ekologija
Gospodarenje hranom možemo li bolje? Dok dio svjetske populacije boluje i umire zbog gladi, u razvijenim zemljama uništavaju se zastrašujuće velike količine hrane Piše Ines Legović
K
oliko hrane propada? Koje su posljedice? Trošak? Kako se ponašati energije, kao i financijska sredstva koja su spavanje gladna, a više od 20 000 djece racionalnije? Odgovore na ta pitamogla biti puno bolje uložena. mlađe od pet godina dnevno umire od nja pokušava dati kampanja Think U razvijenim regijama godišnji trošak gladi. Racionalnijom proizvodnjom i konEat Save (Misli, Jedi, Očuvaj). Glavni cilj propadanja hrane gospodarskog sekzumacijom hrane na globalnoj razni mogli kampanje jest smanjiti globalni problem tora i kućanstava procjenjuje se na oko bi se napraviti veliki pomaci. propadanja velikih količina hrane. 200 milijardi dolara. Prema inozemnim O opravdanosti kampanje najbolje Propadanje hrane i okoliš? istraživanjima, racionalnim ponašanjem svjedoči doista šokantan podatak da treAko uzmemo u obzir da se za proizvodnju prosječna obitelj u Velikoj Britaniji može ćina godišnje svjetske proizvodnje hrane, hrane koristi 25 posto naseljive površine godišnje uštedjeti 680 funti, a uslužne točnije 1,3 milijarde tona hrane, propadne! Zemlje, 30 posto dostupne energije i 70 djelatnosti, kao što su restorani i hoteli, Sigurno se pitate kako? posto pitke vode, jasno je da prehrambe724 milijuna funti. Amerikanci godišnje Dio hrane propada već u samoj bace hrane u vrijednosti proizvodnji, slučajno se od 165 milijardi dolara, a prolije, pokvari, upropasti na neki drugi način i gubi O globalnom problemu i posljedicama propadanja prosječna američka obitelj otpada od na kvaliteti i vrijednosti hrane, kao i o drugim temama vezanim za zaštitu smanjenjem hrane može godišnje uštetijekom proizvodnje, okoliša, možete doznati na www.azo.hr djeti 1560 dolara. obrade i distribucije do Veliki pomaci i uštede krajnjeg potrošača. Gotovi na industrija ima izuzetno velik utjecaj na mogu se postići jednostavnim promjenaprehrambeni proizvodi propadaju zbog ekologiju. Ona uzrokuje 30 posto emisija ma u ponašanju. Uzmemo li u obzir da u lošeg planiranja i nemarnog ponašanja stakleničkih plinova i 80 posto krčenja razvijenim zemljama od ukupno bačene pojedinaca, većinom u trgovinama, menšuma. Zbog neplanskog ribolova broj riba hrane čak trećina dolazi iz kućanstava, zama, restoranima, hotelima i svim druje smanjen, a 30 posto zaliha morskih riba jasno nam je da svaki pojedinac može gim mjestima u kojima se hrana poslužuje prekomjerno se izlovljava. Nepotrebnim dati svoj doprinos s moralnog i ekološkog velikom broju ljudi, ali i u mnogobrojnim i prekomjernim korištenjem prirodnih aspekta, smanjiti negativne posljedice za kućanstvima. resursa smanjuje se biološka raznolikost, svoju okolinu i usto uštedjeti novac! Ironija je u tome da dok razvijeniji dijea za proizvodnju i distribuciju hrane koju Agencija za zaštitu okoliša pripremila je lovi svijeta bacaju ogromne količine hrane, bacimo uzalud je potrošena velika količina letak koji može poslužiti kao vodič za sprjedna od sedam osoba u svijetu odlazi na
48 Zdrave vijesti