panorama
broj 590 / 7. travanj 2015.
31
DRVENE REZBARIJE S ELEMENTIMA NARACIJE Samouki umjetnik Stjepan Benko na izložbi koja je postavljena u galeriji Pod lipom predstavio je svoj novi uradak – skulpturu pradjeda Janka
Svaka skulptura priča svoju priču Jelena Sačer GORNJA STUBICA
U
vijek je zanimljivo vidjeti kad umjetnik ideju koju stvori u glavi pretvori u cijelu jednu sliku iz koje možemo iščitati neku priču. Upravo su takve drvene skulpture Stjepana Benka – svaka je drugačija i svaka predstavlja neku drugu emociju. Stjepan je 53 – godišnji ki-
par, član Hrvatskog društva naivnih umjetnika u Zagrebu i Likovne radionice Lipa u Gornjoj Stubici, a njegovi radovi privlače pažnju turista i prolaznika u zagrebačkoj Splavnici ispred Dolca, gdje prodaje skulpture, suvenire i suprugine unikatne pisanice.
nove skulpture, koje izrađuje od svih vrsta drva pomoću dijetla i drvenog bata, dosad su prošle stotinjak skupnih i sedam samostalnih izložbi po Zagorju i Hrvatskoj te je sudjelovao na međunarodnim izložbama u Trebnju, Nürnbergu i Bruxellesu gdje je dobio brončanu medalju za originalne ideje i tehnike te izbor materijala. Njegov ga rad i povezanost sa skulpturama opušta, a ideja ne nedosta-
Osebujni pradjed Đan Moje skulpture svima su jako zanimljive. Imaju elemente na-
Stjepanov pradjed Janko bio je prvi gastarbajter iz Gornje Stubice koji je otišao u svijet tbruhom za kruhom, a kad se vratio iz Amerike, nisu ga više zvali Janko, nego Đan Gost izložbe bila je Stjepanova supruga Renata sa svojim unikatnim pisanicama od punih i ispuhanih kokošjih jaja, a oslikava ih voskom i priridnom bojama te narodnim motivima. Preko turista, njezine su pisanice postale pravi promotori našega kraja, ukrašavajući uskrsne stolove diljem svijeta
racije i pričom koju prikazuju pobuđuju maštu svih uzrasta. Imaju trajnu vrijednost, no nažalost, platežna moć ljudi danas je slaba, pa ih je malo teže prodati. Ipak, mamac su za goste, pa prodam barem suvenire – kaže Stjepan koji je postavio izložbu u galeriji Pod lipom, gdje je predstavio svoju najnoviju skulpturu ''Prešel Janke, a vrnul se
Obilježavanje Svjetskih dana šuma i voda
mališanima su podijeljene slikovnice hrvatskih voda
KRUŠLJEVO SELO - Uoči tjedna obilježavanja Svjetskih dana šuma i voda, udruga „Petrože-Krušljevo Selo“ održala je prigodnu reprezentativnu radionicu u Područnoj školi Krušljevo Selo, kojom se željelo ukazati na važnost očuvanja šuma i voda koje su u nas još uvijek nedovoljno nezaštićene i nezbrinute. Održana je i mala otvorena tribina o tim Svjetskim danima, gdje se u suradnji sa stručnim suradnikom iz Unije papira Damirom Šlibarom i voditeljem radionice Darkom Krušeljom - predsjednikom udruge „Petrože“ raspravilo o važnosti voda i šuma, uvidjelo o svim mogućnostima i nedostacima u svezi istih resur-
sa i to podijelilo s učenicima Područne Škole Krušljevo Selo, učenicima-predstavnicima razrednih odjeljenja iz Osnovne škole Oroslavje i učiteljicama i nastavnicama Područne škole Krušljevo Selo i Osnovne škole Oroslavje. Nakon radionice i prezentacija, učenicima su podijeljene slikovnice Hrvatskih voda čime su i oni kao suradnici projekta doprinjeli održavanju istog, a važno je napomenuti da uz njih, partner ove aktivnosti je i Grad Oroslavje. Učenicima su podijeljene grafitne olovke sa porukama mira i ljubavi te prigodni letci o važnosti očuvanja šuma i voda izrađenih od strane udruge “Petrože“. (zl)
Đan''. Ona u prirodnoj veličini predstavlja njegovog pradjeda Janka koji je otišao u Ameriku trbuhom za kruhom i vratio se nakon 26 godina. - Bio je čovjek velike energije, dobročinitelj i uvijek je zaokupljao moju pažnju. Njegov život bio mi je zanimljiv, pa sam ga odlučio ovjekovječiti u drvu – kaže Stjepan koji je skulpturu radio
od prošle godine.
Motivi iz zagorskih dvorišta Stjepan se kiparstvom bavi već 20 godina. - Počeo sam sa šumskim korijenima koji su mi bili zanimljivi po oblicima i materijalu koji ne puca – ispričao je, dodavši kako je i kao mali uvijek, uz djeda koji se time bavio, bio u doticaju s drvom. Stjepa-
je. - Kad radim suvenire, to postane malo dosadno jer su svi isti, ko na traci. Ali skulpture su drugo. Svaka je drugačija i oko nje zamislim neku novu, drugačiju priču, pa kad ju krenem raditi uživam u tome – zaključio je Stjepan sa smješkom, a njegove skulpture možete pogledati tijekom mjeseca travnja i galeriji Pod lipom u Gornjoj Stubici.
Osnovnoškolci proučili fašničke običaje stubičkoga kraja STUBIČKE TOPLICE – Već nekoliko godina OŠ Stubičke Toplice postiže zapažene uspjehe na Smotrama projekata iz Građanskog odgoja. Svi njihovi projekti vezani su uz tradiciju kraja u kojem žive, pa su tako toplički učenici proučavali "narodne nošnje Stubičkog kraja", "tradicijsko cvijeće u vrtovima naših baka" te "zagorskog purana", a ove godine upustili su se u proučavanje tradicijskih običaja stubičkog kraja vezanih uz fašnik. Naime, svake se godine u školi organizira ples pod maskama za učenike od prvoga do četvrtoga razreda, a ove se godine ples pod maskama htio prikazati onako kako su to radili naši stari. Shvativši da nedovoljno poznaju tradicijske običaje stubičkoga kraja vezane za fašnik, učenici su ih sa svojim učiteljicama odlučili istražiti i saznati kako su se maskirali naši stari, koje su pjesme pjevali i plesove plesali, jesu li u našem kraju postojale organizirane povorke te što se sve kuhalo i jelo na taj dan. Kako bi došli do tih informacija, učenici su razgovarali sa svojim roditeljima, djedovima i bakama, skupljali fotografije i recepte. U školi su ugostili gospođu Nevenku Gregurić koja proučava tradicijske običaje Hrvatskoga zagorja i izdala je nekoliko knjiga vezanih uz tu temu. Učenici su je intervjuirali
i mnogo toga doznali o fašničkim običajima koje je ona prikupila dugogodišnjim istraživanjem, kao i o njenim doživljajima vezanim za taj dan. U sklopu projekta učenici su se kreativno izražavali. Izrađivali su maske kaširanjem, crtali ih i slikali. Na kraju su na temelju prikupljenih informacija učenici 4.a razreda izveli Zagorsku svadbu i time prikazali što je bila najčešća tema fašničkih maski i povorki. U projektu su uz učenike 2.a, 2.b i 4.a razreda, sudjelovale i učiteljice Monika Barić, Mirna Domitrek Avirović i Martina Drempetić. (zl)
osnovnoškolci su proučavali fašničke običaje