Vojarne
Topnička vojarna 1906. godine (izvor: Muzej grada Zagreba)
Prigodna razglednica Topničke vojarne nakon izgradnje (izvor: Muzej grada Zagreba)
Domobranska vojarna nakon Prvog svjetskog rata (izvor: Muzej grada Zagreba)
Domobranska četna bolnica na Kuniščaku nakon izgradnje 1911. godine (izvor: Državni arhiv u Zagrebu)
O d M a n dal ice d o M i t n ice
Pročelje Domobranske vojarne i položajni nacrt cijelog kompleksa iz projektne dokumentacije (izvor: Državni arhiv u Zagrebu)
Z
bog povećanja broja vojnika i uvođenja modernog nao ružanja u drugoj polovici 19. st. te neadekvatnog kapa citeta i opreme dotadašnjih vojarni, pristupilo se u Zagrebu gradnji novih vojarni, kojih je znatan dio smješten na tadašnjoj zapadnoj gradskoj periferiji, odnosno na području Črnomerca. Najveća i najstarija je pješačka vo jarna, izgrađena između Ilice i kolod vora. Njezina lokacija utvrđena je 1887, građena je 1888-89. a nazvana je prema prijestolonasljedniku Rudolfu koji je i po ložio kamen temeljac. Rudolfova vojarna, koja se između dva svjetska rata nazi
Razglednica Topničke vojarne; skroz desno kapela Sv Duha (izvor: Muzej grada Zagreba)
vala vojarnom Nikole Šubića Zrinskog, zadržala je vojnu namjenu do 1978. kada je porušeno 10 od 14 zgrada. Nekadašnji vojarnski prostor preuređen je u gradski park, preostale zgrade sačuvane su kao vrijedni primjeri vojne arhitekture, a ko riste se za smještaj ureda državne i grad ske uprave. Neposredno uz Rudolfovu vojarnu izgrađena je u Reljkovićevoj ulici i tzv. bataljunska vojarna, približno na mjes tu gdje se kasnije smjestila tvornica Ka mensko. Domobranska vojarna izgrađena je u Ilici 242. Njezina lokacija utvrđena je 1894. a građena je 1898-1899. Nakon Pr
Pisarna Domobranske vojarne nakon izgradnje (izvor: Muzej grada Zagreba)
Topnička vojarna nakon izgradnje (izvor: Muzej grada Zagreba)
vog svjetskog rata nazivala se Vojarnom kralja Aleksandra, a za NDH u nju je sm ještena Domobranska akademija. Nakon 1990. preimenovana je u Vojarnu “Kralj Tomislav”. Temeljem sporazuma s Vladom RH, vojarnu 2006. preuzima Zagrebač ka nadbiskupija, te nakon obnove dijela zgrada pokreće Hrvatsko katoličko sve učilište, a dio daje u najam privatnim ob razovnim ustanovama. Jedina črnomerečka vojarna koja je do danas sačuvala vojnu namjenu je Topnička vojarna izgrađena u Ilici 256. Lokacija je utvrđena 1895. a vojarna izgrađena do 1906. te nazvana Vojarnom cara Franje
Josipa I. Nakon Prvog svjetskog rata na zivala se Vojarnom kralja Petra. Obrazovnu namjenu imala je već i dok se njome služila JNA, a nakon 1990. u vo jarnu je smješteno Hrvatsko vojno učilište “Petar Zrinski” koje se sastoji od nekoliko ustanova: Ratne škole “Ban Josip Jela čić”, Zapovjedno-stožerne škole “Blago Zadro”, časničke škole, dočasničke škole te Škole stranih jezika “Katarina Zrinska”. U Ilici, preko puta Topničke vojarne, izgrađena je Vozarska vojarna. Lokacija je utvrđena 1901, a vojarna izgrađena 1903; na kon Prvog svjetskog rata nazivala se Vo jarnom Jelačić. U 1990-im godinama
tamo je bilo sjedište mirovne misije UN-a (UNPF Headquarters). Nakon 2000. Mi nistarstvo pravosuđa RH u krugu vojarne uređuje Trg pravde te je do 2011. smjestilo Općinski kazneni sud i Odjel za mladež istoga suda. Između željezničke pruge i Prilaza baruna Filipovića je Konjanička vojarna. Lokacija je utvrđena 1901, a vojarna je izgrađena 1910-11. Nakon Prvog svjet skog rata nazivala se Mišića vojarna. Od 1924. u krugu vojarne je Tvornica za pamučnu industriju d.d. (kasnije Tvor pam), podružnica bečke tvrtke Hermann Polack i sinovi. Od 1964. tvornica je s još dvije tvrtke ujedinjena u Tekstilni kombi
nat Zagreb (TKZ). Na prostoru vojarne u tijeku je izgradnja stambeno-poslovnog Centra Črnomerec. Kao zaštićeni spo menik kulture očuvana je jedino zgrada nekadašnje jahaonice, potom tvorničke tkaonice, gdje je nakon preuređenja 2011. otvorena Galerija Lauba - kuća za ljude i umjetnost, privatni projekt tvrtke Filip Trade u kojoj vlasnik Tomislav Kličko izla že vlastitu zbirku umjetnina. Na Kuniščaku, u neposrednoj blizini Domobranske vojarne izgrađena je 1911. Domobranska četna bolnica. Funkciju bolnice zadržala je sve do 1990-ih godina kada je preuređena te je u nju smješteno sjedište obavještajnih službi RH.