Page 1

SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE

JP Slu`beni glasnik Republike Srpske, Bawa Luka, Pave Radana 32A Telefon/faks: (051) 311-532, 302-708

Utorak, 27. avgust 2002. godine BAWA LUKA Broj 54 God. XI

703

@iro-ra~uni: 562-099-00004292-34 Razvojna banka AD Bawa Luka 567-162-10000010-81 Zepter komerc banka AD Bawa Luka

PORODI^NI ZAKON

Na osnovu ~lana 80. stav 1. ta~ka 5. Ustava Republike Srpske (“Slu`beni glasnik Republike Srpske”, broj 21/92) ~l. 1, 2. i 14. Zakona o pomilovawu (“Slu`beni glasnik Republike Srpske”, br. 32/94 i 2/95), Predsjednik Republike d o n i o j e

ODLUKU O POMILOVAWU OSU\ENIH LICA

^lan 1. Pravosna`no izre~ena kazna zatvora zamjewuje se uslovnom osudom: 1) To{i} Slavka Mladenu iz Zvornika, kojom mu se utvr|ena kazna zatvora u trajawu od devet mjeseci zamjewuje uslovnom osudom sa vremenskim posmatrawem od dvije godine; 2) Stojakovi} Radovana Darku iz Bawe Luke, kojom mu se utvr|ena kazna zatvora u trajawu od devet mjeseci zamjewuje uslovnom osudom sa vremenskim posmatrawem od dvije godine; 3) Stojakovi} Radovana Draganu iz Bawe Luke, kojom mu se utvr|ena kazna zatvora u trajawu od ~etiri mjeseca zamjewuje uslovnom osudom sa vremenskim posmatrawem od jedne godine. ^lan 2. Ova odluka stupa na snagu danom dono{ewa, a objavi}e se u “Slu`benom glasniku Republike Srpske”. Broj: 01-247-599/02 21. avgusta 2002. godine Bawa Luka

Predsjednik Republike, Mirko [arovi}, s.r.

704 Na osnovu Amandmana XL ta~ke 2. na Ustav Republike Srpske (“Slu`beni glasnik Republike Srpske”, broj 28/94), d o n o s i m

UKAZ O PROGLA[EWU PORODI^NOG ZAKONA

Progla{avam Porodi~ni zakon koji je Narodna skup{tina Republike Srpske usvojila na sjednici odr`anoj 25. jula 2002. godine. Broj: 01-020-581/02 29. jula 2002. godine Bawa Luka

Predsjednik Republike, Mirko [arovi}, s.r.

PRVI DIO OSNOVNE ODREDBE ^lan 1. Ovim zakonom ure|uju se porodi~no pravni odnosi izme|u bra~nih supru`nika, roditeqa i djece, usvojioca i usvojenika, staraoca i {ti}enika i odnosi izme|u srodnika u bra~noj, vanbra~noj ili usvojeni~koj porodici, te postupci nadle`nih organa u vezi s porodi~nim odnosima i starateqstvom. ^lan 2. (1) Porodica, u smislu ovog zakona, je `ivotna zajednica roditeqa i djece i drugih srodnika. (2) Porodi~no pravni odnosi koje ovaj zakon ure|uje su: zakqu~ewe braka, li~na prava i du`nosti bra~nih supru`nika, prestanak braka, odnosi roditeqa i djece i drugih srodnika, usvojewe, starateqstvo, izdr`avawe, imovinski odnosi izme|u bra~nih, vanbra~nih supru`nika, i drugih srodnika i odre|eni oblici pravne za{tite porodice. ^lan 3. Republika Srpska obezbje|uje posebnu za{titu porodici, majci i djetetu u skladu sa me|unarodno priznatim qudskim pravima i osnovnim slobodama. ^lan 4. (1) Brak je zakonom ure|ena zajednica `ivota `ene i mu{karca. (2) Brak se zasniva na slobodnoj odluci mu{karca i `ene da zakqu~e brak, na ravnopravnosti bra~nih supru`nika, me|usobnom po{tovawu i uzajamnom pomagawu. ^lan 5. (1) Svako slobodno odlu~uje o zakqu~ewu braka, zasnivawu porodice i ra|awu djece. (2) U interesu slobodnog planirawa porodice, za{tite ra|awa, razvoja i podizawa djece Republika stvara potrebne uslove, organe i kadrove za pru`awe savjeta roditeqima o svim zna~ajnim pitawima vezanim za wihova roditeqska prava i obaveze. ^lan 6. Roditeqi su du`ni da se staraju o `ivotu i zdravqu svoje djece, kao i o wihovom podizawu, vaspitawu i obrazovawu.

http://www.almaprnjavorac.com


Strana 2 - Broj 54

SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE

^lan 7. Djeca su du`na da se staraju o svojim roditeqima, da se prema wima odnose s po{tovawem i da ih poma`u kada je to potrebno. ^lan 8. Prava i du`nosti roditeqa i drugih srodnika prema djeci, kao i prava i du`nosti djece prema roditeqima i srodnicima jednaka su, bez obzira da li su djeca ro|ena u braku ili van braka. ^lan 9. (1) Obaveza izdr`avawa izme|u roditeqa i djece i drugih srodnika, kao i bra~nih i vanbra~nih supru`nika, izraz je porodi~ne solidarnosti i u interesu je dru{tvene zajednice. (2) Izdr`avawe se, u pravilu, odre|uje prema potrebama primaoca izdr`avawa i mogu}nostima davaoca izdr`avawa. ^lan 10. Usvojewem izme|u usvojioca i usvojenika uspostavqaju se odnosi koji postoje izme|u roditeqa i djece, s ciqem da se djetetu koje se usvaja pru`e uslovi `ivota kakve imaju djeca koja `ive u porodici. ^lan 11. Republika Srpska starateqstvom pru`a posebnu za{titu maloqetnoj djeci koja nemaju roditeqskog starawa i punoqetnim licima koja nisu sposobna ili nisu u mogu}nosti starati se sami o svojim pravima i interesima. ^lan 12. (1) Zajednica `ivota `ene i mu{karaca koja nije pravno ure|ena na na~in propisan ovim zakonom (vanbra~na zajednica) izjedna~ena je sa bra~nom zajednicom u pogledu prava na me|usobno izdr`avawe i drugih imovinsko-pravnih odnosa, pod uslovima i na na~in propisan ovim zakonom. (2) Maloqetne ~lanove porodice i punoqetna lica koja nisu sposobna za samostalno preduzimawe pravnih radwi u pravnim postupcima kada se radi o za{titi ili ostvarivawu wihovih prava i interesa zastupa po slu`benoj du`nosti organ starateqstva. ^lan 13. (1) Poslove za{tite i pru`awa pravne pomo}i porodici i wenim ~lanovima na na~in i po postupku odre|enim zakonom obavqa op{tinski organ uprave nadle`an za poslove socijalne za{tite, ukoliko odlukom nadle`nog organa lokalne samouprave vr{ewe ovih poslova nije povjereno nekom drugom organu ili organizaciji (u daqem tekstu: organ starateqstva). (2) Porodica i weni ~lanovi u`ivaju sudsku za{titu. (3) Svi organi, organizacije i fizi~ka lica su du`ni bez odlagawa obavijestiti organ starateqstva u pogledu djetetovih prava, naro~ito nasiqu, zlostavqawu, polnim zloupotrebama i zlostavqawu djeteta. DRUGI DIO BRAK I - ZAKQU^EWE BRAKA 1. Uslovi za zakqu~ewe braka ^lan 14. Brak zakqu~uju dva lica razli~itog pola saglasno{}u slobodno izjavqenih voqa pred nadle`nim op{tinskim organom uprave.

Utorak, 27. avgust 2002.

^lan 15. Ukoliko prilikom zakqu~ewa braka nije bio ispuwen bilo koji od uslova iz prethodnog ~lana, brak je ni{tav. Pravo na tu`bu za poni{tewe braka pripada svakom licu koje ima pravni interes i organu starateqstva. 2. Postupak za zakqu~ewe braka ^lan 16. Lica koja namjeravaju da stupe u brak podnose prijavu mati~aru u op{tini u kojoj `ele da zakqu~e brak. Uz prijavu se prila`u izvodi iz mati~ne kwige ro|enih, a kad je to potrebno i druge isprave. ^lan 17. (1) Mati~ar }e, na osnovu izjava lica koja `ele da stupe u brak, po potrebi i na drugi na~in, provjeriti da li su ispuwene pretpostavke za zakqu~ewe i punova`nost braka. (2) Ako utvrdi da nisu ispuwene pretpostavke za zakqu~ewe i punova`nost braka, mati~ar }e usmeno saop{titi podnosiocima prijave da ne mogu zakqu~iti brak i o tome sa~initi slu`benu zabiqe{ku. ^lan 18. Lica koja su podnijela prijavu za zakqu~ewe braka, ukoliko nisu saglasna sa usmenim saop{tewem iz stava 2. prethodnog ~lana, mogu u roku od osam dana od dana saop{tewa mati~ara, ulo`iti prigovor nadle`nom op{tinskom organu uprave. Ovaj organ je du`an odmah odlu~iti o prigovoru i donijeti rje{ewe. ^lan 19. Dan za zakqu~ewe braka odre|uje mati~ar u sporazumu s licima koja `ele stupiti u brak. ^lan 20. Mati~ar }e preporu~iti licima koja namjeravaju zakqu~iti brak da se, prije dana odre|enog za sklapawe braka, uzajamno informi{u o stawu zdravqa, te da posjete porodi~no savjetovali{te i upoznaju se o uslovima i pretpostavkama za razvoj skladnih bra~nih i porodi~nih odnosa i mogu}nostima i oblicima planirawa porodice. ^lan 21. Zakqu~ivawe braka vr{i se na sve~an na~in u za to odre|enoj prostoriji, a mo`e se obaviti i na nekom drugom mjestu, kada za to postoje opravdani razlozi. ^lan 22. Zakqu~ewu braka prisustvuju budu}i supru`nici, gradona~elnik grada, odnosno na~elnik op{tine ili delegirani odbornik, dva svjedoka i mati~ar. ^lan 23. (1) U naro~ito opravdanim slu~ajevima, nadle`ni op{tinski organ uprave mo`e rje{ewem dozvoliti da se brak zakqu~i uz prisustvo samo jednog od budu}ih bra~nih supru`nika i punomo}nika drugog bra~nog supru`nika. (2) U punomo}i, koja mora biti ovjerena, moraju biti ta~no ozna~eni li~ni podaci davaoca punomo}i, punomo}nika i lica s kojim davalac punomo}i namjerava da zakqu~i brak i datum izdavawa punomo}i. (3) Punomo} iz prethodnog stava va`i 90 dana od dana ovjeravawa.

http://www.almaprnjavorac.com


Utorak, 27. avgust 2002.

SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE

^lan 24. Svjedok pri zakqu~ewu braka mo`e biti svako punoqetno lice koje ima poslovnu sposobnost. ^lan 25. Zakqu~ewe braka po~iwe izvje{tajem mati~ara da su zakqu~ewu braka pristupili budu}i supru`nici i svjedoci i da su ispuwene pretpostavke za zakqu~ewe braka. ^lan 26. Nakon {to gradona~elnik ili na~elnik op{tine, odnosno delegirani odbornik utvrdi da na izvje{taj mati~ara nema prigovora, upozna}e budu}e supru`nike s odredbama ovog zakona o wihovim pravima i du`nostima, upoznaju}i ih naro~ito sa sadr`ajem odredaba ~lana 39. do 43. ovog zakona. Poslije toga }e svakog od budu}ih supru`nika ponaosob upitati da li pristaju da jedan s drugim zakqu~e brak. ^lan 27. Izjave budu}ih supru`nika kojim oni pristaju da zakqu~e brak, mati~ar }e upisati u mati~nu kwigu vjen~anih, u koju se, nakon toga, potpisuju bra~ni supru`nici, gradona~elnik ili na~elnik ili ovla{}eni odbornik, svjedoci i na kraju mati~ar. Nakon toga gradona~elnik ili na~elnik, odnosno ovla{}eni odbornik progla{ava brak zakqu~enim. ^lan 28. Odmah po zakqu~ewu braka, bra~nim supru`nicima }e se izdati izvod iz mati~ne kwige vjen~anih. 3. Smetwe za zakqu~ewe braka ^lan 29. Brak nije vaqan ako nije zakqu~en u ciqu zajednice `ivota bra~nih supru`nika. ^lan 30. (1) Brak nije vaqan ako je na wegovo zakqu~ewe bra~ni supru`nik pristao u strahu izazvanom ozbiqnom prijetwom. (2) Brak nije vaqan ako je na wegovo zakqu~ewe bra~ni supru`nik pristao u zabludi o li~nosti drugog bra~nog supru`nika ili o wegovoj bitnoj osobini. (3) Zabluda o li~nosti bra~nog supru`nika postoji kad je bra~ni supru`nik mislio da stupa u brak s jednim licem, a stupio je u brak s drugim. (4) Zabluda o bitnoj osobini bra~nog supru`nika postoji kad se radi o osobini odnosno o okolnosti koja bi drugog bra~nog supru`nika odvratila od zakqu~ewa braka da je za wu znao, a naro~ito u slu~aju krajwe opasne ili te{ke bolesti, protivprirodne navike, polne nemo}i, trudno}e `ene s drugim mu{karcem, ne~asnog zanimawa i ranije osude zbog krivi~nog djela u~iwenog iz ne~asnih pobuda. ^lan 31. Brak se ne mo`e zakqu~iti dok drugi brak ne prestane. ^lan 32. Brak ne mo`e zakqu~iti lice koje zbog du{evne bolesti, du{evne nerazvijenosti ili iz drugih razloga nije sposobno za rasu|ivawe. ^lan 33. (1) Brak ne mogu zakqu~iti me|u sobom: krvni srodnici u pravoj liniji, brat i sestra, brat i sestra po ocu

Broj 54 - Strana 3

ili majci, stric i sinovica, ujak i sestri~ina, tetka i brati}, tetka i sestri} i djeca bra}e i sestara, kao ni djeca bra}e i sestara po ocu ili majci. (2) Odredba iz prethodnog stava primjewuje se i na odnose potpunog usvojewa. ^lan 34. U pogledu uslova za vaqanost zakqu~ewa braka, vanbra~no srodstvo je izjedna~eno s bra~nim srodstvom. ^lan 35. (1) Brak ne mogu zakqu~iti me|u sobom: svekar i snaha, zet i ta{ta, o~uh i pastorka i ma}eha i pastorak, bez obzira da li je brak usqed ~ijeg su zakqu~ewa do{li u ovo srodstvo, prestao. (2) Iz opravdanih razloga sud mo`e u vanparni~nom postupku dozvoliti zakqu~ewe braka srodnicima po tazbini iz prethodnog stava. (3) Prije dono{ewa odluke, sud }e pribaviti mi{qewe organa starateqstva. ^lan 36. (1) Brak ne mo`e zakqu~iti lice koje nije navr{ilo 18 godina `ivota. (2) Iz opravdanih razloga sud mo`e u vanparni~nom postupku dozvoliti zakqu~ewe braka maloqetniku starijem od 16 godina, ako utvrdi da je to lice tjelesno i du{evno sposobno za vr{ewe prava i du`nosti koje proizlaze iz braka. Predlog za dozvolu zakqu~ewa braka mo`e podnijeti zainteresovano maloqetno lice. (3) Prije dono{ewa odluke sud }e pribaviti mi{qewe organa starateqstva. 4. Zabrane za zakqu~ewe braka ^lan 37. (1) Brak ne mogu zakqu~iti usvojenik i usvojilac za vrijeme trajawa nepotpunog usvojewa. (2) Iz opravdanih razloga sud mo`e, u vanparni~nom postupku, licima iz prethodnog stava, na wihov zahtjev dozvoliti zakqu~ewe braka. (3) Prije dono{ewa oduke sud }e pribaviti mi{qewe organa starateqstva. (4) Brak zakqu~en protivno odredbi stava (1) ne mo`e se poni{titi. ^lan 38. (1) Brak ne mogu zakqu~iti {ti}enik i staralac za vrijeme trajawa starateqstva. (2) Iz opravdanih razloga sud mo`e, u vanparni~nom postupku, licima iz prethodnog stava, na wihov zahtjev, dozvoliti zakqu~ewe braka. (3) Prije dono{ewa oduke sud }e pribaviti mi{qewe organa starateqstva. (4) Brak zakqu~en protivno odredbi stava1. ovog ~lana ne mo`e se poni{titi. II - LI^NA PRAVA I DU@NOSTI BRA^NIH SUPRU@NIKA ^lan 39. Bra~ni supru`nici su ravnopravni u braku. ^lan 40. Bra~ni supru`nici su du`ni da se uzajamno po{tuju i poma`u.

http://www.almaprnjavorac.com


Strana 4 - Broj 54

SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE

^lan 41. Bra~ni supru`nici sporazumno odre|uju mjesto stanovawa. ^lan 42. Bra~ni supru`nici sporazumno odlu~uju o podizawu zajedni~ke djece i o tome kako }e urediti odnose i obavqati poslove koji se ti~u bra~ne, odnosno porodi~ne zajednice. ^lan 43. (1) Bra~ni supru`nici mogu se sporazumjeti da im prezime bude prezime jednog od wih, a mogu i zadr`ati svaki svoje prezime. (2) Svaki bra~ni supru`nik mo`e svom prezimenu dodati prezime svog bra~nog supru`nika. (3) Bra~ni supru`nici su du`ni da se prilikom zakqu~ewa braka izjasne o svom prezimenu. (4) Izjave bra~nih supru`nika o wihovom prezimenu upisa}e se u mati~nu kwigu vjen~anih . (5) Ako bra~ni supru`nici nemaju isto prezime, sporazumno }e odrediti prezime djeteta. Ako se o tome ne sporazumiju, o prezimenu djeteta odlu~i}e organ starateqstva. III - PRESTANAK BRAKA ^lan 44. (1) Brak prestaje smr}u bra~nog supru`nika, progla{ewem nestalog bra~nog supru`nika umrlim, poni{tewem i razvodom braka. (2) Ako je bra~ni supru`nik progla{en umrlim, brak prestaje danom koji je po pravnosna`noj odluci suda utvr|en kao dan wegove smrti. (3) Brak prestaje poni{tewem i razvodom kad presuda suda o poni{tewu, odnosno razvodu braka postane pravnosna`na. 1. Poni{tewe braka ^lan 45. Brak }e se poni{titi ako se utvrdi da je prilikom wegovog zakqu~ewa postojala neka od bra~nih smetwi navedenih u ~l. 29. do 36. ovog zakona. ^lan 46. (1) Poni{tewe braka zakqu~enog u strahu izazvanom ozbiqnom prijetwom mo`e tra`iti samo bra~ni supru`nik koji je bio prinu|en. Tu`ba se mo`e podnijeti u roku od jedne godine od dana kada je opasnost od izvr{ewa prijetwe prestala, a bra~ni supru`nici su za to vrijeme `ivjeli zajedno. (2) Poni{tewe braka zakqu~enog u zabludi mo`e tra`iti samo bra~ni supru`nik koji je u zabludi pristao na brak. Tu`ba se mo`e podnijeti u roku od jedne godine od dana saznawa za zabludu, a bra~ni supru`nici su za to vrijeme `ivjeli zajedno. ^lan 47. (1) Pravo na tu`bu za poni{tewe braka iz razloga navedenih u ~l. 29, 30, 31. i 34. ovog zakona pripada bra~nim supru`nicima, svakom licu koje ima pravni interes da brak bude poni{ten i organu starateqstva. (2) Ne}e se poni{titi novi brak koji je zakqu~en za vrijeme trajawa ranijeg braka jednog od bra~nih supru`nika, ako je ranije brak u me|uvremenu prestao.

Utorak, 27. avgust 2002.

^lan 48. (1) Pravo na tu`bu za poni{tewe braka za vrijeme dok traje razlog iz ~lana 32. ovog zakona pripada bra~nim supru`nicima i organu starateqstva. (2) Nakon prestanka razloga iz prethodnog stava, pravo na tu`bu za poni{tewe braka pripada samo bra~nom supru`niku koji je bio nesposoban za rasu|ivawe. Tu`ba se mo`e podnijeti u roku od jedne godine od prestanka nesposobnosti za rasu|ivawe, a ako je bra~nom supru`niku oduzeta ili ograni~ena poslovna sposobnost, u roku od jedne godine od pravosna`nosti odluke o vra}awu poslovne sposobnosti. ^lan 49. Pravo na tu`bu za poni{tewe braka u slu~ajevima iz ~lana 33. ovog zakona pripada bra~nim supru`nicima, organu starateqstva i javnom tu`ila{tvu. ^lan 50. (1) Pravo na tu`bu za poni{tewe braka u slu~ajevima iz ~lana 35. ovog zakona pripada bra~nim supru`nicima. (2) Sud mo`e odbiti zahtjev za poni{tewe braka koji je zakqu~en bez dozvole suda izme|u srodnika po tazbini, ako utvrdi da su u vrijeme zakqu~ewa braka postojali ili su naknadno nastali va`ni razlozi zbog kojih se moglo dozvoliti zakqu~ewe braka me|u ovim srodnicima. ^lan 51. (1) Pravo na tu`bu za poni{tewe braka koju je bez dozvole suda zakqu~ilo lice koje nije navr{ilo 18 godina `ivota pripada organu starateqstva, a maloqetnom bra~nom supru`niku i wegovim roditeqima samo ako nisu nedopu{tenim radwama omogu}ili zakqu~ewe toga braka. (2) Sud mo`e odbiti tu`beni zahtjev za poni{tewe braka ako utvrdi da su u vrijeme zakqu~ivawa braka postojali ili su naknadno nastali opravdani razlozi zbog kojih se mo`e dozvoliti zakqu~ewe braka prije punoqetnosti bra~nog supru`nika. (3) Brak se ne mo`e poni{titi nakon {to je maloqetni bra~ni supru`nik navr{io 18 godina `ivota, ali bra~ni supru`nik koji je postao punoqetan mo`e podnijeti tu`bu za poni{tewe braka u roku od jedne godine od punoqetnosti. 2. Razvod braka ^lan 52. (1) Bra~ni supru`nik mo`e tra`iti razvod braka ako su bra~ni odnosi te{ko i trajno poreme}eni, usqed ~ega je zajedni~ki `ivot postao nepodno{qiv. (2) Mu` nema pravo na tu`bu za razvod braka za vrijeme trudno}e `ene i dok wihovo dijete ne navr{i godinu dana `ivota. ^lan 53. Bra~ni supru`nik mo`e tra`iti razvod braka ako je wegov bra~ni supru`nik nestao i o wemu nema nikakvih vijesti za vrijeme od dvije godine. ^lan 54. (1) Bra~ni supru`nici koji imaju zajedni~ku maloqetnu ili usvojenu djecu, ili djecu nad kojom je produ`eno roditeqsko pravo, mogu podnijeti zajedni~ki predlog da se, iz razloga navedenih u ~lanu 52. ovog zakona, razvede wihov brak.

http://www.almaprnjavorac.com


Utorak, 27. avgust 2002.

SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE

(2) Ako jedan od bra~nih supru`nika odustane od zajedni~kog predloga, a drugi ostane pri zahtjevu da se brak razvede, taj predlog smatra}e se tu`bom za razvod braka. ^lan 55. (1) Sud }e razvesti brak na osnovu sporazuma bra~nih supru`nika ako oni nemaju zajedni~ku maloqetnu ili usvojenu djecu ili djecu nad kojom je produ`eno roditeqsko pravo. (2) Ako prije dono{ewa prvostepene presude o razvodu braka jedan od bra~nih supru`nika odustane od sporazuma o razvodu braka, postupak se obustavqa. ^lan 56. U slu~aju razvoda braka, svaki od bra~nih supu`nika mo`e zadr`ati prezime koje je imao u vrijeme razvoda braka. 3. Mirewe bra~nih supru`nika ^lan 57. Prije podno{ewa tu`be ili zajedni~kog prijedloga za razvod braka, supru`nici koji imaju zajedni~ku maloqetnu ili usvojenu djecu, ili djecu nad kojom je produ`eno roditeqsko pravo su obavezni da pred nadle`nim organom starateqstva pokrenu postupak mirewa. ^lan 58. Za mirewe je mjesno nadle`an organ starateqstva na ~ijem podru~ju tu`eni ima prebivali{te, odnosno boravi{te, ili organ starateqstva na ~ijem su podru~ju bra~ni supru`nici imali svoje posqedwe zajedni~ko prebivali{te. ^lan 59. (1) Organ starateqstva zakaza}e ro~i{te za poku{aj mirewa na koje }e pozvati oba bra~na supru`nika u roku od 30 dana od dana pokretawa postupka mirewa. (2) Punomo}nici ne mogu na ro~i{tu za poku{aj mirewa zastupati bra~ne supru`nike niti mogu prisustvovati ro~i{tu. ^lan 60. (1) Na ro~i{tu za poku{aj mirewa organ starateqstva poku{a}e da izmiri bra~ne supru`nike, a po potrebi preporu~i}e im da se obrate savjetovali{tima ili drugim ustanovama koje im mogu dati potreban savjet. (2) Postupak }e se obustaviti ako se pozivu nisu odazvala oba bra~na supru`nika ili onaj bra~ni supru`nik koji namjerava podnijeti tu`bu za razvod braka. (3) Ako na ro~i{tu za poku{aj mirewa ne do|e do izmirewa bra~nih supru`nika, a organ starateqstva ocijeni da ima izgleda da bi do izmirewa moglo do}i, mo`e odrediti novo ro~i{te. (4) Ako nakon obustave postupka iz stava ovog ~lana bude podnesena tu`ba ili zajedni~ki prijedlog za razvod braka sud }e ga odbaciti. ^lan 61. U postupku mirewa organ starateqstva imaju}i u vidu interese djece nastoja}e da se bra~ni supru`nici sporazumiju o za{titi, vaspitawu i izdr`avawu zajedni~ke maloqetne djece, supru`anskom izdr`avawu, podjeli zajedni~ke imovine, vra}awu poklona i svim drugim pitawima od zna~aja za supru`nike, wihovu maloqetnu djecu, bra~nu i porodi~nu zajednicu koja se gasi.

Broj 54 - Strana 5

^lan 62. (1) O ro~i{tu za poku{aj mirewa organ starateqstva sastavi}e zapisnik koji }e sadr`avati izjave bra~nih supru`nika da li su se izmirili, odnosno da mirewe nije uspjelo, kao i sporazum iz prethodnog ~lana, ako je do takvog sporazuma do{lo. (2) Zapisnik iz prethodnog stava potpisuju stranke. Svakom bra~nom supru`niku dostavqa se ovjeren primjerak zapisinika. (3) Organ starateqstva je obavezan da sprovede postupak mirewa supru`nika u roku od dva mjeseca. ^lan 63. Izuzetno organ starateqstva nije du`an da zaka`e ro~i{te za poku{aj mirewa: - ako je boravi{te jednog od bra~nih supru`nika nepoznato najmawe {est mjeseci; - ako je jedan od bra~nih supru`nika nesposoban za rasu|ivawe; - ako jedan ili oba bra~na supru`nika `ive u inostranstvu; o ~emu }e obavijestiti supru`nika, radi podno{ewa tu`be sudu. ^lan 64. (1) Ako se u postupku pred organom starateqstva bra~ni supru`nici izmire, zahtjev za ponovni postupak ne mogu podnijeti u roku od {est mjeseci od dana uru~ewa zapisnika o izvr{enom mirewu. (2) Ukoliko se supru`nici u postupku mirewa pred organom starateqstva ne izmire mogu podnijeti tu`bu, odnosno zajedni~ki prijedlog za razvod braka, sa zapisnikom o neuspjelom poku{aju mirewa, u roku od {est mjeseci od dana prijema zapisnika o ishodu postupka mirewa. (3) Po proteku roka iz prethodnog stava bra~ni supru`nici su du`ni pokrenuti novi postupak mirewa. IV - POSTUPAK U BRA^NIM SPOROVIMA ^lan 65. (1) Parni~ni postupak za poni{tewe i razvod braka (bra~ni spor) pokre}e se tu`bom. (2) Ako oba bra~na supru`nika saglasno zahtijevaju razvod braka, parni~ni postupak pokre}e se zajedni~kim prijedlogom za razvod braka (~lan 54.), odnosno zahtjevom za sporazumni razvod braka (~lan 55.). ^lan 66. (1) Pravo na tu`bu u bra~nom sporu ne zastarjeva niti je ograni~eno drugim rokovima i uslovima ako ovim zakonom nije druk~ije odre|eno. (2) Pravo na tu`bu za poni{tewe braka i za razvod braka ne prelazi na nasqednike bra~nih supru`nika, ali nasqednici bra~nog supru`nika koji je podnio tu`bu, mogu nastaviti ve} zapo~eti postupak radi utvr|ivawa da je postojao osnov za poni{tewe, odnosno razvod braka istican do ~asa smrti tu`ioca. ^lan 67. Ako tu`bu u bra~nom sporu podnosi punomo}nik stranke, u punomo}i se mora izri~ito navesti kakvu }e tu`bu punomo}nik podnijeti i iz kojih razloga . ^lan 68. U postupku u bra~nim sporovima iskqu~ena je javnost.

http://www.almaprnjavorac.com


Strana 6 - Broj 54

SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE

^lan 69. (1) ^iwenice na kojima stranka zasniva svoj zahtjev u bra~nom sporu sud mo`e utvr|ivati i kad te ~iwenice nisu me|u strankama sporne, osim u slu~aju iz ~lana 55. stav 1. ovog zakona. (2) Sud je u toku cijelog postupka du`an da nastoji da do|e do izmirewa bra~nih supru`nika. ^lan 70. U bra~nim sporovima ne mo`e se izre}i presuda zbog izostanka niti presuda na osnovu priznawa. ^lan 71. (1) U parnicama za razvod braka tu`ilac mo`e tu`bu povu}i do zakqu~ewa glavne rasprave bez pristanka tu`enog, a s pristankom tu`enog dok postupak nije pravnosna`no zavr{en. (2) Zajedni~ki predlog za razvod braka i zahtjev za sporazumni razvod braka mogu bra~ni supru`nici povu}i dok postupak nije pravosna`no zavr{en. (3) U slu~ajevima iz st. 1. i 2. ovog ~lana, ako je povla~ewe tu`be, odnosno zajedni~kog predloga i zahtjeva za sporazumni razvod braka uslijedilo nakon dono{ewa prvostepene presude, prvostepeni sud }e rje{ewem utvrditi da je presuda bez pravnog u~inka i da se postupak obustavqa. Ovako }e sud postupiti i kad je od zahtjeva za sporazumni razvod braka odustao samo jedan od bra~nih supru`nika. (4) Na na~in iz prethodnog stava sud }e postupiti i u slu~aju smrti bra~nog supru`nika, ~ime se ne dira u pravo nasqednika da nastave postupak u smislu ~lana 66. stav 2. ovog zakona. (5) U bra~nim sporovima odricawe od tu`benog zahtjeva ima isti pravni u~inak kao i povla~ewe tu`be. ^lan 72. Presudom kojom se brak poni{tava ili se brak razvodi, sud }e po slu`benoj du`nosti odlu~iti i o za{titi, vaspitawu i izdr`avawu zajedni~ke djece, kao i o izdr`avawu bra~nog supru`nika, ako je on to zahtijevao. ^lan 73. (1) Ako se u bra~nom sporu rje{ava i o za{titi, vaspitawu i izdr`avawu djece, organ starateqstva u~estvuje u tom postupku radi za{tite interesa djece. (2) U postupku iz prethodnog stava organ starateqstva stavi}e prijedlog o za{titi, vaspitawu i izdr`avawu djece, a ovla{}en je da u granicama tog predloga iznosi i ~iwenice koje stranke nisu navele i predla`e da se izvedu potrebni dokazi, da ula`e pravna sredstva i preduzima druge parni~ne radwe. (3) Sud koji rje{ava bra~ni spor obavijesti}e organ starateqstva o postupku radi za{tite, vaspitawa i izdr`avawa djece i pozivati ga na sva ro~i{ta, kao i dostavqati mu sve odluke donesene u tom postupku. ^lan 74. (1) U toku postupka u bra~nim sporovima sud mo`e po slu`benoj du`nosti rje{ewem odrediti privremene mjere u pogledu za{tite, vaspitawa i izdr`avawa zajedni~ke maloqetne djece, kao i za wihov smje{taj. (2) Privremene mjere iz prethodnog stava sud mo`e odrediti i u korist bra~nog supru`nika po wegovom predlogu. (3) @alba protiv rje{ewa iz st. 1. i 2. ovog ~lana ne zadr`ava izvr{ewe rje{ewa.

Utorak, 27. avgust 2002.

^lan 75. Presuda kojom se brak razvodi na osnovu sporazuma bra~nih supru`nika mo`e se pobijati zbog bitnih povreda odredaba parni~nog postupka, zbog toga {to je pristanak za razvod braka na osnovu sporazuma dat u zabludi ili pod uticajem sile ili prevare, kao i u slu~aju ako za dono{ewe presude nije bilo uslova odre|enih ovim zakonom. ^lan 76. Ako je pravosna`nom presudom brak poni{ten ili razveden, ne mo`e se povodom revizije, predloga za ponavqawe postupka, zahtjeva za za{titu zakonitosti ili predloga za povra}aj u pre|a{we stawe izmijeniti pravosna`na presuda u dijelu o prestanku braka, bez obzira da li je neka od stranaka zakqu~ila novi brak. ^lan 77. O tro{kovima postupka u bra~nom sporu sud }e odlu~iti po slobodnoj ocjeni, vode}i ra~una o razlozima pravi~nosti. ^lan 78. U postupku o bra~nom sporu primjewiva}e se odredbe Zakona o parni~nom postupku, ako ovim zakonom nije druk~ije odre|eno. TRE]I DIO ODNOSI RODITEQA I DJECE 1. Prava i du`nosti roditeqa i djece ^lan 79. (1) Majka i otac su ravnopravni u vr{ewu roditeqskog prava i du`nosti. (2) Ako je jedan od roditeqa umro, ili nije poznat, ili mu je oduzeto roditeqsko pravo, roditeqsko pravo pripada drugom roditequ. ^lan 80. Roditeq se ne mo`e odre}i roditeqskog prava. ^lan 81. (1) Roditeqi imaju du`nost i pravo da {tite svoju maloqetnu djecu i da se brinu o wihovom `ivotu i zdravqu. (2) Maloqetna djeca imaju pravo da `ive zajedno sa svojim roditeqima. (3) Ako opravdani interesi djece, odnosno roditeqa zahtijevaju, maloqetna djeca mogu `ivjeti odvojeno od svojih roditeqa. (4) Roditeq s kojim dijete ne `ivi u porodi~noj zajednici ima pravo i du`nost odr`avawa li~nih odnosa sa svojim djetetom. ^lan 82. Roditeqi imaju du`nost i pravo da svoju maloqetnu djecu izdr`avaju na na~in i pod uslovima odre|enim ovim zakonom. ^lan 83. (1) Roditeqi imaju du`nost i pravo da se staraju o obrazovawu svoje maloqetne djece. (2) Roditeqi su du`ni da se brinu o redovnom osnovnom {kolovawu svoje djece. (3) Roditeqi imaju du`nost i pravo da prema svojim prilikama omogu}e daqe {kolovawe svoje djece, vode}i ra~una o wihovim sposobnostima, sklonostima i opravdanim `eqama.

http://www.almaprnjavorac.com


Utorak, 27. avgust 2002.

SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE

^lan 84. (1) Roditeqi imaju du`nost i pravo da zastupaju svoju maloqetnu djecu. (2) Ako maloqetnom djetetu treba ne{to uru~iti ili saop{titi, to se mo`e punova`no u~initi jednom ili drugom roditequ, a ako roditeqi ne `ive zajedno, onom roditequ kod koga dijete `ivi. (3) Maloqetnik sa navr{enih 15 godina `ivota koji radom ostvaruje prihode, mo`e raspolagati ostvarenim li~nim dohotkom i zaradom. Pri tome je du`an da doprinosi za svoje izdr`avawe, vaspitawe i obrazovawe. 2. Vr{ewe roditeqskog prava i du`nosti ^lan 85. Roditeqsko pravo vr{e roditeqi sporazumno. (2) U slu~aju neslagawa roditeqa o vr{ewu roditeqskog prava odlu~uje organ starateqstva. ^lan 86. (1) Ako je jedan roditeq sprije~en da vr{i roditeqsko pravo, ili mu je oduzeto roditeqsko pravo, ili mu je oduzeta, odnosno ograni~ena poslovna sposobnost, roditeqsko pravo }e vr{iti drugi roditeq. (2) Ako roditeqi `ive odvojeno, roditeqsko pravo vr{i onaj roditeq kod koga dijete `ivi. (3) U slu~aju razvoda braka i poni{tewa braka, roditeqsko pravo vr{i onaj roditeq kome je dijete povjereno na za{titu i vaspitawe. (4) Ako se roditeq koji ne vr{i roditeqsko pravo ne slo`i s nekim postupkom ili mjerom roditeqa koji to pravo vr{i, mo`e obavijestiti organ starateqstva koji }e o tome odlu~iti. ^lan 87. (1) Ako to zahtijevaju interesi djeteta, roditeqi mogu povjeriti dijete na za{titu i vaspitawe tre}im licima uz prethodno odobrewe organa starateqstva. (2) Ako roditeqi ili roditeq koji sam vr{i roditeqsko pravo odlazi na privremeni rad u inostranstvo i sa sobom ne vodi djecu, djeca }e se povjeriti na za{titu i vaspitawe drugom licu, ili odgovaraju}oj ustanovi ako je organ starateqstva ovo povjeravawe prethodno odobrio. (3) Dijete se ne mo`e dati na za{titu, vaspitawe i obrazovawe licu koje ne mo`e biti starateq. ^lan 88. Kad sud u bra~nom sporu odlu~i da se brak poni{tava ili da se razvodi, odlu~i}e u istoj presudi o povjeravawu djece na za{titu i vaspitawe. ^lan 89. (1) Novu presudu o povjeravawu djece na za{titu i vaspitawe nadle`ni sud }e donijeti ako to zahtijevaju promijewene prilike, bez obzira na to koji je sud ranije o tome odlu~io. (2) U postupku iz prethodnog stava organ starateqstva ima sva ovla{}ewa iz ~lana 73. ovog zakona. ^lan 90. (1) Sud, odnosno organ starateqstva koji donosi odluku o povjeravawu djece na za{titu i vaspitawe odlu~i}e, nakon {to ispita sve odlu~ne ~iwenice, da li }e sva djeca biti kod jednog roditeqa, ili }e neka biti kod majke, a neka kod oca. (2) Kad to zahtijevaju wihovi interesi, djeca se mogu povjeriti na za{titu i vaspitawe drugom licu.

Broj 54 - Strana 7

^lan 91. (1) U slu~aju smrti roditeqa kome je dijete odlukom suda ili organa starateqstva povjereno na za{titu i vaspitawe, kao i smrti roditeqa koji je sam vr{io roditeqsko pravo ili je za{titu i vaspitawe djeteta povjerio drugom licu, pre`ivjeli roditeq ima pravo da tra`i da mu lice kod koga se dijete nalazi preda dijete na za{titu i vaspitawe. (2) U slu~aju spora o predaji djeteta izme|u roditeqa i lica kod kojeg se dijete nalazi, sud }e, na osnovu predloga i mi{qewa organa starateqstva, odlu~iti da li }e dijete povjeriti na za{titu i vaspitawe roditequ, nekom drugom licu ili odgovaraju}oj ustanovi. ^lan 92. (1) Sud, odnosno organ starateqstva koji donosi odluku o povjeravawu djece na za{titu i vaspitawe, uze}e u obzir i `eqe djeteta ako je ono sposobno da ih izrazi. (2) Sud, odnosno organ starateqstva mo`e ispitati dijete i bez prisustva roditeqa i drugih lica. ^lan 93. (1) Ako dijete ne `ivi u zajednici sa oba roditeqa, roditeqi }e se sporazumjeti o na~inu odr`avawa li~nih odnosa s djetetom (posjete i sl.). Ako do takvog sporazuma ne do|e, odluku o tome donosi organ starateqstva. (2) Organ starateqstva mo`e ponovno urediti na~in odr`avawa li~nih odnosa roditeqa s djecom, ako to zahtijevaju promijewene prilike. (3) Odr`avawe li~nih odnosa roditeqa s djecom mo`e se ograni~iti ili zabraniti samo radi za{tite li~nosti i drugih interesa djece. 3. Nadzor organa starateqstva ^lan 94. Organ starateqstva du`an je da preduzima potrebne mjere radi za{tite li~nih i imovinskih prava i interesa djeteta. ^lan 95. Ako to interesi djece zahtijevaju, organ starateqstva }e pru`iti pomo} roditeqima u sre|ivawu wihovih socijalnih, materijalnih i li~nih prilika i odnosa ili ih uputiti u odgovaraju}e savjetovali{te. ^lan 96. Ako opravdani interesi djece zahtijevaju, organ starateqstva mo`e odrediti stalan nadzor nad vr{ewem roditeqskog prava u pogledu pojedinog djeteta. ^lan 97. (1) Roditeqi i ostali ~lanovi porodice ne smiju dijete podvrgavati poni`avaju}im postupcima, du{evnom i tjelesnom ka`wavawu, odnosno zlostavqawu. Ako su roditeqi, odnosno onaj roditeq kod kojeg dijete `ivi zlostavqali dijete, ili zanemarili brigu o djetetu, zanemarili vaspitawe djeteta ili je kod djeteta do{lo do poreme}aja u vaspitawu organ starateqstva mo`e dijete oduzeti i povjeriti ga drugom roditequ, nekom drugom licu ili odgovaraju}oj ustanovi ukoliko ne postoji sudska odluka o povjeravawu djeteta. (2) Za vrijeme trajawa stalnog nadzora nad vr{ewem roditeqskog prava organ starateqstva }e savjetima i drugim odgovaraju}im metodama socijalnog rada pomagati roditeqe u vr{ewu roditeqskog prava, pozivati roditeqe radi dogovora o vr{ewu roditeqskog prava, obilaziti roditeqe i djecu, pozivati roditeqe i djecu na redovne periodi~ne sastanke u prostorijama organa starateqstva i sli~no.

http://www.almaprnjavorac.com


Strana 8 - Broj 54

SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE

^lan 98. Organ starateqstva mo`e odrediti roditequ, usvojiocu, staratequ, drugoj porodici ili u specijalnoj ustanovi poja~an nadzor nad djetetom. ^lan 99. (1) Mjeru poja~anog nadzora roditeqa, usvojioca ili staraoca odredi}e rje{ewem organ starateqstva, ako su roditeqi usvojilac, odnosno staralac propustili vr{ewe du`nog nadzora nad maloqetnikom, a u mogu}nosti su da ovaj propust isprave i ovakav nadzor uspje{no vr{e. (2) Organ starateqstva izricawem mjere poja~anog nadzora obavezno }e dati roditequ, usvojiocu ili staraocu potrebna uputstva i odre|ene du`nosti u pogledu postupaka i mjera prema maloqetniku koji se ti~u vaspitawa i popravqawa wegovog li~nog statusa. ^lan 100. (1) Organ starateqstva mo`e zahtijevati u svako doba od roditeqa polagawe ra~una o upravqawu imovinom dijeteta. (2) Organ starateqstva mo`e zahtijevati da sud, radi za{tite imovinskih interesa djeteta, dozvoli mjere obezbje|ewa na imovini roditeqa. (3) Organ starateqstva mo`e, radi za{tite imovinskih interesa djeteta, zahtjevati da sud u vanparni~nom postupku odlu~i da se roditeqi u pogledu upravqawa imovinom djeteta stave u polo`aj starateqa. ^lan 101. (1) Ukoliko roditeqi, usvojilac, odnosno staralac nisu u stawu da vr{e mjeru poja~anog nadzora djeteta, organ starateqstva mo`e rije{iti da preda maloqetnika drugoj porodici koja ima mogu}nosti i dobrovoqno se prihvata vr{ewa nadzora. (2) Poja~ani nadzor u drugoj porodici traje dok roditeqi, usvojilac ili staralac ne povrate mogu}nost i sposobnost da nad djecom vr{e poja~an nadzor i kada nad djecom prestane potreba vr{ewa poja~anog nadzora. ^lan 102. (1) Ako roditeqi, usvojilac, odnosno staralac nisu u mogu}nosti da vr{e poja~an nadzor nad maloqetnikom, a ne postoje uslovi za izvo|ewe poja~anog nadzora maloqetnika u drugoj porodici, maloqetnik }e se staviti pod poja~ani nadzor organa starateqstva. (2) Za vrijeme trajawa poja~anog nadzora organa starateqstva maloqetnik ostaje i daqe da `ivi u porodi~nom doma}instvu s roditeqima, usvojiocem ili licem s kojim `ivi u ekonomskoj zajednici, jer ga to lice izdr`ava, a poja~ani nadzor nad djetetom vr{i ovla{}eni saradnik organa starateqstva. (3) Ovla{}eni saradnik organa starateqstva brine se o lije~ewu, {kolovawu, zaposlewu i drugim porodi~nim i socijalnim potrebama djeteta. ^lan 103. (1) Pri izboru odgovaraju}e mjere starawa organ starateqstva }e uzeti u obzir uzrast djeteta, wegovu psihofizi~ku razvijenost, psihi~ka svojstva, sklonosti i navike, dotada{we vaspitawe i odgajawe, porodi~ne i socijalne uslove u kojima je `ivio i druge relevantne okolnosti. (2) Pri izboru odgovaraju}e mjere organ starateqstva vodi}e ra~una o po{tovawu principa najmaweg posezawa.

Utorak, 27. avgust 2002.

4. Produ`ewe roditeqskog prava i du`nosti ^lan 104. (1) Sud mo`e u vanparni~nom postupku po zahtjevu roditeqa, usvojioca ili organa starateqstva odlu~iti da se roditeqsko pravo produ`i i poslije punoqetstva djeteta, ako dijete zbog tjelesnog ili du{evnog nedostatka nije sposobno da se samo stara o sebi i o svojim pravima i interesima. (2) Kad prestanu razlozi zbog kojih je roditeqsko pravo bilo produ`eno, sud }e na zahtjev roditeqa, odnosno usvojioca ili organa starateqstva odlu~iti o prestanku roditeqskog prava. ^lan 105. (1) Na prijedlog organa starateqstva ili roditeqa, odnosno usvojioca, sud }e u vanparni~nom postupku, ako za to postoje opravdani razlozi i ako je to za dobrobit djeteta, uputiti dijete u odgovaraju}u vaspitno-obrazovnu ustanovu na ~uvawe i vaspitawe. (2) Trajawe mjere stacionarnog boravka u odgovaraju}oj ustanovi zavisi od socijalnih, materijalnih, li~nih, zdravstvenih i porodi~nih prilika roditeqa i djeteta. (3) Pra}ewe rezultata stacionarnog boravka djeteta u vaspitno-obrazovnoj ili zdravstvenoj ustanovi organ starateqstva vr{i permanentno. O svojim zapa`awima izvje{tava nadle`ni sud svakih {est mjeseci u pismenoj formi. (4) Vanparni~ni sud, na osnovu izvje{taja organa starateqstva ili na osnovu opravdanog i obrazlo`enog zahtjeva roditeqa mo`e, ako je to za dobrobit djeteta, mjeru stacionarnog boravka djeteta u odgovaraju}oj ustanovi obustaviti od izvr{ewa ili zamijeniti nekom drugom mjerom nadzora. 5. Oduzimawe roditeqskog prava i du`nosti ^lan 106. (1) Roditequ koji zlostavqa dijete, zloupotrebqava roditeqsko pravo, ili je napustio dijete, zanemario brigu o djetetu i zanemario svoje roditeqske du`nosti sud }e u vanparni~nom postupku oduzeti roditeqsko pravo. (2) Roditeq zloupotrebqava roditeqska prava i du`nosti: 1. ako sprovodi fizi~ko ili psihi~ko nasiqe nad djetetom, 2. ako seksualno iskori{}ava dijete, 3. ako eksploati{e dijete prisiqavaju}i ga da pretjerano radi ili da obavqa rad neprimjeren wegovom uzrastu, 4. ako djetetu dozvoqava u`ivawe alkoholnih pi}a, droga ili drugih opojnih supstanci ili ga na to navodi, 5. ako navodi dijete na bilo koji oblik dru{tveno neprihvatqivog pona{awa, 6. ako na bilo koji drugi na~in grubo kr{i prava djeteta. (3) Roditeq grubo zanemaruje roditeqske du`nosti i prava: 1. ako napusti dijete, 2. ako ne brine du`e od mjesec dana o djetetu s kojim ne `ivi,

http://www.almaprnjavorac.com


Utorak, 27. avgust 2002.

SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE

3. ako u roku od godinu dana ne stvori uslove za zajedni~ki `ivot s djetetom koje je smje{teno u drugu porodicu ili ustanovu, a za to nema nikakav opravdan razlog, 4. ako je zanemario starawe o osnovnim `ivotnim potrebama djeteta s kojim `ivi ili se ne pridr`ava mjera koje je radi za{tite prava i dobrobiti djeteta prethodno donio nadle`ni organ. (4) Sud mo`e roditeqsko pravo vratiti roditequ, ako prestane razlog zbog kojeg mu je to pravo oduzeto. ^lan 107. (1) Postupak radi oduzimawa roditeqskog prava pokre}e organ starateqstva, roditeq, odnosno usvojilac. (2) Organ starateqstva du`an je pokrenuti postupak za oduzimawe roditeqskog prava i u slu~aju kad na bilo koji na~in sazna da postoje okolnosti iz stava 1. prethodnog ~lana. (3) Pravosna`na odluka o oduzimawu i vra}awu roditeqskog prava dostavqa se nadle`nom mati~aru, a ukoliko dijete ima neko pravo na nekretninama, odluka se dostavqa zemqi{no-kwi`nom, odnosno katastarskokwi`nom registru. 6. Prestanak roditeqskog prava ^lan 108. (1) Roditeqsko pravo prestaje kad dijete postane punoqetno ili kad prije punoqetstva zakqu~i brak. (2) Dijete postaje punoqetno kad navr{i 18 godina `ivota. (3) Nastupawem punoqetstva, kao i zakqu~ewem braka prije punoqetstva, sti~e se potpuna poslovna sposobnost. 7. Utvr|ivawe o~instva i materinstva ^lan 109. (1) Djetetova majka je `ena koja ga je rodila. (2) Ocem djeteta ro|enog u braku ili u periodu do 300 dana po prestanku braka, smatra se mu` majke djeteta. (3) Ocem djeteta koje je ro|eno van braka, smatra se lice koje dijete prizna za svoje ili ~ije je o~instvo utvr|eno pravosna`nom sudskom presudom. (4) Ako je dijete ro|eno u kasnijem braku majke, ali prije isteka roka od 270 dana po prestanku wenog prethodnog braka, ocem }e se smatrati mu` majke iz prethodnog braka, osim ako mu` majke iz kasnijeg braka sa wenim pristankom prizna dijete za svoje. ^lan 110. (1) ^im sazna za ro|ewe djeteta van braka, mati~ar je du`an da pozove majku da se izjasni ko je otac djeteta i da o tome obavijesti organ starateqstva. (2) Izjavu iz prethodnog stava majka mo`e dati i bez poziva. (3) Ako se majka izjasni o tome ko je otac djeteta, organ starateqstva }e pozvati to lice da izjavi da li je otac djeteta. ^lan 111. (1) Ako lice iz stava 3. prethodnog ~lana izjavi na zapisnik pred organom starateqstva, mati~arem ili u ovjerenoj ispravi da je otac djeteta, mati~ar }e ga upisati kao oca djeteta u mati~nu kwigu ro|enih i o upisu obavijestiti majku djeteta.

Broj 54 - Strana 9

(2) Ako lice iz prethodnog stava izjavi da nije otac djeteta ili u roku od 30 dana od dana dostavqawa poziva ne da nikakvu izjavu, mati~ar }e o tome obavijestiti majku djeteta. ^lan 112. (1) O~instvo se mo`e priznati pred mati~arem, organom starateqstva, sudom ili nekim drugim dr`avnim organom ovla{}enim za sastavqawe javnih isprava. Organ pred kojim je dato ovo priznawe du`an je da bez odlagawa zapisnik dostavi mati~aru nadle`nom za upis djeteta u mati~nu kwigu ro|enih. (2) Priznawe o~instva mo`e biti u~iweno i u testamentu. ^lan 113. (1) Izjava o priznawu o~instva pred organima navedenim u prethodnom ~lanu mo`e se dati i preko punomo}nika. (2) Punomo} mora biti ovjerena i sadr`avati izri~ito uputstvo punomo}niku da da izjavu o priznavawu o~instva odre|enog djeteta koje je rodila odre|ena `ena. ^lan 114. O~instvo mo`e priznati i maloqetnik ako je stariji od 16 godina, kao i lice kome je organi~ena poslovna sposobnost, ako su sposobni shvatiti prirodu i zna~ewe izjave o priznavawu o~instva.

ta.

^lan 115. (1) O~instvo se mo`e priznati i prije ro|ewa djete-

(2) U slu~aju iz prethodnog stava priznawe o~instva proizvodi pravni u~inak ako se dijete rodi `ivo. ^lan 116. (1) O~instvo djeteta mo`e se priznati i poslije smrti djeteta, ali samo ako je ono ostavilo potomstvo. (2) Pod uslovima iz prethodnog stava, lica ovla{}ena ovim zakonom za podno{ewe tu`be za utvr|ivawe o~instva mogu tu`bom zahtijevati da se utvrdi o~instvo umrlog djeteta. ^lan 117. (1) Priznawe o~instva upisuje se u mati~nu kwigu ro|enih ako se majka s priznawem saglasi. Wena saglasnost mora biti data pred mati~arem, u javnoj ili u ovjerenoj ispravi. (2) Ako se majka prethodno izjasnila da je otac djeteta lice koje je priznalo o~instvo, ta }e se izjava smatrati wenom saglasno{}u. ^lan 118. Ako se majka nije koristila mogu}no{}u iz stava 3. ~lana 110. ovog zakona, mati~ar }e je pozvati da se o tome izjasni u roku od 30 dana nakon {to primi obavijest da je odre|eno lice priznalo o~instvo. ^lan 119. (1) Ako je dijete starije od 16 godina, potrebna je i wegova saglasnost s priznawem o~instva. Saglasnost se daje na na~in propisan u ~lanu 117. stav 1. ovog zakona. (2) Ako je dijete mla|e od 16 godina, ili starije od 16 godina a trajno je nesposobno za rasu|ivawe, a majka vi{e nije `iva, ili je progla{ena umrlom, ili je potpuno li{ena poslovne sposobnosti, izjavu o saglasnosti s priznawem o~instva daje staralac djeteta s odobrewem organa starateqstva.

http://www.almaprnjavorac.com


Strana 10 - Broj 54

SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE

^lan 120. (1) Ako se majka ili dijete starije od 16 godina, odnosno staralac djeteta, kada je wihova saglasnost potrebna, ne saglase s priznawem o~instva ili se ne izjasne o tome u roku od 30 dana po prijemu obavje{tewa o priznawu, lice koje je priznalo dijete za svoje mo`e tu`bom tra`iti da sud utvrdi wegovo o~instvo. (2) Tu`ba se mo`e podnijeti u roku od tri godine po prijemu obavje{tewa o nesaglasnosti lica iz prethodnog stava. ^lan 121. Priznawe o~instva je neopozivo. ^lan 122. (1) Lice koje je priznalo o~instvo, a kasnije sazna za okolnosti koje bi iskqu~ivale wegovo o~instvo, mo`e o~instvo osporavati tu`bom. (2) Tu`ba iz prethodnog stava mo`e se podnijeti u roku od jedne godine po saznawu za okolnosti koje bi iskqu~ivale o~instvo, a najkasnije u roku od pet godina od davawa izjave o priznavawu o~instva. ^lan 123. (1) Tu`bu radi utvr|ivawa o~instva mo`e podnijeti dijete do navr{ene 25. godine `ivota. (2) Ako je dijete maloqetno ili poslovno nesposobno, tu`bu u wegovo ime podnosi osoba koja ga po zakonu zastupa, odnosno staralac s odobrewem organa starateqstva. ^lan 124. Tu`bu radi utvr|ivawa o~instva mo`e podnijeti majka do navr{ene 18. godine `ivota djeteta. ^lan 125. Organ starateqstva mo`e u roku od jedne godine poslije ro|ewa djeteta tu`bom pokrenuti postupak za utvr|ivawe o~instva u slu~aju kad je majka ozna~ila odre|eno lice za oca djeteta pred mati~arem, a kasnije, zanemaruju}i interese djeteta, ne pokrene postupak za utvr|ivawe o~instva. ^lan 126. Odredbe ovog zakona o utvr|ivawu o~instva shodno se primjewuju i na utvr|ivawe materinstva. 8. Osporavawe o~instva i materinstva ^lan 127. (1) Mu` mo`e osporavati o~instvo djeteta koje je rodila wegova `ena za vrijeme trajawa braka ili prije isteka 300 dana od prestanka braka, ako smatra da mu nije otac. (2) Ako je mu`u potpuno oduzeta poslovna sposobnost, tu`bu radi osporavawa wegovog o~instva mo`e podnijeti wegov starateq s odobrewem organa starateqstva. ^lan 128. Tu`ba radi osporavawa o~instva iz prethodnog ~lana mo`e se podnijeti u roku od {est mjeseci od dana saznawa za ~iwenicu na osnovu koje se mo`e zakqu~iti da tu`ilac nije otac djeteta, ali najkasnije do navr{ene desete godine `ivota djeteta. ^lan 129. U slu~aju iz ~lana 127. ovog zakona nasqednici mu`a nisu ovla{}eni da podnesu tu`bu radi osporavawa o~instva, ali mogu nastaviti zapo~eti postupak.

Utorak, 27. avgust 2002.

^lan 130. (1) Majka mo`e osporavati da je otac wenog djeteta lice koje se po ovom zakonu smatra ocem djeteta. (2) Tu`ba iz prethodnog stava mo`e se podnijeti u roku od {est mjeseci od ro|ewa djeteta. ^lan 131. (1) Dijete mo`e osporavati da mu je otac lice koje se po ovom zakonu smatra wegovim ocem, osim u slu~aju kada je o~instvo utvr|eno pravosna`nom sudskom presudom. (2) Tu`bu iz prethodnog stava dijete mo`e podnijeti do navr{ene 25. godine `ivota. ^lan 132. (1) Lice koje sebe smatra ocem djeteta ro|enog van braka, mo`e osporavati o~instvo drugog lica koje je to dijete priznalo za svoje, ako istovremeno tra`i da se utvrdi wegovo o~instvo. (2) Tu`ba iz prethodnog stava mo`e se podnijeti u roku od jedne godine od upisa osporenog o~instva u mati~nu kwigu. ^lan 133. Ne mo`e se osporavati o~instvo poslije smrti djeteta. ^lan 134. Odredbe ovog zakona o osporavawu o~instva shodno se primjewuju i na osporavawe materinstva. 9. Utvr|ivawe i osporavawe o~instva djece za~ete vje{ta~kim putem ^lan 135. Ne mo`e se utvr|ivati o~instvo djeteta koje je za~eto vje{ta~kim putem. ^lan 136. (1) Mu` mo`e osporavati o~instvo djeteta koje je rodila wegova `ena, ako je do za~e}a vje{ta~kim putem do{lo sjemenom drugog mu{karca bez wegove saglasnosti. (2) Tu`ba radi osporavawa o~instva u slu~aju iz prethodnog stava podnosi se u roku od {est mjeseci od dana saznawa za za~e}e djeteta vje{ta~kim putem, a najkasnije do navr{ene pete godine `ivota djeteta. 10. Postupak u sporovima radi utvr|ivawa i osporavawa o~instva i materinstva ^lan 137. (1) Postupak u sporovima za utvr|ivawe, odnosno osporavawe o~instva i materinstva pokre}e se tu`bom. (2) Stranke u sporu za utvr|ivawe o~instva su lice ~ije se o~instvo utvr|uje, dijete i majka djeteta. (3) Stranke u sporu o osporavawu o~instva su lice koje se po ovom zakonu smatra ocem djeteta, dijete i majka djeteta. (4) Kad tre}e lice osporava o~instvo licu koje je dijete priznalo za svoje, stranke u sporu su lice koje osporava o~instvo, lice ~ije se o~instvo osporava, dijete i majka djeteta. ^lan 138. (1) Ako tu`bom za utvr|ivawe, odnosno za osporavawe o~instva nisu kao tu`ilac ili kao tu`eni obuhva}ene sve stranke u sporu, sud }e pozvati tu`ioca da dopuni tu`bu tako {to }e navesti i stranku koja tu`bom nije obuhva}ena.

http://www.almaprnjavorac.com


Utorak, 27. avgust 2002.

SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE

(2) Ako tu`ilac u roku koji je sud odredio ne postupi na na~in iz prethodnog stava, tu`ba }e se odbaciti. ^lan 139. (1) Stranke koje podnose tu`bu radi utvr|ivawa, odnosno osporavawa o~instva, odnosno protiv kojih je upravqen tu`beni zahtjev jedinstveni su suparni~ari. (2) Ako je tu`bu za utvr|ivawe, odnosno osporavawe o~instva podnijelo ovla{}eno lice u zakonskom roku, tu`bi se, kao suparni~ar, mo`e pridru`iti i lice kome je istekao rok za podno{ewe tu`be. ^lan 140. (1) Ako dijete i roditeq koji po zakonu zastupa dijete zajedno podnose tu`bu za utvr|ivawe ili osporavawe o~instva, odnosno ako su tu`eni istom tu`bom, taj }e roditeq zastupati dijete i u parnici, ali organ starateqstva mo`e djetetu postaviti posebnog staraoca ako izme|u djeteta i roditeqa u toj parnici postoje suprotni interesi. (2) Ako su dijete i roditeq koji po zakonu zastupa dijete, u parnici u suprotnim strana~kim ulogama tu`ioca i tu`enog, organ starateqstva postavi}e djetetu posebnog staraoca. ^lan 141. (1) U postupku u sporovima radi utvr|ivawa, odnosno osporavawa o~instva i materinstva iskqu~ena je javnost. (2) U sporovima za utvr|ivawe ili osporavawe o~instva ili materinstva ne mo`e se donijeti presuda zbog izostanka niti na osnovu priznawa. (3) U parnicama za utvr|ivawe ili osporavawe o~instva ili materinstva odricawe od tu`benog zahtjeva ima isti pravni u~inak kao i povla~ewe tu`be. ^lan 142. O tro{kovima postupka u parnicama radi utvr|ivawa, odnosno osporavawa o~instva ili materinstva sud }e odlu~iti po slobodnoj ocjeni, vode}i ra~una o razlozima pravi~nosti. ^lan 143. (1) U postupku za utvr|ivawe, odnosno osporavawe o~instva ili materinstva, sud mo`e po slu`benoj du`nosti odrediti privremene mjere radi za{tite, smje{taja i izdr`avawa djece. (2) @alba protiv rje{ewa o privremenoj mjeri ne zadr`ava izvr{ewe rje{ewa. ^lan 144. U postupku za utvr|ivawe i osporavawe o~instva ili materinstva primjewiva}e se odredbe Zakona o parni~nom postupku, ako ovim zakonom nije druk~ije odre|eno. ^ETVRTI DIO USVOJEWE I - ZAJEDNI^KE ODREDBE ^lan 145. (1) Za punova`nost usvojewa potrebno je da su usvojilac i usvojenikovi roditeqi, odnosno staraoci usvojenika, o tome dali svoju saglasnost pred nadle`nim organom starateqstva. Ove izjave unose se u zapisnik, koji potpisuju sva lica koja su prisustvovala zasnivawu usvojewa.

Broj 54 - Strana 11

(2) Za usvojewe maloqetnog lica starijeg od 10 godina potrebna je i wegova saglasnost. ^lan 146. Usvojewe mora biti u interesu usvojenika. ^lan 147. (1) Usvojilac mo`e biti samo dr`avqanin Republike Srpske. (2) Izuzetno, usvojilac mo`e biti i strani dr`avqanin ako za to postoje naro~ito opravdani razlozi. (3) Usvojewe iz prethodnog stava ne mo`e se zasnovati bez odobrewa organa uprave nadle`nog za poslove socijalne politike. ^lan 148. Usvojewe se upisuje u mati~nu kwigu ro|enih. II - VRSTE USVOJEWA ^lan 149. Usvojewe mo`e biti nepotpuno i potpuno. 1. Nepotpuno usvojewe ^lan 150. (1) Nepotpunim usvojewem se izme|u usvojenika i usvojioca i wegovih potomaka zasnivaju odnosi srodstva, kao i prava i du`nosti koja po zakonu postoje izme|u roditeqa i djece ako zakonom nije druk~ije odre|eno. (2) Nepotpuno usvojewe ne uti~e na prava i du`nosti usvojenika prema wegovim roditeqima i drugim srodnicima. ^lan 151. (1) Usvojiti se mo`e samo maloqetno lice. (2) Usvojiti mo`e samo lice koje je starije od usvojenika najmawe 18 godina. (3) Ako bra~ni supru`nici zajedni~ki usvajaju isto lice, uslov iz prethodnog stava mora ispuwavati jedan od wih . ^lan 152. (1) Za nepotpuno usvojewe potreban je pristanak oba roditeqa djeteta, ako dijete ima roditeqe. (2) Nije potreban pristanak roditeqa: - kome je oduzeto roditeqsko pravo, - kome je oduzeta poslovna sposobnost, - ~ije je boravi{te nepoznato najmawe jednu godinu, a u tom periodu se ne brine za dijete. ^lan 153. Bra~ni supru`nici mogu zajedni~ki usvojiti isto dijete. Dijete mo`e usvojiti i samo jedan od wih, uz pristanak drugog bra~nog supru`nika. ^lan 154. (1) Ne mo`e se usvojiti srodnik u pravoj liniji, ni brat ni sestra. (2) Staralac ne mo`e usvojiti svog {ti}enika dok ga organ starateqstva ne razrije{i du`nosti staraoca. ^lan 155. (1) Usvojiti ne mo`e: - lice kome je oduzeto roditeqsko pravo, - lice kome je oduzeta ili ograni~ena poslovna sposobnost,

http://www.almaprnjavorac.com


Strana 12 - Broj 54

SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE

- lice koje ne pru`a dovoqno jemstva da }e usvojenika podizati i vaspitati tako da bude koristan ~lan dru{tvene zajednice, - lice koje je du{evno bolesno ili slaboumno, odnosno koje boluje od druge bolesti koja mo`e dovesti u opasnost zdravqe ili `ivot usvojenika. (2) Usvojiti ne mo`e ni lice kod ~ijeg se bra~nog supru`nika sti~e jedna od okolnosti iz prethodnog stava. 2. Potpuno usvojewe ^lan 156. Potpunim usvojewem se izme|u usvojioca i wegovih srodnika i usvojenika i wegovih potomaka zasnivaju odnosi srodstva, kao da se radi o krvnom srodstvu. ^lan 157. Potpuno usvojiti se mo`e samo dijete uzrasta do pet godina, koje nema `ive roditeqe, ili su mu roditeqi nepoznati, odnosno koji su dijete napustili, a vi{e od jedne godine ne zna im se mjesto boravka, ili ~iji su roditeqi pred nadle`nim organima starateqstva pristali da wihovo dijete bude potpuno usvojeno. ^lan 158. (1) Potpuno usvojiti mogu samo bra~ni supru`nici zajedni~ki, ako su oba ili jedan od wih stariji od usvojenika najmawe 18 godina. (2) Potpuno usvojiti mo`e i bra~ni supru`nik roditeqa djeteta koje se usvaja, s tim {to u tom slu~aju razlika u godinama izme|u usvojenika i usvojioca mo`e biti i mawa od 18 godina. ^lan 159. Potpuno usvojewe mo`e biti ako ne postoje smetwe iz ~l. 154. i 155. ovog zakona. ^lan 160. Potpunim usvojewem prestaju sva me|usobna prava i du`nosti izme|u usvojenika i wegovih krvnih srodnika. III - POSTUPAK ZA ZASNIVAWE USVOJEWA ^lan 161. (1) Lice koje `eli usvojiti podnosi zahtjev organu starateqstva. (2) Za vo|ewe postupka usvojewa nadle`an je organ starateqstva prema prebivali{tu maloqetnika, odnosno boravi{tu, ako se prebivali{te ne mo`e utvrditi. ^lan 162. (1) Organ starateqstva, na osnovu prilo`enih, odnosno po slu`benoj du`nosti pribavqenih dokaza, utvr|uje da li su ispuweni uslovi za zasnivawe usvojewa propisani ovim zakonom. (2) U postupku za usvojewe organ starateqstva }e po slu`benoj du`nosti pribaviti mi{qewe o postojawu uslova i podobnosti lica koje `eli usvojiti od organa starateqstva prema prebivali{tu toga lica, odgovaraju}ih organizacija i stru~waka (socijalni radnik, psiholog, qekar, pedagog i drugi). (3) Mi{qewa iz prethodnog stava moraju biti obrazlo`ena i zasnovana na utvr|enim ~iwenicama. (4) Organ uprave nadle`an za poslove socijalne za{tite u roku od tri mjeseca nakon stupawa na snagu ovog zakona donije}e uputstvo o postupku usvajawa djece.

Utorak, 27. avgust 2002.

^lan 163. U postupku za usvojewe iskqu~ena je javnost. ^lan 164. (1) Zasnivawu usvojewa prisustvuju usvojilac, wegov bra~ni drug i roditeqi, odnosno staralac usvojenika. (2) Organ starateqstva, ako ocijeni da bi to bilo u interesu djeteta, mo`e odlu~iti da zasnivawu usvojewa ne prisustvuju roditeqi usvojenika. ^lan 165. (1) U postupku za usvojewe organ starateqstva du`an je da roditeqa, usvojioca i usvojenika starijeg od 10 godina upozna o pravima i du`nostima koja proizilaze iz usvojewa. (2) Kod nepotpunog usvojewa organ starateqstva posebno }e upozoriti stranke na zakonske odredbe o prezimenu i nasqednim pravima koje se odnose na usvojenika. ^lan 166. (1) Ako organ starateqstva na|e da su ispuweni uslovi propisani ovim zakonom, donije}e rje{ewe o zasnivawu usvojewa, a ako ti uslovi nisu ispuweni, rje{ewem }e odbiti zahtjev za usvojewe. (2) Organ starateqstva rje{ewem o zasnivawu usvojewa mo`e odrediti probni smje{taj uz nadzor organa starateqstva od najdu`e tri mjeseca. ^lan 167. (1) Rje{ewe o zasnivawu nepotpunog usvojewa sadr`i sporazum o prezimenu usvojenika i o nasqednim pravima usvojenika prema usvojiocu. Ako je usvojenik stariji od 10 godina, potrebna je i wegova saglasnost o prezimenu. (2) Ukoliko se u roku odre|enom u rje{ewu o probnom smje{taju, nadzirani probni smje{taj poka`e uspje{nim s aspekta me|usobne adaptacije usvojioca i usvojenika, organ starateqstva }e potvrditi rje{ewe o usvojewu. ^lan 168. Pravnosna`no rje{ewe o zasnivawu usvojewa organ starateqstva du`an je da u roku od 15 dana od dana pravosna`nosti dostavi nadle`nom mati~aru radi upisa u mati~nu kwigu ro|enih. ^lan 169. (1) Protiv rje{ewa kojim se odbija zahtjev za usvojewe, lice koje `eli da usvoji mo`e izjaviti `albu u roku od 30 dana od dana dostavqawa rje{ewa. @alba se izjavquje drugostepenom organu nadle`nom za poslove socijalne politike. (2) Protiv rje{ewa kojim se zasniva usvojewe `alba je dopu{tena samo u slu~aju zablude, prevare ili prinude. (3) Izjavqivawe `albe iz prethodnog stava nije vezano za rok. (4) Kod potpunog usvojewa mora biti sa~uvana tajnost podataka o wegovom zasnivawu, a u mati~nu kwigu ro|enih usvojioci se upisuju kao roditeqi usvojenika. ^lan 170. (1) Organ starateqstva du`an je da vodi evidenciju i dokumentaciju o usvojenoj djeci. (2) Uputstvo o vo|ewu evidencije i dokumentacije propisuje Republi~ki organ uprave za socijalnu za{titu.

http://www.almaprnjavorac.com


Utorak, 27. avgust 2002.

SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE

IV - PRESTANAK USVOJEWA ^lan 171. (1) Nepotpuno usvojewe mo`e prestati na osnovu rje{ewa organa starateqstva kad on utvrdi da to zahtijevaju opravdani interesi usvojenika. (2) Kad to zahtijevaju opravdani interesi maloqetnog usvojenika svako mo`e kod organa starateqstva preduzeti inicijativu za prestanak usvojewa. (3) U postupku za prestanak usvojewa organ starateqstva, kada ocijeni da je to potrebno, pribavi}e odgovaraju}e stru~no mi{qewe o cjelishodnosti daqeg postojawa usvojewa. ^lan 172. (1) Nepotpuno usvojewe mo`e prestati i na osnovu prijedloga usvojioca ili usvojenika, kao i na osnovu wihovog sporazumnog prijedloga. (2) U slu~ajevima iz prethodnog stava organ starateqstva donosi rje{ewe o prestanku usvojewa ako ocijeni da je to u interesu usvojenika. ^lan 173. (1) Protiv rje{ewa organa starateqstva o prestanku usvojewa mo`e se izjaviti `alba u roku od 30 dana od dana dostavqawa rje{ewa. (2) Pravosna`no rje{ewe o prestanku usvojewa organ starateqstva du`an je da dostavi nadle`nom mati~aru u roku od 15 dana od dana pravosna`nosti radi upisa u mati~nu kwigu ro|enih. ^lan 174. Potpuno usvojewe ne mo`e se raskinuti.

Broj 54 - Strana 13

(2) Organ starateqstva stara se o primjeni vaspitne i druge mjere izre~ene od sudova i drugih nadle`nih organa, radi vaspitawa i obrazovawa maloqetnika i drugih lica na koje se ove mjere odnose i vr{i druge poslove koji su mu stavqeni u nadle`nost posebnim zakonom ili propisima donesenim na osnovu zakona. 2. Staralac ^lan 179. (1) Licu pod starateqstvom organ starateqstva postavqa staraoca, ukoliko ne odlu~i da du`nost staraoca vr{i neposredno. (2) Za staraoca se postavqa lice koje ima li~na svojstva i sposobnost za vr{ewe du`nosti staraoca, a koje prethodno da pristanak da bude staralac. (3) Pri postavqawu staraoca, organ starateqstva uze}e u obzir i `eqe {ti}enika ako je ovaj u stawu da ih izrazi, kao i `eqe bliskih srodnika {ti}enika. (4) Izuzetno, kada organ starateqstva ocijeni da je to neophodno, i bez wegovog prethodnog pristanka, za staraoca }e biti postavqen u pravilu najbli`i krvni srodnik u pravoj liniji ili pobo~noj liniji, koji ina~e ispuwava i sve druge potrebne uslove za vr{ewe du`nosti staraoca. ^lan 180. Isto lice mo`e se postaviti za staraoca i za vi{e {ti}enika ako to nije u suprotnosti sa interesima pojedinih {ti}enika i ako na to pristane. ^lan 181. Licu pod starateqstvom koje je smje{tano u obrazovno-vaspitnu, socijalnu ili drugu sli~nu ustanovu, organ starateqstva postavqa staraoca za vr{ewe onih poslova starateqstva koje ta ustanova ne vr{i u okvirima svoje redovne djelatnosti.

PETI DIO STARATEQSTVO 1. Poslovi starateqstva ^lan 175. Poslove starateqstva vr{i organ starateqstva iz ~lana 13. ovog zakona. ^lan 176. Organ starateqstva iz prethodnog ~lana poslove starateqstva vr{i preko postavqenog staraoca ili neposredno. ^lan 177. (1) Organ starateqstva preduzima potrebne mjere da se na najboqi na~in ostvari svrha starateqstva. (2) Organ starateqstva u pripremawu, dono{ewu i sprovo|ewu svojih rje{ewa, odnosno pojedinih mjera, koristi sve oblike socijalne za{tite, metode socijalnog i drugog stru~nog rada, kao i usluge socijalnih, zdravstvenih, obrazovno-vaspitnih i drugih organizacija. (3) Organ starateqstva mo`e osnovati stru~no tijelo sastavqeno od odgovaraju}ih stru~waka (qekara, pedagoga, pravnika, psihologa, socijalnog radnika i drugih), sa zadatkom da razmatra stru~na pitawa i daje organu starateqstva prijedloge za preduzimawe pojedinih ciqeva starateqstva. ^lan 178. (1) Organ starateqstva pru`a posebnu dru{tvenu za{titu i licima koja se nalaze pod roditeqskim starawem, pod uslovima i na na~in odre|en ovim zakonom i drugim propisima.

^lan 182. (1) Organ starateqstva mo`e rje{ewem ograni~iti ovla{}ewe staraoca i odlu~iti da pojedine poslove staraoca vr{i neposredno. (2) Ako organ starateqstva vr{i dru`nost staraoca u smislu prethodnog stava , mo`e da pojedine poslove povjeri stru~nim licima da ih vr{e u wegovo ime i pod wegovim nadzorom. ^lan 183. Za staraoca se ne mo`e postaviti lice: - kome je oduzeto roditeqsko pravo, - kome je oduzeta ili ograni~ena poslovna sposobnost, - ~iji su interesi u suprotnosti sa interesima {ti}enika, odnosno koje ne pru`a dovoqno jemstva da }e {ti}enika vaspitati i odgajati tako da postane odgovoran ~lan zajednice, - od koga se, s obzirom na wegovo ranije i sada{we vladawe, li~na svojstva i odnose sa {ti}enikom i wegovim roditeqima, ne mo`e o~ekivati da }e pravilno vr{iti du`nost staraoca. ^lan 184. (1) Organ starateqstva, rje{ewem kojim postavqa staraoca, odre|uje wegove dru`nosti i obim wegovih ovla{}ewa.

http://www.almaprnjavorac.com


Strana 14 - Broj 54

SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE

(2) Organ starateqstva, prije dono{ewa rje{ewa iz prethodnog stava, upoznaje staraoca sa zna~ajem starateqstva, wegovim pravima i du`nostima i sa drugim va`nijim podacima potrebnim za vr{ewe du`nosti staraoca. ^lan 185. (1) O stavqawu pod starateqstvo i o prestanku starateqstva organ starateqstva obavje{tava nadle`nog mati~ara u roku od 15 dana od dana pravosna`nosti rje{ewa. (2) Ako lice stavqeno pod starateqstvo ima nepokretnu imovinu, organ starateqstva obavje{tava nadle`ni sud ili katastar radi upisa starateqstva u zemqi{no kwi`ne evidencije. ^lan 186. Staralac je du`an da se savjesno stara o li~nosti, pravima, obavezama i interesima {ti}enika i upravqawu wegovom imovinom. ^lan 187. (1) Ako {ti}enik ima imovinu, organ starateqstva preduzima mjere da se ta imovina popi{e, procijeni i preda staraocu na upravqawe. (2) Popisu imovine, pored ~lanova komisije koju obrazuje organ starateqstva, prisustvuju staralac, {ti}enik ako je u stawu da shvati o ~emu se radi i dr`alac imovine {ti}enika. ^lan 188. (1) Organ starateqstva, nakon {to je pokrenut postupak da se neko lice stavi pod starateqstvo, mo`e popisati i procijeniti wegovu imovinu i preduzeti druge mjere za osigurawe te imovine i prije dono{ewa rje{ewa o stavqawu toga lica pod starateqstvo. (2) U slu~aju neposredne opasnosti po interes {ti}enika u pogledu wegove nepokretne imovine, organ starateqstva mo`e i prije popisa i procjene imovine zatra`iti od suda zabiqe`bu u zemqi{no-kwi`noj evidenciji o pokretawu postupka za stavqawe toga lica pod starateqstvo. ^lan 189. (1) Staralac je du`an da uz pomo} organa starateqstva preduzme sve potrebne mjere da se pribave sredstva neophodna za sprovo|ewe mjera, koje je u interesu {ti}enika, odredio organ starateqstva. (2) Pri pribavqawu sredstava za ostvarivawe pojedinih mjera koje se preduzimaju u interesu {ti}enika, staralac je du`an da koristi izvore prihoda redoslijedom navedenim u ~lanu 229. ovog zakona. ^lan 190. Staralac ne mo`e bez prethodnog odobrewa organa starateqstva preduzimati poslove koji prelaze okvire redovnog poslovawa ili upravqawa {ti}enikovom imovinom. ^lan 191. (1) Staralac mo`e samo sa odobrewem organa starateqstva, u pogledu raspolagawa i upravqawa imovinom i pravima {ti}enika, preduzimati slijede}e poslove: - otu|iti ili opteretiti nepokretnu imovinu {ti}enika, - otu|iti iz imovine {ti}enika pokretne stvari ve}e i posebne li~ne vrijednosti ili raspolagati imovinskim pravima ve}e vrijednosti,

Utorak, 27. avgust 2002.

- odre}i se nasqedstva ili legata, ili odbiti poklon, - preduzimati druge mjere odre|ene zakonom. (2) Organ starateqstva, u postupku davawa odobrewa staraocu u pogledu raspolagawa i upravqawa imovinom, odnosno pravima {ti}enika, odre|uje namjenu pribavqenih sredstava i nadzire wihovu upotrebu. ^lan 192. (1) Staralac zastupa {ti}enika. (2) Organ starateqstva zastupa {ti}enika ako du`nost staraoca taj organ vr{i neposredno ili ako je ograni~io ovla{}ewe staraoca i odlu~io da {ti}enika sam zastupa. ^lan 193. (1) Staralac samostalno, u ime {ti}enika i za wegov ra~un, vr{i poslove koji spadaju u redovno poslovawe i upravqawe imovinom. (2) Pri preduzimawu svakog va`nijeg posla staralac }e se, kada je to mogu}e, posavjetovati sa {ti}enikom, ako je ovaj u stawu da razumije o ~emu se radi. ^lan 194. (1) Staralac mo`e da zakqu~i pravni posao sa {ti}enikom samo ako organ starateqstva na|e da to zahtijevaju interesi {ti}enika i ako to prethodno odobri. (2) Staralac ne mo`e da obavezuje {ti}enika kao jemca. ^lan 195. (1) Staralac je du`an da podnese organu starateqstva izvje{taj i polo`i ra~un o svom radu svake godine, kao i kad to zatra`i organ starateqstva. U slu~aju neposrednog starateqstva, izvje{taj je du`an da podnese radnik organa starateqstva ili drugo lice koje u ime organa starateqstva vr{i poslove starateqstva. Izvje{taj se podnosi pismeno ili usmeno na zapisnik. (2) Iz izvje{taja se mora vidjeti kako se staralac ili drugo stru~no lice koje vr{i poslove starateqstva stara o li~nosti {ti}enika, a naro~ito o wegovom zdravqu, vaspitawu i obrazovawu, kao i o svemu drugom {to je od zna~aja za li~nost {ti}enika. (3) Izvje{taj mora sadr`avati i podatke o upravqawu i raspolagawu {ti}enikovom imovinom i o svim {ti}enikovim prihodima i rashodima u protekloj godini i kona~nom stawu {ti}enikove imovine. (4) Organ starateqstva du`an je da savjesno razmotri izvje{taj staraoca i da po potrebi preduzme odgovaraju}e mjere da se za{tite interesi {ti}enika. (5) Pored kontrole rada staraoca prihvatawem izvje{taja o wegovom radu, organ starateqstva du`an je i da povremeno, li~nim uvidom, kontroli{e kako staralac vr{i svoje du`nosti prema {ti}eniku. ^lan 196. (1) Staralac vr{i svoju du`nost, po pravilu, bez nagrade. (2) Organ starateqstva mo`e odrediti staraocu nagradu ako se posebno zalagao i istakao u vr{ewu du`nosti. (3) Staralac ima pravo na naknadu opravdanih tro{kova u~iwenih u vr{ewu svojih du`nosti. (4) Visinu naknade tro{kova staraocu utvr|uje organ starateqstva.

http://www.almaprnjavorac.com


Utorak, 27. avgust 2002.

SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE

(5) Nagradu i naknadu tro{kova odobrava organ starateqstva iz prihoda {ti}enika, a ukoliko bi ta isplata i{la na {tetu izdr`avawa {ti}enika, ti tro{kovi padaju na teret sredstava op{tine. ^lan 197. (1) Staralac odgovara {ti}eniku za {tetu koju je skrivio u obavqawu du`nosti staraoca. (2) Organ starateqstva utvr|uje iznos {tete i poziva staraoca da u odre|enom roku {tetu naknadi. Ukoliko staralac ne naknadi utvr|enu {tetu u odre|enom roku, organ starateqstva neposredno nakna|uje {tetu {ti}eniku. (3) Organ starateqstva mo`e kod nadle`nog suda zahtijevati od staraoca naknadu ispla}enog iznosa iz prethodnog stava, ako je tu {tetu staralac po~inio namjerno ili iz krajwe nepa`we. (4) Radi obezbje|ewa prava {ti}enika, koja su povrije|ena nepravilnim radom staraoca, organ starateqstva du`an je prema staraocu preduzeti i druge mjere predvi|ene zakonom. ^lan 198. Ako staralac umre ili samovoqno prestane da vr{i du`nost staraoca, ili ako nastanu takve okolnosti koje spre~avaju staraoca da vr{i svoju du`nost, organ starateqstva du`an je da bez odlagawa preduzme mjere za za{titu interesa {ti}enika do postavqawa novog staraoca. ^lan 199. (1) Organ starateqstva razrije{i}e staraoca od du`nosti ako utvrdi da je u vr{ewu du`nosti staraoca nemaran, da zloupotrebqava svoja ovla{}ewa, da se wegovim radom ugro`avaju interesi {ti}enika, ili ako smatra da bi za {ti}enika bilo korisnije da mu se postavi drugi staralac. (2) Organ starateqstva razrije{i}e staraoca od du`nosti kad ovaj sam to zatra`i, a najkasnije u roku od tri mjeseca od dana podno{ewa zahtjeva. Organ starateqstva mora istovremeno preduzeti sve potrebne mjere za za{titu interesa {ti}enika. (3) Staralac kome je prestala du`nost staraoca du`an je da podnese izvje{taj i polo`i ra~un o svom radu organu starateqstva. ^lan 200. (1) U slu~aju trajnog prestanka starateqstva, organ starateqstva poziva staraoca da u odre|enom roku podnese izvje{taj o svom radu i o stawu {ti}enikove imovine, i da preda svu imovinu na upravqawe {ti}eniku, odnosno roditequ ili usvojiocu. (2) Predaja imovine se vr{i u prisustvu staraoca, {ti}enika, odnosno roditeqa ili usvojioca i predstavnika organa starateqstva. 3. Starateqstvo nad maloqetnim licima ^lan 201. Pod starateqstvo stavi}e se maloqetno lice: - ~iji su roditeqi umrli, nestali, nepoznati ili su nepoznatog boravi{ta du`e od jedne godine, - ~ijim roditeqima je oduzeto roditeqsko pravo, - ~ijim roditeqima je oduzeta poslovna sposobnost, odnosno koji jo{ nisu stekli poslovnu sposobnost ili im je poslovna sposobnost organi~ena,

Broj 54 - Strana 15

- ~iji su roditeqi kroz du`e vrijeme zanemarili ~uvawe i vaspitawe djece, - ~iji su roditeqi odsutni i nisu u mogu}nosti da se redovno staraju o svome djetetu, a nisu ga povjerili na ~uvawe i vaspitawe licu za koje je organ starateqstva utvrdio da ispuwava uslove za staraoca. ^lan 202. Staralac maloqetnog {ti}enika du`an je da se kao roditeq stara o wegovoj li~nosti, a naro~ito o zdravqu, vaspitawu, obrazovawu i osposobqavawu za samostalan `ivot i rad. ^lan 203. (1) Staralac je ovla{}en da u ime i za ra~un {ti}enika zakqu~uje pravne poslove. Za one pravne poslove koje staralac, u smislu ovog zakona, ne mo`e sam zakqu~ivati, potrebno je odobrewe organa starateqstva. (2) Maloqetni {ti}enik koji je navr{io 15 godina `ivota mo`e sam, bez odobravawa staraoca, zasnovati radni odnos i raspolagati li~nim dohotkom, pri ~emu je du`an doprinositi za svoje izdr`avawe, vaspitawe i obrazovawe. ^lan 204. Staralac mo`e samo sa odobrewem organa starateqstva: - smjestiti maloqetnika u vaspitno-obrazovnu ustanovu i povjeriti ga drugom licu na ~uvawe i vaspitawe, - prekinuti {kolovawe maloqetnika ili promijeniti vrstu {kole, - odlu~iti o izboru, vr{ewu ili promjeni zanimawa maloqetnika, - preduzimati i druge mjere odre|ene zakonom. ^lan 205. (1) Organ starateqstva mo`e maloqetnog {ti}enika povjeriti drugom licu na ~uvawe i vaspitawe, ako na|e da za to postoje opravdani razlozi. (2) Smje{taj maloqetnog {ti}enika na ~uvawe i vaspitawe kod drugog lica treba da odgovara, ukoliko je mogu}e, na~inu i uslovima ~uvawa i vaspitawa maloqetnika pod roditeqskim starawem. ^lan 206. Vaspitno-obrazovna ustanova ili zdravstvena organizacija ili druga ustanova u kojoj je privremeno smje{ten maloqetni {ti}enik, a posebno lice kojem je maloqetnik povjeren na ~uvawe i vaspitawe, du`ni su obavje{tavati starateqa i organ starateqstva o svim va`nijim promjenama u pogledu `ivota, zdravqa, vaspitawa i obrazovawa {ti}enika. (2) Organizacija ili ustanova i lice iz prethodnog stava ne mogu se osloboditi du`nosti ~uvawa maloqetnog {ti}enika bez prethodne saglasnosti staraoca, odnosno organa starateqstva. ^lan 207. (1) Starateqstvo nad maloqetnim {ti}enikom prestaje wegovim punoqetstvom, zakqu~ewem braka, wegovim usvojewem ili kada prestane neki od razloga navedenih u ~lanu 201. ovog zakona. (2) Organ starateqstva }e produ`iti da pru`a odgovaraju}e oblike socijalne i druge za{tite licu nad kojim je prestalo starateqstvo zbog nastupawa punoqetstva, ako se ono do tog vremena nije uspjelo osposobiti za samostalan `ivot i rad.

http://www.almaprnjavorac.com


Strana 16 - Broj 54

SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE

^lan 208. Ako i po nastupawu punoqetstva, zbog psihofizi~kih nedostataka, {ti}enik nije sposoban da se brine o svojoj li~nosti, pravima i interesima, staralac, uz odobrewe organa starateqstva ili organ starateqstva neposredno, pokre}e kod nadle`nog suda postupak za oduzimawe poslovne sposobnosti {ti}enika, u ciqu ponovnog stavqawa pod starateqstvo. 4. Starateqstvo nad licima kojima je oduzeta poslovna sposobnost ^lan 209. (1) Lice kome je pravosna`nom odlukom suda djelimi~no ili potpuno oduzeta poslovna sposobnost, organ starateqstva stavi}e pod starateqstvo. (2) Pravosna`nu odluku o oduzimawu, odnosno organi~ewu poslovne sposobnosti sud je du`an da bez odlagawa dostavi nadle`nom organu starateqstva, koji }e u roku od 30 dana od dana prijema odluke, lice kome je oduzeta poslovna sposobnost staviti pod starateqstvo. ^lan 210. Staralac lica kome je oduzeta ili ograni~ena poslovna sposobnost du`an je naro~ito da se stara o wegovoj li~nosti, vode}i ra~una o uzrocima zbog kojih mu je oduzeta, odnosno ograni~ena poslovna sposobnost, i nastojati da se ti uzroci otklone i to lice osposobi za samostalan rad. ^lan 211. (1) Staralac lica kome je potpuno oduzeta poslovna sposobnost, u du`nostima i pravima izjedna~en je sa staraocem maloqetnog lica koje nije navr{ilo 15 godina `ivota. (2) Staralac lica kome je djelimi~no oduzeta poslovna sposobnost ima du`nosti i prava staraoca maloqetnog lica koje je navr{ilo 15 godina `ivota, ali organ starateqstva mo`e, kad je to potrebno, odrediti poslove koje lice sa djelimi~no oduzetom poslovnom sposobno{}u mo`e preduzimati samostalno. ^lan 212. (1) Sud kod koga je pokrenut postupak da se nekom licu oduzme ili ograni~i poslovna sposobnost du`an je da odmah izvijesti o tome organ starateqstva koji }e, ako je potrebno, tome licu postaviti privremenog staraoca. (2) U slu~aju iz prethodnog stava primjewuju se odredbe o starateqstvu nad maloqetnicima koji su navr{ili 15 godina `ivota, ali organ starateqstva mo`e, ako je potrebno, pro{iriti na wega odredbe o starateqstvu nad maloqetnicima koji nisu navr{ili 15 godina `ivota. (3) Du`nost privremenog staraoca prestaje kad se postavi stalni staralac ili kad odluka suda kojom se utvr|uje da nema mjesta oduzimawu, odnosno ograni~ewu poslovne sposobnosti postane pravosna`na. ^lan 213. (1) Starateqstvo nad licima kojima je oduzeta, odnosno ograni~ena poslovna sposobnost prestaje kada im se odlukom suda donesenom u vanparni~nom postupku vrati poslovna sposobnost. (2) Pravosna`nu odluku o vra}awu poslovne sposobnosti sud odmah dostavqa organu starateqstva.

Utorak, 27. avgust 2002.

5. Staraoci za posebne slu~ajeve ^lan 214. (1) Organ starateqstva postavi}e staraoca za pojedine poslove ili odre|enu vrstu poslova odsutnom licu ~ije je boravi{te nepoznato a koje nema zastupnika, nepoznatom vlasniku imovine kada je potrebno da se neko o toj imovini stara, kao i u drugim slu~ajevima kada je to potrebno radi za{tite prava i interesa odre|enog lica. (2) Licima iz prethodnog stava mo`e, pod uslovima odre|enim zakonom, postaviti staraoca i organ pred kojim se vodi postupak. Ovaj organ du`an je da o tome bez odlagawa obavijesti nadle`ni organ starateqstva. (3) Organ starateqstva ima prema staraocu postavqenom u smislu prethodnog stava sva ovla{}ewa kao i prema staraocu koga je sam postavio. ^lan 215. (1) Poseban staralac postavi}e se licu nad kojim roditeqi ili usvojioci vr{e roditeqsko pravo za vo|ewe spora izme|u wega i wegovih roditeqa ili usvojioca, za zakqu~ewe pojedinih pravnih poslova izme|u wih, kao i u drugim slu~ajevima kada su wihovi interesi u suprotnosti. (2) Licu pod starateqstvom postavi}e se poseban staralac za vo|ewe spora izme|u wega i staraoca, za zakqu~ewe pravnih poslova, kao i u drugim slu~ajevima kada su wihovi interesi u suprotnosti. (3) Kada me|u maloqetnicima nad kojima isto lice vr{i roditeqsko pravo ili me|u licima koja imaju istog staraoca treba da se vodi spor ili zakqu~i pravni posao u kome su interesi maloqetnika, odnosno {ti}enika u suprotnosti, postavi}e se svakom od wih poseban staralac za vo|ewe spora, odnosno zakqu~ewa posla. (4) Kada roditeqi, usvojioci, staraoci ili pojedini organi, odnosno organizacije u vr{ewu svojih poslova saznaju za slu~ajeve iz st. 1. do 3. ovog ~lana, du`ni su da o tome obavijeste nadle`ni organ starateqstva. ^lan 216. Ako me|unarodnim ugovorom nije druk~ije odre|eno, organ starateqstva u slu~ajevima predvi|enim ovim zakonom preduze}e potrebne mjere za za{titu li~nosti, prava i interesa stranog dr`avqanina, dok organ dr`ave ~iji je on dr`avqanin ne donese potrebnu odluku i ne preduzeme odre|ene mjere. ^lan 217. Pri postavqawu staraoca za posebne slu~ajeve, organ starateqstva odredi}e obim du`nosti i prava staraoca imaju}i u vidu okolnosti svakog pojedinog slu~aja. 6. Nadle`nost i postupak ^lan 218. (1) Mjesna nadle`nost organa starateqstva odre|uje se prema prebivali{tu, a ako se ovo ne mo`e utvrditi, prema boravi{tu lica koje treba staviti pod starateqstvo. (2) Prebivali{te, odnosno boravi{te odre|uje se prema vremenu kada su se stekli uslovi za stavqawe odre|enog lica pod starateqstvo.

http://www.almaprnjavorac.com


Utorak, 27. avgust 2002.

SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE

^lan 219. (1) Ako se promijeni prebivali{te {ti}enika mijewa se i nadle`nost organa starateqstva. (2) Novi nadle`ni organ starateqstva odlu~i}e da li }e se mijewati mjere koje je odredio ranije organ starateqstva. (3) U slu~aju sukoba nadle`nosti u vezi sa promjenom prebivali{ta {ti}enika, organ starateqstva nadle`an za {ti}enika do pokretawa postupka o sukobu nadle`nosti, du`an je i daqe da se u svemu stara o {ti}eniku do dono{ewa pravosna`nog rje{ewa u tom postupku. ^lan 220. Ne mijewa se nadle`nost organa starateqstva za vrijeme dok se {ti}enik nalazi privremeno van podru~ja tog organa, zbog {kolovawa, profesionalne rehabilitacije, socijalne ili zdravstvene za{tite ili iz sli~nih razloga. ^lan 221. (1) Postupak za stavqawe pod starateqstvo i prestanak starateqstva pokre}e se i vodi po slu`benoj du`nosti. (2) Postupak iz prethodnog stava je hitan. ^lan 222. Postupak za stavqawe nekog lica pod starateqstvo ili da se na wega primijeni neki drugi oblik za{tite koju pru`a organ starateqstva, pokre}e organ starateqstva na osnovu neposrednog saznawa ili povodom obavijesti koju mu dostave: - mati~ar, organi uprave i drugi dr`avni organi kada u vr{ewu svojih dru`nosti saznaju za takav slu~aj, - bra~ni supru`nik i ostali srodnici, ~lanovi doma}instva i druga lica koja imaju uvid u `ivotne prilike takvog lica. ^lan 223. (1) Kad organ starateqstva sazna da neko lice treba staviti pod starateqstvo, preduze}e odmah potrebne mjere za za{titu li~nosti, prava i interesa tog lica, te pokrenuti postupak za wegovo stavqawe pod starateqstvo. (2) Organ starateqstva, u slu~aju iz prethodnog stava, du`an je da, prema potrebi, odredi odgovaraju}e privremene mjere koje smatra neophodnim. (3) Prilikom odlu~ivawa o obliku za{tite koji }e se primijeniti na {ti}enika, organ starateqstva }e se rukovoditi prvenstveno interesima {ti}enika i materijalnim mogu}nostima koje mu stoje na raspolagawu, primjewuju}i pri tom odgovaraju}e metode socijalnog i drugog stru~nog rada. ^lan 224. Kod odre|ivawa mjera, u smislu prethodnog ~lana, organ starateqstva du`an je da pribavi mi{qewe odgovaraju}ih organizacija, odnosno stru~waka i da, u ciqu {to potpunije za{tite li~nosti, prava i interesa {ti}enika i wegove porodice, sara|uje sa odgovaraju}im organizacijama i organima. ^lan 225. (1) Ako lice pod starateqstvom ima nepokretnu imovinu na podru~ju drugog organa starateqstva, nadle`ni organ starateqstva mo`e tu imovinu povjeriti na starawe organu starateqstva na ~ijem se podru~ju nalazi ta imovina.

Broj 54 - Strana 17

(2) Odobrewe za raspolagawe imovinom daje organ starateqstva nadle`an za cjelokupno starawe o {ti}eniku. ^lan 226. (1) Organ starateqstva postupa po odredbama Zakona o op{tem upravnom postupku kad odlu~uje o stavqawu nekog lica pod starateqstvo, kad postavqa ili razrje{ava od du`nosti staraoca, kad odlu~uje o obimu ovla{}ewa staraoca i o pravima i pravnim interestima {ti}enika. (2) Organ starateqstva mo`e mijewati svoja ranije donesena rje{ewa kad to zahtjevaju interesi {ti}enika, ako se time ne vrije|aju prava tre}ih lica. ^lan 227. [ti}enik, wegovi srodnici, organi bezbjednosti i pravosudni organi, javne slu`be, vladine i nevladine organizacije, kao i svaki gra|anin, mogu ulo`iti prigovor na rad staraoca i organa starateqstva. ^lan 228. (1) Prigovor u smislu prethodnog ~lana mo`e se podnijeti: - nadle`nom organu starateqstva - na rad staraoca, - organu nadle`nom za rje{avawe u drugom stepenu u upravnim stvarima starateqstva- na rad organa starateqstva. (2) Organ starateqstva ispituje prigovore koji su mu podneseni i ako na|e da su osnovani, odre|uje mjere koje }e se preduzimati. (3) Ako drugostepeni organ na|e da je prigovor osnovan, daje uputstva organu starateqstva kako da postupi. Organ starateqstva, po primqenom uputstvu, odlu~uje koje }e mjere preduzeti i o tome obavje{tava drugostepeni organ. ^lan 229. Izdaci za sprovo|ewe odre|enih mjera koje se preduzimaju u interesu {ti}enika, podmiruju se: - iz prihoda {ti}enika, - iz sredstava dobijenih od lica koja su obavezna da daju za izdr`avawe {ti}enika, - iz ostale imovine {ti}enika, - iz sredstava dobijenih za {ti}enika po osnovu socijalne za{tite, - iz drugih izvora. ^lan 230. (1) Organ starateqstva du`an je da vodi evidenciju o licima stavqenim pod starateqstvo, o preduzetim mjerama starateqstva i o imovini {ti}enika. (2) Uputstvo o vo|ewu evidencije i ~uvawu dokumentacije iz prethodnog stava propisuje nadle`ni Republi~ki organ uprave za poslove socijalne za{tite. [ESTI DIO IZDR@AVAWE ^lan 231. (1) Me|usobno izdr`avawe ~lanova porodice i drugih srodnika je wihova du`nost i pravo. (2) U slu~ajevima u kojima se me|usobno izdr`avawe ~lanova porodice ili drugih srodnika ne mo`e ostvariti u cijelosti ili djelimi~no, dru{tvena zajednica pru`a, pod uslovima odre|enim zakonom, neobezbije|enim ~lanovima porodice sredstva neophodna za izdr`avawe.

http://www.almaprnjavorac.com


Strana 18 - Broj 54

SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE

(3) Odricawe od prava na izdr`avawe nema pravnog u~inka. ^lan 232. (1) Me|usobnom izdr`avawu ~lanovi porodice i drugi srodnici doprinose, srazmjerno svojim mogu}nostima i sposobnostima, u skladu s potrebama lica kojem se daje izdr`avawe. (2) Roditeqi su prvenstveno obavezni da izdr`avaju maloqetnu djecu i u izvr{avawu te obaveze moraju da iskoriste sve svoje mogu}nosti. 1. Izdr`avawe djece, roditeqa i drugih srodnika ^lan 233. (1) Ako se djeca nalaze na redovnom {kolovawu, roditeqi su du`ni da im prema svojim mogu}nostima obezbijede izdr`avawe i nakon punoqetnosti, a najdaqe do navr{ene 26. godine `ivota, osim ako redovno {kolovawe nije u tom vremenu zavr{eno iz opravdanih razloga. (2) Ako je punoqetno dijete zbog bolesti, fizi~kih ili psihi~kih nedostataka nesposobno za rad, a nema dovoqno sredstava za `ivot ili ih ne mo`e ostvariti iz svoje imovine, roditeqi su du`ni da ga izdr`avaju dok ta nesposobnost traje. ^lan 234. (1) Dijete koje je navr{ilo 15 godina `ivota i radom ostvaruje prihode, du`no je, pod uslovima iz ~lana 231. ovog zakona, da doprinosi za svoje izdr`avawe, kao i za izdr`avawe ~lanova porodice u kojoj `ivi. (2) Maloqetno dijete koje ima imovinu i prihode od te imovine, du`no je pod uslovima iz ~lana 231. ovog zakona, da doprinosi za svoje izdr`avawe, kao i za izdr`avawe porodice u kojoj `ivi. ^lan 235. Roditeq kome je oduzeto roditeqsko pravo ne osloba|a se od du`nosti izdr`avawa svoje maloqetne djece. ^lan 236. (1) Djeca su du`na da izdr`avaju svoje roditeqe koji su nesposobni za rad, a nemaju dovoqno sredstava za `ivot ili ih ne mogu ostvariti iz svoje imovine. (2) Dijete se mo`e osloboditi du`nosti izdr`avawa roditeqa koji ga iz neopravdanih razloga nije izdr`avao u vrijeme kad je to bila wegova zakonska obaveza. ^lan 237. (1) O~uh i ma}eha du`ni su da izdr`avaju svoje maloqetne pastorke, ako ovi nemaju srodnika koji su ih po odredbama ovog zakona du`ni da izdr`avaju. (2) Obaveza o~uha i ma}ehe da izdr`avaju svoje maloqetne pastorke ostaje i nakon smrti roditeqa djeteta, ako je u ~asu smrti postojala porodi~na zajednica izme|u o~uha i ma}ehe i pastoraka. (3) Ako je brak izme|u roditeqa i o~uha, odnosno ma}ehe djeteta poni{ten ili razveden ili je utvr|eno da brak ne postoji, obaveza izdr`avawa o~uha, odnosno ma}ehe prema pastorcima prestaje. ^lan 238. (1) Pastorak je du`an da, pod uslovima iz ~lana 231. ovog zakona, izdr`ava o~uha, odnosno ma}ehu, ako su ovi wega du`e vremena izdr`avali i brinuli se o wemu. (2) Ako o~uh, odnosno ma}eha imaju i svoju djecu, du`nost izdr`avawa je zajedni~ka za djecu i pastorke.

Utorak, 27. avgust 2002.

^lan 239. Obaveza izdr`avawa postoji i izme|u ostalih krvnih srodnika u pravoj liniji, kao i izme|u ro|ene bra}e i sestara kao i bra}e i sestara po ocu, odnosno majci u odnosu na maloqetna lica, a u odnosu na punoqetna lica samo pod uslovima iz ~lana 233. stav 2. ovog zakona. ^lan 240. (1) Pravo na izdr`avawe ostvaruje se onim redom kojim su davaoci izdr`avawa pozvani na nasqe|ivawe. (2) Ako obaveza izdr`avawa pada na vi{e lica zajedno, ona se dijeli me|u wima prema wihovim mogu}nostima. 2. Izdr`avawe bra~nog supru`nika ^lan 241. Bra~ni supru`nik koji nema dovoqno sredstava za `ivot, ili ih ne mo`e ostvariti iz svoje imovine, a nesposoban je za rad ili se ne mo`e zaposliti, ima pravo na izdr`avawe od svog bra~nog supru`nika srazmjerno wegovim mogu}nostima. ^lan 242. (1) Ako je u toku parnica za razvod ili za poni{tewe braka, zahtjev za izdr`avawe bra~nog supru`nika mo`e se postaviti najkasnije do zakqu~ewa glavne rasprave. (2) Izuzetno od odredbe prethodnog stava, bra~ni supru`nik mo`e posebnom tu`bom, u roku od jedne godine nakon prestanka braka, tra`iti izdr`avawe samo ako su uslovi za izdr`avawe, koji su predvi|eni u ~lanu 241. ovog zakona, postojali u vrijeme zakqu~ewa glavne rasprave i bez prestanka trajali do zakqu~ewa glavne rasprave u parnici za izdr`avawe. ^lan 243. Sud mo`e odbiti zahtjev za izdr`avawe ako izdr`avawe tra`i bra~ni supru`nik koji se bez ozbiqnog povoda od strane drugog bra~nog supru`nika grubo ili nedoli~no pona{ao u bra~noj zajednici, ili ako bi wegov zahtjev predstavqao o~itu nepravdu, za drugog bra~nog supru`nika. ^lan 244. Sud mo`e odbiti zahtjev za izdr`avawe postavqen u parnici za poni{tewe braka ili nakon {to je brak poni{ten, ako bi obaveza za izdr`avawe predstavqala o~itu nepravdu za drugog bra~nog supru`nika. ^lan 245. Sud mo`e odbiti zahtjev za izdr`avawe ako su bra~ni supru`nici, kroz du`i period odvojenog `ivota, potpuno samostalno obezbje|ivali sredstva za vlastito izdr`avawe, ili ako se iz okolnosti slu~aja utvrdi da bra~ni supru`nik koji zahtijeva izdr`avawe, prestankom braka koji je trajao kra}e vrijeme, nije doveden u te`i materijalni polo`aj od onog u kome se nalazio prilikom stupawa u brak. ^lan 246. (1) Sud mo`e odlu~iti da obaveza izdr`avawa bra~nog supru`nika traje odre|eno vrijeme, naro~ito u slu~ajevima kada je brak trajao kra}e vrijeme ili kada je tra`ilac izdr`avawa u mogu}nosti da u dogledno vrijeme na drugi na~in obezbijedi sredstva za `ivot. (2) U opravdanim slu~ajevima sud mo`e obavezu pla}awa izdr`avawa produ`iti.

http://www.almaprnjavorac.com


Utorak, 27. avgust 2002.

SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE

(3) Tu`ba za produ`ewe davawa izdr`avawa mo`e se podnijeti samo do isteka vremena za koje je izdr`avawe odre|eno. ^lan 247. Pravo na izdr`avawe prestaje ako razvedeni bra~ni supru`nik ili bra~ni supru`nik iz poni{tenog braka koji to pravo koristi, zakqu~i novi brak ili ako sud utvrdi da je postao nedostojan tog prava. 3. Izdr`avawe lica iz vanbra~ne zajednice ^lan 248. (1) Ako je prestala vanbra~na zajednica koja je trajala tri godine i du`e, lice koje iz te zajednice ispuwava uslove iz ~lana 241. ovog zakona, ima pravo na izdr`avawe od drugog lica. (2) Tu`ba za izdr`avawe iz prethodnog stava mo`e se podnijeti u roku od jedne godine od prestanka vanbra~ne zajednice. ^lan 249. Sud mo`e odbiti zahtjev ako izdr`avawe tra`i lice koje se bez ozbiqnog povoda od strane drugog lica grubo ili nedoli~no pona{alo u vanbra~noj zajednici, ili ako bi wegov zahtjev predstavqao o~itu nepravdu za drugo lice. ^lan 250. (1) Sud mo`e odlu~iti da obaveza izdr`avawa lica traje odre|eno vrijeme, naro~ito u slu~aju kada je tra`ilac izdr`avawa u mogu}nosti da u dogledno vrijeme na drugi na~in obezbijedi sredstva za `ivot. (2) U opravdanim slu~ajevima sud mo`e obavezu izdr`avawa produ`iti. (3) Tu`ba za produ`ewe izdr`avawa mo`e se podnijeti samo do isteka vremena za koje je izdr`avawe odre|eno. ^lan 251. Pravo na izdr`avawe prestaje ako lice koje to pravo koristi, stupi u brak ili je postalo nedostojno tog prava. ^lan 252. Vanbra~ni otac du`an je da, srazmjerno svojim mogu}nostima, izdr`ava majku svog vanbra~nog djeteta za vrijeme od tri mjeseca prije poro|aja i jednu godinu nakon poro|aja, ako majka nema dovoqno sredstava za `ivot. 4. Odre|ivawe izdr`avawa ^lan 253. (1) Prilikom utvr|ivawa potreba lica koje tra`i izdr`avawe, sud }e uzeti u obzir wegovo imovno stawe, sposobnost za rad, mogu}nost za zapo{qavawe, zdravstveno stawe i druge okolnosti od kojih zavisi ocjena wegovih potreba. (2) Kad se izdr`avawe tra`i za dijete, sud }e uzeti u obzir i uzrast djeteta, kao i potrebe za wegovo {kolovawe. (3) Prilikom utvr|ivawa mogu}nosti lica koje je du`no da daje izdr`avawe, sud }e uzeti u obzir sva wegova primawa i stvarne mogu}nosti da sti~e pove}anu zaradu, kao i wegove vlastite potrebe i zakonske obaveze po osnovu izdr`avawa.

Broj 54 - Strana 19 ^lan 254.

U sporu roditeqa o izdr`avawu djeteta sud }e, roditequ kome je dijete povjereno na za{titu i vaspitawe, posebno cijeniti kao doprinos za izdr`avawe djeteta, rad i brigu tog roditeqa koju ula`e u vaspitawe i podizawe djeteta. ^lan 255. Kad sud utvrdi da roditeqi ni zajedni~ki nisu u mogu}nosti da podmiruju potrebe izdr`avawa djeteta, obavijesti}e o tome organ starateqstva radi obezbje|ewa sredstava za izdr`avawe djeteta. ^lan 256. (1) Organ starateqstva mo`e u ime maloqetnog djeteta pokrenuti spor o izdr`avawu, odnosno za pove}awe izdr`avawa, kad roditeq kod koga se dijete nalazi na za{titi i vaspitawu bez opravdanih razloga ne koristi to pravo. (2) Ako roditeq ne tra`i izvr{ewe dosu|enog izdr`avawa, organ starateqstva je ovla{}en da u ime maloqetnog lica podnese sudu prijedlog za izvr{ewe. ^lan 257. (1) Organ starateqstva }e nastojati da se roditeqi sporazumiju o izdr`avawu djeteta, odnosno o povi{ewu doprinosa za izdr`avawe djeteta kada to zahtijevaju pove}ane potrebe djeteta ili to omogu}avaju boqe materijalne prilike roditeqa. (2) Sporazum iz prethodnog stava ima snagu izvr{ne isprave. (3) Organ starateqstva vodi evidenciju o izdr`avawu djece i roditeqa, prema uputstvu koje propisuje rukovodilac Republi~kog organa uprave za poslove socijalne za{tite. ^lan 258. Organ starateqstva mo`e, u svojstvu punomo}nika, uz prethodnu saglasnost starih i samohranih lica, da u wihovo ime pokrene i vodi parnicu za ostvarivawe prava na izdr`avawe prema srodnicima koji su po odredbama ovog zakona du`ni ih izdr`avati. ^lan 259. (1) Lice koje je du`no da daje izdr`avawe, a nalazi se u radnom odnosu ili je korisnik penzije, ili ostvaruje stalnu nov~anu rentu u mjese~nim iznosima, sud }e obavezati na pla}awe budu}ih mjese~nih iznosa izdr`avawa koji se odre|uju u procentu od li~nog dohotka, penzije, ili stalne nov~ane rente. (2) Ako se plata, penzija ili stalna nov~ana renta, iz kojih se alimentira izdr`avawe ostvaruje u inostranstvu, pla}awe budu}ih mjese~nih iznosa mo`e se odrediti i u fiksnom iznosu i u valuti u kojoj se ti prihodi ostvaruju. (3) Postupak izvr{ewa radi naplate izdr`avawa iz prethodnog stava pokre}e sud po slu`benoj du`nosti. ^lan 260. (1) Lice koje je du`no da daje izdr`avawe, a koje nije u radnom odnosu ni korisnik penzije, a niti ostvaruje stalnu nov~anu rentu u mjese~nim iznosima, sud }e obavezati na pla}ewe budu}ih mjese~nih iznosa izdr`avawa u nov~anim iznosima koji se odre|uju u procentu od zajam~enog li~nog dohotka u Republici. (2) Izuzetno ako je iznos izdr`avawa u slu~aju iz prethodnog stava ve}i od zajam~enog li~nog dohotka, sud ga odre|uje u fiksnom nov~anom iznosu.

http://www.almaprnjavorac.com


Strana 20 - Broj 54

SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE

(3) Odre|ivawe visine izdr`avawa u procentima prema odredbama ~lana 261. sud }e izre}i samo ako je davaocu izdr`avawa plata, penzija ili stalna nov~ana renta, tolika da se iz wene visine mo`e alimentirati izdr`avawe. ^lan 261. Procenat iz ~l. 259. i 260. ovog zakona ne mo`e biti mawi od 15% za svako izdr`avano lice, a procenat za sva lica koja tra`e izdr`avawe ne mo`e biti ve}i od 50%. ^lan 262. (1) Ukoliko lice koje je po li~nom odnosu koji zakon priznaje kao osnov obaveze izdr`avawa pozvano od drugog lica da daje izdr`avawe, a bavi se nekom djelatno{{}u od koje ostvaruje prihode, sud }e visinu izdr`avawa utvrditi u fiksnom iznosu. ^lan 263. (1) Zainteresovano lice mo`e tra`iti da sud povisi, snizi ili ukine izdr`avawe dosu|eno ranijom pravosna`nom presudom ako su se izmijenile okolnosti na osnovu kojih je donesena ranija presuda. (2) Prava i obaveze utvr|ene izmijewenom odlukom ne mogu djelovati prije podno{ewa zahtjeva. ^lan 264. Organ, organizacija ili zajednica, odnosno lice koje je imalo tro{kove radi izdr`avawa nekog lica, mo`e tra`iti naknadu tih tro{kova od lica koje ga je po ovom zakonu du`no da izdr`ava, ako su u~iweni tro{kovi bili opravdani. 5. Postupak u sporovima za izdr`avawe ^lan 265. (1) Sud }e po slu`benoj du`nosti odlu~iti o izdr`avawu djece kada odlu~uje o povjeravawu djece na za{titu i vaspitawe jednom od roditeqa, nekom drugom licu ili odgovaraju}oj organizaciji ili ustanovi. (2) Sud }e po slu`benoj du`nosti odlu~iti o izdr`avawu djeteta kada u sporu za utvr|ivawe o~instva utvrdi da je tu`eni otac djeteta. ^lan 266. (1) U sporovima o izdr`avawu maloqetne djece ili punoqetne djece nad kojom je produ`eno roditeqsko pravo, sud mo`e i po slu`benoj du`nosti odrediti privremene mjere radi davawa izdr`avawa. (2) U ostalim sporovima o izdr`avawu sud }e odrediti privremene mjere radi davawa izdr`avawa. (3) Privremene mjere odredi}e se ako se u~ini vjerovatnim da postoje ~iwenice od kojih zavisi pravo na izdr`avawe, a u sporovima za utvr|ivawe o~instva i ako se u~ini vjerovatnim da je tu`eni otac djeteta. ^lan 267. (1) Ako se u parnici odlu~uje o izdr`avawu maloqetne djece ili punoqetne djece iz ~lana 233. ovog zakona, organ starateqstva u~estvuje u tom postupku radi za{tite interesa djece, sa ovla{}ewima iz ~lana 73. ovog zakona. (2) Sud koji odlu~uje u parnici o izdr`avawu obavijesti}e organ starateqstva o postupku i pozivati ga na sva ro~i{ta, kao i dostavqati mu sve odluke donesene u postupku.

Utorak, 27. avgust 2002.

^lan 268. Organ starateqstva du`an je da na zahtjev suda pribavi sve podatke od zna~aja za dono{ewe odluke o izdr`avawu. SEDMI DIO IMOVINSKI ODNOSI 1. Imovina bra~nih supru`nika ^lan 269. Imovina bra~nih supru`nika mo`e biti posebna i zajedni~ka. ^lan 270. (1) Imovina koju bra~ni supru`nik ima u ~asu zakqu~ewa braka ostaje wegova posebna imovina. (2) Imovina koja je data kao miraz smatra se posebnom imovinom `ene. (3) Dobitak od igre na sre}u je zajedni~ka imovina. (4) Imovinska dobit (tantijema) od autorskog prava i autorskom pravu srodnih prava, ostvarena u toku trajawa braka zajedni~ka je imovina. (5) Imovina koju su bra~ni supru`nici stekli radom tokom bra~ne zajednice, kao i prihodi iz te imovine, ~ine zajedni~ku imovinu. (6) Pokloni tre}ih lica u~iweni tokom bra~ne zajednice (u novcu, stvarima, pru`awu pomo}i radom i sl.), ulaze u zajedni~ku bra~nu imovinu, bez obzira koji ih je bra~ni drug primio, ukoliko druk~ije ne proizlazi iz namjene poklona, ili se iz okolnosti u momentu davawa poklona mo`e zakqu~iti da je poklonodavac `elio u~initi poklon samo jednom od bra~nih supru`nika. (7) Imovina koju u toku bra~ne zajednice jedan bra~ni supru`nik stekne po nekom drugom zakonskom osnovu, wegova je posebna imovina. ^lan 271. (1) Zajedni~kom imovinom bra~ni supru`nici raspola`u sporazumno. (2) Svojim udjelom u zajedni~koj imovini jedan bra~ni supru`nik ne mo`e samostalno raspolagati niti ga opteretiti pravnim poslom me|u `ivima. (3) @enik i nevjesta, odnosno bra~ni supru`nici mogu bra~nim ugovorom druga~ije urediti svoje odnose u pogledu zajedni~ke imovine. (4) Bra~nim ugovorom mogu se urediti imovinskopravni odnosi na postoje}oj ili budu}oj imovini. (5) Bra~ni ugovor zakqu~uje se u pismenoj formi, a potpisi bra~nih supru`nika moraju biti ovjereni od starne sudije ili notara. (6) Na zajedni~ku imovinu primjewuju se odredbe stvarnog i obligacionog prava, ako ovim zakonom nije druga~ije ure|eno. 2. Dioba zajedni~ke imovine bra~nih supru`nika ^lan 272. (1) Svakome od bra~nih supru`nika pripada po jedna polovina zajedni~ke imovine. (2) Bra~ni supru`nici mogu zajedni~ku imovinu sporazumno podijeliti tako da odrede dijelove u ~itavoj imovini ili jednom dijelu imovine ili na pojedinoj stvari, kao i da svakom bra~nom supru`niku pripadnu pojedine stvari ili prava iz te imovine, ili da jedan bra~ni supru`nik isplati drugom nov~anu vrijednost wegovog dijela.

http://www.almaprnjavorac.com


Utorak, 27. avgust 2002.

SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE

^lan 273. (1) Svaki bra~ni supru`nik mo`e zahtijevati da mu sud odredi ve}i dio od pripadaju}e mu polovine zajedni~ke imovine, ako doka`e da je wegov doprinos u sticawu zajedni~ke imovine o~igledno ve}i od doprinosa drugog bra~nog supru`nika. (2) U slu~ajevima iz prethodnog stava sud odre|uje veli~inu udjela bra~nog supru`nika prema wegovom doprinosu u sticawu zajedni~ke imovine, pri ~emu vodi ra~una ne samo o li~nom dohotku i zaradi svakog bra~nog supru`nika, ve} i o pomo}i jednog bra~nog supru`nika drugome, o radu u doma}instvu i porodici, o brizi oko vaspitawa i podizawu djece, kao i o svakom drugom vidu rada i saradwe u upravqawu, odr`avawu i pove}awu zajedni~ke imovine. (3) Na visinu udjela bra~nog supru`nika u imovini koja je prete`nim dijelom ste~ena u bra~noj zajednici ne}e uticati okolnost {to je tu imovinu drugi bra~ni supru`nik uve}ao nakon raskida bra~ne zajednice, ako je svojim pona{awem sprije~io u~e{}e bra~nog supur`nika u daqem sticawu. (4) Bra~ni supru`nik koji je svojim radom u toku bra~ne zajednice doprinio odr`avawu i pove}awu posebne imovine drugog bra~nog supru`nika (npr. unapre|ivawem poqoprivrednog imawa i sli~no), mo`e tu`bom zahtijevati da mu drugi bra~ni supru`nik da odgovaraju}u naknadu u novcu. (5) Supru`nik ~ije udio u sticawu zajedni~ke imovine ili pojedine stvari iz zajedni~ke imovine znatno ni`i od udjela drugog bra~nog supru`nika, ili kada to opravdavaju posebne okolnosti, mo`e tu`bom zahtijevati diobu zajedni~ke imovine i tako da sud obave`e drugog bra~nog supru`nika da mu naknadi protuvrijednost wegovog udjela u novcu, srazmjerno vrijednosti zajedni~ke imovine na dan dono{ewa presude. ^lan 274. (1) Prilikom diobe zajedni~ke imovine, na zahtjev bra~nog supru`nika, u wegov }e se dio prvenstveno unijeti oni predmeti iz zajedni~ke imovine koji slu`e za obavqawe wegovog zanimawa. (2) Iz zajedni~ke imovine izdvoji}e se i predati bra~nom supru`niku, pored wegovog dijela, i one stvari ste~ene radom u toku bra~ne zajednice koje slu`e iskqu~ivo wegovoj li~noj upotrebi. (3) Ako je vrijednost stvari iz st. 1. i 2. ovog ~lana nesrazmjerno velika u odnosu na vrijednost cjelokupne zajedni~ke imovine, izvr{i}e se dioba i tih stvari, osim ako bra~ni supru`nik koji bi ove stvari trebao da dobije ne naknadi drugom bra~nom supru`niku odgovaraju}u vrijednost ili ne ustupi drugom bra~nom supru`niku, po wegovom pristanku, druge stvari. ^lan 275. (1) Bra~nom supru`niku kome se povjeravaju zajedni~ka djeca na za{titu i vaspitawe daju se, pored wegovog dijela, i stvari koje slu`e samo djeci ili su namijewene samo wihovoj neposrednoj upotrebi. (2) Kod diobe zajedni~ke imovine bra~nom supru`niku kome su povjerena zajedni~ka djeca na za{titu i vaspitawe dodjequju se one stvari za koje je o~igledno da je u interesu da budu u posjedu i valasni{tvu bra~nog supru`nika kome su djeca povjerena.

Broj 54 - Strana 21

^lan 276. (1) Kod diobe zajedni~ke imovine svakom }e se bra~nom supru`niku ura~unati u wegov dio srazmjerna vrijednost onog {to se duguje po osnovu zajedni~kog sticawa u braku. (2) Kao dugovawa u smislu prethodnog stava ura~una}e se i potra`ivawa tre}ih lica koja su nastala radi pove}awa ili odr`avawa postoje}e zajedni~ke imovine, a ta potra`ivawa terete samo jednog bra~nog supru`nika prema drugom po osnovu ~lana 273. stav 2. ovog zakona. (3) Nenamireni dugovi iz stava 2. ovog ~lana ne}e se uzeti u obzir prilikom odre|ivawa udjela u zajedni~koj imovini. ^lan 277. Ako je u izvr{nom postupku odre|ena prodaja stvari iz zajedni~ke imovine radi namirewa udjela jednog bra~nog supru`nika, taj bra~ni supru`nik ima pravo pre~e kupovine tih stvari. 3. Odgovornost bra~nih supru`nika za dugove prema tre}im licima ^lan 278. (1) Za obaveze koje je jedan bra~ni supru`nik imao prije stupawa u brak ne odgovara drugi bra~ni supru`nik. (2) Za obaveze iz prethodnog stava bra~ni supru`nik odgovara svojom posebnom imovinom i svojim dijelom u zajedni~koj imovini. (3) Tu`bu za utvr|ewe dijela bra~nog supru`nika u zajedni~koj imovini mo`e podi}i i povjerilac bra~nog supru`nika. ^lan 279. Za obaveze koje je jedan bra~ni supru`nik preuzeo radi podmirewa teku}ih potreba bra~ne, odnosno porodi~ne zajednice, kao i za obaveze za koje po zakonu odgovaraju zajedni~ki oba bra~na supru`nika, odgovaraju bra~ni supru`nici solidarno kako zajedni~kom tako i svojom posebnom imovinom. ^lan 280. Ako je radi namirewa zajedni~kih obaveza iz dijela jednog od bra~nih supru`nika u zajedni~koj imovini ili iz wegove posebne imovine napla}eno vi{e nego {to iznosi wegov dio duga, taj bra~ni supru`nik ima prema drugom bra~nom supru`niku pravo na naknadu tog iznosa iz wegovog dijela, odnosno iz wegove posebne imovine. 4. Upravqawe zajedni~kom imovinom bra~nih supru`nka ^lan 281. (1) Bra~ni supru`nici zajedno posjeduju, upravqaju i koriste zajedni~ku imovinu. (2) Bra~ni supru`nici se mogu sporazumjeti da se jednom od wih povjeri upravqawe i kori{}ewe ili samo upravqawe zajedni~kom imovinom ili wenim dijelom. (3) Svaki bra~ni supru`nik mo`e odustati od sporazuma o povjeravawu upravqawa i kori{}ewa zajedni~kom imovinom. 5. Vra}awe poklona bra~nih supru`nika ^lan 282. (1) U slu~aju razvoda ili poni{tewa braka, pokloni koji su bra~ni supru`nici u~inili jedan drugom prije zakqu~ewa braka ili u toku braka, ne vra}aju se.

http://www.almaprnjavorac.com


Strana 22 - Broj 54

SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE

(2) Pokloni iz posebne imovine bra~nog supru`nika koji su nesrazmjerno velike vrijednosti u odnosu na vrijednost wegove cjelokupne imovine u vrijeme postavqawa zahtjeva za vra}awe, vra}aju se poklonodavcu u slu~aju razvoda ili poni{tewa braka. Takav poklon nije du`an da vrati bra~ni supru`nik ako bi to zna~ilo o~itu nepravdu za wega ili ako bi ga to dovelo u te{ke materijalne prilike. ^lan 283. (1) Umjesto poklona koji su otu|eni, vra}aju se nov~ane vrijednosti ili za wih primqene stvari. (2) Vrijednost u novcu utvr|uje se, prema izboru poklonodavca, u visini za koju je otu|ena poklowena stvar ili u vrijednosti koju je imala poklowena stvar u vrijeme otu|ewa. (3) Ako je poklowena stvar otu|ena ili uni{tena u zloj namjeri, poklonoprimac je du`an da poklonodavcu naknadi vrijednost stvari po tr`i{noj cijeni u vrijeme kada je stvar trebalo vratiti. (4) Odredbe iz ~lana 282. ovog zakona, kao i st. 1. do 3.ovog ~lana, primjewuju se i u slu~aju utvr|ewa da je postojao osnov za poni{tewe, odnosno razvod braka. 6. Imovinski odnosi lica iz vanbra~ne zajednice ^lan 284. (1) Imovina ste~ena radom lica u vanbra~noj zajednici koja je trajala du`e vremena smatra se wihovom zajedni~kom imovinom. (2) Kod diobe imovine iz prethodnog stava shodno se primjewuju odredbe o diobi zajedni~ke imovine bra~nih supru`nika. 7. Imovinski odnosi roditeqa i djece ^lan 285. (1) Maloqetna djeca mogu imati svoju imovinu koju steknu radom ili je dobiju nasqedstvom, poklonom ili po nekom drugom zakonskom osnovu. (2) Imovinom iz prethodnog stava, osim one koju je maloqetnik stekao radom, do wegove punoqetnosti, u wegovom interesu, upravqaju roditeqi maloqetnika. ^lan 286. (1) Prihode iz imovine maloqetnog djeteta roditeqi prvenstveno mogu koristiti za wegovo izdr`avawe, lije~ewe, vaspitawe i obrazovawe. (2) Roditeqi mogu prihode iz prethodnog stava koristiti i za izdr`avawe ~lanova porodice, pod uslovima iz ~lana 234. stav 2. ovog zakona. ^lan 287. Roditeqi mogu samo s odobrewem nadle`nog organa starateqstva otu|iti ili opteretiti vrednije stvari i prava iz imovine svog maloqetnog djeteta radi wegovog izdr`avawa, lije~ewa, vaspitawa i obrazovawa ili ako to zahtijeva drugi va`an interes djeteta. ^lan 288. Pravni poslovi o regulisawu imovinskih odnosa izme|u bra~nih supru`nika i lica koja `ive u vanbra~noj zajednici kao i pravni poslovi koji zna~e zna~ajno raspolagawe imovinom maloqetnika ili poslovno nesposobnih lica moraju biti sa~iweni u pismenoj formi, ovjereni od strane sudije koji }e upozoriti stranke na pravne posqedice takvih poslova ili ovjereni od strane notara.

Utorak, 27. avgust 2002.

8. Tro{kovi trudno}e i poro|aja vanbra~nog djeteta ^lan 289. (1) Tro{kove izazvane trudno}om i poro|ajem vanbra~nog djeteta snose otac i majka prema svojim imovinskim mogu}nostima. (2) U slu~aju spora sud }e, na zahtjev jednog od roditeqa, odrediti udio svakog od wih u sno{ewu tro{kova iz prethodnog stava. OSMI DIO PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 290. Odredbe ovog zakona o pravima i du`nostima bra~nih supru`nika, roditeqa i djece, usvojilaca i usvojenika, staralaca i {ti}enika, davalaca i primalaca izdr`avawa, kao i o prestanku tih odnosa, primjewiva}e se i u slu~ajevima kad su ti odnosi nastali prije dana stupawa na snagu ovog zakona. ^lan 291. Odredbe ovog zakona koje se odnose na brak i odnose u braku, odnose roditeqa i djece, usvojewe, starateqstvo i izdr`avawe, primjewuju se u postupku pred sudom odnosno organom starateqstva u predmetima u kojima do dana stupawa na snagu ovog zakona, nije donesena prvostepena odluka. ^lan 292. (1) Ako je prije stupawa na snagu ovog zakona donesena pravosna`na odluka, pred sudom, daqi postupak nastavi}e se po propisima koji su va`ili do dana stupawa na snagu ovog zakona. (2) Ako poslije stupawa na snagu ovog zakona bude ukinuta prvostepena odluka iz prethodnog stava, daqi postupak sprove{}e se po odredbama ovog zakona. (3) Odredbe ovog zakona o mirewu u postupku za razvod braka ne}e se primjewivati ako je postupak radi poku{aja mirewa sproveden prije stupawa na snagu ovog zakona. ^lan 293. Brak zakqu~en prije stupawa na snagu ovog zakona koji po ranijim propisima ne bi bio postoje}i ili vaqan, ne mo`e se poni{iti, ako razlog za poni{tewe nije predvi|en ovim zakonom. ^lan 294. Odredbe ovog zakona primjewuju se i na imovinske odnose bra~nih supru`nika iz brakova zakqu~enih prije stupawa na snagu ovog zakona, ako zahtjevi stranaka nisu pravnosna`no rije{eni do dana stupawa na snagu ovog zakona. ^lan 295. Rukovodilac Republi~kog organa uprave za socijalnu za{titu donije}e bli`e propise iz ~lana 170. stav 2, ~lan 230. stav 2. i ~lan 257. ovog zakona u roku od tri mjeseca od dana stupawa na snagu ovog zakona. ^lan 296. Danom stupawa na snagu ovog zakona prestaje da va`i Porodi~ni zakon ("Slu`beni list SR Bosne i Hercegovine", broj 21/79 i 44/89). ^lan 297. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana obvjavqivawa u "Slu`benom glasniku Republike Srpske". Broj: 01-633/02 26. jula 2002. godine Bawa Luka

http://www.almaprnjavorac.com

Predsjednik Narodne skup{tine, Dr Dragan Kalini}, s.r.


Utorak, 27. avgust 2002.

SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE

Republi~ka uprava za geodetske i imovinskopravne poslove Republi~ka uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove, na osnovu ~lana 92. Zakona o premjeru i katastru nekretnina (“Slu`beni glasnik Republike Srpske”, br. 19/96 i 15/00), d o n o s i

RJE[EWE O STUPAWU NA SNAGU KATASTRA NEKRETNINA ZA KATASTARSKU OP[TINU DERVENTSKI LUG, OP[TINA DERVENTA

Broj 54 - Strana 23

daqem tekstu: Pravilnik) izlo`iti na javni uvid i utvrditi prava na nekretninama za katastarsku op{tinu Priboj i za ostale katastarske op{tine na podru~ju op{tine Lopare. III Prije po~etka radova izlagawa, Komisija }e prema odredbama ~lana 40. Pravilnika, pribaviti sav elaborat i dokumentaciju potrebnu za vo|ewe postupka izlagawa podataka. IV Komisija }e oglasom odrediti mjesto i vrijeme izlagawa podataka na javni uvid i utvr|ivawe prava na nekretninama.

I Utvr|uje se da je katastar nekretnina na dijelu op{tine Derventa, i to za katastarsku op{tinu Derventski Lug u ukupnoj povr{ini od 740 ha 78 a 74 m2 izra|en u skladu sa propisima.

V Na osnovu ~iwenica utvr|enih u postupku izlagawa podataka Komisija donosi rje{ewe.

II Katastar nekretnina za katastarsku op{tinu Derventski Lug stupa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u “Slu`benom glasniku Republike Srpske”.

VI Tro{kovi rada Komisije padaju na teret sredstava za uspostavu katastra nekretnina podru~ja op{tine Lopare.

III Danom stupawa na snagu katastra nekretnina iz ta~ke I ovog rje{ewa, stavqa se van snage i prestaje da va`i katastar zemqi{ta za katastarsku op{tinu Derventski Lug.

VII Kada se zavr{i izlagawe podataka i kada se prime i ovjere radovi i elaborat izlagawa od strane Republi~ke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, Komisija }e zapisni~ki predati elaborat izlagawa kako to predvi|a ~lan 84. Pravilnika.

IV Ovo rje{ewe stupa na snagu danom dono{ewa, a objavi}e se u “Slu`benom glasniku Republike Srpske”. Broj: 03-952-302/02 19. avgusta 2002. godine Bawa Luka

Direktor Dr Tihomir Gligori}, s.r.

Na osnovu ~lana 67. Zakona o premjeru i katastru nekretnina (“Slu`beni glasnik Republike Srpske”, broj 19/96) i ~lana 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o premjeru i katastru nekretnina (“Slu`beni glasnik Republike Srpske”, broj 15/00), direktor Republi~ke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, donosi

RJE[EWE O OBRAZOVAWU KOMISIJE ZA IZLAGAWE NA JAVNI UVID PODATAKA O NEKRETNINAMA I UTVR\IVAWU PRAVA NA NEKRETNINAMA ZA KATASTARSKU OP[TINU PRIBOJ I OSTALE KATASTARSKE OP[TINE NA PODRU^JU OP[TINE LOPARE

I Komisija za izlagawe na javni uvid podataka o nekretninama i utvr|ivawu prava na nekretninama za katastarsku op{tinu Priboj i sve katastarske op{tine na podru~ju op{tine Lopare obrazuje se u slijede}em sastavu: 1. Mirjana Tasovac, dipl. pravnik, predsjednik Komisije; 2. Branko Bjelica, dipl. pravnik, zamjenik predsjednika Komisije; 3. Borka Savi}, in`ewer geodezije, ~lan Komisije; 4. Stojan Jovi}, in`ewer geodezije, zamjenik ~lana Komisije; 5. Jovan Tasovac, ~lan Komisije iz reda gra|ana; 6. Mirko Milovanovi}, zamjenik ~lana Komisije iz reda gra|ana. II Komisija }e u skladu sa odredbama Zakona o premjeru i katastru nekretnina i Pravilnika o izlagawu na javni uvid podataka premjera i katastarskog klasirawa zemqi{ta i odre|ivawa upisa prava na nekretninama (u

VIII Za obezbje|ewe potrebnih uslova za rad Komisije zadu`uje se Republi~ka uprava za geodetske i imovinskopravne poslove - Podru~na jedinica Lopare. IX Ovo rje{ewe }e se objaviti u “Slu`benom glasniku Republike Srpske”. Broj: 03-952-13/02 23. avgusta 2002. godine Bawa Luka

Direktor Dr Tihomir Gligori}, s.r.

Na osnovu ~lana 67. Zakona o premjeru i katastru nekretnina (“Slu`beni glasnik Republike Srpske”, broj 19/96) i ~lana 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o premjeru i katastru nekretnina (“Slu`beni glasnik Republike Srpske”, broj 15/00), direktor Republi~ke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, donosi

RJE[EWE O IZMJENI RJE[EWA O OBRAZOVAWU KOMISIJE ZA IZLAGAWE NA JAVNI UVID PODATAKA O NEKRETNINAMA I UTVR\IVAWU PRAVA NA NEKRETNINAMA ZA KATASTARSKE OP[TINE U OP[TINI VI[EGRAD

I U Rje{ewu o obrazovawu Komisije za izlagawe podataka o nekretninama i utvr|ivawu prava na nekretninama za katastarske op{tine u op{tini Vi{egrad, broj: 01-117/00, od 8. avgusta 2000. godine, u ta~ki I pod rednim brojem 3. umjesto Radomira Vasi}a imenuje se Radislav Stojanovi}, geometar, za ~lana Komisije. II Ovo rje{ewe stupa na snagu danom dono{ewa, a objavi}e se u “Slu`benom glasniku Republike Srpske”. Broj: 03-117/00 22. avgusta 2002. godine Bawa Luka

http://www.almaprnjavorac.com

Direktor Dr Tihomir Gligori}, s.r.


Strana 24 - Broj 54

SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE

Utorak, 27. avgust 2002.

SADR@AJ

PREDSJEDNIK REPUBLIKE SRPSKE 703

Odluka o pomilovawu osu|enih lica . . . . . . . . . .1

NARODNA SKUP[TINA REPUBLIKE SRPSKE 704

Porodi~ni zakon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1

REPUBLI^KA UPRAVA ZA GEODETSKE I IMOVINSKO-PRAVNE POSLOVE Rje{ewe o stupawu na snagu katastra nekretnina za katastarsku op{tinu Derventski Lug, op{tina Derventa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .23

Rje{ewe o obrazovawu Komisije za izlagawe na javni uvid podataka o nekretninama i utvr|ivawu prava na nekretninama za katastarsku op{tinu Priboj i ostale katastarske op{tine na podru~ju op{tine Lopare . . . . . . . . . . .23 Rje{ewe o izmjeni Rje{ewa o obrazovawu Komisije za izlagawe na javni uvid podataka o nekretninama i utvr|ivawu prava na nekretninama za katastarske op{tine u op{tini Vi{egrad . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .23

NOVO !!! U izdawu Javnog preduze}a Slu`beni glasnik Republike Srpske iz {tampe je iza{la kwiga:

“Priru~nik za polagawe op{teg dijela stru~nog ispita zaposlenih sa vi{om i visokom stru~nom spremom u organima dr`avne uprave, lokalne samouprave i organizacijama koje obavqaju javna ovla{}ewa”. Ukoliko `elite da nabavite ovaj priru~nik, ~iji su autori prof. dr Petar Kuni}, doc. dr Mirjana Ra|enovi}, doc. dr Mile Dmi~i}, Anto Nikoli}, Aleksandar ]ulum, Boro Bovan i Jovo Erceg, sve informacije mo`ete dobiti putem na{eg telefona 051-311-545. Redakcija

Osniva~: Narodna skup{tina Republike Srpske. Izdava~: Javno preduze}e Slu`beni glasnik Republike Srpske, Bawa Luka, po{tanski fah 88. @iro-ra~uni: 562-099-00004292-34 kod Razvojne banke AD Bawa Luka i 567-162-10000010-81 kod Zepter komerc banke AD Bawa Luka. Direktor i glavni i odgovorni urednik Milivoje Tutwevi}. Urednik Vi{wa Baji}-Preradovi}. Tehni~ki urednik Veseqko Kne`evi}. Telefon/faks: (051) 311-532, 302-708, redakcija: (051) 311-545. Rje{ewem Ministarstva informacija Republike Srpske broj 01-411/93 list je upisan u registar javnih glasila pod brojem 37. [tampa AD “Grafi~ar” Doboj.

http://www.almaprnjavorac.com

porodicni_zakon_rs  

porodicni_zakon_rs

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you