciju je došao i velik broj lanova operativnog tima. Ali simptomati no je da su izostali lanovi s ve om politi kom težinom kao što su Dragutin Glavina, Franjo Bukal, Branko Resman, koje je povjerenik Matija Posavec istaknuo kao uspješne na elnike i gradona elnike, a njihov nedolazak opravdao njihovim radnim ili drugim obvezama.

Isticali op inske a ignorirali županijske projekte - Županijska organizacija raspuštena je po etkom rujna ove godine i u tih mjesec i pol dana nisu nam se dogodili nikakvi potresi koji nam se pripisuju, dapa e, nitko iz stranke nije izašao, podružnice funkcioniraju normalno. Svakim danom u stranku dolaze nove pristupnice, obilazimo teren, bit e puno ugodnih iznena enja što se ti e kandidacijskih lista za predstoje e lokalne izbore. Podružnice nisu raspuštene i one funkcioniraju normalno, rekao je Matija Posavec. Rekao je da H S broji dvije tisu e lanova i participira u vlasti u 12 jedinica lokalne samouprave te da na elnici i zamjenici na elnika i gradona elnik (Preloga) jako dobro odra uju svoj posao. - Pohvalio bih na elnike op ina rehovice, Štrigove, Donje Dubrave i gradona elnika Preloga, istaknuo je povjerenik Matija Posavec, i rekao da je razvoj tih mjesta vidljiv na svakom koraku. - Preporodili

Matija Posavec, povjerenik županijske organizacije HNS-a, s ljudima svog povjerenja su svoje op ine i grad i to je smetalo našim politi kim suparnicima, a, eto, oni su, na žalost, naši koalicijski partneri koji su se nakon tri i pol godine probudili iz zimskog sna i, kako vjetar zapuše, sazivaju konferencije za novinare i napadaju kao u slu aju rehovice gospodina Bukala koji radi niz uspješnih projekata, rekao je Matija Posavec. Prema Matiji Posavcu, op ina rehovica je jedna od vode ih u županiji koja bilježi brzi razvoj. amo se gradi škola i dvorana i prometnica izme u rehovice i Vularije iz Eib-a 2 uz svu prakti nu infrastrukturu. - ad je u pitanju rehovica, i stav HDZ-a je ista laž!?, rekao je Matija Posavec. Pozivaju i se na rezultate prošlih izbora, Matija Posavec je rekao da je H S najja a stranka u Me imurju. - Mi, naravno, razumijemo želju i nadu naših politi kih suparnika i eventualnih partnera da preuzmu našu poziciju, ali naše djelovanje bit e takvo da mi zadržimo našu poziciju. Imamo ambiciju zadržati vlast u Me imurju i, ukoliko procijenimo da e nam u tome trebati suradnja i pomo nekih drugih politi kih stranaka, razgovarat emo s njima. aš prvi partner s kojim emo razgovarati bit e SDP na županijskom nivou i Gradu akovcu. Što se ti e ostalih op ina i gradova, o tome e se razgovarati na tim nivoima.

Lajtman traži rekonstrukciju Poglavarstva Juraj ajtman, zamjenik predsjednika kluba vije nika H S-a, rekao da e od župana tražiti rekonstrukciju Poglavarstva i mjesto drugog župana iz redova H S-a, na što imaju pravo prema koalicijskom sporazumu, te najavio mogu nost promjena još nekih lanova Poglavarstva iz redova H S-a. Izjavio je: - rebalo bi jako brzo raditi na rebalansu prora una, jer ovako megalomanski ostavljeni prora un, koji se ne e realizirati u jednoj tre ini, može samo štetiti i dati prostora za manipuliranje unutar prora una.

Prebjeg iz SDP-a Perši zagovornik suradnje s bivšom strankom Vladimir Perši , lan tima za pregovore s politi kim strankama za predstoje e lokalne izbore, rekao je da govori kao pobornik suradnje sa SDP-om, te da je bio inicijator da se trebalo i i u koaliciju sa SDP-om, jer to razmišlja 70 posto pu anstva Me imurja - centra lijevo. - Želi li se osvojiti 20 do 30 posto glasova, k tom cilju trebamo voditi stranku, istaknuo je Perši . svrnuvši se na Perho ovu izjavu da e na sljede im izborima biti samo SDP i HDZ, misli da je ona provokativna za H S, trenuta no najja u stanku u Me imurju, po Perši evu mišlje-

nju to e tako biti i na sljede im izborima. o je potkrijepio time da H S jedini ima pet sigurnih na elnika, u rehovici, Štrigovi, Prelogu, Donjoj Dubravi. SDP-u je poru io da pripaze da ne ostanu sami s obzirom na navodno ve dogovorenu koaliciju HDZ-a s HS S-om i HSS-om. Perho u je poru io da njegove izjave na vode daljnjoj suradnji i takav stil je ve bio na politi koj sceni i dokazao se neuspješnim, ali da je on pobornik suradnje sa SDP-om. Matija Posavec je dodao da e se poštovati omjer snaga, ali da je SDP njihov izbor, te da se koalicija s HDZ-om ne e ponoviti jer je to bio pogrešan izbor i da s njima tu grešku više ne e ponoviti, a nije isklju io ni koaliciju s nekim nezavisnim kandidatima.

Prebjeg ili spava Za Me imurske novine pitali smo je li on baš najpogodniji lan za pregovore sa SDP-om budu i da je prebjeg iz te stranke ili je možda spava te stranke u H S-u. Matija Posavec je odgovorio da pregovara ki tim ini šest osoba, a da je Perši jedan od njih u pregovara kom timu, uz njega su Glavina, Bukal, Resman, ajtman i Matija Posavec i da su u tom timu htjeli obuhvatili sve struje, premda to nije prava de inicija i da nitko ne e solirati, nego donositi odluke zajedno kao H S, a ne kao pojedini lanovi. (BM )

Štiti li država bogataše?

t Prošli je tjedan Sabor donio jednoglasnu odluku da se iznos osigurane štednje pove a s dosadašnjih 100.000 na 400.000 kuna. aše smo sugra ane upitali štiti li time država Anketa “Pod vurom” Mirjana Mlinari , Belica - ini mi se da tim pove anjem osigurane štednje sa 100.000 na 400.000 kuna država štiti bogataše jer su oni ti koji štede velike novce. Mišljenja sam da bi država trebala više razmišljati o nama “malim ljudima” od kojih je dosta bez posla. eka se time malo bave pa da se pove a broj radnih mjesta. Stalno se samo nešto obe ava, a nikako da se ta obe anja ispune.

bogataše ili ovaj potez ima utjecaja na takozvane “male” ljude. I dok jedni smatraju da se time štite samo bogataši jer “mali” ljudi nemaju toliko novca po bankama, drugi

su mišljenja da se time štite svi. aj iznos od 400.000 kuna nemaju samo ljudi koje zovemo bogatima, jedno je objašnjenje koje smo uli. Postoje ljudi koji su cijeli život štedjeli i skupili

u kojem nisu ošte eni samo bogataši. o, onaj tko ima više novca svakako je u prednosti, re eno je. jemu ova odluka nedvojbeno više odgovara i više mu koristi. (H. Ze ar)

Mario Maruševac, akovec - vim izglasanim pove anjem osigurane štednje štite se i oni koji imaju velike svote novca i oni siromašniji. Ima ljudi iz takozvanog “nižeg” staleža koji štede i imaju novac u banci. Možda nemaju 400.000 kuna, ali i njihov interes za osiguranjem te štednje tako er postoji. ako da bih, u svakom slu aju, rekao da je ovo pozitivna stvar.

Danijel Tkal ec, Ivanovec - Mislim da je po cijeloj Europskoj uniji ta štednja pove ana i smatram da je to dobar potez. Jer, prema mom mišljenju, ne štede samo bogataši. im pove anjem osigurane štednje država ne štiti bogataše ve “malog” gra anina koji zbog velike kamatne stope ide iz banke u banku, a sada e u jednoj banci ostati. Biserka Se an, Ivanovec - vo pove anje osigurane štednje odnosi se prvenstveno na bogataše. Ja bih rekla i one koje mi nazivamo bogatašima i one “prave” bogataše, dok za ve inu ovo pove anje ništa ne zna i i ništa ne mijenja. rebalo bi nešto poduzeti vezano za ekonomsku krizu u kojoj živimo, a za koju je naš ministar rekao da je nema. a njegova izjava je i najmanjem laiku više nego smiješna.

novac u tom iznosu. Možda nemaju 400.000 kuna, ali i njihov interes za osiguranjem te štednje tako er postoji. ao primjer spomenut je i dobro poznat slu aj jubljanske banke

Edvin Horvat, Mihovljan - Ja mislim da se tim pove anjem ne štite samo bogataši. etiristo tisu a kuna nemaju samo ljudi koje zovemo bogatima, imaju i drugi ljudi koji su cijeli život štedjeli i sad bi bilo nezgodno da sve to izgube preko no i. Možemo se sjetiti jubljanske banke koja je prije dosta godina imala takve sli ne probleme koji nisu pogodili samo bogataše.

Željko Korent, akovec - Moje je mišljenje da pove anje osigurane štednje na 400 tisu a kuna štiti sve gra ane. I one koji imaju i one koji nemaju a pokušavaju imati. o, naravno, onaj koji ima novac bolje e pro i. Samo tržište povezano je s ulaganjem kapitala pa i to diktira tko e bolje pro i, a tko lošije. naj tko ima više svakako je u prednosti. (H. Ze ar)

AKTU LNO

21. listopada 2008.

POKAZIVANJE sindikalnih miši a bolni kim šefovima

Zbog premještaja sprema ice traže smjenu ravnatelja - Što se krije iza sindikalnog zahtjeva za smjenu ravnatelja bolnice zbog optužbi da pojedini šefovi psihi ki maltretiraju osoblje Franjo Veble, regionalni povjerenik SSSH, 4. rujna uputio je zamjeniku župana i predsjedniku pravnog vije a Županijske bolnice akovec Mladenu rižai u pismo kojim ga obavještava da u posljednjih šezdesetak dana prima izuzetno velik broj pritužbi od strane zaposlenika u Županijskoj bolnici akovec. Po pojedinim odjelima od strane odgovornih osoba šefova vrši se psihi ko maltretiranje zaposlenika, po evši od najniže do najviše stru ne spreme. Pritužbe da se pojedini lije nici, šefovi odjela, ponašaju prema osoblju kao da su odjeli za koje su odgovorni njihovo privatno vlasništvo. adalje je upozorio da je obaviješten o nepoštivanju kolektivnog ugovora od strane ravnatelja Županijske bolnice, te da protivno aktima Županijske bolnice bez obrazloženja premješta osoblje na druga radna mjesta i samim time izaziva stres i nezadovoljstvo radnika. rižai a je pismeno zamolio da porazgovara s ravnateljem u cilju smirivanja tenzija i izbjegavanja krivih poteza na štetu radnika te kao primjer naveo neizdavanje rješenja zaposlenicima o korištenju godišnjih odmora. pismu je naveo da je o tome obavijestio i predsjednicu Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Spomenku Avberšek, koja je ujedno i potpredsjednica SSSH. aveo je da e zatražiti sastanak s ravnateljem uz rižai evu prisutnost, a ukoliko ne bude postignut zadovoljavaju i rezultat, sindikat e biti prisiljen upotrijebiti sve zakonom dozvoljene oblike sindikalne borbe, uklju uju i smjenu ravnatelja.

Od puno pritužbi, na kraju “samo” jedan slu aj razgovoru s Franjom Vebleom prošli tjedan, nakon što je problem iznio u medije uz kvali ikaciju da se radi o mobbingu, papirnato crno na bijelo Franjo Veble imao je u rukama “samo” jedan slu aj pritužbe osobe koja je “odlu ila i i do kraja”, uz zaštitu Sindikata, uz svoj potpis i ovlaštenje da Sindikat istjera slu aj do kraja. Franjo Veble je pokazao to rukom pisano pismo, pro itao, ali ne i ustupio kopiju na raspolaganje niti želio otkriti identitet osobe, autora pisma. Rekao je da se radnica s bolni kog odjela došla potužiti Sindikatu da je optužena za razne stvari, otu enje nekih sitnih stvari (boca vina). o je bio po etak, nije se uspjelo, da bi se nakon toga išlo na kvali ikaciju da je se pokušavalo optužiti nesposobnom za rad, jer ne može na visinu, na ljestve itd. Me utim, Veble tvrdi da za to postoji druga procedura, ocjena radne sposobnosti. akon toga je premješte-

LANOVI HDLU-A, arhitekti i povjesni ari umjetnosti:

Ne želimo spomenik Zrinskom bilo gdje u akovcu

Franjo Veble

Dragutin Kopasi

Mladen Križai

na s tog odjela na druge poslove. na u pismu iznosi tko ju je optuživao kod ravnatelja te da ju je ravnatelj nakon toga premjestio na “deseto” radno mjesto, što on može napraviti, ali mora biti vremenski ograni eno na rok od tri mjeseca. Ali ju je premjestio bez ikakva obrazloženja, niti je Sindikat upoznao je li potrebna kakva reorganizacija ili hitna potreba posla. n je donio odluku da je premjesti, a na nju se vršio pritisak da to potpiše, što je ona pod pritiskom i potpisala da bi, kada je izlazila van iz ravnateljevog ureda, poskliznuvši se pala i završila na bolovanju s potresom mozga i još dan - danas je na bolovanju na psihi koj bazi. bratila nam se za zaštitu prava. Veble se poziva na to da odluka nije donesena prema postupku propisanom u skladu sa Zakonom o radu. suprotnosti je sa statutom Bolnice na kojem se odluka temelji. Radnica na ije je radno mjesto ona trebala biti premještena trebala je i i na njezino radno mjesto. Radi se o tome da je se trebalo premjestiti s odjela. Sve to skupa nije uspjelo, jer je radnica ostala na bolovanju. Sindikalni povjerenik u pravnom vije u tražit e smjenu ravnatelja, što je ve i traženo u pismu pravnom vije u, ali ne zbog ovog slu aja, ve zbog nepoštivanja kolektivnog ugovora. vaj slu aj je nastupio kasnije, rekao je Veble.

govoriti o pritisku na njega, jer je doti na osoba tražila od njega zaposlenje za odre ene osobe. Ravnatelj Županijske bolnice akovec sazvao je u etvrtak sastanak na koji je pozvao lanove Stru nog vije a, kolegija glavnih sestara, predsjednike lije ni kih udruga te predsjednika pravnog vije a. d Veblea je zatražio da do sjednice dostavi sve pritužbe koje je primio od zaposlenika bolnice, njihovih obitelji ili sindikalnih povjerenika. o Veble se unaprijed izjasnio da na sastanak ne može do i zbog ranije preuzetih obveza.

e-mailove, dolazili na razgovor. sobno od nekog ugroženog po tom pitanju nitko mi se nije javio, rekao je rižai .

Premještaj unutar iste spreme s odjela u centralni servis Dragutin opasi , ravnatelj bolnice, ne krije da je došlo do premještaja djelatnice s o nog odjela u centralni bolni ki servis, ali se radi o premještaju unutar prostorija poslodavca i unutar iste V stru ne spreme. - e mogu ulaziti u optužbe o otu enju nekih sitnica, jer nemam unutarnju kontrolu koja bi hodala za djelatnicima i to dokazivala, ali je na doti nu bilo pritužbi na aljkav rad i želio sam premještajem smiriti situaciju. o ona je to doživjela kao dokaz svoje krivnje. Da se neradniku dokaže nerad, potrebno je poduzeti 22 koraka i prekršiti 140 odredbi. Pad joj se dogodio na hodniku i prvi sam joj prisko io i pružio joj pomo . ako je na bolovanju, rješenje sam povukao, rekao je ravnatelj. Dodao je, ako je ve o pritisku rije , onda bi on mogao

Križai tražio službeni papir Mladen rižai , predsjednik pravnog vije a, rekao je da ga je ravnatelj opasi upoznao sa slu ajem premještaja sprema ice na posao unutar iste stru ne spreme, ali na drugo mjesto unutar bolnice. - Franjo Veble i usmeno mi je govorio o situaciji u bolnici koja nije dobra, gdje se krše i nekakva prava po kolektivnom ugovoru i gdje postoji pitanje mobbinga itd. Rekao sam da je 5. rujna pravno vije e bolnice i da mi je potreban službeni papir da na pravnom vije u iznesem i zatražim objašnjenje, ali ne kao to ku dnevnog reda, jer poziv je ve bio vani. ako sam od Sindikata dobio dopis 4. rujna i 5. rujna na pravnom vije u apostro irao tu temu. Pod to kom ostala pitanja ta se tema ve sama po sebi bila nametnuta slu ajem gospo e koja je premještena. ada sam rekao: Ako ste ve tu temu otvorili, ja imam dopis od strane sindikata gdje se ukazuje na neke indicije da takvih stvari ima više po bolnici, kao i po pitanju nepoštivanja kolektivnog ugovora, te sam zamolio da se pismo dade svim mjerodavnim tijelima u bolnici. Iz svog rada u pravnom vije u ne mogu tvrditi da su problemi uzeli velikog maha, možda ima kakvih slu ajeva, no na pravnom vije u, osim o tom slu aju, o drugima nismo raspravljali, niti sam ih dobivao. Po mojoj subjektivnoj procjeni, ako bi i bilo slu ajeva mobbinga tako velikih razmjera i nepoštivanja kolektivnog ugovora, ja bih te primjedbe sigurno dobio, jer znam kad se radio raspored prostora u novom paviljonu obi no su meni nezadovoljnici pisali pisma, slali

Je li Veble upu eniji? o budu i da Vebleu supruga radi u Bolnici, možda on po tom pitanju ipak zna više. o jesu li mu oni koji su se žalili uskratili punu podršku izuzev ove sprema ice i ostavili ga izme u optužbi i optuženih? pravno vije e koje je sastavljeno od pet lanova ima u svom sastavu tri predstavnika osniva a Me imurske županije i dva predstavnika Bolnice. Sada je vrijeme reizbora bolni kih lanova, od kojih je jedan predstavnik Sindikata. avodno je postignut dogovor me u sindikalnim organizacijama da njihovi predstavnici rotiraju u pravnom vije u svake godine po jedan predstavnik iz drugog sindikata, s izgledima da sadašnjeg predstavnika sada zamijeni neki drugi predstavnik Sindikata. Je li i ta promjena doživljena kao pritisak?

Zajedni ko priop enje iz Bolnice ponedjeljak zajedni kim su se priop enjem oglasili ravnatelj Bolnice, lije ni ke udruge i Stru no vije e. Iz poduga kog priop enja u kojem se navode okolnosti u kojima radi bolnica izdvajamo sljede i zajedni ki stav iz priop enja: - radu su neminovne i greške, razlike u mišljenjima, pa i me usobno opre ni stavovi zaposlenih. Veliku ve inu takvih situacija koje se doga aju riješe zaposlenici naj eš e sami me usobno ili se obrate kolegi, rukovoditelju, glavnoj sestri odsjeka, djelatnosti i Bolnice, a postoje i neki nepomirljivi sukobi koji su predmet rasprava Eti kog povjerenstva ili budu prijavljeni u Ravnateljstvo. Iznositi u javnost navode o užasnim me uljudskim odnosima, provo enju “mobbinga” od strane rukovoditelja nad zaposlenicima bez argumenata je tendenciozno, stoji u priop enju. o kako smo doznali pred zaklju enje ovog broja novina, Veble je odlu an u namjeri da sredinom tjedna održi konferenciju za novinare na kojoj e se iznijeti sve pojedinosti iz slu aja ove radnice koja je u Sindikatu zatražila zaštitu. o pak ni u kom slu aju ne dovodi do mirenja ve razbuktavanja situacije. (Božena Malekoci - leti )

prostoru Centra za mlade (stari Hrast u akovcu) održan je u subotu sastanak predstavnika strukovnih udruga za likovno i prostorno oblikovanje o inicijativi Zrinske garde akovec za postavljanje spomenika ikoli Zrinskom Sigetskom. Sastanku je bilo nazo no petnaest predstavnika Hrvatskog društva arhitekata, druženja povjesni ara umjetnosti Hrvatske, Hrvatskog društva likovnih umjetnika Me imurja te pojedinih lanova omisije za identitet grada akovca, a vodili su ga Željko Hlebec i uka Buni , akademski slikari gra i ari. Zajedni ki je stav predstavnika strukovnih udruga da je u akovcu došlo do narušavanja identiteta grada zahvatima u prostor, a bez stru nih uvida. o se doga a ve nekoliko godina i bez poštovanja mišljenja struke. ako se kao problemati ne zahvate u prostoru u zadnje vrijeme spominje fontana na Franjeva kom trgu u akovcu, zatim bivše “kupalište za pse”, bazen na rgu Republike koji nije održavan i drugo. Prema rije ima kipara Stjepan Jerkovi a, i spomenik poginulim braniteljima u Domovinskom ratu uza zid njižnice “ ikola Zrinski” tako er je neadekvatan i nedovoljno kvalitetan. kratko, ne poštuje se mišljenje struke i onda se doga aju devastacije prostora. Raspravljeno je i o nakani Zrinske garde akovec da u ulici atarine Zrinski postavi spomenik ikoli Šubi u Zrinskom akademskog kipara Mihaela Štebiha. akon rasprave podržan je stav omisije za kulturni identitet grada akovca (savjetodavnog tijela Poglavarstva Grada) koja se pro-

tivi postavljanju spomenika Zrinskom u ulicu atarine Zrinski. zajedni ki usvojenom zaklju ku smatra se da je ideja Zrinske garde o podizanju spomenika u povodu 500. obljetnice ro enja ikole Šubi a Zrinskog u osnovi dobra, no da za postavljanje spomenika treba biti raspisan javni natje aj uz pozitivno mišljenje stru ne komisije. Zaklju uje se: e prihva a se mogu nost postavljanja ve realizirane skulpture ikole Zrinskog Sigetskog bilo gdje u gradu, jer nije provedena prethodno navedena procedura, pa je rije o djelu upitne umjetni ke kvalitete. S druge strane, podržava se hitna realizacija izuzetno kvalitetnog i stru no zapo etog ve tri godine nerealiziranog projekta Zrinske garde “ proštaj atarine Zrinski od Petra Zrinskog i Frane rste Frankopana”. a kraju, traži se hitno kompletiranje omisije za vizualni identitet grada jer postoje a nije dovoljno stru no kompetentna za rješavanje vrlo kompleksne problematike likovnog i prostornog oblikovanja grada, kaže se na zaklju ku. aime, akademski kipar Stjepan Jerkovi dao je ostavku na lanstvo u omisiji, a smatra se da omisija ne može kvalitetno odlu ivati bez kipara, a i još nekih struka, poput povjesni ara umjetnosti. a sastanku je re eno i to da je Poglavarstvo Grada akovec ve izdvojilo sredstva za lijevanje spomenika Zrinskom, za što ukupno treba 350.000 kuna, s time da e Grad akovec i Me imurska županija pokriti pola troškova, a bez pozitivnog mišljenja struke. (J. Šimunko)

BUDIMIR LON AR i Slobodan Mikac kod župana

Trebaju nam utjecajni ljudi Me imursku županiju u petak su posjetili Budimir on ar, posebni savjetnik predsjednika Republike za me unarodne odnose, i Slobodan Mikac, ravnatelj Agencije za promicanje izvoza i ulaganja. Josip Posavec, me imurski župan, rekao je da je Me imurju potreba prezentacija me u utjecajnim ljudima. Budimir on ar pak je rekao da je posjet Me imurju za njega poseban doživljaj te da prijateljuje s nekoliko Me imuraca u Zagrebu, Danijelom Režekom, Jurajom olari em i Jožom Horvatom, koji s ponosom isti u da su Me imurci. Me imurju

ga se najviše dojmilo kako ta naša mikroekonomija razmišlja u globalnim svjetskim okvirima, te orijentacija na izvoz, dolazak stranog kapitala i tehnologija, te usmjerenost na obrazovanje i stru no uzdizanje. ao i mnogi koji dolaze u Me imurje sa strane, ponovio je: - ada bi ovako djelovali svi hrvatski krajevi, bili bismo bolje uklju eni u svjetsku suradnju. Prekaljeni diplomat koji je tijekom svoje duge karijere zasigurno stekao veza i poznanstva diljem svijeta svojim utjecajem zasigurno e mo i pogurati i pokoji me imurski projekt. (BM )

21. listopada 2008.

ODRĹ˝AN specijalizirani sajam MESAP AGRO-EKO

Sudjelovalo 48 proizvo a a hrane i opreme Slobodan Vejnovi , Ana Ben i i Bernarda Orehovec najavljuju sajam

OVE SUBOTE I NEDJELJE u akovcu

Sajam ekologije i zdrave prehrane Dvanaesti po redu Me unarodni sajam ekologije i zdrave prehrane bit e odrĹžan u petak 25. i subotu 26. listopada u zgradi â&#x20AC;&#x153;Scheierâ&#x20AC;? u akovcu - re eno je na konferenciji za novinare na kojoj je voditeljica projekta Ana Ben i predstavila sajam, a koji organizira ekoloĹĄka organizacija Lipa, odnosno EOL. Sajam e ove godine biti organiziran uz pomo Bernarde Orehovec i udruge Duga plus, a okupit e tridesetak proizvo a a ekoloĹĄki proizvedene hrane iz Hrvatske i susjednih zemalja, koji svi imaju certi ikate. Ono ĹĄto je najve i problem ovog sajma je prostor, prijaĹĄnjih go-

dina odrĹžavan je u ĹĄatoru na Trgu Republike, potom u dvorani GOC-a, a sad je stisnut u zgradu â&#x20AC;&#x153;Scheierâ&#x20AC;?. Zbog nedostatka prostora neki su prijaĹĄnji gosti na sajmu ve odbijeni, re eno je na konferenciji za novinare. U ime Grada akovca Slobodan Vejnovi je naglasio da e Grad pruĹžiti svu pomo u odrĹžavanju sajma, a razmiĹĄlja se i o ve im stalnim prostorima za idu e godine. Posebna zanimljivost je to ĹĄto e na sajmu po prvi put biti predstavljena nova jestiva biljka, krumpir svjetlosti, koji raste u dubinu od osam metara, a gomolj mu ima viĹĄe kilograma. (JĹ )

EKONOMSKI BREVIJAR

Smireno iz financijske krize Htjeli, ne htjeli, inancijska kriza nadolazi. Krize nastaju u ciklusima, svaka je druga ija, nenajavljena i nepredvidiva. Tako i ova kojoj smo svjedoci, bez obzira koliko je pokuĹĄavamo usporediti s nekima iz proĹĄlosti. Iako na ovu krizu nismo direktno utjecali, ona e sigurno utjecati na sve nas. Slikovito re eno, prevelika se oluja podigla da bi bez posljedica proĹĄla pored nas. Zato je pravo vrijeme da svatko napravi osobni, obiteljski ili tvrtkin plan kojim e odgovoriti na izazove inancijske krize. Najprije treba zapisati o ekivane primitke i izdatke. Zapisivanje je klju no i posebno vaĹžno iz psiholoĹĄkih i prakti nih razloga. Bez obzira koliko nam se ini da â&#x20AC;&#x17E;imamo sve u glaviâ&#x20AC;&#x153;, kada postoji pisani inancijski plan, lakĹĄe je ostvariti preglednost i nadzor te uvidjeti mogu e vanjske utjecaje na koje bi se moglo nai i. Osim toga, samo ono ĹĄto je zabiljeĹženo ostaje trajno, pa se po tome lakĹĄe moĹže izraditi analizu, prepoznati uzroke i osmisliti rjeĹĄenja. Nakon dokumentiranja tih o ekivanja, najvaĹžnije je oduprijeti se panici i ne raditi nepotrebne poteze. Treba pokuĹĄati uvesti mjere ĹĄtednje, viĹĄkove polagati na bankovne ra une i u Ĺživotna osiguranja, jer za bankovne uloge jam i drĹžava a Ĺživotna osiguranja tako er su reosigurana. Ulaganje u nekretninu uvijek je sigurno i samo posjedovanje nekretnine ini nas sigurnijim. Odredite ciljeve koje Ĺželite posti i, i to u okviru

zadanih mogu nosti, a zatim pokuĹĄajte razmotriti kako moĹžete ostvariti i dodatne ciljeve. Osim najnuĹžnijeg troĹĄenja, ulaĹžite u edukaciju i nova znanja, jer to moĹže omogu iti napredak u poslu, razvoj vlastitog posla i u krajnjoj liniji, pove anje prihoda. Osnovni savjet u svakoj krizi svodi se na pove anje prihoda ili smanjenje troĹĄkova. Sve opet po inje od utvr ivanja trenuta ne situacije, procjene o ekivanja i marljiv rad na ostvarivanju zacrtanog. Dokazalo se da veliki dobici (na burzi, u poslu, na lutriji...) samo kratkotrajno poti u iluziju te da ubrzo slijedi povratak u surovu stvarnost. Zato uvijek vrijedi pravilo da se treba oprezno zaduĹživati i joĹĄ opreznije troĹĄiti. Pohlepa je dovela do ove krize, ali sada treba sprije iti paniku koja bi dodatno pove ala nastalu ĹĄtetu. injenica je da ovakvom krizom svi osiromaĹĄujemo, no dobitnik bi opet mogle biti drĹžava i jedinice lokalne samouprave, i to zato ĹĄto drĹžavne obveznice (bez obzira na njihove niske kamate) opet postaju jako traĹžene, jer su najsigurniji vrijednosni papir, a time e se opet olakĹĄati zaduĹživanje drĹžave. VaĹžno e biti da taj novac zavrĹĄi u gospodarskim investicijama kojima e se mo i pove ati gospodarski rast. Tako e i lokalna samouprava morati i mo i pokrenuti investicijske cikluse i pomo i oporavku. Dakle, svi u planiranje novih investicija koje emo inancirati samo iz ĹĄtednje i mudrog zaduĹživanja.. Zlatko BoĹži , dipl.oec.

U petak i subotu u NedeliĹĄ u je odrĹžan specijalizirani sajam MESAP AGRO-EKO, koji je okupio 48 proizvo a a poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda te ekoopreme. Ve drugu godinu zaredom MESAP AGRO-EKO Ĺželi zahvatiti neke od najzna ajnijih gospodarskih segmenata u Ĺžupaniji i Hrvatskoj, a radi poboljĹĄanja poslovne komunikacije i razvoja, rekao je prilikom otvorenja sajma u petak direktor MESAP-a Marjan Novak, koji je posebno zahvalio Ministarstvu gospodarstva na pomo i. Gospodarstvenike i goste pozdravio je i na elnik op ine NedeliĹĄ e Mladen Posavec, koji nije mogao odoljeti da ne spomene zaobilaznicu NedeliĹĄ a kao prioritet. Zamjenik Ĺžupana Mladen KriĹžai naglasio je pak da je MESAP ure eni sustav promocije me imurskog gospodarstva, mnogo se ve napravilo, sad joĹĄ predstoji da se prona i najbolje na ine prezentacije u pojedinim segmentima. Ĺ˝eljko Vincek, ravnatelj Uprave za poljoprivredno zemljiĹĄte u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, rekao je pak da e drĹžava i dalje pomagati skupove i regionalne sajmove s ciljem ĹĄto brĹžeg razvoja. Darko Horvat, pomo nik ministra i ravnatelj Uprave za obrt, naglasio je da je me imursko gos-

podarstvo najkonkurentnije u Hrvatskoj, ispred je jedino Zagreb, te istaknuo da je drĹžava ove godine pomogla male i srednje poduzetnike s 351 milijun kuna. Na natje aje se ina e javilo 11.720 subjekata koji su ukupno traĹžili preko milijardu kuna. Ĺ˝upan Josip Posavec naglasio je, otvaraju i sajam, da Me imurje ima izuzetan izvozni potencijal, a do kraja godine e biti dovrĹĄena i Stra-

PaĹžnju su izazivali i stari traktori

Slava krumpirima na me imurski na in tegija ruralnog razvoja Me imurske Ĺžupanije, koja e ponuditi neke od pravaca razvoja poljoprivrednog sektora. U programu otvorenja sudjelovala su i djeca Leona Novak i Boris Remenar iz Belice s recitacijom â&#x20AC;&#x153;Kalamperâ&#x20AC;?, te Mirko Ĺ venda Ĺ˝iga s me imurskim pjesmama. Potom su se gosti i uzvanici uputili na ĹĄtand Ĺžena iz Belice koje su pripremile krumpir na tradicionalan na in. Vrlo brzo, za pola sata, krumpir je u slast pojeden. Na sajmu su se pojavile i me imurske tvrtke koje svojim proizvodima prednja e na razini Hrvatske kao ĹĄto su: Tehnix, akove ki mlinovi, Strojarstvo Branilovi , Agrome imurje, Vajda, Poljoprivredna zadruga akovec i naĹĄe najve e komunalne tvrtke, ĹĄto je zna ajan dobitak za sajam, te niz tvrtki iz Hrvatske koje su izloĹžile opremu za mala i srednja poljoprivredna gospodarstva, tako male i srednje pakirnice i drugo. PaĹžnju si izazivali i stari traktori, kojih je, me utim, bilo premalo za ozbiljno

razgledavanje, ure aj za preĹĄanje plasti nih boca i drugo. Treba istaknuti da je specijalizirani sajam poljoprivrede i prehrane te ekoopreme tek na po etku, za sada je okupio gotovo sve najzna ajnije tvrtke iz Me imurja. Od razvoja sajma ovisi ĹĄto e se s njime doga ati u budu nosti, no nema sumnje da je poljoprivredna proizvodnja i prehrana te komunalna oprema vaĹžan segment trĹžiĹĄta. Cijene poslovnog prostora MESAP-a, koje su minimalne no ipak ne za dĹžep obiteljskih gospodarstava, ovoga puta nisu dale da se na sajmu pojave proizvo a i ekoloĹĄke hrane, osim Bernarde Orehovec i joĹĄ nekih tvrtki, pa bi trebalo prona i na ine da se na sajmu pojave barem me imurski ekoloĹĄki proizvo a i hrane. U subotu je odrĹžana i izloĹžba me imurskih konja, ĹĄto je uvijek poseban doĹživljaj za sve nazo ne, a nastupio je i tamburaĹĄki sastav â&#x20AC;&#x153;Frankopaniâ&#x20AC;?. O ekuje se da idu e godine ovaj specijalizirani sajam bude joĹĄ bolji, za sada je - na dobrom putu. (J. Ĺ imunko)

POGLED ODOZDO

ZaĹĄto su zastupnici bili jedinstveni oko osigurane ĹĄtednje Saborski zastupnici primaju daleko iznad prosje nih primanja i svatko od njih samo od tih primanja moĹže uĹĄtedjeti, osim ako nije rasipnik ili kockar. Zato su i te kako bili sloĹžni oko jedne odluke, oko podizanja osigurane ĹĄtednje u bankama sa sadaĹĄnjih 100 na 400 tisu a kuna. Kako onaj tko ima imalo soli u glavi zna da se sva uĹĄte evina ne drĹži u jednoj banci, Ĺ ukerova izjava da su ovim iznosom osigurani svi srednji pa i viĹĄi slojevi koji imaju uĹĄte evinu u bankama sasvim je to na. Jer ako netko ima i dva milijuna kuna uĹĄte evine, ukoliko je drĹži raspore enu u pet banaka, drĹžava ga je osigurala pod uvjetom da propadne i svih pet banaka. U takvom hipotetski zaista crnom scenariju prvo bi se od drĹžave namirivali bogataĹĄi, a potom sirotinja, pod uvjetom da za nju neĹĄto ostane. Netko je izra unao da ovako vi-

soka osigurana ĹĄtednja odgovara visini jednogodiĹĄnjega hrvatskog prora una i da u biti ima psiholoĹĄki karakter, da ljudi u panici ne pohrle u banke. Pani no ponaĹĄanje opet bi najviĹĄe pogodilo sirotinju koja je preko punjenja prora una i u prethodnom bankarskom krahu doma ih banka sanirala propale banke. Sje amo se da su na po etku privatizacije blagajne raznih irmi i banaka sluĹžile kao samoposluĹživanja s ijih su polica mo ni pojedinci uzimali koliko im je trebalo. To je uzdrmalo itav druĹĄtveni sustav koji ne moĹže gospodariti bez banaka koje daju obrtni i investicijski kapital poduzetniĹĄtvu i kredite gra anima kako bi kroz potroĹĄnju pove avali bruto druĹĄtveni proizvod, eventualno ponovno uruĹĄavanje tog sustava dovelo bi do krize novih razmjera, recesije i velikih socijalnih lomova u druĹĄtvu. Lanac puca

na najslabijoj karici, a u druĹĄtvu su socijalno ugroĹžene skupine stanovniĹĄtva i siromaĹĄni te najslabije karike. Zato je paniku da se novac ne iznosi iz banaka potrebno umiriti, prvenstveno kroz zaĹĄtitu onih koji imaju, kako to ĹĄto imaju ne bi povukli u arape i doveli druĹĄtvo do sloma, o aja, gladi i nezaposlenosti ugroĹženih i siromaĹĄnih. Naime, te su skupine Ĺživotno ovisne o bankama. Ĺ˝ive na kredit, na rate i rade da bi bankama vra ale kredit. Uz pomo visokih kamata omogu avaju bankarskom sektoru visoke zarade, a menadĹžerima izuzetne bene icije. Kako onaj tko ima ho e joĹĄ i joĹĄ, bankari su dijelili ĹĄakom i kapom kredite uz sve viĹĄe kamate pod izlikom visokog rizika jer se sredstva dodjeljuju rizi nim skupinama i svi zajedno odjednom su se naĹĄli na tankom ledu. Ako pukne, viĹĄe nitko ne zna kako nastali kaos kontrolirati. I

PiĹĄe: BoĹžena Malekoci-Oleti zato su saborski zastupnici da bi smirili banke jednoglasno digli ruku za umirivanje vlastite panike i sebi osigurali garancije kod drĹžave. Zastupnika kao ĹĄto je naĹĄa Dragica s 400.000 tisu a kuna uĹĄte evine, ili i znatno viĹĄe, u Saboru ima dosta. Ljudski nitko od njih preko no i ne Ĺželi ostati bez i ega. Oni nemaju umije a preĹživljavanja iz dana u dan bez uĹĄte evina kao obi ni smrtnici.

GOSPODARSTVO

21. listopada 2008.

TREBA OSPOSOBITI NEZAPOSLENE s lošim obrazovanjem i kvalifikacijama INFOPIS

Poslodavci više na Zavodu ne pronalaze potrebnu radnu snagu topa nezaposlenosti u Me imurju kontinuirano pada, tako je prema zadnjim izra unima iz lipnja ona u Hrvatskoj iznosila oko 12 posto, a u Me imurju 12,3 posto ako govorimo o registriranoj nezaposlenosti. No, kako se u Europi i ostatku razvijenog svijeta sve više koristi pojam anketna nezaposlenost, po toj bi stopi u Hrvatskoj nezaposlenost bila izme u 7 i 8 posto, a u Me imurju izme u 5 i 6 posto. oslodavci su manje zapošljavali u prvih devet mjeseci nego prošle godine. No uzmu li se podaci mirovinskog osiguranja o aktivnom broju osiguranika, tada je vidljiv porast broja zaposlenih od 2,9 posto. o govori da se zapošljavanje odvija mimo Zavoda, odnosno da poslodavci na Zavodu ne nalaze potrebnu strukturu radne snage. Zbog toga se Zavod sve više okre e pronalaženju na ina kako zaposliti ljude izuzetno loše obrazovne strukture. Broj nezaposlenih se smanjuje, ali je njihova kvali ikacijska i obrazovna struktura problemati na i sve lošija. d 4.890 nezaposlenih, koliko ih je u rujnu bilo prijavljenih na Zavodu, jako ih je malo koji bi odmah mogli iza i na tržište rada, te ostaje zada a na Zavodu da im pokuša dati znanja i vještina kako bi bili sposobni danas - sutra prona i zaposlenje. - elik dio strukture nezaposlenih na Zavodu više nije prihvatljiv za poslodavce, rekao je ladimir Zebec, pro elnik odru nog ureda za zapošljavanje.

Neke poslove doma i naprosto ne žele raditi Nedostatak adekvatne radne snage pove at e potrebe poslodavaca na uvoz radne snage. No to ne treba shva ati dramati no, radi se po procesu uobi ajenom u svim razvijenim zemljama. Kod odre enog stupnja razvoja odre ene poslove domicilna radna snaga više ne želi raditi ili pak se struktura domicilne radne snage i potrebe poslodavaca ne poklapaju. Iz ta dva razloga dolazi do uvoza radne snage. Najizraženije su potrebe u gra evinarstvu i metalnoj industriji, ali sve više u tekstilu i turizmu.

Vizualna komunikacija elika, visoka, otu ena, zastrašuju a, nehumana crna zgrada sva u staklu. Ne vidim unutra, a i pojma nemam vide li oni mene ili ne. Zbog toga se osje am nelagodno. idim samo sebe u obrnutoj projekciji koja me ometa u hodanju i razmišljanju. Ne znam gdje da u em i odmah me hvata strah. Nadam se da piše ulaz ili izlaz. ronalazim ga. uper, barem se ve na samome po etku ne osje am nelagodno. Na zidu u ulaznom predvorju nalazi se popis tvrtki koje u zgradi imaju sjedište. ronalazim potrebnu. Fino, razmišljam u sebi kako ne e biti puno lutanja, samo kad bih znala na koji kat trebam i i. idim samo gdje je strelica za lift. itam, gledam, zavirujem, hodam okolo, izbezumljenim pogledom pani no tražim nekoga i bilo koga, ali ni traga ljudima... amo staklo, prevladava crna i siva boja, mesing, ulašteni pod, skupi rukohvati. o ela sam se preznojavati, toliki katovi, ne u uspjeti prona i one koje trebam i oti i u neobavljena posla, a došla sam samo zbog toga u Zagreb. Ne, ne tako bedasta nisam, idem iz po etka. tanem ispred tabli s natpisom naziva poduze a i ponovno pokušavam vidjeti gdje piše na kojem se katu nalaze. Uistinu nigdje. ostoji portir. oba portira prazna. ostoji zaštitar, oni obi no jesu u takvim zgradama. Zavirujem iza svakog ugla, nema nikoga! ostaje mi slabo. aljda su isklju ili klimu. Nema mi druge nego se odvesti liftom na neki kat pa pitati. nda se sjetim da možda piše u liftu. ohitam u nj, no ni tamo ništa. tisnem tre i kat. Iza em. ugi mra ni hodnik i ni na jednim vratima nema natpisa. Možda je sve jedno poduze e pa piše na ulazu. Gdje je ulaz na kat, gdje su stepenice? ko pogriješim stranu moram hodati i hodati. dustajem. ozim se kat-dva više. Ispadam iz lifta i eto natpisa, no nisu oni koje trebam. Nema veze, svejedno ulazim i uljudno tražim pomo . Bi oni pomogli, ali ljudi nemaju blage veze, nikad uli za ove moje. ele, nije možda u ovoj zgradi. Kažem ja da je jer je natpis u predvorju. Zašute i slegnu ramenima. dlazim na hodnik. Nema mi druge nego potražiti portira ili zaštitara. osjetila sam se da ih i nazovem, ali nemam broj, zaboravila sam ga doma. jela sam i ekala da do e portir. ovjek se pojavio. rimjenjujem taktiku: kartu itaj, seljaka pitaj! Uzme on svoju

Zašto Svetom Martinu na Muri nedostaju radnici Nimalo slu ajno prošli je tjedan u oplicama veti Martin predstavljen projekt zapošljavanja u regiji Me imurje - rekmurje araždin kako bi se uspostavom prekograni nog e-Employment portala omogu io bolji uvid u stanje tržišta rada te brži i e ikasniji pristup informacijama vezanim uz pronalazak, odnosno ponudu poslova. Informacije i podatke o na inu rada e-zapošljavanja poslodavci i posloprimci dobit e u podru nim službama za zapošljavanje te u udruženjima obrtnika. situaciji na tržištu rada govorili su Franjo Makovec, na elnik op ine veti Martin na Muri, Normela adoš, voditeljica projekta, i Nataša Lorber iz agencije ihar u Gornjoj adgoni. rlo zanimljive podatke iznio je svetomartinski op inski na elnik Franjo Makovec. rije desetak godina ta je op ina na svom podru ju imala 30-ak zaposlenih, danas ih ima 500-tinjak. vog trenutka ve nedostaju kvalitetni i kvali icirani kadrovi, osobito u oplicama veti Martin koje traže radnike raznih profesija, ali iskusne i kvalitetne. nažan razvoj i širenje naše Gospodarske zone otvara nova radna mjesta i uskoro e morati uvoziti radnike iz Ma arske i lovenije, a možda i od drugdje. toga je uspostavljanje ove mreže uvida u tržište rada, kojom e nezaposleni prona i ono što žele, a poslodavci pak što trebaju, na elnik Makovec pozdravio kao pozitivan potez

Austrija zbog zarade interesantnija od Slovenije rlo zanimljive podatke i sliku stanja na tržištu rada u rekmurju iznijela je Nataša Lorber iz Gornje adgone, koja govori o trendovima kretanja radne snage u našem okruženju. oslodavci iz rekmurja imaju potrebu za stranom radnom snagom i svi žele Hrvate. No, postoje dva razloga zbog kojih oni to ne mogu ostvariti. rvi razlog je što Hrvati ne iskazuju interes za rad u loveniji, odnosno rekmurju, premda bi imali ve e pla e nego

Vladimir Zebec, pro elnik Podru nog ureda za zapošljavanje, i Marina Kodba, zadužena za analitiku: - Neke poslove doma i naprosto ne žele raditi

imaju u Hrvatskoj, istina manje nego u ustriji. rugi razlog je što prekmurski poslodavci prema odre enim “pravilima” Europske unije moraju zaposliti umunje, Bugare i oljake, a poslodavci to ne žele, jer zbog kvalitete radne snage i radnih navika nerado zapošljavaju radnu snagu bivšega isto nog bloka. anas se Hrvatima, za razliku s po etka devedesetih kada su bili masovno otpuštani s radnih mjesta u slovenskim poduze ima, nije problem zaposliti u loveniji, osobito ako su stru ni i kvalitetni. No kad je pitanju zapošljavanje, nezaposleni više priželjkuju radno mjesto, od 3.500 do 4.000 kuna, blizu ku e, nego da moraju za nešto ve u pla u raditi daleko od ku e. ko ve mora biti daleko od ku e, tada pla a mora biti znatno stimulativnija i u tom slu aju je atraktivnije u ustriji nego loveniji. li no se ponašaju i lovenci koji rado idu na posao u ustriju, ali u Hrvatsku baš i ne žele, zbog nižih pla a kod nas nego u svojoj zemlji.

Stranci e puniti naše mirovinske i zdravstvene fondove Uz nepovoljnu strukturu radne snage, kako Hrvatsku, tako i Me imurje mu i sve starije stanovništvo. Zbog ega e kod smjene generacija i manjka mla eg stanovništva trebati uvesti radnu snagu, a vjerojatno i produžiti radni vijek kako ne bi došlo do krize u gospodarstvu i rušenja socijalnog sustava. remda se mnogi plaše uvoza radne snage zbog integracije stra-

naca u društvo, pri tom zaboravljaju da e upravo ti radnici s osnova svojih pla a puniti mirovinske i zdravstvene fondove i u budu nosti zbrinjavati staro stanovništvo i, kao u mnogim razvijenim europskim zemljama, brinuti o njima u domovima umirovljenika i cijelom sektoru brige za stare, jer naprosto ne emo imati dovoljno vlastite mlade radne snage.

Mladi uživaju u sindromu dugog ostanka u dje joj sobi ad broja djece u obitelji pak donosi novi društveni odnos prema tom dijelu populacije. Kao što je prije nekoliko desetlje a bila poštovana starost, jer je ta populacija bila u manjini, sada je zbog manjka mlade populacije nastao kult obožavanja djece, uz silnu poplavu prava mladih (uz stavljanja njihovih obveza u drugi plan). o dovodi do njihova sve kasnijeg odvajanja od roditeljskog doma, jer su roditelji spremni dugo se žrtvovati za svoju djecu i pružati im visok komoditet. bitelji imaju broj ano malo djece pa si mogu priuštiti dugotrajno inanciranje i školovanje djece. Za razliku od prethodnih generacija, današnji mladi imaju alternativu da pod svaku cijenu ne moraju prihvatiti svaki posao samo da bi radili. Ništa ih ne tjera na rano osamostaljenje i osiguranje egzistencije jer im je osigurana u roditeljskom domu. toga e poslodavci za poslove koje ne žele domicilna radna snaga osiguravati iz uvoza s onom radnom snagom koja nema tu alternativu kao naša. Božena Malekoci - leti

Piše: mr. sc. Sonja Toši -Grla bilježnicu i pro ita, osmi kat. Želite li da vas najavim? Najavite, najavite neka me ekaju otvorenih vrata, dosta mi je nevizualne komunikacije dreknula sam na nedužnog portira. vo je vizualno doba i još uvijek mi nije jasno zašto nije bilo nikakvih vizualnih sadržaja, primjerice strelica, sli ica, putokaza, stati kih netekstualnih elemenata koji bi meni (ili bilo kome drugome) olakšavali snalaženje. ojam vizualan (lat. visualis) ili vizuelan (franc. visuel) podrazumijeva ono što se odnosi na vidno i predstavljanje koje dobivamo ulom vida. U inkovitost vizualizacije ovisi o njezinoj funkcionalnosti. U primanju informacija vid je danas najvažniji u kontaktu pojedinca sa svijetom. vakodnevno smo obasuti vizualnim senzacijama. Naše bivanje u prostoru i vremenu usmjeravaju sredstva vizualne komunikacije i to od uli nih semafora, putokaza, oznaka unutar banka, trgova kih centara, bolnica, škola, autobusnih postaja, televizije, plakata... izualna sredstva omogu avaju nam kretanje u potpuno novim situacijama, u nepoznatim gradovima i sredinama. izualne komunikacije uvijek imaju odre enu nakanu. misao razvijanja vizualne kulture ujedno je i me usobno sporazumijevanje i oboga ivanje duhovnog života svakog pojedinca razvijanjem mogu nosti što raznolikijeg doživljavanja svijeta. ažnost vizualizacije sadržaja i vizualne komunikacije nije obilježje isklju ivo našeg vremena. eliki znanstvenik lbert Einstein je jednom rekao: “Moja snaga i sposobnost su u tome što mogu sebi vizualno predo iti i razraditi znanstvene spoznaje, posljedice i mogu nosti. Matemati ki postupci mi teško padaju i izvodim ih nevoljko i mukotrpno.”

www.suncica.hr; sonja.tosic-grlac@ck.t-com.hr

DODIJELJENE NAGRADE za najbrže rastu e poduzetnike sjeverozapadne Hrvatske

Autocentar Bratuša i Elkos me u najbržim “Gazelama” re u godinu za redom poslovni dnevnik Business.hr dodjeljuje nagradu “Gazela” hrvatskim najbrže rastu im tvrtkama. Uvjet je da tvrtke ostvare rast prihoda od najmanje 30 posto tri godine uzastopce. vogodišnje proglašenje za sjeverozapadnu regiju bilo je održano u etvrtak u varaždinskom hotelu urist. vom regijom obuhva ena su poduze a iz Krapinsko - zagorske, Me imurske, araždinske i Koprivni ko - križeva ke županije. Na tom je podru ju u prošle tri godine oko 150 tvrtki uspjelo ostvarilo takav rast da primi nagradu “Gazela”, a me u njima je i vi-

še me imurskih poduze a. No ove su godine me u prvih deset ušle i dvije poznate me imurske tvrtke: utocentar Bratuša i Elkos. akove ki utocentar Bratuša d.o.o. na visokom je tre em mjestu po brzini rasta u regiji, ostvarivši rast od 190,9 posto. vlašteni je distributer i serviser Hyundai vozila za Me imursku i Koprivni ko - križeva ku županiju. Elkos d.o.o. iz Kotoribe plasirao se na osmo mjesto, ostvarivši rast od 133 posto. vrtka se bavi elektroinstalacijama, a nastala je 1985. godine, kada je djelovala u podrumskim prostorijama kao mali elektroobrt pod imenom Elektroinstalacije Kos. U trgova ko

društvo pod današnjim nazivom preobli ena je prije deset godina i od tada i dalje raste. ri otvaranju dodjele Mladen Križai , zamjenik župana Me imurske županije, naglasio je važnost brzorastu ih tvrtki za hrvatsko gospodarstvo, jer otvaraju nova radna mjesta. - vrtke koje ulaze u Gazelu ine nešto više od dva posto poduzetnika u Hrvatskoj, a zaslužne su za više od etvrtine novonastalih prihoda, neto dobiti i novootvorenih radnih mjesta našeg cjelokupnog gospodarstva, rekao je Mladen Križai , estitaju i dobitnicima. Me u deset najbržih gazela ušli su na prvom mjestu Ytres

d.o.o. iz onjeg Kneginca s brzinom rasta od 345,9 % (nama poznatija kao tvrtka sestra akove ke Calzedonije); Univerzal d.o.o. tvrtka za reciklažu iz araždina s rastom od 244,1%; utocentar Bratuša akovec 190,9%; L- ome Lu i d.o.o. tvrtka za cestovni prijevoz robe specijalizirani za rad s dizalicama eliko rgoviš e 167,0%; Konstruktor d.d. iz Zlatara koja se bavi visokogradnjom 166,2%; CI araždin d.o.o. tvrtka se bavi reciklažom 159,2%; Wam roduct d.o.o. proizvodi vij ano spojene silose 158,2%; ELK d.o.o. 133%; d.o.o. iz Križevaca bavi se gra evinskom stolarijom 130,3% i na desetom

Zamjenik me imurskog župana Mladen Križai (u sredini) s najbržim me imurskim “Gazelama” - Stjepanom Bratušom i Josipom Kosom mjestu je Geo-oprema Ciglene ki d.o.o. iz Ciglenice Zagorske bavi se

visokogradnjom i ostvarila je rast od 128,9%. (tn)

6 Limar iz Pleškovca umro od pada s krova PRETETINEC - U srijedu 15. listopada oko 15,40 sa u Prete ncu se dogodila nesre a na radu. S krova objekta NK Me imurec pao je Dragu n Bistrovi , 42-godišnjak iz Pleškovca, djelatnik tvrtke “Svam-lim” iz Novog Sela Rok. On se penjao ljestvama prema krovištu na visini od 5 metara te je u trenutku kada se rukama pokušao uhva za žlijeb pao na betonsku površinu. Pritom je zadobio ozljedu opasnu po život. Nesretnik je dan kasnije oko pono i podlijegao prijelomu lubanje i umro u Županijskoj bolnici u akovcu gdje je bio na lije enju. Okolnos pod kojima je došlo do nesre e utvr uje inspektor zaš te na radu.

Stradao radnik iz Lopatinca ŠENKOVEC - Osim ove nesre e u Prete ncu koja je kobno okon ana, prošli se tjedan dogodila još jedna povreda na radu. U Šenkovcu u proizvodnoj hali Eko Me imurja u petak 17. listopada povrijedio se 43-godišnjak iz Lopa nca. Do ozljede je došlo prilikom izrade opeke na transportnoj traci u trenutku otklanjanja kvara. Transportna traka pala je na ruku nesretnog radnika koji je tako teško ozlije en. Zbrinut je u Županijskoj bolnici u akovcu gdje je i zadržan na lije enju. Inspektor zaštite na radu utvr uje okolnos nastanka povrede.

Pali s ljestava BREZJE, DONJA DUBRAVA - Policija ponovno izvještava o nizu padova.

Jedan takav slu aj zabilježen je 18. listopada oko 16 sa u Brezju. Prilikom branja jabuka muškarac star 67 godina pao je s ljestava s visine od oko dva metra. Pritom se teško ozlijedio. Pomo mu je pružena u Županijskoj bolnici u akovcu gdje je i zadržan na lije enju. Drugi takav slu aj evidentiran je u Donjoj Dubravi gdje je muškarac star 44 godine pao s ljestava. On je pokušao izves neke radove na vanjskom dijelu dimnjaka, ali je prilikom penjanja ljestvama na krovište ku e izgubio ravnotežu i pao na betonski plo nik. Zbog teških ozljeda zadržan je na lije enju u Županijskoj bolnici u akovcu.

Izmlatio 19-godišnjaka te mu ukrao mobitel i novac MA KOVEC - Ove nedjelje 19. listopada u Ma kovcu na parkiralištu disco cluba “Rotor” oko 4 sata ujutro dogodilo se narušavanje javnog reda i mira, a ujedno i razbojništvo. Nepozna muškarac bez povoda i razloga podmetnuo je nogu 19-godišnjaku iz Hodošana te mu zadao više udaraca po glavi, i pritom mu je iz džepa ukrao mobitel i 400 kuna. Kriminalis kom obradom utvr eno je da je kazneno djelo po inio 21-godišnjak iz Ma kovca pa e pro v njega bi podnesena kaznena prijava.

Maloljetni Romi okrali kiosk AKOVEC - Sat nakon pono i 18 listopada Operativno komunikacijskom centru PU me imurske dojavljeno je da je provaljeno u kiosk koji se nalazi u krugu Županijske bolnice akovec i da se kradljivci, njih trojica, vozilom udaljavaju s mjesta doga aja.

Poginuo 19-godišnji Florijan Gudlin PRELOG - Na izlazu iz grada Preloga na križanju lokalne sa županijskom cestom uz derivacijski kanal HE Dubrava u etvrtak 16. listopada u 3,10 sati poginuo je 19-godišnji Florijan Gudlin iz Preloga. Kako izvješ uje policija, nesre a se dogodila zbog brzine neprilago ene osobinama ceste, vidljivosti i atmosferskim prilikama, zbog ega se nesretni Gudlin nije mogao na vrijeme zaustaviti ve je u ko enju sletio s lokalne ceste te se prednjim dijelom automobila zaletio u betonsko postolje križnog drva. Uslijed silnog udarca automobil je odba en unatrag te je stražnjim podvozjem naletio na prometnu opremu ŽUC-a. Mladi je preminuo na mjestu nesre e. Ova tragi na nesre a tek je jedna od 28 prometnih nezgoda koje su se protekli tjedan dogodile na me imurskim prometnicama. Podsje amo, u tim nesre ama dvije su osobe smrtno stradale, jedna je teško ozlije ena, a trinaest je zadobilo lakše ozljede. Policija upozorava na potrebu poja anog opreza u prometu, osobito zbog magle koja smanjuje vidljivost, a Policijskim izvidima utvr eno je da je pokraden kiosk Tiska. Podesnim alatom po initelji su razbili staklo na kiosku, nakon ega se nepozna provukao u njegovu unutrašnjost te ukrao cigarete. Potom je nasilno otvorio zaš tu s poklopca zamrziva a koji se nalazi ispred kioska te je

kolnike ini skliskima, emu uvelike doprinosi i neodgovorno ponašanje poljodjelaca koji ne iste strojeve ve se blatnih guma uklju uju

u promet, ine opasno ugrožavaju sve ostale sudionike. Želimo podsjetiti te i takve neodgovorne da im može biti izre ena nov ana kazna

od tisu u kuna. To vrijedi i za one koji izlaze na prometnice s tehni ki neispravnim vozilima i prikolicama.

uzeo razna pi a i sladoled. Nastala šteta bit e naknadno utvr ena. Obilaskom okolnih ulica policija je u Ulici dr. Rudolfa Horvata uo ila ostavljeno vozilo registarske oznake K 909-EC. Prilikom pregleda automobila u njemu je zamije ena ve a koli ina cigareta i pi a. Nedaleko od automobila u ulici ZAVNOH-a zate eni su Romi, me u njima 16-godišnjaci iz Piškorovca i Domašinca, jedan 15-godišnjak iz Domašinca te 21-godišnjak iz Domašinca. Zbog osnovane sumnje da su po inili kra u i provalu, privedeni su na daljnju kriminalis ku obradu. Utvr eno je da su dvojica 16-godišnjaka i 15-godišnjak po inili provalu i kra u.

nosio je smotuljak marihuane težine 0,2 grama koju je kupio u Zagrebu od njemu nepoznate osobe. Istoga dana oko 23,30 sa u ulici Ma ce hrvatske u akovcu, na parkiralištu MT -a, policajci su provjeravali iden tet dvojice 22-godišnjaka koji su se nalazili u vozilu akove kih registracija. Utvr eno je da se radi o mladi ima iz Ivanovca koji su posjedovali joint težine 1,1 gram, a koji su držali ispod š tnika za sunce na suvoza evom mjestu. Pro v jednog od njih slijedi kaznena prijava i optužni prijedlog prekršajnom sudu.

kaznu od 30 dana zatvora, a tako er joj je odre eno i zadržavanje od 15 dana, pa je pritvorena u zatvoru u Varaždinu. Kinezima je izre ena opomena, te im je odre ena zaš tna mjera protjerivanja iz Hrvatske u trajanju od godinu dana. Potom su smješteni u prihvatnom centru za strance.

Okradena Venera PLEŠKOVEC – U nedjelju u no i okraden je ugostiteljski objekt “Venera” u Pleškovcu. Kradljivac je u objekt ušao kroz prozor te je ukrao 9 šteka cigareta, 11 komada žvaka ih guma te 500 kuna, koliko se nalazilo u blagajni. Nastala šteta procijenjena je na iznos od oko 2 su e kuna.

Francuzi u sudoperu skrivali marihuanu

Zapalio susjedovo polje kukuruza SVETI KRIŽ - Popodne 15. listopada negdje izme u 13 i 14 sati u polju Rakitovec kod Svetog Križa 64-godišnji muškarac iz Male Subotice zapalio je ostatke kukuruzovine na svojoj njivi površine 1200 hv, me utim, požar se proširio i na susjedno polje. Na njemu je 44-godišnji vlasnik iz Palovca imao zasijani kukuruz koji još nije ubrao, a koji je zahvatila vatra. Izgorjela je površina

21. listopada 2008.

CRNA KRONIKA

veli ine 50 s 10 metara, pa je niti kriv niti dužan zbog susjedove nepažnje poljodjelac iz Palovca ostao bez ovogodišnjeg uroda kukuruza. Povrh svega nastali su i troškovi gašenja požara. Požar su lokalizirali, a potom i ugasili vatrogasci DVD-a Mala Subotica te JVP-a grada akovca. Ošte eni se s susjedom dogovorio oko naknade štete, no svejedno protiv njega slijedi podnošenje optužnog prijedloga zbog

po injenja prekršaja. Ovo nije prvi takav slu aj, stoga oprez. Mještani Svetoga Križa baš su prošli tjedan intervenirali i molili policiju za pomo , upozoravaju i da poljodjelci pale kukuruz bez ikakve milosti. Upozoravali su na mogu e takve doga aje te se žalili zbog užasnog smrada i dima od kojega je nemogu e živjeti i zbog ega su prisiljeni vrijeme provoditi u ku ama.

GORI AN – Carinici grani nog prijelaza Gori an u srijedu 15. listopada kod francuskih državljana, jednog starog 24 godine, a drugog 23 godine, pronašli su marihuanu. Drogu su držali u kamperu, u pre ncu ispod sudopera. Utvr eno je da je 0,79 grama marihuane vlasništvo mla eg muškarca. Pro v njih je podnesena kaznena i prekršajna prijava.

Policija im našla marihuanu AKOVEC - U subotu 18. listopada u ulici Dr. Ivana Novaka u akovcu policajci su na ulici zatekli 21-godišnjaka iz Zagreba koji je posjedovao drogu. U džepu hla a

Rom švercao Kosovarima DEKANOVEC - Pokušaj šverca ljudima policija je razotkrila u srijedu 15. listopada u jutarnjim sa ma. Muškarac star 35 godina iz Murskog Središ a u Zagrebu je preuzeo trojicu državljana Kosova, jednog starog 25, drugog 23 i tre eg starog 17 godina. Vozilom slovenskih registracija dovezao ih je do šume nedaleko od Dekanovca gdje ih je ostavio oko podneva kazavši im da su u Sloveniji. Njega je u Dekanovcu zaustavila ophodnja PU me imurske i tako ga razotkrila. Pro v švercera bit e podnesena kaznena prijava, dok je strancima u upravnom postupku odre ena mjera protjerivanja iz Hrvatske, nakon ega su smješteni u prihva lištu za strance Ježevo.

Slovenka švercala Kineze i završila u zatvoru BANFI - Dovršenom kriminalisti kom obradom nad 35-godišnjom Slovenkom iz mjesta Malo Ma e u Sloveniji utvr eno je da je 15. listopada oko 10 sati na putnom pravcu Ban na mjestu koje nije predvi eno za prelazak državne granice iz koristoljublja u svom automobilu pokušala prebaci preko granice tri državljana Kine. U tome je sprije ena kada su je policajci zatekli kod Železne Gore. Slovenka je na Prekršajnom sudu u akovcu dobila

Oprez, danas i sutra akcija “Vlak je brži” Iz PU me imurske upozoravaju gra ane da e 21. i 22. listopada, u utorak i srijedu, proves opera vnu akciju “Vlak je brži”. Želja je da se upozori gra ane na potrebu poja anog opreza prilikom prelaska pružnih prijelaza, posebice sada kad vladaju guste magle. - Želimo djelova preven vno, ali emo ujedno djelovati i represivno kako bismo suzbili prekršaje sudionika u prometu koji se ne e zaustavi pred pružnim prijelazom u slu aju da se rampa ve po ela spuštati ili su svjetlosni i zvu ni signali najavili dolazak vlaka. Kažnjavat emo sve koji misle da mogu bi brži od vlaka i pritom zanemaruju znakove koji ih upozoravaju da se obavezno moraju zaustavi , pojasnio je Krunoslav Gosari , glasnogovornik PU me imurske.

Dan mrtvih idealno vrijeme za kra e, zato pazite S obzirom na to da se bliži Dan mrtvih, vrijeme kada lopovi poja avaju svoje ak vnos , iz PU me imurske upozoravaju gra ane da ne ostavljaju klju eve svojih ku a na uobi ajenim lopovima dobro pozna m mjes ma ispod o ra a, tegli i na sli nim mjes ma. Tako er pozivaju gra ane da ne ostavljaju prozore otvorene “na kant”, a dobro bi bilo da ukoliko nikoga nema u ku i ili stanu ipak ostave upaljenu rasvjetu. Taj trik bi trebao odvra provalnike i kradljivce od mogu ih nasrtaja na vašu imovinu. Velik oprez potreban je i na grobljima, a osobito parkirališ ma. Pozvani ste da uvate svoju imovinu tako što ne ete ostavlja torbice i vrijedne predmete na vidljivom mjestu, a bome, sude i po policijskim izviješ ima, oni nisu sigurni ni u prtljažnicima jer esto svjedo imo provalama u vozila i otu enju stvari. Policija poziva da ih izvijes te o svakoj osobi za koju sumnjate da ne spada u vaš kvart i da se udno ponaša.

KROZ ME I URJE

21. listopada 2008.

KANALIZACIJA donjeg Me imurja

Jesu li na elnici Marijan Varga, Josip Grivec i Marija Fran i heroji ili neprijatelji naroda? Kao bomba je u uĹĄima osipa or eca, direktora â&#x20AC;&#x153;Me imurskih vodaâ&#x20AC;?, ovih dana odjeknula vijest da donjome imurske op ine traĹže partnera za izgradnju kanalizacije u Francuskoj, a nakon ponude jedne francuske agencije. Do sada je javnosti bila poznata samo ponuda multinacionalke â&#x20AC;&#x153; emondisâ&#x20AC;?, no uvjeti koji su ponu eni nisu zadovoljavali. e li vijest istinita ili ne, zapitali smo na elnika Donje Dubrave Marijana Vargu. n nam je rekao: - Nismo bili zadovoljni s ponudom â&#x20AC;&#x153; emondisaâ&#x20AC;? kakva je ponu ena, na 25 godina otplate, nakon ĹĄto smo razmijenili pismo namjere koje, naravno, ne obvezuje nikoga od nas. bog toga smo dogovorili da u studenom â&#x20AC;&#x153; emondisâ&#x20AC;? odrĹži prezentaciju i ponudi druga ije uvjete, ako Ĺželi dobiti priliku za posao. z pomo â&#x20AC;&#x153;Me imurskih vodaâ&#x20AC;? te â&#x20AC;&#x153;Hrvatskih vodaâ&#x20AC;? te uz pomo Vlade i fondova iz urope sasvim sigurno moĹžemo dobiti bolju ponudu od ponude â&#x20AC;&#x153; emondi-

saâ&#x20AC;?, no ne znamo kad emo na red. To je klju no pitanje. ekujemo da kanalizaciju rijeĹĄimo u roku od tri godine, to su nekakvi parametri, pogotovo kad se zna da leĹžimo na vodi, a ne da ekamo izgradnju kanalizacije do 2015. godine ili sli no. me uvremenu smo kontaktirali i jednu francusku agenciju koja zastupa tvrtku sli nu â&#x20AC;&#x153; emondisuâ&#x20AC;?, ako ponuda bude povoljna, ne emo odustati, kaĹže Marijan Varga. Na elnik op ine Donji Vidovec osip Grivec pak na temu kanalizacije kaĹže: - To no je da smo potpisali pismo namjere zajedno s op inom Donja Dubrava i Sveta Marija, te na taj na in ustvrdili da smo za mogu nost dogovora s â&#x20AC;&#x153; emondisomâ&#x20AC;?. Pismo namjere, naravno, nikoga ne obvezuje: naĹĄ motiv je ĹĄto se pitanje kanalizacije rjeĹĄava presporo. d studije utjecaja proĹĄlo je ravno deset godina. Sigurno je da op ine donjeg Me imurja nemaju dovoljno novca da same rijeĹĄe probleme kanalizacije, no, objektivno, leĹžimo na vodi i drĹžavi bi trebalo biti vaĹžno

da je zaĹĄtiti. bog toga smatramo da treba ubrzati izgradnju kanalizacije. vjeti koji su ponu eni od strane â&#x20AC;&#x153; emondisaâ&#x20AC;? nisu bili zadovoljavaju i, pa ekamo novu prezentaciju. Sigurno je jedno: na elnici donjome imurskih op ina Ĺžele rijeĹĄiti pitanje kanalizacije ĹĄto prije. Drugo je pitanje koliko su zapravo ozbiljne inicijative dovo enja stranih tvrtki koje bi onda trebale postati vlasnici kanalizacije te ubirati dobit godinama. Prema izjavama oba na elnika, oni Ĺžele ubrzati izgradnju kanalizacije, to je nesporno, a svakako je nesporno i to da su zatraĹžili ponude barem dvije strane multinacionalke koje se bave izgradnjom infrastrukture. Prema njima, to zna i da je rije o ozbiljnim pokuĹĄajima da se prona e ĹĄto bolje rjeĹĄenje za op ine. Koliko je to dobro za zemlju u kojoj onda i vode mogu postati stvar stranog kapitala, drugo je pitanje. "spada da u ime razvoja stranom kapitalu nudimo naĹĄe vodene resurse, pa bi ionako malo novca za

OP INSKO VIJE E DomaĹĄinec

Vlasnici kioske moraju odseliti u roku godine dana Vije e op ine DomaĹĄinec na sjednici odrĹžanoj u srijedu 15. listopada jednoglasno je prihvatilo predloĹženi nastavak realizacije programa ure enja centra naselja DomaĹĄinec. To zna i da e se za godinu dana krenuti u izgradnju prometnice koja e spojiti Vrtnu ulicu s poslovnim centrom DomaĹĄinec. Sve potrebne dozvole za taj poduhvat ve su isho ene, a pred op inom je da ukloni dva kioska koja se nalaze u dvoriĹĄtu Doma kulture, a koji smetaju realizaciji projekta. adi se o jednom ka i u i slasti arnici. Vlasnicima tih prostora bit e naloĹženo iseljenje i osloba anje zemljiĹĄta, i to u roku od 12 mjeseci. Kioske e na toj lokaciji, poĹĄto bude izgra ena prometnica, zamijeniti vrsti objekt povrĹĄine 80 do 90 kvadrata. zgradi e biti ure ena dva poslovna prostora. gradu bi gradila op ina DomaĹĄinec, a namjera je da se novi objekt arhitekturom uklopi u kompleks Doma kulture i zgrade op ine. "zgradnjom ulice koja e povezati Poslovni centar s Vrtnom ulicom u kojoj op ina ima slobodnih

Objekti koji e biti â&#x20AC;&#x153;Ĺžrtvovaniâ&#x20AC;? zbog prometnice i ljepĹĄe ure enog centra zemljiĹĄta za poslovnu i stambenu tako ostali bez frizera, kozmeti arizgradnju otvara se mogu nost iz- ke i kojekakvih drugih obrtni kih gradnje novoga poslovnog centra. radnji, obrazloĹžio je na elnik Dra edna od parcela, odlu ilo je Vije e, gutin Lisjak. bit e ponu ena zainteresiranima Na sjednici je razmotreno i uzeza izgradnju poslovnog centra. p- to na znanje izvjeĹĄ e revizije koja ina je spremna investitoru dati nije imala osobitih prigovora na rad komunalno opremljeno zemljiĹĄte, op ine DomaĹĄinec u proĹĄloj godini. osim priklju aka, a zauzvrat traĹži Na prijedlog Poglavarstva odre eni dio poslovnog prostora u vije nici su odobrili zamjenu nebudu oj gra evini. kretnina kako bi se moglo urediti - Tako bismo rijeĹĄili niz upita parkiraliĹĄte kod groblja. p ina e potencijalnih najmoprimaca po- jedno grobno mjesto vrijedno 2.300 slovnih prostora koje, na Ĺžalost, mo- kuna zamijeniti za dio nekretnine ramo odbijati uz obrazloĹženje da im u privatnom vlasniĹĄtvu jednake nemamo ĹĄto ponuditi. mjestu smo vrijednosti. Kao ni u jednoj drugoj

javne potrebe bilo joĹĄ manje, jer bi odlazio nekamo drugdje. Kako je poznato, hrvatska Vlada je nedavno donijela strategiju za koriĹĄtenje vodnih resursa zemlje u kojoj je najvaĹžnije to da stranci ne mogu biti vlasnici vodovodne mreĹže ni kanalizacijskih ure aja, ve samo op ine i gradovi. Problem je u tome ĹĄto pojedini zakonski propisi dozvoljavaju ulaganja, pa op ine koje straĹže strane partnere za sada ne rade niĹĄta nelegalno. koliko pak se dogodi da se potpiĹĄe kakav ugovor, a u me uvremenu do e do zakonskih promjena, multinacionalke mogu tuĹžiti op inu ili grad za neizvrĹĄavanje obvezu, ĹĄto bi cijelu op inu ili grad moglo baciti na prosja ki ĹĄtap. Pitanje je sljede e: jesu li na elnici donjome imurskih op ina narodni heroji jer Ĺžele ĹĄto prije rijeĹĄiti pitanje izgradnje kanalizacije i zaĹĄtititi vodene resurse ovog dijela Me imurja ili neprijatelji naroda, kako se to popularno kaĹže. ( . Ĺ imunko)

op ini, u DomaĹĄincu vlada istinsko jedinstvo i sklad. Sjednice Vije a su toliko dobro pripremljene, to ke dnevnoga reda obrazloĹžene i usmeno i u pisanim materijalima, a na elnik Lisjak na po etku sjednice podrobno informira vije nike o aktualnostima pa im tijekom aktualnog sata ne preostaje drugo doli postavljanja tek trivijalnih i ĹĄiroj javnosti nezanimljivih pitanja. Me u informacijama koje je na elnik podnio vije nicima jest i ona o inanciranju proĹĄirenja ceste i izgradnje pjeĹĄa ko biciklisti ke staze uz Ĺžupanijsku cestu na potezu od DomaĹĄinca do Kvitrovca. p ina e za to izdvojiti 243.734 kune, odnosno 50 posto ukupne vrijednosti, dok e drugu polovicu dati Ĺ˝ C. bavijestio je kako je u planu da se radovi na stazi izvedu joĹĄ ove godine. Tako er je objavio da je Poglavarstvo prihvatilo ponudu gra evinskog obrta â&#x20AC;&#x153;Majsterâ&#x20AC;? iz DomaĹĄinca koji je ve zapo eo sanaciju kroviĹĄta DruĹĄtvenog doma u Tur iĹĄ u. To e op inu koĹĄtati neĹĄto viĹĄe od 44 tisu e kuna. Tako er je re eno da je prihva ena ponuda elektroinstalatera â&#x20AC;&#x153;Hreljaâ&#x20AC;? iz Male Subotice za izvo enje elektroinstalacija u sjevernom krilu Doma kulture u DomaĹĄincu gdje e se urediti prostori namijenjeni za provedbu Programa za mlade. (D.Mihoci)

U PRELOGU skup o prevenciji ovisni kih ponaĹĄanja mladih

Kako zaustaviti sve prisutnije alkoholiziranje mladih? â&#x20AC;&#x153;Pokrenimo zajednicu u prevenciji ovisni kih ponaĹĄanja mladihâ&#x20AC;&#x153; naziv je skupa koji e se odrĹžati ovaj utorak 21. listopada s po etkom u 19 sati u Pastoralnom centru BlaĹženoga Alojzija Stepinca u Prelogu. Skup organiziraju Tim za zdravlje Me imurske Ĺžupanije â&#x20AC;&#x201C; ProĹĄireni tim za prioritet prekomjerno pijenje alkohola i puĹĄenje u mladih te Grad Prelog. - Pojava ovisnosti mladih o cigaretama, alkoholu i drugim psihoaktivnim sredstvima javlja se kao sve izraĹženiji javno - zdravstveni i socioloĹĄki problem u Me imurju. "z istraĹživanja o navikama, stavovima i koriĹĄtenju sredstava ovisnosti,

koje je provedeno me u mladima u Me imurju, vidljivo je da uspjeĹĄno rjeĹĄavanje ovog problema nije mogu e bez angaĹžmana svih subjekata druĹĄtvene zajednice koji se bave mladima. Sportske i druge udruge koje okupljaju djecu i mlade imaju veoma vaĹžnu ulogu u pravilnom izi kom ali i psihi kom i socijalnom razvoju djeteta i mladog ovjeka i neizostavno vrĹĄe velik utjecaj na stvaranje navika i stavova mladih. Namjera je ovoga stru nog skupa upoznati sve one koji se bave mladima s trendovima rizi nih ponaĹĄanja me u mladima te ih povezati sa stru njacima razli itih pro ila koji se bave rjeĹĄavanjem ovih problema. Stvaranjem mre-

Ĺže stru njaka i udruga koje okupljaju mlade, te njihovih roditelja, ostavljamo manje prostora za djelovanje onih koji poti u razna rizi na ponaĹĄanja mladih. Ĺ˝elja nam je razmjenom iskustava i informacija smanjiti izloĹženost mladih rizi nim ponaĹĄanjima i ujedno im ponuditi sadrĹžaje koji promi u zdravlje. snovni cilj nam je zaustavljanje negativnih trendova sve prisutnijeg pijenja alkohola me u mladima, a time i svih problema koje takvo ponaĹĄanje sobom nosi, te je ovaj stru ni skup nastavak aktivnosti koje na tom podru ju provodi i poti e Me imurska Ĺžupanija u sklopu projekta â&#x20AC;&#x153; drava

Ĺžupanijaâ&#x20AC;&#x153;, pojaĹĄnjava dr. med. Diana vodi - #uri , specijalistica ĹĄkolske medicine avoda za javno zdravstvo Me imurske Ĺžupanije, koja je sudjelovala u istraĹživanju. Na skupu e na temu â&#x20AC;&#x153;Alkohol nije coolâ&#x20AC;? govoriti mr. sc. Dario Vuckovi , policijski sluĹžbenik za prevenciju P me imurske, a o mladima i alkoholu Tanja Lili , prof. sociologije u Srednjoj ĹĄkoli Prelog. Na skupu e svoje miĹĄljenje o ovoj temi iznijeti i predstavnici KLA-a Prelog. ni e govoriti o doprinosu klubova lije enih alkoholi ara smanjenju navike pijenja me u mladima. (D.M.)

SANACIJA divlje deponije u re anu

Naselje dobiva novi prostor za ĹĄetnju, odmor i rekreaciju sklopu provedbe elenog plana djelovanja za op inu NedeliĹĄ e, u subotu 11. listopada realiziran je projekt sanacija divlje deponije kod ribnjaka. Tim je projektom itava povrĹĄina ure ena. iĹĄ ena je deponija otpada kod ribnjaka, uklonjena ĹĄikara, poruĹĄen viĹĄak drve a, dovezena nova zemlja. Projekt planira sadnju ukrasnog grmlja i drve a, sjetvu trave te ure enje staze za ĹĄetaliĹĄte, uz postavljanje klupa za sjedenje. Na ovaj se na in osim sanacije divlje deponije u samom naselju dobiva novi prostor za ĹĄetnju, odmor i rekreaciju. realizaciji ovog projekta, koji se su inancira iz op inskog prora una u iznosu od 22.400 kuna, sudjelovali su Vije e Mjesnog odbora re an, DVD re an, druga Ĺžena re an, dbojkaĹĄki klub â&#x20AC;&#x153;Centrometalâ&#x20AC;? re an te pojedini mjeĹĄtani. p ina NedeliĹĄ e pristupila je izradi elenog plana djelovanja me u prvima u epublici Hrvatskoj, te ga je 2004. i prihvatila, i to kao prva jedinica lokalne samouprave u Me imurskoj Ĺžupaniji, odnosno kao tre a u Hrvatskoj, nedavno je podsjetio Mladen Horvat, predsjednik p inskog vije a op ine NedeliĹĄ e. z StrateĹĄki plan gospodarskog razvitka i Prostorni plan ure enja, eleni plan djelovanja predstavlja

platformu ekonomskog te posebno ekoloĹĄki odrĹživog razvoja. zaĹĄtiti okoliĹĄa op ina NedeliĹĄ e stavlja teĹžiĹĄte svog interesa na vodu, odnosno podzemni vodni resurs koji danas koristi viĹĄe od 90 posto stanovniĹĄtva Me imurja. aĹĄtita pitke vode podrazumijeva zbrinjavanje divljih odlagaliĹĄta otpada, ĹĄto je u prvoj godini provo enja plana bio primarni zadatak. Na temelju ostvarenih rezultata u provo enju plana, op ina NedeliĹĄ e je 2004. godine dobila â&#x20AC;&#x153; ko scarâ&#x20AC;?, najviĹĄu drĹžavnu nagradu na podru ju zaĹĄtite okoliĹĄa. sklopu elenog plana djelovanja u proteklom je razdoblju realizirano 15 projekata, dok je ove godine postavljene kriterije zadovoljilo 10 projekata, za ĹĄto je u op inskom prora unu izdvojeno preko 150.000 kuna. sim pokrivanjem dijela troĹĄkova, nositelji projekata u realizaciji ovih projekata sudjeluju i dobrovoljnim radom. a op inu NedeliĹĄ e je od posebnog zna enja injenica da su u provo enje ovakvih aktivnosti uklju eni mjesni odbori i udruge gra ana, stoga je Mladen Horvat uputio poziv svim stanovnicima op ine NedeliĹĄ e da sudjeluju u realizaciji projekata elenog plana djelovanja kako bi ova op ina bila pogodna i poĹželjna sredina za Ĺživljenje i djelovanje. (H. e ar)

SPORAZUM Orehovice i renĹĄovaca

Romska kulturno turisti ka transverzala Na elnik op ine rehovica Franjo Bukal i Ĺžupan op ine renĹĄovci Anton TĂśrnar potpisali su u utorak 14. listopada sporazum o suradnji na projektu â&#x20AC;&#x153; spostava prekograni ne romske kulturno - turisti ke transverzale: â&#x20AC;&#x2DC;D Mâ&#x20AC;&#x2122; te razvoj i promocija integriranoga romskog kulturno - turisti kog proizvodaâ&#x20AC;?. Projekt je prijavljen na natje aj programa "PA za projektne prijedloge iz podru ja prekograni ne suradnje pograni nih podru ja Slovenije i Hrvatske koji se odnose na teme ekonomski i socijalni razvoj, te odrĹživo upravljanje prirodnim resursima. Cilj projekta je razvoj i implementacija integriranoga romskog kulturno - turisti kog proizvoda koji bi bili ponu eni suvremenom turistu, Ĺželjnom doga aja kroz atraktivne, inovativne programe iz pomalo misti nog Ĺživota oma.

Tako er, projekt ima tendenciju uspostavljanja temelja za razvoj romskoga socijalnog poduzetniĹĄtva na podru ju kulture i turizma, socijalne i radne integracije nezaposlenih oma, te o uvanja i optimalne komercijalizacije bogate romske kulturno - etnoloĹĄke baĹĄtine s podru ja kulture i turizma. Predvi eno trajanje projekta je tri godine, ali planira se i nastavak suradnje na navedenom projektu, kao i suradnja dvije op ine na podru jima kulture, gospodarstva i obrazovanja. Na natje aj programa "PA, prema kojemu kod prijave projekta partneri iz epublike Hrvatske trebaju osigurati minimalno 15 posto sredstava, Me imurska Ĺžupanija sudjeluje i u projektu za poboljĹĄanje kvalitete Ĺživljenja romske populacije temeljenog na me usektorskom pristupu. (d)

KROZ ME I URJE

8 ZONA PODUZETNIĹ TVA Mala Subotica

Prodana prva parcela doma em kupcu "ako je bilo viĹĄe zainteresiranih za kupnju omanjih parcela u oni poduzetniĹĄtva u Maloj Subotici, na posljednjem javnom nadmetanju prodana je tek jedna parcela. Kupili su je doma i obrtnici. Parcela povrĹĄine 2.984 kvadrata prodana je strojobravarskoj radnji â&#x20AC;&#x153;Hatlakâ&#x20AC;&#x153; iz Palovca. a oko 330 tisu a kuna vrijednu parcelu kupac je dobio 20 posto popusta, jer je doma i, a iskoristit e i mogu nost obro ne otplate zemljiĹĄta. Dakle, za parcelu e platiti 262.592 kune u jednakih dvanaest mjese nih rata. Sljede e javno nadmetanje za parcele u oni poduzetniĹĄtva

Javno nadmetanje odvija se u samoj Zoni, sljede e je zakazano za 31. listopada

zakazano je za 31. listopada u 10 sati. Na elnik osip Ĺ egovi proĹĄli tjedan potpisao je ugovor s Ministarstvom gospodarstva kojim se ono obvezalo dati 1,2 milijuna kuna za komunalno opremanje i ure enje one. (D.M.)

OP INSKO VIJE E Donji Vidovec

Nastavak radova na Domu kulture Vije nici op ine Donji Vidovec na svojoj su sjednici donijeli odluke o prikupljanju ponuda za izvo enje elektroinstalaterskih radova u Domu kulture, kao i o prikupljanju ponuda za izvo enje radova na ugradnji stolarije u domu. a planirane radove Ministarstvo kulture dalo je 100 tisu a kuna, dok e se razlika namiriti iz op inskog prora una. Na sjednici je dana suglasnost lektri

akovec za izmjenu elektri nih stupova u ulici Bra e adi a te u dijelu ulica Matije Gupca i Augusta Ĺ enoe. Vezano uz mjere energetske u inkovitosti na sustavu javne rasvjete na podru ju Donjeg Vidovca i ponude tvrtke H P SC , zaklju eno je kako je p ina zainteresirana za uvo enje ekoloĹĄki prihvatljive rasvjete pod uvjetom da se ista otpla uje iz ostvarene uĹĄtede. (A. FuĹĄ)

DONACIJA telemetrijskog ure aja Ĺ˝upanijskoj bolnici akovec

Sredstva prikupljena akcijom â&#x20AC;&#x153;Srcem za srceâ&#x20AC;? dsjeku kardiologije Djelatnosti za interne bolesti Ĺ˝upanijske bolnice akovec proĹĄli je petak doniran ure aja za telemetrijsko pra enje kardioloĹĄkih bolesnika. Sredstva za kupovinu ure aja prikupljena su akcijom â&#x20AC;&#x153;Srcem za srceâ&#x20AC;? kojom je koordinirala Marija Stoji , tajnica druge dijabeti ara Me imurja akovec. a ure aj vrijedan 150.000 kuna do danas je skupljeno 112.000, dok je Perutnina Ptuj- Pipo akovec donirala joĹĄ 19.000 kuna. - Dugujemo joĹĄ to no 19.000 kuna te se nadamo da emo uz ljude dobre volje ovaj novac skupiti kroz mjesec dana, kazala je Marija Stoji . vim telemetrijskim ure ajem snima se srce kroz duĹže vrijeme, a pacijent tom prilikom ne mora mirovati i leĹžati ve moĹže obavljati normalne aktivnosti te se time prati kako napor djeluje na njegovo srce. - Kako ne bismo kaskali za ostalim bolnicama u Hrvatskoj, pobrinula se Marija Stoji , kojoj dsjek za kardiologiju ovom prigodom od srca za-

Ovim telemetrijskim ure ajem prati se kako napor djeluje na srce pacijenta

hvaljuje, rekla je Milica Gabor, kardiologinja s internog odjela Ĺ˝upanijske bolnice akovec. No, akcija se nastavlja. Ĺ˝upanijskoj bolnici akovec, tako er za rad sa sr anim bolesnicima, potreban je mobilni ultrazvuk srca. vim putem se pozivaju svi ljudi koji Ĺžele pomo i da uplate novac na broj Ĺžirora una 2392007- 1500049112. (H. e ar)

Kako ne bi kaskali za ostalim bolnicama u Hrvatskoj, pobrinula se Marija Stoji , kojoj je Odsjek za kardiologiju ovom prigodom od srca zahvalio

21. listopada 2008.

POVE AN BROJ NESRE A lakih zrakoplova doga a se zbog sve viĹĄe letjelica u zraku

Ljudi imaju dojam da se leti na divlje, no nije tako ve godine u Me imurju u naĹĄem kraju dogodile su se dvije zrakoplovne nesre e s ultralakim letjelicama, a bilo ih je i proĹĄle godine. bog ega u zadnje vrijeme dolazi do pove anja takvih nesre a, zapitali smo Dragutina an eca, predsjednika majarskog kluba â&#x20AC;&#x153; odeâ&#x20AC;? iz Preloga, pilota zmajara s jednim od najduĹžih staĹževa u Hrvatskoj, koji je i sam prije nekoliko godina imao zrakoplovnu nezgodu kad mu je otkazala tehnika ali se uspio sna i. n kaĹže: - zadnje vrijeme, odnosno ove godine dogodile su se u Me imurju dvije nesre e s ultralakim letjelicama, u NedeliĹĄ u i u kruglom Vrhu. Koji su uzroci tih nesre a, ve se zna, dakako da ovjek koji upravlja letjelicom ne moĹže biti izuzet od odgovornosti. javnosti se, me utim, esto uje teza da se nesre e doga aju zbog neispravnih letjelica i neuvjeĹžbanih pilota, ĹĄto ne stoji. Svaki naĹĄ pilot koji ima dozvolu za samostalno letenje proĹĄao je obuku. â&#x20AC;˘ Koliko je ultralakih letjelica vikendom u zraku? â&#x20AC;&#x201D; Moram re i da je interes za letenje ultralakim letjelicama u zadnjih godinu dana znatno porastao. Trenutno nam je hangar u Prelogu postao premali, toliki je interes za letenje. ovom trenutku imamo 35 lanova te smo drugi

po veli ini najve i klub u Hrvatskoj. Ako se zna da u Me imurju postoji viĹĄe klubova, to zna i da vikendom, ako je dobro vrijeme, u zraku odjednom imamo tridesetak ultralakih letjelica, a bit e ih i viĹĄe, sude i po interesu mladih. â&#x20AC;˘ S obzirom na broj letjelica, zna i li to da e nesre a biti i viĹĄe ili ne? â&#x20AC;&#x201D; TeĹĄko je re i ĹĄto e se doga ati ubudu e, ako je vjerovati statistici, tko viĹĄe leti, ima i viĹĄe nezgoda. Smatram da ove dvije nesre e koje su se dogodile nisu neĹĄto posebno, to se doga a, otkaĹže tehnika, a i ovjek moĹže zakazati. Sve nas je viĹĄe u zraku, naravno da bi bilo bolje da uop e nema nesre a, no to je s obzirom na broj letjelica i provedenih sati leta gotovo nemogu e. Nesre e i nezgode i dalje e se povremeno doga ati, nadam se sa ĹĄto manje posljedica. Treba naglasiti da svaki pilot koji dobije dozvolu za samostalan let pro e rigoroznu obuku, a da je svaki zrakoplov ili letjelica prije nego ĹĄto se vine u zrak pregledan od atestiranog servisera. â&#x20AC;˘ Koliko je u enika na ĹĄkolovanju za pilote? â&#x20AC;&#x201D; Trenutno u klubu imamo ak devet u enika za pilota za motorne zmajeve, a ĹĄest ih ve samostalno leti. sim toga, etiri su u enika za mikrolake letjelice na ĹĄkolovanju.

Misli se da je letenje skupo, ĹĄto nije to no. â&#x20AC;˘ Kolika je cijena motornog zmaja i ĹĄkolovanja? â&#x20AC;&#x201D; "nteres mladih je sve ve i i zbog toga ĹĄto je letenje izazov i zbog toga ĹĄto je taj sport relativno jeftin. Motorni zmaj se moĹže nabaviti ve od 3.000 eura, a cijena ĹĄkolovanja je oko 2.000 eura, tako da se moĹže postati pilot na motornom zmaju za 5.000 eura. Ta je cijena sve privla nija mladima, pogotovo ako se usporedi s nekim drugim aktivnostima, esto samo lova ka puĹĄka do e isto toliko. Ljudi imaju dojam da se leti na divlje, no nije tako. Do visine od 300 metara ne treba se posebno prijavljivati kontroli leta, vaĹžno je samo da se letjelica kre e u rajonu koji je za to namijenjen, u naĹĄem slu aju to iznosi deset kilometara. Svi drugi letovi moraju se prijavljivati. â&#x20AC;˘ Ima li novosti na temu iseljenja hangara na novo mjesto, ĹĄto je traĹžio Grad Prelog? â&#x20AC;&#x201D; a sada nemamo nikakvih novosti kad je tome rije . Ne znam ĹĄto e se doga ati ubudu e, no treba znati da je mikrolako letenje postalo hit me u mladima, a bit e ih i sve viĹĄe. Tako letenje ima i sve ve i turisti ki potencijal, to se sad vidi. Bilo bi bolje da se razmiĹĄlja o tome kako nam omogu iti ĹĄto bolji

VIJE NICI OP INE Orehovica tihi kâ&#x20AC;&#x2122;o bubice

Bez pitanja i komentara na komentare o radu na elnika "ako su uredno doĹĄli na sjednicu Vije a koju je proĹĄle srijede sazvao predsjedavaju i Branko SuĹĄec, vije nicima je vaĹžnija od dnevnog reda bila nogometna utakmica izme u Hrvatske i Andore na koju su svakako Ĺželjeli sti i. ato su tijekom aktualnog sata uredno sasluĹĄali odgovore na vije ni ka pitanja koja su joĹĄ negdje u srpnju uputili tada odsutnom na elniku Franji Bukalu, no nisu se upuĹĄtali u polemiku niti su postavljali obilje novih pitanja, kao ĹĄto to obi no biva. Sve u nastojanju da sjednica ĹĄto prije zavrĹĄi bili su tihi kâ&#x20AC;&#x2122;o bubice. a u uju e, ali nitko od prisutnih nije ni pitao ni komentirao posljednjih tjedana u medijima sveprisutne komentare na rad op inskog vodstva na elu s na elnikom Bukalom. aista za u uju e. Tu injenicu na elnik Franjo Bukal tjera na svoj mlin konstatiraju i kako je to znak apsolutne podrĹĄke i povjerenja u njega i aktualnu op insku vlast. "nformiraju i okupljene o aktivnostima u op ini, na elnik Bukal je izvijestio o suradnji sa slovenskom op inom renĹĄovci s kojom ulaze u projekt vrijedan 150 do 200 tisu a eura. - adi se o projektu kojim bi se uredili centralni sadrĹžaji u romskom naselju u rehovici kao ĹĄto je Dje ji vrti , Dom kulture i igraliĹĄte. a spomenute centralne sadrĹžaje potrebno je izvrĹĄiti otkup zemljiĹĄta, ĹĄto je u tijeku. S vlasnicima zemlji-

Na elnik Bukal s predstavnicima tvrtke â&#x20AC;&#x153;Fenixâ&#x20AC;? na gradiliĹĄtu OĹ Orehovica ĹĄta uskoro emo potpisati predugovore o kupnji kako bismo mogli pri i daljnjoj realizaciji projekta po programu "PA Slovenija â&#x20AC;&#x201C; Hrvatska 2007-2013. "sto tako u planu je nabava ĹĄatora povrĹĄine 450 kvadrata i kompjutorske opreme, izvijestio je Bukal. Vije nici su obavijeĹĄteni i o ponudama koje su pristigle na javni natje aj vezano uz kreditno zaduĹženje op ine. Kredit op ini za dovrĹĄetak izgradnje objekata u Podbrestu i rehovici rado bi dale rste&Steiermarkische bank i aiffeisen banka. Koju e op ina prihvatiti, tek valja dobro promisliti. Tako er su upoznati i s vijeĹĄ u o preuzimanju gradiliĹĄta nove zgrade Ĺ rehovica od strane tvrtke Fenix iz Slavonskog Broda koja je dobila posao izgradnje ĹĄkole. S radovima e se krenuti joĹĄ ove jeseni, rekao je na elnik Bukal. Vije e je na sjednici donijelo odluku o visini naknade

za izdavanje odobrenja za izgradnju ili rekonstrukciju nadgrobnog spomenika. Naknada se napla uje od 2003. godine, od ustroja naplate grobne naknade, te izrade i vo enja grobnog o evidnika, a odre uje se prema poloĹžaju i veli ini grobnog mjesta, te se pla a jednokratno prije izdavanja odobrenja za izgradnju ili rekonstrukciju nadgrobnog spomenika. Prikupljena sredstva s naslova izdavanja odobrenja namjenska su i koristit e se isklju ivo za ure enje groblja. Visina naknade za izdavanje odobrenja za izgradnju ili rekonstrukciju nadgrobnog spomenika kre e se u rasponu od 350 do 2.300 kuna, a odre uje prema poloĹžaju i veli ini grobnog mjesta. zeto je na znanje i revizijsko izvjeĹĄ e vezano uz poslovanje op ine u proĹĄloj godini, a odlu eno je i da e se umjesto detaljnog plana za Poslovnu zonu Me imurje dati izraditi urbanisti ki plan. (D.Mihoci)

Drago Jan ec, predsjednik Zmajarskog kluba â&#x20AC;&#x153;Rodeâ&#x20AC;? iz Preloga: - U zadnjih godinu dana znatno je poja an interes mladih za letenje, nemamo viĹĄe mjesta u hangaru

rad, letenje je u trendu koji se ne e ugasiti, a atraktivno je dovoljno da privu e u Prelog znatan broj mladih. sobno smatram da bi vodstvo Grada Preloga trebalo razmiĹĄljati o tome kako ĹĄto bolje iskoristiti ovaj potencijal koji se sam name e, a ne o seobama i sli no. ostalom, ĹĄto Grad Prelog ima od toga ĹĄto je speedway gotovo otiĹĄao iz Preloga? ( . Ĺ imunko)

OP INSKO VIJE E Podturen

Rebalansom pove ali prora un p insko vije e Podturen na svojoj zadnjoj odrĹžanoj sjednici donijelo je izmjene, odnosno rebalans op inskog prora una za 2008. godinu. S planiranih 8,383.000 kuna prora un se povisuje na 10,351.000 kuna. azlog pove anju jesu kapitalni primici iz ministarstava pristiglih za Poduzetni ku zonu Sivica u iznosu od 400 tisu a kuna, za sanaciju nerazvrstanih cesta 300 tisu a kuna, te za zonu Celine 300 tisu a kuna. Vije e je prihvatilo i izvjeĹĄ e o izvrĹĄenju prora una za prvih ĹĄest ovogodiĹĄnjih mjeseci. Prora un je ostvaren u iznosu od 3,975.000 kuna, ĹĄto je gotovo 50 posto od planiranog i po tome je, izraĹženo u postocima, najviĹĄi me u me imurskim op inama. p inski na elnik osip Lepen najavljuje joĹĄ snaĹžnije punjenje prora una, i to iz drĹžavnih izvora, jer, po njegovim rije ima, op ina je na vrijeme kandidirala projekte, koji su realni i dobro prezentirani. Na izvjeĹĄ a o prora unu ni oporbeni vije nici nisu imali ve ih primjedbi, jedino je vije nik mr. Vladimir KriĹži pitao za ovlasti na elnika kada je u pitanju visina iznosa za ugovaranje poslova, te o troĹĄenju novca, zatraĹživĹĄi pisani odgovor. (S. Mesari )

KROZ ME I URJE

21. listopada 2008.

SRAMOTNO NIZAK dodatak za sljepo u

Bijeli ĹĄtap i 38 eura dodatka Me unarodni dan bijelog ĹĄtapa, koji se obiljeĹžava u srijedu 15. listopada, ove godine posve en je izme u ostalog sramotno niskom doplatku koji se ispla uje slijepim osobama u Hrvatskoj. n iznosi svega 38 eura i po svom iznosu najniĹži je u odnosu na sve zemlje u naĹĄem okruĹženju, skoro pet puta niĹži nego u Srbiji, Crnoj Gori, BiH, te za pedeset eura niĹži od onoga u Albaniji. Dodaci za slijepe u drugim europskim zemljama iznose: 715 eura u Francuskoj, 670 eura u "taliji, 633 eura u Austriji, 500 eura u Njema koj, 330 eura u eĹĄkoj, 258 eura u Sloveniji, 175 eura u BiH, Srbiji i Crnoj Gori, te 80 eura u Albaniji, a u Hrvatskoj gotovo simboli nih 38 eura. Ĺ˝ivotni troĹĄkovi slijepih osoba znatno su viĹĄi od vide ih osoba, pojasnila je Marija Ciglar, predsjednica druge slijepih Me-

Marija Ciglar, predsjednica Udruge slijepih Me imurja: Najve i program koji smo zacrtali jest realizacija edukacijsko - rehabilitacijskog programa za slijepe u Me imurju

imurja. - Slijepi i slabovidni uvijek trebaju ne iju pomo u slu aju da trebaju nekamo oti i neĹĄto obaviti ili otputovati. Mnoge slijepe osobe trebaju esto i pomo oko odre enih ku anskih poslova koju trebaju platiti. Bilo da je rije o iĹĄ enju ku e, gla anju odje e ili pranju prozora. Mnoge slijepe osobe odli no se snalaze u sredini gdje Ĺžive, ali ve svaki odlazak u nepoznato zahtijeva ne iju pratnju. pravo dodatak na sljepo u omogu io bi im novu vrstu samostalnosti i pokrivanja Ĺživotnih troĹĄkova u smislu podizanja kvalitete Ĺživota. Neugodno je i poniĹžavaju e kada druĹĄtvo slijepe osobe stavlja u poloĹžaj prosjaka, daju i im prakti ki milostinju umjesto pravedne naknade, a zbog tako niske naknade po drugi put ih tjera da uvijek nekoga vuku za rukav i moljakaju da ih odvede tamo kamo uz pomo bijelog ĹĄtapa ne mogu sami. Dostojnija naknada omogu ila bi im novu viĹĄu kvalitetu Ĺživota. druga slijepih Me imurja, koja broji oko 200 lanova, zadnjih godina okrenula se sve viĹĄe pisanju projekata iz dva razloga: radi kvalitetnijih programa koje moĹže ponuditi lanstvu, ali i radi stabilnije financijske situacije udruge. ve godine u tom smislu zavrĹĄili su opseĹžan zadatak strateĹĄko planiranje koje sadrĹžava aktivnosti i procjena financijskih izvora tri godine unaprijed, rekla je Marija Ciglar. nutar udruge slijepih Me imurja djeluju etiri sekcije, za umirovljenike, Ĺžene, sport i modelarstvo. z to, u udruzi se provode i ciljani edukativni programi koje na-

UDVDR OGRANAK Sveti Martin na Muri

Jesenski kros protiv svih nepravdi Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata - ogranak Sveti Mar n na Muri u etvrtak 23. listopada organizira tradicionalni Jesenski kros pro v svih vrsta nasilja i nepravdi. Okupljanje sudionika krosa zakazano je za 12 sa kod Doma branitelja u Svetom Mar nu na Muri. Predsjedniku ogranka Marijan S wens poziva

stare i mlade da se prijave za kros i tako doprinesu razvitku sportskog duha i borbi pro v svih oblika nasilja i nepravdi. U sklopu priredbe bit e zapaljene svije e kod spomen - plo e poginulim braniteljima, te odigrana malonogometna utakmica izme u veterana i ĹĄkolskih zaposlenika. (sm)

VATROGASNA VJE@BA na naftnoj buĹĄotini

Renata Borovec, dipl. socijalna radnica, voditeljica je programskih zadataka u Udruzi slijepih te e raditi na pribliĹžavanju lanova udruzi stoje financirati iz programa za koje sredstva osiguravaju javljanjem na natje aje. "zdvojili bismo program edukacije rada na ra unalu za slijepe i potpore roditeljima slijepe djece. "n$ormati ku radionici za slijepe vodi apsolventica koja je slijepa i poznaje in$ormati ke govorne aplikacije, a radionice za roditelje de$ektologinja iz Centra za odgoj i obrazovanje koja poznaje ponaĹĄanje i reakcije slijepe djece od koje roditelji mogu dobiti stru nu pomo oko toga kako se postaviti prema svojoj slijepoj djeci da ih ne prezaĹĄti uju, nego da im omogu uju zdrave okvire ponaĹĄanja i razvoja. No najve i program koji su zacrtali jest edukacijsko - rehabilitacijski program za slijepe koji Ĺžele realizirati u Me imurju. Bio bi to centar u kojem bi slijepe osobe mogle zadovoljavati svoje mnoge

potrebe, od usavrĹĄavanja, edukacije, rada u sekcijama radionicama, ali i rjeĹĄavanja drugih potreba slijepih osoba. Partnerstvo za tu realizaciju traĹže u akri. enata Borovec, diplomirana socijalna radnica, voditeljica je programskih zadataka u druzi slijepih Me imurja. Njezin angaĹžman sastoji se u pribliĹžavanju udruzi, koja je odijeljena od Centra za socijalnu skrb, a ima mo da osobe preko nje ostvare sva prava. Budu i da e udruga uskoro biti opremljena i sluĹžbenim automobilom, bit e mogu e posje ivati ih kod ku e, dati im podrĹĄku, motivirati ih za uklju ivanje u Ĺživot lokalne zajednice, usmjeriti ih na edukacijske i rehabilitacijske programe koje e provoditi udruga te ih uklju iti u rad sekcija. Sve to doprinijet e joĹĄ ve oj integraciji slijepih osoba u druĹĄtvo. (BM )

Poglavarstvo op ine Donji Kraljevec Poglavarstvo op ine Donji Kraljevec na svojoj sjednici odrĹžanoj u srijedu 15. listopada raspravilo je o odluci tvrtke â&#x20AC;&#x153;Me imurec Pogrebnikâ&#x20AC;? iz Donjeg Kraljevca kojom ta tvrtka ne prihva a prijedlog Poglavarstva s proĹĄle sjednice te odustaje od posla. Naime, â&#x20AC;&#x153;Me imurec Pogrebnikâ&#x20AC;? iz Donjeg Kraljevca za zadnjoj je sjednici Poglavarstva izabran za nositelja poslova

pogreba na tri groblja u op ini Donji Kraljevec, uz neke manje dopune. U izboru su bile dvije ponude, a ponuda tvrtke Prekom iz Preloga razlikovala se samo u sitnim nijansama, tako da je zapravo bilo teĹĄko odabra koja je bolja. Kako je u me uvremenu tvrtka â&#x20AC;&#x153;Me imurec Pogrebnikâ&#x20AC;? odustala, poslovi su pogreba povjereni tvrtki â&#x20AC;&#x153;Prekomâ&#x20AC;?, s kojom e se ovih dana potpisa ugovor. (jĹĄ)

UspjeĹĄnost pokvarili zapovjednik i vjetar Na na$tnoj buĹĄotini M"H 6 i 7 kod Mihovljana u etvrtak u 11 sati izbio je poĹžar na separatoru na$te, do kojeg je doĹĄlo zbog kvarova na elektroinstalacijama u razvodnoj kutiji. dmah je alarmirana DrĹžavna uprava za zaĹĄtitu i spaĹĄavanje - Podru ni ured za zaĹĄtitu i spaĹĄavanje - Ĺ˝upanijski centar 112 akovec. Na mjestu havarije doĹĄli su VP akovec, te DVD Mursko SrediĹĄ e, DVD Ma kovec i Sveti Martin na Muri, koji su odmah pristupili hla enju cisterne za na$tu, a potom ugasili oganj i sanirali poĹžariĹĄte. Bila je ovo jedna od uspjeĹĄnih vatrogasnih vjeĹžbi u SD-u Na$taplin, perativnog plana vatrogasnih vjeĹžbi Pogona Koprivnica, koju su

pratili elni ljudi Pogona Koprivnica, te Mladen KriĹžai , zamjenik me imurskog Ĺžupana. dvorani restorana â&#x20AC;&#x153;Hidrotehnikaâ&#x20AC;? odrĹžana je rasprava i ocjenjivanje vjeĹžbe. pravitelj Pogona Koprivnica, dipl. ing. "vica Ma er, vjeĹžbu je ocijenio zadovoljavaju om, a ĹĄto nije bila odli na, kriv je zapovjednik koji se drĹžao plana vatrogasne vjeĹžbe kojim nije bio predvi en vjetar. Stoga su voda i pjena u nekoliko navrata otiĹĄli u prazno. Svi su jedinstveni u ocjeni - kada bi u pitanju bila prava havarija, ona bi bila ukro ena. A, kona no, vjeĹžbe i sluĹže da se uvide i uklone propusti. (S. Mesari , . Vrzan)

OSNOVNA Ĺ KOLA Ĺ trigova

Doma ini zna ajnog seminara snovna ĹĄkola Ĺ trigova bit e 24. listopada doma in seminara pod radnim naslovom â&#x20AC;&#x153;Promicanje zdrave prehrane u osnovnim ĹĄkolama - primjeri dobre prakseâ&#x20AC;?. Prema rije ima ĹĄkolskog ravnatelja Stanislava ebernika, ovo e biti prvi skup na drĹžavnoj razini posve en ovoj sve zna ajnijoj tematici, kojem je cilj da se pitanje prehrane djece u

osnovnim ĹĄkolama rijeĹĄi na kvalitetan i zdravstveno opravdan na in i da se primijeni u svim ĹĄkolama u epublici Hrvatskoj. Na skupu e govoriti i u radu sudjelovati vode i stru njaci s podru ja zdravstva, te odgoja i obrazovanja. ekuje se stotinjak sudionika i gosti iz itave Hrvatske, a pokrovitelj kupa je hrvatsko Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi. (sm)

KROZ ME I URJE

10 SJEDNICA Op inskog vije a Kotoriba

Koalicija SDP - HSS - HSU zatraĹžila odgodu sjednice Prije usvajanja dnevnog reda 31. sjednice p inskog vije a Kotoribe, vije nik Ljubomir Grgec (SDP) predloĹžio je da se to ke dnevnog reda vezane uz donoĹĄenje odluke o raspisivanju natje aja za prodaju poljoprivrednog zemljiĹĄta u vlasniĹĄtvu H na podru ju op ine Kotoriba briĹĄu s dnevnog reda. Grgec smatra kako je ova to ka bitna za sve Kotorip ane, a materijali su dobiveni prije po etka sjednice. Stoga je predloĹžio odgodu jer smatra da nije bilo vremena da se materijali detaljno prou e kako bi se mogla donijeti bilo kakva odluka. lan Poglavarstva Ĺ˝eljko HabuĹĄ (HSLS) rekao je da se odluka iz 2006. godine stavlja van snage samo zbog jedne promjene, i to parcelacije estice 4724. amjenik na elnice oran admani (HD ) dodao je kako se morala napraviti procjena prodaje od strane Porezne uprave te je odluka uskla ena sa svim zakonskim regulativama. aktualnom satu sjednice vije nica "rena Maltar (HS ) ponovno je ispred nezadovoljnih mjeĹĄtana uputila pitanje vezano uz postavljanje Ĺžardinjere kojom je ve pet mjeseci zatvoren promet izme u ulica Gradi i Male. Na elnica BlaĹženka voĹĄec (HSLS) odgovorila je da je Ĺžardinjera postavljena na zahtjev mjeĹĄtana uz suglasnost op ine i kontakt policajca, ime je ovo samo privremeno rjeĹĄenje. vim odgovorom vije nica Maltar nije bila zadovoljna. "vanka Virgej (HD )

pak je istaknula da je od strane stanovnika spomenutih ulica ula samo pohvale za ovakvo rjeĹĄenje. Ni jedna ni druga nisu Ĺželjele imenovati ljude. Nakon aktualnog sata krenulo se na dnevni red u kojem vije nici iz koalicije SDP - HSS - HS (osim latka TalaĹĄa, HSS) nisu htjeli sudjelovati u donoĹĄenju odluka jer su im materijali za prodaju poljoprivrednog zemljiĹĄta dati na sjednici pa ih nisu stigli prou iti. nastavku sjednice donesene su odluke o stavljanju van snage odluke o raspisivanju javnog natje aja za prodaju poljoprivrednog zemljiĹĄta u vlasniĹĄtvu H na podru ju op ine Kotoriba od 10. travnja 2006. te je donesena nova odluka. prodaju ide poljoprivredno zemljiĹĄte ukupne povrĹĄine 331 hektar 56 ara i 72 metara kvadratnih, a ukupna po etna cijena iznosi 3,959.386,73 kune. a slu aj obro ne otplate nude se odre ene pogodnosti, dok se za uplatu cijelog iznosa dobiva popust od 20 posto. Nakon ĹĄto stigne suglasnost iz nadleĹžnog ministarstva, bit e raspisan natje aj za ukupno trideset estica. Vije nici su dignuli ruke za 2. izmjene i dopune prora una op ine za 2008. godinu. Planirani prihodi bili su 9,903.800 kuna. Prora un je smanjen za 2,230.00 kuna, a najve i iznos od dva milijuna kuna odnosi se na planirano kreditno zaduĹženje iz programa "B "", u ĹĄto op ina ove godine ne e u i. Novi prora un teĹžak je 7,673.800 kuna. (A. FuĹĄ)

TRIDESET I TRE A SJEDNICA Poglavarstva Svete Marije

PredloĹžena ve a cijena vrti a Poglavari Svete Marije donijeli su odluke o po etku postupka javne nabave za sanaciju poda Doma kulture u Svetoj Mariji i asfaltiranje mjesne trĹžnice. Procijenjena vrijednost nabave za sanaciju poda iznosi 300 tisu a kuna, od ega je 200 tisu a osigurala p ina u ovogodiĹĄnjem prora unu, dok je 100 tisu a kuna osigurano dotacijom Ministarstva kulture. a asfaltiranje trĹžnice planirana vrijednost radova iznosi 200 tisu a kuna. Cjelokupan iznos za ove radove osiguran je u prora unu p ine Sveta Marija za 2008. godinu. povjerenstvo koje e provoditi postupak javne nabave imenovani su osip Kedmenec, #ur ica Slamek i Antun Kedmenec. pravno vije e Dje jeg vrti a â&#x20AC;&#x153;Kockavicaâ&#x20AC;? na svojoj je sjednici donijelo odluku o pove anju ekonomske cijene vrti a u Svetoj Mariji, uz uvjet da se promijeni omjer inanciranja. Prema novom izra unu, ekonomska cijena za dvadeset troje djece u 10-satnom boravku bila bi 1.110 kuna (dosada 1.040 kuna). SadaĹĄnji omjer inanciranja je 50% op ina i 50% roditelji, a pravno vije e vrti a predlaĹže da se taj omjer promijeni u korist roditelja. lanovi Poglavarstva nisu prihvatili takav prijedlog te ostaju pri tome da omjer inanciranja ostane i nadalje isti. Na elnica Marija Fran i je istaknula da bi p ina trebala osigurati dodatnih 10 tisu a kuna u prora unu za vrti , a izdvojeno je i 100 tisu a kuna za izgradnju novog vrt a, ĹĄto su preveliki troĹĄkovi. aklju ak je proslije en la-

novima pravnog vije a vrti a. Tvrtka H P SC d.o.o. izradila je studiju izvodljivosti za projekt primjene mjera energetske u inkovitosti na sustavu javne rasvjete op ine Sveta Marija. a prvu fazu ove investicije i i e se u investicijsku studiju koja e koĹĄtati 18.605 kn. p ina Sveta Marija raspisuje natje aj za dodjelu stipendija za akademsku godinu 2008./09. Stipendije se dodjeljuju studentima viĹĄih godina studija, i to od druge godine nadalje, a ukoliko nema dovoljno zainteresiranih, stipendija se moĹže odobriti i studentu prve godine. dlukom poglavara dodijelit e se ĹĄest stipendija, etiri za Svetu Mariju i dvije za Donji Mihaljevec. Domagoj Luk an bav i se bodybuildingom i nedavno je osvojio peto mjesto na drĹžavnom prvenstvu Hrvatske koje je odrĹžano u agrebu. Kako ovaj sport iziskuje znatna sredstva koja se izdvajaju za prehranu i suplemente, Domagoj se zamolbom za

inancijsku pomo obratio elnicima p ine. ni su mu odlu ili pomo i s tisu u kuna, uz obe anje da e i dalje pratiti njegov rad i dobre rezultate nagraditi. Na elnica Marija Fran i na kraju sjednice pokazala je umjetni ku sliku Franje Musta a Medarova koju je poklonio p ini kao znak zahvalnosti za nagradu koju je dobio od p ine za autorsko djelo spomen - obiljeĹžja hrvatskim braniteljima. Njemu je op ina isplatila pet tisu a kuna, a on je njima naslikao kockavicu. (A. FuĹĄ)

21. listopada 2008.

KIPARSKA KOLONIJA â&#x20AC;&#x153;MURA 2008.â&#x20AC;? u mutnim vodama

Je li Klennert mu kao s kiparom vih dana aktualizirano je pitanje Kiparske kolonije â&#x20AC;&#x153;Mura 2008.â&#x20AC;?, koja se tijekom rujna i listopada trebala odrĹžavati u Murskom SrediĹĄ u, a iji bi uratci trebali krasiti gradsku ĹĄetnicu uz Muru. Na Ĺžalost, nisu u pitanju kiparski radovi, nego osporavanje gradona elnika osipa Dobrani a i Gradskog poglavarstva ugovora o autorskom djelu, koji je u ime naru-

itelja Grada Mursko SrediĹĄ e potpisao raniji gradona elnik udolf Klennert. To nije, sadaĹĄnjoj gradskoj vlasti nije jasno zbog ega je Klennert potpisao bianco zaduĹžnicu na 50 tisu a kuna i kao duĹžnika navodi sebe osobno, a ne Grad Mursko SrediĹĄ e. " zbog ega kao vjerovnika navodi Grad Mursko SrediĹĄ e, a ne sebe kao u glavi bianco zaduĹžnice.

Dobrani i poglavarstvo smatraju da su u pitanju mu ke, odnosno da je Klennert unaprijed platio 10 tisu a kuna honorara izvo a u i autoru skulpture. . Voditeljica inancija u Gradskoj upravi Marijana Kralji kaĹže kako je ona od Klennerta zahtijevala jamstvo jer Grad nije imao mogu nosti, odnosno na in isplate honorara. Tada se Klennert putem bianko zaduĹž-

DJE JI VRTI â&#x20AC;&#x153;Masla akâ&#x20AC;? Mursko SrediĹĄ e

IzvjeĹĄ e Upravnog vije a vrti a nije prihva eno Ne stiĹĄava se bura, niti miruju strasti vezane uz poslovanje i rad Dje jeg vrti a â&#x20AC;&#x153;Masla akâ&#x20AC;? u Murskom SrediĹĄ u. vaj put buru nezadovoljstva me u zaposlenicima i lanovima pravnog vije a ovog vrti a, koji je u vlasniĹĄtvu Grada Murskog SrediĹĄ a, izazvala je odluka Gradskog poglavarstva kojom ono ne prihva a izvjeĹĄ e predsjednika pravnog vije a Dje jeg vrti a â&#x20AC;&#x153;Masla akâ&#x20AC;?, u vezi s poslovanjem vrti a jer ga smatra nedostatnim. Poglavarstvo od pravnog vije a ponovno traĹži sluĹžbeno o itovanje u vezi s poslovanjem vrti a. "sto tako Poglavarstvo ne usvaja prijedlog da Grad Mursko SrediĹĄ e Dje jem vrti u â&#x20AC;&#x153;Masla akâ&#x20AC;? ispostavi ra un, odnosno da se knjigovodstveno vodi dugovanje za najam prostorija u zgradi te za obavljanje knjigovodstvenih usluga za potrebe ovog vrti a u Gradskoj upravi. Ĺ to pravno vije e vrti a, odnosno njegov predsjednik Mario Nerer kaĹžu u svom izvjeĹĄ u? - ahtjev za inancijskom analizom smatram neumjesnim budu i da ra unovodstvena i inancijska izvjeĹĄ a izra uje i vodi prava Grada s ravnateljicom

vrti a, te da su vam dostupniji viĹĄe nego meni. dgovorno tvrdim da ustanova Dje ji vrti â&#x20AC;&#x153;Masla akâ&#x20AC;? posluje u skladu sa akonom o predĹĄkolskom odgoju i naobrazbi i akonom o ustanovama. "z dosadaĹĄnjeg toka razgovora s gradona elnikom ( osip Dobrani ), predsjednikom Gradskog vije a ("van Le ek) i poglavarima ne mogu iĹĄ itati dobre namjere, te razgovore ocjenjujem nekonstruktivnim i neobjektivnim u rjeĹĄavanju cjelokupne problematike naĹĄe ustanove, i samo napor da se stvori afera a ne pomogne djeci i djelatnicima vrti a. Tako er smatram bitnim napomenuti da sam na 8. sjednici pravnog vije a predloĹžio da se bivĹĄi gradona elnik Klennert i sadaĹĄnji Dobrani dogovore oko rjeĹĄavanja duga namjeĹĄtaja, s obzirom na to da je Grad duĹžan platiti 90 tisu a kuna, temeljem potpisanog ugovora s Ministarstvom - stoji izme u ostaloga u izvjeĹĄ u pravnog vije a vrti a. Poglavarstvo odobrava pove anje ekonomske cijene vrti a â&#x20AC;&#x153;Masla akâ&#x20AC;? i â&#x20AC;&#x153;Dje ja maĹĄtanjaâ&#x20AC;? u iznosu od 8 posto i upu uje kao prijedlog na usvajanje Gradskom vije u. (S. Mesari )

Pod Leichovim vrbama dva kamena ekaju - projekt aktualne vlasti i kipara Ĺ tebiha nice kao osoba a ne gradona elnik zaduĹžio kako bi na odre eni na in â&#x20AC;&#x153;spasioâ&#x20AC;? koloniju. Kralji kaĹže kako je ona kao inancijaĹĄ i gradski sluĹžbenik postupila doma inski i Grad osigurala od kasnijih gubitaka ili nesuglasica. S druge strane Gradsko poglavarstvo ostaje na tome da se razotkriju nepravilnosti u â&#x20AC;&#x153;slu aju bjankoâ&#x20AC;? jer im je udno i upitno ĹĄto je Klennert smjerao. Stoga je gradski tajnik Miljenko Ĺ tefani , zaduĹžen provjeriti sve postoje e dogovore i ugovore s kiparima koje je potpisao bivĹĄi gradona elnik udolf Klennert. Pravnik Ĺ tefani mora izraditi prijedlog novog ugovora za koloniju koji e biti u interesu Grada Mursko SrediĹĄ e. Ĺ˝itelji Murskog SrediĹĄ a gotovo i ne znaju za â&#x20AC;&#x153;kolonijuâ&#x20AC;?, a kada im se â&#x20AC;&#x153;slu ajâ&#x20AC;? obrazloĹži, uglavnom su miĹĄljenja kako su u pitanju politi ka, odnosno predizborna nadmudrivanja. Aktualna vlast u me uvremenu pokre e â&#x20AC;&#x153;kiparsku kolonijuâ&#x20AC;? u kojoj e djela isklesati Mihael Ĺ tebih iz akovca, a kamen se ve nalazi pokraj obiteljkse ku e Leich, odnosno kod ulaza na igraliĹĄte NK udara na Ĺ oderki. (S. Mesari )

OTVOREN prvi Oxifat centar u akovcu

Bogata wellness i kozmeti ka ponuda te pristupa ne cijene subotu 10. listopada otvoren je xifat centar, prvi centar za mrĹĄavljenje ovakvog tipa u ĹĄiroj okolici. Na odli noj lokaciji uĹžeg centra grada, u zgradi ana, Tome Masaryka 17/2, akovec je dobio mjesto za relaksaciju, koje moĹže posjetiti svatko kome je potreban bijeg od svakodnevne buke i uĹžurbanog na ina Ĺživota. kskluzivno ure en, xifat centar ima veoma bogatu ponudu. sim aroma masaĹže eteri nim uljima, masaĹže vulkanskim kamenjem, havajske tradicionale lomi lomi, klasi ne, terapijske te anticelulitne

masaĹže, ovaj centar nudi geliranje prirodnih noktiju s Catherine nails gelovima vrhunske kvalitete, klasi nu i hand spa manikuru i pedikuru, depilaciju te ĹĄminkanje za dnevni i sve ani look. Me utim, ono ĹĄto je u potpunosti novo jest oxifat i oxiccel tretmani. xifat je tretman novog doba, odnosno najdjelotvornija metoda u otklanjanju naslaga masnog tkiva aparatom vrhunske izvedbe. edan tretman je kao da ste pretr ali 20 kilometara ili napravili 400 trbuĹĄnjaka, a sagorijeva 8000 kalorija. Kura od 12 tretmana smanjuje akovec je dobio mjesto za relaksaciju s veoma bogatom ponudom

Osim klasi ne, terapijske i anticelulitne masaĹže, ovaj centar nudi i aroma masaĹžu eteri nim uljima te masaĹžu vulkanskim kamenjem

obujam za 2 do 3 konfekcijska broja. Kod oxiccel tretmana spojena su ak etiri razli ita tretmana, ultrazvuk, kromoterapija, limfna drenaĹža, mezoterapija. Tretirano podru je se lagano zagrijava, a dubinskim djelovanjem razgra uje se i najtvrdokorniji celulit, uklanjaju â&#x20AC;&#x153;jaha e hla iceâ&#x20AC;&#x153; i oblikuje tijelo. Preparati koji se koriste u ovom centru za kozmeti ke i spa tretmane renomirane kozmeti ke ku e Sea of life temeljeni su na bio - nano tehnologiji. SadrĹže jedinstvene minerale iz Mrtvog mora, mikroalge, ekstrakte biljaka, te mnoĹĄtvo eteri nih ulja. Kolekcija sadrĹži peel off maske, wash off maske, tretmane za u vrĹĄ ivanje grudi, anticelulitne i slimming tretmane. z stru no i ljubazno osoblje i besplatne konzultacije, ovaj centar

nudi i nutricionisti ko savjetovanje i pra enje od strane dr. Branka Vr i a. Ĺ˝elite li poklonite svojim najmilijima dobar osje aj, u inite to poklon bonom za sve vrste tretmana. Centar je otvoren radnim danom od 9 do 20 sati, a subotom od 9 do 15 sati. (H. e ar)

KROZ ME I URJE

21. listopada 2008.

VIJE E OP INE Donja Dubrava

UDRUGA ZA BOLJITAK ROMA iz Gori ana ure uje informati ku radionicu

Dodatnom podukom do informati ke pismenosti druga za boljitak oma koja je utemeljena u Gori anu prije dvije godine na elu s predsjednikom Bojanom Balogom pokrenula je zanimljiv i hvale vrijedan projekt kojim se Ĺželi utjecati na kvalitetu Ĺživota mladih iz Gori ana, i to ne samo oma. ovoj udruzi uvidjeli su da je djeci potrebna dodatna poduka iz informatike pa su odlu ili u initi sve kako bi im to omogu ili. - vidjeli smo da djeca, poglavito romska, nemaju mogu nosti kod ku e u iti o informatici, a svima je jasno da je danas informati ki nepismen ovjek isto ĹĄto je nekad bio ovjek koji nije znao pisati i itati. Mi Ĺželimo omogu iti djeci jedno mjesto na kojemu e se okupljati u slobodno vrijeme, gdje e jedni drugima mo i pomo i oko zada e i u enja, gdje emo ih podu iti informati kim znanjima, gdje e se, uostalom, mo i okupljati, igrati i druĹžiti. Moja k i Sanela, koja radi u Ĺ Gornji KurĹĄanec kao romska pomaga ica, vlasnica je ku e tu u Vrtnoj ulici, a kako ne stanuje u njoj, odlu ila nam je pomo i i dati nam tu ku u na koriĹĄtenje. Dopustila nam je da je preuredimo prema naĹĄim potrebama i, eto, baĹĄ smo sada u gra evinskim poslovima. Dobit emo lijep prostor od oko 70 kvadrata sa sanitarnim vorom koji upravo ure ujemo. Trenutno postavljamo nove elektroinstalacije i prostor prilago avamo za potre-

Bojan Balog i sam pomaĹže majstorima kako bi prostor za informati ku radionicu ĹĄto prije bio dovrĹĄen

be informati ke u ionice koju emo tu urediti, pripovijeda Bojan Balog, koji je pun entuzijazma i dobre volje da neĹĄto u ini i, kako kaĹže, svoj narod pribliĹži suvremenom na inu Ĺživota koji e onda lakĹĄe prihvatiti te mu se prilagoditi.

Ulju eni i prihva eni a svoj projekt udruga je od Me imurske Ĺžupanije dobila 20 tisu a kuna, ĹĄto, dakako, nije dostatno za provo enje projekta, no Balog je na tim sredstvima i te kako zahvalan. vih dana obratio se op ini Gori an od koje tako er moli za inancijsku pomo . - Presretan sam ĹĄto su ljudi na elnim mjestima prepoznali i podrĹžali ovaj projekt. No, moram kazati da to nije niĹĄta novo. Mi oduvijek imamo podrĹĄku. ako sam ponosan ĹĄto nas ome iz Gori ana u naĹĄem mjestu oduvijek prihva aju kao mjeĹĄtane Gori ana, ne kao ome. Mi ak i ne Ĺživimo odvojeno u svom romskom naselju, ve smo dio Gori ana, Ĺživimo u Cvjetnoj ulici, a ima nas i u drugim dijelovima naselja. Moram re i da je to zato ĹĄto smo se uklopili u ovu sredinu, ĹĄto poĹĄtujemo ove ljude i ĹĄto se ponaĹĄamo na jedan ulju en na in, za razliku od oma u nekim drugim sredinama. Me imurci su dobri ljudi. a se uvijek iznova udim kad ih se prikazuje kao segregatore. Nije udno ĹĄto su se u DrĹžimurec - Strelcu svojedobno pobunili kada su htjeli da dvadesetak ili koliko ve u enika koji nisu omi bude raspodijeljeno po razredima s ve inskim u enicima omima. a prvi ne bih dao svoje dijete me u ome koji, ali zaista, uop e ne drĹže do higijene, koji djecu, ako i ĹĄalju, ĹĄalju zmazanu u ĹĄkolu. TeĹĄko je. omska djeca, mora se to otvoreno re i, u mnogo, mnogo slu ajeva ak ni ne govore hrvatski jezik, a ova druga prije ĹĄkole ve znaju itati i pisati, ak i ra unati, iskren je Bojan Balog.

Romi iz Gori ana zavrĹĄavaju srednje ĹĄkole i fakultete omska djeca iz Gori ana iz 13 tamoĹĄnjih romskih obitelji, sve do

Ku a koja se ure uje za potrebe informati ke radionice jednoga redovito poha aju nastavu. " tako je ve desetlje ima. Ne samo da poha aju nastavu ve su me u dobrim, ak i najboljim u enicima ĹĄkole. Mnoga od te djece zavrĹĄila su srednju ĹĄkolu, neki ak i fakultet. To je valja priznati prava rijetkost me u me imurskim omima. - a sam uvidio da nitko od mene ne zazire zato ĹĄto sam om. ak ĹĄtoviĹĄe ljudi me poĹĄtuju i cijene. Vide da prihva am ovaj danaĹĄnji na in Ĺživota i da sam se prilagodio sredini u kojoj Ĺživim. Svoju sam djecu od malena u io da treba re i molim i hvala, da se lijepim rije ima otvaraju Ĺželjezna vrata. ili smo ih supruga i ja da je vaĹžno ste i znanje i zavrĹĄiti ĹĄkolu jer samo tako moĹžemo naprijed. Tako su dvojica mojih sinova zavrĹĄila srednje ĹĄkole, jedan mi poha a ekonomsku ĹĄkolu, a etvrti je joĹĄ u osnovnoj ĹĄkoli i jako je dobar ak. Moja k i je moj ponos jer je pred diplomom, a i radi kao pomaga ica u osnovnoj ĹĄkoli i tako doprinosi i svojem narodu. "mam ja joĹĄ djece i sve ih namjeravam ĹĄkolovati. Volio bih da zavrĹĄe srednje ĹĄkole, a bude li im iĹĄlo i fakultete. a u obrazovanju za njih vidim svjetlu budu nost i izlaz iz ovakvog na ina Ĺživota. Moj sin je ak oĹženio neromkinju, imam ve i unuka i to me ini uspjeĹĄnim i ponosnim. Volio bih da ovaj svoj na in prenesem i na druge naĹĄe romske obitelji, ne samo u Gori anu ve i u drugim naseljima i zato

Ĺželim otvoriti ovu informati ku radionicu â&#x20AC;&#x201C; pojasnio je Balog.

Donatori pomozite Da bi udruga svoj projekt provela u djelo trebala bi nabaviti nekoliko ra unala. Trebali bi, kaĹže Balog, njih desetak. Poneko ra unalo ve imaju, no mole donatore koji bi im mogli pomo i da im poklone ra unala. Partner u ovom projektu ACT e educirati trojicu oma kako bi mogli prenositi informati ka znanja na djecu i mlade. sim informati ke radionice u udruzi planiraju provoditi i niz drugih radionica. Tako s vremenom planiraju dvoriĹĄte ku e koju su dobili na koriĹĄtenje pretvoriti u igraliĹĄte, a namjera je djecu podu avati romskoj tradiciji, obi ajima, plesovima i pjesmama. Gori an je bio oduĹĄevljen kada su djeca i odrasli iz Cvjetne ulice za nedavnog Svjetskog dana oma u Domu kulture predstavili romsku baĹĄtinu. MjeĹĄtani Gori ana dupkom su ispunili dvoranu u kojoj je odrĹžavana priredba, jednako kao ĹĄto to redovito ine i kada neka druga udruga organizira takvo ĹĄto. Ĺ˝elite li pomo i druzi za boljitak oma u ovom njenom projektu moĹžete to u initi uplatom na broj ra una 2392007-1100040220 kojega ima otvorenog kod Me imurske banke. (D.Mihoci)

Umjesto Franje Fabi a novi zamjenik na elnika Rudolf Lisjak Op inska podruĹžnica HNS-a Donje Dubrave upu la je vije nicima prijedlog za promjenom zamjenika na elnika Franje Fabi a (nezavisni), kao i predsjednika Odbora za raspisivanje natje aja, odabir najboljih ponuda te nadzor i prijem izvrĹĄenih radova na ijem je elu bio Fabi . Ispred Kluba HNS-a Donje Dubrave vije nik Krunoslav Karloci obrazloĹžio je ovakav prijedlog. U stranci nisu zadovoljni dosadaĹĄnjim radom zamjenika na elnika, pa je ovakva odluka de nirana kao potreba za kadrovskim poboljĹĄanjima. Na elnik Marijan Varga (HNS) smatra da e se ovom odlukom daleko lakĹĄe ostvari donjodubravski planovi i projek jer je HNS na vlas u Ĺžupaniji, a osobno je zahvalio Fabi u na dosadaĹĄnjem radu za koji smatra da je bio korektan. Franjo Fabi bio je viĹĄe od tri godine zamjenik Varge. Na lokalnim izborima bio je kandidat s liste DC-a, no nakon prelaska DC-ovaca u HNS on je ostao nezavisni. Njegov mandat je u mirovanju, pa ga u zakonskom roku mora ak vira za povratak u Vije e u kojem mu je zamjena bio Slaven Ujlaki. Odluka o njegovom razrjeĹĄenju nije donesena jednoglasno. Ĺ est vije nika iz HNS diglo je ruke za smjenu, dva vije nika iz HDZ-a bila su pro v, dok je troje vije nika bilo suzdrĹžano. Na sjednici je tajnim glasovanjem sa 7 glasova za novog zamjenika na elnika izabran Rudolf Lisjak koji e preuzeti sve dosadaĹĄnje pozicije u raznim jelima dosadaĹĄnjeg zamjenika Franje Fabi a.

U aktualnom satu vije nici su iznijeli nekoliko primjedaba na rad komunalnog redara. Predsjednik vije a Darko Horvat (HDZ) predloĹžio je da se na sljede u sjednicu pozove redar Branko Horvat kako bi se rijeĹĄile nejasno e i dobili odgovori na pitanja. Kako su dobivene sve potrebne suglasnos , na sjednici je donesena odluka o izmjenama i dopunama odluke o donoĹĄenju prostornog plana ure enja op ine Donja Dubrava. Na dnevnom redu bilo je pismo namjere tvrtke â&#x20AC;&#x153;Betexâ&#x20AC;? koja je zainteresirana za izgradnju trgova kog centra. Idejno rjeĹĄenje za poslovno - stambeni centar postoji, a koje su i vije nici prihva li. Centar bi se gradio na prostoru sadaĹĄnje stare ĹĄkole. Nakon prihva anja idejnog rjeĹĄenja potrebno je ishodi troĹĄkovnik i sredi gruntovno - katastarsko stanje kako bi se onda mogle konkretizirati stvari i raspisati javni natje aj. Vije nici su se sloĹžili da park u centru mjesta na Trgu Republike nosi ime â&#x20AC;&#x153;Nikola Zrinskiâ&#x20AC;?. DruĹžba â&#x20AC;&#x153;Bra a hrvatskoga zmajaâ&#x20AC;? predloĹžila je postavljanje poprsja hrvatskog bana i pjesnika Nikole Zrinskog. Oni bi financirali izradu poprsja, a Op ina bi pokrila troĹĄkove mramornog postolja i ure enje parka. Vije nici su ideju prihvatili, s time da se izradi troĹĄkovnik i pokrene postupak za idejne rjeĹĄenje ure enja parka. (A. FuĹĄ)

GRADSKI PLIVA KI klub Me imurje

Igrom do pravilnog rasta i razvoja djeteta Gradski pliva ki klub Me imurje akovec ve petu godinu provodi univerzalnu sportsku ĹĄkolu kao dodatan program uz pliva ke ĹĄkole. Ove se pedagoĹĄke godine program provodi u tri vr a, u Fijolici iz Preloga, Zvon i ima iz NedeliĹĄ a i Ĺ˝ibekima iz akovca. Osim elementarnih i sportskih igara, djeca u e osnove motori kih kretanja, razvija se socijalizacija djeteta te se utje e na pravilan rast i razvoj djeteta. Programi su maksimalno prilago eni roditeljima u tom smislu ĹĄto se svi programi provode za vrijeme dnevnog boravka djeteta u vr u, ĹĄto uvelike pomaĹže i olakĹĄava roditeljima jer ne moraju u ve ernjim satima voziti djecu u sportske dvorane ili na bazene. Osim toga, tako er se provodi organizirana obuka nepliva a koja okuplja

Svi programi provode se za vrijeme dnevnog boravka djeteta u vrti u 14 dje jih vr a s podru ja Me imurja. Projekt sportskih ak vnos izvrsno je popra en te ovim putem Gradski pliva ki klub Me imurje akovec zahvaljuje svim dosadaĹĄnjim korisnicima te poziva nove korisnike da im se pridruĹže. Sve informacije o sportskim i pliva kim programima te upisima mogu se dobi na broj mobitela 091/574-0644, a kontakt osoba je Tomislav Horvat. (H. Ze ar)

POLJODJELSTVO

21. listopada 2008. Ispaša i bivanje na otvorenom rezultiraju vrhunskom junetinom i vrhunskim mlijekom

S AKOVE KOG sajma

Jeftiniji krumpir ajamsku srijedu 15. listopada obilježio je velik broj ljudi i izuzetno velike koli ine ponu ene robe. ijest tjedna je da je pojeftinio krumpir, i to osjetno, a razlog je velika ponuda a mala potražnja. Nudilo se na tone krumpira i kukuruza, mnogo vo a i povr a te raznih žitarica. Nije bilo odojaka, ali je bilo dosta peradi koja se i dobro prodavala. Zeleno zelje bilo je najprodavaniji artikl, a vezano uz zelje kupovali su se veliki i “ribeši” za zelje. Prepun sajam bio je cvije a za groblje, kao i stare krame. Pe enjari su

se iskazali i zadovoljili potrebe za jelom i okrjepom. ( . Mesari ) CIJENE NA AKOVE KOM SAJMU - krumpir 1do 1,5 kn/kg - kukuruz u zrnu 1,2 kn/kg - pšenica 1,4 kn/kg - tri cale 1,6 kn/kg - zelje 2 kn/kg - ribeš za zelje 150 do 270 kn/kom - pilka 20 kn/kom - rabljeni eki ar 300 kn/kom - drvena lopata 70 kn/kom - pletena košara 40 kn/kom

- Kupim ga ako malo spustite cijenu ...

S AKOVE KOG placa

Carstvo mirisnih jabuka Premda su placovski prostor zauzeli cvje ari i svje ari, što je nagovještaj da su pred nama vi sveti i da groblje treba napuniti cvjetnim aranžmanima i cvije em, dio placa ostao je u posjedu vo ara i povr ara.

jepše od cvije a jesu briježne jabuke, i to starinske sorte, kao što su raneta, lesica i jonatan, iju posebnost i ukusnost prepoznaje sve više potroša a. Ponovno je solidna ponuda mlijeka i mlije nih proizvoda, te meda koji je nešto skuplji nego do sada. Kvaliteta je i na strani šampinjona i bukova a, te zelene

salate. Kestenja je još uvijek puno, a cijena je sve niža. ( . Mesari ) CIJENE NA AKOVE KOM PLACU - kesten 6 do 10 kn/kg - doma e grož e 8 do 12 kn/kg - jabuke 5 do 7 kn/kg - kruške 6 do 10 kn/kg - med 30 kn/bo ica - vrhnje 16 kn/bo ica - šampinjoni 20 kn/kg - paprika 6 kn/kg - luk 5 kn/kg - blitva 6 kn/kup i

Lijepe i ukusne starinske jabuke iz Vu etinca

NEISKORIŠTENI ME IMURSKI potencijali

Naše poljodjelstvo može hraniti etiri puta više ljudi esen je vrijeme kada se ubiru plodovi zemlje i zbrajaju rezultati ubranih i još uvijek neprodanih proizvoda. Kako je proizvodnja hrane u svijetu opet u prvom planu, i Hrvatska tom pitanju treba posvetiti ve u pozornost. Za sada je ona izražena u davanju raznih poticaja i potpora, te u nesrazmjernom uvozu u odnosu na izvoz poljoprivredno - prehrambenih proizvoda. Me imurje, premda malo, sve je zna ajniji poljoprivredni proizvo a u Republici Hrvatskoj i, premda funkcionira na podosta zastarjeloj tehnologiji, ostvaruje zavidne rezultate. Koli inski, Me imurje bi godišnjom proizvodnjom moglo prehraniti etiri puta više stanovnika, koliko ih živi izme u Mure i rave. kvaliteti hrane suvišno je i razglabati, jer me imurski krumpir, mlijeko, vino, kukuruz ... svugdje dobivaju priznanja. li no je i s mesom i mesnim prera evinama, a razlog ili tajna još su uvijek gotovo stopostotna ekološka proizvodnja, tradicijski na in proizvodnje i

Samo se krumpira u Me imurju proizvede za potrebe pola hrvatske države, a žitarice, jabuke i vino nepresušno su vrelo uvijek spremno za nahraniti milijune ljudi

gi ne prijavljuju prinose, niti traže poticaje. Potrošnja krumpira u Me imurju je oko 90 kilograma po stanovniku, što e re i da za “doma e potrebe” treba desetak tisu a tona, a proizvodnja je barem peterostruko ve a. li no je i s drugim proizvodima, pa tako Me imurje poljoprivrednih proizvoda ima i za izvoz. Na žalost, izvoze se vrlo male koli ine, uglavnom u BiH te neke srednjoeuropske zemlje i rbiju, u mnogo primjera preko posrednika.

Nedostaje marka proizvoda

Ubiranje krumpira na na in direktnog nadzora kvalitete prerade te sve prisutnija stru nost samih poljoprivrednika i savjetodavnih djelatnika.

Ima i za izvoz, ali on je bezna ajan Me imurje nosi laskavi naziv Hortus Croatiae, koji u potpunosti

Doma a perad traži samo znak zašti enosti proizvoda i zavrje uje, jer ovdje uspijevaju mnoge vrste vo a, povr a i životinja. Nije više novost što uspijevaju smokve, kivi, arti ok, banane, limun i mnogo drugo “egzoti no” vo e i povr e, koje za sada ljudi drže kao raritetno i za svoje zadovoljstvo. Krumpir je najpoznatiji me imurski poljoprivredni proizvod, ijom se proizvodnjom bavi velik broj ratara. Nemogu e je utvrditi koliko se tisu a tona krumpira proizvede u Me imurju, jer zbog stanja na tržištu i takozvane zelene ma ije mno-

Razlog slabom izvozu je prvenstveno što se poljoprivrednom proizvodnjom u Me imurju bave “mješovita” doma instva kojima je poljoprivreda dopunska zarada ili, obrnuto, da uz poljoprivredu rade još druge stvari. o ljude ini dosta neovisnima o rezultatima poljoprivredne proizvodnje, te su zadovoljni stanjem, što je u suprotnosti s nastojanjima Me imurske županije koja želi snažniju i kvalitetniju poljoprivrednu proizvodnju, koju poti e brojnim nov anim i drugim poticajima. edan od jasnih smjerova Me imurske županije jesu “robna marka” ili “brand proizvodi”, a tu stvari dosta škripe. o sada svoje pravo mjesto pod “brand šeširom” nisu pronašli sir turoš, hajdinska kaša, prosena kaša, tikvino ulje, briježno mlijeko, meso z tiblice, vina, žganica ... reba priznati da se krenulo s mrtve to ke, no sve je to premalo da bi se moglo usporediti s markama varaždinsko kiselo zelje, bjelovarske prgice, pazinski puran, puran zagorskih bregov, paški sir i sli no. I dok se zbrajaju rezultati žetvi i berbi, treba razmišljati o izvozu robe i zašti enoj marki, jer e onda i me imurske lisnice biti punije, ljudi zdraviji i standard na europskoj razini. ( tjepan Mesari , Zlatko rzan)

Tisu e tona krumpira proizvedu i na razne na ine prodaju me imurski ratari

POLJODJELSTVO

21. listopada 2008. BIOINSTITUT D.O.O. AKOVEC

13 VAŠ VRT Želi od Vas biti mažen i pažen, a Vama dobar i lijep

VETERINARSKI SAVJETI

Zaštita životinja u mesnoj industriji Penja ice I. Zaštita životinja u mesnim industrijama propisana je Pravilnikom o zaštiti životinja pri klanju ili usmr ivanju. vim Pravilnikom propisuju se uvjeti zaštite životinja uzgojenih i držanih za proizvodnju mesa, kože, krzna i drugih proizvoda tijekom njihovog kretanja, smještanja, sputavanja, omamljivanja, klanja i usmr ivanja, uklju uju i i usmr ivanje životinja u svrhu suzbijanja ili iskorjenjivanja bolesti. Životinje nakon dolaska u klaonicu moraju biti istovarene što je mogu e prije na na in da budu pošte ene uznemirenosti, strahu, patnji i bolova te da ne padnu. Ako ne mogu biti istovarene odmah po dolasku u klaonicu, moraju biti zašti ene od nepovoljnih vremenskih uvjeta te im mora biti osigurana odgovaraju a ventilacija, tj. smještaju se u depo. Životinje moraju biti smještene odvojeno, ovisno o vrsti, spolu, starosti ili podrijetlu, da se izbjegne me usobno ozlje ivanje. Životinje koje su bile izložene boli ili patnjama tijekom prijevoza ili po dolasku u

Pustio me prošlotjedni strah. Znate što je pomoglo? Prekrasne boje zidne lozice (Parthenocyssus tricuspidata) koja sad ve obuhva a ve i dio fasade našeg vrtnog centra. Nešto prekrasno! o samo Bog i Priroda mogu osmisliti. Iz zahvalnosti na toplim bojama ove biljke odlu ih s ama podijeliti svoje oduševljenje. Penja ice pripadaju me u one biljke zahvaljuju i kojima možemo sakriti brojne nedostatke vrta, a u isto vrijeme njima naglasiti neke vrtne elemente. Glavna im je namjena prekrivanje raznih površina u vrtu i oko njega. oš je od davnina u ovim našim krajevima sadnja penja ica bila uobi ajena. oduše, u prošlosti se kod nas mogla uglavnom prona i vinova loza, koja se uzdizala uz odrine mnogih vrtova (dvora). Penja ice pripadaju me u one biljke zahvaljuju i kojima možemo sakriti brojne nedostatke vrta, a u isto vrijeme njima naglasiti neke vrtne elemente. mještamo ih u najrazli itije dijelove vrta, uz ograde, zidove, pokraj debla kakvog osušenog stabla. Neizostavne su i na balkonima i terasama. Njihova je glavna namjena prekrivanje ra-

klaonicu, te životinje koje još sišu, moraju odmah biti zaklane, a najkasnije za dva sata. Životinje koje se ne mogu kretati ne smiju se vu i do mjesta klanja, ve ih je potrebno usmrtiti tamo gdje leže ili ih, gdje je to mogu e, a da im se ne prouzro i još više patnje, odvesti na kolicima ili pokretnoj platformi do mjesta za klanje. ijekom premještanja životinje se ne smiju vu i za glavu, rogove, uši, noge, rep ili runo niti na bili koji drugi na in koji im može prouzro iti nepotrebnu bol, patnju ili ozljedu. Prije klanja životinje se moraju omamiti dopuštenim postupcima. U tu svrhu upotrebljavaju se pištolj, mehani ki ure aj, elektri na struja i izlaganje uglji nom dioksidu. Iznimno nadležno tijelo može odobriti postupak dekapitacije i distorzije vrata (isklju ivo kod peradi) i upotrebu prostorije s vakuumom za pernatu divlja , koja se usmr uje bez iskrvarenja.

jubica Kugelman-Mate, dr. vet. med.

DEŽURNI VETERINARI AK C: BI IN I U d.o.o. (bivša eterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. pecijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa teinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sati, a subotom od 7 do 12 sati, te nedjeljom od 7 do 9. eterinarska ambulanta

UG d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 - dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PR G: pecijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. eterinarska stanica PR G: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MUR K R IŠ' : eterinarska

ambulanta Mursko rediš e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. Š RIG A: eterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. N A UBRA A: Ambulanta onja ubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. MAŠIN C: Ambulanta omašinec: dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24.

Švenda ko Farm ervis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarskosanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju te servis muznih aparata. RA N RI M : pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sati, subotom od 7,00 do 10,00 sati. ŽURNI F N: 040 645 058.

znih površina u vrtu i oko njega. Primjerice, pro elje ku e uz koje se uzdiže glicinija u prolje e, kad se okiti brojnim cvjetovima, izgleda zaista sjajno. sim što njima možemo prekriti odre ene nedostatke, jednako tako dobro e nam poslužiti i kod izražavanja nekog dijela vrta. Ako u vrtu imate posa eno neko listopadno drvo ili ostatke davno osušenog stabla, uz njih posadite neku od penja ica koje e, nakon što se razrastu, biti vrlo lijep centralni element vrta. ako er, imamo li pred ku om terasu, najbolji na in na koji možemo povezati unutrašnji i vanjski prostor je podizanje pergole na terasi uz koju se uzdiže neka od penja ica. Me u ostalim, penja icama emo daleko ljepše prostor vrta odijeliti od susjednih parcela, no što bi to bilo ako se odlu imo na ogra ivanje vrta zidovima. visno o vrsti penja ice za koju smo se odlu ili, odabiremo i mjesto sadnje kao i potporanj kako bismo biljci omogu ili lakše penjanje. Neke trebaju samo zid po kojem se tentraju dok drugima moramo raditi dodatne razli ite potpornje. ražite samo nono lijepo u jeseni, vole as u I I!

21. listopada 2008.

ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC

Sindikalni povjerenik nije donio nikakav dokaz Poštovani, Vezano uz u javnosti iznesene neargumentirane i nedopustive objede na ra un djelatnika u Županijskoj bolnici želimo re i slijede e: U Županijskoj bolnici akovec radi 96 specijalista, 25 specijalizanata, lije nici sekundarci i pripravnici, 44 više medicinske sestre, 273 mdicinske sestre sa srednjom stru nom spremom, 10 djelatnika VSS, 23 VŠS i 29 SSS ostalih struka, do 30 pripravnika; ukupno 560 zdravstvenih djelatnika. PKV djelatnika je 115 a ukupno u Bolnici radi 752 djelatnika od ega je 691 zaposlenih na neodre eno. Rad je organiziran 24 sata dnevno da se trajno i nesmetano osigura pružanje zdravstvene zaštite u smjenama, turnusima, dežurstvima, kao pripravnost a zbog prirode posla potrebno je esto i produžiti rad. Županijska bolnica akovec je najvažnija ustanova i u njoj rade najškolovaniji ljudi u Županiji. Podsje am; studij medicine, stru ni ispit, specijalizacija, subspecijalizacija, trajno usavršavanje i obnavljanje licence za rad, pra enje razvoja struke, usvajanje i implementiranje novih dijagnosti kih i terapijskih postupaka, sve sofiscitiranija medicinska oprema zahtijeva usvajanje novih znanja, maksimalnu koncentraciju i u enje u slobodno vrijeme. Iz godine u godinu raste broj bolesni ko-opskrbnih dana; 6% godišnje, iskoristivost kapaciteta je ve a od 86%, skratili smo prosje an broj dana ležanja u bolnici na 6,6, ostvarujemo rast realizacije, dakle obima rada iz godine u godinu za 6-7% godišnje a taj rast ne prati zapošljavanje novih djelatnika niti rast prihoda. Više od 2000 ljudi svakodnevno dolaze na redovne ili hitne preglede, zaprimaju se u bolnicu, na specijalisti ku, laboratorijsku i radiološku dijagnostiku, zbrinjava se u dnevnoj bolnici, bude operirano ili traži samo savjet, dolaze na dijalizu, kemoterapiju, fizikalnu terapiju itd. Iz godine u godinu raste broj pacijenata i zahtjevi za sve opsežnijom obradom i terapijom koja postaje sve složenija i skuplja, raste broj akutnih i kroni nih bolesti me u stanovništvom naše Županije. Po postotku gravitiraju ih stanovnika koji se zbrinjavaju u našoj bolnici smo na samom vrhu me u op im bolnicama i zbrinjavamo gotovo 80% ljudi ovdje u Županijskoj bolnici akovec (npr. Op a bolnica Karlovac ili Sisak zbrinjavaju nešto iznad 55%). Sve ve e potrebe za našim uslugama ne prate niti broj zaposlenih niti financijska sredstva koja dobivamo od osiguravatelja (HZZO). Od nas lije nika kao nositelja zdravstvene zaštite o ekuje se da zbrinemo sve pacijente a limitirani nam je mjese ni nov ani iznos, rukovoditelji moraju uskladiti obim rada sa odjelnim limitima. Redovito odra ujemo više jer su potrebe stanovništva ve e i ispostavljamo te ra une HZZO-u, no sve iznad limita nam nije pla eno što otežava i nabavku opreme i materijala. Sve što prihodujemo vlastitim poslovanjem na tržištu (najmom), tako er trošimo za pacijente. Medicinske sestre i tehni ari i pored stru nog rada morali su savladati i korištenje in$ormati kog sustava, rukuju sa sve složenijom medicinskom opremom, $akturiraju usluge, vode sestrinsku dokumentaciju i zahtjevi za njihovim angažmanom su iz dana u dan sve opsežniji. Od svih nas se traži da budemo maksimalno stru ni i angažirani, da kontinuirano pratimo i razvijamo struku, obavljamo sve opsežniji posao, da budemo posve eni pacijentu, uvijek pristupa ni i ljubazni. Tijelo upravljanja Županijskom bolnicom akovec je Upravno vije e a ravnatelj organizira i vodi poslovanje Bolnice, dok stru ni rad vodi ravnatelj u suradnji sa Stru nim vije em. Eti ka pitanja u obavljanju djelatnosti rješava Eti ko povjerenstvo. Pravilnik o radu definira da je poslodavac dužan zaštiti dostojanstvo radnika i osigurati uvjete u kojima ne e biti izloženi uznemiravanju, a osoba za primanje i rješavanje

pritužbi vezanih za zaštitu prava dostojanstva radnika je ravnatelj ustanove. Ako radnik podnese pritužbu, ispituje se radnik koji je podnio pritužbu i osoba za koju se tvrdi da je uznemiravao radnika radi utvr ivanja okolnosti i injenica, te se sastavlja zapisnik. Svi utvr eni podaci su tajni. Odgovornost je radnika da ne krše obaveze koje proizlaze iz radnog odnosa; da neopravdano ne izostaje s posla, da savjesno izvršava obaveze, da ne zloupotrebljava bolovanje, da ne odbija izvršenje radnog zadatka i ne krši pravila rada. Radnik ne smije kasniti na posao ili ranije odlaziti s posla, tjelesno napasti drugog radnika, izvršavati radne obaveze nemarno i ispod prosjeka, otu ivati i uništavati stvari poslodavca, neuredno uvati sredstva rada, nekorektno se odnositi prema suradnicima i pretpostavljenima, napustiti radno mjesto prije dolaska zamjene, odati pro$esionalnu tajnu, nekorektno i nepristojno se odnositi prema pacijentima. Radnik koji smatra da mu je povrije eno neko pravo iz radnog odnosa odlukom ovlaštene osobe može podnijeti zahtjev za zaštitu prava prema Zakonu o radu. Nadzor nad radom zdravstvenih ustanova i zdravstvenih radnika obuhva a unutarnji nadzor ustanove, stru ni nadzor Komore i zdravstveno-inspekcijski nadzor. Rukovoditelji djelatnosti i odsjeka organiziraju i rukovode radom, planiraju i provode medicinski rad, raspore uju djelatnike, vode brigu o ekonomskom korištenju rada, provode standarde kvalitete. Glavne sestre sudjeluju sa rukovoditeljima u provo enju cjelokupne medicinske aktivnosti, planiraju i koordiniraju rad radnika NSS, SSS i VŠS i raspore uju ih prema potrebi. Svaka medicinska sestra i ostali radnici odgovorni su za svoj rad lije niku i glavnoj sestri. Rukovoditelji su odgovorni za cjelokupni rad na odjelima, dužni su brinuti se o svim segmentima medicinskog rada, uskladiti rad sa materijalnim mogu nostima, voditi brigu o usavršavanju i kvaliteti, rashodima za medicinske i nemedicinske svrhe. Zbrinjavanje bolesnika timski je rad svih zdravstvenih djelatnika a nosioci rada i odgovornosti su lije nici. Gra ansko – pravna odgovornost u obavljanju zdravstvene djelatnosti djelomi no je definirana i raditi u okolnostima sve ve ih zahtjeva postaje otežano. Svi koji rade sa bolesnicima moraju me usobno komunicirati, donositi i provoditi odluke o lije enju, tražiti konzilijarno mišljenje kolege. Me usobno poštovanje i uvažavanje, uvanje pro$esionalne tajne, me usobno povjerenje lije nika i sestara te povjerenje pacijenta u lije nika, osnova je za kvalitetan rad. Svaka netrpeljivost, nekolegijalnost, neuvažavanje, nepoštivanje nadre enog te nemarno i nestru no obavljanje rada kompromitira bolesnika. U Bolnici gdje radi toliko zaposlenika svih struka i stru ne spreme svakodnevno se doga aju specifi ni interpersonalni odnosi, razlike u pristupu pacijentu i stru noj procjeni, problemi u komunikaciji i me usobnom uvažavanju. Svaki djelatnik dužan je raditi u okviru svojih mogu nosti i potreba službe a rukovoditelj mora usmjeravati rad pa i imati mogu nost razlikovati rad od nerada i tražiti disciplinu. U radu su neminovne i greške, razlike u mišljenjima pa i me usobno opre ni stavovi zaposlenih. Velika ve ina takvih situacija koje se doga aju riješe zaposlenici naj eš e sami me usobno ili se obrate kolegi, rukovoditelju, glavnoj sestri odsjeka, djelatnosti i Bolnice a postoje i neki nepomirljivi sukobi koji su predmet rasprava Eti kog povjerenstva ili budu prijavljeni u ravnateljstvo. Iznositi u javnost navode o užasnim me uljudskim odnosima, provo enju “mobinga” od strane rukovoditelja nad zaposlenicima bez argumenata je tendenciozno, neprihvatljivo i motivirano krajnje nemoralnim namjerama a upravo je tako intoniran lanak objavljen u lokalnom listu prošli utorak.

Predstavljati se u ime zaposlenika Bolnice kao nekakva moralna vertikala u našoj Županiji je krajnje neukusno i kriminalno. Kao zaposlenici Bolnice takve konstatacije smatramo neistinitima a iznesene su radi ne ije samopromocije što je nedopustivo i trebalo bi biti kažnjivo. Svaki zaposlenik se treba prema Bolnici odnositi kao da je to njegovo vlasništvo, odgovorno i racionalno. Sindikalni povjerenik koji nas proziva u javnosti nije nam dostavio nikakav i niti jedan dokaz osim navoda da mu se tele$onom obra aju zaposlenici Bolnice sa pritužbama na ponašanje pojedinih rukovoditelja djelatnosti i navode da se u pravilu ne žele predstaviti jer se boje za svoje radno mjesto a iz tih razloga se ne obra aju niti ravnatelju. U zadnje dvije godine raskinuli smo ugovor o radu jednom pripravniku jer bez obrazloženja nije dolazio 2 tjedna raditi i nije se javljao. Jedna medicinska sestra i jedan lije nik dobili su opomene pred otkaz. Po etkom 2006.godine uru en je otkaz jednoj specijalistici i još traje spor oko zakonitosti otkaza. Dakle, u Bolnici u zadnjih 10 godina nitko zaposlen na neodre eno nije dobio otkaz. Navodno e uskla ivanje normi radnog prava s europskim okvirima rezultirati redukcijom prava zaposlenih a poslodavcu dati ve i prostor kod otkazivanja zaposlenicima. U etvrtak 16.10.2008.godine ravnatelj je organizirao radni sastanak zbog iznesenih optužbi: lanova stru nog vije a i rukovoditelja odsjeka, kolegija svih glavnih sestara i predstavnika Hrv.lije ni ke komore, Hrv.lije ni kog zbora, Hrv.lije ni kog sindikata te predstavnika Samostalnog sindikata radnika u zdravstvu, Strukovnog sindikata med.sestara i tehni ara i sestrinske komore. Svi predstavnici lije ni kih i sestrinskih udruga osim predstavnika samostalnog sindikata radnika u zdravstvu (napominje predstavnik: da ni on nije dobio niti jednu pritužbu pismenim putem), ogradili su se od izre enih navoda i na ina na koji su prezentirani javnosti. Povrijediti rukovoditelje neargumentiranim navodima, ljude koji svojom stru noš u i osobnoš u ine jezgru medicinskog rada i kvalitete bolnice ne uvažavaju i složenost posla i odgovornosti koju nose, vrije aju i ih potpuno neosnovano za neeti nost u radu, pokazuje nemoralni pristup te osobe. Nastaviti emo raditi najbolje što znamo, održati emo stru ni dignitet i eti ka na ela struke koju smo odabrali kao naš životni poziv a sa svim problemima spremni smo se odgovorno nositi i rješavati ih. (Predsjednik Stru nog vije a Županijske bolnice akovec: Dragutin Turk,dr. med.,spec.o$talmolog; Predsjednica Hrvatskog lije ni kog sindikata - Podružnica akovec: Mr.sc.Renata ulinovi - ai ,dr. med.,spec.kirurg; Predsjednik Hrvatske lije ni ke komore - Podružnica akovec: Živko Miševi ,dr.med.,spec.psihijatar; Predsjednica Hrvatskog lije ni kog zbora - Podružnica akovec: Marina Payerl-Pal,dr. med.,spec.mikrobiolog; Predsjednica Hrvatskog strukovnog sindikata med.sestara i tehni ara - Podružnica akovec: Bacc.ms Barbara Kolac; Glavna sestra Županijske bolnice akovec: Bacc.ms Ana Antonovi ; Ravnatelj Županijske bolnice akovec: Dragutin Kopasi ,dr.med.,spec.anestez.)

Ispravak naziva spomen - obilježja U službenom pozivu i izvještaju o obilježavanju Dana neovisnosti Republike Hrvatske u Nedeliš u došlo je do pogreške u pisanju naziva spomen - obilježja u Nedeliš u kod kojeg je položen vijenac i zapaljene svije e na sve anosti održanoj 8. listopada. To an naziv je “obilježje u spomen braniteljima domovine Hrvatske 1991. - 1995.”

Pravi Zrinski na ekanju Godine 2006. utemeljitelj i prvi predsjednik Zrinske garde akovec mr. sc. Zlatko Bacinger osnovao je povjerenstvo za provo enje javnog natje aja za izradu spomenika, tematski vezanog uz plemi ku obitelj Zrinski. Povjerenstvo je, na prijedlog i ideju g. Bacingera, dogovorilo temu - *Oproštaj Katarine Zrinski od Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana*. U Povjerenstvu od devet lanova lokalna zajednica bila je zastupljena sa etiri stru njaka i jednim predstavnikom Zrinske garde. Preostala etvorica bili su odabrani iz redova eminentnih hrvatskih stru njaka: akademik Tonko Maroevi , akademik Zlatko Bourek, akademik #uro Seder i akademik Stipe Sikrica. Natje aj je objavljen, pristiglo je dvadeset i pet prijedloga umjetnika iz cijele Hrvatske (ak. kipar. Mihael Štebih nije se javio na natje aj) . Nakon studiozne analize Povjerenstvo je odabralo najbolje rješenje – rad akademskog kipara Vene Jerkovi a. Ispla ene su nagrade za tri prvoplasirana rada (ukupno 50 000 kn), kao i honorari lanovima komisije - sve iz privatnih donacija naših iseljenika iz Kanade – dakle, bez bilo kakvog optere enja prora una lokalne zajednice. Jednom rije ju g. Bacinger je izuzetno pro$esionalno obavljao organizacijske poslove na ovom projektu. Preostalo je izraditi i postaviti skulpturu. Korak prije realizacije, po inje slabljenje njegove pozicije unutar Zrinske garde. Dolazi do smjene i dotadašnji potpredsjednik, ak. kipar Mihael Štebih postaje novi predsjednik. Od tog trenutka do danas prošlo je tri godine a maksimalno pro$esionalno vo en projekt “Oproštaj” još nije realiziran. Danas Garda $orsira novi projekt - hitno postavljanje skulpture Nikole Zrinskog Sigetskog autora - predsjednika garde gospodina Štebiha u centru grada, bez javnog natje aja, bez urbanisti ke i lokacijske dozvole, uz nepovoljno mišljenje Konzervatorskog zavoda na na in da sve materijalne troškove (min. 350. 000 kn) osim honorara umjetnika snosi lokalna zajednica dok je kona na realizacija skulpture “Oproštaj” još uvijek neizvjesna. S obzirom na sve navedene injenice i spoznaju da su odgovorni u strukturama lokalne vlasti spremni izdvojiti znatna financijska sredstva za realizaciju javne skulpture kojom se akovec afirmira kao grad Zrinskih, apeliramo na odgovorne

u Gardi i lokalnoj vlasti da omogu ite što hitniju realizaciju skulpture “Oproštaj Katarine Zrinski od Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana”, jer zadovoljava najstrože stru ne kriterije ! Još jednom želimo upozoriti odgovorne da je dogovor stru njaka, odnosno javni natje aj, preduvjet za dobivanje dozvola i postavljanje bilo kakvih javnih skulptura, a pogotovo u samom središtu grada.

Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Me imurja U dodatku prilažemo dio originalnog teksta obrazloženja uz odabir tri prvonagra ena rada akademika Tonka Maroevi a: Odlu eno je: da se prva nagrada (i pravo izvo enja) dodjeli prijedlogu kipara Vene Jerkovi a, jama no najcjelovitije i najadekvatnije koncipiranom projektu. Taj je autor posvetio naro itu pažnju odnosima izme u likova, te je impostacijama i proporcijama uspostavio napetost u raznim smjerovima: kako izme u para koji se rastaje i tre ega koji u tom rastanku sudjeluje, tako i izme u muškog dueta na desnoj strani i ženskoga lika na lijevoj. Tradicionalan u shva anju važnosti volumena, kipar je sretno di$erencirao obradu površine i stati ka svojstva pojedinih likova. Muški su sudionici masivniji, uspravljeniji i sumarnije tretirani s blagim preljevima, dok je figura Katarine ne samo nagnuta i “sklona padu” (pridržavaju i se vrsto i a$ektivno uz ruke Petra), nego i modelirana dramati nijom $akturom površine a time je uve ana unutarnja dinamika cjeline. Stanovite de$ormacije ili disproporcije (primjerice veli ina glave i nogu) svjesno su korištene u svrhu ve e ekspresivnosti, no nije izgubljena mjera i uravnoteženost upravo lirskog predznaka težine sudbonosnog rastajanja. Sve u svemu, smatramo da se radom Vene Jerkovi a (odabranim znatnom ve inom glasova: 7-2) najprikladnije odaje po ast nepateti nim junacima, ljudima koji su zadužili i užu sredinu, koja im spomenik podiže, i nacionalni kontekst. Posljednja in$ormacija: Do današnjeg dana 21. listopada nije potpisan nikakav ugovor izme u Zrinske garde i akademskog slikara Vene Jerkovi a koji bi vodio kona noj realizaciji tri godine starog projekta “Oproštaj”. (izvor: Veno Jerkovi , ak. kipar)

POGREBNI “krade” pokojnike (II.)

Imam pravo dovesti pokojnike Našu redakciju je pohodio Dušan Rosi , vlasnik tvrtke “Pogrebnik” iz Ma kovca, kako bi opovrgnuo navode u tekstu Pogrebnik “krade” pokojnike, objavljenom u 683. broju ME#IMURSKIH NOVINA. - Ja ne kritiziram vaš napis, nego ono što su rekli Božo Bogdan i Zdravko Mohari , na sjednici Op inskog vije a Sveti Juraj na Bregu. Sve što su rekli nije to no. Prvo i prvo ja imam pravo dovesti pokojnika iz Hrvatske i inozemstva na “jurovsko groblje” i jedini uz AKOM imam pravo vršiti ekshumacije pokojnika, te ih odvoziti na kremiranje i njihove posmrtne ostatke vratiti natrag na groblje. Isto tako nije bilo osam nego dva “slu aja”, jer šest ih je bilo prije nego je Perko (vlasnik tvrtke Jasna koji ima grobljansku koncesiju. op.a.) dobio koncesiju. I tu je $ora gdje su se u op ini za..., jer Perku su koncesiju dali od 7. travnja 2008. godine, a on je tek 09. svibnja 2008. registrirao tvrtku i djelatnost. Dakle, prekršili su zakon, a mene krive. Prvi spor je nastao kod pogreba pro$esora Josipa Peteka, kojega Perko nije htio dovesti iz bolnice u Zagrebu, rekavši Petekovoj ženi, neka ga doveze onaj kod kojeg je kupila svu opremu. Kupila je kod mene, na što ima pravo.

Isto tako ja sam na vrijeme op inu i Perka obavijestio da Ured državne uprave za ekshumaciju, meni dozvoljava da 30. rujna, 2008. obavim ekshumaciju jedne pokojne osobe koju u potom prevesti na kremiranje u Maribor. Perko je bio dužan osigurati groblje i sve što treba kod ekshumacije, ali ga nije bilo niti blizu. Isto tako ja sam imao pravo dovesti pokojnog Stjepana Turka iz Njema ke jer se to ne odnosi na Zakon o koncesiji u Hrvatskoj nego u inozemstvu. Isto tako s nikim nisam imao verbalni sukob. Na kraju onima u op ini poru ujem kako pokojnici zaslužuju mir i dostojanstvo, a ne njihove manipulacije u javnosti - rekao je Duško Rosi , vlasnik tvrtke “Pogrebnik” iz Ma kovca, dodaju i kako radi svugdje isto i da drugdje nigdje nema problema. (sm)

RELIGIJA

21. listopada 2008.

15 BOG mojih detalja

Bravo misionari!

Zvona unato padu s visina nisu ošte ena

Župnik Kozjak i Mohari sa stru njacima za sigurnost

SRUŠENA CRKVA u Svetom Jurju na Bregu može se razgledati

Sigurnosna skela gra evinu drži stabilnom Dva je mjeseca trebalo radnicima tvrtke akovecstan d.o.o. iz akovca, kojoj je povjereno raš iš avanje ruševina župne crkve u Svetom urju na Bregu, da je stati ki primire i tako je u ine bezopasnom za ljude koji su poslovno vezani uz nju, te za ljudstvo koje ju želi razgledati. Prostim rje nikom re eno, sada se crkva može razgledati, naravno, samo u pratnji djelatnika akovecstana i uz dozvolu župnika, i vidjeti kakva se tragedija dogodila samo zbog ljudske pohlepe i bahatosti. Župnik pre asni "van Kozjak od svih bi ljudi najviše volio da crkva što prije bude spremna za okupljanje vjernika na svete mise i druge obrede, no svjestan je da to ne e i i tako lako. - Znate, ova crkva je godinama nastajala i nemogu e ju je unato svoj silini znanja i tehnike u kratkom hipu sanirati. Pouzdanjem u dragoga Boga i majstore koji e na njoj raditi kao da je njihova zasigurno e zasjati starim sjajem. Ovdje mora biti onakva crkva kakva je do sada stolje ima i desetlje ima bila simbol potrebitog i svetog, kaže župnik Kozjak, koji ne vjeruje da e kao župnik do ekati taj trenutak.

S tornjem je sve otišlo Svakodnevno ruševinu obilaze razni stru njaci, a u posljednje vrijeme sudski i politi ki djelatnici te razni vještaci, s ciljem da otkriju zbog ega i kako je došlo do urušavanja crkve i potpunog rušenja tornja sa zvonikom u kojem su bila etiri zvona. - Mi smo napravili na stotine $otosnimki, obavili razgovore i analize i došli smo do zaklju ka kako

Sanacijski se radovi obavljaju kvalitetno i dosta brzo, no to ne zna i da e se u crkvi skoro služiti svete mise i drugi obredi. Ali bit e to ipak prije nego se moglo i slutiti u trenucima tragedije

Župnik pokazuje mjesto oltara s kojeg je pala Marijina slika i ostala itava, što predstavlja udo

Svaka donacija bit e korisno iskorištena

Ovdje od zvonika je krenula nevolja su za sve krivi nestru ni ljudi koji su potkapali temelje. Kada su došli i potkopali zvonik, sve je krenulo po zlu. Toranj je sve povukao za sobom i nikakva mudrost u otkrivanju razloga nije potrebna. Pogledajte kakvi su to zidovi, preko metar širine, i da nisu kopali po svom, bahato odbijaju i savjete mnogih iskusnih ljudi, crkva bi stajala još dvije tisu e godina, uvjeren je Zdravko Mohari , zamjenik na elnice op ine Sveti uraj na Bregu. Župnik Kozjak pokazao je mjesto gdje se vidi kako je toranj u trenutku rušenja temeljni zid crkve pomaknuo za pola metra. Zadovoljan

je župnik kako akovecstan revno, skrbno i pošteno radi na sanaciji i kako želi vjerovati da bi upravo oni crkvu mogli iznova sagraditi. Na krov crkve uskoro e biti postavljen pokrov, da se zaštiti unutrašnjost te omogu i izvo enje radova. "stovremeno se ošte eni kipovi, oltari i $reske pripremaju za sanaciju. ednostavno re eno, premda u srušenoj, u crkvi je ponovno živo. Crkva svih vjernih i nevjernih sigurno e, kako kaže op inska na elnica Dragica Vugrinec, ponovo zasjati svom ljepotom, na istom mjestu s jednako tako visokim i na daleko prepoznatljivim zvonikom.

Na posebno otvoren žirora un za sanaciju župne crkve u Svetom urju na Bregu, koji je otvorila Op ina Sveti uraj na Bregu, stalno pristižu nov ani prilozi i donacije. Do utorka 14. listopada pojedinci, tvrtke i udruge uplatili su 247.070,41 kunu. " župa Sveti uraj na Bregu ima otvoren žirora un na koji novac upla uju vjernici i župljani. Za potpunu sanaciju 4. lipnja ove godine urušenu župnu crkvu treba prikupiti oko 22 milijuna kuna. Trenutno na crkvi poduze e akovecstan u vrš uje zidove i krovište, te zašti uje od vlage i vjetra dijelove zidova i krova, a ošte eni predmeti i likovi svetaca otpremaju se na konzerviranje i obnovu. Premda donacije stižu svakodnevno i na op inski i na župni ra un, i premda je država dala više nego je prvotno planirano, novac nedostaje. Svaka nova kuna, euro, kruna, $orint, dolar ili $ranak bit e strogo namjenski iskorišten. "nvesticija je ogromna, no kona an proizvod bit e lijep i sigurno zauvijek zašti en od nestru nih i bahatih majstora, kakvi su se do 4. lipnja 2008. šepurili crkvom i njezinim dvorištem. (Stjepan Mesari )

IMENDANI I BLAGDANI utorak, 21. listopada Uršula, Zvjezdan srijeda, 22. listopada Martina Saloma, Dražen etvrtak, 23. listopada "van Kapistran, Teodor petak, 24. listopada ntun M. Claret, aroslav subota, 25. listopada Katarina Kotromani , Darija nedjelja, 26. listopada Dmitar, Zvonimir, Zvonka ponedjeljak, 27. listopada Sabina, Cvitko

"susu su postavili zamku: “ e li dopušteno dati porez caru ili nije?” (Mt 22, 17) Po onoj iz knjige Mudrosti: “Postavimo zasjedu pravedniku jer nam smeta i protivi se našem ponašanju, predbacuje nam prijestupe protiv Zakona i spo itava kako izdadosmo odgoj svoj” (Mudr 2, 12). Farizeji i Herodovci bili su protivnici, ali su svoja neprijateljstva stavili po strani da bi zajedno udarili na "susa. Ništa im nije bilo sveto. Ni obraza nisu imali. "sus e za vrijeme svog procesa re i: “ a sam javno govorio svijetu. Uvijek sam nau avao u sinagogi i u Hramu gdje se skupljaju svi Židovi. Ništa nisam u tajnosti govorio” ("v 18, 20-21). Ovi zlo esti su bili slatkorje ivi. Slatkorje ivih je i prijetvornih, ili onih koji su se znali dodvarati masama i bili spremni u svakom trenutku prodati svoje najbliže, bilo ve u ono vrijeme. Nedosljednih, koji su po svojim moralnim na elima pljuvali, i bili spremni pregaziti prijatelje, obe anja i svjetonazore, bilo je uvijek. takvih ima nažalost i danas. " ne samo u politici. Ne udimo se, i "susu su htjeli podmetnuti. " onda i danas! Revnitelji, zamislite! Sve onako fino, uredno, a iza $asadestrašno: nesigurnost, ranjivost, neiskrenost, zlo esto a i bezobraznost, sebi nost i posesivnost. Vjerojatno se ovih dana uli, prema novom Svjetskom indeksu gladi, u svijetu 925 milijuna ljudi nema dovoljno za jesti. Što je još gore: ovi podaci ak ne obuhva aju dramati no pogoršanje izazvano pove anjem cijene hrane ove godine. “Milijarda ljudi koji gladuju je sramota za itavo ovje anstvo”, izjavila je predsjednica njema ke udruge Svjetska pomo za gladne "ngeborg Schäuble. koliko je tek obespravljenih i nepismenih. tek onih koji nisu ni uli za "susovo oslobo enje. Umjesto da se udružimo i rješavamo probleme ljudi, mi ih izmišljamo i mlatimo praznu slamu. Tjedan i nedjelja iza nas bili su posebno posve eni misijama od-

Piše: vl . Antun Štefan nosno onom poticaju koji je "sus uputio svojim prijateljima: “Po ite po svem svijetu, propovijedajte evan elje svemu stvorenju” (Mk 16, 15). Svaki ovjek že a za istinom i ljubavlju. Svatko nastoji otkriti smisao - cilj, svrhu, puninu svoga života. U “Svakidašnjoj jadikovci” Tin Ujevi vapi: “ er meni treba mo na rije , treba mi odgovor i ljubav ili sveta smrt.” Umjesto o aja ili zatvaranja o iju pred tragedijama i zlom ovoga svijeta, pozvani smo na obra enje i život u vjeri, na poniznu službu bližnjemu, na slušanje i djelovanje po Božjoj rije i. Umjesto povo enja za pomodarskim ideologijama, suvremenim “prorocima” koji nas zarobljuju trenuta nim zanosima i ovisnostima, potrebni su nam vjera i ljubav koja osloba aju od svakoga grijeha, koji su nam darovani po smrti Kristovoj na križu. Samo onaj koji vjeruje van elju, othrvat e se “protivnim vjetrovima” koji žele ovjeka slomiti. "sus nikoga, baš nikoga ne osu uje, ne prezire, ne odbacuje; hrabri nas i traži od nas samo hrabrost vjere i onda kad to nije moderno, kad nas drugi ne razumiju. " bori se s nama da nas izvu e iz naših problema. Njemu su najsli niji naši misionari. Zato - bravo misionari! " svi koji im pomažu, bilo molitvama bilo materijalnim darovima.

DUHOVNI VELIKAN

Ivan Kapistranski, 23. listopada Ro en je u talijanskom mjestu Capestrano 1386. godine, no djelovanjem je povezan s hrvatskim krajevima. Odlikovao se odanoš u i poštenjem. Rano je pao u ratnom zarobljeništvo i pri pokušaju bijega slomio nogu, od ega je posljedice trpio cijeli život. Borave i u tamnici osjetio je poziv za redovni kim staležom. Nakon mnogih promišljanja 1415. pristupi $ranjevcima, a papa Martin V. povjerava mu da kao pu ki misionar propovijeda i preobra uje nevjernike. Kad su 1453. godine Turci osvojili Carigrad, o ekivao se njihov pohod na uropu, "van je preuzeo na sebe da skupi protutursku križarsku vojsku. Bio je hrabar vojnik i vojskovo a, no obolio je od zarazne bolesti

i 23. listopada 1456. godine umro u "loku. Papa eon X. proglasio ga je svetim, a crkva u "loku mjesto je mnogih hodo aš a. Zaštitnik je vojnih kapelana, a simboli su mu $ranjeva ki habit, razvijena križarska zastava i križ na prsima. (sm)

RIJE I MUDRE “Društvo se u svom istinskom napretku vrjednuje prema na inu na koji promatra maj instvo.” (kardinal osip Bozani )

Z G +B <=> V+L+ J

21. listopada 2008.

HESPO na sajmu Ambienta â&#x20AC;&#x2DC;08

DobrodoĹĄli u svijet kvalitetnog spavanja

Posje enost Hespova izloĹžbenog prostora uvijek je velika

Madraci i jastuci s posebnim Technogelom u svom sastavu

Partner madraci â&#x20AC;&#x201C; novi pristup boljem spavanju u dvoje

Prema Hespovom ĹĄtandu na ovogodiĹĄnjoj Ambienti moĹže se ve na prvi pogled zaklju iti kako je njihova stalna misija initi naĹĄ svijet sve udobnijim i ljepĹĄim. To je posebice odnosi na onaj dio naĹĄeg Ĺživota kad spavanjem pokuĹĄavamo vratiti potroĹĄenu energiju, odmoriti duh i tijelo. Naime, na njihovom atraktivno osmiĹĄljenom i dizajniranom ĹĄtandu prezentirali su nam ponovno niz novosti, a brojni posjetioci nizali su pozitivne reakcije i oduĹĄevljenje svim prikazanim, po evĹĄi od novih spava ih soba, madraca, podnica, jastuka, pa sve do kreveta. Najnoviji program namjeĹĄtaja za spava e sobe razvijen u Hespu naziva se Marta, a rije je o izuzetno modernom i atraktivno dizajniranom namjeĹĄtaju pro iĹĄ enih formi koji svojim linijama, ali i koloritom, potpuno prati svjetske trendove u ure enju interijera koji danas diktiraju svijetlo-tamne, gotovo crno-bijele kombinacije. Ovakva kombinacija dekora istovremeno je topla, ali i na neki na in neutralna, ĹĄto omogu uje da se soba nadopuni atraktivnim detaljima razli itih stilova, kao ĹĄto su rasvjeta, dekori, vaze, satovi te tako er razne boje zidova i na taj na in stvorimo kona nu atmosferu i damo svom prostoru za spavanje osobni potpis. Mnogobrojne kombinacije elemenata sobe Marta omogu uju da se namjesti baĹĄ svaki prostor, bez obzira koliko zahtjevan bio. Ormari razli itih ĹĄirina, s kliznim ili zaokretnim vratima, izvrsno e organizirati prostor koji nam je na raspolaganju, a funkcionalnosti e dodatno pomo i i posebno dizajnirani kreveti s kutijama iza uzglavlja te ladicama na izvla enje, razli ite komode, no ni ormari i, toaletni stoli i te ogledala koja e i vizualno pove ati interijer naĹĄe sobe. Spava a soba Marta proizvodi se u tri kombinacije dekora, kao potpuno svijetli ariĹĄ, potpuno tamna ili kombinacija tamnih korpusa i svijetlih fronti. Dodatne novosti u Hespo programima namjeĹĄtaja jesu dvije nove boje fronti u mladena koj sobi Funky koja se sad, uz dosadaĹĄnje crvenu, plavu i citron boju, moĹže odabrati i u mirnoj boji vanilije ili veseloj roza boji. Osim navedene sobe Marta, Hespo proizvodi joĹĄ tri programa spava ih soba, a to su Dora, Aida i Rea koje tako er u svom sastavu, uz zaokretne, imaju i klizne ormare. Do sada svi su se klizni ormari proizvodili u ĹĄirinama od dva i tri metra, ali sluĹĄaju i i poĹĄtuju i Ĺželje kupaca

Hespo e ih sad sve proizvoditi u ĹĄirini od dva i pol metra te tako omogu iti da se ovim prakti nim tipom ormara namjeste spava e sobe svih mjera, a one danas, u modernim stanovima, esto znaju biti male pa nam je neprocjenjivo vaĹžno dobro iskoriĹĄtenje prostora. I u programu tapeciranih kreveta Hespo je, na zahtjev i zadovoljstvo svojih kupaca, doradio postoje e programe tako ĹĄto e se od sada kreveti sa sandukom za posteljinu mo i nabaviti i u ĹĄirinama od 140 i 180 cm, a ne samo 160 cm kao do sada. Kao ĹĄto je ve dobro svima poznato, Hespo osim namjeĹĄtaja i kreveta proizvodi i bogat program svih vrsta i dimenzija madraca. Uvijek kad pomislimo da nas u tom segmentu viĹĄe ni im ne mogu iznenaditi, jer ve pokrivaju sve Ĺželje i prohtjeve kupaca, Hespo opet razvije novi pristup kvaliteti spavanja i novi nivo udobnosti. Tako su na Ambienti prezentirali dva nova, izuzetno interesantna, koncepta u madracima. Prvi je program madraca pod nazivom Partner koji je potpuno novi pristup boljem spavanju u dvoje. Naime, vrlo se esto deĹĄava situacija kad bi dvoje ljudi Ĺželjelo odabrati jedan zajedni ki madrac umjesto dva odvojena, ali problem je u tome ĹĄto jednom od njih viĹĄe odgovara neĹĄto mekĹĄi, a drugome neĹĄto tvr i madrac. Kako ne bi nuĹžno morao netko od njih pristati na kompromis, Hespo sad nudi madrac koji je velikih dimenzija, a kombinacija mekĹĄe i tvr e u jednom. MoĹže se odabrati u dva razli ita sastava, kao Partner Vitasan, s dĹžepi astom jezgrom ili Partner Ergostar s jezgrom od hladnolijevane pjene. U oba je slu aja izuzetno udoban i kvalitetan. Drugi novitet u programu madraca izazvao je na sajmu veliku paĹžnju svih posjetioca, dijelom zbog atraktivne prezentacije, ali najviĹĄe zbog potpune inovativnosti na podru ju pove anja kvalitete spavanja. Radi se o programu madraca i jastuka s posebnim Technogelom u svom sastavu. Ovaj jedinstveni materijal razvijen je bio primarno za upotrebu u medicini, za operacijske i reanimacijske stolove kako bi se pacijentu osiguralo udobno i sigurno mirovanje za vrijeme dugotrajnih operacija te potpuno sprije ila bilo kakva mogu nost dobivanja rana od leĹžanja. Technogel u odnosu na ostale materijale, koji pritisak tijela raspore uju samo u jednom smjeru, pritisak distribuira po sve tri osi: gore-dolje,

Mladena ka soba Funky od sad se moĹže odabrati i u boji vanilije ili veseloj roza boji

NamjeĹĄtaj Marta atraktivno je dizajniran te u skladu sa svjetskim trendovima

Hespovi madraci zainteresirali su i poznatog glumca Zijada Gra i a lijevo-desno i naprijed-natrag, ĹĄto su do sada omogu avali jedino vodeni kreveti. Uslijed toga, na gel madracima osigurana je bolja, nesmetana cirkulacija u tijelu i tijekom leĹžanja imamo osje aj ugodne, njeĹžne masaĹže. Dodatna prednost ove serije madraca je njihova termo-senzibilnost budu i da je Technogel odli an vodi topline pa tijekom spavanja odrĹžava optimalnu temperaturu tijela, ne zagrijavaju i ga, uslijed ega se znatno smanjuje znojenje, poboljĹĄava cirkulacija, a leĹžanje je posebno ugodno zbog konstantnog osje aja svjeĹžine. Zbog svoje speci i ne povrĹĄine Technogel je potpuno sterilan materijal, maksimalno higijenski, te u kombinaciji s antibakterijskom navlakom sprje ava razvoj grinja, bakterija

ili bilo kakvih drugih mikroorganizama. Zbog opisane leksibilnosti, sterilnosti, apsorpcije pritiska i elasti nosti ovi madraci imaju odli na antidekubitalna svojstva. Podloga Technogelu je visco-elasti na tzv.â&#x20AC;&#x153;memoryâ&#x20AC;&#x153; pjena koja i sama po sebi ima izuzetne podupiraju e karakteristike pa takva dva materijala u kombinaciji daju izvanredan nivo udobnosti. UzevĹĄi u obzir sve prezentirano na Ambienti, Hespo nam je samo potvrdio da e i nadalje svojim korisnicima pouzdano osiguravati udobnost, kvalitetu i zdravlje. Sve dodatne informacije moĹžete potraĹžiti u salonu namjeĹĄtaja Hespo u Prelogu, tel: 040 646 690 ili na www. hespo.hr.

MOZAIK

21. listopada 2008.

AKOVEC ugostio 11. po redu susret profesionalnih kazališta za djecu i mlade ASSITEJ

Predstave bile nešto slabije, ali zato regionalna suradnja nikad bolja akovec je prošli tjedan bio poprište najve ega ovogodišnjeg kazališnog doga aja u Hrvatskoj. d ponedjeljka do subote Centar za kulturu ugostio je 11. po redu susret profesionalnih kazališta za djecu i mlade HC SS"TEJ i drugi EP"FEST. U sedam dana odigrano je ukupno 16 predstava, što za djecu, što za mlade, koje su okupile oko 260 sudionika iz Hrvatske, Ma arske, ustrije, Bosne i Hercegovine, Slovenije i Bugarske. "ako se nije razumio jezik u svim predstavama, kao što stranci nisu razumjeli naše niti mi, primjerice, onu iz Rumunjske, ta je barijera prevladana. Uglavnom su sve adaptacije manje ili više poznatih dje jih pri a posjedovale sli nu strukturu unutar koje je najviše do izražaja došla potreba za pri anjem pri e kroz kazališne efekte. U ve ini predstava fokus zapravo nije bilo samo pri anje pri e, nego nizanje lijepih slika i vizualnih efekata. azalište poput ilma.

Ovogodišnja produkcija bila je slaba ao i svake godine, odabrani su najbolji, o kojima je odlu ivao žiri u sastavu Jasmin Novljakovi , Tajana Gašparovi i Manfred Jahnke. Dvije nagrade nisu dodijeljene, i to one, može se re i, najvažnije - ona za najbolju predstavu u cjelini i za najbolju režiju. brazloženje žirija je bilo da smatraju kako je ovogodišnja produkcija u cjelini gledaju i vrlo slaba, te da se, za razliku od prošlih

godina, unutar nje nije nametnula ni jedna predstava lišena znatnijih manjkavosti. No, ipak valja naglasiti da su neke predstave u kontekstu ovogodišnjega festivala zna ajne zbog njegovanja drugosti ne samo unutar ovog festivala, ve i unutar hrvatskog kazališta za djecu i mlade. Drugost zna i kazališna poetika koja se sukobljava s prevladavaju om poetikom u hrvatskim kazalištima za djecu i mlade – poetikom što podilazi publici izvanjskim efektima i odabirom komercijalno isplativih tekstova i tema (uglavnom bajki i naslova iz lektire). Jednoglasno je mišljenje žirija da bi hrvatsko kazalište za djecu i mlade trebalo preuzeti odgovornost, biti hrabrije i u ve oj mjeri barem pokušati producirati predstave koje nas se ti u ili predstave koje su svojom poetikom i/ili temom u sukobu s u nas uvriježenim na inom mišljenja o kazalištu za djecu i mlade.

ba; najbolja scenogra ija – Dinka Jeri evi , “Bijeli klaun” Dje je i lutkarske scene HN u Varaždinu; najbolja kostimogra ija – na Savi Gecan, “Mali plamen” Gradskog kazališta lutaka Split; najbolja scenska glazba – "gor arli , “Bijeli klaun” Dje je i lutkarske scene HN u Varaždinu); najbolje oblikovanje svjetla – Deni Šesni za predstavu “Pustolovine Toma Sawyera” Gradskog kazališta lutaka Rijeka. SS"TEJ-ev susret bio je prilika i da se otvori izložba dje jih likovnih radova koja je proputovala nekoliko hrvatskih gradova. "zložba nazvana “Razglednice iz Hrvatske” obuhva a ponajbolja ostvarenja mladih umjetnika koji su trebali opisati svoj grad slikom, predstaviti ga u njegovoj najljepšoj vizualnoj dimenziji, odabrati karakteristi an motiv, detalj ili panoramu. U tome su mladi umjetnici i više nego uspjeli, a izložba je doživjela zapažen prijem kod publike diljem zemlje.

Šest nagra enih

Dogovorena regionalna suradnja

stale nagrade dobili su: najbolje gluma ko ostvarenje za žensku ulogu (dvije ravnopravne nagrade) – na Maras u predstavi “Hej! "ma li ovdje koga?” Dje jeg kazališta Dubrava iz agreba) i na Begi u predstavi “Debela” azališta Mala scena iz agreba; najbolje gluma ko ostvarenje za mušku ulogu – Marko Makovi i u predstavi “ raljevi i prosjak” azališta Merlin iz agre-

Jedanaesti SS"TEJ i drugi EP"FEST po svojem su obimu najve i do sada. sim izvrsnih predstava, manifestacija je donijela još neke zanimljivosti. držan je i sastanak "zvršnog odbora organizacije SS"TEJ "nternational, te redateljski seminar na temu ako stvarati relevantno kazalište (za mladu publiku) koji je vodio laus Schumacher, vode i njema ki redatelj u kazalištu za

mladu publiku i umjetni ki direktor Junges Schauspielhausa Hamburg. roz sve dane SS"TEJ-a održavala se i druga konferencija o regionalnoj suradnji u centralnoj i jugoisto noj Europi na kojoj su sudjelovali gosti iz 18 zemalja. Tijekom tjedna pri alo se o suradnji izme u kazališta i kazališnih umjetnika za djecu, kao i o projektima koji bi se mogli napraviti ovdje u regiji, ali i na nivou cijelog svijeta. Namjera je u narednom razdoblju napraviti mrežu kazališta za djecu i mlade u regiji, što e biti velik doprinos suradnji za kazališta u srednjoj i jugoisto noj Europi. "deja je da se treba organizirati mrežu kazališta na formalniji na in kako bi se ljudima omogu ilo da se aktivnije uklju e u organiziranje kazališnih aktivnosti i kako bi se pokrenuli neki drugi projekti u ovom dijelu Europe, a time ostvarila i istinska regionalna kooperacija.

Što povezuje kazališta u JI Europi? - Mreža kazališta je potrebna ne samo zbog umjetnika koji su nam glavna kategorija, nego i svih ostalih kao što su redatelji, kazališni kriti ari, edukatori, dramaturzi, scenogra i, kostimogra i i studenti na kazališnim akademijama. Njima se želi olakšati osmišljavanje novih kazališnih produkcija za djecu i mlade, istaknula je to Daniela Miscov, dramaturginja teatra "on Creanga iz Bukurešta, koja je sudjelovala na konferenciji. na je dodala: - Mi ovdje u jugoisto noj

“Pepeljuga” u izvedbi Dje jeg kazališta Branka Mihaljevi a u Osijeku Europi nismo navikli sura ivati kao naši kolege u zapadnoj Europi, zbog naše prošlosti. Toliko smo godina me usobno bili izolirani željeznom zavjesom. No, sada smo shvatili kako ima mnogo stvari koje nas povezuju, da su nam ciljeve i želje isti. tkrili smo zajedni ki identitet, ali i naše razlike koje nas ine jedinstvenima. " dalje planiramo održavati sastanke u okviru Epicentra i po eti stvarno komunicirati kroz kooperaciju. To je nešto što moramo kontinuirano initi i nau iti initi.

Ko e nas povijest i politi ko zale e To nikako nije lak posao. "ako su na konferenciji o regionalnoj suradnji dati obrisi budu e suradnje - predloženi su statut i program rada, kako bi mreža kazališta u potpunosti zaživjela potrebno je još mnogo posla. Teško e s kojima s susre u istaknuo je "vica Šimi , koji je od svibnja ove godine izabran za glavnog tajnika SS"TEJ-a na svjetskoj razini: - U

našoj regiji postoje mnoge prepreke suradnji, imamo politi ko zale e, povijest i ostale prepreke koje nas ko e. Me utim, op enito je izražena želja da se unaprijedi suradnja, da se po ne razmjena, emu u krajnjoj liniji služi ovaj akove ki festival i EP"FEST koji pokazuju da regionalno povezivanje u kazalištu za djecu i mlade ima smisla, jer pripadamo sli nim povijesnim i kulturnim zasadama, pa tako ima i razloga za suradnju. Teško je, ali nadam se da su kazalište i umjetnost dovoljno jaki da savladaju sve ostale prepreke, kao što su do sad to uvijek bili. (mn)

Dvorana CZK-a svaki je dan festivala bila ispunjena djecom i mladima

AKOVE KA TVRTKA KERMEK D.O.O. na Ambienti u Zagrebu

Najve a ponuda na jednom mjestu Trebate li novi pod, ili ste možda majstor za podove, u akove koj tvrtki ermek ponudit e Vam sve najbolje, bilo da se radi o materijalima za izradu podova, podlogama, alatima. To je i jedan od razloga zbog kojeg se na zagreba kom sajmu namještaja, unutarnjeg ure enja i prate e industrije predstavila tvrtka ermek d.o.o iz akovca. Dugogodišnja tradicija dobro postavljenih parketa tijekom godina je prerasla u modernu tvrtku sa širokim spektrom djelatnosti pod vodstvom Željka ermeka. Uz parketarstvo tu je i izvo enje PVC podova, linuleuma, tapisona te tzv. specijalni radovi koji podrazumijevaju izvo enje svih vrsta industrijskih podova, hidroizolacija u objektima razli itih namjena, sanacije, izvo enje više vrsta estriha, strojnu žbuku i fasaderske radove. Trgovina specijaliziranom ponudom materijala i alata za podopolaga e, jedinstven je primjer u Hrvatskoj jer na jednom mjestu možete na i sve potrebno za podove, izvo enje stepeništa,

kao i sve vrste podnih i zidnih obloga. Tako tu mogu zadovoljiti svoje potrebe profesionalci, ali i entuzijasti tipa sam svoj majstor i prona i ne samo gra evne materijale, opremu i alat, nego i znanje i pomo stru njaka pri ugradnji bilo kojeg dijela iz njihove široke ponude. Na sajmu su uz standardni program bili predstavljeni noviteti u ponudi – podovi od gume, nova kolekcija laminata, profesionalna sredstva za iš enje laminata, PVC podova i parketa švedskog proizvo a a Bona. Novost u ponudi su i svjetle i podovi posebno interesantni za opremanje ka i a, disco klubova ili nekih sli nih objekata, te podlošci za urede, koji se stavljaju na postoje e parkete i tepisone i time ih uvaju od habanja. "zloženi su bili dvoslojni i troslojni parketi tvrtke Scheucher iji su zastupnici za Hrvatsku, najbolji svjetski eko lakovi za parkete švedske tvrtke Bona za koje je ermek jedini zastupnik za Hrvatsku i BiH, kao i strojevi i alati predvi enih za parketare. Predstavljen je i program njema ke tvrtke Forbo iji su tako er jedini zastupnici za Hrvatsku i BiH, a koja obuhva a

program ljepila za sve vrste podova, tepisona, parketa, masa za izravnavanje ... astupnici su i njema ke tvrtke Lägler, vode ega svjetskog proizvo a a strojeva za podopolaga e, te lakova Riplast iz "talije. Novost na ovom tržištu je i ponuda profesionalnih usisava a, namijenjenih tako er podopolaga ima, švedske tvrtke Dustcontrol iznimne snage iji su tako er zastupnik. Laminatne podove najviše kvalitete najpoznatijega europskog proizvo a a Eggera tako er možete kupiti u ermeku. Nova hala u akovcu radi punom parom, a otvoreno je i planirano predstavništvo u Sarajevu. U akovcu su svojim kupcima pripremili bogat izbor tepiha po najboljim cijenama. sim Centra za podove u akovcu u Neumannovoj 3, tel. 040/329-329, odnedavno ih možete potražiti i u agrebu na adresi Donje Svetice 40, tel. 01/2331-140, i pregledati njihove internet stranice na www. kermek.com. (S. ., N.Š.)

DOMET na ovogodišnjoj AMBIENTI

Najbolji drveni prozori i vrata Na ovogodišnjoj MB"ENT" mnogobrojnim kupcima, posjetiteljima i poslovnim partnerima predstavila se preloška tvrtka Domet koja je ujedno i najstarija privatna me imurska trgova ka tvrtka. ve godine slave važan jubilej, dvadeset godina postojanja, te kontinuiranog i uspješnog poslovanja. sim trgovine od 1995. godine proizvo a su i drvene stolarije. Vrhunski tim majstora razvio je cjelu paletu visoko kvalitetne drvene stolarije od prozora, unutarnjih i ulaznih vrata, balkonskih vrata, kliznih stijena, masivnih dovratnika… Dvadeset godina postojanja proslavili su proširenjem svojih proizvodnih kapaciteta, te nabavili najsuvremenije strojeve za proizvodnju drvene stolarije. Drvo je prirodni materijal koji se ve stolje ima koristi u izradi prozora i vrata, a u vaš dom unosi toplinu i ljepotu prirode, te

ga tako ini ugodnijim i zdravijim mjestom za stanovanje. U Dometu kažu, «Priroda nam je dala drvo, a mi smo ga oblikovali i obojali, te za vas izradili najbolje». Na lijepo ure enom izložbenom prostoru mogli su se razgledati proizvodi izra eni od najkvalitetnije jele i smreke, obra eni vrhunskim CNC strojevima koji jam e visoku kvalitetu i dugi vijek trajanja. U Dometu vam mogu ponuditi široku paletu dimenzija, boja i oblika stolarije koja e vaš interijer osim funkcionalnim u initi i estetski privla nim. Želite li posebno naglasiti vlastitu osobnost osim izbora boje možete izabrati i neku od razli itih vrsta stakla i time u initi vaš dom posebnim. Tvornica drvenih prozora i vrata Domet nalazi se u Prelogu, na adresi ralja vonimira 44, a više informacije možete dobiti na www. domet.hr ili na tel. 040/646-444 (S , NŠ)

NOVI Ĺ˝IVOT SE RA A

Nenad (30) i Tamara (26) VuruĹĄi iz Gornjeg Mihaljevca dobili su Frana, ro enog 12. listopada u 17,45 sati.

21. listopada 2008.

Leonard BalaĹži (21) i NataĹĄa Ĺ imunkovi (21) iz KriĹĄtanovca dobili su Eduarda, ro enog 9. listopada u 16,45 sati.

Krunoslav EdiĹĄar (21) i Ivana Ivanovi - EdiĹĄar (20) iz Gori ana dobili su Hanu, ro enu 12. listopada u 11 sati.

Zvonimir (34) i Ĺ˝eljka (28) Matulin iz Kotoribe dobili su Gabrijelu, ro enu 14. listopada u 7,20 sati.

Zlatko (32) i Ĺ tefanija (30) Ĺ kvorc iz Gornjeg Zebanca dobili su Matiju, ro enog 7. listopada u 23,50 sati. Imaju i Luciju (8).

Dejan (26) i Jelena (25) Kregar iz Dunjkovca dobili su Ivonu, ro enu 12. listopada u 11,20 sati. Po seku je doĹĄao i Nikola (5).

Miran Kr ar (27) i Antonija Podvezanec (21) iz akovca dobili su Dominika, ro enog 12. listopada u 11,35 sati.

Mladen (40) i Martina (20) Horvat iz Cirkovljana dobili su Lovru, ro enog 10. listopada u 20 sati.

MT â&#x20AC;&#x153;LEPTIRI â&#x20AC;? poklanja benkicu i partlek

Marko (26) i Vlatka (25) Trajbar iz Pribislavca dobili su Erika, ro enog 6. listopada u 15,20 sati.

Dejan (27) i Anita (29) Matulin iz Donjeg Vidovca dobili su Nathaniela, ro enog 11. listopada u 14 sati. Imaju i Benjamina (8) i Samuela (1,5).

Benkicu, partlek i 10 posto popusta u prodavaonicama Leptiri dobivaju naĹĄe novoro ene bebe, iji se roditelji pristanu fotogra irati za rubriku â&#x20AC;&#x153;Novi Ĺživot se ra aâ&#x20AC;? M #"MURSK"H N "N . Prigodnim e ih poklonom obradovati naĹĄ fotograf. Darove za male bebe omogu io je vjerni i paĹžljivi sponzor, tvrtka M tvornica trikotaĹže iz Ĺ trigove.

21. listopada 2008.

DOBRO JE ZNATI

M Q >=

21. listopada 2008.

KUD urmanec bio je najbrojniji i najdojmljiviji

TamburaĹĄke Ĺžice uputile su najljepĹĄi pozdrav

POZDRAV JESENI iz Zasadbrega

Jesen pozdravilo preko 160 izvo a a KUD Zadabreg u subotu je organizirao priredbu pod nazivom â&#x20AC;&#x153;Pozdrav jeseniâ&#x20AC;?, koja je zapo ela zahvalnom svetom misom za plodove zemlje i jeseni u ilijalnoj crkvi Marije Kraljice u Zasadbregu, a nastavljena u Domu kulture. U programu je sudjelovalo preko 160 izvo a a iz KUD-a Zadbreg, austrijska skupina St. Nikolai im Sausal, KUD Otrovanec i

Najmla i pozdravljaju jesen

estetikheretik

â&#x20AC;&#x201C;

Viroviti ko - podravske Ĺžupanije i KUD #urmanec iz Krapinsko - zagorske Ĺžupanije. Posebno toplo pozdravljeni su Austrijanci koji su postali prijatelji Zasadbrega, zahvaljuju i vezi koju je uspostavio Martin Rodinger u vrijeme kada se u Zasadbregu po ela graditi crkva, nakon ega je KUD Zasadbreg gostovao u Austriji.

Priredbi su uz velik broj gledatelja nazo ili doma i Ĺžupnik pre asni Ivan Kozjak, op inska na elnica Dragica Vugrinec, a svima je dobrodoĹĄlicu poĹželio predsjednik VMO-a Zasadbreg An elko Kova i . Doma i KUD priredio je i izloĹžbu plodova jeseni u Domu kulture, te na kraju druĹženje svih sudionika u programu. (S. Mesari )

Mali Austrijanci pleĹĄu â&#x20AC;&#x153;oberĹĄtajersku polkuâ&#x20AC;?

STUDIO ZA UĹ˝ IVAOCE PROSTORA

Leonard Mar ec i Josip Sabol ec na svoj na in zahvaljuju jeseni PiĹĄe: Bruno estetikheretik Kontrec

Vikendica za jednu osobu PoĹĄtovani, Moje ime je Marko i imam jednu situaciju za koju nisam siguran kako da je rijeĹĄim. Planiram se preseliti u malu ku icu â&#x20AC;&#x201C; vikendicu par kilometara van akovca. Vikendica je sada povrĹĄine 18 m2 (3x6 metara), i ima nedovrĹĄene kruĹžne stepenice za kat/potkrovlje koje trenutno ne postoji. Vikendica je od moje obitelji i taj kat/potkrovlje je bilo u planu, ali nije dovrĹĄeno. Ja ga osobno planiram di i tako da dobijem joĹĄ 18 m2. Molim vaĹĄ prijedlog za opremanje i raspored elemenata u tih 36 m2, a ono ĹĄto trebam od prostorija jest sve za jednu osobu â&#x20AC;&#x201C; kuhinja, blagovana, kupaonica sa WC-om, spava i dio i dnevni dio i radni dio za laptop.

PoĹĄtovani, U prizemlje vaĹĄe ku e postavio sam malo predsoblje sa elementima za cipele i jakne, te kuhinju sa malom blagovanom i kupaonicu sa WC-om. Kuhinja je dovoljno velika te je opskrbljena sa svim aparatima. Kao ĹĄto vidite prizemlje je viĹĄe fokusirano na operativne i dnevne funkcije. Na kat sam postavio elemente koji su karakteristi ni za aktivnosti opuĹĄtanja i odmora â&#x20AC;&#x201C; spava a soba i dnevni boravak. Uz to, mali radni prostor za laptop moĹže se savrĹĄeno uklopiti u cijelu pri u. Tako de iniran prostor izgleda bogatije i prostranije. A po svojoj de iniciji, dovoljan je ak i za dvoje ljudi. Pustite u prostor mnogo svijetla, neka vam dominantna boja bude bijela ili boja slonova e. Koristite jedan ili dva drvna dekora, po mogu nosti sa godovima u vertikalnom smjeru. Dodajte neku jarku boju, no nemojte pretjerivati. Neka svaki dio prostora bude jednostavno izveden i organiziran. U gornjem dijelu se poigrajte sa ambijentalnom rasvjetom kako bi stvorili opuĹĄtaju u atmosferu.

GODIĹ NJICA ODLASKA Stjepana Polan eca Ke ija

Njega viĹĄe nema, ali ostale su uspomene ProĹĄlo je godinu dana od kako ga nema. OtiĹĄao je zauvijek, ali je joĹĄ uvijek ostao u srcima nekolicine zaljubljenika u rijeke Muru i Dravu. Naime, proĹĄle godine u poĹžaru kolibe na legradskom otoku kod ma arsko - hrvatske granice nestao je jedini podravski a vjerojatno i hrvatski robinzon - Stjepan Polan ec Ke i. Prije dvadesetak godina, na otoku na samom uĹĄ u Mure u Dravu, Rece Sigetu, po njemu prozvanom â&#x20AC;&#x153;Ke i Landuâ&#x20AC;?, podigao je robinzonsko naselje, u kojemu je Ĺživio i danima i no ima se druĹžio s ribolovcima, vesla ima, znanim i neznanim prijateljima - od odvjetnika, lije nika, novinara i slikara do zidara, bravara...

Sve je plijenio svojom njemu svojstvenom vedrinom, optimizmom i na inom Ĺživota, na rijeci na kojoj je, igrom sudbine, ostao za sva vremena. Iza Ke ija je ostalo zgariĹĄte robinzonske kolibe, koju teĹĄko da e itko viĹĄe obnoviti, barem onako kako ju je on sagradio i opremio, ali zasigurno da Ĺživot na â&#x20AC;&#x153;Ke i Landuâ&#x20AC;? ne e izumrijeti, jer je o otoku i njegovu robinzonu ve stvoren mit koji teĹĄko da e ikada itko mo i izbrisati. Kako bi uspomena na Ke ija ostala vje na, njegovi prijatelji uz pomo klesarstva Grozdek postavili su spomen - plo u na mjestu njegove nekadaĹĄnje kolibe, na otoku usred uĹĄ a Mure u Dravu.

Trebate li besplatan savjet, javite se! Ako sanjate o svom prekrasno ure enom domu, uskla enih boja i stilova, moĹžda vam mi moĹžemo pomo i. Javite nam se i â&#x20AC;&#x153;Este khere k studioâ&#x20AC;? e pokuĹĄa odgovori na vaĹĄa pitanja, rijeĹĄi vaĹĄe dvojbe i da vam koji savjet o ure enju. Zato ve ovaj tjedan poĹĄaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crteĹž) svog stana, ku e ili neke prostorije u svom domu. Ono ĹĄto je bitno, ozna ite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. VaĹžno je da napiĹĄete i dimenzije (duljine i visinu) prostora. Tlocrte ili skice ĹĄaljite na adresu Me imurskih novina â&#x20AC;&#x201C; Ivana MaĹžurani a 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotogra rajte i poĹĄaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@ este khere k.com.

MEDIA BY Zvrzan II. U sjajnoj atmosferi CB-a “Martin” u Nedeliš u otvorena je druga izložba Media by Zvrzan II. koju je svojom prisustvom obogatilo osam djevojaka s naslovnica koje smo pofotkali u društvu autora fotossesion editorijala ove naslovnice Zlatka Vrzana i Dejana Zrne. (foto: Blanša Blaževi )

ME\IMURSKE NOVINE 21. listopada 2008.

PARTY NIGHT Caffe bar “Martin” Nedeliš e

Otvorena izložba Media by Zvrzan II. U odli noj rockerskoj atmosferi caffe bara “Martin” Nedeliš e u petak je otvorena druga samostalna izložba fotoreportera Me imurskih novina naslovnica priloga novina MEDIA nazvana - Media by Zvrzan II. Izložbu je otvorio srebrni olimpijac Filip Ude koji je jedini muški model koji je izložen u galerijskom prostoru Martina uz petnaest ve inom me imurskih djevojaka koje su krasile naslovnice priloga Me imurskih novina MEDIA u sklopu

fotossesion editorijala prire enih ove ili prošle godine. Filip je izložbu otvorio kazavši da mu je istinsko zadovoljstvo što je opet “blaženi me u ženama”, kao što je to bilo na OI u Pekingu, kad je bio jedini hrvatski sportaš koji se okitio olimpijskom medaljom uz tri sportašice, pa ako se to još koji put ponovi - baš super. U dvadesetak minuta efektno izvedenog programa prire ena je mini modna revija aktualnog programa kožnatih

jakni Ledra Nedeliš e koju su nosile djevojke s naslovnica predvo ene najpoznatijom me imurskom manekenkom u Hrvatskoj - Brankom Prišli . Goste su u ime mati ne ku e fotoreportera i autora Zlatka Vrzana pozdravili pomo nik gl. urednika Dejan Zrna i glavni urednik Tomislav Novak. Program otvaranja vodio je poznati glas me imurskog radioetera, urednik i voditelj Radija 1 - Miljenko Ov ar - Piso. Za vrhunski glazbeni užitak koji je potrajao dugo u no pobrinuo se varaždinski bend “Insomnia”, a cijeli happening je s nekoliko sjajno izvedenih covera još više “nabrijala” svojim sjajnim glasom

IZLOŽBA u uredu Raiffeisen stambene štedionice, 22. listopada u 18 sati

Predstavljanje slika nastalih u projektu “Crtanjem do zdravlja” Udruga oboljelih od leukemije i limfoma Hrvatske, Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Me imurske županije i Rai eisen stambena štedionica pozivaju vas na otvorenje izložbe umjetnina nastalih na radionicama UOLL-a. Otvorenje e se održa u uredu Rai eisen stambene štedionice d.d. (Katarine Zrinski1, akovec) u srijedu 22. listopada u 18 sa . Projekt “Crtanjem do zdravlja”, u okviru kojeg su nastale umjetnine, u svijetu je jako prihva en i podržavan projekt unutar samih bolnica, ali i izvan bolnica nakon oporavka. Takav vid ak vnog i stru no kontroliranog

odmora pokazao se veoma dobar za uspješniji i nadasve brži oporavak u prosjeku za oko 70%. Hrvatske bolnice, a pogotovo transplantacijski centri, nemaju mogu nosti pružanja nužno potrebnoga osnovnog smještaja roditelja uz dijete u fazi lije enja, ali postoji mogu nost održavanja likovnih i/ ili drugih radionica za vrijeme i nakon lije enja. Crtanjem do zdravlja osobe javno odaju priznanje modernoj medicini, nadopunjuju je, a nastalim fundusom slika i umjetnina pomažu novooboljelima ja aju i ukupni zdravstveni sustav Republike Hrvatske.

NA TRIBINU u goste došao Teatar Ion Creanga Bucharest iz Rumunjske

Predstava na rumunjskom iznenadila publiku U sklopu 11. susreta kazališta za djecu i mlade HC ASSITEJ i drugog EPIFEST-a s na prošlotjednoj Tribini akovec etvrtom u goste je došao Teatar Ion Creanga Bucharest iz Rumunjske s predstavom “Magi no sjeme”. Iako je predstava bila na rumunjskom, kos mi, ges kulacija i mimika akove koj su publici približili ljubavnu pri u Colombine i Arlecchin. Predstava “Magi no sjeme” nije speci na za repertoar našeg dijela Europe jer je to predstava u s lu komedije dell’ Arte, no u kazalištu su smatrali kako bi predstava mogla izazvati interes na ASSITEJ-u. Napisao ju je redatelj Mihail Manolescu i, osim elemenata komedije dell’Arte, dodani su i novi elemen . Iako ima govora, u predstavi su se glumci pokušali koncentrira na vizualno, kroz govor jela i zvukove pokušali su objasni nešto više o likovima i samoj pri i. Teatar Ion Creanga osnovan je za Boži davne 1964. godine, kada je za stanovnike Bukurešta odigrana predstava “Harap Alb” (Djed Mraz). Novoosnovano kazalište tada još nije

- Emina Arapovi . Sponzori izložbe Media by Zvrzan II. koju možete pogledati u Martinu Nedeliš e nekoliko idu ih mjeseci jesu: SGC Aton Nedeliš e, Foto Color Club akovec, restoran Me imurski dvori, doma in CB Martin i Me imurske novine.

PETNAESTI SUSRET hrvatskih folklornih ansambala i koreografiranog folklora, 25. i 26. listopada

Folkloraši opet u akovcu Ve tre u godinu za redom akovec je doma in Susreta hrvatskih folklornih ansambala i koreogra iranog folklora koja se u organizaciji Hrvatskog sabora kulture, Op ine i KUD-a Pribislavec te Zajednice HKUU-a Me imurske županije odvija 25. i 26. listopada u Centru za kulturu. Kao i prethodnim susretima, i ovogodišnjem 15. prethodile su županijske i regionalne smotre na kojima su stru na povjerenstva i selektori od mnogobrojnih folklornih ansambala i grupa za državnu smotru izabrali one najuspješnije koji e plesnim i glazbenim umije em predstaviti svoju županiju. Tako e na 15. susretima nastupiti: KUD “Selja ka sloga”, Donja Dubrava, KUD “Kaštel”, Pribislavec, KUD “Varteks”, Varaždin, KUD “Zabok”, KUD “Petar Preradovi ”, #ur evac, KUD “Sv. Juraj”, Dragani , FA “ZDENAC”, Garešnica, KUD “Kolediš e”, Jezera na Murteru, KUD “Šaltin”, Hvar, FA “Ivan Goran Kova i ”, Sisak, KUD “Šokadija”,

Strizivojna, te najbolji folklorni ansambl s podru ja Zagreba ke županije i najbolji iz Zagreba (smotre su u tijeku). Raznoliko folklorno naslje e – bogatstvo narodnih nošnji te plesno i glazbeno umije e pratit e prosudbena komisija u sastavu: dr. sc. Tvrtko Zebec, Ivan ica Ivkanec, prof., i Mihael Feri , prof., a ljubitelji folklora, nadamo se, i mnogobrojni gledatelji mo i e zanimljive koreogra ije vidjeti na dva koncerta – 25. listopada u 17,30 sati te 26. listopada u 10,30 sati. Atraktivnosti programa, osim kvalitete selekcije, pridonosi stru nost selektora i lanova žirija, jasne propozicije, mogu nost da se svaki ansambl predstavi s dvije koreogra ije te izvrsni prostorni i tehni ki uvjeti koje pruža dobro opremljeni akove ki Centar za kulturu. Dakako, sve gore re eno poziv je gledateljima na 15. Susret hrvatskih plesnih ansambala jer nudi šarenilo nošnji, obilje izvrsnog folklora i dobru glazbu tijekom subote i nedjelje.

KONCERT u dvorani Zrinski/Scheier, 28. listopada

Nastupaju Tomislav Tula ek i Julian Barber

Predstava je napravljena u stilu komedije dell’Arte imalo današnji iden tet. To se dogodilo 4. svibnja 1965. kada je kazalište službeno nazvano Ion Creanga i tada kazalište postaje lan ASSITEJ-a - internacionalnog udruženja kazališta za djecu i mlade ustanovljenog iste godine.

U utorak 28. listopada u 19,30 sati u dvorani “Zrinski” u akovcu održat e se koncert violinista Tomaša Tula eka i pijanista Juliana Barbera. Tomaš Tula ek ro en je u Pragu u obitelji glazbenika. S deset godina ve svira i snima za TV u Poljskoj, Njema koj i eškoj. Isprva u i kod dr. Josefa Micka na Praškom konzervatoriju, a kasnije studira na Akademiji za glazbu i umjetnost u klasi prof. Nore Grumlikove. Godine 1983. odlazi u London u klasu prof. Yfrana Neemana. Nakon studija ostaje u Londonu do 2006. kada odlazi u Sloveniju.

Repertoar Tula eka vrlo je širok i raznolik, od klasike i romantizma do suvremenih djela 20. stolje a. Njegovi brojni nastupi vode ga u Francusku, Belgiju, Slova ku, Sloveniju, Englesku, Švicarsku, Ma arsku, Italiju i Hrvatsku. Julian Barber ro en je Worcestershireu u Engleskoj. Njegov glazbeni talent uo en je vrlo rano i kao dijete upisuje London College of Music u klasi Timothyja Baretta, a kasnije studij u klasi Clifforda Bensona. Vode i je komorni pijanist u Engleskoj, a najviše je angažiran u duetu s lautistom Benedictom Kesslerom.

21. listopada 2008. ME\IMURSKE NOVINE

PREDSTAVLJENA ZBIRKA pjesama “Kapi s krova” Franje Strbada

AKTUALNE IZLOŽBE

Zbirka o problemima ovjeka današnjice Ni ulazak u osmo desetlje e nije vitalnog pjesnika i prozaika Franju Strbada sprije ilo da s nadahnu em i velikom životnoš u predstavi svoju zbirku pjesama “Kapi s krova” prošli etvrtak u U eni kom domu u akovcu. Pisati pjesme Strbad je po eo, može se re i, kasno. Tek prije pet godina pogodila ga je “bolest” poezije, a uzrok svemu bila je prerana smrt voljene k eri. Upravo je i prva zbirka ponijela njeno ime “Emilija” i time na neki na in ona zaživjela i nakon odlaska na drugi svijet. Pet godina kasnije Strbad se predstavlja svojom šestom zbirkom koju tvori šezdesetak pjesama iz njegovoga bogatog i ispunjenog života, nepresušnog vrela pjesni kog nadahnu a. S Franjom Strbadom u akovec je predstaviti zbirku došao i njen urednik Milan Fr ko. Do susreta možda ne bi i došlo da nije bilo susretljivosti Alekseja Milinovi a, prof., politologa, pisca i odgajatelja u akove kom U eni kome domu, koji je ujedno napisao predgovor “Kapima s krova”. Ondje izme u ostalog stoji: - Strbad je u zbirci najbolje pokazao kako mladim pjesni kim naraštajima, tako i cijeloj itala koj publici, bogatstvo i puninu svoga promišljanja života i njegova smisla. Autor je to na naj-

Igraonica Bamblek e u narednim mjesec dana imati bogat program za djecu

OBILJEŽAVANJE Mjeseca hrvatske knjige

Franjo Strbad predstavio je svoju šestu zbirku pjesama bolji na in u inio kroz ures svoga osobnog i osobitoga pjesni kog izri aja. Premda je, kako to sam isti e, kasno u svom životu po eo pisati pjesme, Franjo Strbad ve od samog po etka stvara izgra ene i jezgrovite pjesme. To nastavlja kroz svoja djela. U svojim pjesmama Strbad progovara o mnogim problemima ovjeka današnjice. Franjo Strbad ro en je u Donjem Vidovcu i uvijek se rado vra a rodnom Me imurju, iako ve 50 godina živi i radi u Koprivnici. lan je KUD-a Podravka, Matice hrvatske, Ogranak Koprivnica i Književnog kruga Prelog. Nastupao je u Lendavi, Koprivnici, Zagrebu, Prelogu, Varaždinu, Križevcima ... Pjesme su mu objavljene u raznim tiskovinama diljem zemlje. (mn)

akove ka knjižnica pripremila bogat program Od sredine listopada do sredine studenog sve knjižnice diljem Hrvatske obilježavaju Mjesec hrvatske knjige. Obilježavanju se pridružuje i akove ka Knjižnica “Nikola Zrinski” koja je za naredne tjedne pripremila bogat program za djecu i za odrasle. Na Odjelu za odrasle o ekuju nas dvije izložbe, jedna o Marinu Drži u i druga o Petru Zorani u i njegovom zadarskom krugu. U narednih mjesec dana održat e se i nekoliko promocija knjiga. Tako e biti predstavljeni novi naslovi Biblioteke gInsula h, knjiga Nenada Horvata gZbog ili unato h, gMirisni kalendar h S. Posti i Zbornik

REDOVNA GODIŠNJA skupština Zajednice HKUU-a MŽ-a

snika Dje jeg odjela, održat e se multimedijalni prikaz djela Marina Drži a, kao i književno - glazbeni susret s Petranom Sabolek. Kao i svake godine, i ove nas za vrijeme Mjeseca hrvatske knjige o ekuju brojne akcije: besplatan upis za u enike najboljih razreda srednjih škola, upis po akcijskoj cijeni za školarce, besplatan upis za prvaši e u Bibliobusnu službu i poklon iznena enja za sve upisane. Tijekom cijelog Mjeseca knjige za književnu gra u opraštat e se zakasnine. Sredinom studenog bit e proglašeni naj itatelj i naj itateljica na oba odjela knjižnice. (mn)

KONCERT u dvorani Zrinski/Scheier, 21. listopada u 19,30 sati

Nastupa Trio Gig

Veliki planovi amatera za idu u godinu Redovita godišnja skupš na Zajednice hrvatskih kulturno - umjetni kih udruga Me imurske županije održana je u etvrtak 16. listopada u dvorani Saveza Sindikata u akovcu. Na skupš ni je iznesen plan rada za idu u godinu koja e, po svemu sude i, bi veoma zanimljiva. U sije nju i velja i sve zapo inje smotrama za Me imursku popevku u Murskom Središ u i Donjem Kraljevcu, dok se u travnju tradicionalno održava Fes val kazališnih amatera u Prelogu. Svibanj e bi posve en najmla ima, pa e se održa 2. Dje ja smotra me imurskih popevki u Sv. Mar nu i 9. Smotra dje jega folklornog stvaralaštva u Maloj Subo ci. U lipnju su na redu tri smotre: 25. Me imurska popevka u Endeliš u, 11. smotra pjeva kih zborova i malih vokalnih sastava u Svetoj Mariji i 6. Smotra koreografiranog folklora u akovcu. Smotra puha kih orkestara i limenih glazbi, 16. po redu, u srpnju e se održa u Dekanovcu, dok e se u rujnu u Ma kovcu održati 15. Smotra tamburaških sastava i orkestara. Listopad e ponovo bi rezerviran za 5. smotru Pesmarice naših mamica u Ivanovcu i 16. Državni susret folklornih ansambala u akovcu, dok e se u studenom, za kraj, održa 7. Smotra narodnih obi aja u Kotoribi. Tijekom cijele godine brojni naši folkloraši nastupat e diljem Hrvatske i u inozemstvu. Što se nancijske strane pri e e, ukupni procijenjeni prihodi Zajednice iznose 635.050 kuna. Na skupš ni Zajednice HKUU-a primljen je i novi lan, Glazbena udruga Šenkovec. (mn)

Književnog kruga Re i rie . Osim toga, u studenom e se održati književna ve er posve ena mladom piscu Tomislavu Zajcu. Na Dje jem odjelu i u Igraonici gBamblek h tijekom listopada i studenog trajat e izložba dje jih likovnih radova povodom 350. obljetnice dolaska franjevaca u akovec. I ondje e se održati niz promocija. Nakon prošlotjednog susreta s Božidarom Prosenjakom, slijedi predstavljanje knjiga g arolija šume h V. Radek i G. Suši , te gDje ak koji je sanjao najljepše na svijetu h M. Kušeca i K. Halužan. Za najmla e e igrati i predstava gDva miša h u izvedbi Male scene kori-

- Knjige oblikuju mlade umove, rekao je Božidar Prosenjak na susretu u akovcu

SUSRET s Božidarom Prosenjakom

Odgovornost pisaca Povodom Mjeseca hrvatske knjige u Knjižnici “Nikola Zrinski” akovec održan je književni susret s poznatim autorom knjiga i slikovnica Božidarom Prosenjakom. Prosenjak, koji ove godine obilježava 40 godina književnog rada, do sad je objavio 39 naslova, od kojih su neki prevedeni na više od 20 svjetskih jezika. Susret s akove kim osnovnoškolcima iskoristio je kako bi istaknuo koliko je važno putem knjiga oblikovati mlade umove: - Kroz knjige je važno objasniti mladom ovjeku zašto je bitno živjeti na jedan civiliziran na in, tražiti plemenitost i pokazati je u odnosu s drugim ljudima. To nije samo posao pisaca, ali je veoma važno jer u itelji ipak u e po knjigama, a te knjige je morao netko napisati. Velika je odgovornost ljudi koji pišu knjige po kojima e se odvijati nastava, koje e djeca itati za lektiru i kakve e se teme prezentirati toj djeci. Mladi se identi iciraju s junacima književnih djela, žele biti poput njih, pa je važno što e pisati u tim knjigama. Na mlade je važno djelovati tako da

ih se potakne da zavole život, nau e voljeti i sebe i druge. Božidar Prosenjak ro en je u Koprivnici, a djetinjstvo provodi u podravskom selu Kuzmincu. Tamo je zapo eo svoje školovanje, nastavio ga zatim u Koprivnici, Parizu i Zagrebu, gdje je diplomirao romanistiku na Filozofskom fakultetu. Zaposlio se u Velikoj Gorici kao novinar i urednik kulture u listu i na radiju. Od godine 1984. djeluje kao slobodni umjetnik. Objavljuje prozne, pjesni ke, dramske i kriti ke tekstove u dnevnom i periodi nom tisku, na radiju i televiziji. Sura uje u asopisima za djecu “Modra lasta”, “Radost”, “Smib”, “Zvrk” i dr. Autor je scenarija za igrane i dokumentarne ilmove i tekstova za mjuzikle, strip i popularnu glazbu. Radovi su mu uvršteni u zbornike, antologije, školsku lektiru i školske udžbenike. Za svoj književni rad Prosenjak je primio više uglednih nagrada, a najzna ajnije su “Ivana Brli M ažurani ” i “Grigor Vitez” (Zagreb, 1989. za roman “Divlji konj”). (mn)

U dvorani “Zrinski” (zgrada “Scheier”) u utorak 21. listopada s po etkom u 19,30 sati koncert e održati Trio Gig koji ine Goran Tudor (sopran saksofon), Ivan Batoš (klavir) i Goran Jurkovi (tenor saksofon). Trio Gig komorni je ansambl utemeljen 2006. godine uspješnim nastupom na koncertu u sklopu 52. Splitskog ljeta, u izvedbi Trija Francoisa Poulenca. Za koncert u cjelini Goran Tudor i Ivan Batoš dobili su nagradu gJudita h Slobodne Dalmacije za najbolji glazbeni program Splitskog ljeta. Ansambl izvodi originalne suvremene kompozicije, pisane za taj sastav, s posebnim naglaskom na poticanju stvaranja novih kom-

pozicija. U tom smislu ostvareni su kontakti s mladim hrvatskim i inozemnim skladateljima koji su im posvetili svoje kompozicije. Skladba “Growing 3” Mirele Ivi evi praizvedena je u kolovozu 2007. na Hvarskim ljetnim priredbama, a djela “At Bellas house” Ivane Kiš, te “Unlooped” austrijskog skladatelja Matthiasa Kranebittera praizvedena su na Tribini Darko Luki u listopadu 2007. u Dvorani Lisinski. Osim toga, na rapertoaru su im i vlastite transkripcije raznih klavirskih trija i orkestralnih skladbi svih razdoblja. Program je organiziran uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske. (mn)

POVODOM Mjeseca hrvatske knjige

Predstavljanje zbirke pjesama Vladimira Mihaljevi a Povodom Mjeseca hrvatske knjige u srijedu 22. listopada u 12 sati u predvorju sportske dvorane Graditeljske škole akovec predstavit e se knjiga “Vižar sam zemlje kaj dušu ima” profesora Vladimira Mihaljevi a. Ovo je prva zbirke pjesama Vladimira Mihaljevi a Kantora, a u njoj nam autor donosi pjesme razli itih

žanrova i vrsta, niz razli itih raspoloženja. Raspon stihova varira od onih malo laganijih do težih, pa se može re i da su to pjesme za svaku publiku. Mihaljevi eva zbirka strukturirana je oko tri tematske cjeline: zemlje, ljubavi i vina. Ona iznena uje odnjegovanim stilom i poetskim repertoarom, a posebice znala kom me imurskom kajkavštinom.

AKOVEC - izložbeni prostor Centra za kulturu – izložba dje jih likovnih radova gRazglednice iz Hrvatske h. Izložba u sklopu ovogodišnjeg ASSITEJ-a bila je postavljena u vrijeme održavanja Me unarodnoga dje jeg festivala u Šibeniku. Ona obuhva a gotovo stotinu radova djece iz raznih krajeva Hrvatske. Radovi prikazuju panoramu ili karakteristi ni detalj pojedinog mjesta u tehnici akrila na platnu, a u dimenzijama 200 x 140 cm. Izložbeni salon Muzeja Me imurja akovec – izložba Zlatka Siroti a – umjetnik se premijerno predstavlja uljima na platnu. Siroti je slikar

iguracije. Nazo an je više od tri desetlje a na suvremenoj likovnoj sceni, gdje je kroz kultivirano slikarsko umije e više puta potvrdio svoju slikarsku osebujnost. Slikarsku poetiku gradio je na klasi nim premisama, tematski se referiraju i na hrvatsko povijesno, religiozno ili arhitektonsko naslje e. Galerija Sabol - stalnu postavu priznatih hrvatskih slikara možete pogledati u Galeriji Sabol, Kralja Tomislava 17, akovec. Posebno se isti u slike D. Džamonje, S. Svilan, E. Glavurti i M. Veže. Memorijalna zbirka Ladislava Kralja Me imurca, Ru era Boškovi a 7 - stalni postav. Memorijalna zbirka ve je gotovo 30 godina u kulturnom prospektu akovca, obuhva a brojne radove Ladislava Kralja stare izme u 50 i100 godina, te poku stvo i osobne predmete umjetnika. U skladu sa svojim preferencijama oblika, boja i duhovnog zna aja motiva, autori su izgradili cijeli jedan mikrosvijet na temu crkve Svetog Jakoba, iskreno odgovaraju i na mogu a pitanja. PRELOG – Pizzerija Ro-Sa - izložba Ivana Bermanca. Samouki slikar iz Preloga predstavlja se s dvadesetak likovnih radova na kojima prevladavaju starogradski motivi i motivi cvije a. . Ugostiteljski objekt na Marini - izložba Slavka Duki a. Slavko Duki iz Donjeg Kraljeva lan je Likovnog udruženja donjeg Me imurja Prelog. Na Izložbi se predstavlja crtežima ribljih i lova kih motiva. Izložba je otvorena do daljnjeg. Caffe bar “Art” - izložba Pavla Ružmana i Martine Golubi . lana Likovne udruge donjeg Me imurja Prelog, Pavao Ružman izlaže je nekoliko motiva stare Drave, dok se Martina Golubi predstavlja radovima od stakla i drugih materijala koje posebnom tehnikom ukrase na salvetama pretvara u trajne oblike.

ME\IMURSKE NOVINE 21. listopada 2008.

Jeste li sišli ili došli k pameti? Volio bih imati dva života. Ovaj u kojemu sam puno griješio i drugi u kojemu nikada ne bih griješio, kazao mi je svojedobno poznati me imurski dramski umjetnik Vinko Lisjak u svojoj osamdeset i nekoj. Pitam se zar je uop e mogu e živjeti a ne griješiti? Nekako mi se ini da ovjeku životi i životi ne bi bili dostatni da nau i živjeti bez grešaka. Život bez grešaka i krivih drina život je bez rasta i napredovanja. Da nije grešaka, kako bih nau ila da je pametnije brojati do deset i duboko disati negoli se ljutiti? Kako bih nau ila da je pametnije oprostiti negoli se zbog neke male, sasvim nebitne, stvari godinama ljutiti? Kako bih nau ila da je pametnije hvaliti negoli kuditi? Uostalom, kako bih nau ila da je bolje ne griješiti? Kada se jednom ovjek oslobodi svih grešaka, onda više nije ovjek, ve , šta ja znam, svetac. No to ne zna i da ne možemo raditi na tome da iz dana u dan griješimo sve manje. Pritom se ne treba bojati da emo postati sveti jer pogrešaka nikada ne nedostaje. Kad star ovjek griješi, narod kaže da je sišao s pameti, a kad to ini mlad, njega se opravdava jer još nije došao k pameti. Ne znam jesu li pri pameti natjecatelji jednog, ini mi se, vrlo gledanoga televizijskog showa u kojemu govore i istinu i samo istinu za sitne novce razotkrivaju svoj život naciji. Isto se tako pitam jesu li pri pameti oni koji sudjeluju u nekom od sve višebrojnijih reality showova. Rekla bih da još nisu došli k pameti.

Piše: Danijela Mihoci

Znam jedan dobar primjer ovjeka koji je pri pameti. Nije ni mlad, ni star. A bome, ini se, ni pohlepan za lakim novcem. Zove se Bojan Balog. On je, iz prezimena se može zaklju iti, Rom. Iz Gori ana, sela u kojemu Romi žive preko stotinjak, ma i više godina, u suživotu s ostalim mještanima. Vjerujem da Bojana Baloga znaju mnogi koji su radili u me imurskom graditeljskom gigantu GK-u. Bio je tesar, ponekad i zidar. On je svoja dva sina osposobio za život. Oba su završila srednju školu, a tre i je na, ini mi se, drugoj godini ekonomske škole u akovcu. Njegova k i je pred diplomom. Bit e odgajateljica, a ve danas radi kao pomaga ica u nastavi u jednoj me imurskoj osnovnoj školi. Njegov etvrti sin u enik je 6. razreda osnovne škole i jedan od boljih u enika. Bojan ima još djece i sva e, kaže mi, ste i srednju, ako ne i više škole. I zato je Bojan Balog primjer ovjeka koji je pri pameti. Jeste li vi sišli ili došli k pameti?

Nikolina mi je ispala baš cool... Ako ste mislili da naslov “podrazumijeva” ina e po mom skromnom mišljenju njezine prevelike i loše oblikovane silikonske grudi (baš me zanima koji joj je to plasti ni kirurg rekao “kako su dobre”!!!) - u krivu ste. Neee, Niki mi je ispala baš cool zbog kvalitetne reakcije, na koju je, istini za volju, vjerojatno bila i pripremljena jer taj “fatalni mobitel” izgubljen je pred nekoliko mjeseci. Tako da e svi oni koji se u Hrvatskoj bave tra om i skandalima i mislili da e od toga raditi pri u nekoliko tjedana, po svemu sude i, ostati “suhi”. Iako euforija nije bila poput one kao s ku ni pornouratkom Seve nacionale, koji se brzinom munje ve tijekom prve no i pojavljivanja proširio netom, a pržilice i e-mailovi radili “prekovremeno”, kona no smo dobili njezinu “nasljednicu” kad je u pitanju golotinja javnih hrvatski celebretyja. Jedna od hrvatskih najseksi voditeljica Nikolina Pišek osvanula je u toples izdanju najprije na jednom forumu. Da bi onda njezine vru e fotke iz hotela Libertas u Dubrovniku objavio tra erski Stars, a nakon njih nisu izdržali ni drugi pa su je prenijeli gotovo svi hrvatski nacionalni dnevnici i portali, pa tako i mi. Kako i zašto su se ove fotke pojavile u javnosti o tom - po tom, ali dopada mi se Nikina reakcija. Za razliku od drugih poznatih faca ije su seksualne “igrice” osvanule u javnosti poput Blanke Vlaši ili Severine, koji su ili iste negirali ili reagirali totalno negativno: “to je neka cura koja mi sli i, e ja imam madež, a ona nema ili pak u stilu to je ista fotomontaža, samo i dalje objavljujte, sve u vas tužiti, tužit u onoga koji mi je ukrao snimku” itd. - Nikola je reagirala totalno co-

Piše: Dejan Zrna

Svi smo mi robovi znanja

Kako privesti Veru Grabar

Živimo u društvu znanja. Toliko je ta sintagma ofucana i zlorabljena da oni koji o njemu govore ne znaju što ona uop e zna i. Na prvi pogled društvo znanja je doista ljepota prosvjetiteljstva u kojem je ono dostignulo svoju svrhu, a ovjek sveobuhvatno obrazovan. No u današnje doba ništa nije dalje od toga, a takozvano društvo znanja koje nam se danas nudi kao izlaz i nada za budu i lijepi život nije nešto novo, poznato je od vremena industrijske revolucije. Sa sobom pak donosi samo viši stupanj zaglupljenosti naroda. Tako se ve dugo javno i politi ki govori da onaj tko ulaže u obrazovanje ulaže u svoju budu nost, a onda je samo jedan korak do nove op e prihva ene sintagme - cjeloživotnog obrazovanja kao moderne luke spasa. Tako je današnji ovjek postao doslovni rob procesa znanja i znanosti u kojemu se osje a vraški loše. Cijeli život pokušava u iti, dok dohvati jedno znanje, ono je ve zastarjelo, i tako u krug, pa stalno tr i za znanjem koje nikad ne e dosti i i zbog ega e uvijek biti i ostati nesretan. Zašto društvo znanja ra a nesretne pojedince koji cijeli život tr e za znanjem, da bi na kraju spoznali da su za staru kramu, a da naj eš e nikad ne doznaju da su zloupotrijebljeni. Nekadašnje humanisti ko obrazovanje pretvorilo se na taj na in u svoju suprotnost, u u enje tko zna kakvih dijelova ne ega što bi trebalo biti znanje, a bez sinteze. Društvo znanja samo sebe uništava. Što se više govori o vrijednosti znanja i znanosti u nekom društvu, ono brže gubi na vrijednosti. Znanje koje nije iskoristivo od kapitala nemilice se prosipa i baca. Ako je cjelokupno znanje danas raspoloživo, to samo zna i da je u potpunosti obavljena njegova fragmentizacija, a da na njemu piše: ovdje nema prave obrazovanosti i sinteze. Tako imamo paradoks: što više u imo, to smo manje obrazovani, to manje doista znamo.

Jutro je i spremam se na posao. Za ujem zvonjenje zvona na ulaznim vratima svoje obiteljske ku e. Ne pitam tko je nego otvaram vrata i pred sobom ugledam dva policajca u radnim odorama. - Jeste li Vi Stjepan Mesari , upitao je jedan od njih. - Naravno, izvolite, rekao sam. - Evo imamo nalog da Vas privedemo na Prekršajni sud u akovcu. - Dobro, ali zbog ega moram na sud i zašto u Vašoj pratnji, pitao sam. - Da, i kada, odnosno u koliko sati to treba biti. - Nešto je za sud, mi ne znamo što, imamo samo nalog da vas privedemo, ali morate po i s nama, i to sada, jer su enje je zakazano za 8 sati, gotovo uglas rekoše hrvatski policajci. - Mogu li barem oti i u radiopostaju jer moram se javiti u program? - Ne, morate s nama, odgovoriše policajci. - Mogu li sa svojim automobilom, kako me vi ne biste vra ali u Mursko Središ e, jer radim u akovcu? Policajci su se me usobno pogledali i razmijenili signale, te rekoše: - Ajde može, krenite svojim vozilom, a mi emo Vas sa ekati kod suda. Nemojte da ne do ete, jer emo imati probleme mi i Vi, pojasniše mi policajci. Naravno da sam ih poslušao, došao na sud, dao iskaz zbog krivog parkiranja, a sutkinja mi je rekla da su me kao više puta pozivali a nisam dolazio, a rije je o 60 kuna globe i sada plus sudski troškovi i ostalo. Priznajem da su

Piše: Josip Šimunko

Postajemo sve više neobrazovani, ne zbog vlastite krivice, ve zbog zloporabe toga istog znanja od strane kapitala. Ako je znanje bila mo , danas je mo samo menadžment znanja. Jedino je bitno znati zašto tvoj konkurent u Aziji proizvodi jeftinije kako bi i ti proizvodio jeftinije, a ovjek tu više i nije bitan, uostalom, to može i stroj ili kompjutor. Kako je još Nietzse govorio, naše srednje škole i fakulteti postaju u doslovnom smislu škole životne nevolje, ovjeku se natura da ima savladati pojedine segmente ne ega što više nije znanje. Na taj na in caruje neobrazovanost, ne kao glupost ili neznanje ili nedostatak informiranosti, ve kao zaborav samosvrhe, posvemašnjeg odricanja da se doista nešto i razumije. Znanje je tako prestalo biti izraz težnje za spoznajom i više nije vo eno znatiželjom ve najcrnjom prisilom. Zato su danas u modi razne tvornice znanja koje ga sortiraju i uspore uju ne bi li pronašle dobitak, a izrazi poput menadžment znanja, vrijeme poluraspada znanja, centri izvrsnosti i clusteri postaju uobi ajeni i op eprihva eni od društva, ne pitaju i se što oni zapravo zna e i zbog ega se oni nalaze upravo u našim glavama. Uostalom, kad o znanju najviše govore oni koji o njemu najmanje znaju.

Tko je bez grijeha, neka prvi baci kamen

ol. Barem meni. Nije ni pokušavala na bilo koji na in demantirati ili “opravdavati” svoj fetiš, ve je jednostavno komentirala “kako se taj put jednostavno morala fotkati, jer je u kupaonici rasvjeta bila tako dobra da nije mogla odoljeti, a da se ne uslika”. Minulih godina otkako su forumi i portali postali sve raširenije sredstvo komunikacije, odnosno “informiranja” i u medijima raznim završavali su (polu) celebretyji koji su se snimali ili bili snimljeni u ljubavno-seksualnim skandalima uglavnom su napadali sve živo oko sebe i pokušali smisliti nekakve glupe isprike i najavljivali tužbe. Stoga mi se Nikina reakcija koja je bila totalno kulerske prirode jako dopada i zapravo je putokaz da poznati svijetu hedonizma u koji se upuštaju moraju u slu aju da to podijele s javnosti znati se nositi i s tom istom javnoš u. Niki je to u inila totalno kulerski. Imao sam ve ranije o njoj dobro mišljenje kao javnoj osobi koja je nepretenciozna i uvijek spremna na dobru spiku, a u ovoj situaciju isto samo potvrdila.

Jeste li gledali novi show “Trenutak istine” na Novoj TV? Iako do sada nisam još nijedno emitiranje pogledala od samog po etka pa do kraja, komentari gledatelja koje sam pro itala nakon prošlotjedne emisije naveli su me na razmišljanje. Iako osobno ne bih nikada sudjelovala u ovakvom showu iz više razloga, nemam ništa protiv onih koji se prijavljuju. Tko voli, nek’ izvoli. Prije samog snimanja sudioniku je postavljeno brdo pitanja na koja on daje odgovore, a da je pritom spojen na poligraf. Zatim oni biraju 21 pitanje koje e mu biti postavljeno u emisiji. ovjek bi rekao, ništa lakše. Na poligrafu ispri aš pri u, u emisiji ponoviš i osvojio si lovu. Me utim, ipak sam mišljenja da to nije baš tako jednostavno. Neka su pitanja dvosmislena te se ve ina toga može potpuno krivo protuma iti. Isto je tako ve ina pitanja izva ena iz konteksta, a jednostavnim odgovorom DA ili NE ne može se iš itati bit. No, uz to bih napomenula da nisu svi ljudi koji gledaju ovaj show ni jednako liberalni, pa neki pridaju preveliku pozornost odgovorima koje sudionici ovog showa daju. Primjerice, prošli je tjedan u emisiji sudjelovao muškarac koji je priznao da su ga roditelji ostavili dok je bio beba, da ga je o uh izi ki zlostavljao, da bi za karijeru u inio sve... Iz njegovog

Piše: Helena Ze ar

nastupa u showu mnogi su zaklju ili da ovaj de ko, citiram, “ima ozbiljnih psihi kih problema”. Iako mi je osobno sam show malo “too much”, smatram da su ove reakcije potpuno neispravne i nepotrebne. Na osnovi nekoliko intimnijih pitanja gledatelji misle da su upoznali i “pro itali” sudionika. Ljudi esto vole komentirati i osu ivati neke stvari ne znaju i pozadinu te pri e. “Ali ne osu uj, i ne proklinji, jer ne znaš zašto se nešto doga a, ni s kojom svrhom ...”, kaže Neale Donald Walsch. esto osu ujemo ne iji postupak, a možda smo u nekoj situaciji i mi sli no reagirali. ini mi se da u današnje doba prebrzo i prelako osu ujemo jedni druge umjesto da živimo i pustimo druge da žive! Jer, kako i sam naslov kaže, tko je bez grijeha, neka prvi baci kamen!

Piše: Stjepan Mesari

policajci itavim tijekom od dolaska do moje ku e i odlaska sa suda bili vrlo korektni. Ni jednu zamjerku nemam na njihov pristup i odnos, a ni ja nisam njih ni zašto krivio. I zbog ega iznosim ovaj osobni primjer? Na zadnjoj sjednici Op inskog vije a Sveti Juraj na Bregu op inska na elnica Dragica Vugrinec vije nicima je rekla kako je ve etiri puta bila zakazana rasprava - ro ište o “slu aju op ina Sveti Juraj na Bregu”, ali da se nekadašnja tajnica Vera Grabar ni jednom nije pojavila na sudu. - O ito je da nekoga ima, da ima dobro zale e i sve nas koji dolazimo vu e za nos, ustvrdila je na elnica Vugrinec. Vije nici su to prokomentirali: - To je naša pravna država i institucije pravne države. Nekoga bi za znatno manje stvari priveli. Neka sud postupi kao u mojem slu aju i Grabarova e biti na sudu, a novac bi, koji svjedoci potroše na uzaludne dolaske na rasprave, ostao njima.

Ku nih pornouradaka nikad dosta Da, da! Došlo je i to vrijeme. Slikama svojih golih grudi iznenadila nas je (ili nije) i Nikolina Pišek, naša vrla voditeljica poznata po vo enju showbiz emisija i tre erazrednih izbora ljepote. Stvarno joj je dugo i trebalo, ali u pravi as, sada kada prima sve više kritika zbog vo enja onog “kakseve zove“ “rijaliti“ showa. Ili se to meni ini ili ti poznati jako esto “gube“ mobitele, laptope i DVD-e iz ku e, auta, torbica ... Svakog tjedna gola fotka barem jedna... Prva koja je svima vjerojatno u pam enju bila je ona Pamele Anderson i njezinog bubnjara na kojoj se cijeli svijet uvjerio koliko ga stvarno “ima”. Kod nas to je bila, naravno, Seve nacionale. A zašto poznati i oni koji to žele biti ne bi u javnost pustili svoje privatne uratke? Pa nikome još nije pala popularnost nakon “curenja” ovih inkriminiraju ih ilmi a i fotki. Baš suprotno, samo im je porasla. Ja ustvari ne znam postoji li ijedna osoba koja vjeruje da to sve slu ajno iza e u javnost? Naravno da ne. U današnjem svijetu sve što ti treba je dobar skandal i eto ti novih angažmana za reklame i poslove. A najlakše je sam se pofotkati u ogledalu gol. I to je još jedna stvar koju smo nau ili od Amerike – famozne zemlje snova. Izgleda, nakon što Amerika kihne, cijeli se svijet zarazi. Ni mi nismo iznimka, a isto je bilo i s ovim fenomenom golih ilmova i ku nih pornouradaka. Zašto se uop e ljudi snimaju? Da se kasnije gledaju i dive sami sebi? Za to postoje ogledala. Da jednog dana svojoj djeci pokazuju

Piše: Maja Novosel

kol’ko su im mama i tata biti savitljivi i izdržljivi? Da im na jednostavan na in pobiju teoriju o rodi koja donosi djecu? Da kroz gledanje i puno pauzi proanaliziraju u emu griješe? Ili je to nekakav lukavi plan da se sabotira pornoindustrija? Pa nemojte, ljudi... Trebaju i oni od ne ega živjeti. Ali dobro. ‘Ko voli, nek’ izvoli i nek’ se snima ili slika, ali onda nemojte ostavljati te snimke ili fotke bilo gdje. Po meni, ako to ve radiš, odmah kupuješ i sef sa sistemom zaštite k’o u Pentagonu (s otiscima prstiju i kontrolom šarenice), potpisuješ ugovor s partnerom na barem deset stranica o mogu im posljedicama po njega ako se to pojavi u javnosti, nabavljaš onu zgodnu spravicu za brisanje pam enja iz ilma “Ljudi u crnom” i rabiš po potrebi ... Pitam se, pitam ... kad e od nekog iz Me imurja procurit’ kakve fotke? ije bismo uop e željeli vidjeti golišave fotke? Naših politi ara/ki? Ne znam baš ...

21. listopada 2008. ME\IMURSKE NOVINE

HOROSKOP OVAN (21.3.-20.4.) Situacija se popravlja, no i dalje su mogu i nesporazumi, greške u koracima ili da doživite da vas voljena osoba pogrešno shvati. Zato je najbolje da svoju naklonost više izražavate djelima, a što manje rije ima. Odnos s bliskom osobom bit e uglavnom solidan, pa ako ste u vezi, možete o ekiva rela vno dobru situaciju, ukoliko izuzmemo opisane manje peripe je. Oni koji su još sami, teže e nalazi rije i kako da izraze svoju ljubav. Zastoji i stalna sitna živciranja cijelo vrijeme uplitat e vam se u suradnju s ljudima s kojim radite. Posebno e vam bi upitni dogovori, jer sve što pokušate ustabili , ne e ima vrste osnove, a okolnos e se mijenja iz sata u sat i stvara prili no nervozno okruženje. VAGA (24.9.-23.10.) Svakog dana vi ete sve više i više u vrš iva svoju vezu, a ona e se razvija sve bolje. Ne e tu doduše biti nekih velikih izljeva ljubavi, nego e se radi o izgra ivanju osobnog odnosa korak po korak. Polako, ali stabilno. Zbog svega ete se osje ati sigurno i s povjerenjem gleda u lice voljene osobe. Oni koji su još sami, bit e potpuno svjesni svog šarma, pa e se tako i ponaša . Rezulta vjerojatno ne e izosta . Cijeli tjedan bit ete glasniji nego ina e. Stalno ete druge upu iva što i kako da rade, a najvjerojatnije se radi o sitnicama. Bit e i onih kojima e zasmeta vaša revnost i želja za preciznoš u, pa se pripremite na mogu e tra eve ili prigovore. Da ste ipak u pravu, svima e posta jasno potkraj tjedna.

BIK (21.4.-20.5.)

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

Kad se radi o ljubavnom životu, bilo bi najbolje da svoja o ekivanja smanjite na minimum. Uz Veneru i Mars koji su i dalje u opoziciji prema vašem znaku, možete o ekiva daljnji razvoj neslaganja, bezvoljnost za ljubav, odre ene grubosti ili jednostavno izostanak nježnos . Vrijeme je dobro za povla enje u sebe i analiziranje situacije, ali nije dobro za de niranje odluka. Dosta vremena provodit ete na poslu i trudi se da svima budete na usluzi. Nedostatak kontinuirane komunikacije sa suradnicima u init e da se pojave odre eni nesporazumi ili prolongiranja poslova. Potkraj tjedna sve e po e dolazi na svoje, ali ete vi bi toliko umorni da biste mogli doživje pravu pobjedu.

Ako ste u vezi, stvari e se ovih dana razvija uhodano i uglavnom stabilno. Vi ete biti glavni inicijator izlazaka i organizator povremenih zabava. I i e vam od ruke šale i pošalice, pa bi svoju voljenu osobu mogli oraspoloži kad joj do u tužne misli. Iako ete povremeno bi malo zbrkani, to ne e ni malo ugrozi vaš odnos. Oni koji su još sami, imaju prosje no dobre prilike za ljubav. Poslovi e napredova , a vi se u njima snalazi i više nego dobro. Osim energije koju ete evidentno ulaga kako biste bez zadrške obavili svaki vam postavljeni zadatak, tokom ovog tjedna još su mogu i blaži nesporazumi ili zastoji u kontak ma. No potkraj tjedna sve se preokre e i pokre e, pa ako o ekujete neki dogovor ili pismo, isto e vjerojatno tada i uslijedi .

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Ljubavna renesansa se nastavlja, a vi se u njoj razmahujete sve više i više. Sad je vrijeme da otkrijete svoje osje aje, da prigrlite voljenu osobu i da krenete u ostvarivanje zajedni kih planova. Ili bar da uživate u svemu što vam život pruža kad se radi o privatnim odnosima. Ne trebamo ni spominja da ovo vrijedi i za one koji su u vezama i za one koji su još sami. Samo nastavite dalje. Za razliku od ljubavnog života koji vam je prebogat, na poslu e uglavnom vlada za šje. No to e vam na neki na in i odgovara , jer ste prepuni ideja i vizija. Stoga se uglavnom okre ete sebi i sagledavate stvari iz malo dublje perspektive. Dani su odli ni za analiziranje vlastite podsvijes .

Nemate vjetar u le a, ali nemate ni pro v sebe. Tako bi se najkra e moglo opisa stanje u vašim osobnim odnosima. Veze e se razvijati uhodano i pomalo konvencionalno, a neki od vas e poželje malo avanture. isto onako da razbiju monotoniju. Drugi e se pak okrenu višim sferama i upušta u diskusije o dalekim pitanjima u koje e uspješno uvla i i voljenu osobu. Oni koji su još sami, uglavnom e pro ra od prijatelja, bar kad se o osje ajnom životu radi. Sloboda i daljine su nešto bez ega ne možete zamisli život. Ovih dana mogli biste se uples u rasprave sa kolegama na poslu o temi koliko je tko privilegiran, koliko ima ili nema slobode na radnom mjestu, što je kome dopušteno, a kome nije.

RAK (22.6.-22.7.) Otvaraju se prilike za ljubav, kako onim vezanim Rakovima i Ra icama, koji produbljuju i u vrš uju svoje osobne odnose, tako i onim koji su još slobodni. Manja koli ina subjek vnih neraspoloženja bit e zanemariva u odnosu na vanjske dobre osje ajne okolnosti. Jedino što bi moglo zabrinjava jest zbrka u komunikaciji, mogu nost krivo upotrijebljene rije i ili sli no. No i to se popravlja potkraj tjedna. Cijeli tjedan još e potrajati previranja i kombinacije oko nekih vaših novih po etaka i starih završetaka. Ne ete bi na istu što vam je zapravo najbolje u ini , pa ete ima osje aj da se vr te u krug. To e vas i živcira . Krajem tjedna stvari e krenu u jednom pravcu, a vama e posta jasno koju poslovnu ponudu prihva . JARAC (22.12.-20.1.) Bez problema ete nalazi zajedni ki jezik s partnerom (partnericom), no ne onaj verbalni, nego osje ajni. Zato jedno drugom pristupite bez suvišnih rije i. Sve što budete govorili može bi pogrešno protuma eno, pa iako biste kasnije lako otklonili eventualni nesporazum, koštalo bi vas živaca. Oni koji su još sami vjerojatno e imati problema s izražavanjem onog što osje aju, pa je najbolje da to jednostavno pokažu nekim darom ili djelom. Vrlo je vjerojatno da ete imati kon nuirane rasprave s vama nadre enom osobom. Bit e to neka kombinacija kalkulacija, preispitivanja mogu nosti za posao, te raznih kombinacija mogu ih dogovora.

LAV (23.7.-23.8.) Neizvjesnost i napetost u vašim privatnim odnosima razvijat e se i dalje. Sve e vas prili no oneraspoložiti, a neki e razmišljati i o prekidu veze. No ono što e bi pozi vno, to je razina komunikacije, jer ete, doduše koji put i s odgodom, zna objasni što osje ate. Voljena osoba e vas uvažava , ali vam to ne e vra zadovoljstvo. Trebate bi vrlo strpljivi i razborito sagledava svoje odnose. Ako u tome uspijete, uvidjet ete da objek vno gledaju i stvari i nisu tkao loše kako su se vama isprva inile. Ovih dana vjerojatno e uslijediti kra e poslovno putovanje sa svim peripe jama koje ete doživje na njemu. Gotovo je sigurno da se radi o zastoju u prometu ili zbrci s papirima, a sve e vas dodatno živcira . VODENJAK (21.1.-19.2.) Ako su vaši osobni odnosi ve postali neskladni, pokušajte sve smiriti filozofskim pristupom i izdignite se iznad problema. Ne okolišajte kad treba zanemariti sitnice i uzdajte se u vjeru da vrijeme lije i sve rane, pa e se i vaš odnos kad tad popraviti. Samo strpljenjem i tolerancijom možete sad svoju vezu održavati na zadovoljavaju oj razini. Oni koji su još sami, vjerojatno e biti zaokupljeni nekim drugim temama, a manje ljubavlju. Možda još ekate papire povezane s inozemstvom, vizom ili stipendijom. Tako e biti i do potkraj ovog tjedna kad bi se stvari kona no trebale ili pokrenuti ili razjasniti. Primjereno tome, vi ete i krenuti u ostvarivanje onog što ste zamislili, a ako pakirate kofere, ne pretjerujte s koli inom stvari, jer ete tome biti skloni.

DJEVICA (24.8.-23.9.) Dani koji su pred vama otvorit e vam priliku da zajedno s partnerom (partnericom) otkrijete neki novi ambijent, odete na prelijep izlet ili kra e putovanje. Vaši me usobni odnosi bit e prili no skladni, a vi ete u njima blistati. S lako om ete raspravljati o vrlo zanimljivim temama, a diskusijama ne e nedostajati ni strasti, dakako konstruktivne. Imat ete osje aj da dijelite i više od ljubavi, a to su još mnogi zajedni ki interesi do kojih ete ovih dana do i. Samci bi na sli nim izletima mogli sresti zanimljivu osobu. Novac koji o ekujete o ekivat ete još do potkraj ovog tjedna. Tada bi sve trebalo ili sjesti na vaš ra un, ili se razjasniti. Ne ete biti u poziciji da utje ete na tok stvari, jer e se sve odvijati po nekom vama nepristupa nom i nejasnom planu. RIBE (20.2.-20.3.) Sanjive ste prirode, a ovih dana imat ete priliku to i pokaza kroz osobne odnose. Sve e se odvija kao u nekom starom roman nom lmu, a vama e to posebno godi . Mašta koju ete unositi u svoju vezu oplemenit e grubu realnost oko vas. Voljena osoba e vas podržava , a vama e to bi izuzetno drago. Na trenutke ete potpuno zaboravi na ne tako davnu tugu koja vas još povremeno mu i. Samci e ima lijepe prilike za upoznavanje novih osoba i uspostavljanje bliskih odnosa. Doprinosi drugih poslu koji zajedni ki radite bit e predmet oko kojeg e se cijeli tjedan ispreda svakakve pri e. I kad krajem tjedna stvari postanu jasnije, vi ete i dalje bi skloni promjenama na poslu ili ak i posla.

ME\IMURSKE NOVINE 21. listopada 2008.

OTVORENA prva izložba u prostoru za mlade

Ines Doboši predstavila svoje radove na temu “ ovjek i prostor” Pretprošli je vikend otvorena prva izložba u novootvorenom “Prostoru”. Mlada talentirana Ines Doboši iz Novog Sela Rok predstavila je svoje radove na temu “ ovjek i prostor”. Osim ljudskih dijelova tijela i portreta, na izložbi su se mogli vidjeti crteži zgrada, pa i samih gradova. Na taj na in autorica je željela povezati ovjeka s prostorom oko njega. Izloženi crteži nastali su u posljednje etiri godine, od vremena kad je Ines poha ala Graditeljsku školu akovec, smjer dizajn unutarnje arhitekture, pa sve do danas kad je na Tehni kom univerzitetu u Grazu upisala arhitekturu. Za jedan izloženi portret pozirala joj je cimerica, dok je za ostale koristila slike iz asopisa ili je ak likove izmislila sama. Za crteže grada, dvorišta pa i samih zgrada koristi samo maštu. - Nikad ne znam kada u dobiti inspiraciju, tako da uvijek imam papir i olovku pored sebe kako bih to mogla istog trena realizirati. Zna se dogoditi da inspiraciju imam cijeli tjedan i samo bih crtala, a ponekad kad baš trebam raditi, koliko god da crtam, ništa ne ispadne dobro, kazala nam je Ines Doboši , koja je oduševljena upisanim fakultetom. Na poziv akove kog benda “Emphasis”, koji je organizirao

d.o.o.

Pozivamo Vas na okrugli stol sa temom

FINANCIRANJE PROJEKATA MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA koji e se održati u

srijedu 29.10.2008. u hotelu «Park» u akovcu s po etkom u 12 sati Na okruglom stolu e biti prezentirane mogu nosti financiranja malog i srednje poduzetništva uz sudjelovanje predstavnika Ministarstva gospodarstva, Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR), Hrvatske agencije za malo gospodarstvo (HAMAG), predstavnika jedinica lokalne i regionalne samouprave, gospodarske i obrtni ke komore, te predstavnika poslovnih banaka: Tihana Kralji - ravnateljica Uprave za malo gospodarstvo pri Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva; Tomislav Kova evi – predsjednik uprave Hrvatske agencija za malo gospodarstvo; Marija Jerki – voditeljica Odjela direktnog financiranja u HBOR-u Senka Jurkovi – voditeljica Odjela kreditiranja putem poslovnih banaka u HBOR-u Predstavnici poslovnih banaka sa podru ja Me imurske županije

- Nikad ne znam kada u dobiti inspiraciju, tako da uvijek imam papir i olovku pored sebe, kazala je Ines Doboši

koncert iste ve eri nakon otvorenja izložbe, Ines je odlu ila izložiti svoje slike i pokazati ih javnosti. Tako er je za ovaj koncert upravo

POGLED ISPOD OBRVA

ona osmislila plakat te e se suradnja izme u Ines Doboši i benda “Emphasis” nastaviti i ubudu e. (H. Ze ar)

Piše: Tihana Babi

Me imurski zmajevi Subotnji izlazak po eo je žensko. Sedam, osam starih prijateljica na jedno ve er odgodilo je obaveze i našlo se. Pardon, i jedan momak, ali on je brzo odustao...Ne znam je li to zato što muškarci mogu raditi jednu stvar istodobno a ne pet kao žene (ispri avam se muški narode-muškarci se vole posvetiti do kraja samo jednoj stvari), pa kad se zabavljaju ne žele uti sve što mogu uti kad žene krenu pri ati... haha.... Ne jede se kavijar, ne pije se gin, ali popije se ponešto, na e se s im... Fascinantno je to kako rana subotnja no uvijek izgleda obe avaju e. Kao da e se dogoditi nešto klju no, nešto poslije ega više ne e biti isto. Svatko se u svom srcu nada; do i e to nešto, izvaditi me iz kolote ine, ta nije mi tu mjesto. No ve er poprima polako svoj oblik, od mogu ih milijardu scenarija, na kraju se odigra jedan. Dakle, žene (cure to nije, ali neka), svaka ino našminkana, ispeglana, nafr kana; kako ve tko voli, ukosnice, leptiri, haljine, štikle... Nabrijavanje je u tijeku. Glazba svira: Ti si mi u krvi, ežnjo i nemiru, Ostala si uvijek ista, jedina žena na putu mom... Izbor pjesama upu uje da ve er postaje žeš a, krv toplija, tijelo se ziba, dok svira radio, šta bih ti radio, na nanana na na... Razglaba se sve, od cijena u Konzumu do cijena kukuruza ove godine, haha... No dobro, malo pretjerujem, ali onaj koji

RAZVOJNA AGENCIJA GRADA AKOVCA

je ikad prisustvovao razgovoru cura, koje su sve jedna do druge da “prostiš lajave”, zna o emu pri am. Sve i da ho u prepri ati o emu se sve nije radilo te ve eri, to je naprosto nemogu e pratiti. Prijenos se prekida, kucnu as da se krene. Na mjesto gdje svatko želi vidjeti i biti vi en. Bog zna da i nema prevelikog izbora za to akovcu. Na kultnom mjestu prvo ide šetnja po špici, pa redaljka za šankom, pa zauzimaj poziciju i šutni laktom ako za to bude potrebe. Kad na eš svoje mjesto pod neonkama ili što god to svijetli sa stropa, nastavlja se gledati ono što se kraji kom oka ve snimilo u prolazu. Svatko od nas ima nekoga koga nema. Krleža je to rekao: nekoga kome bismo pismo pisali. Sve bismo mu rekli, odali tajne srca svog. Hm, mislim da su ta vremena iza nas, ali evo; nekoga kome bismo poruke pisali. Pogledom tebi-bih-poruke-pisala kružim gradskom scenom i oko zapne, a kad ono...ajmo opet iznova. Ekipa se zabavlja, prijateljice vrte kosom, neke malo ja e, pa ne dao Bog da se na eš na udaru. Druga, vidim pri a sa udvara em, tre a se dosa uje. Dolazi etvrta i kaže, ma daj izbit emo maloj bube van iz glave, kud se gura, šta si zamišlja. Voljela sam je u tom trenutku više nego da mi je jack pot poklonila. Mislim si ja; ma kakvi frajeri, kakve male. Kakve to veze ima s im? Kakve to veze ima s onim od ega se život

zapravo sastoji? Ono, kakve to veze ima sa onim od ega muhe “crkavaju”? Svake se subote uvjerim iznova da nema prijatelja do prijatelja. Ako je štimung dobar, ako imate touch (o.p. povezanost), ma nemaš što tražiti kome eš poruke pisati, ve si blagoslovljen. Jerbo, svi smo mi sami na ovom svijetu, neki više, neki manje. Samo a nije problem, problem je usamljenost. Gledam ljude oko sebe, mnogima se na licu vidi da su ‘samiji’ u svojoj ekipi mnogo više nego da su zaista sami. Ali svima nam je zajedni ka ta težnja za probijanjem zida što nas dijeli od osobe koja stoji do nas. Fenomentasti no u svemu tome jest, ipak, spoznaja da e i sljede e subotnje ve e ista vatra gorjeti u srcu i opet e ekipa strpljivo tražiti. Koga ili što je pitanje? Mu i me samo-jest da sam ula da tko traži taj i na e, ali ula sam ja i to da strpljenje nikad nije pomoglo pijetlu da snese jaje. Hm, to me zbunjuje. Prije nego što u krenut ku i, nasmijem se sama sebi, ve er je ipak bila spašena-frajer do mene imao je dobar parfem.:-)

Okrugli stol je namijenjen malim i srednjim poduzetnicima (trgova kim društvima, obrtima i obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima), a u sklopu okruglog stola biti e podijeljene diplome polaznicima obrazovnog ciklusa «Upoznavanje poduzetni ke okoline», te e biti najavljen novi krug edukacija na temu «Poslovno planiranje». Organizator okruglog stola je Razvojna agencija grada akovca – cakRA d.o.o., sudjelovanje na okruglom stolu je besplatno. Za dodatne informacije možete kontaktirati Razvojnu agenciju grada akovca, Ru era Boškovi a 10 u akovcu, te putem telefona 311-230 ili e-maila na adresu ivana.horvat@cakra.hr

21. listopada 2008. ME\IMURSKE NOVINE

NAGRADNO PITANJE

Kino Lika

The Rocker

premijera hrvatskog filma s gostima Redatelj: Dalibor Matani Glume: Krešimir Miki , Areta urkovi , Ivo Gregurevi , Jasna Žalica, Nada Ga eši -Livakovi , Dara Vuki Vrca, Marija Tadi , Danko Ljuština, Milan Pleština, Milivoj Beader, Damir Karakaš

glazbena komedija Režija: Peter Cattaneo Uloge: Rainn Wilson, Emma Stone, Christina Applegate, Jane Lynch

“Kino Lika”, peti i vjerojatno najosobniji film jednoga od naših najboljih mladih filmaša Dalibora Matani a, koji je oko tri glavna lika (iz istoimene zbirke pri a Damira Karakaša) stvorio iznimno zanimljivu sliku malog i siromašnog li kog mjesta, obogativši je nizom vrsno režiranih detalja proizašlih iz vlastitog iskustva i sje anja. I ovdje iznimnu važnost imaju gluma ke interpretacije koje filmu daju životnost – od blistavih epizodnih minijatura, posebice Danka Ljuštine, Nade Ga eši -Livakovi , Jasne Žalice i Milana Pleštine, do kompleksnih protagonista koji svojim gluma kim umije em nose film – Krešimir Miki kao talentirani nogometaš koji je nepažnjom ubio majku traktorom, debitantica Areta 'urkovi kao gojazna djevojka koja pati zbog toga što ne može na i momka, ali i dalje nezaustavljivo mnogo jede, te Ivo Gregurevi kao seljak koji zbog škrtosti dovodi u životnu opasnost vlastitog sina i obiteljske odnose. Njihove životne situacije Matani dovodi do

apsurda, vješto kombiniraju i naturalisti ki stil s elementima nadrealnoga. Ukratko, hrabra i izazovna, ova emotivna pri a smještena u groteskni svijet neobi nog sela klizi izme u komi nog i tragi nog, vode i nas radno u središte, gdje leže skriveni najsnažniji osje aji koje možemo iskusiti. Film je sniman na autenti nim li kim lokacijama i okupio je vrhunsku gluma ku ekipu. Pozvan je na niz me unarodnih $estivala u sljede a dva mjeseca: Montepellier Film Festival, Filmski $estival u Hamburgu, Bra a Manaki u Bitoli, Funchal Film Festival u portugalskoj Madeiri te konkurenciju Northern Film Festivala u Nizozemskoj. Snimljen u hrvatsko-bosanskohercegova koj koprodukciji, film je u Sarajevu doživio me unarodnu premijeru nakon što je prvi put prikazan na ovogodišnjem Pula Film Festivalu gdje je Nada Ga eši -Livakovi dobila i nagradu za najbolju sporednu žensku ulogu u tom filmu. Trajanje: 122 minute.

Film koji je uvršten u ponajbolje svih vremena. Daniel Plainview (Daniel Day-Lewis) mukotrpno i uporno traži na$tu. Obilazi $armere i otkupljuje njihovu zemlju na kojoj je na$ta, a pritom mu društvo prati njegov mali sin H.W. (Dillon Freasier), koji Danielu služi kao dokaz da je on ‘obiteljski ovjek koji misli na budu nost’. Kada dobije in$ormaciju o važnom nalazištu na posjedu obitelji Sunday, Daniel odlazi na pregovore o otkupu zemlje. Daniel se uspijeva dokopati zemlju, ali zauzvrat mora osigurati veliku donaciju mladom Eliju Sundayu (Paul Dano), koji želi postati glavni propovjednik u tom kraju. Daniel ubrzo postaje glavni u tom kraju, a Eli mu postaje sve ve i konkurent. Kada se dogodi nesre a H. W.-u, Daniel se mora suo iti s gluho om sina. Podršku mu pruža polubrat Henry (Kevin J. O’Connor), ali Danielu nije su eno da ima sretnu obitelj i njegova opsjednutost poslom postaje sve ve e i ve a ...

utorak, 21.10.

17,30 ROKER glazbena komedija

DOBITNIK IZ PROŠLOG BROJA: Dominik Kova , akovec

19,30 DOSJEI X: ŽELIM VJEROVATI

Odgovor: ___________________________ l. br: _______________________________ Ime i prezime: ______________________ ________ _____________________________ misti na drama

srijeda 22.10. Roker je film o propalom bubnjaru koji dobiva novu priliku da postane slavan. Robert Fish Fishman, iznimno predan bubnjar u rock bendu Vesuvius, živi svoj rock and roll san ... dok ga jednog dana ne izbace iz benda. Sada, 20 godina kasnije, on je o ajan ovjek koji je skoro u potpunosti odustao od svojih snova, sve dok ne

88 MINUTA

BAGRA

Al Pacino je dr. Jack Gramm, pro$esor na koledžu u Seattlu koji honorarno radi i kao $orenzi arski psihijatar za FBI. Proslavio se kao klju ni svjedok na su enju serijskom ubojici Johnu Forsteru koji je na kraju upravo zbog Jackovog svjedo enja i osu en na smrt. Jednog jutra dobiva tele$onski poziv. Misteriozni glas mu govori da ima još 88 minuta života. Ubojica je precizan, prati svaki Jackov pokret. Mnogo je ljudi koji ga okružuju i svi postaju sumnjivi. Sada Jack mora upotrijebiti sve svoje sposobnosti i vještine kako bi suzio spisak osumnji enih na kojem se nalaze odba ena ljubavnica, nezadovoljni student i još jedan serijski ubojica koji hara gradom ...

Errol Babbage (Richard Gere) radi u upravi za javnu sigurnost gdje nadzire grupu registriranih kriminalaca koji su po inili više - manje svaki oblik seksualnog zlo ina. Njegov je posao društveno obuzdati tu nasilnu, nestabilnu i nepredvidivu grupu koju njegova uprava naziva ‘bagrom’. Budu i da ih Babbage ne može zakonski sprije iti od kontaktiranja s obi nim svijetom na javnim mjestima, esto pribjegava prijetnjama, a kada je to potrebno, ak i fizi koj sili. Neke su njegove tehnike možda protuzakonite, ali su ujedno i jedine mjere kojima može zaštititi društvo od te grupe ubojica. No, tada ga njegov še$ Bobby Stiles (Ray Wise) odlu i prijevremeno umiroviti. Središnja tema filma postaje njegovo nastojanje da svoju zamjenicu Allison Lowry (Claire Danes) obu i dovoljno da bude spremna preuzeti njegov posao. Ipak, za to nema puno vremena, a stvari se dodatno kompliciraju kada Errol i Allison povjeruju kako je jedan lan ‘bagre’ oteo mladu djevojku, Harriet Wells (Kristina Sisco), s namjerom da ju zlostavlja i ubije …

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (SVADBE, RO ENDANE, PROSLAVE...) NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ - 30 KN - 1 SAT.

Glavnu ulogu u filmu “88 minuta” igra: 1. R. Williams 2. W. Smith 3. Al Pacino

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

KUPON ZA NAGRADNU IGRU

uje da srednjoškolski bend njegovog ne aka traži novog bubnjara. Fish se priklju uje bendu, te napokon preuzima tron rock božanstva, za koji je uvijek smatrao da mu pripada. Pritom vodi svoje puno mla e prijatelje iz benda na putovanje njihovih života ... Trajanje: 102 minute. Preporu ujemo starijima od 12 godina.

VIDEO IZLOG BIT E KRVI

(tri besplatne posudbe)

DOK NAS JACK POT NE RASTAVI Za karizmati nog ovisnika o tulumima Jacka Fullera (Ashton Kutcher) i šutljivu trgovkinju Joy McNally (Cameron Diaz), divlji vikend koji su igrom slu aja proveli zajedno u Las Vegasu trebao je po svim pravilima ostati samo mutna uspomena. To bi se i dogodilo da ovo dvoje Njujor anina nemaju potpisani vjen ani list kao šokantan podsjetnik na katastro$alnu ideju koja im se u najboljem stilu Las Vegasa, ve er ranije inila sasvim razumnom. Kako bi stvari bile još zanimljivije, ne samo da su Jack i Joy sklopili brak, ve su poslije toga zajedno osvojili nevjerojatnih tri milijuna dolara u kasinu. To nije, Jack ih je osvojio koriste i Joyinu kovanicu, na automatu na kojem je ona ve neko vrijeme igrala. Ili je bilo obrnuto? I iji su sada uop e ti novci?…

nema filmskog programa

etvrtak, 23.10. 19,30 Tribina premijera hrvatskog filma s gostima

TOP LISTA 1.

88 MINUTA

BAGRA

POŽUDA, OPREZ

BIT E KRVI

ZAUVIJEK DJEVERUŠA, NIKAD NEVJESTA

IMAŠ PETLJU

STRAH ISPOD MOSKVE

PLAN IGRE

JUMPER

10. TRANSMORFERSI

FILMSKA TOP LISTA “ME IMURSKIH NOVINA” 1.

VITEZ TAME

PLJA KA

KUNG FU PANDA

KRIMINALCI NA GODIŠNJEM

KRIVOTVORITELJI

SPEED RACER

MAMMA MIA

HANCOCK

WALL-E

KINO LIKA

Režija: Dalibor Matani Uloge: Krešimir Miki , Areta 'urkovi , Ivo Gregurevi

petak, 24.10. nema filmskog programa

subota, 25.10. nema filmskog programa

nedjelja, 26.10. nema filmskog programa

ponedjeljak, 27.10. nema filmskog programa

DOM KULTURE PRELOG

10. HORTON

US BOX OFFICE

subota, 25.10, nedjelja, 26.10.

BURN AFTER READING

TYLER PERRY’S THE FAMILY

RIGHTEOUS KILL

THE WOMEN (2008)

THE HOUSE BUNNY

TROPIC THUNDER

THE DARK KNIGHT

BANGKOK DANGEROUS

Ugradnja nove opreme

TRAITOR

Od petka 24. listopada do subote 1. studenoga 2008. nema filmskih projekcija zbog ugradnje nove kinoopreme.

10. DEATH RACE

19,00 MUMIJA GROBNICA ZMAJSKOG CARA avanturisti ki SF film

OBAVIJEST CZK

ME\IMURSKE NOVINE 21. listopada 2008.

OTVORENE TEHNOLOGIJE

Gimp - obrada fotografije u novoj verziji Gimp (GNU Image Manipulation Program), najpoznatiji program otvorenog koda za obradu rasterske gra ike dobio je novu verziju, 2.6. Gimp slovi kao najbolja alternativa komercijalnim rješenjima za obradu fotogra ija iako ga mnogi profesionalni korisnici teško prihva aju zbog ponešto druga ijeg na ina rada od poznatijih komercijalnih programa. Me utim, Gimp su prihvatili mnogi korisnici diljem svijeta i baza korisnika svakim danom raste. Gimp je multiplatformska aplikacija jer ju je mogu e koristiti na Linux, Windows i Mac OS operativnom sustavu. Nova ina ica Gimpa donosi najviše promjena “ispod haube”, ali dakako da ima i novosti vidljivih samom korisniku. Promjene su i na samom korisni kom su elju na koji

je bilo dosta pritužbi korisnika, ali kao što je uvijek slu aj sa zajednicom slobodnog softvera, pritužbe korisnika se vrlo brzo rješavaju i postaju prošlost. Od zna ajnih promjena treba naglasiti poboljšani alat za ru no selektiranje (Free Select Tool) i Brush alat koji je dobio nove korisne opcije. Mnogi ostali alati su tako er nadogra eni novim mogu nostima, a kompletan popis promjena mogu e je prona i na službenim stranicama Gimpa (www.gimp.org). Vrlo važna promjena je integracija GEGL frameworka koji e omogu iti vrlo detaljnu i kvalitetnu obradu slika bez gubljenja kvalitete slike. Ova promjena ne zna i 16-bitnu podršku, ali zna i korak bliže tome i u sljede oj verziji možemo o ekivati 16-bitnu podršku u Gimpu.

Ukoliko ste po etnik ili pak želite unaprijediti svoje vještine u Gimpu preporu amo video tutoriale Rolfa Steinorta, gospodina koji je prisustvovao na ovogodišnjem Slobodnom festivalu (www. slobodnifestival.info) i pokazao nam zbog ega je Gimp mo an alat. Video lekcije možete preuzeti sa stranice MeetTheGimp (www. meetthegimp.org). Autonomni centar (ACT www.actnow.hr) e Vam tako er pomo i u korištenju Gimpa, a možete i upisati te aj na kojem ete svladati mnoge osnovne i napredne vještine u korištenju Gimpa. (M. Leško)

KNJIŽNICA I ITAONICA “Nikola Zrinski” akovec, utorak 21. listopada 18.30 sati

Memoari generala Vinka Kneževi a od Sv. Helene U knjižnici i itaonici akovec u utorak, 21. listopada s po etkom u 18.30 sati biti e predstavljena deveta knjiga Sjevernohrvatskih tema dr. Zvonimira Bartoli a s podnaslovom Memoari podmarašala baruna Vinka Kneževi a od Sv. Helene &

Dosje Zrinski mauzolej. Ljubiteljima povjsti i kulture po prvi su put dostupni memoari generala Vinka Kneževi a uz popratnu studiju dr. Bartoli a. U drugom dijelu knjige objavljeni su dokumenti vezani uz Mauzolej

Zrinskih i borbi Matice hrvatske akovec devedesetih godina prošlog stolje a da se otkupi zemljište mauzoleja, na kojem je bilo - gnojište. O knjizi e govoriti: prof. #uro Vidmarovi i mr. Vladimir Legac te autor, dr. Zvonimir Bartoli .(j)

21. listopada 2008. ME\IMURSKE NOVINE

Piše Ivan Le ek Svako naše selo ima svoje male junake, ljude koji su žrtvovali svoje slobodno vrijeme da nešto naprave za svoje selo ili su po ne emu znani. Ovo je posve eno njima i njihovim selima. Pa makar je Vu etinec uz sam Mohokos, taj najviši vrh koji i spada pod selo, to selo i nije baš lako prona i. Ako se dolazi iz akovca, onda je odmah iza crkve Sveti Juraj na Bregu, s lijeve strane. Samo s lijeve strane. S desne je strane Pleškovec. I još nešto. Mohokos spaja dva vu etinska brega. Po kojima su se onda rasule vu etinske ku e. Ali i gdje su se valjale i povijesne razmirice onako s brijega na brijeg. A sve zato što se tu našlo i malo me imurskog jala. A u povijesti je to bilo ovako. Onaj južniji brijeg, ili kako ga oni zovu - prvi breg, bio je i ostao važna prometnica. A gdje se kre e više ljudi, tu je i ja i poriv da se naprave ljepše ku e te je to tako i bilo. Reklo bi se onako po doma i, više se daju videti. ak je došlo i do toga da su se na onom drugom brijegu bunili da im se put šljun a. Jer je to smetalo kravama. No, kako je nestalo krava, tako je i na drugi brijeg ipak stigao prvo šljunak, a onda i asfalt. Istina da je on danas na mnogim mjestima u raspadaju em stanju. I da vožnja baš i nije najljepša. No nešto drugo je ipak važnije. Onog starog jala kada oni s drugog brijega nisu htjeli dolaziti niti na zborove gra ana k onima prvima ipak je nestalo. Nestalo je pak i onoga kada su u lipnju gledali s brijega na brijeg kako je sve pokošeno i o iš eno. I tko je to bolje u inio. Danas toga nema. Kažu Vu etin ari i Vu etin arke da je puno toga nestalo u Vu etincu. Od onih starih obi aja i druženja pa do starih navika. Ali je došlo i puno novoga. Doselili mnogi u zadnje vrijeme u selo pa su donijeli i svoje navike. A oni stari baš i ne vole te nove navike koje tako narušavaju tradiciju ova dva prelijepa brega. Koja se tako lijepo vide i s varaždinskog mosta i daju prvu sliku me imurskih gorica.

Dvadesetogodišnji Franjo Pintari najbolji je sportaš Vu etinca. Igra nogomet za NK Me imurje. Kaže da nema namjeru napustiti Vu etinec

Pogled s “bogatijeg“ na drugi “siromašniji“ brijeg Vu etinca

MALA TEPEŠIJA po me imurskaj selaj II/1

Nigdar se nismo med sobom posvadili, sam smo se nej mortik negda dobro razmili

I to se može tu vidjeti. Sve ovo pred ku om oživi kada puše vjetar i vjetrenja a daje struju

Tu s visoka Japanci gledaju na akovec Sve pak je to doseljavanje po elo ovako. Prvo su oni iz akovca tu napravili vikendice. Zato jer je to bilo prvo pravo briježno mjesto, a jako blizu akovca. Onda im se tak dopalo s visoka gledati na akovec da su se po eli doseljavati. Jer tu imaju sve kao i u akovcu. Pak nisu priznali ništa od obi aja koje su stari imali. Tako su se malo gledali isprva poprijeko. Nisu mogli doma i

Ivanka Logožar k erka je znanoga kr mara ureka. - Vu etin ari se rado druže uz ašicu dobroga vina, kaže ona

ništa jako re i jer su ovi došljaci sve ljudi od ugleda. Pak im je to pomalo po elo i goditi. Jer su shvatili da su jako dobili na važnosti. I tako su u Vu etinec po eli dolaziti i zvu eni ljudi koji se nisu morali vu iti u Vu etincu. A nekada su zvu eni odlazili iz Vu etinca u svijet. Oni su bar uli kreket žaba, a da su ovi sada došli prije, uli bi ih kako u Rogozni kom potoku kreke u. Kona no, nekada je prestajanje kreketa žaba bio znak de kima da moraju napustiti ljubovanje sa svojim cura-

Mirko Ambruš, domar mjesnog doma: - To je mjesto našeg okupljanja pa se trudim da je ure eno i isto

Veronika i Josip Turk, gospodarstvo Turk: - K nama dolaze Rusi, esi, Nijemci, Slovaci, Japanci … da uživaju u miru ma. Danas tu nema žaba, ve samo mlaka za kišnih dana. Mlaka izme u dva brijega koja ih podsje a da jedino još tu kanalizaciju nemaju. Sve drugo je tu. A najviše mir. Toga pak na onom drugom brijegu prema Dragoslavcu ima jako puno. Toliko da ga Japanci, Nijemci i drugi na gospodarstvu Turkovih uzimaju še icama. Dolaze ljudi sa svih strana svijeta da uživaju u miru, dobroj hrani i ljepoti pogleda. Prema akovcu, Dragoslavcu i Okruglom Vrhu. Gledaju oni i prema Lopatincu na

Najstarija stanovnica Vu etinca Marija Medlobi (90) dobro se sje a vremena kada je na vu etinskom brijegu ljeti bila debela prašina, a potom debelo blato

vrh brijega i ude se kako su uspjeli tako majstorski srediti crkvu pa je oboriti. A vezano uz nju, tu je i jedna posebna uspomena. ak i malo smiješna. Ali za me imursku sliku i priliku normalna.

I strogo je pazila da Vu etin ari i oni iz okolnih sela ne drže novac u arapama. Jer onda nije bilo otrova za miševe pak je ovih bilo jako puno. Uglavnom, danas tu više nema banke, ali je ostala uspomena s imenom pa se taj dio zove Kasin breg. Sva ova pri a samo je ipak zbog crkve. Zna se da je crkva Sveti Juraj na Bregu. I svugdje se piše da je ona u Lopatincu. A Vu etin ari tvrde da je u Vu etincu. Pak je ak došlo do toga da su se i natpisne table selile. Pa je bila malo u Lopatincu, a malo u Vu etincu na ku nom broju 1. Došlo je do toga da su ak i table završile u velikoj grabi. Možda se zato i Božek rasrdil pak je cirkvu zrušil. No, kako izgleda, Vu etin ari su imalo pravo jer sada otpadni materijal iz srušene crkve završava kod njih. Zna i ipak je njihova. Mada neki zlobnici tvrde da su je namjerno srušili samo da bi imali materijal za izgradnju sportskog centra. U svojoj Rogoznici izme u dva brijega. Svima jednako daleko.

Kasin breg kao uspomena Još nekad davno imali su tu banku. Zvali su je jednostavno Kasa. A kako nekada bijaše, barem nešto, kao i sada, ta je banka bila strana.

Danijela Škrobar predsjednica je op inske udruge “Sport za sve”: - Moramo uklju iti još Vu etin ara u rekreaciju

Stjepan Ljubo Škrobar: - Ja imam sve zapisano o izgradnji kapelice Sv. Križa. Nek se zna za budu nost

TV ku e imaju pravo promjene programa

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR +ZG); ; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12:30 PARLAFON; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 15.05 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 TOP 20; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: TONY CETINSKI; 01.00 NO NI PROGRAM

05:35 Ružna ljepo ca, serija 06:25 Iggy Arbuckle, crtana serija 06:50 Power rangers, serija 07:15 Pepa praš i , crtana serija 07:35 Graditelj Bob, crtana serija 07:45 Roary, crtana serija 08:00 Pocoyo, crtana serija 08:30 Nova lova 10:30 Svi vole Raymonda, serija 11:00 Zakon ljubavi, serija 12:00 uvar pravde, serija 13:00 Vijes 13:15 Nikita, serija 14:15 Inspektor Rex, serija 15:15 Za arani grad 2, (2001., SAD, obiteljska komedija; Redatelj: Mary Lambert; Glume: Kimberly J. Brown ,Judith Hoag , Daniel Kountz ,Joey Zimmerman , Emily Roeske) 17:00 Vijes 17:15 Red Carpet Light, showbiz magazin 18:15 Zakon ljubavi, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Trenutak is ne, game show 21:00 Zlo es de ki 2, (SAD, 2003., komedija; Redatelj: Michael Bay; Glume: Mar n Lawrence, Will Smith, Jordi Moll?, Gabrielle Union, Peter Stormare, Theresa Randle) 23:05 Pod nož, serija (12) 00:10 Vijes 00:25 Seks i grad, serija 00:55 Seinfeld, serija 01:25 Život na sjeveru, serija 02:20 Carli na tajna, igrani lm 03:55 arobnice, serija 04:35 Nikita , serija 05:20 Kraj programa

00.15 Kunolovac, kviz 02.15 Desperado, igrani lm, akcijski ® 03.55 Reži me, dramska serija ® 04.45 Big Brother, show

13:15 14:15 14:40 16:40 16:45 17:20

08:00 08:02 09:00 11:15 12:15

16:00 17:00 17:10 18:10 18:40

14:10 14:12 14:20

NAJAVA PROGRAMA SPORTSKI ZOOM emisija o sportu VEKERICA jutarnji program VTV-a KOKTEL mozai na emisija GORI LAMPA emisija o narodnim obi ajima IROSKOP talk show ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi VEKERICA VIJESTI VTV-A ZASTUPNI KI KLUB U SVJETLU VJERE kontakt emisija

Danas pogledajte... Mali oglasi Snimka rukometne utakmice, ponavljanje Lola, serijski lm Vijes Sport ponedjeljkom, ponavljanje Dom 2, emisija o ure enju interijera Pylates & Yoga

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 17.25 Zabavni program 17.40 Dok. emisija 17.50 Glazbena emisija 18.00 Zabavni program 19.35 Glazbena emisija 20.00 Zabavni program 21.00 Koncert 23.00 Štemer, ameri ki lm 00.30 U dobrom društvu 01.15 TV raspored za nedjelju 01.20 TEST

7.05 Tv prodaja 7.05 Dje ji program 10.15 Uživajmo život, serija 10.45 Vražje nevjeste, dok. serija 11.35 Dadilja, hum. serija 12.05 Tv prodaja 12.35 Sretna linija 13.40 JAG, serija 14.35 Ostani sa mnom, lm 16.10 Savršeni divljaci, hum. serija 16.40 Obiteljsko bojište, hum. serija 17.10 Ekipa za o evid, serija 18.00 Svijet 18.30 Skriveni adu , serija 19.20 Navigator 19.50 Svijet 20.00 Obra un u japanskoj etvr , lm 21.55 Sivngeri 22.25 Jericho, serija 23.15 Stažis , hum. serija 23.45 Obitelj Soprano, serija 0.50 Krvava igra, lm

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Osveta, serija 11.50 Slatka tajna, serija 12.45 Tv prodaja 13.05 Popravljena krivnja, serija 14.05 Oprah show 15.00 Marina, serija 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Osveta, serija 18.00 Slatka tajna, serija 19.00 24 sata 20.00 Farma 21.00 Provjereno 22.00 Dr. House, serija 22.55 24 sata 23.15 Zakon i red: Odjel za žrtve, serija 0.10 Neustrašiva Jane, serija 1.00 Prijatelji, hum. serija 1.30 No na panorama

8.30 Dobar dan, Koroška ® 9.00 Videostranice 15.00 TV prodaja 15.30 Tjedni izbor 17.25 Koncert 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Primorski mozaik 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 TV igra 20.50 Ameri ka serija 22.20 Dokumentarna emisija 23.20 Ameri ki m 1.15 Serija 2.15 Dnevnik pograni ne TV 2.35 Videospotovi 3.20 Videostranice

6.35 Videostranice 10.15 Dje ji program 11.55 Tjedni izbor 13.00 Vijes 13.15 Tjedni izbor 15.55 Dokumentarna serija 16.30 Vijes 16.50 Šetnje po prirodi 17.05 Dokumentarna emisija 17.10 Knjiga mene nije briga 17.30 Skrivnos 17.40 Dokumentarna serija 18.45 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Me unarodna obzorja 20.55 Aktualno 22.00 Odjeci 22.45 Ameri ki lm 0.25 No ni program

UTORAK 28. listopada 2008.

08.50 Moji su roditelji izvanzemaljci, serija za djecu 05.55 Normalan život - emisija o 09.15 Beverly Hills, serija osobama s invaliditetom 09.57 Kino informator 06.45 TV kalendar 10.00 Antologija hrvatskog 07.00 Dobro jutro, Hrvatska glumišta: Gospar Lukša i 07.05 Vijes gospar Posro 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 11.30 Daleko od doma, serija za 07.35 Vijes mlade 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 12.00 Strani TV lm 08.35 Vijes 13.55 TOP 40 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 14.40 Prijatelji, hum. serija 09.10 Sve e bi dobro, 15.05 Dragi Johne, hum. serija telenovela 15.35 Crveni patuljak, hum. 10.00 Vijes serija 10.09 Vrijeme danas 16.10 Zvjezdane staze: Deep 10.10 Vijes iz kulture Space Nine, serija 10.15 Skrivena Azija, dok. serija 17.00 McLeodove k eri, serija 11.10 Oprah show 17.50 Županijske panorame 11.55 Burzovno izvješ e 18.10 Vrijeme 12.00 Dnevnik 18.15 Vijes na Drugom 12.13 Vrijeme 18.35 Drugi format 12.15 TV kalendar 19.20 Crtani lm 12.30 Opijeni ljubavlju, telenovela 19.25 Veliki odmor: Navrh jezika 13.20 Dan za danom, mozai no- 19.35 Veliki odmor - tema zabavna emisija 20.05 Uzmi ili ostavi, TV igra 14.30 Vijes + prijevod za gluhe 20.40 Vijes na Drugom 14.39 Vrijeme sutra 20.52 Vrijeme 14.45 Me u nama 21.00 Ugledni gospodin, ameri ki 15.35 Gorom jaše ki eni svatovi, lm emisija pu ke i predajne 22.50 Promet danas kulture 23.00 CSI: Las Vegas, serija (12) 16.10 Hrvatska uživo - Vijes 23.45 Kino informator 16.15 Hrvatska uživo 23.50 Osuda, serija (12) 17.30 Hrvatska uživo - Vijes 00.35 TV raspored 17.35 Danas na Zagreba koj burzi 17.37 HPB t 17.45 Najslabija karika, kviz 18.27 Promet danas 06.35 Cobra 11, krimi serija ® 18.35 Sve e bi dobro, 07.20 Spužva Bob Skockani, crtana telenovela serija 19.30 Dnevnik 08.15 Sam svoj majstor, hum. 19.57 Sport serija 20.02 Vrijeme 08.40 Korak po korak, hum. serija 20.15 Globalno sijelo ® 20.50 Cranford, serija 09.25 Kunolovac, kviz 21.50 HPB t 10.10 Puna ku a, hum. serija ® 21.55 Poslovni klub 10.35 Malcolm u sredini, hum. 22.25 Burzovno izvješ e serija ® 22.35 Otvoreno 11.05 Dadilja, hum. serija ® 23.35 Poslovne vijes 11.30 Reba, hum. serija ® 23.45 Dnevnik 3 12.00 Vijes , informa vna emisija 00.00 Vijes iz kulture 12.05 Exkluziv, magazin ® 00.10 Dosjei X, serija (12) 12.20 Ve era za 5, lifestyle emisija 00.55 CSI: Las Vegas, serija (12) ® 01.40 Osuda, serija (12) 12.50 Punom parom, kulinarski 02.25 McLeodove k eri, serija izazov ® 03.10 Oprah show 13.15 Obalna straža, akcijska 03.55 Skica za portret drama 04.10 Gorom jaše ki eni svatovi, 14.15 Cobra 11, krimi serija emisija pu ke i predajne 15.05 Magnum, akcijska serija kulture 16.05 Korak po korak, hum. serija 04.40 Globalno sijelo 16.35 Puna ku a, hum. serija 05.10 Opijeni ljubavlju, telenovela 17.05 Malcolm u sredini, hum. serija 17.30 Dadilja, hum. serija 18.00 Reba, hum. serija 06.40 TEST 18.30 Vijes , informa vna emisija 06.55 Najava programa 18.55 Exkluziv, magazin 07.00 Crtani lm 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 07.05 Nove pustolovine: Lucky 19.35 Punom parom, kulinarski Luke, crtana serija izazov 07.30 Crtani lm 20.00 Big Brother, show 07.40 Dje ak i vjeverica, crtana 21.00 Brija i 2, (komedija, 2004.; serija Redatelj: Kevin Rodney 08.05 Na kraju ulice Sullivan; Uloge: Ice Cube, 08.20 Na kraju ulice: Danica Sean Patrick Thomas, Eve) 08.25 Na kraju ulice: Crtani lm 23.00 Reži me, dramska serija 08.35 U ilica 00.05 Vijes , informa vna emisija 22:30 23:00 -------23:20 ---------------

21:45

18:35 18:40 19:00 19:10 20:00 20:05 21:00

22:00 22:40 23:45 00:00 00:15 00:25

19:00 19:10 19:20 20:00 21:00 21:20

IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI PROGRAM VIJESTI VTV-A PRAVO NA OBRANU serijski lm OGLEDALOM U BUDU NOST kontakt emisija GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama ZASTUPNI KI KLUB VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Me imurje danas Voice of America Glazba Pove alo, talk show Me imurje danas Gospodarski tjedan, gospodarski magazin Puls, gospodarske aktualnost Kanadski KZO, serijski lm Poslovne vijes Me imurje danas Voice of America Sutra na programu

8.30 Futsal 10.00 Nogomet 14.30 Tenis 17.30 Tenis, prijenos 18.00 Eurogoals 18.15 Tenis, prijenos 21.00 Boks, prijenos 23.00 Wa s

6.00 Poker 9.00 Normal 10.00 Reklamni program 13.00 Bundesliga aktuell 13.30 Reklamni program 14.00 DSF Bike 14.30 Sportquiz 18.30 Bundesliga aktuell 20.00 Rukomet, prijenos 22.00 Bundesliga Pur II 23.00 Sportquiz

08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Takeshin dvorac, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Rodney, hum. serija 18:00 Svijet prema Jimu, hum. serija 19:00 Hör mal, wer da hämmert! 20:00 Vijes 20:15 Dobrodošli 22:15 exklusiv 0.15 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Ekipa za o evid, serija 21.15 Dr. House, serija 22:15 Monk, serija 23:10 Zakon i red: Odjel za žrtve, serija 0.00 No ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Putovanje, lm 22:20 AKTE 08 23:20 24 Stunden 0.20 No ni program

H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 Soko Kitzbühel 22:45 Cobra 11, serija 23:35 MA 2412 0.00 No ni program

od 22.10.2008. do 28.10.2008.

PREGLED

TV (25.10. u 20.00 h, NOVA TV)

Kirsten Dunst

TV ku e imaju pravo promjene programa

sabora 13.45 Garaža

05:35 06:25 06:50 07:15 07:35 07:45 08:00 08:30 10:30 11:30 12:30 12:45 13:45 14:45 17:00 17:15 18:15 19:15 20:00 21:00 21:40 22:15

00:05 00:20 00:50 01:20 02:15 04:00 04:45

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12.30 LJUDI I IDEJE; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 MOVIE SHOW; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + INFO; 17.03 IZA POZORNICE (BACK STAGE); 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA F-13; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: PUSSYCAT DOLLS; 01.00 NO NI PROGRAM

Ružna ljepo ca, serija Iggy Arbuckle, crtana serija Power rangers, serija Pepa praš i , crtana serija Graditelj Bob, crtana serija Roary, crtana serija Pocoyo, crtana serija Nova lova Zakon ljubavi, serija uvar pravde, serija Vijes Nikita, serija Inspektor Rex, serija Zlo es de ki, igrani lm Vijes Operacija Trijumf, reality show Zakon ljubavi, serija Dnevnik Nove TV Pazi zid!, game show Lud, zbunjen, normalan, serija Bra ne vode, serija Snajper 2, (2002., SAD, akcija; redatelj: Craig R. Baxley; glume: Tom Berenger, Bokeem Woodbine and Erika Marozsán) Vijes Seks i grad, serija Seinfeld, serija Život na sjeveru, serija Jakobova ljestvica, horor arobnice, serija Kraj programa

21.00 Zaboravljeni slu aj, krimi serija 22.00 Kos , krimi serija 22.55 Grad uragana, krimi serija 00.00 Vijes , informa vna emisija 00.10 Dokaz krivnje, krimi serija 00.55 Kunolovac, kviz 02.55 Pomak vremena, (znanstveno-fantas ni, 2001.; Redatelj: Doug Campbell; Uloge: Corbin Bernsen, Beth Kennedy, Morgan Rusler, Jeanne Cooper, Adam Su on) 04.35 Big Brother, show

14:40 14:42 14:50 15:25 16:00 17:00 17:10 18:10 18:40 19:00 19:15 19:30 20:00 21:00 21:20 22:15 23:20 00:20 00:25 00:40 00:50

Danas pogledajte... Mali oglasi Gospodarski tjedan, ponavljanje Puls, ponavljanje Lola, serijski lm Vijes akove ki kutak, ponavljanje Zov prirode, emisija o lovu Pylates & Yoga Me imurje danas, informa vna emisija Voice of America Glazba Pri e iz života, emisija o ljudskim sudbinama Me imurje danas, informa vna emisija Partymaker, glazbena emisija Snimka koncerta Pravi Rodrigo, serijski lm Poslovne vijes Me imurje danas Voice of America Sutra na programu

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 17.25 Zabavni program 17.40 Dok. emisija 17.50 Glazbena emisija 18.00 Zabavni program 19.35 Glazbena emisija 20.00 Zabavni program 21.00 Film 23.25 U dobrom društvu 00.15 Koncert 01.15 TV raspored za nedjelju 01.20 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 JAG, serija 14.25 Obra un sa teroris ma, lm 16.05 Savršeni divljaci, hum. serija 16.35 Obiteljsko bojište, hum. serija 17.05 Ekipa za o evid, serija 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Trenuci pred katastrofu, dok. serija 21.00 Mali vragolani, dok. serija 21.35 Svingeri 22.05 Jericho, serija 22.55 Stažis , hum. serija 23.25 Obitelj Soprano, serija 0.20 Tvrda lekcija, lm

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Osveta, serija 11.50 Slatka tajna, serija 12.45 Tv prodaja 13.05 Popravljena krivnja, serija 14.05 Oprah show 15.00 Marina, serija 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Osveta, serija 18.00 Slatka tajna, serija 19.00 24 sata 20.00 Farma 20.50 U opasnos , lm 22.30 24 UR 22.50 Monk, serija 23.45 Neustrašna Jane, serija 0.40 Prijatelji, hum. serija 1.10 No na panorama

07:00 Tv prodaja 08:00 Zlatolaska 09:00 Dje ji program 12.00 Vijes 12.20 Dramski program 14.00 Humoris ne serije 18:00 Vijes 18:05 Kalejdoskop 19:00 Serija 20:00 Ameri ki lm 22:00 Francuska priredba 00:00 Slovenska jazz scena 00:45 Slovenski lm

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 07:00 Vijes 07:05 Dobro jutro 08:00 Vijes 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Sport 09:35 Crtani lmovi 10:20 Zlatko zakladko: regratov sirup, ponovitev 10:35 Knjiga mene briga 11:00 Dokumentarna emisija 11:30 Modro 12:00 Ljudje i zemlja 13:00 Vijes , sport, vrijeme 13:25 Umjetnost igre 13:50 Odpe pesniki 14:00 Dokumentarac mjeseca 15:10 Mostovi - Hidak 15:45 Crtana serija 16:05 Male sive celice, kviz 17:00 Novos , sport, vrijeme 17:35 Z vami 18:30 Loto 18:40 Cratani lmovi 18:55 Vrijeme 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Njema ki lm 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:05 Omizje

SRIJEDA 22. listopada 2008.

14.15 Potroša ki kod 05.55 Me u nama 14.45 Prijatelji, hum. serija 06.45 TV kalendar 15.10 Dragi Johne, hum. serija 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 15.40 Crveni patuljak, hum. 07.05 Vijes serija 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 16.10 Zvjezdane staze: Deep 07.35 Vijes Space Nine, serija 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 17.00 McLeodove k eri, serija 08.35 Vijes 17.50 Županijske panorame 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.10 Sve e bi dobro, telenovela 18.10 Vrijeme 18.15 Vijes na Drugom 09.55 Prozor u svijet 125 18.35 Scien a Croa ca 10.00 Vijes znanstveni forum 10.09 Vrijeme danas 19.05 Znanstvene vijes 10.10 Vijes iz kulture 19.20 Veliki odmor - Ta poli ká: 10.15 Skrivena Azija, dok. serija Policija 11.10 Oprah show 19.30 Veliki odmor: Ozljede 11.55 Burzovno izvješ e 19.50 Uzmi ili ostavi, TV igra 12.00 Dnevnik 20.25 Nogometna Liga prvaka 12.13 Vrijeme emisija 12.15 TV kalendar 12.30 Opijeni ljubavlju, telenovela 20.35 Nogometna Liga prvaka: Chelsea - Roma, 1. 13.20 Dan za danom, mozai nopoluvrijeme zabavna emisija 21.40 Nogometna Liga prvaka: 14.30 Vijes + prijevod za gluhe Chelsea - Roma, 2. 14.39 Vrijeme sutra poluvrijeme 14.45 Rije i život, religijski 22.35 Vijes na Drugom program 22.40 Vrijeme 15.35 Alpe-Dunav-Jadran 22.45 Nogometna Liga prvaka 16.10 Hrvatska uživo - Vijes emisija i sažeci 16.15 Hrvatska uživo 23.30 Promet danas 17.20 Hrvatska uživo - Vijes 17.25 Danas na Zagreba koj burzi 23.40 E-Ring, serija (12) 00.25 Kino informator 17.27 HPB t 00.30 Osuda, serija (12) 17.29 Prozor u svijet 125 01.15 TV raspored 17.40 Najslabija karika, kviz 18.22 Promet danas 18.30 Sve e bi dobro, telenovela 19.15 Loto 7/39 19.30 Dnevnik 06.45 Magnum, akcijska serija ® 19.57 Sport 07.35 Spužva Bob Skockani, 20.02 Vrijeme crtana serija 20.15 Luda ku a, TV serija 08.25 Sam svoj majstor, hum. 20.55 Cranford, serija serija 21.55 Proces 08.50 Korak po korak, hum. 22.25 Burzovno izvješ e serija ® 22.35 Otvoreno 09.35 Kunolovac, kviz 23.35 Poslovne vijes 10.20 Puna ku a, hum. serija ® 23.45 Dnevnik 3 10.50 Malcolm u sredini, hum. 00.00 Vijes iz kulture serija ® 00.10 Dosjei X, serija (12) 11.15 Dadilja, hum. serija ® 00.55 Hidden Asia, dok. serija 11.45 Reba, hum. serija ® 01.45 McLeodove k er, serija 12.10 Vijes , informa vna 02.30 Osuda, serija (12) emisija 03.15 Oprah show 12.20 Exkluziv, magazin ® 03.55 Skica za portret 12.30 Ve era za 5, lifestyle 04.10 Proces emisija ® 04.40 Alpe-Dunav-Jadran 13.00 Punom parom, kulinarski 05.10 Opijeni ljubavlju, telenovela izazov ® 13.25 Obalna straža, akcijska drama 14.20 Cobra 11, krimi serija 15.10 Magnum, akcijska serija 16.05 Korak po korak, hum. serija 16.35 Puna ku a, hum. serija 17.05 Malcolm u sredini, hum. serija 17.30 Dadilja, hum. serija 18.00 Reba, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 19.35 Punom parom, kulinarski izazov 20.00 Big Brother, show 06.40 TEST 06.55 Najava programa 07.00 Crtani lm 07.05 P elica Maja, crtana serija 07.30 Crtani lm 07.40 Obitelj Adams, crtana serija 08.05 Na kraju ulice 08.20 Ninin kutak 08.30 Crtani lm 08.35 U ilica 08.50 Ran kod Pikove sedmice, serija za djecu 09.15 Beverly Hills, serija 09.57 Kino informator 10.00 Prijenos sjednica Hrvatskog

Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 Nogomet, prijenos 22.40 Bez traga, serija 23.20 Ote , serija 0.00 No ni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance! 17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 Ku anice, serija 21:15 Pushing Daisies, serija 22:15 Samatha, hum. serija 22:45 Stažis , hum. serija 23.15 Tv Total 0.20 No ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Liga prvaka, prijenos 23.15 24 Studen 0.15 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Super dadilja 21.15 Raus aus den Schulden 22.15 Stern Tv 0.00 No ni program

08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Takeshin dvorac, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Rodney, hum. serija 18:00 Svijet prema Jimu, hum. serija 19:00 Hör mal, wer da hämmert! 20:00 Vijes 20:15 Heroji, serija 21.20 Smallville, serija 23.05 Flash Gordon, serija 0.00 No ni program

6.00 Poker 8.00 Bundesliga aktuell 11.30 Reklamni program 15.00 Sportquiz 17.30 Stoke 18.00 Bundesliga Hits 20.15 DSF Motor 21.45 Männer Tv 22.00 SmackDown 23.00 Sportquiz

NAJAVA PROGRAMA PRAVO NA OBRANU serijski lm VEKERICA jutarnji program VTV-a NARODNO VESELJE zabavna emisija U SVJETLU VJERE kontakt emisija OPASNE VEZE talk show VEKERICA VIJESTI VTV-A NINJA KORNJA E animirana serija LAKU NO HRVATSKA zabavna emisija RIJE ŽIVOTA duhovni program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI PROGRAM VIJESTI VTV-A KOKTEL SPECIJAL glazbena emisija HR TOP 20 glazbena emisija VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

9.00 Snooker 12.00 Motorrad 14.00 Tenis 17.30 Tenis, prijenos 19.40 Springreiten 20.40 Polo 21.15 Golf 22.45 Segeln

08:00 08:02 09:00 11:00 12:30 13:30 14:40 16:40 16:45 17:15 17:45 18:35 18:40 19:00 19:10 20:00 20:05 22:00 23:00 -------23:20 ---------------

06.15 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 11.55 12.00 12.13 12.15 12.30 13.20 14.30 14.39 14.45 15.35 16.10 16.15 17.30 17.35 17.37 17.45 18.27 18.35 19.30 19.57 20.02 20.15 21.55 22.25 22.35 23.35 23.45 00.00 00.10 00.55 01.40 02.25 03.10 03.40 05.15

06.40 06.55 07.00 07.05 07.30 07.40 08.05 08.20 08.35 08.50

Drugo mišljenje TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Sve e bi dobro, telenovela Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Skrivena Azija: Krisova nebeska snaga, dok. serija Tre a dob, emisija za umirovljenike Burzovno izvješ e Dnevnik Vrijeme TV kalendar Opijeni ljubavlju, telenovela Dan za danom, mozai nozabavna emisija Vijes + prijevod za gluhe Vrijeme sutra Normalan život - emisija o osobama s invaliditetom Mijenjam svijet Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Hrvatska uživo - Vijes Danas na Zagreba koj burzi HPB t Najslabija karika, kviz Promet danas Sve e bi dobro, telenovela Dnevnik Sport Vrijeme La nica Potroša ki kod Burzovno izvješ e Otvoreno Poslovne vijes Dnevnik 3 Vijes iz kulture Dosjei X, serija (12) Južnja ka dinas ja, serija Dr. House, serija (12) McLeodove k eri, serija Potroša ki kod La nica Opijeni ljubavlju, telenovela

TEST Najava programa Crtani lm Nove pustolovine: Lucky Luke, crtana serija Crtani lm Dje ak i vjeverica, crtana serija Na kraju ulice Na kraju ulice: arobna plo a (2. razred) U ilica Moji su roditelji izvanzemaljci, serija za djecu TV ku e imaju pravo promjene programa

00.50 02.50 03.40 04.20

05:35 06:25 06:50 07:15 07:35 07:45 08:00 08:30 10:30 11:00 12:00 13:00 13:15 14:15 15:15

17:00 17:15 18:15 19:15 20:00 21:00 23:30 23:45 00:15 00:45 01:40 03:25 04:10 05:00

05.00 VIJESTI (HR +ZG);05.05 RADIO DROBILICA;06.30 GLAS AMERIKE;07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI(ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI(HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12:30 SPORT RAPORT; 13.00 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 MUSIC NEWS - NEW YORK - LONDON; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: JENNIFER HUDSON; 01.00 NO NI PROGRAM

Ružna ljepo ca, serija Iggy Arbuckle, crtana serija Power rangers, serija Pepa praš i , crtana serija Graditelj Bob, crtana serija Roary, crtana serija Pocoyo , crtana serija Nova lova Svi vole Raymonda, serija Zakon ljubavi, serija uvar pravde, serija Vijes Nikita, serija Inspektor Rex, serija Za arani grad, (1998, SAD, obiteljska komedija; redatelj: Duwayne Dunham; Glume: Debbie Reynolds ,Judith Hoag ,Kimberly J. Brown, Phillip Van Dyke, Joey Zimmerman) Vijes Operacija Trijumf, reality show Zakon ljubavi, serija Dnevnik Nove TV Ne zaboravi s hove, glazbeni kviz Operacija Trijumf, reality show Vijes Seks i grad, serija Seinfeld, serija Život na sjeveru, serija Kellyjeva banda, drama arobnice, serija Nikita , serija Kraj programa

Almeida, Cheech Marin, Steve Buscemi, Quen n Taran no, Danny Trejo) 22.50 CSI, krimi serija 23.45 CSI: New York, krimi serija 00.40 Vijes , informa vna emisija Kunolovac, kviz CSI, krimi serija ® CSI: New York, krimi serija ® Big Brother, show

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 16.00 Glazbena emisija 17.25 Dok. emisija 18.10 Obrazovna emisija 18.35 Koncert ozbiljne glazbe 19.30 Los Cabaleros, prijenos iz KD V. Lisinskog 21.00 Obi ni ljudi, ameri ki lm 22.30 Koncert 23.15 TEST

14:45 14:47 14:50 15:25 17:00 17:10 17:40 18:10

Danas pogledajte... Mali oglasi Opasna spašavanja, ponavljanje 100% Me imursko, ponavljanje Vijes Pat pozicija, ponavljanje Od lonca do tanjura, ponavljanje Gile e svijet sporta, sportski pregled

08:00 09:00 11:00

13:30

12:00 13:00

NAJAVA PROGRAMA reportaža VEKERICA jutarnji program VTV-a HRVATSKO SRCE OD SJEVERA DO JUGA EUROPE putopisni serijal KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošte ene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe EUROMAXX TV magazin VEKERICA VIJESTI VTV-A PEVECOV KUTAK emisija pod

14:00 14:40 16:40 16:45

H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 Ekipa za o evid, serija 21:05 Ku anice, serija 21:50 Men in Trees, serija 22:35 Kriminalni iden tet, serija 23:20 Dexter, serija 0.00 No ni program

18:40

Me imurje danas Voice of America Glazba Sport ponedjeljkom, emisija o sportu Me imurje danas Snimka rukometne utakmice Gillete svijet sporta Poslovne vijes Me imurje danas Voice of Amerika Sutra na programu

Pilates & Yoga, crtani lm

17:45 18:35 18:40 19:00 19:10 20:00 20:05 21:00 21:30

22:20 23:10 -------23:30 ---------------

pokroviteljstvom SPORTSKI ZOOM emisija o sportu IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI PROGRAM VIJEST VTV-A KOKTEL mozai na emisija KVARNER INFO dokumentarna emisija GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama SPORTSKI ZOOM emisija o sportu VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

19:00 19:15 19:30 20:00 21:00 21:20 22:40 23:20 23:25 23:40 23:50

8.30 Motorsport 10.00 Rad 11.00 Snooker 14.45 Futsal 16.00 Snooker 18.00 Eurogoals 20.00 Kampfsport 23.00 Wa s

6.00 Poker 9.00 Doppelpass 11.00 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 Bundesliga Pur II 18.30 Bundesliga aktuell 19.45 Ha rick, prijenos 22.15 DSF Aktuell 22.45 Nogomet

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri

14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Bar7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi bara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 Osveta, serija 11.50 Slatka tajna, serija 12.45 Tv K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Renegade, prodaja 13.05 Popravljena krivnja, serija 14.05 lm 22:20 Toto & Harry 22:50 Focus TV 23:20 Oprah show 15.00 Marina, serija 15.55 Biser, Reži me, serija 0.20 No ni program serija 16.55 24 sata 17.05 Osveta, serija 18.00 Slatka tajna, serija 19.00 24 sata 20.00 Farma 21.00 Lepo je bi sosed, slovenska serija 21.40 Ružna Be y, serija 22.35 24 sata 22.55 Ženska 08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena džungla, serija 23.50 Kaliforniciranje, serija 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 0.30 Neustrašiva Jane, serija 1.20 Prijatelji, 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinhum. serija 1.50 No na panorama same Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 7.00 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.35 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles Dadilja, hum. serija 12.05 Tv prodaja 12.35 was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Tko Sretna linija 13.40 JAG, serija 14.35 Napoleon želi bi milijunaš? 21.15 Rach 22:00 Extra 23:30 dinamit, lm 16.10 Savršeni divljaci, hum. 30 Minuten Deutschland 0.00 No ni program serija 16.40 Obiteljsko bojište, hum. serija 17.10 Ekipa za o evid, serija 18.00 Svijet 18.30 Skriveni adu , serija 19.20 Navigator 19.50 Svijet 20.00 Aljaska u plamenu, lm 22.15 Jericho, 08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch serija 23.05 Stažis , hum. serija 23.35 Obitelj 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Soprano, serija 0.40 Cesta, lm Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Takeshin dvorac, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Rodney, hum. serija 18:00 Svijet prema Jimu, hum. serija 19:00 Hör mal, wer da hämmert! 20:00 Vijes 20:15 Die Kochpro s 21:15 Frauentausch 23:15 Cheaters 0.10 No ni program

7.30 Vremenska panorama 8.30 Alica (R) 9.00 Videostranice 11.00 Dje ji program 14.45 TV prodaja 15.15 Tjedni izbor 16.00 Videstranice 17.45 Neobi ne zgode Twistovih, serija 18.10 Jasno i glasno 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 Ameri ki lm 21.45 Tempirana bomba, dok. emisija 22.30 Brane Ron el izza odra 23.45 Dnevnik pograni ne TV 0.30 Videostranice ®

6.30 Tjedni izbor 9.00 Videostranice 13.00 Vijes 13.05 Tjedni izbor 16.00 Dobar dan, Koroška 16.45 Vijes 17.00 Crtani lmovi 17.20 Dogodovš ne u veseloj hos , crt. serija 17.30 Dolina na meji, emisija 18.30 LOTO 3x3 PLUS 18.40 Izvla enje Astra 18.45 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Sredozemlje, serija 21.00 Dokumentarna serija 21.55 Odjeci 22.45 Knjiga mene briga 23.00 Skrivnos 23.15 No ni program

PONEDJELJAK 27. listopada 2008. 09.15 Beverly Hills, serija 09.57 Kino informator 10.00 Antologija hrvatskog glumišta: Grižula 11.30 Daleko od doma, serija za mlade 12.00 Lisa and the Sabertoothed Tiger, igrani lm 13.35 Reprizni program 13.45 TOP 40 14.30 Prijatelji, hum. serija 15.05 Dragi Johne, hum. serija 15.35 Crveni patuljak, hum. serija 16.10 Zvjezdane staze: Deep Space Nine, serija 17.00 McLeodove k eri, serija 17.50 Županijske panorame 18.10 Vrijeme 18.15 Vijes na Drugom 18.35 Na rubu znanos 19.20 Crtani lm 19.25 Veliki odmor: Brlog 19.40 Veliki odmor - tema 20.05 Uzmi ili ostavi, TV igra 20.40 Južnja ka dinas ja, serija 21.30 Vijes na Drugom 21.42 Vrijeme 21.50 Dr. House, serija (12) 22.35 Promet danas 22.40 Garaža 23.15 Ciklus europskog lma: Prijevare, britanski lm 01.05 Kino informator 01.10 Osuda, serija (12) 01.55 TV raspored

06.05 06.55 07.45 08.15 08.40 09.25 10.10 10.35 11.05 11.35 11.40 12.20 12.50 13.15 14.10 15.05 16.05 16.35 17.05 17.30 18.00 18.30 18.55 19.05 19.35 20.00 21.00

Magnum, akcijska serija ® Spužva Bob Skockani, crtana serija Sam svoj majstor, hum. serija Korak po korak, hum. serija ® Puna ku a, hum. serija ® Kunolovac, kviz Malcolm u sredini, hum. serija ® Dadilja, hum. serija ® Reba, hum. serija ® Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin ® Ve era za 5, lifestyle emisija ® Punom parom, kulinarski izazov ® Obalna srtraža, akcijska drama Cobra 11, krimi serija Magnum, akcijska serija Korak po korak, hum. serija Puna ku a, hum. serija Malcolm u sredini, hum. serija Dadilja, hum. serija Reba, hum. serija Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija Punom parom, kulinarski izazov Big Brother, show Desperado, (akcijski, 1995.; Redatelj: Robert Rodriguez; Uloge: Antonio Banderas, Salma Hayek, Joaquim de

06.45 07.00

04.25 05.15 05.45

02.15

01.15

22.05 23.00 23.10 23.20 23.30

19.15 19.30 19.57 20.02 20.15 21.20

18.45

10.00 10.09 10.10 10.20 11.40 11.52 12.00 12.13 12.30 13.25 14.00 15.02 15.04 15.10 15.45 16.45 16.54 17.00

09.05 09.35

07.35 07.40 07.55 08.05

TV ku e imaju pravo promjene programa

05.00 RADIO BUDILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.00 HITOVI TJEDNA; 07.30 RECEPTI AKOVE KIH MLINOVA; 08.00 VIJESTI; 08.15 RADOSNA VIJEST; 09.00 EVERGREENCAJG; 10.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 10.05 HALO OLDTIMERI; 11.00 POLJOPRIVREDNA EMISIJA; 12.00 TJEDNIK; 12.45 JA SAM S VAMA U SVE DANE...; 13:00 HR AK INFO; 13.03 A SRCE KUCA; 13.15 ME IMURSKI MINULI CAJTI; 15.30 VIJESTIZA DOBAR TEK - REPRIZA; 16.30 VIJESTI (ZG); 16.35 LIGA 98; 18.30 VIJESTI(ZG); 18.35 FORMULA 13; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 AB POEZIJA; 00.00 Music Special: WILL YOUNG; 01.00 NO NI PROGRAM

07:10 Tomica i prijatelji, crtana serija 07:35 Yu-Gi-Oh GX, crtana serija 08:00 Supeheroj Spiderman, crtana serija 08:25 Iron Kid, crtana serija 08:50 Dora istražuje, crtana serija 09:20 Bratz, crtana serija 09:45 Automo v, auto moto magazin 10:15 Novac, buissnes magazin 10:45 Zakon ljubavi , serija 12:45 Spider man 2, igrani lm 15:10 Lud, zbunjen, normalan , serija 15:50 Bra ne vode , serija 16:30 Vijes 16:40 Moj tata je bolji od tvog tate, obiteljski show 18:10 Pazi zid! , game show 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Nad lipom 3 , humoris no glazbeni show 21:10 Najbolji neprijatelj, (2004., SAD, komedija; Redatelj: Barry Levinson; Glume: Rachel Weisz and Christopher Walken , Jack Black , Ben S ller i Amy Poehler) 23:00 Red carpet, showbizz magazin (18) 00:25 Svi mrze Chrisa, serija 01:20 Najbolji neprijatelji, igrani lm 02:55 Red carpet, showbizz magazin (18) 04:05 Kraj programa

03.50

23.45 01.45

22.45

Diaz, Max) CSI: Miami, kriminalis ka serija Kunolovac, kviz Smrtonosno oružje 2, igrani lm, akcijska komedija ® Opomena, igrani lm, akcijski ®

08:00 Weck Up 10:00 Zack! 10:30 Paare 11:00 Deich TV 11:30 8 milja, lm 13:20 Das weiß doch jedes Kind! 14:20 Grä n gesucht 15:30 Inspektor Rex, serija 16:30 Der Bulle von Tölz, lm 18:30 Vijes 19:05 Grä n gesucht 20:15 Vojna ekipa za o evid, serija 21:15 Zakon brojeva, serija 22:15 Sechserpack 22:45 Planetopia 23:30 Vojna ekipa za o evid, serija 0.30 No ni program

za djecu i mladež 14:15 Getrennte Wege, lm 16:00 Kyle XY 17:00 Doctor Who, serija 18:00 News me 18:10 Simpsoni, crtana serija 19:10 Galileo 20:15 Ljubav na brodu, lm 22.15 Best in show, lm 0.30 No ni program

18:00 18:30 18:55

15:40 16:35 17:00

15:10 15:11

15:27 15:30 15:35 16:30 17:00 17:30

NAJAVA PROGRAMA PEVECOV KUTAK emisija pod pokroviteljstvom TV ORDINACIJA emisija o zdravlju VJERA I NADA vjerski program VU SRCU TE NOSIM emisija o narodnim obi ajima EUROMAXX TV magazin YU-GI-OH animirana serija IZ PROŠLOSTI TV kalendar

Danas pogledajte… Mali oglasi Aktualno, ponavljanje Vinoteka, ponavljanje Tjedna kronika Od lonca do tanjura,

6.10 Jutarnji program 7.25 Program za djecu i mladež 12.30 Jamie Oliver 12.55 Moja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Freddie 14.45 Simpsoni 15.10 Smallville, serija 16:15 Što je sa Brianom?, serija 17:00 Alles Be y! 17:45 Ku anice, serija 18:25 Hitna

22:00 23:00 ---------------

21:00

20:05

19:30

19:00

19:30 20:00 20:30 22:00 23:45 00:15

18:00

ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošte ene osobe KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI glazbena emisija PRESSICA talk show IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

doma a kuharica Me imurje od A do Ž, ponavljanje Glazba Tjedna kronika 100 % me imursko Pjesme koje diraju dušu Tjedna kronika Sutra na programu

6.00 Motorrad, prijenos 9.00 Snooker 12.00 Tourenwagen, prijenos 13.30 Tenis, prijenos 15.30 Snooker, prijenos 17.15 Rukomet, prijenos 20.00 Futsal 21.00 Snooker, prijenos

7.30 Tv prodaja 8.00 Dje ji program 10.35 Školska košarkaška liga 11.35 Dokumentarna serija 12.35 Bra e i sestre, serija 13.30 Moto GP, prijenos utrke 15.15 Mo prirode, dok. serija 15.30 Muškarci u krošnjama, serija 16.25 Mary Poppins, lm 18.55 Vrijeme 19.00 24 UR 20.00 As tud not padu?! 21.40 Shark, serija 22.35 Zaboravljeni osje aji, lm 0.30 Ponovo kod roditelja, hum. serija 1.05 No na 08:00 Princ iz Bel Aira, hum. serija 09:00 Alles was zählt 11:30 Autopro s 12:00 Air panorama Race 14:00 Serije za djecu i mladež 15:40 Mein Garten 16:45 Mario Barth 17:45 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 7.30 Tv prodaja 8.00 Pustolovine, dok. Exclusiv Spezial 20:15 Rambo III, lm serija 9.00 Svi mrze Chrisa, hum. serija 22:10 Spiegel TV 22:55 Die große Report9.25 Blizanci, serija 9.55 Kod Stevenson- age 23:35 Prime Time, serija 23.55 No ni ima, serija 10.20 Serije za djecu i mladež program 11.20 Cybill, hum. serija 11.45 Prijatelji s obale, serija 12.25 Sretna linija 13.55 Kralj Quennsa, hum. serija 14.25 Frost: vrst alibi, lm 16.20 Gilmorice, serija 17.10 8.00 Dje ji program 11:00 Magic A ack Pobjeda, serija 18.10 Pazi kamera 18.40 11:15 Doug 12:15 Stanley 12:45 Higglystadt Potpuna preobrazba, dok. serija 19.30 Tv Helden 13.15 Crtani lmovi 14:15 Jacob’s Tuba 20.00 Bijeg iz bolnice, lm 21.35 Poli- Ladder, lm 15:35 Rat Race, lm 16:05 cajka na vrhu, serija 22.25 Šahovnica, lm Skunk Fu 16:20 Camp Lazlo 16:40 Typisch Andy! 17:45 Hotel Zack & Cody 19:15 Dis0.20 Zvjezdana vrata, serija neys Kuzcos Königsklasse 19:45 Hotel Zack & Cody 20:15 Sabata, lm 22:10 Zakon i red: Odjela za žrtve, serija 23:05 Autop10.00 TV vodi + turis ka središta sija, dok. serija 0.10 No ni program Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 17.25 Zabavni program 17.40 Dok. emisija 17.50 Glazbena emisija 18.00 Zabavni program 6.00 Poker 9.00 Bundesliga Pur 11.00 19.35 Glazbena emisija 20.00 Zabavni Doppelpass, prijenos 13.30 Motorsport, program 21.00 Cimarron Kid, ameri ki prijenos 15.30 DSF Reportaža 18.00 For lm 22.20 U dobrom društvu 23.10 Kon- mula 19.00 Ha rick 21.00 Bundesliga Pur cert 00.10 TEST 23.00 Bundesliga

7.30 Videostranice 10.30 Glazba 11.00 TV prodaja 11.30 Volim Lucy, serija 12.00 Naša pjesma 12.20 TV prodaja 12.55 Film za djecu i mladež 15.00 Sport nedjeljom 18.15 Videospotovi 19.30 Vijes 20.00 Ushuia, serija 20.45 Fraiser, serija 21.15 Taj život, serija 21.55 Ve er baleta 22.45 Dnevnik pograni ne TV 23.15 Videostranice

služba, serija 19.30 Newton 20:00 ZIB 20 20:07 Vrijeme 20:15 Oceanovih trinaest, 8.00 Dje ji program 9.55 Koncert 10.30 lm 22:45 ZiB Flash 22:55 Tatort, lm Divlje živo nje 10.55 Ozare 11.30 Serija za 00:25 Columbo, lm 0.55 No ni program djecu i mladež 12.00 Ljudi i zemlja 13.00 Vijes 13.10 Tjedni izbor 15.00 Videspotovi 16.05 Simpsoni 16.30 Vijes 16.50 Ameri ki lm 18.35 Izvla enje lota 18.45 07:45 Stažist, hum. serija 8:40 CineCrtani lm 19.00 Dnevnik 20.00 24, serija Tipp08:50 Gülcan und Collien ziehen aufs 20.45 Dokumentarna emisija 22.00 Vijes Land 09:50 Sarah & Marc 10:45 Disney 22.45 Ameri ki lm 0.25 No ni program Filmparade 10:55 Totem, lm 12:35 Film

NEDJELJA 26. listopada 2008.

07.25 Zebra trka ica, (Uloge: Bruce Greenwood, Hayden Pane ere, Najava programa Caspar Poyck, Gary TV kalendar Bullock, Wendie Malick, Vijes M. Emmet Walsh) Koncert - vrijeme baroka: 09.05 Leo, serija za djecu Krunidbena misa za 09.30 Nora Fora, TV igra za venecijanskog dužda djecu Giovannija Gabriellija 10.15 Na prvi pogled, serija za Opera box mlade Jelovnici izgubljenog 10.40 Kino informator vremena 10.45 Biblija Vijes 10.55 Osijek: Dan reformacije Vrijeme danas misa, izravni prijenos Vijes iz kulture 12.05 Športski prijenos ili Cadfael, mini serija snimka TV kalendar 15.00 Volim nogomet Burzovno izvješ e 18.15 Aki pjeva najljepše Dnevnik ljubavne pjesme, snimka Vrijeme koncerta Plodovi zemlje 19.20 Magazin Lige prvaka Split: More 19.55 HNL - emisija Nedjeljom u dva 20.15 HNL - prijenos Kulturni info 22.05 HNL - emisija Promet danas 22.20 Sportske vijes Mir i dobro Lijepom našom: Daruvar 22.25 Promet danas 22.30 Zašto demokracija?, Vijes dok. serija Vrijeme sutra 23.25 Dobro ugo ena ve er: Sve zbog Winn-Dixieja, Portret Sene Jurinac ameri ki lm Osniva i crkvenih redova: 00.25 Kino informator sv. Bernard iz Clairvouxa, 00.30 Osuda, serija (12) 01.15 TV raspored dok. serija -------- Talijanska nogometna Loto 6/45 liga Dnevnik Sport Vrijeme 1 pro v 100, kviz Odmori se, zaslužio si - TV 05.00 Big Brother, show 06.50 Valovi Havaja, reality serija drama (dvije epizode) ® Rizzi-bizzi 07.35 Jedna od de ki, Burzovno izvješ e humoris na serija Dnevnik 3 08.00 Ulica Sezam, crtana Vijes iz kulture serija Filmski klub: Monty 09.05 Bikeri s Marsa, crtana Python: Smisao života, serija (Uloge: Graham Chapman, 09.30 Lijepe žene, dramska John Cleese, Terry serija Gilliam, Terry Jones, 10.25 Velika o ekivanja, drama Eric Idle, Michael Palin, Carol Cleveland, Patricia 12.25 Ljubav iz snova, roman na komedija Quinn; Scenaris : skupina Monty Python - Graham 14.20 Vijes , informa vna emisija Chapman, John Cleese, Terry Gilliam, Terry Jones, 14.25 Gas do daske, igrani lm, akcijska komedija ® Eric Idle, Michael Palin; 16.10 Odred za isto u, Redatelji: Terry Jones i zabavna emisija Terry Gilliam) Filmski maraton: Nakaze, 16.45 Discovery: Opasni poslovi 2, dokumentarna ameri ki lm (12) serija Filmski maraton: 17.35 Exkluziv, magazin Majmunska maska, 18.30 Vijes , informa vna australsko-kan.-fran.-tal.emisija jap. lm 19.05 Kraljevi leda, Plodovi zemlje dokumentarna serija Split: More 20.00 Big Brother, show Glas domovine 21.00 Maska, (akcijska komedija, 1994.; Redatelj: Chuck Russell; Uloge: Jim Carrey, Peter TEST Riegert, Peter Greene, Mala sirena, crtana serija Amy Yasbeck, Cameron TV ku e imaju pravo promjene programa

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) +HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 13.00 CNN VIJESTI; 13.03 TUŽIBABA; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 17.00 HIT DANA; 17.03 KULTURNJAK; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.25 CRO TOP 5; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA SVIH VREMENA; 22.30 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: MASSIMO; 01.00 NO NI PROGRAM

05:35 Ružna ljepo ca, serija 06:25 Iggy Arbuckle, crtana serija 06:50 Power rangers, serija 07:15 Pepa praš i , crtana serija 07:35 Graditelj Bob, crtana serija 07:45 Roary, crtana serija 08:00 Pocoyo, crtana serija 08:30 Nova lova 10:30 Svi vole Raymonda, serija 11:00 Zakon ljubavi, serija 12:00 uvar pravde, serija 13:00 Vijes 13:15 Nikita, serija 14:15 Inspektor Rex, serija 15:15 Opasnost u pus nji, drama 17:00 Vijes 17:15 Operacija Trijumf, reality show 18:15 Zakon ljubavi, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Istraga, kriminalis ki magazin 21:15 Provjereno, informa vni magazin 22:15 Hitna 94, serija 23:20 Vijes 23:35 Seks i grad, serija 00:05 Seinfeld, serija 00:35 Život na sjeveru, serija 01:30 Vra t e se rode, serija 02:25 arobnice, serija 03:10 Nikita, serija 04:00 uvar pravde, serija 04:45 Kraj programa

izazov 20.00 Big Brother, show 21.00 Uvod u anatomiju, dramska serija 22.00 Ku anice, dramska serija (dvije epizode) 23.55 Vijes , informa vna emisija 00.05 Dokaz krinje, krimi serija 00.50 Kunolovac, kviz 02.50 Grad uragana, krimi serija ® 03.40 Kos , krimi serija ® 04.30 Zaboravljeni slu aj, krimi serija ® 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:00 Vrijeme 20:15 Dr. House, serija 21.05 Ekipa za o evid, serija 21.45 ZiB Flash 21.55 Wir sind Kaiser 22.40 Willkommen Österreich 23.40 Ja sam Earl, hu. Serija 0.00 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Cobra 11, serija 21:15 Ekipa za o evid, serija 22.15 Kos , serija 23.10 No ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Plötzlich Papa 21.15 Dr. Molly & Karl, serija 22.15 Vojna ekipa za o evid, serija 23.15 Zakon brojeva, serija 0.15 No ni program

00:00 00:05 00:20 00:30

21:20 23:00

14:15 14:17 14:20 14:55 16:00 17:00 17:10 18:10 18:40 19:00 19:15 19:30 20:00 21:00

Danas pogledajte... Mali oglasi Zov prirode, ponavljanje Snimka koncerta, ponavljanje Lola, serijski lm Vijes Pri e iz života, ponavljanje Obzori, emisija o kulturi Pylates & Yoga Me imurje danas Voice of America Glazba Vaše zdravlje Me imurje danas, informa vna emisija Snimka rukometne utakmice Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija Poslovne vijes Me imurje danas Voice of America Sutra na programu

22:00 23:00 -------23:20 ---------------

12:30 13:30 14:40 16:40 16:45 18:00 18:35 18:40 19:00 19:10 20:00 20:05 21:00 21:30

08:58 09:00 11:15 11:45

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA jutarnji program VTV-a NINJA KORNJA E animirana seija ZLATNI ISKORACI emisija povodom 50 godina Elektrostrojarske škole HR TOP 20 glazbena emisija ZAGRLJAJ LJEPOTE emisija o s lu života VEKERICA VIJESTI VTV-A TRZALICA glazbena emisija EUROPA TV magazin IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI PROGRAM VIJESTI VTV-A TV ORDINACIJA emisija o zdravlju LAKU NO HRVATSKA zabavna emisija GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama METAL EYE glazbena emisija VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

8.30 Wa s 10.00 Motorrad 11.00 Nogomet 14.00 Tenis, prijenos 18.15 Rallye, prijenos 18.45 Tenis, prijenos 21.00 Boks 23.00 Nogomet

Sportquiz 11.30 Reklamni program 13.00 Bundesliga aktuell 13.00 Reklamni program 15.00 Sportquiz 17.30 Poker 18.30 DSF Motor 20.30 Poker 22.30 Männer Tv 23.00 Sportquiz

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 JAG, serija 14.20 Napad na vodovod, lm 16.05 Savršeni divljaci, hum. serija 16.35 Obiteljsko bojište, hum. serija 17.05 Ekipa za o evid, serija 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Umorstva u Midsomeru: Slatka smrt, lm 21.50 Svingeri 22.20 Jericho, serija 23.10 Ja sam Earl, hum. serija 23.40 Obitelj Soprano, 08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 serija 0.40 Svadba, lm Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Takeshin dvorac, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske Rodney, hum. serija 18:00 Svijet prema Jimu, 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 hum. serija 19:00 Schau dich schlau! 20:00 Rukomet - Dukat premijer liga: Karlovac - Vijes 20:15 Zakon i red: Odjel za žrtve, serija Pore , prijenos 18.00 Zabavni program 19.35 21:10 Frauentausch 23:10 exklusiv 0.10 No ni Glazbena emisija 20.00 Zabavni program program 21.00 Film 23.25 U dobrom društvu 00.15 Koncert 01.15 TV raspored za nedjelju 01.20 TEST 6.00 Poker 8.00 Bundesliga aktuell 8.30

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Osveta, serija 11.50 Slatka tajna, serija 12.45 Tv prodaja 13.05 Popravljena krivnja, serija 14.05 Oprah show 15.00 Marina, serija 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Osveta, serija 18.00 Slatka tajna, serija 19.00 24 sata 20.00 Farma 20.50 Trenja 22.25 24 sata 22.40 Ekipa za o evid, serija 23.40 Neustrašiva Jane, serija 0.35 Prijatelji, hum. serija 1.05 No na panorama

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance! 17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 07:30 Tv prodaja 18:00 Vijes 18:05 Glazbeni 20:15 Popstars 21:15 Jana Ina & Giovanni 23:15 spomini z borisom kopitarjem 19:00 Z glasbo Tv Total 00:15 talk talk talk in s plesom ... 20:00 Dokumentarna serija 20:35 Ameri ki lm 22:35 Emisija nakon utakmice 23:30 Film 01:10 Infokanal

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Male sive celice 09:50 Crtani lm 09:55 Mi znamo 10:15 Berlin, Berlin, serija 10:40 Z vami 11:35 Omizje 13:00 Vijes , sport, vrijeme 13:15 Vojko Anzeljc 13:45 Piramida 15:00 Vijes 15:10 Mostovi – Hidak 15:40 Crtana serija 16:05 Dokumentarni lm 16:20 Jedanaesta škola 17:00 Novos , slovenska kronika, sport, vrijeme 17:30 Jasno i glasno 18:30 Žrebanje deteljice 18:40 Crtani lm 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Milijunaš z Jonasom 20:55 Tjednik 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:00 Knjiga mene briga 23:20 Koncert 00:55 Dnevnik

ETVRTAK 23. listopada 2008. 09.57 Kino informator 10.00 Prijenos sjednica Hrvatskog sabora 05.55 Rije i život, religijski 13.45 Garaža program 14.15 Proces 06.45 TV kalendar 14.45 Prijatelji, hum. serija 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 15.10 Dragi Johne, hum. serija 07.05 Vijes 15.40 Crveni patuljak, hum. 07.10 Dobro jutro, Hrvatska serija 07.35 Vijes 16.10 Zvjezdane staze: Deep 07.40 Dobro jutro, Hrvatska Space Nine, serija 08.35 Vijes 17.00 McLeodove k eri, serija 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 17.50 Županijske panorame 09.10 Sve e bi dobro, 18.10 Vrijeme telenovela 18.15 Vijes na Drugom 09.55 Prozor u svijet 125 18.35 Tekstura - emisija o 10.00 Vijes književnos 10.09 Vrijeme danas 19.20 Crtani lm 10.10 Vijes iz kulture 19.25 Veliki odmor: Kokice 10.15 Skrivena Azija, dok. serija 19.40 Veliki odmor: udesni 11.10 Oprah show bes jarij 11.55 Burzovno izvješ e 20.00 Paralele 12.00 Dnevnik 20.35 Dubrova ki tramvaj, dok. 12.13 Vrijeme lm 12.15 TV kalendar 21.10 Vijes na Drugom 12.30 Opijeni ljubavlju, 21.22 Vrijeme telenovela 21.30 Carstvo sunca, (Uloge: 13.20 Dan za danom, mozai noChris an Bale, John zabavna emisija Malkovich, Miranda 14.30 Vijes + prijevod za gluhe Richardson, Nigel 14.39 Vrijeme sutra Havers; Redatelj: Steven 14.45 Trenutak spoznaje Spielberg) --------Ris u Dinaridima, dok. lm 23.55 Promet danas 16.10 Hrvatska uživo - Vijes 00.00 Garaža 16.15 Hrvatska uživo 00.35 Šljam, hum. serija (18) 17.25 Hrvatska uživo - Vijes 01.05 Kino informator 17.30 Danas na Zagreba koj 01.10 Osuda, serija (12) burzi 01.55 TV raspored 17.32 HPB t --------18.25 Košarka, Euroliga: 17.34 Prozor u svijet 125 Cibona - Maccabi, prijenos 17.45 Najslabija karika, kviz --------Nogometni Kup UEFA 18.27 Promet danas 18.35 Sve e bi dobro, telenovela 19.30 Dnevnik 06.45 Magnum, akcijska serija ® 19.57 Sport 07.35 Bikeri s Marsa, crtana 20.02 Vrijeme serija 20.15 1 pro v 100, kviz 08.00 Spužva Bob Skockani, 21.20 dossier.hr crtana serija 22.10 Pola ure kulture 08.25 Sam svoj majstor, hum. 22.40 Burzovno izvješ e serija 22.50 Otvoreno 08.50 Korak po korak, hum. 23.35 Poslovne vijes serija ® 23.40 Kulturni info 09.35 Kunolovac, kviz 23.45 Dnevnik 3 10.20 Puna ku a, hum. serija ® 00.00 Vijes iz kulture 10.50 Malcolm u sredini, hum. 00.10 Dosjei X, serija (12) serija ® 00.55 Hidden Asia, dok. serija 11.15 Dadilja, hum. serija ® 01.45 McLeodove k eri, serija 11.45 Reba, hum. serija ® 02.30 Osuda, serija (12) 12.10 Vijes , informa vna 03.15 Oprah show emisija 04.00 dossier.hr 12.20 Exkluziv, magazin ® 04.45 Pola ure kulture 12.30 Ve era za 5, lifestyle 05.15 Opijeni ljubavlju, emisija ® telenovela 13.00 Punom parom, kulinarski izazov ® 13.25 Obalna straža, akcijska drama 06.40 TEST 14.20 Cobra 11, krimi serija 06.55 Najava programa 15.10 Magnum, akcijska serija 07.00 Crtani lm 16.05 Korak po korak, hum. 07.05 Nove pustolovine: Lucky serija Luke, crtana serija 16.35 Puna ku a, hum. serija 07.30 Crtani lm 17.05 Malcolm u sredini, hum. 07.40 Dje ak i vjeverica, crtana serija serija 17.30 Dadilja, hum. serija 08.05 Na kraju ulice 18.00 Reba, hum. serija 08.20 Danica 18.30 Vijes , informa vna 08.25 Crtani lm emisija 08.35 U ilica 18.55 Exkluziv, magazin 08.50 My Parents are Aliens, 19.05 Ve era za 5, lifestyle serija za djecu emisija 09.15 Beverly Hills, serija 19.35 Punom parom, kulinarski

TV ku e imaju pravo promjene programa

20.00 22.10

00.00 00.10 01.45 03.45

05:35 06:25 06:50 07:15 07:35 07:45 08:00 08:30 10:30 10:55 11:55 12:55 13:10 14:10 15:10 17:00 17:15 18:15 19:15 20:00 21:20

23:05 23:20

Ružna ljepo ca, serija Iggy Arbuckle, crtana serija Power rangers, serija Pepa praš i , crtana serija Graditelj Bob, crtana serija Roary, crtana serija Pocoyo, crtana serija Nova lova Svi vole Raymonda, serija Zakon ljubavi, serija uvar pravde, serija Vijes Nikita, serija Inspektor Rex, serija Karate pas, akcijska komedija Vijes Operacija Trijumf, reality show Zakon ljubavi, serija Dnevnik Nove TV Moj tata je bolji od tvog tate, obiteljski show Veliki potez, (2001., SAD, komedija; Redatelj: Tim Hill; Glume: Alex d. Linz, Zena Grey, Josh Peck) Vijes Zaljubljeni dje ak, (2001., SAD, komedija; Redatelj: Blair Hayes; Glume: Jake Gyllenhaal, Swoosie Kurtz, Marley Shelton, Danny Trejo) Pogrešno skretanje, triler Karate pas, igrani lm Nikita, serija Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI; 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 13:00 CNN VIJESTI; 13.03 MOJ AUTO; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 TOP 5 MUSIC NEWS; 15.00 CNN VIJESTI; 16.16 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.30 ZLEVANKA REPRIZA; 19.00 HIT DANA; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 ELECTRONIC DISCOVERY; 00.00 Music Special: OASIS; 01.00 NO NI PROGRAM

00:55 02:55 04:30 05:15

izazov Big Brother, show Šupljoglavci, (komedija, 1994.; Redatelj: Michael Lehmann; Uloge: Brendan Fraser, Steve Buscemi, Adam Sandler, Chris Farley, Michael McKean, Judd Nelson, Joe Mantegna) Vijes , informa vna emisija Panika u zraku, akcijski triler Kunolovac, kviz Šupljoglavci, igrani lm, komedija ® serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:00 ZIB 6.55 Tjedni izbor 10.00 Dje ni program 13.00 20 20:07 Vrijeme 20:15 1 pro v 100 21.10 Vijes 14.00 Tjedni izbor 16.00 Mostovi - Hi- Starmania, prijenos 22.35 ZiB Flash 22.45 dak 16.45 Vijes 17.00 Divlja ma ka, am. seri- Starmania 23.05 No ni program ja 17.25 Iz putne torbe 17.55 Dokumentarna serija 18.30 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Ameri ki lm 21.30 Homo turis cus 22.15 Vijes 23.00 Pono ni klub 0.20 No ni 07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 program Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance! 17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 James Bond: Zlatno oko, lm 23.00 Galileo Mystery 23.50 Focus Tv 0.50 No ni program

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 JAG, serija 14.15 Delikvent, lm 16.05 Savršeni divljaci, hum. serija 16.35 Obiteljsko bojište, hum. serija 17.05 Ekipa za o evid, serija 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Kao Mona Lisa, lm 21.45 Skins, serija 22.40 Strah, lm 0.15 Hex, serija

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 17.25 Zabavni program 17.40 Dok. emisija 17.50 Glazbena emisija 18.00 Zabavni program 19.35 Glazbena emisija 20.00 Zabavni program 21.00 Film 23.25 U dobrom društvu 00.15 Koncert 01.15 TV raspored za nedjelju 01.20 TEST

Danas pogledajte... Mali oglasi Obzori, ponavljanje Partymaker, ponavljanje Lola, serijski lm Vijes Vaše zdravlje, ponavljanje Boja novca, nancijski magazin Pylates & Yoga Me imurje danas, informa vna emisija Voice of America Glazba Ve eras uživo..., zabavna emisija Me imurje danas, informa vna emisija Ve eras uživo..., zabavna emisija Trzalica, glazbena emisija Igrani lm Poslovne vijes Me imurje danas Voice of America Sutra na programu

14:30 14:32 14:35 15:00 16:00 17:00 17:10 18:10 18:40 19:00 19:15 19:30 20:00 21:00 21:20 21:50 22:50 00:20 00:25 00:40 00:50

08:00 08:01 09:00 11:15 11:45 12:15 12:45 13:15 13:45 14:40 16:40 16:45 17:15 18:35 18:40 19:00 19:10 20:00 20:05 21:00 21:30 22:00 22:30 23:00 -------23:20 ---------------

NAJAVA PROGRAMA TV ORDINACIJA emisija o zdravlju VEKERICA jutarnji program VTV-a YU-GI-OH animirana serija AUTO MOTO NAUTIC VISION emisija o automobilizmu PULS TV magazin ARTS 21 magazin o umjetnos LAKU NO HRVATSKA zabavna emisija IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI glazbena emisija VEKERICA VIJESTI VTV-A AUTO MOTO NAUTIC VISION emisija o automobilizmu ZAGRLJAJ LJEPOTE emisija o s lu života IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI PROGRAM VIJESTI VTV-A KOKTEL mozai na emisija ŠKOLSKA LIGA emisija o sportu GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu MOJA ISTRA dokumentarna emisija VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

9.00 Nogomet 13.00 Motorrad, prijenos 16.00 Tenis, prijenos 17.30 Nogomet 18.30 Rallye, prijenos 19.00 Tenis, prijenos 21.00 Poker 22.00 Kra sport 23.00 Eurogoals

6.00 Poker 10.00 Reklamni program 13.00 Bundesliga aktuell 13.30 Reklamni program 14.00 Stoke 14.30 Sportquiz 17.30 Skat 18.30 Bundesliga aktuell 20.15 DSF Reportaža 21.15 Nogomet 22.30 Ha rick

08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Takeshin dvorac, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Rodney, hum. serija 18:00 Svijet prema Jimu, hum. serija 19:00 Hör mal, wer da hämmert! 20:00 Vijes 20:15 Waterworld, lm 22.20 Univerzalni vojnik, lm 0.55 No ni program

1.15 Dnevnik prekograni ne TV 3.20 Video- 05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod stranice Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv 20:00 Vijes 20:15 Die Hit Giganten 22.45 prodaja 10.55 Osveta, serija 11.50 Slatka Sechserpack 23.15 Mannsbilder 23.45 No ni tajna, serija 12.45 Tv prodaja 13.05 Poprav- program ljena krivnja, serija 14.05 Oprah show 15.00 Marina, serija 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Osveta, serija 18.00 Slatka tajna, serija 19.00 24 sata 20.00 Farma 21.05 Taksi, lm 08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vre23.15 24 UR 23.35 Bez traga, serija 0.30 Os- mena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe veta iz bijesa, lm 2.15 No na panorama mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Der Deutsche Comedypreis 23.00 Pochers Party 23.30 No ni program

7.30 Videostranice 8.30 Mostovi - Hidak 9.00 Videospotovi 11.00 TV prodaja 11.30 Dje ji program 13.00 Videostranice 16.35 TV prodaja 17.05 Dokumentarna serija 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Vic za Jurja 18.50 Minijature 19.00 Videospotovi 20.00 Ameri ki lm 21.30 Praksa, serija 22.15 Ameri ki lm 23.15 Jazz u Sloveniji

PETAK 24. listopada 2008. 14.10 Dokuteka - Vanja Kavuri 14.45 Prijatelji, hum. serija 15.10 Dragi Johne, hum. serija 05.55 Trenutak spoznaje 15.40 Crveni patuljak, hum. 06.45 TV kalendar serija 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 16.10 Zvjezdane staze: Deep 07.05 Vijes Space Nine, serija 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 17.00 McLeodove k eri, serija 07.35 Vijes 17.50 Županijske panorame 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 18.10 Vrijeme 08.35 Vijes 18.15 Vijes na Drugom 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 18.35 Posebni dodaci, emisija o 09.10 Sve e bi dobro, telenovela lmu 09.55 Prozor u svijet 125 19.20 Crtani lm 10.00 Vijes 19.25 Veliki odmor - Glazbeceda: 10.09 Vrijeme danas Kvintet 10.10 Vijes iz kulture 19.35 Veliki odmor: Glazba i 10.15 Skrivena Azija, dok. serija umjetnost 11.10 Oprah show 20.00 Eureka, serija 11.55 Burzovno izvješ e 20.50 Vijes na Drugom 12.00 Dnevnik 21.05 Turis ki cvijet - kvaliteta 12.13 Vrijeme za Hrvatsku, prijenos 12.15 TV kalendar 22.35 Promet danas 12.30 Opijeni ljubavlju, telenovela 22.40 Sedam razdoblja rocka, 13.20 Dan za danom, mozai nodok. serija zabavna emisija 23.40 Commander: The Devil 14.30 Vijes + prijevod za gluhe You Know, mini-serija (12) 14.39 Vrijeme sutra 01.45 Kino informator 14.45 Glas domovine 01.50 Zvjezdane staze: Deep 15.10 Znanstvena pe ca Space Nine, serija 15.40 Drugo mišljenje 02.35 Zvjezdane staze: Deep 16.15 Hrvatska uživo - Vijes Space Nine, serija 16.20 Hrvatska uživo 03.20 Zvjezdane staze: Deep 17.35 Hrvatska uživo - Vijes Space Nine, serija 17.40 Danas na Zagreba koj burzi 04.05 Zvjezdane staze: Deep 17.42 HPB t Space Nine, serija 17.44 Prozor u svijet 125 04.50 Zvjezdane staze: Deep 17.55 Iza ekrana Space Nine, serija 18.25 Promet danas 05.35 TV raspored 18.35 Sve e bi dobro, telenovela 19.30 Dnevnik 19.57 Sport 20.02 Vrijeme 20.15 Heroji Vukovara: Slavonska i 05.15 Big Brother, show Hercegova ka, dok. serijal 06.45 Magnum, akcijska serija ® 21.25 Fatalni preljub, ameri ko07.35 Bikeri s Marsa, crtana britanski lm (12) serija 23.15 Lica nacije 08.00 Spužva Bob Skockani, 00.05 Poslovne vijes crtana serija 00.10 Burzovno izvješ e 08.25 Sam svoj majstor, hum. 00.15 Dnevnik 3 serija 00.30 Vijes iz kulture 08.50 Korak po korak, hum. 00.40 Dosjei X, serija (12) serija ® 01.25 Filmski maraton: Dan kad se 09.35 Kunolovac, kviz fra aju poniji, francusko10.20 Puna ku a, hum. serija ® ameri ki lm (12) 10.50 Malcolm u sredini, hum. 03.05 Filmski maraton: serija ® Operaterka, igrani lm 11.15 Dadilja, hum. serija ® 04.45 McLeodove k eri, serija 11.45 Reba, hum. serija ® 05.30 Opijeni ljubavlju, telenovela 12.10 Vijes , informa vna emisija 12.20 Exkluziv, magazin ® 12.30 Ve era za 5, lifestyle emisija ® 13.00 Punom parom, kulinarski izazov ® 13.25 Obalna straža, akcijska drama 14.20 Cobra 11, krimi serija 15.10 Magnum, akcijska serija 16.05 Korak po korak, hum. serija 16.35 Puna ku a, hum. serija 17.05 Malcolm u sredini, hum. serija 17.30 Dadilja, hum. serija 18.00 Reba, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 19.35 Punom parom, kulinarski 06.40 TEST 06.55 Najava programa 07.00 Crtani lm 07.05 Nove pustolovine: Lucky Luke, crtana serija 07.30 Crtani lm 07.40 Dje ak i vjeverica, crtana serija 08.05 Na kraju ulice 08.20 arobna plo a (U imo engleski) 08.35 U ilica 08.50 My Parents are Aliens, serija za djecu 09.15 Beverly Hills, serija 09.57 Kino informator 10.00 Prijenos sjednica Hrvatskog sabora 13.40 Slikovnica

06.20 Znanstvena pe ca 06.50 Iza ekrana 07.20 TV kalendar 07.35 Nebeski vrt, dok. serija 08.00 Vijes 08.15 Kinoteka - lmovi Johna Forda: Karavana hrabrih, ameri ki lm 09.40 Skica za portret 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Ku ni ljubimci 10.50 Veterani mira, emisija za branitelje 11.50 Burzovno izvješ e 12.00 Dnevnik 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.35 Opijeni ljubavlju, telenovela 13.20 Prizma, mul nacionalni magazin 14.05 Duhovni izazovi 14.40 Reporteri: Teror u zraku 15.55 Euromagazin 16.30 Vijes 16.39 Vrijeme sutra 16.40 Hrvatska kulturna baš na 16.55 Prozor u svijet 125 17.00 Svirci moji, glazbena emisija 17.30 Promet danas 17.40 Škrinja: Sunce 18.35 TV Bingo show 19.15 Loto 7/39 19.30 Dnevnik 19.57 Sport 20.02 Vrijeme 20.15 Ples sa zvijezdama, 1. dio 21.10 Ples sa zvijezdama, 2. dio 22.10 Ciklus Jamesa Bonda: Samo dvaput se živi, (Uloge: Sean Connery, Tetsuro Tamba, Donald Pleasance, Teru Shimada; Redatelj: Lewis Gilbert) 00.05 Burzovno izvješ e 00.10 Dnevnik 3 00.25 Vijes iz kulture 00.40 Ciklus horora: Lake Placid, igrani lm 02.05 Filmski maraton: Pravilo o 100 milja, igrani lm -------- Filmski maraton: Zatvorske igre, igrani lm pomak sata - u 03.00 je 02.00 04.05 Skica za portret 04.20 Škrinja: Sunce 05.10 Opijeni ljubavlju, telenovela 05.55 Reporteri: Teror u zraku 07.05 Euromagazin

07.25

06.45 07.00 07.05

07.50 08.15 08.20 08.35 08.45 09.15 09.30

TEST Najava programa Disneyjevi cr i: Miki i prijatelji Disneyjevi cr i: Kuzco careva nova škola Žutokljunac Danica arobna plo a Ninin kutak Pripovjeda Veliki odmor: Brlog Veliki odmor - Navrh jezika: Dobro došli! TV ku e imaju pravo promjene programa

09.40 09.55 10.50 10.55 11.45 12.30 13.00 13.55

15.25 16.00 16.50 17.25 19.25 20.00 21.45 22.20 23.20 23.25 23.30 23.35 00.55

06.30 06.55 07.20 07.45 08.50 09.15 10.05 10.55 12.50 12.55 14.50

15.55 17.55 18.30 19.05 19.30 20.00

21.45

23.45

12:00 12:30 14:00 15:10

08:00 08:01 09:00 09:30 10:00

14:50 14:52 14:55 15:20 17:00 17:10

NAJAVA PROGRAMA KOKTEL mozai na emisija ŠKOLSKA LIGA emisija o sportu RIJE ŽIVOTA duhovni program DOKUMENTARNI PROGRAM snimka koncerta GOSPODARSKI TJEDAN magazin NARODNO VESELJE zabavna emisija IROSKOP talk show U DOBROM DRUŠTVU zabavna emisija

Danas pogledajte… Mali oglasi Boja novca, ponavljanje Ve eras uživo..., ponavljanje Vijes Aktualno

djecu i mladež 12.30 Jamie Oliver 12.55 Moja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Freddie 14.45 Simpsoni 15.10 Smallville, serija 16:15 Što je sa Brianom?, serija 17:00 Alles Be y! 17:45 Ku anice, serija 18:25 Hitna služba, serija 19.30 Newton 20:00 ZIB 20 20:07 Vrijeme 20:15 Tko želi bi milijunaš? 21.45 ZiB Flash 21.55 Stadt der Engel, lm 23.40 No ni program

07:40 Stromberg 08:50 Dr. Psycho 09:50 Simply the Best 10:45 Elton vs. Simon 11:45 switch 12:15 Family Guy 12:45 Futurama 13:10 American High 13:40 American Campus 14:05 Malcolm u sredini, hum. serija 15:00 Stažist, hum. serija 16:00 Deine Chance! 17:00 U20 18:10 Simpsoni, crtana serija 19:10 talk talk talk 20:15 Virtuosity, film 21.55 Tv total 23.15 No ni program

08:00 alphateam 11:00 Dobar dan, ujak Doc! 12:00 Deal or no Deal 13:00 Best of Talk 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 automagazin 17:30 Lenßen & Partner 18:00 AllesTester im Einsatz 18:30 Vijesti 18:40 Magazin 19:15 Deal or no Deal 20.15 Bombon, film 22:05 Genial daneben 23:05 Die Wochenshow 0.00 No ni program

08:45 Exclusiv 08:55 Explosiv 09:25 Dobra, loša vremena 12:00 Crtani filmovi 13:50 Dokumentarni film 15:20 Die 90er Show 16:45 Unglaublich! 17:45 Die 10 schrägsten Promi-Pärchen 18:45 Vijesti 19:03 Vrijeme 19:05 Explosiv 20:15 Das Supertalent 21.15 Ab durch die Wand 23.25 No ni program

07:10 Vodeni štakori, crtani film 09:00 XFactor 11:00 Oliver’s Twist 12:30 Um Kopf und Kragen, film 14:15 Mrtav kao ja 16:05 Smallville, serija 18:00 Das A-Team 20:00 Vijesti 20:15 Maršal, film 22.25 Agencija, film 0.25 No ni program

18:00

19:00 19:10

19:30 20:00 23:45 00:15 00:25

16:10 17:10 18:15 18:35 18:40 19:00 19:35 20:05

21:05 21:40 -------22:00 --------

OTVORENI STUDIO kontakt emisija HR TOP 20 glazbena emisija VJERA I NADA vjerski program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A PAT POZICIJA zabavna emisija EUROPSKI DNEVNIK TV magazin HRVATSKO SRCE OD SJEVERA DO JUGA EUROPE putopisni serijal EUROMAXX TV magazin VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar NO NA MORA kontakt emisija VIDEOSTRANICE

Zagrljaj ljepote, emisija o kulturi življenja Vijes Vinoteka, emisija o kulturi pijenja vina Glazba Pjesme koje diraju dušu Auto moto nau c vision Vijes Sutra na programu

6.00 Poker 10.45 DSF Reportaža 11.45 10.00 TV vodi + turis ka središta Normal 12.15 Hattrick 14.30 Sportquiz Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena 17.00 Tenis, prijenos 19.00 Watts 20.00 emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 17.25 Formula 21.30 Männer Tv 22.00 SmackZabavni program 17.40 Dok. emisija 18.00 Down Zabavni program 19.35 Glazbena emisija 20.00 Film 21.30 Koncert 00.30 U dobrom društvu 01.20 TV raspored za nedjelju 01.25 TEST 7.00 Motorrad, prijenos 10.30 Snooker 12.30 Nogomet 13.30 Tenis, prijenos 15.15 Rad, prijenos 17.00 Tenis 20.30 Snooker, 6.10 Jutarnji program 7.25 Program za prijenos 0.00 Kampfsport

7.30 Tv prodaja 8.00 Pustolovine, dok. serija 9.00 Svi mrze Chrisa, hum. serija 9.25 Blizanci, serija 9.55 Kod Stevensonima, serija 10.20 Serije za djecu i mladež 11.20 Cybill, hum. serija 11.45 Prijatelji s obale, serija 12.25 Sretna linija 13.55 Kralj Quennsa, hum. serija 14.25 Moj prijatelj, lm 16.15 Gilmorice, serija 17.10 Pobjeda, serija 18.10 Pazi kamera 18.40 Povratak u Jericho, dok. serija 19.30 TV Tuba 20.00 Veliki lažljivac, lm 22.00 Las Vegas, serija 22.50 Bookies, lm 0.45 Zvjezdana vrata, serija

7.30 Tv prodaja 8.00 Dje ji program 10.40 Nagon za ubijanje, dok. serija 11.40 Tragovi, dok. serija 12.40 As tud not padu?! 14.20 Ordinacija, serija 15.20 Zlo ini pred ku nim pragom, serija 16.15 Slatki novembar, lm 18.20 Desetka 18.55 Vrijeme 19.00 24 sata 20.00 Uzmi ili ostavi 20.55 Dnevnik Bridget Jones, lm 23.05 Dexter, serija 0.10 Nešto zlobno, lm 2.00 No na panorama

7.30 Videostranice 8.00 TV prodaja 8.30 Tjedni izbor 9.00 TV prodaja 9.30 Tjedni izbor 11.00 Dje ji program 12.30 Film za djecu i mladež 14.00 Videospotovi 15.50 Tv prodaja 16.30 Videostranice 18.00 Gradi Peyton, serija 18.45 Glazba 20.00 Ameri ki lm 21.40 Oliver Twist, serija 22.30 Koncert subotnjih no i 0.50 Dnevnik prekograni ne TV 1.10 Videostranice

7.00 Tjedni izbor 10.20 Film za djecu i mladež 11.45 Pono ni klub ® 12.55 Vijes 13.30 Tjedni izbor 14.35 Ameri ka humoris na serija 14.55 Caroline u metropoli, serija 15.20 Emisija TV Koper Capodistria 15.50 Alica 16.30 Vijes 16.45 Crtana serija 17.10 Na vrtu, emisija 17.35 Ozare 17.40 Doma e viže 18.10 Slovenski magazin 18.40 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Ameri ki lm 21.40 Velika imena maloga ekrana 22.45 Vijes 22.55 Serija 23.40 No ni program

SUBOTA 25. listopada 2008.

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 RECEPTI; 10.00 VIJESTI (HR +ZG); 10.03 PROGRAM U BOJI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 12.30 SPORT NAJAVA; 13.00 PHONE BOX & SMS BOX; 14.00 VIJESTI (HR +ZG); 15.00 LATINO PARTY; 16.00 VIJESTI (ZG) + INFO; 18.00 KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 ZLEVANKA; 20.00 SMS PHONE PARTY; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 BEATBOX; 23.00 HOT CHIP; 00.00 Music Special: LANA; 01.00 NO NI PROGRAM

Cam Cronin, Sarah Veliki odmor: Kokice Deakins, Michael Derbas) Parlaonica 01.20 Kunolovac, kviz Kino informator 03.20 Panika u zraku, igrani lm, Briljanteen akcijski triler ® Doctor Who, serija za djecu i mlade Majstori svira i Divlja Kina: Vrijeme promjena, dok. serija Filmski klasici - lmovi Elizabeth Taylor: Urotnik, 05:50 Tomica i prijatelji, crtana serija (Uloge: Elizabeth 06:15 Yu-Gi-Oh GX, crtana serija Taylor, Robert Taylor, 06:40 Supeheroj Spiderman, Robert Flemyng, Harold crtana serija Warrender, Honor Blackman; Scenarist: Sally 07:10 Iron Kid, crtana serija Benson; Redatelj: Victor 07:35 Dora istražuje, crtana serija Saville) 08:05 Bratz, crtana serija KS automagazin 08:30 Nova lova Športski prijenos ili 10:30 Zakon ljubavi, serija snimka 12:30 Sve zbog jednog dje aka, Magazin rukometne LP (2002., SAD, roman na Košarka (M), NLB liga: komedija; Redatelj: Chris Zagreb - Par zan, prijenos Weitz,Paul Weitz; Glume: U vrtu pod zvijezdama Hugh Grant, Nicholas Strani igrani lm Hoult, Sharon Small, Spašavanje blaga, dok. Madison Cook) serija 14:30 Nad lipom 35, Koncert humoris no glazbeni Promet danas show Sportske vijes 16:00 Ne zaboravi s hove, Kino informator glazbeni kviz No u kazalištu: Jederman 17:05 Vijes TV raspored 17:10 Hitna 94, serija 18:10 Trenutak is ne, game show 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Spider man 2, (2004., SAD, akcija; Redatelj: Sam Raimi; Glume: Tobey Maguire , Kirsten Dunst, James Franco , Alfred Molina and Rosemary Harris) 22:25 Carli na tajna, (2004. SAD, akcija; Redatelj: George Cotayo; Glume: Eva Longoria Parker, Maria Bravo, David Joseph Mar nez) 00:15 Policijska pravda, kriminalis ki lm 01:45 Jednom lopov, uvijek lopov, akcija 03:30 arobnice, serija 04:15 Kraj programa Look, zabavna emisija ® Moderni de ki, humoris na serija Bikeri s Marsa, crtana serija Ulica Sezame, crtana serija Di-gata, crtana serija Bijeg, dramska serija Valovi Havaja, reality drama (dvije epizode) Cli ord, komedija Vijes uz ru ak, informa vna emisija Big Brother, show ® Zvijezde Extra: Forbesovih 100 najbogatjih zvijezda u 2007. (1. dio), zabavna emisija Premiere League, prijenos Look, zabavna emisija Vijes , informa vna emisija Exploziv, magazin Big Brother, show Gas do daske, (akcijska komedija, 1998.; Redatelj: Bre Ratner; Uloge: Jackie Chan, Chris Tucker, Tom Wilkinson, Philip Baker Hall, Mark Rolston, Tzi Ma, Rex Linn, Ken Leung, Christopher Penn, Elizabeth Pena) Smrtonosno oružje 2, (akcijska komedija, 1989.; Redatelj: Richard Donner; Uloge: Mel Gibson, Danny Glover, Joe Pesci, Joss Ackland, Derrick O’Connor, Patsy Kensit) Opomena, (akcijski, 2004.; Redatelj: Jonas Quastel; Uloge: Casper Van Dien, Catherine Oxenberg, Doug Abrahams, Paul Anthony,

U Vu etincu su tak svi zvu eni kaj su i selo nazvali po tome. Kaže njihova legenda da su ve davno tu imali školu i da je i po tome selo dobilo ime. Kao – po vu enju. I to ak tamo od kraja 18. stolje a iako se onda još ni selo ne spominje pod tim imenom. Moramo im vjerovati jer i tako je malo njih koji tu ve pamte legende. Sve više dolaze novi iz akovca i mijenjaju sliku sela. S novim navikama. Ali, svi znaju da je Murajov zdenac sa svoja 68 metra najdublji u Me imurju. Kako i ne bi kad je sasvim blizu najvišeg vrha Me imurja Mohokosa. A sve na posjedu obitelji Leva i , poznatih donatora. ku e do ku e. Išlo se z glazbom te bi ih se znalo okupiti i šezdesetak. Ljudi bi ih darivali, a onda bi se malo poveselilo u kr mi pre #ureku. Nema više #ureka i sada njegova k i Ivanka njeguje tradiciju. Kaže ona da Vu etin ari vole do i na ašicu razgovora. Tek da uju a što to u selu ima novoga.

Rogoznica i Borovjak su budu nost

Kapelica Sv. Križa

Vu etin ari su se pomalem žurili Od negda je tako bilo jer druga ije nije moglo biti. Jedino su se žurili kad je bila jako sila. A to je, vele, bilo jako rijetko. Ali su zato ipak sve stigli napraviti. I žene su im s Ankom Petri evi i vatrogascima držale selo. I bilo je i zabava i veselja. Danas su zabave tako rijetke da mužikaši vele: Po nite plesati kaj bumo mi znali kaj igrati. Tak bi to povedal Antun Petri evi koji je nekada bio puca za se. I predsjednik mjesne zajednice, svetomartinski biškup, Djed Mraz i mužikaš. Sve kaj je trebalo. Pak se i spuš al v bunar dubok preko pede-

set metara da ga po isti. Kažu oni da je nekada tu trebalo znati preživjeti. Makar je bilo tu znanih bogatijih ljudi. Kropeki, Muraji, Videci, Odi i, Kajzeri, Vugrinci … svi su oni imali velika imanja. Ipak se možda najviše ponose svojim pjesnikom, tragi no poginulim Vinkom Kosom i pijanistom svjetskog glasa Juricom Murajem. I to bez jala, nego s ponosom. Tak obitelj Pintari s ponosom uva zbirku pjesama koju im je osobno darovao Vinko Kos. Imaju duha i ponosa Vu etin ari, makar ga negda i skrivaju. Samo ga ponekad daju van, ali onda u punom sjaju. Tako su još prije nekoliko godina držali obi aj da su za Tri kralja pjevali od

Vele Vu etin ari da je ipak dobro i da se kre e. Kakti prvo, više se vjen avaju nego rastavljaju. Kao drugo, djece je puno. Kažu da imaju preko sto djece do etrnaest godina. I to još nije sve. Jako je puno obitelji koje imaju po troje djece. Tako je po el predsjednik Zoran, ina e ro eni akov anin, a onda se ni drugi nisu dali. Su pokazali kaj i oni moreju, a i da znaju. De buju se doma i dali jednom zetu. Samo se ne zna je li im je on prenio i svoju naviku da voli prati posu e. No, ako ve i imaju djece, imaju i planove. Prvo im je izgraditi sportski rekreacijski centar Rogoznica. Izme u dva brijega, ali se lako dolazi do njega. Rogoza je nestalo pak nek ljudi vježbaju. I tako su sve okolo lijepe šume pa neka šetaju. Kažu dobro upu eni da su zato tu šume jer je odavde i direktor Šumarije. Kak je god, ak i kroz vu etinsku šumu imaju krasan put. Valjda zbog onih kojima šuma ne treba zbog drva. Druga pak je znamenitost zdenac na imanju Borovjak. Zovu ga meteorološki zdenac jer uvijek prije nego se pogoršava vrijeme u njemu pak po inje voda šumiti. No legenda veli da se to zmaj sakrio u podzemlje pred svetim Jur-

Kruno Petri evi i Miljenko Živko: Za tako malo selo naše Društvo je još dobro opremljeno i s pedesetak smo lanova zadovoljni

Obitelj najmla eg stanovnika Vu etinca. Lovro Hoblaj star je 7 mjeseci, a u društvu je s mamom Marjetkom, tatom Miroslavom, te bratom Lukom i sekom Lucijom

Seoske zanimljivosti O selu i ljudima

Ivan Živko zamjenik je predsjednika Op inskog vije a, na slici s unukom Barbarom: - Vu etinec danas i nekada, to se ne može uspore ivati. Samo da se malo više družimo jem i da on uzdiše. Kako bilo da bilo, tu Vu etin ari planiraju dovoditi svoje goste. A sebi bi rado našli neki drugi “gatala ki zdenac“ da vide što ih eka kod ku e ako negdje zaglave. Tako to kažu Vu etin ari iz Vu etinca. Koji kažu da imaju obilje vode. I puno manje vina, ali dobroga.

Vu etinec spada u op inu Sveti Juraj na Bregu i istoimenu župu. Vu etinec je po broju stanovnika etvrto mjesto u op ini. Godine 1937. imao je 448 stanovnika, a prema zadnjem popisu 585. U mjestu djeluje Vije e Mjesnog odbora iji su lanovi Zoran Šari , predsjednik, te lanovi Ivan Škrobar, Zlatko Novak (bio dva mandata predsjednik VMO-a), Antun Petri evi i Stjepan Zadravec. Tako er djeluje i DVD. Predsjednik je Kruno Petri evi , zapovjednik Miljenko Živko, tajnica Alica Škrobar, i blagajnik Marko Novak. Imaju u selu mjesni dom koji je ujedno i vatrogasni dom. Služi za održavanje sastanaka, zabava, proslava ro endana. Imaju svu infrastrukturu osim kanalizacije. Upravo je u tijeku izrada projekata za kanalizaciju. U planu je tako er i sanacija kolnika na “drugom“ brijegu. Ina e se Vu etinec proteže na oko 6 kilometara ceste u dvije velike i nekoliko manjih uli ica. Ulice nemaju imena. Do prije nekoliko

godina imali su na podru ju sela 105 vikendica. Danas ih je jedva tridesetak, dok su sve ostale dogra ene i pretvorene u ku e. Vu etin ari cijene svoje ljude koji su u inili nešto za selo pa su tako na mjesnom domu postavili spomen - plo u Marijanu #uranu i Draženu Štefulju koji su poginuli u Domovinskom ratu. Zanimljivo da su oba bila iz jedne obitelji. Rado isti u da su Jurica Murai, pijanist, i Vinko Kos, hrvatski pjesnik, iz Vu etinca.

Seoske zanimljivosti Ono što je posebnost sela je kapelica Sv. Križa, iji su za etnici izgradnje Katarina Pintari i Dragica Jalšovec, dok je sve vodio Stjepan Ljubo Škrobar. To je druga kapelica, dok je prvu bio izgradio Stjepan Jurši . Zanimljivost je Murajev bunar od 68 metara, najdublji u Me imurju, kao i meteorološki zdenac Borovjak. Tu je zatim i Obiteljsko gospodarstvo Turk s posebnom ugostiteljskom ponudom gdje posebno rado navra aju stranci.

Vije e Mjesnog odbora (slijeva): Zoran Šari , Antun Petri evi , Stjepan Zadravec, Alica Škrobar i Zlatko Novak

Budu i sportsko - rekreacijski centar Rogoznica

Predsjednik VMO-a Zoran Šari s obitelji, suprugom Ljiljanom, k erima Jelenom i Dajanom i sinom Krunoslavom. - U Vu etincu je visoka kvaliteta života i to privla i ljude, kaže on

Uspješni poduzetnici Vu etinca: Krešimir Toma (elektroinstalacije i drugo), Stjepan Pokriva (p elar), Radovan Škrobar (vlasnik pilane s bratom Mladenom) te Mirko Pintari (suvlasnik firme Grad-west)

ME\IMURSKE NOVINE 21. listopada 2008.

OVhijec^` b$ EdYjoZic^ hiZ ^ hcVaV a_^k^! hVbdhiVac^! VbW^X^doc^ ^ `dbjc^`Vi^kc^# CjY^bd KVb gVY j _ZYcd_ dY kdYZĚ^] [^cVcX^_h`^] ^chiîjX^_V j =gkVih`d_ cV gVYcdb b_Zhij OVhijec^`# B_Zhid gVYV/ BZƀ^bjgh`V jeVc^_Z KV ^ \aVkc^ oVYVX^ Wî ęZ/ " hVk_ZidkVc_Z à^_ZcViV ^ egZedocVkVc_Z c_^]dk^] edigZWV " egj Vc_Z jhaj\Z edcjYZ ^ hàVeVc_V j\dkdgV d dh^\jgVc_j " egZoZciVX^_V ^ egdbdX^_V 6aa^VcoV " egj Vc_Z edYg `Z à^_Zci^bV Egd[â `VcY^YViV " K H â^ HHH ed Za_cd gVYcd ^h`jhikd cV ^hi^b â^ ha^Ĳc^b edhadk^bV " edocVkVc_Z gVYV cV gVĲjcVaj " kdoVĲ`V YdokdaV 7 `ViZ\dg^_Z " edhadkcV ^ egdYV_cV dg^_ZciVX^_V " hàdcdhi i^bh`db gVYj! Y^cVb^Ĳcdhi ^ jedgcdhi Edo^kVbd KVh YV ed Va_ZiZ hkd_ ^kdide^h Yd '-#&%#'%%-# \dY^cZ cV Z"bVâ VYgZhj/ edhVd5Vaa^Vco#]g â^ ejiZb ed iZ cV VYgZhj/ 6aa^Vco OV\gZW Y#Y#! Haj WV oV jegVka_Vc_Z a_jYh`^b gZhjgh^bV! HZah`V XZhiV &(+"&(-! &% %%% OV\gZW h cVocV`db/ OVhijec^` BZƀ^bjgh`V jeVc^_V CjY^bd KVb/ " gVokd_ jhe_Z cZ edhadkcZ `Vg^_ZgZ " Y^cVb^ĲVc edhVd egdYV_Z j [^cVcX^_h`d_ Y_ZaVicdhi^ dh^\jgVc_V " bdi^k^gVcd ^ `kVaîZicd edhadkcZ d`gj Zc_Z " higjĲcV ZYj`VX^_V ^ edhadkcV ocVc_V " hi^bjaVi^kcZ [^cVcX^_h`Z eg^]dYZ HcV\V _Z j a_jY^bV

21. listopada 2008. ME\IMURSKE NOVINE

S \+ >

ME\IMURSKE NOVINE 21. listopada 2008.

OXIFAT CENTAR TOME MASARYKA 17/2, 40000 AKOVEC, Tel. 040 310 063 Radno vrijeme: pon – pet 09 – 20h, sub 09 – 15h Piše: Patricija Simov, Spa wellness terapeut

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Poteško e s vratnom Strah od javnog kralježnicom nastupa Imam 57godina i ve duže vrijeme osje am pritisak i zatezanje u potiljku. Ove smetnje pra ene su vrtoglavicom i poteško ama sa disanjem. Taj pritisak u potiljku ini mi se da mi stvara otpor i ne dozvoljava da se opustim i spavam, tako da i sa spavanjem imam problema. Otorinolaringološki i oftalmološki nalazi bili su uredni. Rtg kralježnice pokazao je suženje intravertebralnih prostora u visini petog i šestog vratnog kralješka te artrozu malih zglobova. Moj lije nik me je potom uputio na izikalnu terapiju. Obavio sam izikalnu terapiju i svakodnevno vježbam ali ne primje ujem poboljšanja. Molim savjet. Smetnje koje opisujete veoma esto su uzrokovane degenerativnim promjenama na vratnoj kra-

lježnici. Degenerativne promjene zahva aju male zglobove, me ukralješ ane kolute i sveze kralježnice. Posljedica tih promjena su pritisci na vratne žile i živce a koje onda dovode do gr enja, napetosti i bolova u vratnim miši ima, osje aja otežanog disanja i smetnja cirkulacije u vertebro-bazilarnom slivu zbog ega se javlja vrtoglavica. Pošto se vaše smetnje nisu smirile na izikalnu terpaiju, bilo bi uputno u initi dodatnu obradu i pregled ekstrakranijskog dijela moždane cirkulacije a to zna i karotidni sliv i vertebralne arterije, EEG nalaz i kompjuteriziranu tomogra iju mozga (CT). Nakon kompletne obrade i postavljanja pravovaljane dijagnoze, prepisat e vam se potrebna adekvatna terapija.

Kažu da je najve i ljudski strah strah od javnog nastupa. Na drugom je mjestu strah od smrti, a na tre em strah da emo umrijeti za vrijeme javnog nastupa. Nije šala, za mnoge je «smrt kad moraju govoriti pred drugima», ali je skoro neizbježno prije ili kasnije se na i u nekoj takvoj socijalnoj situaciji. To po inje ve u ranom djetinjstvu kad vas roditelji odvedu u goste gdje neki stri eki i tete o ekuju da im pri ate o sebi, ili da pjevate neku pjesmicu koju ste nau ili u vrti u. Školovanje, slobodne aktivnosti i hobiji, poslovni život, ali i najsvakodnevniji obiteljski život i druženje puni su situacija kada treba pred drugima nešto pri ati i objašnjavati, pozdraviti ih, javno im estitati ili im se zahvaliti, nazdraviti ili utješiti... Ve ina ljudi u takvim situacijama ima manju ili ve u tremu. To je potpuno normalno i uobi ajeno je da osje amo odre enu nelagodu jer nam je stalo da sve dobro ispadne. Ali, postoje ljudi koji imaju užasnu tremu koja prerasta u strah i paniku. Što kada neki direktor treba na važnom poslovnom skupu prezentirati poslovanje svog poduze a, a on ve tjedan dana ranije ne može spavati od brige kako e to ispasti? Danju se ne može koncentrirati na posao jer stalno misli na to. A onda u samrtnom strahu do eka taj dan, taj trenutak i potpuno okamenjen izgovori to što je pripremio, ali kao da neki robot govori umjesto njega.

U sebi kao da uo e nema pojma što e re i, ini mu se da nema nikakvu kontrolu, samo eka kad e ve jednom biti gotovo. Nikad nije zadovoljan svojim nastupom i živa mu je muka to što mora javno predstavljati svoje poduze e. Što kada gimnazijalac treba održati prezentaciju na satu biologije i osje a se sli no gore opisanom? Smanjuje li naša trema našu uspješnost, prijeti li nam ona ozbiljno? Da li se zaista u stvarnosti esto osramotimo ili upropastimo svoj nastup zbog toga što se tako bojimo? Za sve osobe sa jako izraženim strahom od javnog nastupa sasvim je nevažno što drugi ljudi ve inu njihovih tegoba pri nastupanju uop e ne smatraju relevantnim, tapšu ih po ramenima blagonaklono jer su odradili stvar...Oni su u sebi proživjeli paklene trenutke i ništa od onoga što okolina pokazuje ne ini im se uvjerljivo jer znaju kako se sami osje aju, i sve bi dali da se nikad više ne moraju na i u takvoj situaciji. E to je problem, jer skoro da se ne da živjeti bez javnog nastupanja. Pa eto teme za nekoliko naših jesenskih termina. Ako ste ve sve ovo pro itali, odgovorite si na sljede a pitanja: Jeste li opsjednuti mislima o javnom nastupu koji vas eka? Osje ate li izrazitu napetost kad morate govoriti pred drugima? Izbjegavate li takve situacije? Uzimate li tablete za smirenje kako biste prikrili svoj strah kod javnih nastupa? Da? Onda se itamo za tjedan dana...

CRKVA u Svetom Jurju na Bregu

Donacijski žirora un Poglavarstvo op ine Sveti Juraj na Bregu otvorilo je kod Me imurske banke akovec donacijski žirora un za obnovu srušene crkve u Svetom Jurju na Bregu. Svi koji žele mogu svoj nov ani prilog uplatiti na žirora un broj: 2392007-1500049231 swift Me imurska banka akovec MBCKHR2X. Do sada su ve prikupljena zna ajna sredstva, osobito po župama Varaždinske biskupije. Svaki iznos je dobro došao i bit e korisno utrošen.

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

IZDAVA : ME#IMURSKE NOVINE d.o.o. Ivana Mažurani a 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

SOS TELEFON - 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška

Kvaliteta življenja Postoje pri e o ljudima koji imaju malo novca i puno vremena i onima koji imaju puno novca i malo vremena. ini mi se da se de inicija ve promijenila u : malo novca – malo vremena, puno novca – (ni)malo vremena. injenica je da smo svi upali u kota užurbanog na ina života koji se nemilosrdno okre e i ne eka nikog. Da li je tomu zaista tako? Da li smo mi zaista žrtve nekog pomodnog životarenja ili aktivni sudionici koji samostalno odlu uju o na inu i kvaliteti vlastitog života? Što bi ta kvaliteta trebala biti, sadržavati? To je vrlo složeno pitanje na koje svatko od nas sam mora na i odgovor. No, generalno gledaju i, po nekakvim standardima, zdravo i kvalitetno življenje trebalo bi zado-

voljiti slijede e: izbalansirani na in prehrane, redovita tjelovježba , dovoljno svakodnevnog sna, opuštanje i odmor, izražavanje emocija, pozitivno razmišljanje… Sigurno se pitate je li mogu e, i ako jest kako, sve to povezati bez nekakvog stresa koji bi izazvao suprotno od željenog unutarnjeg mira i osje aja radosti . Mogu e je , no moramo pripaziti da se ne preopteretimo svime “što je potrebno i što bi trebali“. Radije uživajte u odabranom korak po korak. Za po etak bi bilo dobro sebi priuštiti jedan opuštaju i wellness tretman; izuzetno ljekovito djeluju masaže eteri nim uljima koja opuštaju, smanjuju razdražljivost, ublažavaju bolove i podižu raspoloženje osiguravaju i mentalnu budnost i emocionalnu ravnotežu .

ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC poziva pacijente na listi ekanja za ultrazvuk srca

Dostavite adresu radi bržeg poziva u drugu ustanovu U Županijskoj bolnici akovec postoji duga lista ekanja za ultrazvuk srca. Na tu pretragu eka 270 pacijenata. Dragutin Kopasi , ravnatelj bolnice, pozvao je osiguranike koji su upisani na listu ekanja za ultrazvuk srca u Županijskoj bolnici akovec da na šalter internisti ke poliklinike dostave adresu i telefonski broj na koji e mo i primiti poziv iz Ministarstva zdravstva i biti upu eni u drugu zdravstvenu ustanovu na pretragu. Ministarstvo zdravstva formira nacionalne liste ekanja za više pretraga i medicinskih zahvata, s ciljem da se pacijenti upu uju u ustanove gdje se ona može što prije u initi i na taj na in smanjiti liste ekanja. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi pokrenulo je projekt Nacionalna lista ekanja, s ciljem skra ivanja liste ekanja za sljede e pretrage i intervencije kompjutorizirana tomogra ija (CT), magnetska rezonanca (MR), ultrazvuk srca, operacija žu nih kamenaca, ugradnja endoproteze kuka, ugradnju stenta i kardiokirurgija (hladni program). Ako pacijenti u jednoj bolnici dugo ekaju na pretragu, a u drugoj ima mogu nosti da se brže do e na red, Ministarstvo pacijente

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: TOMISLAV NOVAK, zamjenik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, pomo nici glavnog urednika: Božena MALEKOCI-OLETI', Dejan ZRNA, novinari i stalni suradnici: (tel. 31 23 33) Stjepan Mesari , Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Ze ar, fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 31 23 33), gra i ka priprema: Blanša Blaževi , Ivana Mihalinec, direktor marketinga: (tel. 31 31 33) Snježana Zorkovi , komercijala: (tel. 31 31 33) Nevenka Šardi, lektura: Monika Zor ec ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 300 kn, polugodišnja 150 kn, tromjese na 75 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo (+ poštarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: GLAS SLAVONIJE d.d., Ulica Republike Hrvatske 20, Osijek Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.

Ministarstvo zdravstva omogu it e me imurskim osiguranicima bržu pretragu ultrazvuka srca u drugim ustanovama upu uje tamo gdje e brže biti na redu. (BMO)

Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr

21. listopada 2008. ME\IMURSKE NOVINE

www.mnovine.hr

ME\IMURSKE NOVINE 21. listopada 2008.

PREDSTAVLJAMO

Novi Hyundai ix55

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info Prodaja novih automobila u RH 1.1. do 30.09.2008. Proizvo a

Koli ina

1. Opel

9746

13.92%

2. Renault

6593

9.42%

3. Volkswagen

6211

8.87%

5270

7.53%

5. Škoda

5028

7.18%

6. Ford

4012

5.73%

7. Citroen

3942

5.63%

8. Fiat

3234

4.62%

9. Toyota

2837

4.05%

10. Suzuki

2809

4.01%

11. Hyundai

2587

3.69%

12. Mazda

2440

3.49%

13. Seat

1796

2.57%

14. Chevrolet

1780

2.54%

15. Kia

1623

2.32%

16. Mercedes

1463

2.09%

17. Honda

1423

2.03%

18. Audi

1372

1.96%

19. Nissan

1133

1.62%

20. BMW

1119

1.60%

21. Dacia

774

1.11%

22. Volvo

388

0.55%

23. Alfa Romeo 384

0.55%

24. Lada

361

0.52%

25. Mitsubishi

359

0.51%

26. Smart

197

0.28%

27. Subaru

174

0.25%

28. Jeep

159

0.23%

29. Lexus

125

0.18%

30. Mini

113

0.16%

31. Ostali

562

0.80%

UKUPNO

70014

100%

Izvor: Promocija Plus

Hyundai ix55 tehni ki podaci

SPORT Poredak nakon 17 od 18 utrka

4. Peugeot

Hyundai

1. Lewis Hamilton 2. Felipe Massa 3. Robert Kubica 4. Kimi Räikkönen 5. Nick Heidfeld 6. Fernando Alonso 7. Heikki Kovalainen 8. Sebas an Ve el 9. Jarno Trulli 10. Timo Glock

94 87 75 69 60 53 51 30 30 22 Poredak nakon 17 od 18 utrka

1. Valen no ROSSI 2. Casey STONER 3. Dani PEDROSA 4. Jorge LORENZO 5. Andrea DOVIZIOSO 6. Nicky HAYDEN 7. Colin EDWARDS 8. Chris VERMEULEN 9. Shinya NAKANO 10. Loris CAPIROSSI

357 255 229 182 161 144 134 125 117 111

Cijene goriva u RH Eurosuper 95 Super plus 98 Super 100 BS Eurodizel Eurodizel BS LPG auto plin

8.28 8.35 8.43 3.35

8.28 8.65 8.43 8.53 3.35

Hyundai auto Zagreb predstavlja tre i SUV u ponudi Hyundaija ime su upotpunjeni svi segmenti, od malog SUV-a (Tucson), srednjeg (Santa Fe) i velikog (ix55). Model ix55 baziran je na modelu Veracruz sa tržišta SAD, ali je za potrebe europskih i Hrvatskih kupaca naknadno dora en. Poboljšan je ovjes (amortizeri i opruge), te je upravlja ki sustav direktniji kako bi vozne osobine bile još bolje i prilago ene europskim cestama. Motor koji ga pokre e je 3.0 V6 CRDi VGT sa 240 KS i 451 Nm okretnog momenta koji dolazi u kombinaciji sa Shiftronic automatskim mjenja em sa šest stupnjeva prijenosa. Posebna pozornost posve ena je razvoju interijera, a jedna od glavnih odlika je tre i red sjedala

u potpunosti sklopiv u prtljažnik (ukupno 7 osoba). Vozne osobine, performanse, razina udobnosti, stupanj opremljenosti, te sigurnost na najve oj su mogu oj razini. Sve to, model ix55 ini jednim od najpoželjnijih i najboljih velikih SUV automobila na tržištu.

Motor: 3.0 V6 CRDi VGT Obujam: 2.959 ccm, 24 ven la Snaga: 240 KS Okretni moment: 451 Nm Mjenja : Shiftronic sa šest stupnjeva prijenosa Ovjes: Sprijeda Macpherson ramena Straga Mul link Performanse: Ubrzanje 0-100 km/h: 10,4 s Max. brzina: 200 km/h (elektroni ki ograni ena) Potrošnja: Gradska vožnja: 12,5 l/100 km Izvangradska vožnja: 7,7 l/100 km Kombinirana vožnja: 9,4 l/100 km Kapacite : Spremnik goriva: 78 l Obujam prtljažnika: 1746 l Dimenzije: Dužina 4.840 mm, visina 1.795 mm, širina 1.972 mm, me uosovinski razmak 2.805 mm O road speci kacije: Prilazni kut 24,4 st., odlazni kut 22,1 st., dubina zaranjanja 500 mm, minimalna visina od tla 200mm

Citroën - 40 dana izvanrednih cijena Citroën reže cijene te pokre e prodajnu akciju pod nazivom „40 dana izvanrednih cijena“ koja se odnosi na putni ka i dostavna vozila sa lagera Citroën, a ija je cijena umanjena do 50.000 kn. Akcija je na snazi od 15. listopada do 30. studenog 2008. godine kod svih ovlaštenih distributera vozila Citroën u Hrvatskoj koji sudjeluju u akciji. U navedenom razdoblju Citroën C2 povoljniji je do 30.000 kn, Citroën C3 do 40.000 kn, Citroën C4 i Xsara Picasso do 50.000 kn, putni ki Berlingo First i novi Berlingo za 20.000 kn, putni ki Nemo za 15.000 kn, a Citroën C-Crosser do atraktivnih 50.000 kn. U akciju izvanrednih popusta tijekom 40 dana uklju ena su i laka gospodarska vozila Citroën, te je tako cijena dostavnog modela Nemo umanjena za 15.000 kn, a dostavni Berlingo First i Berlingo povoljniji su za 20.000 kn.

Nova Nissan akcija Nissan je za kupce Notea pripremio novu atraktivnu akciju koja se odnosi na ograni enu koli inu vozila. S novom razinom popusta, Nissan Note 1.4 Visia A/C, u seriji opremljen klima ure ajem, ABS-om, zra nim jastucima za voza a i suvoza a, servo upravlja em, elektri nim prednjim staklima, daljinskim središnjim zaklju avanjem... u akciji se nudi po atraktivnoj cijeni od 88.900 kn. Ponuda vrijedi u svim ovlaštenim Nissan salonima i traje do isteka zaliha.

*BS - bez sumpora Cijene vrijede na dan 17. listopada 2008.

Hyundai SUV leader na HR tržištu Po podacima tvrtke Promocija Plus od 1. sije nja do 30. rujna 2008. godine registrirano je 610 novih Tucsona. Ovi podaci sa više od 19% udjela u segmentu svrstavaju Hyundai Tucson na vrh ljestvice najprodavanijih SUV automobila u 2008. godini. Pridodamo li njemu i model Santa Fe kojih jeu istom razdoblju registrirano 194 sa više od 6% udjela, Hyundai je nedodirljiv na ljestvici najprodavanijih automobila u SUV segmentu u 2008. godini.

Projekt RD pobjednik 5. Peugeot dizajnerskog natje aja SMEHEK

Carlos Artur Torress Tovar iz Kolumbije pobjednik je 5. Peugeot dizajnerskog natje aja s dizajnerskim projektom RD. On je pobijedio u konkurenciji od preko 2.500 projekata iz 95 zemalja svijeta. Drugo mjesto osvojio je Emre Yazici iz Turske s projektom Peugeot Ego, a tre e Lou Ke iz Kine s projektom Oxo. RD je skuter na 3 kota a, koji se odlikuje domišljatom konstrukcijom, držanjem ceste bez zamjerke i sposobnoš u lakog kretanja po uskim gradskim ulicama, a pokre e ga elektri ni motor. Maketa pobjedni kog projekta bit e predstavljena na salonu automobila u Šangaju u travnju idu e godine.

21. listopada 2008. ME\IMURSKE NOVINE

EKO KUTAK

Nissan Pure Drive oznaka za ekološki naju inkovitija vozila Na samom po etku sljede e godine Nissan e u Europi i Japanu uvesti oznaku “Pure Drive” za gamu svojih vozila s najnižom emisijom CO2 ili za vozila opremljena tehnologijom koja znatno smanjuje potrošnju goriva. Nissan uvodi oznaku “Pure Drive” kako bi kupci mogli brzo i lagano prepoznati naju inkovitije modele u Nissanovoj gami. Oznaka je tako er rezultat nedavnih izmjena koje su napravljene na nekoliko Nissanovih modela u cilju smanjenja emisija ispušnih plinova i potrošnje goriva. U Europi e oznaku “Pure Drive” nositi vozila iz Nissanove game koja ispuštaju manje od 140g/km CO2: Micra 1.2 benzin, Micra 1.5 dizel, Note 1.4 benzin, Note 1.5 dizel, Qashqai 1.5 dizel, Qashqai+2 1.5l dizel, Tiida 1.5l dizel. Osim toga, od nared-

nog e mjeseca sljede i modeli s CVT mjenja em dobiti oznaku Xtronic CVT: Qashqai 2.0 benzin, Qashqai+2 2.0 benzin, X-TRAIL 2.0 benzin te X-TRAIL 2.5 benzin. CVT tehnologija omogu uje motoru da radi u naju inkovitijem stupnju zahvaljuju i složenom sustavu s remenom i remenicama, umjesto uobi ajenih zubaca i zup anika. CVT tehnologija osi-

gurava ležernost uporabe svojstvenu automatskim mjenja ima uz istovremeno nižu potrošnju i emisiju plinova. Sve to bez prekida pri ubrzavanju, koja su svojstvena ru nom i automatskom mjenja u. Oznaka Pure Drive koristit e se i u Japanu gdje je Nissan prvi uveo isti dizel na tržište na kojem tradicionalno dominiraju benzinski motori.

5 godina besplatnog kasko osiguranja i 5 godina jamstva za sve Opelove modele Opel predstavlja odli nu ponudu u znaku broja pet. Prilikom kupnje bilo kojeg Opel modela kupac dobiva 5 godina besplatnog kasko osiguranja i 5 godina besplatnog jamstva koje podrazumijeva 2 godine tvorni kog jamstva te još 3 godine dodatnog jamstva od strane ovlaštenog Opel partnera. Ponuda 5 godina besplatnog kasko osiguranja vrijedi prilikom kupnje novog vozila na leasing u suradnji s Hypo Leasing Kroatien. Navedene ponude vrijede do 31. prosinca 2008. Ponu eni uvjeti dodatnog jamstva mogu se razlikovati kod pojedinih ovlaštenih partnera.

Odabrani finalisti za HR Auto 2009. Proteklog je tjedna zaklju eno glasovanje automobilskih novinara za šest nalista u izboru HR auta 2009. Sa šire

liste od 36 noviteta 39 automobilskih novinara izabralo je svoje kandidate, te su u nale ušli (abecednim redom): Alfa

Romeo MiTo, Citroen C5, Ford Fiesta, Honda Accord, Renault Megane, Volkswagen Golf VI

ME\IMURSKE NOVINE 21. listopada 2008.

UPRAVA . Proizvodno i trgova ko poduze e d.o.o. Gornji kraj 72a, 40320 Donji Kraljevec

www.betaplast.hr betaplast@betaplast.hr ŠLJUN ARA . Totovec bb, 40000 akovec Tel 040 382 165, 382 336 Fax 040 382 103

Vlasnici Dacie navikli su dobiti više.

Dacia Sandero. Prosječna potrošnja goriva: od 6,9 - 7,2 l/100 km. Emisija CO2: od 166-170 g/km. Slika automobila je simbolična.

Dacia Sandero već od 55.555 kn

GODINE JAMSTVA ili 100 000 km*

www.dacia.hr

Think big.

Autocentar Kos, Cehovska 18, Varaždin Tel: 042 403 311

21. listopada 2008. ME\IMURSKE NOVINE

FRIZERSKA REVIJA Beauty centra Ljupka akovec

Subota u Parco Alfi u znaku kolekcije frizura Cocet

TOP LISTA DOMA IH 10. ET PRAZAN STAN 09. MLADEN GRDOVI

Predstoje e subote 25. listopada Beauty centar Ljupka u akove koj Parco Alfi predstavlja svoju najnoviju kolekciju $rizura - Cocet. Inspiracija je jedan od pet najvaĹžnijih $rizerskih stilova koji su nastali â&#x20AC;&#x2DC;30-ih i â&#x20AC;&#x2DC;40-ih, a promoviraju ih vode e $rizerske akademije poput onih engleskih. Naime, manje je poznato, posebice u naĹĄoj javnosti, da su godine izme u dva svjetska rata uz veliku ekonomsku krizu istovremeno iznjedrile velike promjene u pristupu modi u svakom pogledu. Prvenstveno zahvaljuju i sve ve oj slobodi Ĺžena koja je do tada bila uguĹĄena, te njihovog pogleda i razmiĹĄljanja na ono ĹĄto se doga a oko njih. Tako se moda drasti no promijenila, uvedene su paĹž-bob $rizure, korzeti su bili zabranjeni, dok su Ĺžene nosile muĹĄku odje u. Iz tog doba dolazi i danas i te kako $ancy kad je $rizerski stil u pitanju bob $rizura koju je promovirala jedna od najve ih $rancuskih glumica svih vremena: Louise Brooks. Pariz i New York bili su kao nikad viĹĄe srediĹĄte svih doga anja Lucija Ĺ esto

u svijetu glamura, a kasnije slavni modni kreatori, glumci, reĹžiseri, producenti i drugi borili su se da â&#x20AC;&#x153;preĹživeâ&#x20AC;?, uglavnom hedonizmom i seksualnim orijentacijom svih mogu ih pravaca u druĹĄtvu tadaĹĄnje elite. NajvaĹžniji dizajner tog doba zasigurno je bila Coco Chanel, kojoj su utjecajem velike ekonomske krize kreacije bile $eministi nije, Ĺženstvenije i njeĹžnije. Stoga je i kolekcija koju predstavlja BC Ljupka ove subote prozvana u ast tog vremena i velike $rancuske dizajnerice, te se zove: COCET. Kolekcija je inspirirana godinama kad je seksualnost i promiskuitetno ponaĹĄanje postalo neĹĄto sasvim uobi ajeno u elitnom druĹĄtvu, posebice kod onih koji su osobnu ljepotu koristili da se pribliĹže tada slavnima i zahvaljuju i â&#x20AC;&#x153;slobodnom ponaĹĄanjuâ&#x20AC;? postali sastavni dio hedonisti ke elite tog vremena. Mnoge kasnije poznate osobe probile su se na veliku scenu zahvaljuju i upravo tom stilu ponaĹĄanja i koketiranja sa slavnima, da bi postali slavni. Ova $rizerska kolekcija BC Ljupka pokuĹĄava predo iti duh tog vremena na aktualan na in kad je u pitanju hair i make-up styling. Kolekciju proĹžima izravna koketnost u ĹĄiĹĄanju i nametnutom pramenu koji izravno utje e na cjelokupan izgled $rizure. Boje prevladavaju u kontrastu na osnovnu boju s odre enim nijansama koje se isti u i prelijevaju jedna u drugu stvaraju i odre enu teksturu i izgled. Zasigurno jedinstven, ali, na Ĺžalost, i rijedak â&#x20AC;&#x153;eventâ&#x20AC;? u naĹĄem gradu dodatno e za initi svojim dolaskom, te kao model na ovom modnom happeningu sve uspjeĹĄnija glumica me imurskih korijena Lucija Ĺ esto, ro . Hranjec (doma e serije: â&#x20AC;&#x153;Zauvijek susjediâ&#x20AC;?, â&#x20AC;&#x153;Zakon ljubaviâ&#x20AC;? ...), njezina sestra Ivana, kao i drugi modeli. Kako nastaju uĹživo takve $rizure, uz prate i make-up i stil odijeva-

RECI MI RECI Ĺ˝IVOTE

TOP STAVROS LISTA DOMA IH 08. JASMIN

TOP 20

Kevin

07. NENAD VETMA LJUBAV 06. MATE BULI KADA PIJEM

02. NIJE NESRE A - BU ENJE

05. ZAPREĹ I BOYS SAMO JE JEDNO

03. INDIJA - MASSIMO

04. DAVOR BORNO LJUDI

04. STOP - NATALI DIZDAR

03. TONY CETINSKI

05. AKO TO SE ZOVE LJUBAV -

UMIREM 100X DNEVNO

TONY CETINSKI

02. ZDRAVKO Ĺ KENDER

06. MRVA JUBAVI - ANTONIJA Ĺ OLA

POLETI SRCE

07. SEDAM DANA ZA NAS - CAFETANGO

01. DRAĹ˝EN ZE I IDI

08. TRABAJO Y SUDOR - RICARDO LUQUE 09. CA NON JE - GEGO I PICIGIN BAND 10. BLUES ZA MOJU MAJKU - STILLNESS

TOP LISTA STRANIH 10. COLDPLAY VIOLET HILL 09. MAROON 5 FEAT. RIHANNA

FORMULA 13

IF I NEVER SEE YOUR FACE AGAIN

01. SEX ON FIRE - KINGS OF LEON

TOPSTRET LISTA DOMA IH 08. MANIC PREACHERS

02. DONâ&#x20AC;&#x2122;T BELIEVE IN LOVE - DIDO

UMBRELLA

03. SO WHAT - PINK

07. CHRIS BROWN WITH YOU

04. SPIRALLING - KEANE

06. LEONA LEWIS BETTER IN TIME

05. WARWICK AVENUE - DUFFY

05. ALICIA KEYS TEENAGE LOVE AFFAIR

06. THE DAY THAT NEVER COMES -

04. MADONNA FEAT. JUSTIN TIMBERLAKE

METALLICA

4 MINUTES

07. ROCK â&#x20AC;&#x2DC;Nâ&#x20AC;&#x2122; ROLL TRAIN - AC/DC

03. USHER FT. YOUNG JEEZY

08. VIVA LA VIDA - COLDPLAY

LOVE IN THIS CLUB

09. LOVER COME BACK - VAN MORRISON

02. ONE REPUBLIC STOP AND STARE

10. JOHN WAYNE - BILLY IDOL

01. RIHANAN TAKE A BOW

Ljupka sa svojim modelima nja, moĹžete provjeriti predstoje e subote u Parco Alfi od 22 sata. Glav-

TJEDNI KALORIFER Jana

Ĺ TO BI JA S TOBOM

01. HIPNOTIZIRAN - DINO DVORNIK

ni medijski pokrovitelj doga aja su Me imurske novine. (D. Zrna)

TOP LISTA RADIA ME IMURJE

TOP LISTA DOMA IH

01. TOĹ E PROESKI

1. ET VARAT U TE

IGRA BEZ GRANICA

2. TONY CETINSKI

02. SMS MOJA ULICA

AKO TO SE ZOVE LJUBAV

TOP LISTA DOMA IH 03. COLONIA

TOP LISTA 3. TOĹ E PROESKI DOMA IH

POD SRETNOM ZVIJEZDOM

NESANICA

04. VLADO JANEVSKI

4. DINO MERLIN DA Ĺ UTIĹ

RUĹ˝ SA TVOJIH USANA

5. VLADIMIR KO IĹ ZEC FT LOS

05. KINGS ZAKUNI SE

CABALLEROS SAD SVIJET JE TVOJ

06. BORIS NOVKOVI RUĹ˝O SNENA

6. NINA BADRI OSJE AJ

07. LUKA NIĹ˝ETI SLOBODNO DIĹ EM

7. BARUNI DRAGA

08. ITD BAND SAMO JE TVOJE LICE

8. DANIJELA EVO ME

09. LEO DVIJE VATRE

9. GORAN KARAN

10. BORIS BABAROVI

DI SI RASLA

TI NISI VIĹ E MALENA

10. MASSIMO INDIJA

21. listopada 2008.

DOBRO JE ZNATI

za velike i male

Svaštice

•

Me imurski mož

Požurio sam u ku u, bacio torbu, sjeo za stol i navalio na kola . Nije ostalo ništa. Zagrlio sam baku i rekao: “Hvala ti na odli noj orahnja i.” Otišao sam se igrati sa svojim psom. Uskoro sam ogladnio. Ušao sam u ku u na kola e, no njih više nije bilo. Baka me podsjetila da sam sve pojeo. Tako sam ih želio da sam joj rekao: “Molim te, ispeci još.”

Kak dobre kruheke nas je pazil, svojaj pesmicaj nas je obdarill. Me imurje naše on je stvoril i za njega hrvatski govoril. Krv me imurska prava, po Me imurju poznata ostala. Tu i tam, rez blokec se naluknul, malo si popeval, malo v sebi mrmljal i pesmice zapisal.

Marin Bogdani Voditeljica: Jelena Prepeli

Tuliko se za nas pomo il, kaj mu je i dragi Bogek rekel:

“DJE JA MAŠTANJA” zahvalila prirodi

Zeko i Leptiri i na Plešivici Zahvalnost prirodi za sve darove i blagodati, osobito plodove zemlje, polaznici Dje jih vrti a “Leptiri ” iz Zebanca i “Zeko” iz Selnice odali su u srijedu u Plešivici. Predvo eni ravnateljicom usta-

nove “Dje ja maštanja” Grozdanom Žagar i svojim tetama mališani su majci prirodi zahvalili spletom igrica i recitiranjem prigodnih pjesmica. Njihove majke i bake donijele su kola e i sokove, skrbni o evi i djedovi

Dani kruha i zahvale

“Hodi Vinkec, prespi si malo, Me imurce meni v roke daj, svoje telo si po ini.”

Djeca na SRC-u Plešivica zahvalila su jeseni

pak su ispekli kestene, a maj ica priroda pak je podarila lijepo vrijeme, te je poslijepodne na SRC-u Plešivica proticalo u radosti i zadovoljstvu. Do novog susreta, kada e djeca pozdraviti prolje e. (S. Mesari )

Po ela je jesen. To je najbogatije godišnje doba. Dozrijeva mnogo vo a i povr a. Beru se grož e i ostali dozreli plodovi. Kada se vratim iz škole, uvijek me do eka ru ak, a uz njega kruh. Danas mi je kruh posebno prijao. Ispekla ga je moja baka. Rekla mi je da e ga ponovno ispe i za Dane kruha kada zahvaljujemo na vrijednome radu naših ratara i na plodovima zemlje, plodovima naših polja, vrtova, vo njaka i vinograda. Bila sam sretna jer moja baka pe e najbolji kruh na svijetu.

Fti i su na drevi zapopevali, vrednoga oveka tak su zapamtili. I mi, Me imurci mali, velikoga moža v suzaj smo pozdrajli. Još den denes se za njega molimo, i njegove popevke popevamo. Matija Granatir

Sje anje na maturalac Maturalac Bio je to zadnji dan nastave…Svi smo jedva ekali da kucne sat polaska. Još smo gledali zadnje minute tekme Hrvatske, spakirali do kraja stvari i krenuli prema školi… Stigli smo i do škole..svi razgovarali, nestrpljivo ekali autobus…I evo napokon je stigao i naš bus… pozdravili smo se s roditeljima i u pol no i krenuli na naše putovanjematuralac…Vožnja je bila super… svi smo razgovarali, slušali muziku, spavali..Putovanje po no i je stvarno super i zabavno dok je pun autobus društva..ali putovanje po danu bilo je katastrofa..Naš autobus nije imao klimu i bilo nam je jako, jako vru e.. Napokon stigli u Omiš, tamo smo išli na vožnju brodicom po rijeci Cetini.. To je bilo stvarno odli no. Brodica nas je iskrcala na nekom mjestu gdje smo se odmorili, zabavili, pojeli sladoled i krenuli natrag..Iz Omiša smo išli u Split..Split je zaista divan..

Hvar ali smo imali i puno vremena za sebe, izlaske…skoro svaku ve er smo išli do grada, pa tamo lutali, skakali na trampolinima, hodali iz sobe u sobu…ali došao je i taj pet-zadnji dan…bili smo malo tužni..malo sretni..ali ipak nam je bilo jako žao što odlazimo…i tako smo krenuli doma.. bilo nam je opet jako vru e u busu.. ali smo to sve prebrodili uz pjevanje i zezancija… Maturalac emo imati kao jako lijepu uspomenu..sje anje na naša zajedni ka druženja, bili smo super ekipa..naravno ne emo zaboravit našu pjesmu koju smo pjevali skoro svakih par minuta.. “ne emo no as doma ne emo do zore, jednom se samo živi jednom se umire.. ne emo no as doma, doma nas znaju svi…“

šetali smo i po Splitski rivi…Nakon toga smo u Splitu išli na trajekt za Hvar..Bilo se odli no i zabavno voziti trajektom..i napokon svi sretni, veseli, umorni od putovanja stigli na Hvar. Voza baš i nije to no znao gdje je naš smještaj pa smo se malo okretali, pa vozili i kona no stigli u Jelsu i do naših apartmana…Izgledalo je sve super dok nismo dobili klju eve i otklju ali sobe…naše su sobe (od cura) bile užasne…..kupaonice su nam se raspadale, sve je bilo stiskano, malo…a neki su imali odli ne sobe..ali ubrzo smo zaboravili na naše sobe i više nam nije bilo bitno kakve su sobe nego da se mi dobro provedemo…Svaki dan smo u dogovoreno vrijeme i na dogovorenom mjestu pri ekali naše u itelje svi se okupili i dogovarali što emo danas, kamo na kupanje…Super je bilo kupanje..svi zajedno, imali smo i bazen…stvarno smo uživali..Doru ak, ru ak i ve era su bili odli ni..imali smo dobru hranu…Razgledavali smo stari grad

Mala likovna izložba

Alen Barbi , 1.r, PŠ GORNI KRALJEVEC

Sara Novinš ak OŠ MURSKO SREDIŠ E

•

Jabuke i pita

Antonija Berzak, 2.r, PŠ GORNJI KRALJEVEC

Ana Megli Voditeljica: Jelena Prepeli

Bila je jesen, doba berbe. Djed je u vo njaku brao so ne mirisne jabuke. Pojela sam jednu i pošla k baki. Rekla mi je da se odem igrati napolje. Uživala sam u igri i mirisu dozreloga vo a. Odjednom sam osjetila poznati miris. Potr ala sam u ku u. Baka je ispekla pitu od jabuka. Pojela sam nekoliko komada i rekla joj da pe e najbolje pite na svijetu.

Jesen Bilo je iš e rano jutro. Sko il sem na noge. Neš e me vuni zval. To so bili fti i. Došli so mi re i da ido tam dale , dale na jug. “Jesen dohaja”, rekli so. “Klopotec v goricaj ve debelo popevle, koruza se zlati. Saki den pod našim perjem se nas bole zebe. Zime se bojimo i gladi. Deca se ranejše ido spat jer je letno kmica pa jih je strah. Zato idemo tam de je toplo. Vidimo se drugo leto.”

Klara Bali Voditeljica: Jelena Prepeli

Bakina orahnja a

Jurica Antonovi Voditeljica: Jelena Prepeli

Miris bakinih kola a

Bio je petak. Nestrpljivo sam ekao završetak nastave. Došao je i taj trenutak. Požurio sam ku i. Otišao do svoga psa, no putem me zaustavio miris bakine orahnja e.

Mala likovna izložba

Svaštice

Bilo je lijep sun an dan. Baka je nazvala i rekla da ima iznena enje za mene. Obukla sam se i

•

Svaštice

krenula k njoj. Ve na pola puta osjetila sam miris svoga najdražega kola a. Tr ala sam što sam brže mogla, no spotaknula sam se i pala. Ipak, ništa me nije moglo zaustaviti. Uskoro sam stigla. Baka je bila presretna što me vidi. I ja sam bila sretna. Zagrlila sam je i krenula prema kola ima. Zahvalila sam baki na ukusnim kola ima i krenula ku i. Nikad ne u zaboraviti miris bakinih kola a. Nikolina Ladi Voditeljica: Jelena Prepeli

Moja berba Teta je djeda i mene pozvala u berbu grož a u njezin vinograd. Rano smo se probudili, toplo obukli, uzeli kante za grož e i škare te pošli u berbu. K ada smo s t ig li, tet a k je odrasle ponudio rakijicom da se ugriju, a nas djecu ajem ili sokom. Pošli smo u vinograd. Najprije smo brali u kratkim redovima, a zatim u duga kim. Natjecali smo se tko e prije pobrati svoj red. Ja sam brala s djedom. Tako sam se žurila da sam pala i kotrljala se cijelim redom. Na sre u, ništa mi se nije dogodilo. Berba je završila, a prijatelj i ja pošli smo u šumu brati kestene. Vratili smo se. Stol je bio pun hrane koju je teta pripremila za vrijedne bera e. Iako umorni, svi smo bili dobro raspoloženi. Pjevali smo i nazdravili uspješnoj berbi. Kušala sam mošt i svidio mi se. Uzeli smo ljepše grož e koje je tetak odvajao za vrijeme berbe. U blizini je vo njak iz kojega se širio miris dozreloga vo a. Ubrala sam dvije jabuke i pojela ih. Došlo je vrijeme povratka ku i. Pozdravili smo se s ro acima i bera ima i pošli. Moram priznati da sam bila jako umorna, ali i sretna što sam cijeli dan provela u prirodi. Berba grož a je lijep, ali naporan posao. Puno je truda uloženo kako bi trsovi u vinogradu bili ukrašeni velikim so nim grozdovima. I i u i sljede e jeseni. Nina Matjašec Voditeljica: Jelena Prepeli

Mala likovna izložba

Katarina Ma ari, 2.r, PŠ GORNJI KRALJEVEC

Petra Sermek, 1.r, PŠ GORNJI KRALJEVEC, Mentor: Marija Le ek

UXMQD

sport@mnovine.hr

OPROĹ TAJ PERUTNINE PIPO IPC od Europe

Danci uvjerljivo proĹĄli u tre e kolo ZavrĹĄena je ovosezonska europska odiseja Perutnine Pipo IPC. I dok je proĹĄle godine po prvi put prezimljeno u Europi i stiglo se ak do osmine inala Challange kupa, u prestiĹžnijem ( itaj: ja em) natjecanju Kupu pobjednika kupova zaustavilo se na prvoj stepenici. Zapravo drugoj, jer prvo kolo nisu morali igrati. KIF Kolding jednostavno je bio prejak suparnik. Nakon pobjede u akovcu bili su uvjerljivi proĹĄle nedjelje i na doma em terenu 37:22 (18:12). Redovit sudionik Lige prvaka, viĹĄestruki osvaja Danskog prvenstva i kupa, ve je u akovcu pokazao da se radi o mom adi koja spada u sam vrhu rukometa na starom kontinentu. Po koe icijentu EHF-a u drugom krugu Kupa pobjednika kupova bio je to najja i mogu i klub â&#x20AC;&#x201C; i kako sre a ove sezone ne e akov ane â&#x20AC;&#x201C; baĹĄ su Danci bili Ĺždrijebom odlu eni kao protivnici. U Kolding su akov ani iĹĄli nakon teĹĄkog ispita u Pore u. Putovali su na sjever Europe viĹĄe od 12 sati i glavni cilj uzvrata bio je da se nitko ne ozljedi te da se mom ad ne umori previĹĄe. Rezultat? On je, ruku na srce, bio u drugom planu, nakon veli-

kog poraza u prvom susretu, uzvrat je bio ista formalnost. I u takvom ozra ju ponovno je ekipa Josipa Borkovi a pruĹžila dobru partiju prvih 30 minuta. Poluvrijeme je zavrĹĄilo s 18:12 za

U etvrtak i subotu dvije utakmice prvenstva Nakon Europe, vaĹžniji susreti slijede nakon povratka u akovec gdje se ve u etvrtak 23. lipnja u zaostaloj utakmici 5. kola Premijer lige ugoĹĄ uje Dubrava. Samo

dva dana kasnije opet e se iza i na parket dvorane Graditeljske ĹĄkole, u subotu se u sklopu 7. kola do ekuje Zamet. Obje utakmice na rasporedu su u 19 sati.

doma ine koji su pred 500-tinjak gledatelja u svojoj dvorani od prve do zadnje sekunde igrali kao da se radio o inalu, a ne drugom kolu. Opet sastavu iz Hrvatske nisu bili naklonjeni suci, ĹĄvedski par vukao je koliko je mogao za Dance (ve je uvrijeĹženo da Hrvate skandinavski djelitelji pravde ne vole baĹĄ previĹĄe), pa je u 7. minuti isklju en Lon ar kada je neoprezno presjekao jednu kontru.

PaĹĄali i PaĹžin obnovili ozljede I drugo poluvrijeme bilo je preslika akove kog. Opet se promaĹĄilo

nekoliko zicera, ak i ovaj puta viĹĄe, gotovo 10-tak, ĹĄto je spretno iskoriĹĄteno od strane danskih rukometaĹĄa. Kona nih 37-22 ipak je malecko previĹĄe nego ĹĄto je trebalo biti. Nakon Europe Perutnina Pipo IPC okre e se doma em prvenstvu, ali opet okrnjena. Prvotan cilj da se tijekom dva susreta Europe nitko ne ozljedi nije 100 posto proĹĄao. Ozlje eni su PaĹĄali i PaĹžin, koliko teĹĄko pokazat e se tek po povratku u bazu. Njihovo osposobljavanje za igru bit e od presudne vaĹžnosti za ekipu jer svatko je bitan, a pred vratima su ionako dva klju na susreta: Dubrava i Zamet. (tj, foto: vjeran Ĺž.r.,)

PREDSJEDNIK HOO Zlatko MateĹĄa najavio u NedeliĹĄ u

SGC Aton postaje nacionalni gimnasti ki centar Zlatko MateĹĄa, predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora i Josip op glavni tajni proĹĄli utorak su bili u sluĹžbenom posjetu Me imurju. Kako je istaknuo MateĹĄa osobno se Ĺželio uvjeriti kako te e postoperacijski period srebrnog olimpijca Filipa Ude, a istovremeno su se na licu mjesta Ĺželjeli upoznati mogu nosti novog sportsko-gimnasti kog centra u NedeliĹĄ u. Nakon ĹĄto se osobno uvjerio u mogu nost koje pruĹža SGC Aton, MateĹĄa je ostao impresioniran i rekao da e ve do kraja ove godine

biti potpisan sporazum o tome da to postane nacionalni gimnasti ki centar s time da e preporu iti da se i drugi sportaĹĄi pripremaju o ovom centru koji moĹže koristiti kao bazi na priprema svih dvoranskih sportova. MateĹĄa je tako er izrazio zadovoljstvo s na inom na koji te e oporavak srebrnog olimpijca Filipa Ude. Ude pak je rekao da mu nije lako u ovom postoperacijskom periodu, da Ĺželi ĹĄto prije u dvoranu, ali da e morati biti strpljiv s po etkom tre-

ninga dok sve ne bude OK. Razloga za Ĺžurbu niti nema, tako da valja o ekivati da e s pravim treninzima Ude po eti tek sljede e godine. Ipak, ne miruje ovih dana, radi treninge u kojem ne treba koristiti ruku,

kako bi se barem donekle odrĹžao tonus vjeĹžbanja. Tijekom boravka u NedeliĹĄ u obavljeni su i razgovori sa elnim ljudima Ĺ˝upanija, Grada akovca, NedeliĹĄ a i me imurskog sporta. (dz)

PREMIER DUKAT rukometna liga

I dalje bez pobjede u gostima Perutnina Pipo IPC poraĹžena je na gostovanju u Pore u rezultatom 29:23. Susret 6. kola Premijer lige u Pore u nije se mogao igrati u gore vrijeme - izme u dvije europske utakmice i, ĹĄto je najgore, uo i putovanja u Dansku. No, nije samo termin bio problemati an, iako se tu dosta zamjera Pore anima â&#x20AC;&#x201C; praksa je da se sedam dana prije i poslije Europe ne igraju utakmice, ali u istarskom gradu za to nisu ni htjeli uti. Ponudili su varijantu igranja u srijedu, ali u akovcu su to glatko odbili, pa se utakmica ipak igrala u etvrtak pred TV kamerama (prijenos HRT+). Drugi veliki problem kod Perutnine Pipo IPC bile su ozljede. ak je kruĹžila glasina da viĹĄe igra a moĹžete vidjeti u ekaonici Ĺžupanijske bolnice nego na treningu. Nova loĹĄa vijest bila je da se na treningu uo i puta ozlijedio Igor Balog. Obrambenom â&#x20AC;&#x153;rotvajleruâ&#x20AC;? dijagnosticirana je trauma desnog stopala â&#x20AC;&#x201C; Balogovu nogu sljede ih e sedam dana krasiti gips. Uz ionako tanku klupu, to zaista nije bila dobra vijest. Osmijeh na lice trenera Josip Borkovi a vratila je spoznaja da se u sastav vra a Danijel Mesari , jedan od ponajboljih pojedinaca i najrespektabilnije ime doma e akove ke rukometne ĹĄkole. No, taj osmijeh bio je kiseli, Mesari je igrao na vlastitu odgovornost. Lom ĹĄake desne ruke ozbiljniji je nego ĹĄto se mislilo, ali Ĺželja da se okusi lopta, da se pomogne ekipi, da se daje sve od sebe bila je ja a od zdrave logike. Koliko je Mesari nedostajao, vidjelo se ve od prve minute u pore koj dvorani Veli JoĹže. Zauzeo je svoju klasi nu poziciju u obrani i na rezultate nije trebalo dugo ekati. Ni u jednoj ovosezonskoj utakmici nije se u defanzivnom dijelu tako dobro zapo elo. Nije Mesari sam snosio teret, svoj standardni obol dao je i 'avar, a treba napomenuti da su se u posljednje vrijeme prozivani vratari pokazali u odli nom svjetlu (Lon ar 13 obrana, Sladoljev 6).

Obrana 3-2-1 davala je rezultate, igrao se laster na bivĹĄem Pipovcu KreĹĄimiru Marakovi u i Pore ani su pred svojim gledateljima pokazali ne baĹĄ toliku uspjeĹĄnost u pokuĹĄajima da zaprijete gostima. Po svem navedenom postavlja se pitanje gdje je bio problem. Odgovor â&#x20AC;&#x201C; u napadu. Upozoravalo se od po etka prvenstva da se odlaskom Bagari a ĹĄuterski dio posla svodi samo na Arnaudovskog i ako njega ne ide cijela mom ad trpi. To se pokazalo u Pore u gdje je ozlje eni Arnaudovski joĹĄ jednom stisnuo zube, ali bol je o igledno bila prejaka. Nastavak je ina e donio pucanje igre po ĹĄavovima nakon prihvatljivog zaostatka od -3 na poluvremenu. Pore koristi neaktivnost akove kog napada te brzim kontrama i polukontrama lomi Pipo â&#x20AC;&#x201C; stvara se prednost koja se viĹĄe nije mogla susti i. Bezidejnost koja se javila nakon ĹĄto dogovoreni napad nije proĹĄao koĹĄtala je oduzimanjem ponekih lopti zbog pasivne igre. Sve je to dobrano iskoristio Pore , vodio ak i 28:18, da bi susret zavrĹĄio s plus 6, 29:23. Zaklju ak koji se nama e nakon tri gostuju a posrtaja: ova mom ad ima svoje limite. U odnosu na proĹĄlu godinu, iz prvih sedam ne nastupa etiri igra a. Tanki smo na desnoj strani, krilo i vanjski, dok se u obrani joĹĄ sve to uspije nadoknaditi poĹžrtvovnoĹĄ u i borbenoĹĄ u. Ozljede su desetkovale ionako tanak igra ki kadar i postavlja se pitanje kako dalje. Prijelazni rok traje do kraja godine, ali slobodnih igra a nema u izobilju. Oni kvalitetniji do kojih se moĹže do i treba izdvojiti pozamaĹĄne svote a, kako znamo, Perutnina Pipo IPC je po budĹžetu na dnu ljestvice Premier lige. No, sigurni smo da e Uprava poduzeti sve mogu e korake da klub zadrĹži na sredini ljestvici. Ionako je nit vodilja svih ovih godina bila â&#x20AC;&#x153;nije u ĹĄoldima sveâ&#x20AC;?. I uspjelo se preĹživjeti, a tako e biti ove sezone, ali â&#x20AC;Ś (tj)

OLVWRSDGD

II. HNL - Me imurje svladalo Suhopolje za drugu uzastopnu doma u pobjedu

OpuĹĄtanje u drugom poluvremenu nije bilo potrebno Me imurje je joĹĄ jednom bilo uspjeĹĄno na doma em terenu, na kojem se viĹĄe ne gube bodovi. Bez ve ih problema svladano je Suhopolje 3:1 (3:0). Sve je bilo gotovo za dvadesetak minuta igre kad su doma i poveli s nenadoknadivih tri gola razlike. Dva gola zabio je Vuka, a jedan Leo. Tako je nastavljen pobjedni ki niz na doma em terenu otkako je na trenersku klupu sjeo Mario Kova evi . Utakmicu je obiljeĹžio uraganski po etak utakmice i â&#x20AC;&#x153;laganicaâ&#x20AC;? u nastavku. Dvije odli ne asistencije Ĺ˝uljevi a za Vuku i 2:0, a cijelu pri u zaokruĹžio je Leo. I prije toga doma i su imali prilike, mogao je zabiti i Ĺ˝uljevi , da bi nakon toga sjajno asistirao. Doma i su ina e u drugom poluvremenu postigli preko Ba eli Grgi a i etvrti zgoditak, ali je poniĹĄten zbog navodnog zale a kojeg

ina e nije bilo. Gosti izrazito slabi, zgoditak su postigli zahvaljuju i nonĹĄalantnosti vratara Banovi a koji je iz ruku ispustio loptu i dopustio Liberu da smanji na 3:1. Ali, usprkos tome goste nisu doĹĄli u priliku da u ine utakmicu neizvjesnom, iako je u nekoliko navrata obrana doma ih pani no intervenirala. Ina e, drugo poluvrijeme obiljeĹžilo je bespotrebno opuĹĄtanje doma eg sastava koje je donijelo nekoliko pani nih reakcija kod vodstva 3:1, iako Suhopolje nije imalo pravu priliku da se vrati u susret. Bilo je to potpuno bespotrebno. Ina e, ini nam se kako se mladi trener Mario Kova evi koji e do daljnjeg voditi mom ad jer je â&#x20AC;&#x153;posu enaâ&#x20AC;? licenca za glavnog trenera od njegovog bivĹĄeg suigra a Mladena Vuka, malo zaigrao u vo enju mom adi u posljednje dvije utakmice. Nakon ĹĄto smo ga pohvalili za postavu

mom adi i igru koja je ina e i ovaj put ali samo na trenutke bila kao protiv Lokomotive i Hrv. Dragovoljca, po eo je s nekim eksperimentima koji nam se ina e osobno ne svi aju. Prvenstveno se to odnosi na pozicije nekih igra a. Iako su moĹžda utakmice kao protiv Suhopolja kod rezultata 3:0 potencijalno dobre za isprobavanje nekih varijanti, one koje je isprobavao Kova evi nisu nam se previĹĄe dopale. Ve igra sa etiri stopera kao ĹĄto je to bio slu aj protiv Trogira pokazala se promaĹĄenom, a ovaj put se to moĹže re i za poziciju Ba eli -Grgi a u samoj ĹĄpici napada. MoĹžda bi pametnije bilo da se na toj poziciji isprobalo Ĺ˝uljevi a ili pak Lea. Ovo s Grgom, baĹĄ i nije funkcioniralo. Me imurje u sljede em kolu o ekuje gostovanje na kojem se mogu uzeti bodovi u Kutini. (D. Zrna, foto: VĹ˝R)

ME IMURJE - SUHOPOLJE 3:1 AKOVEC. Stadion Mlados . Sudac: Marko Zirdum (Slavonski Brod). Pomo nici: Cipri i Mihalj (PoĹžega). etvr sudac: Rajkovi . Delegat: Babi . Strijelci: 1:0 Vuka (8), 2:0 Vuka (17), 3:0 Eliomar (21), 3:1 Liber (70). ME IMURJE: Banovi , Georgievski, Para , Cicelo Lima (od 90. Vru ina), Vuka (od 74. Ba eli -Grgi ), Ĺ˝uljevi (od 79. Pintari ), Darmopil, Bratkovi , MiĹĄi , Slunjski, Eliomar. Trener: Mario Kova evi . SUHOPOLJE: Duman i , Egri (od 82. FiĹĄtrovi ), Viljevac (od 72. Slavi ), Begovi , MuĹžini , Me imurec, Prli (od 65. Sme ĹĄko), Menega , Buljan, ur ek, Liber. Trener: Dragan Kraljik. Ĺ˝uti kartoni: Para (56), Iber (59), Bratkovi (71). Igra utakmice: Marijan Vuka.

RaspoloĹženi Ĺ˝uljevi

Ostali rezultati: Trogir - Pomorac 1:0; Karlovac - Solin 0:0; Slavonac CO - Mosor 2:1; Istra 1961 - Vinogradar 5:0; H. Dragovoljac - Segesta 1:1; Lokomotiva - Junak 4:0.

TABLICA 1. Karlovac

2. Slavonac CO

4 0

18:8

3. Istra 1961

3 1

17:6

19:13

4. Lokomo va

5. Solin

2 3

3 4

20:8

16:10 17

6. Me imurje

7. Pomorac

2 4

12:14

8. Segesta

3 4

14:16 12

9. H. Dragovoljac 10

3 4

11:16

10. Junak

2 5

14:17

11. Mosor

2 5

7:11

12. Imotski