POLJODJELSTVO
15. srpnja 2008. BIOINSTITUT D.O.O. AKOVEC
VAŠ VRT Želi od Vas biti mažen i pažen, a Vama dobar i lijep
VETERINARSKI SAVJETI
Kako se mjeri drve e
Probavni organi peradi Probavni sustav kod peradi bitno se razlikuje od probavnog sustava sisavaca. amo uzimanje hrane razli ito je od uzimanja hrane u sisavaca, pa su se i probavni organi razvili kako bi što bolje probavili uzetu hranu. U probavni trakt ptica ubrajamo: kljun, usta, jezik, slinske žlijezde, ždrijelo, jednjak, žljezdani želudac, miši ni želudac, tanko crijevo, slijepo i debelo crijevo, ravno crijevo, ne isnica, anus, jetra i guštera a. Kljun služi za uzimanje hrane i vode. Gra en je od koštanog dijela kojeg presvla i rožnati pokrov koji je nastavak kože, i prilago en je prvenstveno za uzimanje zrnate hrane. U ustima se nalazi jezik koji je zašiljen i slabo pokretan. luznica jezika je orožnjela i neravna, a na njoj se nalaze okusne i osjetne stanice. U usta se izlijevaju izvodni kanali slinskih žlijezda, iji sekreti omogu uju vlaženje i lakše uzimanje hrane. Granica izme u usta i ždrijela nije izražena i ine je zadnji red nep anih papila. Na
ždrijelo se nastavlja jednjak, kojeg ini miši na cijev koja se može jako širiti i nastavlja se na žljezdani želudac. Na prednjem dijelu vrata jednjak naliježe na gornju stranu dušnika, a u stražnjem dijelu pruža se uz desnu stranu dušnika. Pred ulazom u tjelesnu šupljinu jednjak se vre asto širi i stvara voljku. Kod pataka i gusaka voljka ini valjkasto proširenje, dok je kod kokoši i golubova to proširenje znatnije izraženo. U voljci dolazi do razmekšavanja hrane pod utjecajem sekreta mukoznih žlijezda sluznice. Pokretanje voljke je bez vlastite volje i ona gura hranu u žljezdani želudac, najprije mekšu, a zatim vrš u. Želudac peradi sastoji se od dva dijela. Prvi dio je žljezdani želudac, a drugi dio je miši ni mlin. Žljezdani želudac je vretenasto proširenje jednjaka ija je sluznica ispunjena razli itim žlijezdama. Žljezdani želudac ima mali volumen pa se u njemu hrana dugo ne zadržava, ve se obavlja nepotpuna probava ali vrlo bitna za ukupnu probavu. Na žljezdani nastavlja se miši ni želudac ili mlin ili bubac. n ima oblik diska, a sluznica mu je pokrivena vrstom
AK <C: BI IN I U d.o.o. (bivša eterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. pecijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa teinera 7, akovec, radi svakim radnim danom od 8 do 12 sati i 16 do 19 sati, a subotom od 7 do 12 sati, te nedjeljom od 7 do 9. Po potrebi nazvati ete-
rinarsku ambulantu akovec, telefon 390-896 ili 390-859, radnim danom od 7 do 19 sati, a nedjeljom od 7 do 9 sati. eterinarska ambulanta &UG d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 - dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PR<Y G: pecijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota
rožnatom membranom. am želudac gra en je od jakih i debelih glatkih crvenih miši a. n ima mehani ku ulog, tako da svojim kontrakcijama uz pomo sitnih kamen i a melje zrnatu hranu. Crijeva koja se nastavljaju na miši ni želudac povezana su potrbušnicom na kojoj vise. astoje se od dvanaesnika, praznog crijeva, kratkog vitog crijeva, dva slijepa crijeva kratkog debelog crijeva, ravnog crijeva koje se nastavlja u ne isnicu. vanaesnik je prvi dio crijeva u kojem se odvija probava. U njega se izlijevaju dva žu ovoda i odvodni kanali guštera e. Na dvanaesnik se nastavlja prazno crijevo koje je bogato crijevnim resicama i zeleno sive je boje. ito crijevo je kratko, ali nešto deblje od praznog crijeva i izme u njih nema vidljive granice. lijepa crijeva su parna i pružaju se prema naprijed paralelno sa vitim crijevom, a funkcija im nije do kraja razjašnjena. ebelo crijevo kod ptica kao i kod drugih životinja služi za resorpciju vode iz stolice i njezino formiranje. Na debelo crijevo nastavlja se ne isnica, koja se sastoji od tri dijela. Prvi dio predstavlja prijelaz
debelog crijeva u ne isnicu i kroz njega prolazi izmet. U drugom dijelu nalaze se dva otvora. Kroz jedan se izlijeva koncentrirana mokra a, a drugi otvor predstavlja kod mužjaka otvor sjemenovoda kroz koji se ulijeva proizvod spolnih žlijezda. Kod ženskih životinja predstavlja otvor jajovoda kroz koji dospijevaju jaja. Završni dio je anus kao i kod drugih životinja. U probavi sudjeluju i jetra i guštera a. &etra je najvažniji organ probave, jer sudjeluje u izmjeni tvari i ujedno izlu uje žu koja je vrlo bitna u razgradnji hranjivih tvari iz probavnog trakta. astoji se od dva dijela i nalazi se u donjem dijelu tjelesne šupljine. Guštera a se nalazi izme u zavoja dvanaesnika, i sastoji se od tri dijela. Iz guštera e izlaze tri tanka izvodna kanali a i ulijevaju se ispred žu ovoda u dvanaesnik. Ukupno gledaju i dužina probavnog trakta u peradi je šest puta duža od tijela. Igor Mohari , dr. vet. med.
DEŽURNI VETERINARI 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. eterinarska stanica PR<Y G: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MUR K R< IŠ[<: eterinarska ambulanta Mursko rediš e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. Š RIG A: eterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. N&A UBRA A: Ambulanta onja ubrava,
17
tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. MAŠIN<C: Ambulanta omašinec: dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda <ko Farm ervis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju te servis muznih aparata. RA N RI&<M<: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sati, subotom od 7,00 do 10,00 sati. <ŽURNI <Y<F N: 040 645 058.
Prošli smo utorak bili jako vrijedni u našoj pa joj školi. Nau ili smo kako drve e raste, a danas emo razgovarati o tome kako se mjere njegove sadnice. Pred nama je jedna, crno – bijela, papirnata, birokratska tema. e ina nas, koji volimo drve e i drugo urbano i neurbano zelenilo, užasava se i same pomisli da te svoje zelene ljubimce svrstamo u neki sistem standardizacije. Postajemo ustrašeni i hladni kad se sjetimo debelih knjiga standarda koje se koriste u raznim podru jima ljudskog djelovanja. Radi razvoja hrvatskog tržišta i otklanjanja prepreka u prometu proizvoda i usluga s inozemstvom te uklju ivanja u me unarodne gospodarske tokove, neophodno je provesti tipizaciju, odnosno normativno odre enje pitanja kvalitete i provesti uskla enje istog s standardima prihva enim na me unarodnom tržištu. Pitanje mjerenja kvalitete zna ajno je za zaštitu potroša a, zaštitu okoliša i drugih prirodnih i radom stvorenih vrijednosti. stali argumenti u korist provo enja ovog posla su prednosti bržeg, to nijeg i lako razumljivog priop avanja i prijenosa podataka me u razli itim
sudionicima u procesu prometa i ugradnje sadnog materijala. Ako prihvatimo injenicu da sadnice ukrasnog drve a koje sadimo u gradskom prostoru, kao uostalom i ostale sadnice ukrasnog bilja, jesu R BA, onda se prema njima moramo i odnositi kao prema robi na tržištu. rlo se esto i me u stru njacima, a ne samo licima, paušalno govori o starosti kao mjerilu kvalitete sadnice nekog drveta. o dovodi do zbrke, mnogobrojnih sporova i problema kod podizanja urbano šumarskih nasada. Za opis veli ine sadnice, za drve e se mjeri opseg debla na visini jedan metar od razine tla. Uz to se može navesti njegova visina, broj presa ivanja koje je sadnica do sad prošla i na in ‘pakiranja’ korijena. Korijen može biti ‘goli’, izva en s grudom zemlje – baliran ili uzgojen u kontejneru. Ako kažemo da nudimo kontejniranu sadnicu lipe veli ine 10/12, mislimo na sadnicu koja je uzgojena ili barem jednu godinu raste u tegli i na 1m od razine zemlje ima opseg stabla od 10 do 12 centimetara, i obi no je visine 2,5 do 3 m. rve e i as, vole u I I!