REAGIRANJA

Poštovano Uredništvo, u Liječničkim novinama broj 192 na 38. stranici ste objavili službeni prijevod na hrvatski jezik Liječničke prisege uz popratni tekst u kojem je opisan povijesni tijek izmjena i dopuna Ženevske deklaracije Svjetskog liječničkog udruženja. Sa zanimanjem sam pročitao tekst i primijetio sam veći broj izmjena koje posadašnjuju Liječničku prisegu u skladu s trenutnim uljudbenim razvojem. Je li svaki razvoj zapravo napredak? To je pitanje za filozofe, pa se ne bih ulazio u daljnje promišljanje na tu temu. Moju pozornost je privukla jedna od izjava Liječničke prisege (Ne ću se koristiti svojim medicinskim znanjima u svrhu kršenja ljudskih prava i građanskih sloboda, čak ni pod prijetnjom;). Kada sam tijekom javne promocije 2006. nakon završenog studija prisegnuo Liječničku prisegu, tekst se značajno razlikovao od ovog koji će u budućnosti polagati buduće mlade kolege. Jedna od važnih izjava tada je bila "Apsolutno ću poštovati ljudski život od samog začeća. Niti pod prijetnjom ne ću dopustiti da se iskoriste moja medicinska znanja suprotno zakonima humanosti;" koja je bila izjava iz neke od inačica Liječničke prisege (vj. 1983.). Nisam siguran da su moja generacija, a i druge generacije završenih studenata medicine polagali uvijek baš najnoviju inačicu Liječničke prisege. Kako se prvo spomenuta "ljudska prava i građanske slobode" razlikuju od drugospomenute izjave "poštivat ću ljudski život od samog začeća", time dolazi do svojevrsne kontradiktornosti. Nisam ginekolog i ne bih ovo obraćanje želio svesti na obrađivanu temu prigovor savjesti, nego istaknuti da se podrobnijim čitanjem uočavaju razlike između inačica "Hipokratove" prisege Svjetskog liječničkog udruženja. Time se postavlja i pitanje koja nas prisega obvezuje u moralnom, etičkom, tradicijskom i možda pravnom pogledu. Razumijem da ovo pismo ulazi u pitanje medicinske etike i puno je šire od tumačenja samog teksta, pa sam stoga slobodan preporučiti da se u jednom od budućih brojeva Liječničkih novina obradi i ova tema. Osobno sam mišljenja da bi liječnicima svih generacija bilo zanimljivo pročitati takav osvrt Posljednjih mjeseci u COVID-19 bolnici se susrećem upravo s važnim ljudskim i liječničkim izazovima, usuđujem se reći, ponovo aktualiziranim nakon Domovinskog rata. Ispričavam se ako kasnim s ovim pisanim komentarom, ali zbog liječničkih obveza tijekom pandemije ne stižem redovito čitati Liječničke novine.

S poštovanjem!

mr. sc. Siniša Skočibušić, dr. med.

specijalist infektologije subspecijalist intenzivne medicine Klinika za infektivne bolesti, Sveučilišna klinička bolnica Mostar ravnatelj Centra za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti Mostar tajnik Asocijacije infektologa u Bosni i Hercegovini

Jesmo li svi radiolozi?

Poštovani urednici, poštovani čitatelji, U medicinskim časopisima sve se češće objavljuju članci hrvatskih liječnika kliničara koji bez suradnje s liječnicima specijalistima radiologije objavljuju radiološke slike s pogrešnim opisima, pri čemu radiolog nije koautor rada niti mu je izrečena zahvala. Jedan od recentnih primjera objavljen je u prosinačkom broju Liječničkih novina autora Ane Andrilović i suradnika pod naslovom „Višestruke paradoksalne arterijske embolije u bolesnika s plućnom embolijom, otvorenim foramenom ovale i mutacijom 4G/4G gena PAI-1“. Od tri slike objavljene u navedenom radu, na dvjema je objavljena radiološka pretraga, preciznije kompjutorizirana tomografija. Nažalost niti na jednoj od objavljenih radioloških slika opis ne odgovara onome što je prikazano na slikama (o detaljima su obaviješteni autori). Obzirom da su Liječničke novine službeno glasilo Hrvatske liječničke komore, ovim putem apeliramo na sve kliničare da uključe radiologe kada je radiološka slika bitan dio publikacije, odnosno osiguraju točnu interpretaciju respektirajući kompetencije struke. Objavljivanje pogrešnih radioloških slika u najmanju ruku čitateljstvo zakida za informaciju koja je htjela biti prikazana, a u konkretnom slučaju (koji nije izoliran) ga i pogrešno educira.

Unaprijed zahvaljujemo

Prof. dr. sc. Damir Miletić Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, predsjednik Hrvatskog društva radiologa (HDR)

Doc. dr. sc. Maja Hrabak Paar Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, predsjednik Sekcije za radiologiju srca Hrvatskog društva radiologa