Prvi japanski robot Kawasaki-Unimate preuzimao je rad desetorice iskusnih zavarivača, a danonoćni rad štedio je rad dvadesetorice drugih zaposlenika. Uočivši ove prednosti, japanski proizvođači automobila preuzeli su inicijativu u svijetu pa su na tržištu stalno bili korak ispred konkurencije. Desno je prvi američki robot Unimate čiju je licencu otkupio Kawasaki, a lijevo japanska inačica tog robota zaposlena na robotiziranoj proizvodnoj vrpci.
obavljan ručno. Napredak je zahtijevao nešto novo, a ta novost pojavila se u obliku industrijskog robota iako on u prvoj primjeni u SAD-u nije bio korišten na poslovima zavarivanja. Prva robotička ruka Unimate bila je zaposlena u General Motorsu i od tada do danas autoindustrija je u kontinuitetu predvodnik u njenoj industrijskoj primjeni. U vezi s materijalnim i vremenskim proizvodnim resursima najveći problem predstavljalo je stalno preslagivanje proizvodnih vrpci kad se mijenjao proizvodni program. Roboti su strojevi s najvećom prilagodljivosti pri izvođenju različitih ili sličnih poslova na raznolikim modelima. Reprogramabilni univerzalni stroj mogao se prilagoditi novom proizvodnom programu jeftinije jer se mijenjao samo program. Japan je svoj svjetski primat u proizvodnji i primjeni industrijskih robota ostvario paralelno s razvojem vlastite autoindustrije. Robotizacijom autoindustrije najprije
je automobilima opskrbio japansko tržište, a potom zavladao i svjetskim tržištima otvarajući tvornice širom svijeta. Japanski proizvođači automobila ušli su u robotizaciju primjenom točkastog zavarivanja koje je zahtijevalo velik broj radnika: po jednom automobilu trebalo je napraviti prosječno oko 4000 točkastih zavara, pa se s robotizacijom postiglo znatno povećanje produktivnosti. Upravo ove, 2019. godine tvrtka Kawasaki slavi pedestogodišnjicu proizvodnje prvog japanskog robota Kawasaki – Unimate 2000 iz 1969. godine. Način na koji je Kawasaki kao strojarska tvrtka dobila od Unimationa licencu pokazuje i krive procjene pionira robotike poput Engelbergera gdje bi razvoj i primjena robota bila najznačajnija. Prvi Kawasaki-Unimate 2000 bio je kopija američkog, ali su Japanci vrlo brzo razvili poboljšanu verziju tip “2630” sa šest umjesto pet stupnjeva slobode gibanja na licencnom uzoru, a nosivost povećali s 12 kg na 25 kg. Tip robota
Bojanje i zavarivanje dvije su kanonske i najzastupljenije aktivnosti u kojima rade roboti. Bojanje je među najotrovnijim poslovima, a zavarivanje, točkasto ili kontinuirano, zadatak na kojem roboti dokazuju svoju superiornost nad ljudima.
33