1
2
Crkvena liturgijska godina za djecu
3
4
e - Knjiga
Priredio: Martin Radošević Lektura: Veronika Paić Obrada: kateheza.weebly.com
Šibenik, rujan 2013.
5
ŠTO JE CRKVENA LITURGIJSKA GODINA? Jedna godina ima svoj ciklus, svoja četiri godišnja doba. To su: proljeće, ljeto, jesen i zima. U tim razdobljima ima raznih događanja. Padaju kiše, sija sunce, pada snijeg, kupamo se, skijamo, sadimo, beremo plodove... Puno različitih događanja u jednoj godini. Primjetili ste isto tako kada dođete u crkvu da sveta misa nije uvijek ista. Nekad pjevamo božićne pjesme, nekad uskrsne. Ponekad svećenik ima zelenu misnicu, ponekad ljubičastu. Ponekad je oltar prepun cvijeća, a ponekad se ispred oltara nalazi trnje. Zašto je to tako, i tko određuje kada će se što događati? Kao i priroda tako i Crkva ima svoj kalendar. On se zove Crkvena liturgijska godina. Crkvena liturgijska godina je raspored slavljenja božanskih djela spasenja kroz razdoblje od jedne godine. Koja su božanska djela spasenja koja slavimo u crkvenoj liturgijskoj godini naučit ćemo u ovoj knjižici. Zato krenimo!
6
NEDJELJA – DAN GOSPODNJI!
Crkva već od samog svog početka slavi spomen Kristova spasiteljskog djela prvog dana u tjednu, tj. nedjelju, kada se na poseban način spominje njegove muke, smrti i uskrsnuća. Nedjelja je temeljni i najstariji kršćanski blagdan. U svetom pismu se naziva "prvi dan u tjednu", ona je spomen znak Kristova uskrsnuća. Zato je svaka nedjelja "mali Uskrs". Nedjelja je dan kada se prestaje s redovnim radom, dan radosti i slavlja, dan kada se u zajedništvu s braćom i sestrama okupljamo na slavljenju euharistije.
7
CRKVENA LITURGIJSKA GODINA Tijekom povijesti razvio se osim nedjeljnih slavlja poseban raspored slavljenja Kristovih spasiteljskih djela kroz cijelu godinu. Tako se svake godine slavi čitavo Kristovo otajstvo. Od utjelovljenja i rođenja do uzašašća i Duhova te do iščekivanja ponovnog Kristova dolaska. To slavljenje nije obično sjećanje na događaje iz Kristova života, već crkva te događaje ponovno otajstveno doživljava, postaje dionicom njihova duhovnog bogatstva i tako se ostvaruje njezino spasenje. Crkvena godina ima tri velika ciklusa. To su: božićni ciklus, vazmeni ciklus i vrijeme kroz godinu. Crkvena liturgijska godina započinje prvom nedjeljom došašća (iza blagdana sv. Andrije koji se slavi 30. studenog), a završava na nedjelju Krista Kralja.
8
BOŽIĆNI CIKLUS Božićni ciklus obuhvaća vrijeme došašća i božićno vrijeme.
Došašće (Advent) To je vrijeme od četiri nedjelje prije Božića. Obilježeno je iščekivanjem dolaska Gospodnjega i pripravom za taj dolazak. U vremenu došašća izrađujemo adventski vijenac s četiri svijeće. Boja u došašću je ljubičasta. Ljubičasta boja označava žalost, pokoru, trpljenje. Ovu boju ćemo još susresti i u korizmi.
Božić Božić je godišnja proslava Isusova rođenja u Betlehemu. Slavi se 25. prosinca. Na Božić se posebno svečano slavi misa polnoćka. Uz Božić su vezani mnogi narodni običaji: božićno drvce, slama, darovi, jaslice... Dan prije Božića jest Badnjak. Boja u božićnom vremenu je bijela. Bijela boja označava nevinost duše, čistoće i svetosti. Bijela boja je boja radosti.
Glavni blagdani božićnog vremena jesu: - Svetkovina Gospodinova rođenja – Božić (25. prosinca) - Bogojavljenje – Sveta tri kralja (6. siječnja) - Blagdan sv. Obitelji (nedjelja poslije Božića) - Svetkovina sv. Marije Bogorodice (1. siječnja) - Blagdan Gospodinova Krštenja (nedjelja nakon Bogojavljenja)
9
VAZMENI CIKLUS U Vazmenom ciklusu slavimo otajstvo muke, smrti, ukopa i uskrsnuća Gospodnjega, njegova uzašašća i silazak Duha Svetoga. Ima dva dijela: korizmeno vrijeme uskrsno vrijeme
Korizmeno vrijeme Korizma ili četrdesetnica je vrijeme priprave za najveći kršćanski blagdan – Uskrs. Po uzoru na Isusov post od četrdeset dana u pustinji zove se četrdesetnica ili korizma. Traje četrdeset dana. Započinje na Čistu srijedu ili Pepelnicu, a završava na Veliki četvrtak. Boja u korizmenom vremenu je ljubičasta kao i u došašću. Najpoznatja pobožnost u vrijeme korizme je križni put. Križni put je molitva i razmišljanje o posljednjim satima Isusova ovozemaljskog života. Križni put ima četrnaest postaja. Na nedjelju Cvjetnicu započinje Veliki tjedan.
Uskrsno vrijeme Uskrsno vrijeme započinje sa svetim vazmenim trodnevljem. To je: Veliki četvrtak, Veliki petak i Velika subota. Središte uskrsnog vremena je USKRS (Vazam). Uskrs je najveći kršćanski blagdan u kojem slavimo uskrsnuće Isusovo. Boja u uskrsnom vremenu je bijela kao i u božićnom vremenu. Četrdeset dana nakon uskrsnuća slavimo blagdan Uzašašća – uspomena na Kristov povratak u Nebo, a pedeseti dan nakon uskrsnuća slavimo blagdan Pedesetnice ili Duhova. Tim blagdanom završava vazmeni ciklus.
10
VRIJEME KROZ GODINU
Vrijeme kroz godinu je vrijeme između božićnog i vazmenog ciklusa. Obuhvaća trideset i četiri tjedna u godini. U ovome ciklusu imamo dva dijela: od svetkovina Krštenja Gospodinova do Pepelnice ili Čiste srijede od blagdana Duhova do početka došašća U razdoblju vremena kroz godinu sva slavljenja se oslanjaju na nedjelje (34 nedjelje kroz godinu). U slavljenju nedjelje na poseban način slavimo otajstvo Gospodnjega uskrsnuća. Nedjelja je, naime, dan uskrsnuća – prvi dan u tjednu. Kroz "vrijeme kroz godinu" posebno slavimo i tri Gospodnje svetkovine: 1. PRESVETO TROJSTVO – slavimo otajstvo jednog Boga u tri božanske osobe (nedjelja poslije Duhova) 2. TIJELOVO – slavimo otajstvo Tijela i Krvi Kristove (četvrtak nakon Presvetog Trojstva) 3. KRIST KRALJ – slavimo otajstvo Kristove kraljevske službe i kraljevskog dostojanstva (zadnja nedjelja kroz godinu).
11
LITURGIJSKE BOJE
Liturgijska slavlja prate i točno određene boje liturgijskog ruha koje oblače biskupi, svećenici i đakoni. Liturgijske boje se biraju po točno određenim pravilima koji usklađuju simboliku boja i značaj dana, vremena i čina. Liturgijske boje jesu:
BIJELA
Znak nevinosti duše, čistoće i svetosti. Bijela boja je boja radosti. Nosi se u liturgiji Gospodnjih i Marijinih blagdana, na blagdane svetaca koji nisu mučenici, te u božićno i vazmeno vrijeme.
ZELENA
Boja koja označava nadu, išćekivanje, život. Označava pobjedu života nad smrću. Nosi se u "vrijeme kroz godinu" jer je to vrijeme nade i išćekivanja.
LJUBIČASTA
Boja žalosti, pokore i trpljenja. Zbog te znakovitosti susrećemo je u vremenu Došašća i Korizme, te u misama za pokojne.
CRVENA
Boja koja označava vatru i krv. Crvena boja je simbol ljubavi. U liturgiji se koristi na Duhove, Veliki petak i na blagdane svetaca – mučenika.
12
ŠTOVANJE BDM I SVETACA Među slavljenjem svetaca i blaženika posebno mjesto zauzima blažena Djevica Marija, Isusova Majka. Ona je rodila Boga i čovjeka Isusa.
Tijekom crkvene liturgijske godine Crkva na najsvečaniji način slavi blaženu Djevicu Mariju: Svetkovina svete Bogorodice Marije (1. siječnja) Uznesenje blažene Djevice Marije ili Velika Gospa (15. kolovoza) Bezgrešno začeće blažene Djevice Marije (8.prosinca)
Crkva na poseban način časti ljude koji su svojim životom slijedili Isusa. To su sveci. Oni su svojim životom zaslužili Raj. U slavljenju blagdana svetaca Crkva nam pokazuje kako bi mi trebali živjeti. Njihov život nam služi kao primjer, a njihov zagovor kao pomoć i zaštita u našem nastojanju da slijedimo Isusa.
13
SADRŽAJ Što je crkvena liturgijska godina
6.
Nedjelja – dan Gospodnji!
7.
Crkvena liturgijska godina
8.
Božićni ciklus
9.
Vazmeni ciklus
10.
Vrijeme kroz godinu
11.
Liturgijske boje
12.
Štovanje BDM i svetaca
13.
14
KORIŠTENA LITERATURA: Josip Baričević i dr., Snagom Duha, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1997. Fra Jakov Udovčić, S Kristom kroz život, Priručnik za krizmanike, Imotski 2001. Internet
15
BILJEŠKE
16
17