HRVATSKI LIJEČNICI SPORTAŠI

DRUGI NATJEČAJ ZA naJBOLJu LiJeČniČku kraTku priČu LIJEČNIČKIH NOVINA

Dražen Pulanić Liječničke novine (LN) Hrvatske liječničke komore (HLK) organizirale su i provele od listopada 2021. do rujna 2022. natječaj za liječničku kratku priču. Prvi natječaj za liječničku kratku priču LN-a održan je još 2007. godine, a ovo je bio drugi takav literarni natječaj LN-a. Predloženi od Uredničkog odbora LN-a i prihvaćeni od Izvršnog odbora HLK-a, članovi Ocjenjivačkog povjerenstva za liječničku kratku priču bili su prof. dr. sc. Julijana Matanović (predsjednica), dr. sc Ana Batinić, Marčelo Štambuk, dr. med., mr. sc. Goran Samardžija, dr. med. i prof. dr. sc. Dražen Pulanić, dr. med. Kratke biografije članova Ocjenjivačkog povjerenstva nalaze se u prilogu.

Prof. dr. sc. Julijana Matanović rođena je 1959. u Gradačcu (Republika Bosna i Hercegovina). Osnovnu školu završila u Đurđenovcu, gimnaziju u Našicama, a studij jugoslavenskih jezika i književnosti na Pedagoškom fakultetu u Osijeku. Poslijediplomski studij završila na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1989. magistrirala na temi Primarna i sekundarna generička obilježja u Đurđevićevim "Uzdasima Mandalijene pokornice" . Od 1. rujna 1993. radi na Katedri za noviju hrvatsku književnost Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirala je u ožujku 1998. godine temom Hrvatski povijesni roman XX. stoljeća. Od 2000. godine je docentica, a od listopada 2007. izvanredna profesorica na Katedri za noviju hrvatsku književnost. 2018. odlazi u prijevremenu mirovinu. Od 2014. članica je suradnica HAZU. 2022. postaje redovitom članicom Internacionalne međunarodne akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Autorica je 9 stručnih knjiga, 18 beletrističkih knjiga, preko tri stotine kritika, rasprava i eseja s područja književnosti. Dobitnica je brojnih književnih nagrada, knjige su joj prevedene na više stranih jezika, a 2022. godine je dobila Nagradu Josip i Ivan Kozarac za životno djelo.

Dr. sc. Ana Batinić viša je znanstvena suradnica u Odsjeku za povijest hrvatske književnosti Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Diplomirala je kroatistiku i anglistiku na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, na kojemu je 2011. i doktorirala temom Animalističko čitanje hrvatskih dječjih časopisa pod mentorstvom prof. dr. Vinka Brešića. Surađivala je na znanstvenim projektima Kratki pripovjedni oblici u hrvatskoj književnosti voditelja prof. dr. sc. Tomislava Sabljaka te Od građe do analize. Nepoznati i zaboravljeni hrvatski pisci XIX. i XX. stoljeća koji je vodio akademik Dubravko Jelčić. Objavila je autorske knjige U carstvu životinja. Animalističko čitanje hrvatskih dječjih časopisa (Zagreb, 2013.) i “Judi imaju dušu, a živine paru”? Književnoanimalistička čitanja (Zagreb, 2021.), priredila zbornik Liječnici pisci u hrvatskoj književnosti od Dimitrije Demetra do danas (Zagreb, 2008.) te Korespondenciju Ante Tresića-Pavičića (sa Ž. Strižićem, Zagreb, 2015.). Od 2012. god. članica je Hrvatske udruge istraživača dječje književnosti (od 2019. članica nadzornog odbora Udruge), od 2019. članica uredništva, a od 2022. izvršna urednica časopisa „Kronika“ Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU-a.

Prof. prim. dr. sc. Dražen Pulanić, dr. med., specijalist internist, uži specijalist hematologije, rođen je 1974. godine u Zagrebu. Voditelj je Odjela za hemostazu i trombozu te benigne bolesti krvotvornog sustava Zavoda za hematologiju Klinike za unutarnje bolesti KBC Zagreb i izvanredni profesor Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u kumulativnom radnom odnosu u Katedri za internu medicinu. Književnost mu je uz glazbu glavni hobi. U sklopu više natječaja za najbolju kratku priču »Večernjeg lista« objavljeno je do sada devet njegovih pripovjetki. Objavio je zbirku kratkih priča „Drugi naziv za sreću“ 2010. godine. Bio je član Ocjenjivačkog povjerenstva i jedan od inicijatora prvog Natječaja za liječničku kratku priču LN-a 2007. godine. U posebnom izdanju »Kronike Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti – Liječnici pisci u hrvatskoj književnosti od Dimitrije Demetra do danas«, HAZU, 2008. g., bio je najmlađi autor među uvrštenim liječnicima piscima.

Marčelo Štambuk, dr. med., rođen je 1963. godine u Splitu. Zaposlen je u u Ustanovi za hitnu medicinsku pomoć Split, jedinica Supetar - Brač. Četrdesetak godina bavi se spisateljstvom i likovnim izražavanjem. Osamdesetih godina objavljivao je vic-karikature u izdanjima Humor, Erotika humor i Berekin. Od 2002. godine voditelj je amatarske dramske družine „Mirina“ iz Selaca na Braču i jedan od organizatora humorističnosatirične priredbe „Selaški krnovaj“. Koautor je i ilustrator knjige „Selaški krnovaji 1998-2005“ (Naklada Bošković, Split, 2005.) te ilustrator dvojezične knjige novela „Quelle donne; Te žene“, Giuseppea Cerrutija (Naklada Bošković, Split, 2005.). Za „Selaške krnovaje“ napisao je desetke satirično-humorističnih pjesama i kratkih igrokaza, a za dramsku družinu „Mirina“ komične jednočinke. Kratke priče šaljivog sadržaja objavljivao je i u lokalnom bračkom izdanju Glos sa škrop. Jedan je od organizatora pjesničkih večeri „Croatia Rediviva“ koja se održava svako ljeto u Selcima na Braču. U Večernjakovom natječaju za kratku priču 2008. godine objavljena mu je priča „Pleme“. Njegova priča „Podsjetnik“ pobjednik je prvog Natječaja za liječničku kratku priču LN-a u 2007. godini.

Goran Samardžija, rođen 1961. godine u Osijeku. Medicinski fakultet završio je u Osijeku. Specijalizaciju iz interne medicine završio je 1995., a užu specijalizaciju iz nefrologije 2015. g. Zaposlen je u KBC Osijek od 1990. godine. U slobodno vrijeme skijanje, dobar film i putovanje s unucima.

Ante Ljubičić – iz životopisa Rođen sam 1947. godine u Prisoju, pitoresknom selu uz Buško jezero, (općina Duvno, danas Tomislavgrad). Pučku školu završio sam u rodnom mjestu, potom gimnaziju u nedalekom gradiću Livnu. U tom razdoblju postigao sam zavidnu reputaciju u pastirskoj i težačkoj praksi. Život me potom odveo u „beli Zagreb grad“ gdje sam studirao medicinu i diplomirao 1972. godine. Slijedi petnaest uzbudljivih i sadržajnih godina liječničke službe u zavičaju tijekom kojih smo moja Jedina (Ljubica) i ja postali ponosni roditelji troje najbolje djece na ovom svijetu (uz napomenu da svatko o svojima može isto misliti). U tom sam razdoblju završio i specijalizaciju iz interne medicine, što je potrajalo četiri godine. Nakon što sam se odužio rodnom kraju, vjerujem - pošteno, sudbina je htjela, kao i mi, da se ponovo nađemo u hrvatskoj metropoli koja će postati naš novi stalni zavičaj. Bile su to godine intenzivnog rada i učenja (postdiplomski, magisterij, subspecijalistički), najprije u Sveučilišnoj klinici za dijabetes „Vuk Vrhovac“, a potom sve do umirovljenja 2013. u Poliklinici Sunce u Zagrebu. Nije bilo ni jednostavno ni lako, osobito mojoj Jedinoj, kao vjerojatno ni drugima koji su prošli sličan put , ali hvala Bogu, ni osobito teško. Moglo bi se reći da nas je, ipak, pratila sreća, a vjerujem i Providnost po bezbrojnim majčinim krunicama. U mirovini malo se okušao pisanjem – malo u vezi sa strukom, a ponešto, kao i ovo o „svojoj pacijentici“, za vlastitu dušu. Na koncu, bilo pa prošlo. A ono što je preostalo – bit će kako bude. Netko je rekao da može biti i uzbudljivije i sadržajnije nego sve ono ranije. Kako bilo da bilo - vrijeme će pokazati.

Na ovaj drugi natječaj LN-a za najbolju liječničku kratku priču pristiglo je trideset liječničkih priča. Imena autora priča ostala su anonimna članovima Ocjenjivačkog povjerenstva sve do završnog bodovanja i završetka natječaja, znala ih je samo glavna urednica LN-a profesorica dr. Zibar koja nije bila članica Ocjenjivačkog povjerenstva. Objavljeno je deset najboljih pristiglih kratkih priča u deset brojeva LN-a od listopada 2021., također inicijalno bez navođenja autora.

Objavljene su sljedeće kratke liječničke priče u LN-u u sklopu natječaja:

Ljiljana Klasiček-Bencetić: Samoća Srebrenka Mesić: Pismo potencijalnog samoubojice Tihomir Eterović: Moj posljednji doctor Ante Ljubičić: Moja pacijentica Denise Duška Ćupina: Razglednica Ružica Martinović-Vlahović: Žena u prolazu Izet Hozo: Suza profesora M. Hrvoje Barić: Dan kad je Bubi plakao Vinko Bubić: Litnji trešeti Jakov Mihanović: Tata keks Najveći broj bodova odnosno najbolje ocjene dobila je priča "Moja pacijentica" autora dr. Ante Ljubičića koja je proglašena pobjedničkom pričom Natječaja. Uz pobjedničku najbolju priču, drugo mjesto su podijelile tri priče: "Dan kad je Bubi plakao" autora dr. Hrvoja Barića, "Pismo potencijalnog samoubojice" autorice dr. Srebrenke Mesić i "Žena u prolazu" autorice dr. Ružice Martinović-Vlahović.

U nastavku ovog teksta donosimo još jednom pobjedničku priču "Moja pacijentica" i životopis autora priče dr. Ljubičića. Svečana dodjela nagrade pobjedniku Natječaja planira se 28.11.2022. na sastanku Uredničkog odbora LN-a.

Ovim natječajem kao i trajnim rubrikama LN-a „Liječnička kratka priča” i „Liječnici književnici” naš časopis aktivno pridonosi njegovanju fenomena liječnika – pisaca, prisutnoga već niz godina i u svjetskoj i u hrvatskoj književnosti.