Page 4

4

aktualno

broj 528 / 7.siječnja 2014.

ZBOGOM STATUSU BRDSKO - PLANINSKOG PODRUČJA: Dio mjera kojima se sada potiče razvoj brdsko-planinskih područja bi se ugradio u novi Zakon o regionalnom razvoju i primjenjivao za jedinice lokalne samouprave sa statusom potpomognutih područja

iduće godine povlastice gubi 10 zagorskih općina

Krajevi s malo naseljenih i pretežno staračkim stanovništvom u skoroj budućnosti mogu računati na određene oblike pomoći nevezano o njihovom indeksu razvijenosti. Mirjana Bašak H RVAT SKO Z AG OR J E

O

d 1. siječnja 2015. godine ukidaju se brdsko-planinska područja i ona od posebne državne skrbi, a uvode potpomognuta područja koja se temelje na indeksu razvijenosti. Na području KZŽ status brdsko-planinskog područja imaju općine Đurmanec, Jesenje, Lobor, Budinščina, Novi Golubovec, Radoboj, Stubičke Toplice i Jesenje, a status od posebne državne skrbi Kraljevec na Sutli i Zagor-

noj samoupravi, a dodatne beneficije dobili su i poduzetnici, odnosno tvrtke koje su oslobođene plaćanja dijela doprinosa. Zanimalo nas je što će se dogoditi s takvim općinama i da li će im se pomoći u nekom drugom obliku jer će im tim ukidanjem u ionako siromašnom proračunu ostati još manje. Pitanje je to koje smo poslali na dvije adrese, na adresu Ministarstva poljoprivrede, ali i Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU. Odgovor nam je stigao samo iz Ministarstva regional-

Teritorijalne jedinice koje više od 25% zaostaju u razvoju za prosjekom Republike Hrvatske (tj. imaju vrijednost indeksa razvijenosti manji od 75%) imaju pravo na status potpomognutih područja.

općina lobor ima status brdsko-planinskog područja

Na području KZŽ status brdsko-planinskog područja imaju općine Đurmanec, Jesenje, Lobor, Budinščina, Novi Golubovec, Radoboj, Stubičke Toplice i Jesenje, a status od posebne državne skrbi Kraljevec na Sutli i Zagorska Sela. Ukidanjem statusa, mnoge općine ostat će bez olakšica ska Sela. Ukidanjem statusa, mnoge općine ostat će bez olakšica. Te pogodnosti odnose na porez na dohodak i dobit koji ostaje lokal-

nog razvoja. Nove mjere za siromašna područja -Dio mjera kojima se sada

potiče razvoj područja državne skrbi i brdsko-planinskih područja bi se, uz manje izmjene, ugradilo u novi Zakon o regionalnom

radoboj također zbog svojih brežnih terena ima taj status

razvoju i primjenjivao bi se za jedinice lokalne samouprave sa statusom potpomognutih područja – rekli su iz Ministarstva regionalnog razvoja. Pojasnili su i kako se novim Zakonom o regionalnom razvoju, između ostalog, rješava višegodišnji problem paralelnog egzistiranja različitih kategorizacija slabije razvijenih područja. Rješenje se predlaže kroz dosljednu primjenu indeksa razvijenosti kao temeljnog instrumenta utvrđivanja stupnja razvijenosti svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Hrvatskoj te kroz vezivanje mjera poticanja društveno-gospodarskog razvoja uz indeks razvijenosti. Indeks razvijenosti Dakle, značilo bi to da će Novi Zakon o regionalnom razvoju funkcionirati kao sustav u kojemu će kao slabije razvijena područja biti kategorizirana ona područja za koja društveni

i gospodarski pokazatelji, utemeljeni na indeksu razvijenosti, pokazuju da ih je potrebno posebno poticati. Uobičajeni pokazatelji socio-ekonomskih razlika kao što su dohoci po glavi stanovnika te stopa nezaposlenosti uvedeni su kao ključni pokazatelji pri ocjenjivanju. Teritorijalne jedinice koje više od 25% zaostaju u razvoju za prosjekom Republike Hrvatske (tj. imaju vrijednost indeksa razvijenosti manji od 75%) imaju pravo na status potpomognutih područja. Pri izračunu indeksa razvijenosti koristi se stopa nezaposlenosti, dohodak po stanovniku, proračunski prihodi jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave po stanovniku, opće kretanje stanovništva, stopa obrazovanosti.

Pomoć za demografski ugrožena područja Pored gospodarskih pokazatelja kod izračuna in-

deksa razvijenosti velika važnost stavljena je i na društvene pokazatelje (opće kretanje stanovništva i stopa obrazovanosti). Zakonom o regionalnom razvoju utvrđeno je da se postupak ocjenjivanja provodi svake tri godine. Slijedom proteka od tri godine priveden je kraju i novi postupak ocjenjivanja i krajem 2013. upućen na Vladu koja će donijeti novu odluku o razvrstavanju teritorijalnih jedinica prema stupnju razvijenosti. Isto tako, Ministarstvo regionalnog razvoja naglašava da će pri definiranju mjera poticanja razvoja za naredno plansko razdoblje (2014.-2020.) osobitu pozornost usmjeriti i na demografski ugrožena područja. Iz Ministarstva stoga ističu da krajevi s malo naseljenih i pretežno staračkim stanovništvom u skoroj budućnosti mogu računati na određene oblike pomoći nevezano o njihovom indeksu razvijenosti.

Hubicki i dalje na čelu zagorskog HSS-a SVETI KRIŽ ZAČRETJE - Na Izbornoj skupštini održanoj 29. prosinca HSS Krapinskozagorske županije ponovo je dao jednoglasnu podršku dosadašnjoj predsjednici Vlasti Hubicki da vodi županijsku organizaciju i u slijedeće četiri godine. Za tajnika županijske organizacije izabran je Dražen Čvek, za potpredsjednike Željko Zozoli, Stjepan Horvat, Željko Lisak i Mirko

Horvat, a za blagajnika Hrvoje Brezinšćak. Izabran je i Nadzorni odbor i Časni sud županijske organizacije, deset biranih članova Odbora ŽO te delegati za Glavnu skupštinu, a pozdravnim riječima i čestitkama izabranima obratili su se Glavni tajnik HSS-a Ilija Ćorić te predsjednik ŽO HSS KKŽ i župan Koprivničko - križevačke županije Darko Koren. (zl)

vodstvo stranke birano je u restoranu dunav

hubicki je ponovno dobila povjerenje svojih članova

Zagorski list 528  
Zagorski list 528