6 minute read
COVID-19
Next Article
Dulce cum utili!
Postojano i nepostojano u hrvatskome jeziku
Izv. prof. dr. sc. TAMARA GAZDIĆ-ALERIĆ
Uvod
U svakom jeziku postoje jezični elementi koji s obzirom na neke okolnosti (npr. jezične elemente kojih ih okružuju, način na koji su tvoreni, naglasak koji imaju i sl.) mijenjaju svoj oblik. Neki jezični elementi nisu stalni, na primjer mogu izostati iz nekih oblika riječi, ali se i ponovno javiti u drugom obliku.
Jedna takva jezična pojava nedavno je izazvala brojne polemike u javnome prostoru, što nije nimalo čudno jer je riječ o najvažnijoj sporednoj stvari na svijetu – nogometu. U nogomet i jezik svi se razumiju, to se i ne treba posebno spominjati, pa i ne čudi što je spoj tih dvaju područja izazvao mnoštvo različitih tumačenja o tome na koji se način sklanja ime države koja se nalazi na Arapskome poluotoku u jugozapadnoj Aziji i u kojoj će se uskoro održati Svjetsko nogometno prvenstvo. Da ne bi bilo jezičnih dvojbi uoči skorašnjega početka Svjetskoga prvenstva u najvažnijoj sporednoj stvari na svijetu, u ovom ćemo broju Liječničkih novina razjasniti neke dvojbe vezane uz (ne)postojani a, a onda iz uz (ne)postojani e, čime će se razjasniti i dvojba vezana uz sklanjanje imenice Katar: Katra, Katru ili Katara, Kataru…
(Ne)postojani samoglasnici
Nepostojani su samoglasnici oni koji se javljaju, kao što stoji i u njihovu nazivu, u pojedinim oblicima riječi, a u drugima izostaju. Riječ je o dvama samoglasnicima – samoglasniku a i samoglasniku e koji u pojedinim oblicima imenica i pridjeva nisu postojani, dakle imaju nestalan karakter. Do promjene u kojoj se u nekim padežima između dvaju zadnjih suglasnika javlja samoglasnik a ili samoglasnik e dolazi zato da bi izgovor glasova u riječi bio lakši, prirodniji, a napor govornih organa manji.
(Ne)postojani a
Nazivom nepostojani a označujemo glas ili slovo koji se u nekim oblicima imenica ili pridjeva pojavljuje, a u drugima gubi, odnosno glasovnu promjenu ispadanja (ili dodavanja) glasa a. Nepostojani a javlja se, na primjer, u pojedinim oblicima imenica: otac – oca, izvadak – izvatka, lovac – lovca i pridjeva: iskusan – iskusna, radostan – radosna, sretan – sretna, rijedak -rijetka, sav – sva. Promotrite primjer: Doha, glavni grad države Katar, nalazi se u neposrednoj blizini pustinje Rub’al-Khali na Arapskom poluotoku. Ubrzan ekonomski razvoj Katra u drugoj polovini 20. stoljeća vezan je uz bogata nalazišta prirodnoga plina i nafte. Katar : Katra neposredan, neposredna, neposredno : neposrednoj ubrzan, ubrzana, ubrzano : ubrzan vezan, vezana, vezano: vezan Samoglasnik a javlja se zbog toga što riječi hrvatskoga podrijetla mogu završavati samo suglasničkim skupinama st (kost), št (hrušt), zd (grozd) i žd (dažd). Ako riječ završava bilo kojom drugom suglasničkom skupinom, dva se zadnja suglasnika moraju odvojiti samoglasnikom a, što se najčešće događa u nominativu jednine i genitivu množine imenica muškoga roda (npr. vatrogasac, vatrogasaca) te u nominativu jednine muškoga roda pridjeva (npr. ubrzan, vezan, potreban, ukusan, pametan, mekan, nježan). Nepostojani a javlja se i u nominativu jednine i genitivu množine stranih riječi koje su davno ušle u hrvatski jezik (npr. psalam, vazam), a gubi se u ostalim padežima (npr. G psalma, D psalmu itd., G vazma, D vazmu itd.). Međutim, nepostojani a ne javlja se u nominativu jednine riječi stranoga podrijetla koje su u hrvatski jezik primljene u novije doba pa te riječi mogu završavati svim suglasničkim skupinama (npr. indeks, jogurt, koncert, student, asistent, agent, objekt, pacijent, akt, rejting).
Treba pripaziti prilikom sklanjanja imenice filtar koja ima nepostojani a,pa je pravilno: filtar – filtra – filtru itd. Samoglasnik a između zadnjih dvaju suglasnika u riječi može biti i postojan, pa se javlja u svim padežima (npr. ubrzan – ubrzanog – ubrzanom…; vezan – vezanog – vezanom…; utjecaj – utjecaja – utjecaju…; slikar – slikara – slikaru…; botaničar – botaničara – botaničaru…; predikat – predikata – predikatu…). U nekim hrvatskim prezimenima (što najbolje znaju nositelji tih prezimena) a između zadnjih dvaju suglasnika je postojano, odnosno ostaje u svim padežima jednine i množine (npr. N Kovač, G Kovača, D Kovaču, A Kovača, V Kovač, L Kovaču, I Kovačem; Turkalj – Turkalja – Turkalju..., Novak – Novaka – Novaku..., Lukač – Lukača – Lukaču..., Levak – Levaka – Levaku...). U drugim je prezimenima a između zadnjih dvaju suglasnika nepostojano (npr. Tkalac – Tkalca – Tkalcu..., Tomac – Tomca – Tomcu..., Barac – Barca – Barcu...). I na kraju vratimo se na početak – kako sklanjati imenicu Katar koja je egzonim, tj. udomaćen naziv stranoga geografskog toponima (u ovom slučaju države) koji se razlikuje od izvornog imena u drugome jeziku? Dakle, imenica Katar ima kratkosilazni naglasak na prvome slogu i nema zanaglasne dužine, poput imenice Cipar. Prema tome, bez dvojbe, obje se imenice sklanjaju na jednak način: Cipar – Cipra – Cipru…; Katar – Katra – Katru…
(Ne)postojani e
Nepostojani e je promjena slična nepostojanom a. Samoglasnik e javlja se između zadnjih dvaju suglasnika u riječi u nominativu jednine, a u nekim oblicima riječi se gubi. To se događa, na primjer, u imenima hrvatskih mjesta Čakovec, Brdovec, Gradec, Ivanec, Macelj, Markuševec. U njima se samoglasnik e javlja između zadnjih dvaju suglasnika u N i A jednine, a u ostalim se padežima gubi (npr. N Macelj, G Maclja, D Maclju, A Macelj, V Maclju, L (o) Maclju, I (s) Macljem). U nekim je hrvatskim prezimenima e postojano, a u nekima nepostojano. Postojano je npr. u prezimenima: Kovačec – Kovačeca – Kovačecu..., Franjčec – Franjčeca – Franjčecu..., Čaklec – Čakleca – Čaklecu..., Gudelj – Gudelja – Gudelju... Nepostojano je u prezimenima: Cerovec – Cerovca – Cerovcu..., Vramec – Vramca – Vramcu..., Ivanec – Ivanca – Ivancu...
Nepostojani e u prezimenima iz drugih slavenskih jezika u hrvatskome je postojani, npr. Havel – Havela – Havelu, Čapek – Čapeka – Čapeku. Glasovna promjena nepostojano e pokazuje da su vlastita imena u hrvatskome standardnome jeziku prihvaćena u izvornom obliku i da se ne usklađuju s pravilima koja se primjenjuju na opće imenice, u kojima je samoglasnik e uvijek postojan. Pogreške nastaju zbog toga što se pravila koja vrijede samo za vlastita imena primjenjuju i na opće imenice, pa se nepostojani e nepravilno javlja i u općim imenicama. Npr. nije pravilno: prijem – prijma – prijmu..., kabel – kabla – kablu... Pravilno je: prijem – prijema – prijemu..., kabel – kabela – kabelu... U imenima stranih mjesta samoglasnik e, kao sastavni dio njihova imena, ostaje (i u pismu i u govoru) u svim padežimaizmeđu zadnjih dvaju suglasnika, npr. Bruxelles [brisel] – Bruxellesa [brisela] – Bruxellesu [briselu] itd. Nije pravilno [brisel, brisla, brislu...]. Pravilno je i Basel [bazel] – Basela – Baselu…; Bergen – Bergena – Bergenu…; Bremen – Bremena – Bremenu itd.
Ukratko, sve rečeno o (ne)postojanom e možemo sažeti u ove činjenice koje valja zapamtiti:
1. u općim je imenicima e između zadnjih dvaju suglasnika u riječi uvijek postojano
2. u vlastitim imenima (imenima mjesta i ljudi) e između zadnjih dvaju suglasnika je:
a) nepostojano, kada se javlja u imenima hrvatskih mjesta, nekim hrvatskim i svim stranim prezimenima, osim slavenskima
b) postojano, kada se javlja u imenima stranih mjesta i u nekim hrvatskim prezimenima.
Pozivamo Vas da nam na adresu elektroničke pošte: hrvatski.jezik@hlk.hr pošaljete pitanja u vezi s hrvatskim jezikom struke.
PROVJERITE ZNANJE:
1. U svakoj rečenici uočite i prepišite riječ u kojoj se javlja nepostojani a.
A Starac je zamišljeno sjedio i tek je predvečer krenuo kući. ______________ B Stranac je pronađen i spašen nakon tri dana provedena u planini. _____________ C U blizini je hrabar čovjek pa smo se svi osjećali sigurnije. ______________ D Vranac je munjevito odjurio i više ga nismo mogli vidjeti.______________
2. Među podcrtanim riječima zaokružite one u kojima se ne javlja nepostojani a.
A Agencija vam predlaže da dio praznika provedete na uzbudljiv i koristan način. B Za početak treba znati, htjeti i smjeti. C U filmu „Ruska obećanja“ glumio je dvostrukog agenta. D I moj je otac studirao medicinu.
3. Na prazna mjesta upišite odgovarajuću riječ.
A Na (Črnomerec) __________ trebam doći u deset sati. B Prema popisu stanovništva iz 2011. na (Cipar) ________živi 1 126 664 stanovnika. C Na (Macelj) _____________ je kolona vozila duga pet kilometara. D Svjetsko prvenstvo 2022. u nogometu održat će se u (Katar) ____________.
