5 minute read

Kružno gospodarstvo – Aktualno

goriva reducirajući time količinu odloženog otpada na odlagalištima za 96-98 posto. Uz to, smanjuju se i količine emitiranog metana s odlagališta koji ima veliki negativni utjecaj na ozonski omotač", pojašnjava Lukić te pritom kategorički naglašava kako termička oporaba nije konkurencija reciklaži.

Termički se, kako precizira ovaj stručnjak, oporabljuje tek onaj dio komunalnog otpada koji se ne može reciklirati, a sadrži energetski potencijal. Tako se od ukupno prikupljenog plastičnog otpada u žutim vrećicama zaista može reciklirati tek 20-30 posto materijala, dok je ostatak vrijedna energetska sirovina. "Od povratne ambalaže, koja je gotovo čista (PET polietilen tereftalat), može se reciklirati 85 posto, dok je ostatak opet vrijedna energet- ska sirovina. Ponekad su troškovi prijevoza sirovina za recikliranje toliko skupi da prelaze svaku granicu isplativosti, a postupak ima veći ugljični otisak nego proizvodnja nove ambalaže", upozorava ovaj nezavisni stručnjak.

Advertisement

Neiskori Teni Potencijal

Odgovarajući na pitanje zašto i dalje postoji veliki otpor u Hrvatskoj kada je riječ o energetskoj oporabi otpada, Lukić odgovara kako je naš najveći neprijatelj neznanje te loši komunikacijski kanali kojima objašnjavamo opravdane okolišne procese. "Često od strane lokalne, regionalne pa i državne uprave dođu takva objašnjenja koja često budu i politizirana kao što je slučaj Rebro. Recimo, podatak kako sve zemlje koje imaju razvijene sustave termičke oporabe imaju duži životni vijek nego što je u Hrvatskoj. Hrvatska, ali i zemlje regije, pri samom su dnu Europe po statistikama upravljanja otpadom i korištenja korisnog dijela otpada, a Hrvatska uz Maltu jedina u EU nema postrojenja za W2E", konstatira Lukić. Prema njegovom mišljenju, Hrvatskoj je nužno potrebno postrojenje za termičku oporabu otpada jer trenutno energetski korisni dio otpada izvozimo u zemlje EU-a, ali i u Fabriku cementa Lukavac u Bosni i Hercegovini. "Svima koji koriste naš vrijedni resurs plaćamo od 10 do nekoliko stotina eura po toni termički oporabljenog otpada i još im po strogim normama isti odvezemo o svom trošku. U Beogradu (Vinča) upravo je pušteno u rad postrojenje koje će godišnje termički oporabiti oko 320.000 tona komunalnog otpada. Dok ne izgradimo svoje postrojenje velika je vjerojatnoća kako ćemo svojim resursom grijati Beograd i plaćati im za termičku oporabu", upozorava Tomislav Lukić.

Stru Na Podr Ka

Stručnjaci poručuju kako je

Hrvatskoj nužno potrebno postrojenje za termičku oporabu otpada

O tome kakvi su trendovi u domeni kružnog gospodarstva te što u najvećoj mjeri koči taj proces upitali smo za komentar Vesnu Petrović, direktoricu konzultantske tvrtke Folder, koja pruža usluge savjetovanja poslovnim subjektima u području usklađivanja s propisima u području gospodarenja otpadom i prelaska na kružno gospodarstvo. Kada je riječ o spremnosti hrvatskog poslovnog sektora za ispunjavanje regulatornih zahtjeva vezanih za gospodarenje otpadom, Petrović ističe kako spremnost tvrtki ovisi o njihovoj jačini u smislu financijskih i kadrovskih kapaciteta jer si velike tvrtke mogu priuštiti zapošljavanje osobe ili više osoba na radnom mjestu stručnjaka za zaštitu okoliša pa tako mogu nekako "plivati" u moru propisa. "Međutim, manje tvrtke najčešće moraju uzeti uslugu vanjskog konzultanta koji im onda pomaže snaći se u zakonskim obavezama. I onda tu nastupa moja tvrtka", uz osmijeh ističe Petrović.

Zelena komunikacija

Pod programskim motom "Zeleni odnosi s javnošću, zelena odgovornost" trodnevna PRO PR konferencija okupila je početkom svibnja više od 200 sudionika iz 13 država te 28 stručnjaka za odnose s javnošću. "Struka odnosa s javnošću u posljednjih 10 godina doživljava digitalnu operativnu transformaciju, a sada se nalazi u novoj ulozi, ulozi jednog od 'čuvara' planeta Zemlje. Svaka korporacija, institucija, događaj, svaki pojedinac treba imati veću odgovornost prema zelenoj komunikaciji, edukaciji i realizaciji. Mi, stručnjaci za odnose s javnošću morat ćemo svojim savjetima utjecati i približiti kroz projekte važnost zelene odgovornosti", istaknuo je predsjednik organizacijskog odbora, Danijel Koletić, prilikom otvaranja. U sklopu programa konferencije održan je panel pod naslovom "Zelena komunikacija u području održivog razvoja" na kojem su uz moderatorsku palicu Jelene Šarenac, voditeljice korporativnih komunikacija Henkela Srbija, sudjelovali Nina Elezović, voditeljica korporativnih poslova i održivosti CocaCole Adria, Maja Kalan Pongrac, voditeljica korporativnih komunikacija Ljubljanskih mlekarni, Natalija Đordan, voditeljica korporativnih poslova i međunarodnih komunikacija Pivare Trebjesa, te Krešimir Domjančić, voditelj odnosa s javnošću Hrvatske pošte. Govorilo se o proizvodima i utjecaju koji se ostvaruje na klimu, pakiranje proizvoda i gospodarstvo u cjelini, a fokus je stavljen i na ljude - zaposlenike, potrošače i partnere.

Maja Kalan Pongrac govorila je o tome da je Lactalis, kao grupacija u čijem sastavu posluju Ljubljanske mlekarne, postavio tri stupa u svojim nastojanjima prema održivom poslovanju. Prvi je stup ugljični otisak koji ostvaruje kompanija, zatim dolazi ambalaža koja ima ključnu ulogu u sigurnosti hrane te se pritom treba pomiriti funkcionalno i održivo pakiranje, dok se treći stup odnosi na dobrobit životinja koje se treba tretirati na odgovoran način. Od aktivnosti koje se u tom području trenutno provode Kalan Pongrac je posebno izdvojila projekt kružnog gospodarstva u Ljubljanskim mlekarnama u sklopu kojeg se ostaci ambalaže prilikom procesa pakiranja transferiraju partnerskoj tvrtki u Italiji koja od toga radi papirne ručnike i maramice koje potom u tvrtki koriste za higijenske potrebe radnika. Ona je također upozorila na to kako je u današnje vrijeme veliki izazov privući pažnju medija na projekte usmjerene na zeleno poslovanje, a kao jedan od razloga navela je činjenicu da je društvo prosto zatrpano informacijama pa je teško plasirati ovako važne poruke do krajnje publike. Nina Elezović se nadovezala na to naglašavajući kako je Coca-Cola istaknula svoj cilj kako će do 2040. biti ugljično neutralna kompanija na globalnoj razini. "To uključuje kako unutarnje ustrojstvo poslovanja, tako i dobavljače i druge partnere kompanije. Svi imaju važnu ulogu u tom procesu", istaknula je Elezović dodajući kako odgovoran odnos u svim ovim područjima doživljavamo kao osnovni preduvjet za rad i svojevrsnu dozvolu za poslovanje. Ona je poručila kako u kompanijama trebaju biti svjesni da će trgovci sve više preferirati one dobavljače koji se dokazuju kao perjanice održivosti, a to je još i više važno ako se zna u kojoj su mjeri potrošači senzibilni na društvenu i okolišnu odgovornost proizvoda koje kupuju. Elezović je poručila kako za aktivno djelovanje na održivosti poslovanja ne treba čekati legislativne propise ili pritisak nevladinih organizacija, nego kompanije moraju preuzeti samostalnu inicijativu i postavljati visoke kriterije u konstantnom radu na održivim projektima.

Natalija Đordan upozorila je na to da u Crnoj Gori postoji Zakon o gospodarenju otpadom, ali da u praksi predstavlja samo mrtvo slovo na papiru. "Molson Coors kao grupacija u čijem sastavu posluje Pivara Trebjesa ima visoke zahtjeve kada je riječ o upravljanju otpadom pa tako u našoj pivovari recikliramo polovicu energije, dok ukupno 300 tona stakla koje bi inače završilo u otpadu izvozimo u Bugarsku gdje se ono ponovno stavlja u upotrebu. Pritom koristimo snagu naših brendova kako bi komunicirali zelene teme, a radimo i na smanjenju deforestacije u našoj zemlji", naglasila je Đordan. Ona je dodala kako je Pivara Trebjesa u suradnji s tvrtkama CocaCola i Knjaz Miloš pokrenula prvi projekt gospodarenja otpada u Crnoj Gori te je izrazila nadu kako će kroz ovaj i druge projekte potaknuti interes cijelog društva da osvijesti važnost ove problematike.

Krešimir Domjančić istaknuo je kako je Hrvatska pošta drugačija kompanija od ostalih koje su zastupljene u panelu jer nije proizvođač nego pružatelj usluge. Podsjetio je pritom kako je Hrvatska pošta u zadnjih pet godina u svoju poslovnu strategiju u potpunosti implementirala ESG smjernice. "Proveli smo ispitivanje emisija ugljičnog dioksida od strane naše kompanije i partnera te sada znamo što nam je za činiti. Naime, pokazalo se kako dvije trećine emisija dolazi od flote vozila koje koristimo pa smo krenuli u obnovu voznog parka. Slijedom toga, nabavili smo 250 električnih dostavnih vozila te izgradili više od 100 stanica za punjenje diljem Hrvatske", naglasio je Domjančić. Osim toga, podsjetio je i kako su na brojne lokacije postavili svoje paketomate preko kojih paketi dolaze bliže svojim kupcima čime se također smanjuje potreba za vožnjom i trošenjem goriva, a kao važan doprinos izdvojio je i podršku koje Hrvatska pošta pruža malim hrvatskim proizvođačima koji preko webshopa Žuti klik plasiraju svoje proizvode kupcima diljem Hrvatske.