__MAIN_TEXT__

Page 1


Željka Kovačević Andrijanić Doktorski studij pedagogije - Filozofski fakultet u Zagrebu

STUDIJ PREDŠKOLSKOG ODGOJA U RALJAMA SUSTAVA

0


SAŽETAK O potrebi sveučilišne razine studija predškolskog odgoja govori se već dugi niz godina, no unatoč tomu što se uviđa potreba sveučilišnog obrazovanja studenata predškolskog odgoja – premda je još uvijek sve samo na razini razgovora, rasprava i prijedloga – s druge se strane postupak odabira pristupnika za upis na studije predškolskog odgoja u Republici Hrvatskoj, budućih diplomiranih odgajatelja, svodi na uspjeh postignut tijekom srednjoškolskog obrazovanja. Ne smijemo zaboraviti niti činjenicu da se preddiplomski studij predškolskog odgoja u Republici Hrvatskoj provodi i kao redovni i kao izvanredni. Pritom je važno napomenuti kako je riječ o jedinome studiju koji obrazuje buduće prosvjetne djelatnike, a koji dozvoljava izvanredno studiranje. Naravno da kriteriji koji se postavljaju pred redovne i pred izvanredne studente nisu jednaki, dok im je diploma na tržištu rada kasnije jednako valjana – čime se također na neki način kazuje kako je studij predškolskoga odgoja manje važan od ostalih studija koji obrazuju stručnjake za odgojno-obrazovni rad s djecom, to tim više što je odavna spoznat i naglašavan presudan značaj odgojno-obrazovnih utjecaja u ranoj dobi za razvoj cjelovite, zdrave, stabilne, socijalizirane ličnosti. ABSTRACT The need for Bachelor’s degree within the field of preschool education has been the subject of many various discussions (even though it has not moved beyond the discussion table); it is quite evident that there is urgency. On the other hand the application process and selection for the Bachelor’s degree programs in preschool education in Republic of Croatia is still conducted based on the High School GPA. We should not forget the fact that this Bachelor’s degree in Republic of Croatia could be obtained while being a full or a part time student. It is crucial to point out how a future teacher could attain a Bachelor’s degree while doing it part time. We should all understand very well that requirements for full time and part time students are not the same, while they are still achieving the same degree. This can only show us how little preschool education is valued in comparison to other educational degrees that are preparing young teachers as well, even more so, since it is very well known how crucial the teacher’s influence is in the child’s early development, especially if we want our youth to become well rounded, healthy, stable, and sociable individuals.

1


Ključne riječi: Sustav odgoja i obrazovanja, rani odgoj i obrazovanje, predškolski odgoj i obrazovanje, stručni studij predškolskog odgoja, sveučilišni studij, diplomirani odgajatelj, djeca rane dobi, djeca predškolske dobi, kriteriji za upis na studije predškolskog odgoja u RH

2


UVOD Svojevrsna diskriminacija sustava predškolskog odgoja i obrazovanja u odnosu na ostale odgojno-obrazovne sustave u Republici Hrvatskoj, a posebice nemogućnost daljnjeg visokoškolskog obrazovanja nakon završetka stručnog1 studija (donedavno dvogodišnjeg, a uvođenjem tzv. Bolonjskog procesa visokoškolskog obrazovanja trogodišnjeg) te tendencija ukidanju prijamnih ispita pri upisima na studij predškolskog odgoja u Republici Hrvatskoj i vrjednovanje tek srednjoškolskog uspjeha kao nepotpunog i varljivog kriterija – rezultirali su salvama nezadovoljstva diplomiranih odgajatelja. I sami svjesni propusta visokoškolskih ustanova2 tijekom proteklih desetljeća – budući da u svojim redovima susreću i one »odgajatelje« kojima nije mjesto u odgojno-obrazovnom procesu s djecom rane dobi – odgajatelji kritiziraju sustav, politike fakulteta i degradaciju struke, podsjećajući na znanstvene spoznaje o neizmjernoj važnosti prvih godina života po cjelokupan razvoj djetetove ličnosti. Također su razočarani činjenicom da se odluke koje se tiču sustava ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja te njih samih donose bez njihova sudjelovanja. I.

ZNAČAJ I POTREBA PODIZANJA RAZINE STRUČNOG STUDIJA PREDŠKOLSKOG ODGOJA NA RAZINU SVEUČILIŠNOG STUDIJA Posljednja dva desetljeća, a nekoliko zadnjih godina posebice, u Republici Hrvatskoj

govori se o potrebi podizanja razine stručnog studija predškolskog odgoja na sveučilišnu. Odgajatelji su, uz primarnog odgojnog čimbenika – obiteljsku zajednicu – prvi u nizu odgojno-obrazovnih utjecaja s kojima se pojedinac susreće tijekom odrastanja. Njihov odgojno-obrazovni rad orijentiran je na najmlađu dobnu skupinu: djecu od 1. do 7. godine života odnosno do polaska u školu, koja upravo u razdoblju ranoga djetinjstva stječu osnovne spoznaje o sebi, drugima i okružju u kojemu odrastaju. Odgajatelj je sukreator djetetova razvoja, posredno i neposredno odgovoran za dijete kao individuu: za njegovu sigurnost, dobrobit

i

cjelovitost

njegova

zdravog

psihomotornog,

tjelesnog,

emocionalnog,

1

Prema dokumentu Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja od 2005-2010. MZOŠ (str.35): 4.3.2. Razvoj obrazovanja odgojiteljskoga i nastavnog osoblja stoji: »Za obrazovanje odgajatelja izvodit će se studij predškolskog odgoja koji je stručni studij u trajanju od tri godine«. 2 U članku 4.3.2. Plana razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005 – 2010.: Razvoj obrazovanja odgojiteljskog i nastavnog osoblja) navodi se: »…Visoko obrazovanje u Republici Hrvatskoj temelji se na akademskim slobodama, akademskoj samoupravi i autonomiji sveučilišta… (4) Akademska samouprava na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj obuhvaća: …utvrđivanje pravila studiranja i upisa studenata,…« U istom se članku, međutim, kaže i sljedeće: »…(6) Akademske slobode, akademska samouprava i autonomija sveučilišta uključuju i odgovornost akademske zajednice prema društvenoj zajednici u kojoj djeluje.«

3


intelektualnog, socijalnog i moralnog razvoja. Premda razvoj umnogome ovisi o djetetovim mogućnostima i sposobnostima, ne smije se zanemarivati značajnu činjenicu kako je upravo odgajatelj taj koji pomaže razvijanju djetetovih mogućnosti i sposobnosti do krajnjih potencijala. No jednako tako, nekompetentan odgajatelj može ograničavati djetetove razvojne mogućnosti i sposobnosti, štoviše i utjecati na drastičan pad istih i dovesti do nesagledivih, dugoročno negativnih posljedica po razvoj buduće ličnosti. Stoga je od iznimna značaja, uz psihofizička obilježja osobe odgajatelja, nezaobilazna profesionalna kompetencija – poradi koje se, naposljetku, i javlja potreba za podizanjem razine studija sa stručne na sveučilišnu. U odgojno-obrazovnom procesu s djecom rane dobi može i mora raditi ona osoba koja se odlikuje ne samo emotivnim pristupom djeci, autoritativnošću odgojnog pristupa (ne autoritarnošću!), divergentnim načinom razmišljanja, a poziv koji je odabrala – odabrala je s ljubavlju i željom da upravo to bude njezino zvanje i zanimanje, uz neminovno cjeloživotno obrazovanje kao potrebu nadopunjavanja novim spoznajama pedagogijske, psihologijske i inih interdisciplinarnih znanosti. U Vodiču kroz zanimanja »Mrav« Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u kojemu se govori o pojedinim zanimanjima, kad je riječ o zanimanju odgajatelja između ostaloga se navode i poželjne osobine: »…odgajatelj, uz naglašenu opću altruističku vrijednosnu orijentaciju, mora imati intrinzični (unutarnji) interes i ljubav za bavljenje malom djecom, kao i sposobnost lake prilagodljivosti individualnim potrebama pojedinog djeteta u njegovom, često burnom, razvojnom procesu. On mora znati brzo i točno identificirati i onu djecu koja imaju specifične potrebe, kao što su darovita djeca ili ona s teškoćama u razvoju, kao i načine zadovoljavanja takvih potreba. Za to su mu potrebna i specifična znanja iz dječje i razvojne psihologije i metodike poučavanja za tu dob odgajanika. Osim normalnog intelektualnog sklopa, odgajatelj mora biti stabilna etička i zrela emocionalna ličnost, jer se djeca predškolske dobi emotivno jako vežu (poistovjećuju) sa svojim odgajateljem i oponašaju njegovo ponašanje, poprimajući i neke njegove karakterne osobine. Od posebnih poželjnih karakteristika treba naglasiti dobar tjelesno-zdravstveni status, ugodan vanjski izgled, kreativnost i govorne sposobnosti. U specifične poželjne osobine ulazi smisao za glazbu, scensku djelatnost i likovno izražavanje.« Prijedlog koncepcije razvoja predškolskog odgoja i Programsko usmjerenje odgoja i obrazovanja predškolske djece (1991) – uz Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju temeljni dokumenti predškolskog odgojno-obrazovnog sustava – daju jasne i precizirane zadaće i obilježja odgajatelja djece rane dobi koja iz tih zadaća proizlaze te upozoravaju i na važnost obrazovanja odgajatelja za iznimno važnu zadaću odgojno-obrazovnog utjecaja na 4


djecu predškolske dobi: »Obrazovanje odgajatelja, zbog složenosti posla, a posebice i zbog znanstveno-stručnih razloga, treba dostići visokoškolsku razinu. Tomu u prilog govore i ovi širi društveni argumenti: slojevitost zadaća u ostvarivanju cilja i provođenju suvremeno koncipiranog predškolskog odgoja, utemeljenog na suvremenim znanstvenim teorijama; odgoj djece od prve godine života do polaska u školu – u kontinuitetu; stručna kompetencija i profesionalna osposobljenost za znanstveno i stručno praćenje, usavršavanje i razvijanje pedagoške

prakse;

znanstveno-istraživačke

sklonosti

i

veće

mogućnosti

daljnjeg

specijalističkog i osobnog usavršavanja.« O problematici razine studija predškolskog odgoja već osamnaest godina kontinuirano polemizira i Sindikat radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju Republike Hrvatske, koji je, prema riječima predsjednice Strugar (2008), organizirao i okrugli stol na temu »Učiteljodgajatelj s dodiplomskim i poslijediplomskim obrazovanjem«, pri kojemu se raspravljalo o visokom obrazovanju odgajatelja s mogućnošću stjecanja znanstvenog obrazovnog stupnja (u starom nazivlju) odnosno dodiplomskog i poslijediplomskog studija (novo nazivlje), kao četiri temeljna razloga navevši: »1. Više od dvadeset godina odgajatelji djece predškolske dobi osjećaju nedostatak znanja koje stječu redovnim programom dvogodišnjeg studija: metodičkog, psihologijskog, defektologijskog, zdravstvenog, komunikacijskog, retoričkog. Osim navedenoga, broj sati praktičnog obrazovanja (realizacija praktičnog rada) nije dovoljan za početnu kompetentnost u samostalnom radu diplomiranoga odgajatelja. 2. Problem je i u tome što diplomirani odgajatelj nema mogućnosti nastavka obrazovanja. Naime, odgajatelj koji želi steći VSS mora upisati novi studij! Ovdje svakako valja spomenuti Ustav Republike Hrvatske koji izrijekom u čl. 65 kaže: »Svakome

je

dostupno

visoko

školsko

obrazovanje

pod

jednakim

uvjetima.«

Očito odgajatelju nije. 3. Uz duboko poštovanje prema svima onima koji se trude biti dobri predavači studentima – budućim odgajateljima – apsurd je da odgajatelj ne može steći znanstveni stupanj i postati profesorom na fakultetu na kojemu se obrazuju odgajatelji. 4. U svijetu znanja, dakako, bi bilo djelotvornije da na natječaj za određeno stručno radno mjesto – odgovorno za predškolski odgojno-obrazovni sustav – prijavu mogu dostaviti i odgajatelji. No, oni ne mogu steći znanstveni stupanj i ne mogu zadovoljiti uvjete natječaja (primjerice za radna mjesta savjetnika ili višeg savjetnika).« Sindikat radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju Republike Hrvatske poručuje: »Odgajatelj želi znati, želi biti kompetentan, želi biti najkvalitetniji dio svijeta znanja! »Ei S 5


Commitment To Quality Early Childhood Education« također govori o tome da su visoko obrazovani edukatori - učitelji, odgajatelji - najvažniji za kvalitetno obrazovanje u najranijoj dobi (Franc.94. Cipar80.), pa čak i neke zemlje izvan Europske unije (Bosna i Hercegovina, Srbija)«. Ovdje valja napomenuti kako u zemljama Europske unije, kao primjerice u Danskoj, Švedskoj, Irskoj i Finskoj, studij predškolskog odgoja jest trogodišnji (preddiplomski) kako je to i u Hrvatskoj, no diplomiranim je odgajateljima dana mogućnost nastavka studija te upisa poslijediplomskog studija. Međutim, prije negoli je studiju predškolskog odgoja uopće pripalo mjesto koje u visokoškolskom sustavu obrazovanja i zaslužuje, nešto je vrlo neugodno iznenadilo i ražalostilo te izazvalo buru reakcija u redovima odgajatelja3: kriteriji upisa na studije predškolskog odgoja u Republici Hrvatskoj ne samo da nisu stroži, selektivniji, nego ih gotovo uopće i nema. Sporazum o potpunom ukidanju razredbenih postupaka pri upisima studenata predškolskog odgoja – potpisan na Plitvicama u svibnju 2008. godine – kojime je dogovoreno kako će se »selekcija« kandidata za studij predškolskog odgoja temeljiti isključivo na općem uspjehu postignutom tijekom srednjoškolskog obrazovanja, u posvemašnjoj je kontradikciji s ranije spomenutim podizanjem razine studija sa stručne na sveučilišnu (znanstvenu). Sporazum nameće pitanje je li uopće, u takvim okolnostima, potrebito podizati razinu studija na sveučilišnu? Naime, dodatna degradacija studija ukidanjem razredbenih ispita mogla bi »laike« upućivati na pomisao kako predškolski odgoj nije vrijedan veće obrazovne razine od trogodišnje strukovne srednje škole. II.

SREDNJOŠKOLSKI

USPJEH

NEDOSTATAN

KRITERIJ

SELEKCIJE

KANDIDATA ZA STUDIJ PREDŠKOLSKOG ODGOJA Vrjednovanje uspjeha u srednjoj školi neosporno je nedostatan kriterij odabira studenata za studij predškolskog odgoja. Poznato je da su adolescenti u dobi od 14-15 godina u većini slučajeva nedovoljno svjesni svojih interesnih sfera, sposobnosti i želje za određenim zvanjem. Čak i kod onih četrnaestogodišnjaka kod kojih postoji visoka ili relativno visoka svijest o tomu što bi u životu željeli raditi odnosno koje zvanje odabrati, u ovoj je (kaotičnoj) fazi razvoja od bitnoga značaja uloga roditelja/skrbnika koji usmjerava, a nerijetko i umjesto djeteta odlučuje o izboru srednje škole. Pogrešan odabir srednje škole – u kombinaciji s prevratom koji se u pubertetu događa u djece na svim razvojnim područjima – može rezultirati

3

Predlažem posjet forumu Udruge odgajatelja dječjih vrtića: http://www.udrugaodgajatelja.hr/forum/viewtopic.php?f=169&t=289, tema: Predškolski odgoj kao sveučilišni studij – kada?

6


iskazivanjem nesrazmjera ocjena i stvarnoga znanja u područjima primarnih interesa i sposobnosti. Vrjednovanjem samo srednjoškolskog uspjeha ne bi bila dana prilika učenicima koji nisu maturirali izvrsnim uspjehom niti onima koji dolaze iz, uvjetno rečeno, »slabijih« škola (često se pritom misli na strukovne i obrtničke škole). S druge strane, razredbenim postupkom koji ne bi selekcionirao pristupnike temeljem ostvarena uspjeha u srednjoj školi (ali bi, naravno, vrjednovao i uspjeh u srednjoj školi te posebne uspjehe ostvarene tijekom četverogodišnjeg srednjoškolskog obrazovanja na međunarodnoj, državnoj i/ili županijskoj razini) bila bi dana mogućnost učenicima koji nisu ostvarili izvrstan uspjeh tijekom svih četiriju godina srednjoškolskog obrazovanja, a kod kojih postoje ogromni potencijali, potrebita razina znanja i sposobnosti te motivacije za studij i rad u procesu odgoja i obrazovanja s djecom rane dobi. III. PREDŠKOLSKI ODGOJ KAO IZVANREDNI STUDIJ Usto, ne smijemo zaboraviti niti činjenicu da se preddiplomski studij predškolskog odgoja u Republici Hrvatskoj provodi i kao redovni i kao izvanredni. Pritom je važno napomenuti kako je riječ o jedinome studiju koji obrazuje buduće prosvjetne djelatnike, a koji dozvoljava izvanredno studiranje. Naravno da kriteriji koji se postavljaju pred redovne i izvanredne studente nisu jednaki, dok im je diploma na tržištu rada kasnije jednako valjana. I ovim se oblikom degradacije studija predškolskog odgoja na neki način govori kako je riječ o studiju manje važnom od ostalih koji obrazuju stručnjake za odgojno-obrazovni rad s djecom, to tim više što je odavna spoznata i naglašavana važnost odgojnih utjecaja u prvim godinama života za cjelokupan razvoj pojedinca. Studenti izvanrednog studija najvećma su odrasli, zreli, već oblikovani ljudi, zaposleni i nezaposleni, nerijetko i u kasnim tridesetima, pa i stariji, koji studij predškolskog odgoja upisuju zato što žele steći neku (bilo koju!) višu stručnu spremu odnosno diplomu, bez i najmanje namjere da im životno zvanje i zanimanje bude odgajatelj predškolske djece, često s ciljem napredovanja u poslu koji već obavljaju i čiji poslodavac pritom priznaje bilo koju obrazovnu spremu iznad srednjoškolske. Na taj način dolazimo do dva problema/pitanja: 1.) takvi studenti, koji sami plaćaju svoj studij, a nisu prošli temeljne psihologijske, zdravstvene, obrazovne… provjere, zauzimaju mjesta studentima koji su motivirani, puni znanja i želje za obrazovanjem upravo u području predškolskog odgoja i obrazovanja, odlikuju se potrebitim sposobnostima i zdrave su, stabilne ličnosti te žele raditi u odgojno-obrazovnom procesu, a

7


možda nemaju dovoljnu materijalnu podlogu za financiranje svog studiranja; 2.) tko može garantirati da student koji je upisao izvanredni studij predškolskog odgoja iz razloga navedenih pod 1.), a nije prošao potrebite provjere psihologijskih testova crta ličnosti, općeg znanja, specifičnih sposobnosti… neće nakon diplome ipak dospjeti u odgojno-obrazovni proces, bez obzira na svoju starosnu dob i nepostojanje elementarnih obilježja koja bi odgajatelj trebao posjedovati? Nepostojanje kriterija izvan postignutog srednjoškolskog uspjeha dovest će do još većega pada ionako degradirane odgajateljske struke odnosno pada kvalitete institucionalnog odgoja i obrazovanja. Usporedbe radi, prikazat ću situacije s razredbenim postupcima za akademsku 2008/2009. godinu »šetnjom« kroz fakultete hrvatskih sveučilišta koji provode studije predškolskog odgoja u Republici Hrvatskoj. IV. ANALIZA STANJA U Republici Hrvatskoj postoji 6 visokoškolskih ustanova na kojima se izvodi preddiplomski stručni studij predškolskog odgoja u trajanju od VI semestara. Svaka od tih ustanova, na temelju Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, utvrđuje kriterije/uvjete na osnovi kojih se obavlja klasifikacija i odabir kandidata za upis. Iz te slobode proizlazi neujednačenost kriterija na državnoj razini: razredbeni postupci, temeljem spomenutog Zakona, spuštaju se na razinu svakog sveučilišta, a potom fakulteta. Stoga ne začuđuje posvemašnji kaos kriterija i »kriterija« na fakultetima. Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (sa svojim sastavnicama: Visokom učiteljskom školom u Petrinji te Visokom učiteljskom školom u Čakovcu), kako je vidljivo iz teksta Natječaja objavljenoga u Vjesniku 30. svibnja 2008. godine i na web-stranicama Učiteljskog fakulteta u Zagrebu, zadržao je prošlogodišnje, upitne kriterije. Tako su ovi fakulteti prilikom selekcije pristupnika pri razredbenom postupku eliminaciju obavljali samo testom opće informiranosti. Ovaj je razredbeni postupak nedostatan za kvalitetnu selekciju, budući da sam test opće informiranosti, bez minimalnih provjera posebnih sposobnosti te komunikativnosti i motiviranosti – koji su uključeni u razredbeni postupak za učiteljski studij sastavnica istoga Učiteljskog fakulteta (pri čemu se komunikativnost i motiviranost provjeravaju razgovorom, posebno se ne boduju, ali je moguće pristupnika temeljem razgovora isključiti iz razredbenog postupka) – ne može pridonijeti kvalitetnom izboru budućih odgajatelja. Studenti s posebnim statusom na ovim su se fakultetima upisivali izvan propisanih upisnih kvota, što je za pohvalu, budući da time nisu zakinuti brucoši koji su 8


tijekom razredbenog postupka ostvarili veći broj bodova. Pravo upisa na studij pristupnici su ostvarili sukladno uspjehu na razredbenom postupku. Nije naveden bodovni prag. Natječaj za upis na studij predškolskog odgoja Učiteljskog fakulteta u Rijeci i njegove sastavnice – Odsjeka za učiteljski studij u Gospiću, za akademsku 2008/2009. godinu ispod je svake razine. Razredbeni postupak obuhvaćao je samo provjeru likovnih i glazbenih sposobnosti te motoričkih znanja i sposobnosti. Za prijelaz bodovnog praga bilo je dovoljno ostvariti 10% (!) od maksimalnog mogućeg broja bodova. Studenti posebnoga statusa ostvarili su pravo upisa prijelazom bodovnoga praga. Nije navedeno jesu li studenti posebnoga statusa upisivani izvan upisnih kvota te proizlazi da su upisivani unutar kvota odnosno da su njihovim upisom uskraćena mjesta studentima koji nemaju tzv. poseban status, ali su ostvarili bolji uspjeh odnosno na razredbenom postupku stekli veći broj bodova. Za razliku od Učiteljskog fakulteta u Zagrebu i Učiteljskog fakulteta u Rijeci, za pohvaliti je relativno solidno razrađene kriterije Filozofskog fakulteta u Splitu. Razredbeni postupak je obuhvaćao: test opće kulture; analitičko čitanje zadanog teksta i pisanje osobnog osvrta (eseja) na pročitani tekst od najviše tri stranice, a obuhvaćao je jasno navođenje problema koji se u pročitanom tekstu razmatra, jasno navođenje stavova (ili stava) za koje se u pročitanom tekstu autor(i) zalažu te osobni kritički osvrt na problem i stavove iz pročitanog teksta; provjeru sluha (intonativno-ritamske sposobnosti); interpretativno čitanje i razumijevanje teksta, pri čemu je pristupnik na kraćem tekstu u prozi ili stihu trebao pokazati sposobnost interpretativnog (lijepog, izražajnog) čitanja i sposobnost razumijevanja teksta te način izražavanja. Pristupnici s pravom izravnog upisa (posebni statusi) mogli su upisati studij ako su prešli bodovni prag. Učiteljski fakultet u Osijeku za integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni učiteljski studij i stručni studij predškolskog odgoja već dulje vrijeme ne provodi razredbene ispite, već se rang-ljestvice rade na osnovi vrjednovanja uspjeha u srednjoj školi i temeljem posebnih djelatnosti i uspjeha pristupnika. Glede Odjela za obrazovanje učitelja i odgojitelja Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, pretraga Interneta rezultirala je nalaženjem nedatumiranoga dokumenta u kojemu stoji kako se »razredbeni postupak« (i za buduće studente stručnog studija predškolskog odgoja, ali i za buduće studente integriranog preddiplomskog i diplomskog učiteljskog studija) – koji je sličan osječkome, no ipak nešto definiraniji – provodi bez posebnog razredbenog ispita, a izbor između pristupnika obavlja se putem razredbenog postupka koji podrazumijeva vrjednovanje uspjeha u srednjoj školi: opći uspjeh u svakom razredu, uspjeh na maturi te prosječne ocjene relevantnih predmeta: hrvatskog jezika (odnosno talijanskog za studente koji 9


će studirati na talijanskom jeziku), (prvog) stranog jezika, biologije, povijesti i tjelesne i zdravstvene kulture. Na web-stranicama Sveučilišta u Zadru, na 10 stranica objavljenog Natječaja za upis studenata u I. godinu preddiplomskih studija, navode se svi mogući uvjeti i kriteriji (materijalni i nematerijalni) u svezi s upisima u akademsku 2008/2009. godinu, no o razredbenom ispitu za studij predškolskog odgoja (i drugih studija) nema ni riječi, tek: »Razredbenim ispitom provjerava se znanje i sposobnosti iz predmeta koji su važni za nastavak obrazovanja u okviru programa koji je pristupnik mogao svladati u srednjoj školi.« Na svom

promotivnom letku zadarsko Sveučilište naznačilo je kako je »u pripremi brošura 'Vodič za buduće studente', koja će se moći naručiti pouzećem ili kupiti u Službi preddiplomskih studija. U brošuri će biti navedeni svi ostali detalji, poput upisnih kvota, uvjeta upisa, rokova prijave, razredbenih ispita itd.« Iz navedene je »šetnje« posve jasno da svaki fakultet u Republici Hrvatskoj koji obrazuje odgajatelje predškolske djece provodi vlastita pravila, u narodu bi rekli: »vodi vlastitu politiku« (doduše, zakonski), što pak rezultira ne samo nekvalitetnom klasifikacijom budućih studenata, kasnije diplomiranih odgajatelja, nego i odašilje sliku posvemašnjeg kaosa i nesuglasja u visokoškolskom obrazovnom sustavu. Proizlazi da je nevažno je li budući odgajatelj psihički stabilna ličnost ili ne, jer svaki liječnik opće prakse može izdati – i to i čini – obično uvjerenje u kojemu stoji da je pristupnik sposoban za odgojno-obrazovni rad s djecom predškolske dobi, bez obavljanja sistematskog pregleda. Emocionalna stabilnost osobe te kognitivne sposobnosti također su, očigledno je, nevažne, jer će se dogoditi da će svaki pristupnik prijeći bodovni prag. Ni prethodno obrazovanje, kao niti razina usvojenih znanja (činjenica, generalizacija…) ne igraju, čini se, bitnu ulogu… V. PRIJEDLOG KRITERIJA I POSTUPAKA ODABIRA PRISTUPNIKA ZA UPIS NA STUDIJE PREDŠKOLSKOG ODGOJA Upravo zbog naglaska važnosti cjelovite, zdrave i stabilne ličnosti kompetentnog, profesionalnog odgajatelja u odgojno-obrazovnom procesu s djecom rane dobi, razredbeni postupci pri fakultetima koji obrazuju buduće odgajatelje i učitelje trebali bi kao temeljne kriterije imati procjenu intelektualnih sposobnosti (prosječan ili iznadprosječan IQ) te emocionalne stabilnosti. Bit ću slobodna dati osobno viđenje klasifikacijskog ispita koji bi, osim navedenih karakteristika/sposobnosti, predmnijevao ispitivanje: opće informiranosti

10


(testovima općeg znanja); poznavanja hrvatskoga jezika i književnosti (hrvatske i svjetske), posebice dječje (minimalno pismenim testovima, poželjno i usmenim ispitivanjem); razine pismenosti i pismenog izražavanja (provjerom poznavanja pravopisa i gramatike hrvatskoga jezika te izražavanja i kritičkog mišljenja – pisanjem eseja4); interpretativng čitanja i razumijevanja teksta5; verbalnog (i neverbalnog) izražavanja i komunikacije te motivacije za studij (intervjuom); likovne kulture, likovnog senzibiliteta i sposobnosti (poznavanje likovne umjetnosti, likovnih elemenata, kompozicijskih elemenata, likovnih područja; provjera fine motorike); glazbene kulture, glazbenog senzibiliteta i sposobnosti (poznavanje glazbene umjetnosti, glazbenih elemenata; provjera glazbenih sposobnosti); motoričke spretnosti, motoričkih znanja i sposobnosti (poligonom provjere motoričkih znanja i sposobnosti); znanja engleskog jezika minimalno na razini razumijevanja i elementarnog govora, a poželjno i na razini pismenosti (usmeni, poželjno i pismeni ispit); obveznog uvjerenja liječnika medicine rada o zdravstvenoj sposobnosti pristupnika za rad u odgojno-obrazovnom procesu s djecom rane dobi, nakon provedbe sistematskog pregleda. Podosta sličan predloženome potencijalnom razredbenom postupku (no u mnogočemu i manjkav) postupak je koji je 2007. godine (za akademsku 2007/2008. godinu) provodio Učiteljski fakultet Sveučilišta u Rijeci. VI. PRVE SU GODINE DJETINJSTVA NAJVAŽNIJE, NO TKO MARI ZA ODGAJATELJE? Republika Hrvatska provodi UNICEF-ovu akciju »Prve tri su najvažnije«. Dajmo stoga legitimitet ovoj akciji podizanjem razine studija predškolskog odgoja sa stručne na sveučilišnu, povišenjem kvalitete obrazovanja budućih odgajatelja, kvalitetnijim odabirom studenata koji će u bliskoj nam budućnosti, po stjecanju diplome, odgajati i obrazovati djecu najosjetljivijeg razvojnog razdoblja. Ne ostajmo deklarativno (»na papiru«), zemlja koja čini sve za svoje najmlađe – pokažimo da uistinu znamo koliko su te prve godine života značajne. Naposljetku, ne može se zaobići niti činjenica da se uporno »zaboravlja« na odgajatelje pri raspravama i donošenju odluka, zakona, propisa, akata i sporazuma koji se tiču predškolskog odgoja i obrazovanja te njih samih. Jedan od skorašnjih primjera jest i 2007. godine

raspisani

Javni

poziv

Vijeća

za

nacionalni

kurikulum

predškolskoga,

osnovnoškolskoga i srednjoškolskoga sustava odgoja i obrazovanja, pri čemu su uvjeti za izbor kandidata za nacionalni kurikulum predškolskoga sustava odgoja i obrazovanja bili 4 5

Pogledati opis razredbenog postupka Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu Pogledati opis razredbenog postupka Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu

11


identični kriterijima ostalih sustava (visoka stručna sprema, informatička pismenost i radno iskustvo u struci), što je paradoksalno, budući da su diplomirani odgajatelji jedini koji u neposrednom radu s djecom sudjeluju u procesu odgoja i obrazovanja djece rane dobi, a stručna sprema koju imaju odgovara višoj odnosno prvostupniku predškolskog odgoja. Temeljem navedenih uvjeta jasno je da se misli na stručne suradnike (koji nisu uključeni u neposredni odgojno-obrazovni rad) i potpuno zanemaruje odgajatelje kao bitnu i najčvršću kariku lanca institucionalnog odgoja i obrazovanja djece predškolske dobi. Tko je kompetentniji od odgajatelja – uz članove stručno-razvojnih službi – sudjelovati u donošenju nacionalnog kurikuluma predškolskog sustava odgoja i obrazovanja? Na Forumu Udruge odgajatelja dječjih vrtića odgajatelji poručuju: »Poštovani, kao akademski građani Republike Hrvatske i mi želimo nazočiti (i ne samo nazočiti, nego konstruktivno prisustvovati i sudjelovati) – jer to je, naposljetku, naše pravo – svim skupovima, sastancima, raspravama, dogovorima, pregovorima… u svezi s predškolskim odgojem i obrazovanjem te budućnošću odgajatelja i odgajateljske struke. Najljepše molimo da nas promatrate kao vrijedne kolege i sudionike odgojno-obrazovnog procesa, jer mi to jesmo. Među nama ima, na žalost, i onih koji su zalutali u struku (zbog dosadašnjih kriterija selekcije, zbog kojih i tražimo pooštrenje kriterija, a ne srozavanje istih), no velika većina nas ponosi se svojim zvanjem, kontinuirano se stručno usavršava, teži permanentnom obrazovanju, spremna je na promjene i velike korake naprijed – za boljitak naše budućnosti: naše djece. Pitamo li svoju djecu što misle, što žele, što predlažu, kako bi ona nešto učinila...? Nastojimo li im dati mogućnost izbora? Većina nas - da. Recimo, poštovani profesori, poštovani kolege pedagozi (koji ste nas poučavali tomu koliko je neophodno dozvoliti razvoj vlastite osobnosti, ne bježati od individualiteta nego se njime ponositi, izgrađivati pozitivnu sliku o sebi od najranije dobi, razvijati kritičko mišljenje...), da smo mi vaša - djeca. Mi smo, dakle, vaša slika i prilika. Vi ste bili naši modeli i oblikovali ste (onoliko koliko se dalo na to utjecati, odnosno usmjeriti nas) buduće SEBE - buduće odgajatelje djece na kojoj će - jest da je riječ o frazi, no više je nego istinita – o(p)stati (?) svijet. Želimo da nas pokušate saslušati, ali i čuti. Zajedno možemo učiniti puno, jer mi smo ti koji u neposrednom odgojnoobrazovnom radu s djecom, kao poticatelji njihova cjelokupnog razvoja do maksimalnih potencijala, kao prvi čimbenici lanca institucionalnog odgoja i obrazovanja sudjelujemo i utječemo na budućnost Lijepe naše, odgajajući joj i obrazujući buduće i akademske i neakademske građane koji će je voditi u bolje i ljepše demokratsko sutra.« Sluša li tko odgajatelje? I čuje li ih?

12


IZVORI: 1.

Dokument Odjela za obrazovanje učitelja i odgojitelja Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli objavljen na Internetu. Kategorija: Upisi: http://www.vuspu.hr/Nat_08_9.doc (13.06.2008.)

2.

Forum Udruge odgajatelja predškolske djece. Tema: Predškolski odgoj kao sveučilišni studij – kada?: http://www.udruga-odgajatelja.hr/forum/viewtopic.php?f=169&t=289 (12.06.2008.)

3.

Hrvatski sabor: (2003): Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Zagreb: Narodne novine 123/03.

4.

Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa Republike Hrvatske (2005): Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005 – 2010. godine. Zagreb: MZOŠ: http://www.nationalobservatory.org/docs/85-05a_WB_Programme_for_education.pdf (20.06.2008.)

5.

Mrav-book Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: Vodič kroz zanimanja: http://mrav.ffzg.hr/zanimanja/book/part2/node0802.htm (13.06.2008)

6.

Prijedlog koncepcije razvoja predškolskog odgoja i Programsko usmjerenje odgoja i obrazovanja predškolske djece (1991): Glasnik Ministarstva prosvjete, 7/8.

7.

Strugar, B. (2008): Izvješće o realizaciji okrugloga stola na temu ''Učitelj-odgajatelj s dodiplomskim i poslijediplomskim obrazovanjem''. Zagreb: Sindikat radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju Republike Hrvatske.

8.

Web-stranica Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Kategorija: Upisi: http://www.ufri.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=21&Itemid=44 (12.06.2008.)

9.

Web-stranica Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Kategorija: Natječaj za upis studenata u akademsku godinu 2008/2009: http://www.ufzg.hr (12.06.2008.)

10.

Web-stranica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Kategorija: Upisi u akademsku godinu 2008/2009: http://www.ffst.hr (12.06.2008.)

11.

Web-stranica Sveučilišta u Zadru. Kategorija: Upisi u I. godinu preddiplomskih studija u akademskoj godini 2008/2009: http://www.unizd.hr/Default.aspx?tabid=1626 (12.06.2008.) 13


12.

Web-stranica Učiteljskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Kategorija: Upisi 2008: http://www.ufos.hr/DATA/upisi_2008/najava_upisi_2008.php (12.06.2008.).

14


Profile for Željka Kovačević Andrijanić / pedagogija

"Studij predškolskog odgoja u raljama sustava" - separat  

(pregledni znanstveni rad) Zbornik radova Međunarodne znanstvene konferencije ''Kontroverze suvremene pedagogije i prakse odgoja i obrazovan...

"Studij predškolskog odgoja u raljama sustava" - separat  

(pregledni znanstveni rad) Zbornik radova Međunarodne znanstvene konferencije ''Kontroverze suvremene pedagogije i prakse odgoja i obrazovan...

Advertisement