Na raskrižju spojne ceste Zabok–Krapina i Ulice M. Gupca u Začretju proteklog je tjedna poginuo 58-godišnji vozač
Hrvatske ceste donijele konačnu odluku: na pogibeljnom raskrižju u Začretju neće se graditi rotor već hitno stižu semafori!
Završena je revizija koja je uspoređivala razinu uporabnosti i sigurnosti između rotora i semafora na tom konkretnom raskrižju
Ivan Kovačić Sveti Križ ZačretjeNakon što je prošlog tjedna na raskrižju Spojne ceste Zabok – Krapina s Ulicom Matije Gupca u Svetom Križu Začretju smrtno stradao 58-godišnji vozač furgona, koji se sudario s tegljačem, ponovno smo kontaktirali Hrvatske ceste ne bismo li doznali jesu li konačno donijeli odluku hoće li to opasno raskrižje dodatno osigurati izgradnjom rotora ili postavljanjem semafora.
Postupak revizije
Naime, kako se na tom raskrižju 'svako malo' dogodi neka prometna nesreća od kad je puštena u promet druga dionica spojne ceste Zabok Krapina, od Svetog Križa
Začretja do Lepajci, Hrvatske ceste su najavile kako će pokrenuti postupak izgradnje rotora. Za njegovo projektiranje već su osigurale i novac, no, odmah su istaknuli kako su samo projektiranje, rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, potom javni natječaji i izgradnja, sve dijelovi procesa koje moraju ispoštovati, a koji bi od početka do kraja
mogli potrajati i godinu dana. Kako su u međuvremenu na drugo sporno raskrižje, ono gdje se spojna cesta križa s Ulicom Marije Jurić Zagorke, postavili semafore koji su se pokazali vrlo učinkoviti, pokrenuli su postupak revizije i analize koje bi prednosti i nedostaci bili ako bi se i na ovom raskrižju s Ulicom Matije Gupca, umjesto rotora, postavili semafori.
Donesena odluka
Kako je za Zagorski list potvrdila glasnogovornica Hrvatskih cesta
Tamara Đurijanček, upravo proteklog tjedna ta je revizija završena i odluka je donesena. – Revizija je utvrdila da na konkretnom raskrižju nema nikakve razlike u uporabnosti, niti u sigurnosti između rotora i semaforizacije. Budući da se samo projektiranje semaforizacije, a potom i izvođenje radova, može odraditi u puno kraćem roku nego kad je u pitanju rotor, odlučeno je da se krene u postupak semaforizacije – rekla nam je u telefonskom razgovoru Tamara Đurijanček. Inače, još ranije, dok je revizija bila u tijeku, rekla nam je da će se u ovom slučaju
Đurijanček: "Revizija je utvrdila da na konkretnom raskrižju nema nikakve razlike u uporabnosti, niti u sigurnosti između rotora i semaforizacije"
sredstva predviđena za izradu projektne dokumentacije za izgradnju rotora iskoristiti za izradu projektne dokumentacije za semaforizaciju raskrižja te će se naknadno, po izradi projekta, osigurati i sredstva
za radove i nabavu semaforske opreme. - Rok za izradu projektne dokumentacije za semaforizaciju je 45 dana, a za izvedbu radova bilo bi predviđeno tri mjeseca od provedbe postupka javne naba-
ve -rekla nam je Đurijanček dodavši kako je očekivani rok za početak radova najesen ove godine.
'Nije kriva cesta' Što se tiče same 'opasnosti' raskrižja spojne ceste i Ulice Matije Gupca u Svetom Križu Začretju te činjenice da je proteklog tjedna na njemu smrtno stradala jedna osoba, a tijekom nekoliko mjeseci više ih je ozlijeđeno u prometnim nesrećama, Hrvatske ceste su izrazile žaljenje zbog tragičnog događaja, no, napomenule su kako u prošlotjednoj nesreći krivac nije bila cesta, već, kako je utvrdila policija, oduzimanje prednosti, odnosno nepoštivanje prometnih pravila. - U konačnici, napomenuli bismo kako su Hrvatske ceste na osnovu mišljenja revizora cestovne sigurnosti na navedenom raskrižju provele i dodatne mjere povećanja sigurnosti prometa, a kojima je prvenstveno dodatno naglašena obveza zaustavljanja vozila koji dolaze na raskrižje sa sporednog smjera, odnosno sa županijske ceste ŽC2158, odnosno, Ulicom Matije Gupca – rekla nam je glasnogovornica Hrvatskih cesta, Tamara Đurijanček.
Iako je riječ o jednom od najvećih, najskupljih, a i najznačajnijih projekata koji se trenutno provode na području Krapinsko – zagorske županije, projekt Aglomeracije Zabok – Zlatar sa sobom je donio i čitav niz problema
'Zbog Aglomeracije uništavamo automobile po grabama i moramo mijenjati amortizere'
Konkretne odgovore iz Zagorskog vodovoda nismo dobili niti mi. Na njihovu smo adresu poslali upit o dinamici radova na projektu aglomeracije te planu asfaltiranja ostatka dionica koje još čekaju raskopane. Do zaključenja broja, odgovore nismo dobili
Jelena Klanjčić H
Već smo u nekoliko navrata pisali o propustima i lošem vođenju projekta tijekom radova na izgradnje Aglomeracije
Zabok – Zlatar na koje su se žalili i čelnici jedinica lokalnih samouprava, po društvenim mrežama pisali stanovnici dijelova naselja gdje se izvode radovi, a pratili smo i prosvjed koji su organizirali mještani Tugonice u Mariji Bistrici. Svi su oni nezadovoljni načinom i dinamikom provođenja radova, uglavnom u dijelu gdje se ceste, nakon izvođenja radova na kanalizaciji, nisu vratile u prvobitno stanje. Na mnogim
su dionicama ostale rupe, što stvara velike probleme u prometovanju.
Uništavanje automobila
Aglomeracija obuhvaća 14 zagorskih općina i gradova. U nekima od njih radovi su privedeni kraju i ceste su nakon provođenja radova asfaltirane, dok u nekim dijelovima raskopane ceste čekaju na završetak već mjesecima. Upravo je tako u Gornjoj Stubici, u Brezanskoj ulici, gdje se mještani s nestrpljenjem, a već i s ljutnjom, čekaju da im se cesta dovede u prvobitno stanje. Iako je društvenim mrežama kružila objava kako je jedan stariji gospodin pao u spomenutoj ulici, spotaknuvši se na neku od mnogih
Zabrinuti građani: „Čuli smo čak i da je asfalt toliko poskupio da se izvođaču radova navodno ne isplati uopće dovršavati taj posao i asfaltirati. Čekamo i dalje da vidimo kada će se konačno potegnuti asfalt
rupa na cesti, iz njegove su obitelji to ipak demantirali. No, izrazili su veliki revolt zbog stanja u njihovoj ulici. – Čekamo već mjesecima da se cesta popravi, već se mjesecima vozimo po raskopanoj cesti, po grabama, sve se praši, uništavamo automobile i moramo mijenjati amortizere – kažu stanovnici u Brezanskoj ulici, čekajući izvođača radova da završi posao. – Čuli smo čak i da je asfalt toliko poskupio da se izvođaču radova navodno ne isplati uopće dovršavati taj posao i asfaltirati. Čekamo i dalje da vidimo kada će se konačno potegnuti asfalt – dodaju.
Prosvjed, no bez uspjeha Mještani Tugonice i Podgrađa u Mariji Bistrici u ožujku su organizirali i prosvjed, no bez većeg uspjeha. Rekli su tada kako im je dosta vožnje po razrovanim cestama, prašini i kaljuži i uništavanja vlastitih automobila. Otada se nije puno promijenilo, a žustra se rasprava na tu temu povela i na posljednjoj sjednici Općinskog vijeća u Mari-
ji Bistrici, kada su vijećnici napali prisutnog direktora Zagorskog vodovoda Marija Mihovilića zbog sporog izvođenja radova na asfaltiranju raskopanih cesta. Mihovilić tada nije ponudio nikakve konkretne odgovore po pitanju Aglomeracije, ali je najavio da bi radovi trebali krenuti kroz desetak dana, što
se, sudeći prema trenutačnom stanju, nije dogodilo. A konkretne odgovore iz Zagorskog vodovoda nismo dobili niti mi. Na njihovu smo adresu poslali upit o dinamici radova na projektu Aglomeracije te planu asfaltiranja ostatka dionica koje još čekaju raskopane. Do zaključenja broja, odgovore nismo dobili.
TURISTIČKI REZULTATI U prvoj polovici godine u Zagorju zabilježeno 84.356 dolazaka te 170.950 noćenja
Ponuda i potražnja smještaja u luksuznim
kućama za odmor u Zagorju stalno raste!
Ukoliko se radi usporedba s rekordnom 2019. godinom, u prvih šest mjeseci smo ostvarili blagi rast dolazaka
Sabina Pušec
HRVATSKO ZAGORJE
Uprvoj polovici 2023. godine na području Krapinsko - zagorske županije kroz sustav e Visitor zabilježeno je 84.356 dolazaka te 170.950 noćenja što je, u odnosu na isto razdoblje u 2022. godini, 6.123 dolazaka
više i 11.832 noćenja više ili u postocima, 7,83% više dolazaka i 7,44% više noćenja.
60% domaćih gostiju
Gledajući strukturu gostiju, 60% su domaći gosti. Najviše ih dolazi iz
Grada Zagreba, Primorsko - goranske županije, Splitsko - dalmatinske, Istarske te Osječko - baranjske županije. Inozemni gosti čine 40%, a do-
laze najviše iz Slovenije, Njemačke, Poljske, Bosne i Hercegovine i Italije, kažu u Turističkoj zajednici Krapinsko – zagorske županije. - Ukoliko se radi usporedba s rekordnom 2019. godinom, u prvih šest mjeseci smo ostvarili blagi rast dolazaka (1,42% više), a na istoj smo razini ostvarenih noćenja – dodaju. Krapinsko –zagorsku županiju najviše posjećuju obitelji s djecom. - Uz to imamo i školskih grupa na ekskurzijama te škola u prirodi. Ako gledamo dolaske i noćenja prema dobnim skupinama,
najviše dolazaka i noćenja ostvaruju turisti 40+, a najviše ih privlači wellness i termalni izvori kao i posjeti restoranima i muzejima te aktivni odmor.
Veliki potencijal
Najviše noćenja generirano je u hotelskom smještaju (135.180 ili 79%). Međutim, od početka pandemije pa na ovamo, kategorizirano je dosta novih, luksuznih kuća za odmor te je ponuda upravo ovakve vrste smještaja u kontinuiranom porastu, a i
Najviše dolazaka i noćenja ostvaruju turisti 40+, a najviše ih privlači wellness i termalni izvori kao i posjeti restoranima i muzejima te aktivni odmor
potražnja konstantno raste. - To je svakako veliki potencijal koji je prepoznat i vjerujemo da ćemo sve bolje rezultate ostvarivati upravo i u ovom segmentu smještajnih kapaciteta. Kuće za odmor najviše kategorije pune se od lipnja do sredine rujna na minimalno 7 noćenja i to su uglavnom strani turisti koji su prepoznali i sve blagodati kontinentalne Hrvatske – kažu u TZ. U Zagorju ima 10 registriranih hotela s 1227 ležaja, 2 kampa s 543 ležaja, 7 hostela s 186 ležaja, 5 pansiona s 113 ležaja, 30 agroturizama s 192 ležaja, 130 kuća za odmor s 695 ležaja, 160 apartmana s 508 ležaja te 146 soba s 307 ležaja. Najveći broj smještajnih kapaciteta ima Tuhelj, Donja Stubica, Krapinske Toplice, Stubičke Toplice i Krapina, a u Loboru, Novom
U odnosu na isto razdoblje u 2022. godini, zabilježeno je 6.123 dolazaka više i 11.832 noćenja više ili u postocima, 7,83% više dolazaka i 7,44% više noćenja
Golubovcu i Petrovskom ne postoje smještajni kapaciteti. U razdoblju 01.01. do 30.06.2023. prosječna popunjenost kapaciteta iznosi 51,40%, dok je u istom razdoblju prošle godine iznosila 50,13%.
Ugledni britanski časopis objavio je popis deset destinacija u Hrvatskoj koje preporučuju da se posjete
Britanski Independent stavio je Zagorje u TOP 10 destinacija za odmor u Hrvatskoj!
Uz kratki opis svake destinacije, The Independent je za svaku destinaciju naveo i odgovor na pitanje kada je koju destinaciju najbolje posjetiti te su također dali svoj prijedlog za smještaj u pojedinoj lokaciji
Ugledni britanski časopis The Independent ovog je tjedna objavio popis TOP 10 destinacija za odmor u Hrvatskoj, među kojima su se našli Zagreb, Dubrovnik, Split, Hvar, Rijeka, Zadar, Pula i Korčula. Ono što je posebno zanimljivo jest da se na ovom popisu, kao jedna od najboljih hrvatskih destinacija za ljetni odmor, uz gore navedene također našlo i Hrvatsko zagorje. Uz kratki opis svake destinacije, The Independent je za svaku destinaciju naveo i odgovor na pitanje kada je koju destinaciju najbolje posjetiti te su također dali svoj prijedlog za smještaj u pojedinoj lokaciji.
Izdvojili grad i općinu
Evo što su napisali za Zagorje: "Zagorska regija je ruralno područje poznato po svojim dvorcima, crkvama i bujnom zelenilu. Popularno je među Zagrepčanima, a
"Zagorska regija je ruralno područje poznato po svojim dvorcima, crkvama i bujnom zelenilu. Popularno je među Zagrepčanima, a posljednjih se godina sve više fokusira na to da postane destinacija za odmor i opuštanje"
posljednjih se godina sve više fokusira na to da postane destinacija za odmor i opuštanje. To je područje guste šume i valovitih zelenih brežuljaka, prošarano srednjovjekovnim dvorcima i crkvama (od kojih su najpoznatiji dvorac Trakošćan i Svetište Majke Božje
Bistričke) te gradićima među kojima su Krapina i Marija Bistrica. Posjeti ovdje su ugodno mirni, iako može biti gužvi u ljetnim mjesecima."
Kada i gdje
Nadalje, Idenpendet savjetuje
i kada je najbolje posjetiti Zagorje. "Srpanj i kolovoz mogli bi biti najprometniji mjeseci, ali su i najsuši te ugodne prosječne temperature od 22 stupnja.", napisali su. Na kraju, donijeli su i preporuku svojim čitateljima gdje bi mogli odsjesti kada i
ukoliko posjete Hrvatsko zagorje. "Hotel Terme Jezerčica nalazi se uz Park prirode Medvednica, manje od 30 km od Zagreba. Ovaj spa hotel sadrži četiri finske saune, pet unutarnjih bazena i tri vanjska bazena.", piše The Independent.
Radovi na izgradnji regionalnog Centra kompetencija u ugostiteljstvu i turizmu u Zaboku su pred završetkom
'Prvog dana školske godine otvorit će se potpuno novi hotel Akademis, a nastava će biti u svjetskim uvjetima'
To je 'najteži' projekt na području naše županije koji je u provedbi – rekla je ravnateljica ZARA – e
Sabina Pušec ZABOKRegionalni centar kompetentnosti u ugostiteljstvu i turizmu u Zaboku već je na 80 posto izvršenosti, a gradilište na kojem su radovi u punom jeku obišao je župan Željko Kolar sa suradnicima u srijedu. Kako je istaknula ravnateljica Zagorske razvojne agencije Karolina Barilar, radi se o projektu koji je u svojoj vrijednosti premašio 9,2 milijuna eura. – To je 'najteži' projekt na području naše županije koji je u provedbi. Gradilištem upravlja tvrtka MDK i vrijednost radova sa svim dodacima ugovora prmašuje 8,5 milijuna eura – rekla je Barilar. U ugovorenom roku
Krunoslav Pavlinić, direktor tvrtke MDK Građevinar, rekao je da se ulazi u završnicu radova. - Nadam se da ćemo isporučiti objekt bez greški i nedostataka u ugovorenom roku. Ujedno, apleiram prema županu i Županiji, bilo bi dobro da se razmisli i osnivanju Centra kompetentnosti u području građevine – rekao je Pavlinić. Srećko Vr-
Kolar: Ovo će podignuti ljestvicu obrazovnog standarda ne samo u Krapinsko –zagorskoj županiji, već i Hrvatskoj
ček, voditelj projekta građenja, napomenuo je da se izvode obrtnički i instalaterski radovi da bi se zgrada mogla privesti završetku i provesti tehnički pregled. Izvode se i strojarski radovi, kabliranja, elektrotehničke instalacije, uskoro se kreće i s instalacijom sunčane elektrane na krov tako da će zgrada imati i obnovljive izvore energije, izvodi se također i na uređenju okoliša. Očekujemo da se radovi završe u ugovorenom roku i da u rujnu djecu krenu u zgradu koja će imati uporabnu dozvolu – rekao je Vrček.
Mini hotel Akademis
Voditeljica Regionalnog centra Veronika Kolman napomenula je da je SŠ Zabok jedan od 6 regionalnih centara u Hrvatskoj. - Posebni smo po tome što ćemo u našim prostorima imati mini hotel Akademis, smještajni objekt koji će nuditi ne samo usluge smještaja nego i usluge restorana, a bavit ćemo se i cateringom. To nije samo dodatni dio ponude grada Zaboka, već su to dodatni prostori u kojima će naši učenici imati prilike svoje učenje temeljiti na radu.
Akademis će imati ukupan kapacitet za 40 osoba, a učenici će imati prilike vidjeti kako funkcionira smješatj u sobama s 3,4 i 5 zvijezdica. Osim što smo Srednja škola kao regionalni centar kompetentnosti, od jeseni krećemo i s provedbom eksperimentalnih programa, tu su i programi obrazovanja odraslih, a kroz tjedan do dva bit će raspisan javni poziv za prijave. Od jeseni će se u ovim prostorima raditi programi koji su inovativni, napravljeni u suradnji s gospodarskim sektorom s područja turizma i ugostiteljstva i koji će biti početak našeg rada u sektoru obrazovanja odraslih. S obzirom da je ova aktivnost financirana putem projekta RECEZA Regionalni centar Zabok, svi prijavljeni imat će mogućnost besplatne edukacije – rekla je Kolman. Zamjenica župana Jasna Petek istaknula je da je važno da postoji interes za ovaj Centar. - Zadovoljni smo što smo na prvom upisnom roku ove godine popunili gotovo sve kapacitete. Za smjer ekonomisti i komercijalisti popunjena su mjesta, kod područja prodavača još imamo dva slobodna mjesta, a kod hotelijersko – turističkih tehničara i komercijalista, konobara, kuhara, sva mjesta su popunjena. To nas veseli, a važna informacija je da u našim eksperimentalnim programima, imamo slobodnih mjesta, šest za pomoćnog ugostitelja i 13 za tehničara za ugostiteljstvo. To su eksperimentalni programi, jedinstveni u Hrvatskoj, učenje je temeljeno na radu, modularnog tipa, gdje se jedan veći dio modula može birati, vrlo interesantno za sve koje zanima sektor ugostiteljstva i turizma. Napominjem da je pomoćni ugostitelj namjenjen učenicima s teškoćama u razvoju kao još jedna dodatna ponuda na području županije za njih – rekla je Petek te dodala da Regionalni centar na jesen starta punim jedrima.
Sinergija obrazovnog sustava i gospodarstva
Župan Željko Kolar odgovorio je na apel direktora Pavlinića, istaknuvši da se projektira centar vezan za
Petek: Važna informacija je da u našim eksperimentalnim programima imamo slobodnih mjesta, šest za pomoćnog ugostitelja i 13 za tehničara za ugostiteljstvo
područje građevine i poljoprivrede pri SŠ Bedekovčina. - Dokumentacija je u tijeku i uskoro ćemo imati građevinsku dozvolu. Drago mi je što naše gospodarstvo i mi razmišljamo isto, jer bez sinergije obrazovnog sustava i gospodarstva nećemo moći odgovoriti na izazove koji su pred nama – odgovorio je župan. Dodao je da je jako zadovoljan nakon obilaska gradilišta, jer radovi idu prema završetku. – Vjerujem da ćemo doći do zajedničkog cilja, da nam prvi dan škole ovi novoupisani učenici provedu u svo-
jem novom domu. Koja će to biti razlika za one koji su hodali u škoku s 2200 kvadrata, a sada će provoditi nastavu u 5200 kvadrata bez sportske dvorane, a s dvoranom preko 6000 kvadrata, u najmodernijim prostorima, kabinetima, u uvjetima ne europskim nego svjetskim – rekao je Kolar. Župan je čestitao projektantu, izvođačima radova, nadzoru i svima koji su od samog početka sudjelovali u ostavrenju projekta. – S gradnjom, mi paralelno pripremamo početak nove školske godine, upisa, i radimo već promociju početka rada Aka-
demisa jer tada očekujemo i prve goste. Ovo će podignuti ljestvicu obrazovnog standarda ne samo u KZŽ, već i Hrvatskoj i vjerujem da ćemo ovakvim investicijama u obrazovanje postići sinergiju koju želimo između gospodarstva i obrazovanja. Kao što je već bila sugestija, radimo na školi Bedekovčina da napravimo sličan centar vezan za graditeljstvo i poljoprivredu i vjerujem da ćemo i time pokazati da smo jedna od županija koja posebnu pažnju posvećuje obrazovanje – rekao je Kolar te najavio otvorenje Akademisa na prvi dan nove
U tijeku su najveći natječaji solarizacije krovova javnih ustanova u Gradu Zagrebu i Krapinskozagorskoj županiji
Na krovove škola i zdravstvenih ustanova u Zagorju i Zagrebu stižu solarne elektrane
Projekte ćemo raditi po novom inovativnom modelu, po kojem privatni partner izvodi elektrane na krovovima naših škola, domova zdravlja, javnih ustanova na način da se investicija radi za nula kuna troška za javnog naručitelja, rekao je Domac
Mario Krog ZABOK Domac: Po isteku
Utijeku su najveći natječaji solarizacije krovova javnih ustanova u Gradu Zagrebu i Krapinskozagorskoj županiji. Sukladno tome organizirana je press konferencija na krovu Opće bolnice Zabok i bolnice hrvatskih veterana, gdje se od 2019. godine nalazi velika fotonaponska elektrana. Govorili su gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević, župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar i ravnatelj Regionalne energetskoklimatske agencije Sjeverozapadne
Hrvatske Julije Domac.
Besplatna energija
Julije Domac, ravnatelj REGEA – e, najavio je dva nova velika investicijska paketa, preko 1.3 MW u oba osnivača. - Projekte ćemo raditi po novom inovativnom modelu, po kojem privatni partner izvodi elektrane na krovovima naših škola, domova zdravlja, javnih ustanova na način da se investicija radi za nula kuna troška za javnog naručitelja, privatni partner izvodi elektranu, prodaje električnu energiju po definirano niskoj cijeni u navedenom roku. Garantiram da ćemo imati cijenu ispod niske cijene koja je definirana uredbom. Po isteku investicije elektranu preuzima KZŽ odnosno Grad Zagreb i slijedeći niz godina, 20-25, sva električna energija za ustanovu biti će besplatna. Ovaj smo model razvili i jedini postavili u Hrvatskoj u sklopu PVMax projekta. Riječ je o najboljoj europskoj praksi koja štiti javni novac i garantira da će svaki naručitelj dobiti upravo uslugu koju je platio. Ovakav način ugovora trebao bi postati standardni nacionalni model, jer ne samo da štiti javni novac i osigurava realizaciju poslu već i omogućuje povezivanje javnog i privatnog sektora u svim budućim projektima - kazao je Domac. Na novinarsko pitanje koliko je zapravo Hrvatska iskoristila svoj potencijal u izgradnji solarnih elektrana, Julije Domac je odgovorio: - Ja sam iznimno nezadovoljan stanjem solarnih elektrana u Hrvat-
Kolar: Raspisat
ćemo natječaj za 45 zgrada zdravstvenih i obrazovnih
ustanova veličine 1.2MW, vrijednosti 1,3 mil. eura.
Krovovi u Zagorju su spremni
investicije
elektranu
preuzima KZŽ
odnosno Grad
Zagreb i slijedeći
niz godina, 20-25, sva električna
energija za
ustanovu bit će besplatna
skoj. Mi smo druga najgora država u Europi po glavi stanovnika po izgrađenosti sunčanih elektrana. Mi smo kao država prepustili vrijeme niskih kamata i visokih cijena energije. Investicije se nisu događale. Bojim se da ćemo u budućnosti platiti cijenu nečinjenja i imati manjak energije. Građani grade malo jer po postojećim modelima nemaju motivacije i šteta da je ta prilika propuštena. Ako mogu graditi baltičke države koje imaju puno manje sunčanih sati od nas, mogli bi graditi i mi i biti trajno otporni i da imamo vlastitu energiju u budućnost - izjavio je Domac.
Velika ušteda
Župan Željko Kolar izrazio je zadovoljstvo što se radi ovaj investicijski ciklus u obnovljive izvore energije. - Raspisat ćemo natječaj za 45 zgrada zdravstvenih i obrazovnih ustanova veličine 1.2MW, vrijednosti 1,3 mil. eura. Krovovi u Zagorju su spremni i ovakva investicija rezultirat će povećanjem udjela za preko 30% ukupne potrošnje ustanova te smanjenje njihove potrošnje električne energije za preko 10%. Dva strateška dokumenta koje smo ove godine donijeli, a to su akcijski plan energetske učinkovitosti i program ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskih promjena su nam temelj na kojima ćemo graditi programe za buduća razdoblja i povlačiti sredstva iz EU fonodova. Elektranu smo napravili u ovoj bolnici, zatim u Krapinskim Toplicama, a sada u ovoj fazi krećemo u izgradnju elekrane u Stubičkim Toplicama - zadovoljno je istaknuo župan Kolar. Gradonačelnik Grada Zagreba zadovoljan je dobrom suradnjom s Krapinsko-zagorskom županijom. - Energetska kriza nas je pogodila i ugrozila naše poslovanje, te smo shvatili da imamo malo vremena da krenemo u veliki ciklus investicija kako bi se energetski mogli osamostaliti. Naš akcijski plan je krenuti sa 14 zgrada različitih namjena ukupne vrijednosti 1.5 MW u izgradnju solarnih elektrana. Čak 600 javnih zgrada u Gradu Zagrebu su ogroman potenci-
Kolar: 'Možemo! i SDP mogu i moraju zajedno'
Na konferenciji za medije je više puta istaknuta dobra suradnja Krapinsko-zagorske županije i Grada Zagreba. Župan Kolar i gradonačelnik Tomašević su na kraju na novinarsko pitanje odgovorili kako odluka platforme Možemo! da na izbore za Hrvatski sabor ide samostalno, bez SDP-a, te poručili kako ona neće utjecati na njihovu odličnu suradnju. - Reakcija nekih mojih stranačkih kolega na odluku Možemo! da ide samostalno na izbore meni nije jasna i ja ne vidim problem u tome. Činjenica je da i SDP i Možemo! baštine iste vrijednosti, solidarnost, jednakost i pravednost. I jedni i drugi smatramo da moramo stvoriti institucije koje će funkcionirati bez obzira na Vladu i stranku koja u tom trenu obnaša vlast. I jedni i drugi smatramo da te institucije moraju biti brze i učinkovite, da moramo imati transparentno društvo, da moramo imati nultu toleranciju na nasilje i na lopovluk – rekao je župan Kolar. Hoće li SDP i Možemo! imati postizbornu ili predizbornu koaliciju, župan smatra kako je to manji problem. - Ono što je zadatak i Možemo! i SDP-a je da osvojimo dovoljan broj mandata, a to znači da moramo imati na desetke projekata kojima ćemo dobiti povjerenje građana da vodimo Vladu RH isto kako su dali povjerenje
jal koji trebamo iskoristiti. Meni su impresivni ovi projekti u Zagorju, mi u Zagrebu nažalost nismo koristili baš našu agenciju, al to se sad radikalno mijenja. Ciklus investicija koji pokrećemo je bez presedana – rekao je. Tihomir Vančina, ravnatelj OB Zabok i bol-
kolegi Tomaševiću da vodi Grad Zagreb i kako su ljudi meni dali povjerenje, već tri puta u prvom krugu, da vodim Krapinsko-zagorsku županiju. Osobno ne vidim nekakav veliki problem niti da bi ta odluka trebala biti nešto što bi naše dobre odnose i poslovnu suradnju usporilo. Štoviše, mislim da bi to trebao biti jedan dodatni motiv da ju još više poboljšamo i ubrzamo kako bi građanima poslali jasnu poruku da u Hrvatskoj postoji puno bolja alternativa koja je spremna preuzeti odgovornost za upravljanje Republikom Hrvatskom – zaključio je župan Kolar. Gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević također, smatra kako ova odluka neće poremetiti odnose između Grada Zagreba i Krapinsko-zagorske županije. „Kolega Kolar i ja jako dobro surađujemo i to se neće promijeniti kakva god bila dinamika, a ja vjerujem da će ona biti dobra između SDP-a i Možemo!. Ono što je ključna stvar je da smo mi izabrani na funkcije župana i gradonačelnika glavnog grada Hrvatske, koji ima status županije, zato da služimo i radimo u interesu naših građana. I to je prije svega. Prije bilo kakve stranačke dinamike. Kao što smo do sada dobro surađivali, vjerujem da ćemo još bolje surađivati u budućnosti“ – izjavio je gradonačelnik Tomašević.
nice hrvatskih veterana, istaknuo je kako se prva elektrana izgradila upravo ovdje u Zaboku po modelu PPA, snage 410 KW. - Više od 200.000 eura struje smo uštedili u ovim godinama, to je zapravo 13% ukupnih potreba bolnice za strujom. Imamo 400 parkirnih mje-
sta i nekidan smo imali sastanak u REGEA-i i krećemo u ciklus solariziranog parkirališta ukupne vrijednosti 600 KW, veća od ove trenutne elektrane. Moram reći da smo do sada uštedjeli 250t CO2 i to je jedan naš doprinos ekologiji - istaknuo je Vančina.
Zagorski gospodarski zbor bit će održan za vrijeme Tjedna kajkavske kulture, odnosno od 7. do 9. rujna
'Ako se svi odazovu ovo će biti jedan od najjačih sajmova - ne samo u Hrvatskoj!'
Županija partner ovogodišnjeg Zagorskog gospodarskog zbora bit će Osječko – baranjska, a država partner Austrija
Sabina Pušec KRAPINAZagorski gospodarski zbor će i ove godine biti održan u Krapini za vrijeme Tjedna kajkavske kulture, odnosno od 7. do 9. rujna, a u organizaciji Krapinsko – zagorske županije, Grada Krapine, Hrvatske gospodarske komore Županijske komore Krapina, Obrtničke komore Krapinsko-zagorske županije i Radija Kaj. Županija partner bit će Osječko –baranjska, a država partner Austrija. Male promjene
Direktor Radija Kaj Drago Gradečak istaknuo je da je središnji dio Zbora vezan za Šetalište Hrvatskog narodnog preporoda, ali je najavio i male promjene. – Napuštamo prostore OŠ LJudevit Gaj i glavninu zbora selimo na prostore SŠ Krapina, na igralište i u sportsku dvoranu. Uz kućice na Šetalištu, štandove i otvorene uređene prostore, Zbor će se održavati i u širem prostoru. Naša industrija predstavit će se instalacijama širom grada, a s partnerima Gospodarska komora priprema u Poduzetničkom centru konferenciju na temu gospodarstva. Obrtnici
Ovo je jedan od rijetkih sajmova koji ima besplatan izlagački prostor za sve koji se žele uključiti i to je još jedna dodatna beneficija
pripremaju predstavljanje tradicijskih obrta, predstavljanje monografije, najmlađi iz Zaboka predstavit
će dom za igru – najavio je Gradečak. Predsjednik Obrtničke komore Krapinsko – zagorske županije
Nenad Kučiš rekao je da je ZGZ je jedna od najznačajnijih gospodarskih manifestacija u županiji i dobra prilika obrtnicima da predstave proizvode i usluge i pokažu što ima novog u obrtništvu. - U sklopu Gospodarskog zbora Obrtnička komora napravit će prezentaciju monografije Naše zlatne ruke tradicijskih i umjetničkih obrta Hrvatske, to je monografija izdana na razini cijele Hrvatske, a ideja je krenula iz Zagorja. U sklopu ZGZ – a će obrtnici tradicionalno raditi frizure besplatno, također ćemo dodijeliti majstorske diplome novim majstorima koji su položili majstorske ispite unatrag 6 mjeseci. Imamo dosta toga za pokazati, pozivam sve obrtnike da se uključe i sudjeluju u izlaganju – pozvao je Kučiš. Predsjednik HGK Županijske komore Krapina Anđelko Švaljek najavio je da će na dan otvaranja Zbora u Poduzetničkom centru biti održana sjednica Gospodarskog vijeća, na kojoj će se govoriti o aktualnim temama u gospodarstvu te predstaviti Austrija kao zemlja partner, kao i predstavništvo Komore osnovano u Bečku prošle godine. – HGK Beč, osim što pokriva Austriju, pokriva i Švicarsku Fereraciju. Pokušat ćemo unaprijediti i dalje razvijati odnsoe s Austrijom.
Bit će organiziran i okrugli stol na temu predstavljanja naše grupacije Smart City, to je 45 hrvatskih tvrtki koje nude inteligentna rješenja za poboljšanje infrastrukture gradova.
Treći dan ćemo organizirati okru-
gli stol s Osječkom i Virovitičkom županijom i gospodarskim komorama na temu sajmovanja. Te dvije županije imaju jake kvalitetne sajmove i pokušat ćemo razmijeniti isksutva i odgovoriti na izazove koje pred sajmovanje općenito postavljaju sve veća digitalizacija poslovanja, rad od kuće, online prodaje – rekao je Švaljek.
Žilavo i otporno gospodarstvo
Gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović istaknuo je da je ZGZ već neizostavni dio Tjedna kajkavske kulture. - I u vremenima koja nisu bila najsretnija za gospodarstvo, naše gospodarstvo je u Zagorju bilo žilavo i otporno, i onda smo imali puno izlagača na Zboru, a današnje brojke govore da nikad nije bilo manje nezaposlenih, nikad više zaposlenih i gospodarstvo ovog dijela Lijepe naše je među najjačima u Hrvatskoj. Stoga mi je drago da su se
i Obrtnička i Gospodarska komora zajedno s KZŽ i Gradom Krapinom opet uključile u projekt, da pokažemo sve ono najbolje što naše gospodarstvo nudi. Pozivam sve obrtnike, gospodarstvenike, poduzetnike da se uključe i prijave za sudjelovanje. Ovo je jedan od rijetkih sajmova koji ima besplatan izlagački prostor za sve koji se žele uključiti i to je još jedna dodatna beneficija – naglasio je Gregurović. Župan Željko Kolar rekao je da će na manifestaciji biti puno sadržaja koji su ciljani za pojedine teme koje su aktualne za gospodarstvo, kao i događanja gdje će se pokazati što je sve gospodarstvo radilo u 2022. godini i prvom dijelu 2023. - Postoji mogućnost da se rujna otvori neka tema koja bi mogla biti aktualna, a ja se nadam da neće, a to je pitanje recesije. Vidljivo je da se polako kriza pojavljuje u Njemačkoj, a naše je gospodarstvo vezano za Njemačku i već se u našim nekim tvrtkama i vidi pad na-
rudžbi. Mi to pratimo da bismo mogli reagirati. Najbitnije je da imamo gospodarstvo koje je postavljeno na čvrstim temeljima, gospodarstvenike s vizijom koji su ulagali u ljude i nove tehnologije i zbog toga i jest takav rezultat - imamo rast izvoza, prihoda, ukupne dobiti koninuirano, a nemamo nezaposlenih. Jer, kada padnete ispod 4 posto smatra se da nema nezaposlenosti na tom području, a mi smo ispod 4 posto. Svjesni smo da imamo već preko 2000 stranih radnika na području županije i da naši gospodarstvenici ne traže više kavlitetnu radnu snagu, nego su došli u poziciju da traže bilo kakvu radnu snagu – rekao je Kolar. Župan je pozvao sve obrtnike i gospodarstvenike da se odazovu pozivu na sajam i da pokažu sve najbolje što KZŽ ima u gospodarstvu. - A ako se svi odazovu, onda će ovo biti jedan od najjačih sajmova, ne samo u Hrvatskoj nego i šire – istaknuo je Kolar.
Dva obrta iz Krapinsko - zagorske županije dobila prestižne nagrade HOK-a 'Zlatne ruke'
ZAGREB - Svečanom Akademijom, na kojoj su najzaslužnijim hrvatskim obrtnicama i obrtnicima dodijeljena najviša priznanja, Statua i Plaketa "Zlatne ruke", i ove je godine tradicionalno obilježen Dan Hrvatske obrtničke komore, spomen na održavanje obnoviteljske Skupštine 1. srpnja 1994. godine, kada su hrvatski obrtnici prvi put dobili svoj zakon – Zakon o obrtu, ali i svoju Komoru. Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil u svom je obraćanju čestitao dobitnicima te zahvalio hrvatskim obrtnicama i obrtnicima na hrabrosti, marljivosti i ljubavi s kojom pristupaju svojem poslu, na njihovom doprinosu očuvanju tradicije te doprinosu razvoju hrvatskog gospodarstva. Najprestižnije priznanje Hrvatske obrtničke komore – Statua "Zlatne ruke" s poveljom, koja se dodjeljuje kao
priznanje za dugogodišnji uspješan rad u obrtu i izniman doprinos razvoju hrvatskog obrtništva, ove je godine pripala petero hrvatskih obrtnica i obrtnika. Među laureatima ove vrijedne nagrade ovom se prigodom našao Miro Čaržavec, vlasnik obrta za završ-
ne radove, proizvodnju i trgovinu "Čaržavec" iz Velikog Trgovišća. Dodijeljena je i Plaketa "Zlatne ruke" s pisanim priznanjem koju su ove godine primili Anita i Josip Grofelnik, vlasnici obrta proizvodnje, trgovine, usluge i ugostiteljstva "Grofelnik" iz Pregrade.
Čestitku nagrađenima uputio je i župan Željko Kolar. - S velikim ponosom i radošću želim vam čestitati na visokom priznanju koje ste primili. Vaše "zlatne ruke" nisu samo simbol vašeg stručnog umijeća i vještina, već i simbol neumornog rada, inovacija i kreativnosti.
Kroz godine ste svojim talentom i trudom pridonijeli razvoju hrvatskog obrtništva, stvarajući ne samo iznimna djela, već i osnažujući gospodarstvo Krapinsko-zagorske županije i Republike Hrvatske. Vaša marljivost, stručnost i predanost su inspiracija svim obrtnicima i obrtnicama u Hrvatskoj. Vi ste primjer izvrsnosti i dokaz da se upornost i posvećenost uvijek isplate. Neka vas ovo priznanje dodatno motivira i potakne da nastavite svojim putem, ostavljajući trag koji će nadmašiti granice obrtništva i obogatiti našu zajednicu. Još jednom, iskrene čestitke za vaš izuzetan uspjeh. Hvala vam na svemu što ste dosad učinili za razvoj obrtništva na području Krapinsko- zagorske županije. S najboljim željama za buduće uspjehe i mnogo sreće u svim vašim budućim poduhvatima – rekao je Kolar. (zl)
Delegacija Hrvatskog nacionalnog vijeća iz Srbije bila je u radnom posjetu Krapinsko – zagorskoj županiji
'KZŽ razumije potrebe Hrvata u Srbiji'
Zamjenica župana Jasna Petek je istaknula kako prijateljstvo sa čelnicima Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji traje već nekoliko godina
U prvih šest mjeseci ove godine u zabočkom rodilištu rođeno je manje djece nego u istom razdoblju lani
U prvoj polovici godine u rodilištu OB Zabok rođeno je 365 mališana
U prvoj polovici 2022. rodilo se 406 novorođenčadi, a 2023. godine 365, odnosno 41 manje
HRVATSKO ZAGORJE - Prošle godine je u Krapinsko - zagorskoj županiji ukupno rođeno 425 djevojčica i 394 dječaka. Od 814 poroda rođeno je 819 djece, jer se u pet slučajeva radilo o blizancima. Od toga,
365
Krapinsko – zagorska županija prošlog je četvrtka u Poslovno – tehnološkom inkubatoru u Krapini ugostila delegaciju Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji. U Zagorju je boravila predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji Jasna Vojnić s delegacijom, a dočekali su ih krapinsko – zagorski župan Željko Kolar i njegova zamjenica Jasna Petek.
Edukativni program
Na početku radnog sastanka održana je konferencija za medije na kojoj je predstavljen razlog posjeta i radnog sastanka. Zamjenica župana Jasna Petek istaknula je kako prijateljstvo s čelnicima Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji traje već nekoliko godina, stoga je izrazila zadovoljstvo što će Krapinsko – zagorska županija prilikom ovog radnog posjeta imati priliku prenijeti im svoja iskustva tijekom proteklih deset godina, a vezano na EU fondove. – Pripremili smo jedan edukativni program kroz koji će svi koji su sudjelovali u pripremama i realizacijama projekata u pretpristupnim fondovima, a onda i kasnije, prenijeti ono najbolje i najvažnije, svoja iskustva našim prijateljima iz Srbije – rekla je Petek.
Podrška
Župan Željko Kolar čestitao je Hrvatskom nacionalnom vijeću na svemu što rade za opstojnost Hrvata u Srbiji i očuvanju identiteta, a koliko se na tome entuzijastično radi vidio je, kaže, prilikom nedavnog otvorenja Hrvatske kuće u Subotici. – Nažalost, nemaju
Petek: "Pripremili smo jedan edukativni program kroz koji će svi koji su sudjelovali u pripremama i realizacijama projekata u pretpristupnim fondovima, a onda i kasnije, prenijeti ono najbolje i najvažnije, svoja iskustva našim prijateljima iz Srbije"
podršku Republike Srbije i nemaju prava kao što ima srpska nacionalna manjina u Hrvatskoj. Naša je obaveza skrenuti pozornost na to te da državna politika, a nakon toga i regionalna, damo punu podršku tim ljudima, što mi i radimo – rekao je Kolar, dodavši kako je na Izvršnom odboru Zajednice županija donesena odluka da će se napraviti sporazum o suradnji s Hrvatskim nacionalnim vijećem u Srbiji i da će sve županije osigurati kroz proračun određena sred-
stva za programe i projekte koje provodi Vijeće, što će im dati mogućnost da iskažu svoje kapacitete i potencijale te da budu manje ovisni o sredstvima koja dobivaju iz proračuna Republike Srbije. Istaknuo je i kako je važan dijalog hrvatskih i srpskih predsjednika i premijera, kao i da će Srbija imati punu podršku kada krene europskih putem. – Obveza je naša da vodimo brigu o našoj nacionalnoj manjini i vjerujem da će institucije koje imamo biti pomoć u znanju i iskustvu da se Nacionalno vijeće dobro pripremi kada Srbija krene u pregovore, kao i u onom pretpristupnom dijelu financiranja projekata te da busu nakon ulaska u EU spremni povlačiti sredstva iz EU fondova – rekao je Kolar.
Spremnost za EU fondove
Na pozivu i suradnji Krapinsko – zagorskoj županiji zahvalila je predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji Jasna Vojnić. – Ovo je jedna od županija koja razumije potrebe Hrvata u Srbiji, koji su druga po veličini zajednica Hrvata izvan Hrvatske, nakon Bosne i Hercegovine. Nažalost, bez podrške i pomoći Hrvatske, naša opstojnost tamo je upitna. Tri stvari su nam potrebne da bi mogli opstati i razvijati se: financijska potpora, moralna potpora te ono što ćemo ovdje dobiti, a to je usavršavanje i kadrovsko snaženje i na tome smo zahvalni. Imamo puno kadrova, ideja, mladih ljudi otvorenih za učenje i možemo puno napraviti, samo nam je potrebno malo podrške. Sve ono što je Hrvatska prolazila prilikom ulaska u Europsku uniju, nadam se da će i nama prenijeti i da ćemo spremno dočekati i maksimalno iskoristiti sve potencijale – rekla je Vojnić.
rođeno je 179 dječaka i 186 djevojčica
u prvih šest mjeseci na Odjelu ginekologije i porodništva Opće bolnice Zabok i bolnice hrvatskih veterana bilo je 403 poroda, a rođeno je 406 novorođenčadi, 191 dječak i 215 djevojčica. Ove godine, u istom razdoblju, broj poroda ipak se malo smanjio. Kako doznajemo od dr.sc. Rajka Fureša, voditelja Odjela, u prvoj je polovici godine u zabočkoj je bolnici bilo 362 poroda, a na svijet je stiglo 365 novorođenčadi, od kojih 179 dječaka i 186 djevojčica. Kao i prošle godine u istom razdoblju, na svijet su došla tri blizanca. (sp)
Policija tijekom vikenda u Zagorju u prometnom je prekršaju 'ulovila' čak 122 vozača. Jedan je uhićen
S gotovo 3 promila alkohola u krvi autom sletio s ceste
HRVATSKO ZAGORJE - Na području koje sigurnosno pokriva Policijska uprava krapinsko-zagorska tijekom proteklog vikenda utvrđena su ukupno 122 prometna prekršaja od čega 32 prekršaja nepropisne brzine kretanja vozila, 17 prekršaja ne korištenja sigurnosnog pojasa u vozilu, 11 prekršaja upravljanja vozilom pod utjecajem alkohola, 7 prekršaja nekorištenja sigurnosnog pojasa i 55 ostalih prekršaja u prometu. Najveća očitana koncentracija alkohola u organizmu utvrđena u petak 7. srpnja 2023. godine, oko 19,30 sati, u Rakovcu Tomaševečkom, kod 41-godišnjeg vozača koji je osobnim automobilom zbog neprilagođene brzine sletio s kolnika, utvrđeno je kako je upravljao pod utjecajem alkohola u organizmu od 2,94 g/kg te je prilikom nesreće zadobio lakše tjelesne ozljede. 41-godišnjaku slijedi optužni prijedlog zbog počinjenih prekršaja iz čl. 51., i čl.199., Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Predložena je ukupna novčana kazna u iznosu od 1,700 eura, te zabrana upravljanja motornim vozilom "B" kategorije u trajanju od 3 mjeseca. Potom, najveća utvrđena nepropisna brzina kretanja vozila utvrđe-
na je u subotu 8. srpnja 2023. godine, na A2 kod Krapine od 128 km/h na dijelu ceste gdje je brzina prometnim znakom ograničena na 80 km/h. Vozaču je naplaćena novčana kazna.Policija je izdvojila i prekršaj u cestovnom prometu do kojeg je došlo u Zaboku, 10. srpnja oko 01 sati, gdje je zaustavljen 22-godišnji hrvatski državljanin koji je upravljao osobnim vozilom pod utjecajem alkohola od 2,10 promila. Vozaču je određeno zadržavanje i protiv njega slijedi podnošenje optužnog prijedloga zbog počinjenog prekršaja iz čl. 199., Zakona o sigurnosti prometa na cestama. (zl)
Od
novorođenčadi,
U Pregradskoj gradskoj vijećnici održana javna tribina pod nazivom 'Zajedničko planiranje proračuna za 2024. godinu.'
Grad Pregrada uključio je i građane u planiranje proračuna za iduću godinu i pozvao ih da dostave svoje prijedloge
Kako nam je objasnio Vešligaj, riječ je o intenciji za većom participacijom građana u kreiranju gradskog proračuna
Ivan Kovačić PREGRADAGrad Pregrada, u suradnji s Udrugom gradova, u gradskoj je vijećnici organizirao javnu tribinu pod nazivom 'Zajedničko planiranje proračuna za 2024. godinu.' Kako je pojasnio pregradski gradonačelnik Marko Vešligaj, ovom javnom tribinom Grad je pokušao svojim građanima približiti pojam proračuna i pozvati ih da svojim prijedlozima predlože Gradu Pregradi koje su akcije potrebne za kvalitetniji razvoj grada i poboljšanje kvalitete života građana.
Procedura
Kako nam je objasnio Vešligaj, riječ je o intenciji za većom participacijom građana u kreiranju gradskog proračuna. – To je prva javna tribina na koju su bili pozvani svi
tih prijedloga po pojedinim mjesnim odborima, onda se o tome može i glasati. Iako se tu prvenstveno misli na male komunalne akcije, nije nužno da to budu samo takvi prijedlozi. Mogu to biti i neke kreativne ideje, projekti i slično. Svaki prijedlog i svaka ideja je dobrodošla. Nakon što pregledamo i evaluiramo sve pristigle prijedloge, ponovo ćemo negdje u rujnu održati jednu novu javnu tribinu na kojoj ćemo sve to prezentirati javnosti, procijeniti troškove za svaku aktivnost, a onda i odlučiti koji će ići u realizaciju –pojasnio je Vešligaj.
Participacija građana
Kako je napomenuo, najveći doprinos očekuje od mjesnih odbora, koji nakon nedavno provedenih izbora sad imaju nove članove i vodstva. - Mi puno pažnje posvećujemo participaciji građana, to se posebno vidi
Vešligaj: "Mi puno pažnje posvećujemo participaciji građana, to se posebno vidi kroz naš odnos prema mjesnim odborima, gdje poštujemo njihove prioritete kod ulaganja u pojedinim mjesnim odborima"
građani. Dakako, tu su i mjesni odbori od kojih očekujemo najviše ideja, no, participacija nije ograničena samo na mjesne odbore. Svoje prijedloge, naime, mogu uputiti i organizacije civilnog društva, razne institucije, ali i sami građani. Nakon toga, ukoliko bude više različi-
kroz naš odnos prema mjesnim odborima, gdje poštujemo njihove prioritete kod ulaganja u pojedinim mjesnim odborima. Nakon toga, svaki mjesni odbor ima svoja sredstva koja su osigurana u proračunu, a kojim oni samostalno raspolažu. Isto tako imaju na raspolaganju i
1300 eura za male komunalne akcije, a eto, ove godine pridružili smo se tom projektu Udruge gradova koji se provodi na razini Hrvatske i u kojem sudjeluje za sada oko desetak, petnaestak hrvatskih gradova. Dakle, radi se o zajedničkom planiranju proračuna prilikom čega svaki građanin može predložiti neke svoje projekte, ideje i aktivnosti. Nakon toga, ako ti njihovi prijedlozi prođu potrebnu proceduru, ti njihovi projekti, ideje i aktivnosti mogu postati sastavni dio proračuna za 2024. godinu – dodatno je pojasnio Vešligaj.
Vrste prijedloga
Dakle, u Pregradi sada svaki građanin može predlagati potrebe za uređenjem gradskog i svih okolnih naselja, odnosno iznijeti svoje prijedloge malih komunalnih akcija za koje bi želio da se realiziraju na području grada Pregrade kao što su: uređenje javnih zelenih površina, pješačkih staza, trgova i pješačkih zona, postavljanje zaštitnih ograda i branika, ogradnih zidića, uređenje dječjih igrališta, postavljanje sprava za rekreaciju odraslih, koševa, golova, postavljanje klupa, koševa za smeće, prometnih znakova, semafora, treptača, putokaza, naziva ulica, autobusnih čekaonica, sanacija divljih deponija, uređenje nerazvrstanih cesta, parkirališta, nogostupa, iscrtava-
Runtić: "Grad Pregrada osigurat će iznos od 50.000 eura kojim građani mogu izravno odlučivati na koji način će se potrošiti, naravno da postoje određena pravila, nadležnost Grada, zakonska kao i financijska ograničenja i slično"
nje oznaka na kolniku - pješačkih prijelaza, zaustavnih crta, razdjelnih linija, strelica, STOP, ŠKOLA i sličnih natpisa, održavanje i postavljanje javne rasvjete na prometnicama i javnim površinama, itd.
Pedeset tisuća eura
Inače, na samoj tribini koja je nedavno održana, bio je i predstavnik Udruge gradova Dario Runtić, koji se također obratio predstavnicima mjesnih odbora i prisutnim građanima. - Grad Pregrada osigurat će iznos od 50.000 eura kojim građani mogu izravno odlučivati na koji način će se potrošiti, naravno da postoje određena
pravila, nadležnost grada, zakonska kao i financijska ograničenja i slično. Ono što građani u ovom trenutku mogu je u sljedećih 45 dana predložiti što misle da treba u njihovim ulicama, mjesnim odborima, općenito na području grada. Nakon toga će gradska uprava analizirati prijedloge koji su pristigli i na jesenskoj tribini ih predstaviti, a građani će biti ti koji će od predstavljenih projekata izabrati što će se raditi - rekao je Runtić.
Rok za dostavu
Inače, gradonačelnik Vešligaj nas je podsjetio kako Grad Pregrada u jednom obliku već od ranije ima participativan proračun. - Mi već od ranije imamo vrlo dobru prasku, što se tiče te participacije, budući da radimo participativni proračun za mlade, zajedno s LAG-om Zagorje – Sutla, koji je nositelj čitavog projekta. I s tim participativni proračunom za mlade smo krenuli prvi u Hrvatskoj, mi, Zabok i Klanjec. Nakon toga se to proši-
rilo i na sve jedinice lokalne samouprave unutar LAG-a. Sad to ima i Krapinsko – zagorska županija, a sad o tome razmišljaju i neki drugi gradovi u Hrvatskoj. Dakle, to je jedna inicijativa koja je potekla odavde. Radimo to već četiri godine, na način da mladi predlažu, a potom sami međusobno biraju koji će projekt biti realiziran. I drago mi je da sam to mogao predstaviti i na europskoj razini s obzirom na to da sad Europska unija, odnosno, Europski odbor regija sada dosta ide na to da se potiče participacija i da građani sudjeluju u procesima odlučivanja – rekao je Vešligaj te pozvao sve građane da se odazovu ovom projektu te da do 16. kolovoza dostave obrazac s prijedlogom projekata (obrazac se može preuzeti na web stranici Grada ili osobno u gradskoj upravi) osobno u gradsku upravu, poštom na adresu Grad Pregrada, Josipa Karla Tuškana 2, 49218 Pregrada ili mailom na grad@pregrada.hr.
Otkrivena spomen - ploča Janku Vranyczanyju Dobrinoviću, Zmaju od Bedekovčine Gornje
te buduće generacije
BEDEKOVČINA - U Dvorcu Bedekovčina Gornja otkrivena je spomenploča barunu Janku Vranyczanyju Dobrinoviću, hrvatskom velikanu, diplomatu i političaru rodom iz Bedekovčine. Spomen-ploču postavila je još 2020. godine Družba "Braća Hrvatskog Zmaja", no svečanost otkrivanja zbog pandemije koronavirusa upriličena je u četvrtak, 6. srpnja 2023. Događanju je bio nazočan župan Željko Kolar, koji je zajedno s načelnikom Općine Bedekovčina Darkom Banom te zmajem obnoviteljem, zmajem velikotaborskim II. Milovanom Petkovićem i zmajem
na razmišljanje o velikim ličnostima'
obnoviteljem vlč. Josipom Komorčecom otkrio spomen-ploču. - Imao sam privilegiju da osobno upoznam gospodina Janka Vranyczanyja Dobrinovića i to u kabinetu tadašnjeg premijera Ivice Račana kada je bio kod njega na konzultacijama oko podnošenja zahtjeva za ulazak Hrvatske u punopravno članstvo u Europsku uniju. Sama povijest njegove obitelji i sve ono što je prošao kroz 2. svjetski rat i nakon rata, a pogotovo dio vezan uz diplomaciju i vrijeme stvaranja samostalne i neovisne Hrvatske, sve je to od izuzetne važnosti i značaja. Vlade su se mije-
Družba Braća Hrvatskog Zmaja ima u svojim zmajskim statutima da brine o kulturnoj baštini, o povijesnim ličnostima, o hrvatskom narodu, pjesnicima i da upravo takvim ljudima koji su zadužili domovinu oda počast i podiže spomen-ploče
njale, ali on je i dalje ostao savjetnik ključnim ljudima koji su obnašali najviše funkcije u Republici Hrvatskoj - rekao je župan Kolar. Janko Vranyczany Dobrinović rođen je upravo u Dvorcu Bedekovčina Gor-
nja, 27. svibnja 1920. godine. Ovdje je proveo svoje djetinjstvo gdje je odrastao i završio pučku, odnosno osnovnu školu. - Družba Braća Hrvatskog Zmaja ima u svojim zmajskim statutima da brine o kulturnoj
Hrvatska poštanska banka otvorila je svoj prvi centar u Zaboku!
Svim sadašnjim i budućim klijentima želimo dobrodošlicu na adresi Zivtov trg 11 od 3. srpnja u prostoru nekadašnje Nove hrvatske banke.
Pred nama je promjena na bolje!
baštini, o povijesnim ličnostima, o hrvatskom narodu, pjesnicima i da upravo takvim ljudima koji su zadužili domovinu oda počast i podiže spomen-ploče - rekao je pročelnik Zmajskog stola u Krapini Darko Varga. Bedekovčanski načelnik Darko Ban naglasio je kako će ova spomen-ploča služiti kao podsjetnik te buduće generacije potaknuti na razmišljanje o velikim ličnostima koje su doprinijele razvoju Bedekovčine. S obzirom da u dvorcu djeluje Centar za pružanje usluga u zajednici 'Zagorje', prisutne je pozdravila ravnateljica centra Tamara Kotarski. (zl)
'Ova spomen - ploča služit će kao podsjetnik
potaknuti
Grad Zlatar će dobiti još jedan, područni vrtić, s obzirom na nedostatne kapacitete matičnog vrtića
Grad Zlatar kupuje zemljište za izgradnju područnog dječjeg vrtića
Prema natječaju ministarstva, Grad Zlatar ima pravo na gradnju vrtića kapaciteta za još 120 djece
Sabina Pušec ZLATARGrad Zlatar će dobiti još jedan, područni vrtić, s obzirom na nedostatne kapacitete matičnog vrtića. Naime, u četvrtak je održana, po hitnom postupku, sjednica
Gradskog vijeća Zlatara na kojoj je odlučeno da se ide u kupnju zemljišta za izgradnju područnog dječjeg vrtića s kuhinjom.
U Sajmišnoj ulici
Kako je pojasnila gradonačelnica
Zlatara Jasenka Auguštan – Pentek, ovih je dana Ministarstvo znanosti i obrazovanja raspisalo natječaj na kojem se mogu dobiti sredstva za takve projekte te je u par dana trebalo pronaći pogodno zemljište, a odluka Vijeća je potrebna da bi se dalje išlo u postupak kupnje i prijave na natječaj. Prema tom natječaju, Grad Zlatar ima pravo na gradnju vrtića kapaciteta za još 120 djece. – Kod ovogodišnjih prijava za vrtić, uvidjeli smo da naš vrtić više neće biti dovoljan. – Imali smo 108 prijavljenih, a samo 19 slobodnih mjesta za upis. Iako iduće godine idemo u širenje postojećeg vrtića, na prošlom Vijeću smo tražili hitno neko rešenje, od kojeg nismo odustali i postupku je rješavanja, a to je uređenje dvije prostorije i dnevnog boravka u Pastoralnom centru. No to je samo 50 – ak mjesta i sigurno nije rješenje koje dugoročno može zadovoljiti potrebe grada Zlatara. Novi područni vrtić imao bi tri jasličke i četiri starije odgojne skupine. Bit će opremljen kuhinjom, odnosno imat će sve elemente vrtića, samo se neće 'duplati' ravnatelj, stručni suradnici, administrativni odjel - kaže gradonačelnica. Zemlji-
Vrtić će imati tri jasličke i četiri starije odgojne skupine. Bit će opremljen kuhinjom, odnosno imat će sve elemente vrtića, samo se neće 'duplati' ravnatelj, stručni suradnici, administrativni odjel
šte se nalazi u Sajmišnoj ulici, na izlazu iz Zlatara, iza mosta za Bajzeke. Parcela koja se kupuje ima 4082 četvorna metra. Prema Vještačkom nalazu – procjembenom elaboratu od 04.07.2023. utvrđena je prosječna jedinična cijena za 1 m² građevinskog zemljišta od 15,62
EUR i prosječna cijena poljoprivrednog zemljišta od 0,76 EUR. Tržišna vrijednost nekretnine oznake čkbr. 1250/9 k.o. Martinci Zlatarski koja se kupuje iznosi ukupno 27.369,00 EUR (dio građevinskog zemljišta od 1633m² - 25.507,46 EUR i dio poljoprivrednog zemljišta od 2449m² - 1861,24 EUR). Pogodno zemljište Gradonačelnica dodaje da se čitavo vrijeme nastoji da ne 'živi' samo uži centar Zlatara. – Zato smo uredili park, dječja igrališta, krenuli su radovi na tržnici, a sada će i područni vrtić tome doprinijeti. Zahvaljujem svim vijećnicama i vijećnicima što su poduprli ovu odluku i stavili na prvo mjesto interese grada i njegovih stanovnika – zahvalila je Jasenka Auguštan – Pentek. Vijećnik Davor Kljak pitao je na sjednici da li je možda ovo bila prila da se područni vrtić stavi u neko od drugih naselja. – Grad smatra da treba dodavati dodatne sadržaje u sva naselja. Pri tome ne mislim na infrastrukturu, ceste, rasvjetu, za koje je normal-
I ove godine Ljetna škola informatike
Održat će se od 21. do 25. kolovoza na više lokacija
Kod ovogodišnjih prijava za vrtić, uvidjeli smo da naš vrtić više neće biti dovoljan. Imali smo 108 prijavljenih, a samo 19 slobodnih mjesta za upis
no da ih u današnje vrijeme imaju sva naselja. Stoga smo uredili park i dječje igralište u Belcu, reciklažno dvorište smjestili u Batinu, a sada ide i natječaj za opremanje Multimedijalnog centra u Belcu. No, što se vrtića tiče, na ovom zemljištu imamo svu potrebnu infrastrukturu, a osim toga, roditeljima je praktičnije da je vrtić u Zlataru, jer svi oni na posao putuju u Zlatar, prema Zlataru ili kroz Zlatar dalje prema Zaboku i Zagrebu. Također, do te parcele imamo i nogostup, što je pogodno za one koji ne prometuju automobilima, a osim toga, radi se o ravnom zemljištu, dovoljno velikom građevinski za takvu vrtu objekta, što nije slučaj s gradskim zemljištem na granici Gornje Batine i Belca. No, za to sam zemljište
predložila vijećnicima da razmisle i ako dobe dobru ideju, da dođu i da nešto u budućnosti izgradimo na tom našem zemljištu – rekla je gradonačelnica. Na sjednici je donesena i 3. izmjena i dopuna Plana nabave za 2023. godinu. Promijenilo se nekoliko stvari. – Omaškom smo stavili da će se provesti javna nabava za asfaltiranje nerazvrstane ceste, a iznos je za javnu nabavu. Radi se o cesti Steklari – Kljaki u naselju Repono, koja je prioritet jer su tamo obiteljske kuće. Zatim EU natječaj za 3.2.1. za popodnevni boravak, za koji smo dobili sredstva no trebalo je uvrstiti izobrazne aktivnosti, a tu je i uređenje Multimedijalnog centra, gdje je sve bilo razdijeljeno na građevinske radove, a ide i opremanje – kaže gradonačelnica.
KRAPINA - Za potrebe izvođenja građevinskih radova rekonstrukcije prometnice od 11. do 14. srpnja ove godine za sav promet biti zatvorena dionica glavne nerazvrstane ceste u naselju Trški Vrh oznake NC 1.4.: Krapina (D1) – Trški Vrh – A.G. Grada Krapina u duljini od oko 200 m (dionica između stambenih objekta sa adresama Trški Vrh 52 i Trški Vrh 63). Iz Grada Krapine građane mole za strpljenje i razumijevanje. (zl)
KRAPINA - Krapinski informatički klub KRIK organizira "Ljetnu školu informatike" koja će se održati od 21. do 25. kolovoza na više lokacija. Osim u obje krapinske OŠ i Veleučilištu Hrvatsko zagorje Krapina, radionice će biti i u Srednjoj školi Zlatar te OŠ Sveti Križ Začretje i Brestovec Orehovički. Informatičke radionice za osnovnoškolce, srednjoškolce i
studente, ali i za nastavnike, održavat će se u prvom krugu od 21. do 23. kolovoza te u drugom 24. i 25. kolovoza. Predviđene su razne teme, poput 3D dizajna, robotike, igara, web stranica, hardvera. Tako će se npr. u zlatarskoj SŠ 21. kolovoza održati radionice početne i napredne robotike te obrade slika, fotomontaže i retuširanja. Radionice su besplatne, a oni
koji se istaknu dobit će pohvale i nagrade. Točan raspored radionica i prijavnice dostupni su na web stranici Krapinskog informatičkog kluba KRIK. Podršku i
potporu "Ljetnoj školi informatike" dali su Grad Krapina, Hrvatski savez informatičara, Krapinsko-zagorska županija i Zajednica tehničke kulture KZŽ. (zl)
Za sav promet zatvara se dionica ceste na krapinskom području
Treći ciklus
darivanja
krvi GDCK Krapina
KRAPINA - Gradsko društvo Crvenog križa Krapina i Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu iz Zagreba provest će od 10. do 17. srpnja 2023. godine treći ciklus dobrovoljnog davanja krvi u 2023. godini. Na adrese dobrovoljnih davatelja krvi poslani su pozivi za akcije, a svi
koji se žele uključiti krv mogu dati u POU Krapina 10. srpnja od 14 do 18.30 sati, 11. srpnja od 12 do 18. 30 sati, 12. srpnja od 9 do 15 sati te 13. srpnja od 10 do 17 sati, zatim 14. srpnja u Zagorki u Đurmancu od 9 do 15.30 sati i 14. srpnja u POU Krapina od 9 do 15 sati. (zl)
Veleposlanik Republike Kosovo Martin
Berishaj u posjetu Gradu Krapini
'Krapina je sredina koja bi mogla svoje dobre prakse ponuditi našim gradovima i općinama, posebno u školstvu i industriji'
Asfaltiranje u Zlatar Bistrici
ZLATAR BISTRICA – Prošlog su tjedna izvedeni radovi asfaltiranja dijela ulice na spoju Donje brestovečke ulice i Ulice Stjepana Radića u Zlatar Bistrici. Izvođač radova bio je Strojni iskop-transport "Zajec". Radove je obišla i općinska načelnica Vesna Mikulec. (zl)
ZBOG VREMENSKIH NEPRILIKA Odgađa se županijsko natjecanje orača
Novi termin planira se za 22. srpnja
ZLATAR BISTRICA - Natjecanje orača Krapinsko - zagorske županije tradicionalno daje najbolje državne i svjetske natjecatelje čija se vještina temelji na tradiciji, marljivosti i spretnosti zagorskih poljoprivrednica i poljoprivrednika. Stoga i ove godine Krapinsko-zagorska županija, Udruga natjecatelja u oranju Krapinsko-zagorske županije i Ministarstvo poljoprivredu organiziraju 18.
Natjecanje orača Krapinsko-zagorske županije. Trebalo se održati ove subote, 8. srpnja, no zbog vremenskih neprilika, natjecanje se odgađa.
Naime, kako kažu u Općini Zlatar Bistrica, parcela na kojoj se planira održati natjecanje je pod vodom i nije realno da se adekvatno provede natjecanje i ocjenjivanje. Novi termin održavanja natjecanja orača
KZŽ planira se za 22. srpnja 2023. (sp)
KRAPINA - U posjet Krapini u srijedu je stigao veleposlanik Republike Kosovo Martin Berishaj u pratnji saborske zastupnice Ermine Lekaj Prljaskaj.
Mogućnost za suradnju
Gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović izuzetno je zadovoljan posjetom i radnim sastankom. - Drago mi je da sam imao prilike predstaviti naš grad koji ove godine slavi 830. obljetnicu, ali isto tako potencijale našeg grada što se tiče gospodarstva, obrazovanja i drugih segmenata života. Nadamo se da će se naći mogućnost za suradnju između grada Krapine i nekog grada iz Kosova. Mi imamo određena iskustva povodom ulaska u Europsku uniju i apliciranja na fondove, pa bismo vrlo rado podijelili ta iskustva s našim prijateljima iz Republike Kosovo koja je jedna mlada demokracija i pred kojima je svijetla budućnost – rekao je Gregurović.
Antropologija
'Naša ideja je da bi s Gradom Krapinom napravili intenzivniju komunikaciju u školstvu, obzirom da imate srednju školu vezano za mehatroniku'
Veleposlanik Republike Kosovo
Martin Berishaj čuo je za Krapinu još kao dijete pa mu je iznimno drago što je napokon uspio doći. -
Još u školi smo učili o gradu Krapini i Muzeju krapinskih neandertalaca o kojem znam jako puno, obzirom da sam se bavio antropologijom, no međutim nikad ga nisam uspio posjetiti, stoga me iznimno veseli obilazak muzeja. Nas u Republici Kosovo zanima povezivanje u državno političko partner-
stvo, zatim gospodarski, i uvijek se šalim da želimo imati sve svjetske tvrtke na Kosovu ravnopravne, no hrvatske malo ravnopravnije. Naša ideja je da bi s Gradom Krapinom napravili intenzivniju komunikaciju u školstvu, obzirom da imate srednju školu vezano za mehatroniku. Krapina je sredina koja bi mogla svoje dobre prakse ponuditi našim gradovima i općinama posebno u školstvu i industriji - istaknuo je veleposlanik. U gostima je bila i saborska zastupnica Ermina Lekaj Prljaskaj.S obzirom da dolazim iz Kosova, ideja je da spajam lokalne jedinice iz Kosova i Hrvatske. U Krapini konkretno imamo Albance koji njeguju obrt godinama i znam da su radišni i marljivi ljudi koji su se integrirali u društvo i koji svojim poslom dokazuju da su građani ne samo Krapine nego i Hrvatske. Cilj je da se nastavi suradnja između Republike Kosovo i Republike Hrvatske – rekla je saborska zastupnica. (Mario Krog)
Općini Bedekovčina odobreno 25.000 eura za asfaltiranje nerazvrstane ceste
BEDEKOVČINA - Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU odobrilo je Općini Bedekovčina 25.000 eura za asfaltiranje nerazvrstane ceste BD2-001 (D24-Naselje Sovinjak-Severi-Kotarice).
Navedena nerazvrstana cesta je ukupne duljine 3,75 km od čega je
oko 400 metara neasfaltirano što predstavlja poteškoće prilikom odvijanja cestovnog prometa za lokalno stanovništvo. Obzirom da se radi o cesti koje predstavlja važan prometni pravac za lokalno stanovništvo, kao i jedini pristup do određenih kuća, nužno
je asfaltirati dionicu koja nije asfaltirana kako bi se kroz povećanje dostupnosti komunalne infrastrukture pomoglo održivom razvoju lokalne zajednice na području Općine Bedekovčina. Procijenjena vrijednost projekta je 66.000 eura. (zl)
Grad Oroslavje pred sobom ima još jedan kapitalni projekt
Ishođena je građevinska dozvola, Grad prijavio na fond izgradnju reciklažnog dvorišta u Kanjiži
Sveukupna
OROSLAVJE - Grad Oroslavje na natječaj iz fonda Nacionalnog plana oporavka i otpornosti prijavio je projekt izgradnje reciklažnog dvorišta. Podsjetimo, reciklažno dvorište već je par godina točka prijepora među oroslavskim vijećnicima, a na dnevnom se redu nalazilo nekoliko puta. Naime, Grad je imao dva idejna rješenja za reciklažno dvorište, jedno iz 2018. godine, a drugo iz 2020. godine, no niti za jedno nije bila ishođena građevinska dozvola. Prvi projekt podrazumijevao je reciklažno dvorište na 2 tisuće kvadrata i zapošljavanje dvoje osobe, dok je Grad kasnije kupio ostatak zemljišta u Stubičkoj Slatini te je naručeno novo idejno rješenje, koje je predviđalo reciklažno dvorište s deponijem za građevinski otpad, čak 15 zaposlenih te spavaćim sobama. Obzirom da niti jedno idejno rješenje nije bilo sprovedeno do kraja i nije izrađen glavni projekt te ishođena građevinska dozvola, Oroslavje do dan danas reciklažnog dvorišta ne-
Gradonačelnik
Viktor Šimunić
ističe kako je nova lokacija
kvalitetnija, jer
će biti bliža i pristupačnija
svim građanima
Oroslavja
ma. Između ostalog, nova gradska vlast smatrala je i kako prvotna lokacija, u Stubičkoj Slatini, nije bila dobra, obzirom da se nalazi uz 'Staru zagorsku' te je nesigurno samo skretanje s ceste za reciklažno dvorište. Stoga se krenulo u izradu novog projekta, i to na novoj lokaciji, ispod kurije Kanjiža. Neki se gradski vijećnici nisu slagali s novom lokacijom, a bilo je i prijedloga da se Oroslavje priključi reciklažnom dvorištu u Stubičkim Toplicama. Prema novom projektu, reciklažno dvorište nalazit će se u Kanjiži. Gradonačelnik Viktor Šimunić ističe kako je nova lokacija kvalitetnija, jer će biti bliža i pristupačnija svim građanima Oroslavja. Sveukupna vrijednost prijavljenog projekta je je 391.800,59 eura, odnosno 2.952.021,54 kuna. - Fala cijelom timu na suradnji, fala Zagorskoj razvojnoj agenciji na stručnoj podršci! Držite fige da prođemo s još jednim kapitalnim projektom! –kaže gradonačelnik Viktor Šimunić. (jk)
Predajte zahtjeve
Općina Kumrovec kreće u izmjenu prostornog plana
KUMROVEC - Općina Kumrovec obavještava svoje mještane, kao i ostale zainteresirane, o pokretanju postupka izrade i donošenja izmjena i dopuna prostornog plana. Slijedom toga, tijekom srpnja zaprimat će se prijedlozi za izmjenama. Podnesci fizičkih ili pravnih oso-
ba koji se odnose na promjenu planske namjene određene katastarske čestice, evidentirat će se te će se utvrditi njihova osnovanost. Svoje prijedloge možete podnijeti Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Kumrovec, putem e-maila ili poštom, najkasnije do 4. kolovoza. (zl)
Gradonačelnik održao prijem za novorođene
Jednu obitelj razveselila je već šesta beba!
KLANJEC - Gradonačelnik Klanjca
Zlatko Brlek održao je prijem za roditelje i njihove bebe, rođene u prvoj polovici ove godine. Uz gradonačelnika, dočekala ih je i ravnateljica klanječke Gradske knjižnice Adrijana Čelec. Uz čestitke, roditelji su primili i financijsku potporu grada koja iznosi 265,45 eura za prvo dijete, 398,17 eura za drugo, 530,89 eura za treće, a za svako slijedeće dijete potpora se povećava za 132,72 eura. Treba istaknuti i da je jednu obitelj razveselila već šesta beba.Prvi ovogodišnji prijem za roditelje tek sedam novorođenih malih Klanjčanki i Klanjčana nije osobito
ohrabrujući, ali smiješi se puno bolja druga polovica godine pa dobro zdravlje i što lakše ove vruće ljetne mjesece želimo svim našim klanječkim trudnicama. I tatama, naravno, kažu iz Grada Klanjca. Prilikom prijema, gradonačelnik je upoznao roditelje s programima kojima Grad Klanjec nastoji poboljšati kvalitetu života mladih roditelja i najmlađih sugrađana. Ujedno ih je pozvao da aktivno promišljaju što im je potrebno za kvalitetan život u gradu i sretno i zadovoljno odrastanje njihove djece te da svaku svoju ideju, prijedlog pa i kritiku otvoreno podijele s njim i drugim gradskim čel-
nicima, u svrhu stvaranja što boljih uvjeta za najmlađe stanovnike. Ravnateljica Gradske knjižnice pozvala je roditelje naših malih sugrađana da što više koriste trogodišnje besplatno članstvo u knjižnici koje se i dosada pokazalo kao pun pogodak, a najavila je i da će se, nakon što se Gradska knjižnica uskoro vrati u svoj obnovljeni prostor na Trgu Antuna Mihanovića, organizirati daleko veći broj aktivnosti za najmlađe, ali i njihove roditelje. Novorođeni u prvoj polovici ove godine su: Ema Šimunčić, Mateo Somek, Amari Ibanuš, Petra Trupec, Katja Šarlog Kroflin, Mia Kovačec i Ian Cingulin. (zl)
Kad se izgradi, novi most će biti proširen, uz nogostup
DONJA STUBICA - Nakon gotovo
četiri mjeseca, konačno je prošle subote za promet otvoren most u Vukšincu u Donjoj Stubici. Radovi na starom, dotrajalom i uskom mostu započeli su 13. ožujka, a most je za
vrijeme radova bio zatvoren za promet, dok su stanovnici koristili okolne pravce. Iako radovi još nisu u potpunosti završeni, most je od danas otvoren za promet, što će biti regulirano postavljenim semaforima. (jk)
Lijepe vijesti za Zlatar
ZLATAR - Prekrasna vijest za naš grad – objavila je gradonačelnica Zlatara Jasenka Auguštan – Pentek. Naime, Grad Zlatar je prošao na natječaju i iz programa Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa RH za sanaciju potencijalno opasnih mjesta, koji provodi MUP, odobreno mu je 83 tisuće eura za izgradnju nogostupa u Varaždinskoj ulici, a ukupna investicija je 285.365 eura. Također, Grad je bio uspješan na još jednom natječaju, Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, pa mu je odobreno 40 tisuća eura za uređenje parkirališta iza upravne zgrade Grada. Ukupna investicija procijenjena je na 194.717,43 eura. (zl)
Radovi i dalje traju, no uz semafore će se voziti jednim trakom novog mosta
Krapinsko-
zagorskoj županiji ponovno najviša ocjena za proračunsku transparentnost
ZAGREB - Institut za javne financije predstavio je u srijedu 5. srpnja 2023. rezultate sveobuhvatnog istraživanja transparentnosti proračuna županija, gradova i općina. Krapinskozagorska županija i ove je godine dobila peticu za transparentnost i jedna je od rijetkih jedinica koja je u svim dosadašnjim ciklusima osvojila maksimalni broj bodova. Predstavljanju rezultata istraživanja u Kući Europe u Zagrebu bila je nazočna zamjenica župana Jasna Petek, koja je istaknula kako proračunska transparentnost omogućuje kontrolu prikupljanja i trošenja javnog novca. "Krapinsko-zagorska županija odlikaš je od samih početaka. Bili smo transparentni i dok još to nije bila zakonska obveza jer nam je važno da odgovorno raspolažemo sredstvima u proračunu i da građani znaju na što se troši javni novac",
istaknula je zamjenica župana Jasna Petek. Cilj istraživanja je utvrditi objavljuju li sve županije, gradovi i općine svake godine ključne proračunske dokumente na svojim mrežnim stranicama koji su temeljni korak prema potpunijoj transparentnosti i participaciji građana, odnosno neophodan preduvjet za educiranje građana i njihovo uključivanje u lokalne proračunske procese. Ovim je istraživanjem obuhvaćeno svih 576 lokalnih proračuna u Republici Hrvatskoj. Otvorenost je mjerena brojem objavljenih proračunskih dokumenata na službenim internetskim stranicama lokalnih i regionalnih jedinica u razdoblju od studenog 2022. do travnja 2023., a to su godišnje izvršenje proračuna za 2021., polugodišnje izvršenje proračuna za 2022. te prijedlog proračuna, izglasani proračun i proračun za građane za 2023. godinu. (zl)
Potpisivanjem ugovora ostvaren je važan korak prema ostvarenju sportskog projekta
Započinje izgradnja teniskog igrališta
LOBOR - Općina Lobor posvećena je razvoju sportskih terena kako bi omogućila mještanima bavljenje rekreativnim sportom u različitim sportskim aktivnostima. Upravo zato, Općina započinje s izgradnjom teniskog igrališta na području Vojnovca. Potpisivanjem ugovora ostvaren je važan korak prema ostvarenju ovog sportskog projekta.
Sportski teren
Projekt izgradnje teniskog igrališta sufinanciran je od strane LAG-a Zeleni brijegi, a prijava za sufinanciranje također je podnesena i Upravi za sport u sklopu Ministarstva turizma i sporta. Ostala sredstva osigurana su iz proračuna Općine Lobor, a ukupna vrijednost radova iznosi 146.704,95 eura. Ovaj projekt obuhvaća i uređenje sportskog terena u Mjesnom odboru Vojnovec, na kojem će se izgraditi teni-
sko igralište te na kojem je već izgrađeno dječje igralište i staza za rolanje. Ovaj cjeloviti projekt financiran je od strane Ministarstva regionalnog razvoja. Načelnica Općine Lobor Ljubica Jembrih istaknula je kako je Općina odlučna u svojoj namjeri osigurati adekvatne sportske terene koji će omogućiti raznolike sportske discipline i aktivnosti u svakom mjesnom odboru.
Poticajno okruženje
- U svakom mjesnom odboru težimo izgradnji sportskih terena koji će biti dostupni i prilagođeni svim stanovnicima. Želimo stvoriti poticajno okruženje za rekreativne aktivnosti, od nogometa i košarke
do tenisa i atletike. Želimo da naši mještani imaju mogućnost baviti se sportom bez obzira na dob ili vještine - rekla je Jembrih. Općina Lobor surađuje s relevantnim partnerima i institucijama kako bi osigurala kvalitetnu izgradnju sportskih terena pa je tako izvođač radova teniskog igrališta tvrtka Kabel Mont d.o.o, dok je za stručni nadzor nad izgradnjom odgovorna tvrtka Jaming d.o.o. Investicija je to koja će doprinijeti promociji Općine Lobor kao mjesta koje njeguje sport, zdravlje i dobrobit svojih stanovnika te će u konačnici unaprijediti kvalitetu života i stvoriti atraktivnu i dinamičnu lokalnu zajednicu. (zl)
Tuheljski vatrogasni mališani
TUHELJ - DVD Tuhelj ove je godine odlučio nagraditi roditelje novorođene djece svojih članova. Izaslanstvo tuheljskog DVD-a na čelu s predsjednikom Tomislavom Tramišakom darivalo je mališane prigodnim poklon paketom s vatrogasnim motivima. Sudeći prema osmijesima radosnih beba, nema straha za budućnost vatrogastva na tuheljskom području. (Davor Žažar)
'Želimo stvoriti poticajno okruženje za rekreativne aktivnosti, od nogometa i košarke do tenisa i atletike'
Dr. Rajović: 'Posao djeteta je hodanje. Moramo to roditeljima danas objasniti'
RADOBOJ - U organizaciji Društva Naša djeca Radoboj i Nikola Tesla Centar (NTC) te uz potporu Općine Radoboj u Radoboju je i ove godine organiziran NTC kamp u prirodi.
Učenje kroz igru i istraživanje
Ovom kampu potporu je dala i Krapinsko-zagorska županija koja je i sufinancirala boravak djece u Kampu, a osim Županije, boravak djece u kampu sufinancirali su i gradovi i općine za djecu sa svojeg područja. Provedbi kampa za darovite učenike pomogle su i osnovne škole koje su predložile darovite učenike koji su željeli sudjelovati u kampu. U ovom kampu sudjelovalo je 32 učenika trećih i četvrtih razreda iz 12 gradova i općina. Iako su prvotno planirana dva kampa, zbog velike zainteresiranosti djece organizatori su odlučili provesti još jedan NTC kamp. NTC kamp se inače održava u novoizgrađenom Planinarskom domu u Radoboju. U drugom kampu, nacionalnom, sudjelovalo je 39 učenika iz cijele Hrvatske, a održat će se još jedan, iddućeg tjedna, u kojem će sudjelovati 41 učenik. U radu NTC kampa za darovite primjenjivao se NTC sustav učenja autora dr. Ranka Rajovića, dugogodišnjeg člana Odbora svjetske MENSE za rad s darovitom djecom i suradnika UNICEF-a za rani razvoj djece. NTC program se uspješno primjenjuje u 18 država Europe, jedna od njih je i Hrvatska, a Radoboj je jedino mjesto u Hrvatskoj u kojem NTC kamp provodi. Svojim prepoznatljivim programom, autor NTC programa dr. Ranko Rajović i predavači NTC tima, omogućavaju djeci učenje kroz
igru i istraživanje. Cilj ovog programa je poticati kod djece razvoj vještina, znanja i emocija koje se u svakodnevnom životnom ritmu usporeno razvijaju ili sasvim zapostavljaju, a NTC tim je vrlo senzibilan za potrebe darovite djece koja u našem školskom sustavu ne dobivaju mnogo pažnje i potpore. Program NTC učenja je sastavljen iz različitih aktivnosti i igri za djecu, koje se temelje na saznanjima o razvoju i radu mozga i koje, kako mnoga istraživanja pokazuju, imaju pozitivan efekt na razvoj mozga u periodu kada je to najvažnije. U utorak je održan i NTC Open Day, na kojem su sudjelovali i učitelji i učiteljice iz naše županije i drugih dijelova Hrvatske, kako bi se upoznali s ovim načinom rada.
'Najveća avantura'
Načelnik Radoboja AnđelkoTopolovec rekao je kako Općina Radoboj već dugi niz godina pokušava biti ugodno mjesto za život. - Općina smo prijatelj djece i ponosimo se time, a sav naš trud prepoznat je i od Centra Nikola Tesla i od Županije, pa već dvije godine za redom tu imamo kampove. Generalno, uvijek se osjećam ponosan zbog stvari koje se događaju u Radoboju i ljudi koji sve to odrađuju, svaki put kada imamo kampove s djecom je pozitivna energija koja pršti u Radoboju. Ove godine puna su tri kampa, razmišljali smo i o četvrtom. Nadam se da će iduće godine biti još bar dva kampa više – rekao je načelnik. Zamjenica župana Jasna Petek istaknula je da je ovaj kamp primjer kako kvalitetno organizirati slobodno vrijeme za naše najmlađe. Centar Nikola Tesla promiče učenje kroz igru, istraži-
'Naša djeca u školi i vrtiću dnevno prijeđu oko 3 do 4 km, a fiziološki zdravo dijete treba prijeći dnevno 20 km. Jer, mozak se razvija kretanjem'
vanje, boravak u prirodi i vraćanje onim iskonskim vrijednostima kojima smo svi mi ako djeca bili izloženi, a to je da treba početi od bazičnih stvari, sinergije s prirodom i igre. Učenje kroz istraživanje i igru je najkvalitetnije – rekla je Petek i obećala i daljnju podršku Župani-
je. Inicijatorica projekta i predsjednica Društva Naša djeca Radoboj
Jelena Crnek rekla je da su ponosni na ovaj projekt koji se provodi već drugu godinu za redom. - Ističem kvalitetu koju djeca dobivaju kroz kamp, ali i stručni suradnici i kolege iz DND – a Radoboj.
Želimo da se to i dalje nastavi i da svake godine budemo sve veći i jači i imamo sve više psojetitelja, drži nas pozivina energija i podrška kolega stručnjaka – rekla je Crnek. Dr. Ranka Rajovića napomenuo je da bi bilo dobro da i Open Day postane tradicija. Približio je metode učenja kroz igru te istaknuo veliku važnost kretanja za djecu. – Kroz igru djeca svladavaju razne lekcije, a puno se kreću, šetali smo kroz šumu. Zanimljivo je da im je najveća
avantura bila to što su pješke išli do škole na ručak. To je s jedne strane smiješno, no s druge – svi se moramo zapitati zbog toga. Roditelji djecu voze u školu, a za razvoj mozga strašno je važno hodanje. Naša djeca u školi i vrtiću dnevno prijeđu oko 3 do 4 km, a fiziološki zdravo dijete treba prijeći dnevno 20 km. Jer, mozak se razvija kretanjem, do 5, 7 i 12 godine. Posao djeteta je hodanje. Moramo to roditeljima danas objasniti. Oni puštaju dijete za tv, ekran, video igrice i nema kretanja i do čega smo došli? Kod tinejdžera dolazi do smanjenja dubokih regija mozga jer nema dovoljno kretanja, a to znači smanjenja i kognicije i pažnje, a vidimo da je, što se toga tiče, svaka generacija u školi sve slabija – upozorio je dr. Rajović.
Regionalni centar za gospodarenje otpadom Piškornica, projekt vrijedan 120 milijuna eura
Izvođači radova i službeno uvedeni u posao
KOPRIVNICA - U Koprivnici je 3. srpnja održano uvođenje u posao izvođača radova na projektiranju i izvođenju radova na izgradnji Regionalnog centra za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske Piškornica. Uvođenje u posao izvođača radova predstavlja prvu fazu u projektu izgradnje Regionalnog centra za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske Piškornica, vrijednog 88.910.270,74 eura. Ističemo kako se vrijednost projekta izgradnjom pretovarnih stanica, nabavom mobilne opreme, stručnim nadzorom i sl. te uz implementaciju novih cijena u građevinskom sektoru penje na oko 120 milijuna eura. Svrha ovog projekta je modernizacija sustava gospodarenja otpadom i stvaranje cjelovitog integriranog sustava u Koprivničko-križevačkoj, Varaždinskoj, Krapinsko-zagorskoj i Međimurskoj županiji, odnosno na području u kojem živi pola milijuna stanovnika.
44 mjeseca
Potpisivanju je prisustvovala zamjenica župana Krapinsko-zagorske županije Jasna Petek, koja je istaknula kako je za našu županiju izuzetno bitno sustavno i održivo gospodarenje otpadom. - Stoga nam je i Regionalni centar za gospodarenje otpadom Piškornica od velike važnosti. Dakako da nismo sretni što je ovaj proces tako dugo trajao, no zadovoljni smo što je konačno došlo do trenutka uvođenja u posao i veseli nas što se kreće u realizaciju. Krapinskozagorska županija će, kao jedan od
osnivača Piškornice d.o.o., pomno pratiti realizaciju projekta te očekujemo da će sve proći u ugovorenom roku od 44 mjeseca – poručila je zamjenica župana Jasna Petek. Prihvatljivi troškovi projekta sufinancirani su EU i nacionalnim sredstvima, udio EU sredstava iznosi do 69,9975%, udio nacionalnih sredstava (Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost) do 20,0025%, dok je 10% sredstava osigurano iz vlastitih izvora. Zapisnik o uvođenju u posao potpisali su direktor Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Piškornica Mladen Ružman i predstavnik izvođača, zajednice ponuditelja KOSTAK komunalno in gradbeno podjetje d.d. Krško u Sloveniji i KOSTAK-GRADITELJSTVO TEHNOLOGIJA SIROVINE d.o.o. iz Zagreba – predsjednik uprave Miljenko Muha. Na potpisivanju su bili i župan Koprivničko-križevačke županije i predsjednik Skupštine Društva Piškornica Darko Koren, župan Varaždinske županije Anđelko Stričak te župan Međimurske županije Matija Posavec sa zamjenikom Josipom Grivcem, kao i državni tajnik u ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Mile Horvat, saborski zastupnik i gradonačelnik Koprivnice Mišel Jakšić te načelnik Općine Koprivnički Ivanec Zoran Vrabelj.
'Nemjerljiva važnost'
- Nakon današnjeg potpisa, očekujem intenzivan početak radova te da ćemo zajedničkim doprinosom svih uključenih, od izvođača radova, projektanta i nadzora do Uprave i Skupština društva, čim prije realizirati projekt od nemjerljive važnosti za pola milijuna ljudi, među kojima i 120.942 stanovnika Krapinsko-zagorske županije – komentirao je uvođenje u posao župan Željko Kolar. Regionalni centar za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske gradit
će se na području Općine Koprivnički Ivanec u Koprivničko-križevačkoj županiji, a njegovom uspostavom, modernizirat će se sustav gospodarenja otpadom, odnosno uspostaviti cjeloviti i integrirani sustav gospodarenja otpadom na području četiri županije sjeverozapadne Hrvatske: Koprivničko-križevačke, Varaždinske, Krapinskozagorske i Međimurske županije. RCGO Piškornica nije zaseban infrastrukturni objekt, već je dio integriranog sustava gospodarenja otpadom u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. (zl)
KRALJEVEC NA SUTLI - Nedavno završenim radovima na području Općine Kraljevec na Sutli sanirana su oštećenja nastala nakon potresa na čak sedam lokacija. Sanirani su propust u Kačkovcu, cesta u Drašama, klizište u Lukavcu Klanječkom, klizište i cesta u Kapelskom Vrhu te dvije ceste u Radakovom.
Sredstva Fonda solidarnosti
Općina je ova gradilišta sanirala zahvaljujući sredstvima Fonda solidarnosti EU ostvarenih putem Ministarstva graditeljstva i Krapinsko-zagorske županije u iznosu od oko 730.000,00 eura. – Bilo je komplicirano jer smo u vrlo kratkom vremenu morali i napraviti projekte i objaviti javne nabave i brzo naći izvođače. Trajalo je to sve skupa 7-8 mjeseci, no realno je trebalo istrčati maraton u vremenu dovoljnom za sprint na 200 metara! Tako bih mogla ilustrirati kako je to stvarno izgledalo. Bili smo prepterećeni, istovremeno smo imali otvoreno sedam gradilišta, a u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine dvoje je zaposlenika i ja sam volonter, no uspjeli smo, sve je na vrijeme završeno – zadovoljna je provedenim radovima načelnica Stipčić Berić. Bolja kvaliteta života Sanacija tih lokacija donijela je novu kvalitetu života mještanima općine. – Cilj je bio sanirati najkritičnije točke, ali na području cijele općine. Treba sanirati još puno više nego što smo ovdje uspjeli, no ovom smo prilikom pribavili sredstva za sanaciju iz EU fondova, konkretno Fonda solidarnosti, u 100%-tnom iznosu. Na taj smo način oslobodili sredstva da
u sljedećem razdoblju saniramo druge lokacije iz vlastitih sredstava ili iz fondova koji u određenom trenutku budu otvoreni. Mogu reći da smo ove godine u obnovu
infrastrukture uložili sredstva u iznosu koji premašuje jedan godišnji proračun naše općine – rekla nam je Stipčić Berić. (Davor Žažar)
Općina Kumrovec dobila je sredstva za obnovu javne rasvjete u iznosu od 25.000,00 eura
KUMROVEC - Iz Kumrovca nam stiže vijest da je Općina na natječaju Ministarstva regionalnog razvoja ostvarila sredstva u iznosu od 25.000,00 eura, kojima će sufinancirati izgradnju javne rasvjete na samom ulazu u Kumrovec. Tim sredstvima će Općina uz državnu cestu DC 205 uz sam pločnik postaviti novu javnu rasvjetu. – Projekt obuhvaća postavljanje novog električnog voda, kandelabere i rasvjetna tijela. To je u prvoj fazi predviđeno u dužini od nekih 200 metara, a kasnije u drugoj fazi bi došli i spojili se s javnom rasvjetom do naselja Brezje – izvijestio nas je načelnik Općine Kumrovec Robert Šplajt. U
tijeku je raspisivanje javnog poziva za odabir izvođača radova koji bi trebali započeti s izvođenjem u rujnu. Rok izvođenja radova je oko 45 dana, tako da bi javna rasvjeta do konca listopada trebala biti u punoj funkciji. Ukupna vrijednost investicije iznosi oko 60.000,00 eura, a ovom najnovijim investicijom veći dio Općine Kumrovec bit će pokriven javnom rasvjetom. – Posljednjih smo godina uložili jako puno u izgradnju i obnovu javne rasvjete, tako da procjenjujemo da je sada javnom rasvjetom tamo gdje je to potrebno pokriveno oko 80% područja Općine Kumrovec – kaže kumrovečki načelnik. (Davor Žažar)
Načelnica Stipčić Berić: 'U obnovu smo uložili 730.000,00 eura što iznosi više od jednog godišnjeg proračuna naše općine"
Koncem lipnja završeni su radovi na obnovi infrastrukture stradale u potresu na području Općine Kraljevec na Sutli
Šplajt: 'Javnom rasvjetom pokriveno je oko 80% područja Općine Kumrovec'
'Važno je djecu već od malih nogu kroz praktičan rad učiti očuvanju prirode za ljepšu i zdraviju budućnost'
Namjera je održati i obnavljati status eko vrtića, brigu za odgoj za održivi razvoj, kako bi se poticalo djecu kroz razne projekte i aktivnosti da cijene prirodu i sve što nam ona pruža, kako bi mogli svojim ponašanjem i djelovanjem utjecati na rješavanje problema sve većeg onečišćenja okoliša i prirode, kaže ravnateljica Božica Hrestak
Jelena Klanjčić GORNJA STUBICA
Ekološki dječji vrtići su dječji vrtići koji iznimnu pažnju i brigu posvećuju odgoju za okoliš i održivi razvoj. Upravo je taj status, eko vrtića, tek nedavno stekao Dječji vrtić 'Jurek', i to u svojoj drugoj godini rada. Koliko je važno učiti djecu održivom razvoju, očuvanju prirode i životu u skladu s prirodom i tradicijom, pokazali su naporima koje su djelatnici vrtića, u suradnji s roditeljima, uložili u dobivanje statusa eko vrtića.
Eko zastava
Eko zastava na vrtiću se zavijorila nedavno, a u vrtiću zbog toga ne kriju ponos, kao ni djeca veselje.
U projekt Međunarodne ekoškole, čiji je cilj ugradnja odgoja i obrazovanja za okoliš u sve segmente odgojno – obrazovnog procesa, uključili su se imajući na umu važnost stvaranja pravilnih navika ophođenja prema prirodi i stvaranju eko svijesti kod djece predškolske dobi. Sam projekt provodi udruga 'Lijepa naša' koja prati i valorizira svih sedam koraka u procesu ostvarivanja statusa eko škole, odnosno eko vrtića. Kako bi krenuli u postupak ostvarivanja statusa, gornjostubički vrtić osnovao je Eko odbor, izradili ocjenu stanja okoliša, obavijestili i uključili lokalnu zajednicu, kao i ono najbitnije, vrijedne eko projekte provodili u vrtićkim skupinama. – Djeca se svakodnevno uključuju u takav odnos prema prirodi, već od ulaska u skupinu, gdje smo potpuno izbacili plastiku, pa koristimo boce, a dje-
ca su uz svoje odgojiteljice naučila i razvrstavati smeće prema kategorijama. Jedni druge kontroliraju da li zatvaraju vodu nakon pranja ruku, da li negdje gori svjetlo, a ne bi trebalo i slično. Osnovali su i 'eko patrole' koje dva puta tjedno obilaze sve skupine i pregledavaju da li je sve sukladno onome što se zove održivi razvoj i štednja energije –kaže ravnateljica dječjeg vrtića Božica Hrestak.
Senzibiliziranje
djece od malih nogu
Ističe i kako je izuzetno važno djecu od malih nogu senzibilizirati po pitanju održivog razvoja, odvajanja otpada i življenja u skladu s očuvanjem prirode. – Kako rastu, djecu je važno senzibilizirati o tome što jest u redu, a što nije. To je neka početna faza i već tada se počinje graditi to znanje prema održivom razvoju. Naravno, to je potrebno raditi ne samo deklarativno, već i praktično, pa smo djecu uključili u razne projekte, kako bi tu svijest razvili kroz praktičan rad – dodaje ravnateljica. Djeca su
Među ostalim eko projektima koje provode, zasadili su i vrt s cvijećem i povrćem, ali i tradicijskim biljkama
tako istraživala ulogu kukaca u eko sustavu, izrađivala su eko igračke i bili su mali ekolozi. Proveden je i eko projektni dan u sklopu kojega je održan edukativni panel za širu javnost s temom pravilnog zbrinjavanja otpada, razmjena sjemenja te izrada eko platnenih vrećica za kupovinu. Djeca su posjetila i Osnovnu školu Matije Gupca, odnosno njihovu školsku zadrugu, kako bi se upoznali s time što zadruga radi, vidjeli njihove eko proizvode.
Cvjetnjak i povrtnjak
Iz ljubavi, ali i znanja, nastao je mali cvjetnjak i povrtnjak, o kojem brigu vode svi iz vrtića. – Vrt smo na-
pravili svi zajedno, svatko je imao neku ulogu u nastajanju vrta, naravno, u suradnji s roditeljima, koji su prihvatili inicijativu. Zasadili smo dosta povrtnih i cvjetnih biljaka, a u jednome dijelu napravili tradicijski vrt sa začinskim biljem, koji će ostati trajno našem vrtiću i svake ćemo ga godine nadograđivati – ispričala je ravnateljica. U svemu tome sudjeluju i oni najmanji.
– Sudjelovanjem u sadnji i brizi za vrt, djeca vide da iz sjemenja i lukovica nešto niče, da iz presadnice naraste bilja s plodovima. Sada su svjesni da krumpir ne raste na policama trgovina, već iz zemlje, i to je vrlo važno osvijestiti. Upravo to će biti tendencija i u budućnosti, što ćemo uključiti u naš kurikulum, kako bismo podržavali odgoj za održiviji razvoj, u kombinaciji s tradicijskim vrijednostima, sadeći ono što je dio našeg prirodnog obilježja i okruženja, učeći djecu da to trebamo čuvati, a možda ih i potaknuti da vide da ovdje ima smisla živjeti, da ovdje ima za njih budućnosti – zaključila je ravnateljica Božica Hrestak, dodavši kako je svakako namjera održati i obnavljati status eko vrtića, brigu za odgoj za održivi razvoj, kako bi se poticalo djecu kroz razne projekte i aktivnosti da cijene prirodu i sve što nam ona pruža, kako bi mogli svojim ponašanjem i djelovanjem utjecati na rješavanje problema sve većeg onečišćenja okoliša i prirode i dati svoj doprinos za ljepšu, zdraviju i sigurniju budućnost.
PREDNJAČE U HRVATSKOJ Dvije zagorske općine najviše izdvojile iz proračuna u 2021. unutar stavke Unapređenje stanovanja i zajednice
Mače i Lobor izdvojili najviše za podizanje kvalitete života
MAČE/LOBOR - Mače i Lobor dvije su općine koje su najviše izdvojile iz proračuna u 2021. unutar stavke Unapređenje stanovanja i zajednice, pokazala je analiza portala Načelnik.hr.Općina Mače izdvojila je 72,03 posto proračuna u stavci Unapređenje stanovanja i zajednice, odnosno najviše u odnosu na ostale općine u 2021. godini.
Mače na prvom mjestu
Ulaže se u infrastrukturu, za najmlađe, udruge i manifestacije, umirovljenike i socijalno ugrožene stanovnike, poljoprivredu… Asfaltiraju se nerazvrstane ceste i saniraju klizišta, uređuje park kroz prvu fazu te još niz projekata obnove komunalne infrastrukture kroz Fond solidarnosti – rekla je prilikom obilježavanja Dana Općine načelnica Mladenka Mikulec Šimunec. Jedan od značajnih projekata za Općinu bilo je otvorenje prvog vrtića 2021. godine. Također se je prije dvije godine krenulo s obnovom Područne Škole Peršaves. Uređena je unutrašnjost zajedno s grijanjem i svim instalacijama, a nastavljeni su radovi na fasadnoj ovojnici te uređenje okoliša. Za rođenje beba Općina daje naknadu od 265 eura plus nešto više od 60 eura protuvrijednosti za zlatni privjesak. Dodjeljuju se učeničke i studentske stipendije, ove godine to je 7 učeničkih i 8 studentskih stipendija. Uz sufinanciranje od 50 posto troška, Općina omogućava učenicima trećih i četvrtih razreda povoljnu 10-dnevnu školu plivanja i ljetovanja u Nere-
zinama na Malom Lošinju, a što je slučaj i ove godine. Ove godine izdvojeno je 39.000 eura za rad udruga, piše Naačelnik.hr.
Slijedi Lobor
Općina Lobor je u 2021. po izdvojila od 71,92 posto unutar stavke Unapređenje stanovanja i zajednice. -Unapređenje stanovanja cjelokupne zajednice općina Lobor počinje prvim koracima, stoga je prijavom na Mjeru 7.4.1 osigurano 7,4 milijuna kuna za izgradnju dječjeg vrtića koji je započeo s izgradnjom 2020. godine i završen 2021. godine te smo 2022. godine ispratili prvu generaciju naših vrtićaraca u školske klupe. Općina Lobor unapređujući stanovanje i zajednicu preko sredstava EU fondova, osigurala je i sredstva za izgradnju Dječjeg igrališta u Makušbrijegu, te našim najmlađim osigurala prekrasno mjesto za provoditi svoje
slobodno vrijeme. Dječje igralište opremljeno je i spravama za djecu s teškoćama u razvoju. Općina se također prijavila i ostvarila sredstva na natječaju za izgradnju teniskog igrališta preko LAGa Zeleni bregi i staze za rolanje i dječjeg igrališta u Vojnovcu Loborskom preko Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU. Trenutno smo u fazi izgradnje još jednog dječjeg igrališta pokraj POŠ Petrova Gora. Općina ulaže u Opskrbu pitkom vodom, proširuje javnu rasvjetu sukladno potrebama te financira održavanje javne rasvjete. Općina Lobor na svojem području ima 4 društvena doma u koja ulaže osobito u opremanje i uređenje, a značajni dio rashoda za uređenje i opremanje društvenih domova financira se sredstvima Ministarstva kulture, na čiji javni poziv se svake godine javljamo– kaže načelnica i dodaje kako se ulaže u izradu
Općina Mače izdvojila je 72,03 posto proračuna, a Općina Lobor 71,92 posto
projektnih dokumentacija za nove projekte, kao što su npr. izgradnja neasfaltiranih cesta i sl, kao i u geodetske izmjere. Kako bi se unaprijedilo stanovanje i zajednica općina Lobor se sprema za provedbu projekta Sportsko rekreativnog centra u Loboru. U 2022.godini otkupljeno je zemljište za budući Loborski sportski centar. Također je osigurano gotovo 2,7 milijuna kuna za rekonstrukciju općinske zgrade u kulturni centar Lobor, Zahvaljujući ovom projektu Općina je dobila adekvatan multimedijski kulturni centar koji se koristiti u
svrhu provedbe aktivnosti u kulturi, podizanju kulturne svijesti te očuvanju kulturne i povijesne baštine kraja. Prostorije Općine koje su dosad bile u prizemlju, preselile su se na kat. Naglasak je i na razvoju kulturnog turizma kroz prezentaciju povijesno-kulturnih vrijednosti. Proširuju se mjesna groblja, uvedena je božićnica za socijalno najugroženije umirovljenike, proveden je javni poziv za pomoć mladim obiteljima u vidu njihovog stambenog zbrinjavanja, te je sklopljeno ukupno 5 ugovora, koji se djelom odnose na kupovinu prve nekretnine, djelom na rekonstrukciju postojeće građevine i sl. Uz to od samog rođenje prati se i financijski potpomaže mladima i djeci. 'Misija i vizija naše općine je omogućiti uvjete za ugodan i kvalitetan život u Općini Lobor svakom njezinom stanovniku kroz sve generacije.' – zaključuje načelnica. (zl)
Dodijeljene nagrade najboljim pregradskim učenicima i studentima
PREGRADA - U gradskoj vijećnici u Pregradi održan je prijem za učenike i studente koji su postigli izvanredna postignuća u protekloj školskoj ili akademskoj godini. Ukupno je dodijeljeno 55 novčanih nagrada, a primilo ih je 39 osnovnoškolaca, 15 srednjoškolaca i jedan student. Riječ je o učenicima koji su bili uspješni na županijskim pojedinačnim i ekipnim natjecanjima, a dvije učenice i jedan učenik osnovne škole Janka Leskovara, Klara Kurko, Helena Krsnik i Matija Baričević dobili su nagradu za izvrstan uspjeh (5,0) tijekom svih osam godina školovanja kao i dvoje učenika SŠ Pregrada - Ivana Smrkulj i Marko Halužan tijekom svih četiri godine školovanja. Od studenata nagrađen je jedan student za sudjelovanje sa svojim radom na međunarodnoj konferenciji. Na postignutim uspjesima učenicima,
studentima, učiteljima, profesorima, mentorima, ali i roditeljima, čestitao je gradonačelnik Pregrade Marko Vešligaj. - Iznimno nam je drago što smo ove godine imali priliku nagraditi 55 učenika i studenata koji su postigli zapažene rezultate u prošloj školskoj/akademskoj godini. Svojim uspjesima promovirate naš Grad, ali i sebe te je izvrsnost u bilo kojem predmetu potrebno nagraditi. Ponosan sam na postignuća koja su ovi mladi ljudi ostvarili, oni su dokaz da naše obrazovne institucije rade dobar posao stoga čestitam i njihovim mentorima na svemu postignutome. Nadam se da će ova nagrada biti dodatni poticaj mladima da se obrazuju, a nadam se i da ostanu u Pregradi te se nastave uključivati u društveni život zajednice - istaknuo je gradonačelnik Vešligaj prilikom podjele nagrada. (zl)
Uspješno održan '2. Park festival Jakovlje'
S bogatim programom i raznolikim sadržajem, festival je pružio nezaboravno iskustvo svim posjetiteljima
JAKOVLJE - Proteklog vikenda, u organizaciji Savjeta mladih Općine Jakovlje, održan je izuzetno uspješan "2. PARK FESTIVAL JAKOVLJE". S bogatim programom i raznolikim sadržajem, festival je pružio nezaboravno iskustvo svim posjetiteljima, unatoč izazovima koje je donijela nepredvidiva vremenska prognoza. Prvi dan festivala, koji je započeo u petak, 30. lipnja, donio je smijeh i dobru zabavu. Stand-up komedija održana od strane renomiranih komičara Gorana Vinčića Vinča, Tina Sedlara i Igora Drlje izmamila je osmijeh na licima svih prisutnih. Nakon toga, energični remix glazbe stvorio je ugodnu i zabavnu atmosferu koja je trajala do kasnih večernjih sati. Posjetitelji su uživali u ukusnoj hrani iz "Buffet Domagoj" ponude, kao što su hamburgeri, cheeseburgeri, ćevapi, prženi luk i drugi specijaliteti. Craft piva iz pivovare "Devetka" i osvježavajući kokteli pripremljeni od strane "Fresco IQ" bili su pravi hit među gostima. Posebna "kućica Mateja" oduševila je najmlađe posjetitelje ponudom raznolikih slatkiša, a moramo priznati, namamila je i starije posjetitelje. Prvi dan festivala privukao je veliki broj posjetitelja, što je dodatno potvrdilo uspješnost ove, sada vec tradicionalne manifestacije. Nažalost, drugi dan festivala, planiran za subotu, 1. srpnja, morali smo otkazati zbog
nepredvidivo jake kiše. No, pokazali smo fleksibilnost i brzo reagirali tako da smo koncert grupe "Begini" premjestili na nedjelju. Nedjelja, 2. srpnja, bila je posebno posvećena najmlađima. "Dan za malce" bio je vrhunac festivala, s obiljem sadržaja, radionica i igara koje su nam omogućili partneri poput "TinkerLabs", "KAKVA ZABAVA", "Maskote Dalal Osijek" i "Magic napuhanci". Djeca su uživala u svakom trenutku i njihov broj bio je iznimno velik. Nakon završetka dječjeg programa, grupa "Begini" održala je nezaboravan koncert. Iako je kiša počela padati tijekom izvedbe, to nije pokvarilo zabavu. Ljudi su hrabro ostali, u velikom broju,
i nastavili uživati u glazbi, stvarajući zajedno nevjerojatnu atmosferu. - Na kraju, s ponosom možemo reći da smo opet nadmašili sva naša očekivanja. "2. PARK FESTIVAL JAKOVLJE" okupio je zajednicu u jedinstvenom duhu zabave i zajedništva. Želimo izraziti iskrenu zahvalnost svim posjetiteljima koji su podržali ovaj festival svojim dolaskom i energijom. Vaša podrška je bila ključna za uspjeh događaja. Također, ne bismo mogli ostvariti ovakav događaj bez sponzora i suradnika koji su pružili vrhunski sadržaj na festivalu. Hvala svima koji su bili dio ovog spektakla i vidimo se sljedeće godine, još veći i bolji! –kažu organizatori. (zl)
U prvoj polovini srpnnja se već tradicionalno održava Ljetni međunarodni volonterski kamp u Bedekovčini koji organizira Centar za pružanje usluga u zajednici Zagorje
'Kino pod zvijezdama' pokazalo se kao pun pogodak
BEDEKOVČINA - U prvoj polovini srpnja se već tradicionalno održava Ljetni međunarodni volonterski kamp u Bedekovčini koji organizira Centar za pružanje usluga u zajednici Zagorje. U proteklih 8 godina kontinuiranog održavanja kampova, u njima je sudjelovalo 70 - ak volontera iz raznih zemalja, a organizatore posebno veseli što neki od volonetra opetovano sudjeluju u kampu.
- Kroz sudjelovanje u kampovima nali korisnici socijalnih usluga koje pružamo zajedno s djecom iz lokalne zajednice koja se uključuju na jedinstven naiin uče o sebi i svijetu oko sebe. To je prilika da u opusštajućem i kreativnom okruženju povežu jedni s drugima, orkrivaju i razvijaju nova znanja i vještine i stvaraju širi pogled na svijet – kaže ravnateljica Centra Tamara Kotarski. U petak je u sklopu kampa organiziran projekt,,Kino pod zvijezdama" koji se financira iz Participativnog dječjeg proračuna KZŽ.
- Za taj projekt smo uz pomoć dobivenih sredstava u ukupnom iznosu od 2.375,60 € osigurali opremu, malo dekorirali vanjsko igraliSte i postavili podlogu za sjedenie, te nabavili prigodne grickalice i sokove, sve za što opuštenije praćenje nabavljenog
filma vrlo poučnog sadržaja zanimliivog i malima i velikima,,Croods 2". Nadamo se da će Kino pod zvijezdama postai tradicija – rekla je Kotarski. Maja Meić, socijalni pedagog i odgatelj u Centru i koordinatorica projekta, rekla je da je ponosna što iz godine u godinu uspješno organiziarju aktivnosti za djecu. - Jako nam je dobar odaziv, prijavi se puno volontera, treutno ih je tu 10 i imamo dva tjedna raznih aktivnosti, radionica za djecu i puno vanjskih sudarnika – rekla je Meić. (mk, sp)
Prelijepa Danijela
poklonila je publici i sebi u dvorcu Oršić koncert za pamćenje, a nama je otkrila kako uspijeva zadržati životnu vedrinu i realizirati sve projekte koje zamisli
'Ne postoji recept za uspjeh. u životu slijedila sebe, jedino znala i to se ispostavilo
U sklopu manifestacije 'Ljeto u dvorcu Oršić', koncert je prošlog petka održala Danijela Martinović. Popularna je pjevačica nastupila pred petstotinjak okupljenih, koji su uživali u njenim najpoznatijim baladama, a 'totalni raspašoj' nastao je kada je nanizala svoje najveće hitove koji su tijekom njezine karijere punili radijske top ljestvice. Vesela pjevačica nije krila koliko je oduševljava pozornica na kojoj je nastupila i nije bilo pjesme koju publika nije pjevala s njom u glas
Dobrodošli u Zagorje! Dugo vas nije bilo u ovim krajevima, a istaknuli ste odmah na početku koncerta kako Vas je oduševio ovaj ambijent dvorca!
Danijela: Zaista mi se sviđa. Kada sam zamišljala idealan scenarij u kojem vidim svoje koncerte, onda je to točno bilo ovo. Ne mogu vam opisati koliko sam sretna. Atmosfera, komunikacija koju mogu podijeliti s publikom. Bila je to čudesna večer. A Zagorje volim, kad sam se vozila ovamo, rekla sam svojoj menadžerici da ako me nešto raduje, onda je to da mi imamo toliko prekrasne i netaknute prirode, što Zagorje zaista jest, jedan mali biser.
Od početka samostalne karijere, izdali ste brojne albume, hitove, stvorili publiku koja Vas prati. Vole Vas i oni stariji, koji Vas prate od početka, ali i današnje generacije, što se vidjelo i večeras. Koja je tajna tog odnosa s publikom?
Danijela: Publika je sve pjesme pjevala u glas. Interesantno je da je to publika od djece pa do starije gospode i lijepo je vidjeti nekoliko generacija zajedno i da svi pjevaju. Neke posebne tajne nema. Da postoji recept, vjerojatno bi svi radili taj koktel. Ja sam u životu uvijek slijedila sebe. Nije bilo uvijek lako,
'Raduje me što imamo toliko prekrasne i netaknute prirode, što Zagorje zaista jest, jedan mali biser'
no jedino sam tako znala. I to se ispostavi uvijek jedinim, pravim i ispravnim putem. Nikad ne razmišljam, nikad unaprijed ne smišljam neke govore, to bi bila kalkulacija. Uvijek pustim da me ponese publika, trenutak i zato i naši koncerti nisu nikad isti, svaki koncert je jedno malo umjetničko djelo.
Karijeru ste započeli sa 17 godina, kakvih se sjećate početaka? Čini li Vam se to daleko ili blizu?
Danijela: Počela sam sa 14 godina, no znate što, to je i daleko i blizu, ovisi s koje točke gledam. Ne-
kad mi se čini kao da je bilo jučer, a nekad da toliko dugo pjevam da ne postoji mjesto na našoj karti Hrvatske gdje nisam bila. Pitala sam se čak i u knjizi, da nisam sigurna da li se život događao meni ili ja životu, jer nekako uvijek su to bili scenariji koji su se servirali pred mene. Uvijek je netko došao, uzeo me za ruku, doveo tamo, stvari su se počele kotrljati. Imam osjećaj da je sve tako trebalo biti, da drugačije nije moglo. Da je išlo prirodno, nekom ucrtanom putanjom. A teško je uspoređivati ono vrijeme s početaka s ovim sada. Svako vrijeme nosi svoje. No, u konačnici, kad staneš na binu, uspostaviš kontakt s publikom, onda je to to. Tu nema razlike ni u vremeni-
ma ni prostorima, to je unikatno.
Uza sve to, tu je Vaš angažman u brojnim TV emisijama i formatima, TV serijama, ali i spisateljska karijera. Kako sve zapravo stignete uz snimanja, nastupe…?
Danijela: Dosta sam disciplinirana, volim red, tako sam postrojena. Kad vidim da me neka strast vuče i silno raduje, onda se vrijeme otvori samo. Ja sam znala pisati po šest sati, a da ne bih pogledala na sat, da se ne bih pomakla s mjesta. Kad uđem u bilo što, uđem 101 posto, nikad ne uđem s komadom sebe, jer za mene vrijedi jedna rečenica kao nepisano pravilo: kako radiš jednu stvar, tako radiš
sve. Ja posvećeno kuham kavu, pričam s ljudima, radim ono što radim, takva sam jer mislim da je svaki trenutak neponovljiv i uvijek mislim da bih nešto popustila da radim suprotno, a drugačije i ne znam. Kad radite i dajte najbolje od sebe, ne žalite apsolutno za ničim u životu.
Tek nedavno ste promovirali novu knjigu? Kako je ona nastala i kome biste je preporučili?
Danijela: Ona nije nastala s nikakvom namjerom, da sam gledala na konačnog čitatelja onda bih stvorila blokadu na sebe, jer bih odmah u startu sebe cenzurirala. Pustila sam da to curi iz me-
ne i moj mentor Branislav Glumac mi je rekao 'samo piši, ti nikad ne znaš koja je sudbina knjige'. I to je ono što je zapravo najljepše od svega. Mislim da će knjiga doći u prave ruke i do onoga koji treba je pročitati, bez obzira koliko ima godina, kojeg je spola, gdje živi.
Uz Vas se nekako uvijek povezuju epiteti poput vesela, nasmijana, imate jednu posebnu energiju koja razveseljava ljude oko Vas. Kako zadržati to veselje, tu djetinju radost u sebi kroz godine, kad znamo da se danas svi nekako sve manje posvećujemo tome, da se veselimo malim stvarima, da se radujemo, u svoj toj užurbanosti života?
Uvijek sam
jedino sam tako ispravnim'
Ljeto u Oršiću se nastavlja događanjima već ovog vikenda
Nakon odličnih koncerata, slijedi festival folklora
GORNJA STUBICA – Osim uz koncert Danijele Martinović, publika je na 'Ljetu u dvorcu Oršić' uživala uz koncert Cubisma. Bend koji je već desetljećima na sceni bio je pun pogodak za dobru zabavu na ljetnoj večeri u prekrasnom ambijentu gornjostubičkog dvorca. Ricardo Luque i Hrvoje Rupčić s bendom oduševili su nekim od najvećih hitova ovog benda, koji je najuspješniji sastav u povijesti diskografske nagrade Porin. Dobitnici su rekordnih 24 Porina, a nominirani su bili preko 40 puta. U njihovoj je glazbi publika sada imala prilike uživati uživo i rasplesati se. Manifestacija se nastavlja već ovog vikenda, i to Međunarodnim festivalom tamburice i folklora. U subotu, 15. srpnja održat će se 14. Međunarodni folklorni festival. Na pozornici Muzeja seljačkih buna od 20 sati nastupit će AKV Dečani iz Kosova, FS 'Kebelj' i FD 'Prekmurje Lendava' iz Slovenije, zatim ukrajinska nacionalna manjina UKPD 'Taras Ševčenko', ŽVS KUD – a Stubica iz Donje Stubice te domaćini, KUD 'Matija Gubec'. Kao posebni gosti, zasvirat će Puhački orkestar VZO Gornja Stubica, kao i Družba vitezova zlatnog kaleža koja će postaviti srednjovjekovni kamp i prezentirati svoj rad. U nedjelju, 16. srpnja od 19 sati slijedi 19. Tamburaška večer. Nastupit će Tamburaški orkestar KUD – a 'Matija Gubec' iz Slavonskog Kobaša, Tamburaški orkestar 'Janko Stjepušin' iz Martinske Vesi, Združeni tamburaški orkestar KUD – ova 'Golubovec' i 'Lobor' iz Novog Go-
lubovca i Lobora, Osnovna glazbena škola pri OŠ Matija Gubec Gornja Stubica, Tamburaški sastav OŠ 'Matija Gubec' Gornja Stubica, Tamburaški sekstet KUD – a 'Matija Gubec' i Tamburaški orkestar
KUD – a 'Matija Gubec'. Organizator Festivala folklora je gornjostubički KUD Matija Gubec uz pokroviteljstvo Općine Gornja Stubica i Krapinsko – zagorske županije. (J. Klanjčić)
OŠ Bedekovčina organizirala još jedan kamp za učenike
Danijela: Neki dan sam rekla svojoj prijateljici, a onda i zapisala tu misao: dok hvataš dobar kadar, izgubiš trenutak. Prvo bih savjetovala svima da manje vremena provode na telefonima, više uz ljudsko biće, da li u obiteljima, s prijateljima, slučajnim prolaznicima. Uvijek nam netko ima nešto za dati i mi uvijek možemo primiti i nešto dati i onda je ta čudesnost života nevjerojatna. Samo se treba toga prisjetiti. Uzeti neko vrijeme za sebe, osamiti se, osluhnuti se, posvetiti bitnim stvarima, otkriti što nam je bitno, nazvati nekoga koga dugo nismo, reći nekome da ga volimo, oprostiti nekome, potražiti novu priliku za razgovor… Sve su to bitne stvari za nas. I, naravno, ne propustiti trenutak za veselje, tada se ti trenuci za veselje sami množe i rađaju.
Danijela: Radno je i aktivno. No, ja sam preko 30 godina na sceni i bilo je tih perioda u kojem se toliko radilo da nisam uspjela upiti taj trenutak. I onda sam donijela odluku da želim napraviti balans između posla i užitka, jer da sam došla premorena na koncert, osjetila bih da varam publiku i da nisam iskrena, a onda niti ja ne bih upila taj trenutak, a to nema smisla. Nije bitna ambalaža, nego sadržaj. Želim svoj sadržaj puniti takvim emocijama i doživljajima. Osim koncertima, posvetit ću se promociji knjige, potrudit ću se obići što više gradova u Hrvatskoj. U studiju sam, snimam nekoliko pjesama, tako da vjerujem da će nova pjesma izaći već krajem osmog mjeseca.
BEDEKOVČINA - Osnovna škola Bedekovčina organizirala je i ove godine kamp u kojem su učenici trećih, četvrtih i petih razreda, tijekom tri dana, kampirali u postavljenom kampu, družili se, ali i sudjelovali u brojnim radionicama i aktivnostima, učeći se suradnji i timskom radu. – U kampu su sudjelovali učenici koji su bili i dio projekta 'Težimo izvrnosti', a ove godine okupilo se 37 djece. Kamp je zamišljen tako da ne odlazimo na neku daleku lokaciju, nego ostajemo ovdje uz školu, kako bi nam i roditelji bili blizu – rekla je školska socijalna pedagoginja Marta Kokolić. Mentorica u kampu, učiteljica razredne nastave OŠ Bedekovčina Jadranka Krušelj istaknula je kako su i ove godine djeca bila uključena u zanimljive radionice, poput izrade uporabnih predmeta, hlača, majica i haljina od plastičnih vreća, krep papira i slično. Mogli su isprobati i mobilni Park znanosti, oblikovati totem kao zaštitni znak za svaki šator, osmislili su slo-
gane kampa, družili se oko logorske vatre, učili sportski ribolov, prepoznavali drveće i obližnjoj šumi i proučavali sastav tla, učili izviđačka pravila kampiranja te slušali predavanje o astronomiji i proučavali nebo teleskopom. – Svake godine djeca izvrsno reagiraju na kamp. To je za njih veliki korak u samostalnosti u odnosu prema radu, drugim učenicima, prilikom čega razvijaju prijateljstva, koja se grade na tim-
skom radu – istaknula je Krušelj. Profesorica biologije i kemije Danijela Paradi istaknula je kako se uz ove aktivnosti potiče funkcionalna pismenost vezana uz prirodne znanosti te je zahvalila vanjskim partnerima u kampu, a to su Savez izviđača Hrvatske, Udruga Čudesna šuma iz Marije Bistrice, Park znanosti, Udruga dobrovoljaca i veterana Domovinskog rata Bedekovčina te Borna Cesarec. (rj, jk)
'Djeca se uče samostalnosti, ali i timskom radu'
Za dušu za spomenek
Piše:
Nevenka GregurićSljikica detinjstva
Z veljikem žaljenjem gruntam o decu oko sebe. Več je prec kaj su počela ferija i deca nejdu h školu, alji jih nigder nie moči videti. Zaprti su negde po kmična soba z modernemi mašinkami pred sobu i štopljine h vuha. Življenje ide kre njih, a da ga ni ne vidiju niti ne čujeju. Ne da ga same ne vidiju niti ne čujeju, nek ga niti ne zabljesikneju. One za njih nema nikakve važnosti. Niesu njim važne ljepote male potočece, duha sakojačuga sadje, popievanje tičeke, i kaj česa oko njih. Oni za te neznaju, a niti ne mariju. Njihove odrastanje, nihove življenje ide kre nih, a da te ni sami neznaju. A mi dec, gda sme bilji na feriju imelji sme sakojačke posle. Starci su nas rabilji za se kaj sme moglji delati, a ne kaj bi štelji. Mi niesme nigdar smelji starcu reči, ne. Niesme se usudilji. Nu, žurelji sme se posle napraviti ščem prie, makar i bez volje. A gda sme bilji gotovi z poslji, unda je selje i pajdašija bila naša. Največ sme pajdašuvalji gda su stariejši poklje obeda vudienčilji. Unda nas niesu moglji videti kakve se bedastoče dielame. A da sme jih delalji. Jesme. Moj je dedek pušil, a nas dečurlji navike je te pušenje nekak vabilje. Moji jargani su mene nagovorilji da hkradnem dedeku, malje duhana i cigaretljin dva. "Teške žabu h vodi natirati!", reklji bi negda stari ljudi, pak tak unda i mene. Niesem same zela od doma cigaretljine nek i novinski papier. Unda nie bilje pri sake hiže novinskuga papiera. Pri mene ga je bilje jer ga je otec nosil dima z terena. Nas je dece h selu bilje pune, a cigaretljine malje. Dogovorilji sme se da bume cigaretljine restrgalji i zmiešalji z trganu suhu ljestinu. Napravilji bume cigaretljine za sakuga jeden i zafrkalji duhan z ljestinu h novine. Unda je bilje pitanje kam iti pušiti. Niesme smelji biti bljizu stanja, kaj nej kaj vužgalji. Stariejši su nas navike opominjalji. Jedni su i skrivalji šibice na visoke, na prsnice kaj jih nej moglji doseči. Bila je prava mudrost od doma zeti i šibice, kaj nas nej stariejši vidlji. Na vrhu sela, bez bljizine hiže bila je hrž. Hrž je zrieljela i još nie bila za žeti. Ona je bila jahke visoka i h sredine njive moglje se skriti, a da nas nej vidlji starieši. Nie nas bile trieba duge nagovarati. Jeden po jeden krenulji sme pre-
ma hrži. Ne skupa kaj nas nej gdoj videl. Gda sme si došlji do sredine hrži, selji sme si h krug. Natrgalji sme novine na komačeke kak je trgal moj dedek. Zmiešalji sme ljestinu i duhan i počelji frkati cigaretljineke. Gda je saki h ruka imiel cigaretljin, unda sme ga hvužgalji. Počelji sme vljieči saki svoj cigaretljin. Kašljalji sme kihalji, alji niesme odustalji. Nie nam bilje vruče kak god da je sunce pripekalji. Niesme računalji na te da moja babica nigdar nie vudienčila. Negda si je čez vudienku znala sesti, kratke, na hižni prag, malje se naslonila na vratni štok i za šas si je počinula. A unda je išla k Frdeljem k svoje pajdašice Jelje ilji Greguričem k čeri Ljube. I tak, gda je krenula od doma i došla iznad hiže, zagledala je da se z Todorove hrži kadi. Misljila je da se je vužgala hrž. Počela je kričati: "Ljudi duknete! Skočite! Gori Todorova hrž!" Kak unda nie bilje vodovoda bilji su same selski zdenci, ljudi su najmput duknulji k zdencem. Brže su napunilji škafe i kante i h galob k bregu gde je bila Todorova hrž. Kak sme se mi deca smejalji šaljilji, hganjalji se čievi bu dim ljepši, gdoj bu z dima mogel napraviti kolute, niesme čulji gugule po selu. Na noga su bilji Kužnari, Ferdelji i Greguriči. Za čas sme mi dok sme lukalji svoje dime, nad glavami zagledalji oči naše susede, mami dedeke i babic. Presenečeni sme bilji mi, večem nek oni. Oni srečni kaj ipak hrž ne gori, a mi žalosni kaj su nas hlovilji. Dima sme biejžalji h galop, kaj nas nej starci hlovilji i kaj unda nej dobilji pod rit. Mene je bilje spas, same ščem prie dojti do dedekovuga krila. Kaj god da sem napravila on me je zavetuval. Nigdar me nie dal tuči. One kaj je unda koristil cajt kaj mi je dal navuk, kaj se je se je moglje dogoditi. Jeden cajt sme bilji furt na oku stariejšem. Nekteri su za kaznu dobilji dodatne posle, alji njim te nie bilje teške. Za kratki cajt pozabilji sme mi i starci za našu bedastoču i za čas sme zmišljali nove huncutarije tere su nam cinfrale detinjstve. Denes, da bi se kaj takvuga deca napravilji nemre se ni zamisljiti. Oni, če bi se i skupa malje pohincalji, napravilji bi te z modernami mašinkami. A polja, dvorišča i sa miesta su h tišine, bez diečjuga smieha i sakojačke huncurariji.
U Velikom Taboru i u OŠ Đure Prejca u Desiniću održan je 6. Dan bajki slavenske
Praznik bajki u 'Bajci na
DESINIĆ - Slavenska mitologija bila je središnja tema
6. izdanja bajki i priča održanog u ponedjeljak u Desiniću. Pripovjedači, glumci, predavači, plesači i voditelji radionica pobrinuli su se za zanimljiv i kreativan dan u bajkovitom ambijentu Dvora Veliki Tabor. Cjelodnevni program započeo je u jutarnjim satima u OŠ Đure Prejca pričanjem bajki i priča za djecu u izvedbi Miljenke Benc i Danice Leštek. Potom se program preselio u Veliki Tabor gdje su u uvodnom kulturno-umjetničkom dijelu nastupile prominske
vile Ansambla Zabok. Uslijedilo je službeno otvorenje događanja, a prisutne je pozdravila Renata Dečman, voditeljica Velikog Tabora izrazivši zadovoljstvo što se ovo događanje odvija baš u Velikom Taboru jer je to idealno mjesto za ovakvu vrstu edukacije. Predsjednik Kultur-
nog vijeća KZŽ Davor Špoljar naglasio je kompetencije voditeljice projekta Danice Leštek dodavši da je ovo događanje potpuno u skladu s motom Županije "Bajka na dlanu". Predsjednica Hrvatskog knjižničarskog društva Jasenka Pleško također je pozdravila prisutne te dodala kako je "Dan bajki" jedan od najboljih stručnih skupova koje podupire HKD. U ime Knjižničarskog društva KZŽ okupljene ljubitelje bajki pozdravila je predsjednica Društva Branka Tuđa Kanceljak: – Ovaj skup ima trostruku vrijednost: podsjeća
na našu pripadnost slavenskim korijenima jer je slavenska mitologija dio našeg naslijeđa i kulturnog identiteta, ukazuje na iznimnu popularnost literature s temom duhovnosti i mistike u današnje vrijeme, a također bih naglasila i odličnu povezanost profesionalnog i osobnog usavršavanja u tematici i izvedbi Skupa – rekla je predsjednica Knjižničarskog društva KZŽ. Uslijedio je radni dio skupa koji je zanimljivim predavanjem pod nazivom "U svijetu bogova i božica slavenske mitologije" otvorila Marija
mitologije
"Slavenska mitologija dio je našeg naslijeđa i kulturnog identiteta"
Održan Tabor film festival: Natjecala se 22 strana i 21 domaći film, renomirani žiri imao je pune ruke posla
Pobjednik Festivala grčki je redatelj s eksperimentalnim filmom, od domaćih naslova pobjedu odnio film 'Zof'
Posjetitelji su mogli uživati uz klasični koncert Hollywood Film Music Quarteta, zabavni koncert Kvarteta Gubec te veliki koncert Detoura, a ovogodišnji festival bio je poseban i po radionicama na kojima su djeca mogla snimati vlastiti film
Mario Krog DESINIĆpriča s temom
dlanu' i
Gajski kojim je sudionicima približila temu skupa. Popodnevni dio programa bio je rezerviran za radionički dio skupa, a sudionici su mogli birati jednu od četiri ponuđene radionice. Marija Gajski održala je radionicu o snažnim ženskim mitskim likovima Mari, Morani i Mokoši, Margareta Peršić imala je radionicu pod nazivom "Jezik ptice, glas stabla", Slavica Farkaš Šimeg na svojoj je radionici "Čiri-biri bajka" sa sudionicima kreirala novu autorsku bajku zasnovanu na slavenskoj mitologiji, a tajne Dvora Veliki Tabor vođenim razgledavanjem sudionicima je otkrila muzejska pedagoginja Kristina Pavlović. Potom je na rasporedu bila zanimljiva predstava "Črni Toma Loborski" u izvedbi Srednjovjekovnog putujućeg lutkarskog kazališta loculatori. "Točka na i" zanimljivog i raznovrsnog programa u Velikom Taboru stavljena je tradicionalnim pričanjem priča za odrasle pod nazivom "Pričom te zovem". Sabina Gvozdić upečatljivo je ispripovjedila priču "Jagor", a program je zaključila Margareta Peršić koja je u svojem prepoznatljivom interaktivnom stilu uz sudjelovanje publike dobro zabavila i do suza nasmijala okupljene. Idejna pokretačica projekta Dana bajki i priča Danica Leštek izrazila je zadovoljstvo što je manifestacija zaživjela i doživjela već svoje 6. izdanje. Dodala je kako je stručni skup koji svake godine nudi nove, zanimljive teme postalo prepoznatljivo događanje i praznik bajki u "Bajci na dlanu". 6. Dan bajki i priča organizirali su Hrvatsko knjižničarsko društvo i Knjižničarsko društvo Krapinsko-zagorske županije zajedno s Dvorom Veliki Tabor i OŠ Đure Prejca Desinić uz potporu Ministarstva kulture i medija, Krapinsko-zagorske županije i Mini mljekare "Veronika" iz Desinića. (Davor Žažar)
Ovogodišnji Tabor film festival s novom organizacijskom ekipom donio je pregršt novosti, od programa filmova zagorskih autora do izložbe dječjih radova na temu Veronike Desnićke zajedno s bogatim programom filmova u konkurenciji za Grand Prix.
Snimke iz 1930-ih
Ivan Ramljak selektor TFFa istaknuo je da su na festivalu sudjelovala 4 programa strane konkurencije i 2 programa domaće. - Ideja je da odaberemo filmove koji su na neki način posebni, da su komunikativni i gledljivi. Jako sam zadovoljan selekcijom, možda najbolja u ovih 8 godina od kad sam ja selektor – rekao je Ramljak.
U konkurenciji su se natjecala 22 filma stranih autora te 21 film domaćih autora. Žiri u sastavu medijskog umjetnika i filmskog autora
Dan Okija (Slobodan Jokić), redatelja igranih filmova i prošlogodišnjeg odnositelja
Grand Prixa Keitha Deligeroa te audiovizualne umjetnice Kumjane Novakove, ovogodišnjim je pobjednikom proglasio grčkog redatelja Neritana Zinxhiria koji se predstavio s eksperimentalnim filmom "Svjetlost od svjetlosti"/ "Light of the light". Film tematizira rekonstrukciju snimki pronađenih nakon 90 godina na jednom od najizoliranijih mjesta na svijetu, a kameru je ondje davne 1932. postavio redovnik netom prije smrti. - Film koji nas je odveo u prostor viševremenosti, svijetlom slikajući planine, drveće, vjeru u život. Stoljetne fotografi-
Kolar: 'Mnogi
ljudi ne bi čuli
za Krapinskozagorsku
županiju i Dvor
Veliki Tabor da
nije ovog
festivala i to je
veliki dobitak
za nas s turističkog gledišta'
je ugravirane na staklu polako se pretvaraju u današnje snimke. Dugo putovanje ukapsulirano u malom prostoru, otvara pitanja i imaginacije o odnosima vjere, prirode, zajednice i sve između. Majstorska koreografija stare i nove fotografije pretvara se u meditaciju o naizgled jednostavnom monaškom životu na Svetoj gori - objašnjava žiri.
Priča o psu
Među 14 domaćih naslova članovi žirija u sastavu osnivačice nezavisnog filmskog kolektiva LaborBerlin Linn Löffler, mađarskog filmskog redatelja Kornéla Szilágyija te prošlogodišnjeg pobjednika domaće konkurencije Šimuna Šituma ovogodišnjim pobjedničkim filmom proglasili su Zof, čiji je redatelj Rino Barbir. Igrani film tematizira prekid veze s djevojkom nakon čega Zof najveću povezanost osjeća prema svom psu Loti s ko-
jom provodi najviše vremena. Njegov odnos prema psu reflektira i njegove odnose s bliskim ljudima. - Noseći se usamljenošću i nemogućnošću izražavanja kroz toksičnu muškost, ovaj realistični portret ispituje ulogu muškarca u današnjoj kultuririječi su člana žirija Šimuna Šituma. Ponosan na Festival je i krapinsko – zagorski župan Željko Kolar. - Mnogi ljudi ne bi čuli za Krapinskozagorsku županiju i Dvor Veliki Tabor da nije ovog festivala i to je veliki dobitak za nas s turističkog gledišta. Ovo je festival kratkometražnog filma i drago mi je da smo se vratili srži, odnosno da nam je film ponovno u prvom planu na ovom festivalu jer ne samo da će se posjetitelji dobro zabaviti gledajući filmove već će moći posjetiti i druge znamenitosti Krapinsko-zagorske županije - poručio je župan Željko Kolar. Popratni program sastojao se od bogatog
glazbeno-zabavnog te edukativno-radioničkog programa namijenjenog svim dobnim skupinama. Posjetitelji su mogli uživati uz klasični koncert Hollywood Film Music Quarteta, zabavni koncert Kvarteta Gubec te veliki koncert Detoura.Ovogodišnji festival poseban je i po radionicama na kojima će djeca moći snimiti svoj vlastiti film i otkriti čaroliju filma - otkrila nam je Lea Lovrenčić direktori-
ca festivala. Festival nastoji i djelovati humanitarno, stoga će sredstva prikupljena od dobrovoljnih donacija biti dodijeljena projektu izgradnje PIK-PAK kuće – inovativnom i održivom prostoru za djecu Hrvatskog zagorja. Projektu provodi Društvo 'Naša djeca' Zabok s ciljem zagovaranja osjećaja pripadnosti i oblikovanja ambicija usmjerenih ka budućnosti zajednice na regionalnoj razini.
TRODNEVNA FEŠTA U Maču održana tradicionalna
Zlatna tamburica, odnosno pobjeda,
MAČE - Jubilarna, 40. Tamburaška noć u Maču počela je u petak, a prvi sadržaj ovogodišnje tradicionalne manifestacije, koju organizira KUD Ljudevit Gaj uz pomoć Općine i ostalih udruga, bio je koncert Mačanskih mažortekinja Alina. U Domu kulture je zamjenica župana Jasna Petek otvorila je izložbu Likovne udruge "Zlatarska paleta', a uz članove sudjelovale su i gošće, Birgit Brlečić Pavlek, Stela Mikulin i načelnica Mladenka
Mikulec Šimunec: Želim da Zlatna tamburica svake godine sve više raste i da bude ono što je nekoć bila i još bolja
Mikulec Šimunec. - Čestitam svim kreativcima i kreativkama Zlatarske palete koji dugi niz godina ovako vrijedno i marljivo rade i oplemenjuju manifestacije kao što je Tamburaška noć, ali treba dakako naglasiti da je Zlatarska paleta sa svojim radovima dobro došla u svaku sredinu, ne samo u Zagorju
već i šire – poručila je ovom prilikom zamjenica župana Krapinskozagorske županije Jasna Petek, koja je izložbu i otvorila. Nakon otvorenja izložbe, u šatoru kod nogometnog igrališta održan je cjelovečernji kulturno-zabavni program.
DoMaču kuhaču odnijele ŽVS Dora iz Zlatara
U sklopu manifestacije u subotu je drugu godinu zaredom uspješno održana kulinarska manifestacija "doMača kuhača", koju organizira Ženska vokalna grupa Kajda.
Riječ je o vanjskoj inačici poznatog kulinarskog shova 3,2,1 kuhaj, s dodatnom notom glazbenih začina. Ove godine su se natjecale domaćice ŽVG Kajda, ŽVS Dora iz Zlatara, ŽVS Fiola iz Gornje Stubice, ŽVS Kušlec iz Konjščine i Kirjales iz Svetog Križa Začretja. Sudionici su u kotlićima u mačanskom parku kuhali grah sa špekom i kobasicama uz puno dobre glazbe, smijeha i zabave, a muževi članica ŽVG Kajda spremali su roštilj i buncek van natjecateljske konkurencije. O kulinarskim vještanima spretnih pjevača i pjevačica prosuđivao je žiri u sastavu Mario Krog, Mario Srečić i Dalibor Kašaj s predsjednicom žirija, načelnicom općine Mače Mladenkom Mikulec Šimunec. - Nadamo se da će ova manifestacija postati
Kolar: Bit će kroz par godina prestiž uopće nastupati ovdje u Maču, a kamoli pobijediti
tradicionalna. Izuzetno mi je drago što sam mogla probati sva jela. Nijanse su presudile, sve su vrsne pjevačice ali i vrsne kuharice. Čestitam pobjednicima i nadam se svake godine sve većem broju ekipa i posjetitelja – rekla je načelnica. Pobjedu je ove godine odnijela ŽVS Dora iz Zlatara, drugo mjesto osvojile su Kajde
iz Mača, treće mjesto Kirjales iz Začretja, a u titulu za najsimpatičniju kulinarsku skupinu osvojile su Fiole iz Gornje Stubice. Pobjeda za kuhanje s najkarakterom pripala je sastavu Kušlec iz Konjščine. U subotu je održana i izložba izložba starodobnih motor kotača i Tomos mopeda, u organizaciji Oldtimer kluba Zabok
pobjeda, pripala je Tamburašima Sedef tradicionalna manifestacija, jubilarna 40. Tamburaška noć
i Tomos zagorje te kulturni program pod šatorom. Natjecateljska smotra tamburaša
Trodnevna Tamburaška noć u nedjelju je donijela i krunu manifestacije, natjecateljsku smotru 'Zlatna tamburica', u kojoj su snage odmjerili tamburaški sastavi TS Antique, Kontra Band, TS Mjesečeve sjene, TS KUD – a Stari grad Lukavec, prošlogodišnji pobjednici Tamburaši za 5, Tamburaši Sedef, TS Kandidati i TR Podrumari. Njihove nastupe ocijenjivao je tročlani žiri u sastavu Ana Šehulić, Nikola Šrajbek
Pobjedu na kulinarskoj manifestaciji 'doMača kuhača' je ove godine odnijela ŽVS Dora iz Zlatara, drugo mjesto osvojile su Kajde iz Mača, treće mjesto Kirjales iz Začretja, a u titulu za najsimpatičniju kulinarsku skupinu osvojile su Fiole iz Gornje Stubice
ke županije i Grada Zagreba – rekla je Sedak. Načelnica Mladenka Mikulec Šimunec istaknula je da je Zlatna tamburica kruna cijelog događanja, nit vodilja i glavna ideja. - Neizmjerno mi je drago da su mlade generacije iz KUD – a te njihovi prijatelji prepoznali koliko je to važno i koliko je to prije bilo važno kada su to njihovi djedovi i bake započeli i jako mi je drago da su prepoznali tu vrijednost, jer se unatrag par godina podiže upravo taj dio Tamburaške noći, Zlatna tamburica. Drago mi je da se time ponose, ponosimo se i mi našim KUD – om i svim udrugama koje su dale doprinos našoj ma-
i Danijel Rožanković. Zlatna tamburica pripala je Tamburašima Sedef, drugo mjesto osvojili su TS KUD – a Lukavec, a treće Tamburaši za 5. Ana Čehulić ispred žirija rekla je da je zadatak odabrati najbolje bio težak. –Od iduće godine uvest ćemo kriterij i da svaki sastav odsvira jednu instrumentalnu skladu, a stavit ćemo u kriterije i želimo čuti sve tamburaše bez bubnja i uveli smo nagradu za mlade nade – najavila je. Na kraju 40. Tamburaške noći, predsjednica KUD – a Ljudevit Gaj Mače Monika Sedak rekla je da je jako zadovoljna. - Završavamo Tamburašku noć okosnicom manifestacije, Zlatnom tamburicom koja je poprimila ove godine međužupanijsku razinu, jer smo okupili 8 tamburaških sastava s područja Krapinsko – zagorske, Varaždinske, Međimurske, Zagrebač-
nifestaciji. Želim da Zlatna tamburica svake godine sve više raste i da bude ono što je nekoć bila i još bolja te da tamburaškim sastavima bude čast da ovdje sudjeluju – rekla je načelnica, koja je zadovoljna cjelokupnom manifestacijom. - Sve je proteklo u najboljem redu, posjećnost je i viša od očekivanog, imali smo puno događanja, sva su bila posjećena i drago nam je da nam se trud isplatio. Zahvaljujem svima koji su nas posjetili, sponzorima koji su nas poduprli, hvala Krapinsko – zagorskoj županiji i preporučamo se i za naredne godine – rekla je Mikulec Šimunec. Župan Željko Kolar čestitao je svima koji su nastupili uz poruku: - Svi ste bili sjajni! Bit će kroz par godina prestiž uopće nastupati ovdje u Maču, a kamoli pobijediti –poručio je župan. (mk, sp, rj)
Jedan od vrhunaca ''Ljeta u Mariji Bistrici'' bio je koncert popularne pjevačice
Publika ispunila trg u Mariji Bistrici pa u glas pjevala s Nedom Ukraden
MARIJA BISTRICA – Iza nas je jedan od vrhunaca velike manifestacije TZ Općine Marija Bistrica ''Ljeto u Mariji Bistrici''. U subotu je održana još jedna tradicionalna Bistrička noć, koja je ove godine ugostila Nedu Ukraden. Uz nju za zabavu je bio zadužen i band Novi svijet, a nisu izostali ni ostali sadržaji, karakteristični za Bistričku noć, a to su ponuda gulaša Lovačkog društva ''Fazan'' Marija Bistrica i vina Udruge vinogradara ''Marija Bistrica'', kao i humanitarna prodaja kolača Udruge ''Hrvatska žena'' Marija Bistrica. Brojni su posjetitelji uživali po lijepom vremenu na središnjem bistričkom trgu, a oni stariji prisjetili su se starih hitova ove dugovječne pjevačice, koja je na estradi još od 1967. godine, kada je snimila prvu pjesmu za tada Radio Sa-
rajevo, što znači da njena karijera na ovim prostorima traje više od 55 godina. Na ovom je nastupu izvodila i nove i stare hitove i oduševila prisutne posjetitelje. Ljeto u Mariji Bistrici u svom nastavku donosi i kazališnu večer na otvorenom, u subotu 15. srpnja, na Trgu pape Ivana Pavla II. U 20:30 h pogledajte predstavu "Stric Miške" - Dramske udruge "Kaj" iz Zaboka i uživajte u sjajnoj komediji. A već u nedjelju 16. srpnja od 10 sati na trgu je na rasporedu Prezentacija pripreme bistričkih štrukli Udruge Hrvatska žena Marija Bistrica, uz nastup polaznika Glazbene škole pri OŠ Marija Bistrica. Podsjećamo da je smotra folklora, u organizaciji KUD-a ''Lovro Ježek'' Marija Bistrica, koja je bila u planu prošle nedjelje, odgođena za 16. rujna. (Elvis Lacković)
Posebno je ovaj tjedan svečano u Mariji Bistrici
Koncert mlade gitaristice
Jedan od događaja u sklopu velike manifestacije ''Ljeto u Mariji Bistrici'' bio je i koncert na gitari mlade gitaristice Nike Kovačić, održan u subotu u Domu kulture u Mariji Bistrici. Nika je počela svirati gitaru 2011. godine u Osnovnoj glazbenoj školi pri OŠ Marija Bistrica kod profesora Roberta Međugorca. Svoje glazbeno putovanje nastavila je u srednjoj školi upisavši Glazbenu školu Pavla Markovca u klasi profesora Xhevdeta Sahatxhije. Osim srednje glazbene škole uspješno je završila obrazovanje u XV. gimnaziji u Zagrebu, a tre-
nutno je studentica prve godine Umjetničke akademije u Osijeku. Sudjelovala je na brojnim državnim i međunarodnim natjecanjima te osvajala vrijedne nagrade. Osobito se ističu prve nagrade na natjecanjima Poreč Fest 2019, "Ida Presti" 2020, Zagreb Guitar Festival 2019 i 2021 te HDGPP 2021. Usavršavala se na ljetnim i zimskim školama gitare te raznim majstorskim radionicama (Petrit Ceku, Srđan Bulat, Maroje Brčić…). Na programu su bila djela poznatih autora, kao što su Bach, Coste, Pejačević, Ponce i Piazzolla. (Elvis Lacković)
Slavi se Svetkovina Majke Božje Bistričke:
Dan Župe i Općine Marija Bistrica
MARIJA BISTRICA – Ovaj će tjedan posebno svečano biti u Mariji Bistrici, kako za samo općinu, tako i za Svetište MBB i Župu Uznesenja BDM. Naime, 13. srpnja slavi se Svetkovina MBB, koja je ujedno u Mariji Bistrici i Dan Općine i Dan Župe i Svetišta. U utorak 11. srpnja u 20 sati na rasporedu je misa kod kapelice sv. Benedikta u Podgorju Bistričkom. U predvečerje Svetkovine 12. srpnja u 20.30 sati održat će se tradicionalna procesija sa gorućim svijećama od Crkve na otvorenom do Vinskog Vrha, gdje je u 21.30 sati prva misa Svetkovine, a koju predslavi vlč. Kristijan Stojko, župnik u Ludbregu. U procesiji tradicionalno sudjeluju i brojne bistrike udruge. Na samu svetkovinu u četvrtak 13. srpnja mise su u 7.30, 9, 11 i 18 sati. Misu u 11 sati predslavi pomoćni biskup zagrebački mons. Josip Mrzljak. U petak
14. srpnja svečanu sjednicu održat će Općinsko vijeće Općine Marija Bistrica. Sjednici prethodi Sveta misa u Karmelu Majke Božje Bistričke i blaženog Alojzija Stepinca u 16.30 sati, a u 17.30 sati na rasporedu je otvorenje Izložbe fotografija ''Marija Bistrica nekad i sad'' –Foto videa ''Klik'' iz Marije Bistrice u prostoru Općinske knjižnice i čitaonice Marija Bistrica. Na izložbi
će se moći pogledati fotografije, kojima su Mariju Bistrici kroz gotovo 100 godina obilježile tri generacije obitelji Hudek-Mičuga-Haban.
Sama sjednica održat će se u Domu kulture u Mariji Bistrici, s početkom u 18 sati. Na sjednici će biti prikazan i prigodan film, snimljen povodom 30. obljetnice Općine Marija Bistrica. Kao i svake godine dio svečane sjednice je i dodjela priznanja i nagrada zaslužnim pojedincima i udrugama. (Elvis Lacković)
Mažoretkinje Dubrovčan sudjelovale su na Europskom prvenstvu održanom u Crnoj Gori
Nova žetva medalja za Mažoretkinje Dubrovčan
CRNA GORA - Nakon uspješnog ovogodišnjeg Regionalnog i Državnog prvenstva mažoretkinja, Mažoretkinje Dubrovčan izborile su plasman na Europsko prvenstvo mažoretkinja koje se održavalo od 30. lipnja do 2. srpnja u Tivatu u Crnoj Gori. Ceremonija otvaranja Europskog prvenstva započela je u centru grada svečanim defileom timova iz Hrvatske, Slovenije, Srbije, Crne Gore te Bosne i Hercegovine. Naredna dva dana pred punom dvoranom i pred međunarodnim sucima predstavilo se 19 timova sa ukupno otplesanih 156 koreografija. Mažoretkinje Dubrovčan predstavile su se sa čak 14 koreografija u skupini juniorki i seniorki te ponosno predstavile mjesto
Dubrovčan, Općinu Veliko Trgovišće i Zagorje – bajku na dlanu u najboljem svjetlu. Od otplesanih 14 koreografija u konkurenciji među drugim timovima, Mažoretkinje Dubrovčan još su jednom ostvarile zavidne rezultate i dokazale da su i dalje u samom vrhu saveza mažoretkinja. Evo i rezultata: u skupini juniorki otplesane su slijedeće koreografije te ostvareni slijedeći rezultati: Mini tradicionalna - 1. mjesto, Mini moderna1. mjesto, Velika tradicionalna - 1. mjesto, Velika moderna - 1. mjesto i Defile - 1. mjesto. U skupini seniorki otplesane su slijedeće koreografije te ostvareni slijedeći rezultati: Duo/trio štap - 1. mjesto, Duo/ trio pompon - 2. mjesto, Mini tra-
Petrovo u Krušljevom Selu
KRUŠLJEVO SELO - Tradicionalno po sedamnaesti put, u organizaciji udruge Petrože - Krušljevo Selo, održano je "Petrovo"- lokalno - tradicijska manifestacija kojom udruga čuva kulturnu baštinu Krušljevog Sela, djecu i mlade osviještava o važnosti čuvanja tradicije i običaja, potiče ih na volontiranje i osigurava im kulturno-društvene sadržaje kao poticaj za kvalitetno provođenje slobodnog vremena i razvijanje socijalnih vještina. Kulturno-društveni sadržaj osmislili su članovi udruge Petrože, a kao gosti nastupili su članovi KUD-a "Jakovlje". Manifestacija je tradicionalno započela misnim slavljem u kapeli Sv. Petra i Pavla, koje je predvodio vlč. Dragutin Bosnar. Nakon koncelebrirane mise i kulturno-umjetničkog programa, nastavilo se druženje uz degustacije, okrijepu i ostale prezentacije. Udruga Petrože zahvaljuje svim članovima organizacijskog odbora, volonterima udruge, Bogdanu Pavlini, Hrvoju Klenkaru, Obitelji Šplajt, Ožvald eventu, SKI klubu Oroslavje, Andriji Piškoviću, obite-
lji Nikole Glavača i svim onima koji su poduprli ovu manifestaciju da se održi nakon dvogodišnjeg neodržavanja zbog posljedica globalne pandemije COVID-om 19. Ma-
nifestacija je uz sudjelovanje rada i sredstava članova udruge, podržana i kroz "Kult-rura 2023" koji se sufinancira kroz natječaj za udruge Grada Oroslavja. (zl)
dicionalna - 2. mjesto, Mini pom pon - 1. mjesto, Mini baton flag - 1. mjesto, Velika moderna - 1. mjesto, Velika tradicionalna - 1. mjesto, Mini moderna - 5. mjesto i Solo štap - 6. mjesto. – Izuzetno smo ponosni na ovaj velik uspjeh! Veliko hvala svim sponzorima koji su doprinijeli našem odlasku na Europsko prvenstvo mažoretkinja –rekla nam je predsjednica udruge Mažoretkinje Dubrovčan Valentina Večerić-Gorupić. Ovaj program realiziran je uz financiranje Općine Veliko Trgovišće putem Javnog natječaja za financiranje projekata udruga s područja Općine Veliko Trgovišće koje provode javne potrebe u društvenim djelatnostima u 2023. godini. (Davor Žažar)
Lions Club Zagorje nagrađuje najbolje skladbe na Loborfestu
LOBOR - Lions Club Zagorje će dodijeliti novčane nagrade za najbolje skladbe na ovogodišnjem festivalu polki i valcera u Loboru. Na festivalu će se predstaviti 12 ansambala iz Hrvatske, Slovenije, Austrije i Njemačke. Manifestacija će se održati u nedjelju, 23.07., s početkom u 16 sati, pod šatorom u Loboru. Lions Club Zagorje će nagraditi najbolju novu skladbu u ritmu polke ili valcera s iznosom od 1.000 €, dok će najbolja obrada rock ili pop skladbe u oberkajner verziji biti nagrađena s 500 €. Ove nagrade pružaju podršku glazbenicima i promiču kreativnost u glazbi. Festival polki i valcera u Loboru je izuzetno popularan među ljubiteljima glazbe. - Očekuje se da će ansambli pružiti uzbudljive nastupe i oduševiti publiku. Posjetitelji će moći uživati u raznolikom glazbenom programu, upoznati nove skladbe i podržati izvođače. Lions Club Zagorje ponosno podržava ovu manifestaciju. Pridružite nam se na ovogodišnjem Loborfestu i podržite glazbenu kreativnost ansambala iz regije. Lions Club Zagorje vas poziva da uživate u vrhunskim izvedbama polki i valcera! – kažu u Lions Clubu. (zl)
VELIKI JUBILEJ Kulturno – umjetničko društvo Lobor slavi 50.
'U našem KUD-u djeluju sve dobne skupine, obzira na razliku u godinama, svi su
U slavljeničkoj godini, KUD Lobor osmislio je i novu manifestaciju, Dječje dane folklora 'Ivanjski krijesi'
Danas društvo broji
70-ak članova koji
Prva manifestacija Dječji dani folklora 'Ivanjski krijesi' održala se nedavno u Loboru, u organizaciji članova Upravnog odbora Kulturno-umjetničkog društva "Lobor" koji su već u punom jeku priprema za proslavu 50. godišnjice osnivanja KUD-a. Ivanjski krijesi Mnogobrojni su posjetitelji ivanjske manifestacije imali priliku doživjeti pjesme i plesove Hrvatskog zagorja, Posavine, prigorskog kraja i Međimurja, a publici su se, osim dvije sekcije KUD-a domaćina, predstavili gosti iz KUD-a "Ljudevit Gaj" Mače, KUD-a "Golubovec", KUD-a "Salinovec", KUD-a "Belec" te KUD-a "Danica". Na kraju folklornog dijela manifestacije publici se obratila predsjednica KUDa "Lobor" Marija Rihtarić koja je zahvalila svim izvođačima i posjetiteljima koji su došli unatoč neizvjesnoj vremenskoj prognozi te podržali prvo izdanje ove manifestacije. U drugom dijelu manifestacije, održane su sportske igre i aktivnosti pripremljene u suradnji sa Savjetom mladih općine Lobor. Za okrjepu su se pobrinuli članovi
djeluju u 5 sekcija: folklornoj sekciji
unutar koje djeluju
mlađa i starija
dječja sekcija, odrasla sekcija i vokalna sekcija, tamburaškoj
sekciji, dramskoj sekciji, literarnoj sekciji i sekciji ručnog rada.
Lovačkog društva. Osim igara, održana je i radionica bojanja drvenih tambura pod vodstvom Zvonimira Majdaka. Povlačenje konopa izazvalo je najveći interes uz skakanje u vrećama te gas po gume. Na kraju igara predsjednica Savjeta mladih Katarina Plancutić svima se obratila u ime KUD-a i Savjeta mladih te svim sudionicima igara podijelila poklon pakete. Uz nadzor vatrogasaca DVD-a Lobor zapaljen je ivanjski krijes, a potom je uslijedilo druženje izvođača i po-
sjetitelja.
Pola stoljeća
A kako je već spomenuto, loborski KUD slavi pola stoljeća postojanja. Početkom 1972. godine formiran je inicijativni odbor za osnivanje na čelu s Božidarom Buntakom i Ivom Jurekovićem. Od zamisli i želje do ostvarenja došlo je godinu dana kasnije. KUD Lobor osnovan je 2. veljače 1973, a za prvog predsjednika društva izabran je Andrija Cvetko. Dugogodišnji tajnik bio
je Ivo Jureković, a stručni voditelj svih sekcija Stjepan Martinuš. Nakon samog osnivanja društva, započelo je s radom nekoliko sekcija: mješoviti pjevački zbor, tamburaška sekcija (orkestar mandolina), folklorna sekcija, recitatorska sekcija i sekcija puhačkog orkestra. Danas društvo broji 70-ak članova koji djeluju u 5 sekcija: folklornoj sekciji unutar koje djeluju mlađa i starija dječja sekcija, odrasla sekcija i vokalna sekcija, tamburaškoj sekciji, dramskoj sekciji, literar-
noj sekciji i sekciji ručnog rada.U našem KUD-u djeluju sve dobne skupine, ali, bez obzira na razliku u godinama, svi su vrlo povezani. Točno pet desetljeća Lobor je bogatiji za jedno veliko društvo čiji je cilj očuvati tradiciju i promovirati je kao ključan dio našeg identiteta te promicati kulturni amaterizam. Iza nas su brojni nastupi u Zagorju, ali i zavidan broj nastupa diljem Lijepe Naše. Ponosni smo organizatori manifestacija: Večer folklora, Festivala amater-
50. godina svog postojanja
skupine, ali, bez su vrlo povezani'
Planovi
U sklopu manifestacije "Janine"
KUD Lobor 16. 7. s početkom u 17.00 u Društvenom domu u Loboru organizira FAKL (Festival amaterskih kazališta Lobor), 19. 7. u 19.00 u loborskom Kul-
skih kazališta, Noći muzeja, Noći kazališta, Živih jaslica, tradicionalnog Božićnog koncerta te prigodnih programa povodom Svjetskog dana kazališta za djecu i mlade te Susrete dramskih amatera Četiri godišnja doba, a od ove godine i Ivanjskih krijesa. Zahvalni smo na svakome gostovanju i na brojnim prijateljstvima koje smo tada sklopili – kažu u KUD – u. Iz proteklih godina izdvajajusudjelovanje na
Odlična atmosfera na 3. Danu Gorjakovog
Kulinarsko natjecanje i druženje uz glazbu
turnom centru bit će otvorena izložba "Pedeset" u čast 50. jubileja društva, a 21. 7. u 19.00 održat će se Večer folklora, također u prostorima Društvenog doma u Loboru.
međunarodnom projektu Go, Go, NGO!, nastup na manifestaciji Sto posto zagorsko, nastup na javnom snimanju emisije Lijepom našom, sudjelovanje na međunarodnom festivalu folklora Ohrid Sun u Sjevernoj Makedoniji. - Usko surađujemo s udrugom Zagorje moje s kojom promoviramo zagorsku glazbu polke i valcera održavajući radionice po zagorskim osnovnim školama – kažu kudovci.
GORJAKOVO - U organizaciji Mjesnog odbora Gorjakovo i i udruge Složno Gorjakovo u subotu, 8. srpnja, održan je još jedan Dan Gorjakovog. Na Danu Gorjakovog bilo je organizirano kulinarsko natjecanje u pripremi kotlovine te druženje uz glazbu za djecu i odrasle. Među brojnim okupljenima bili su i zamjeni-
Prvo mjesto u kulinarskom
natjecanju za izbor najbolje kotlovine osvojila je ekipa Kolege
ca župana Jasna Petek te gradonačelnik Pregrade Marko Vešligaj, kao i predsjednica Mjesnog odbora Gorjakovo Davorka Filipčić i predsjednik udruge Složno Gorjakovo. - Odlična atmosfera na lijepom mjestu za druženje. Ovi proaktivni mladi ljudi rade odličan posao za dobro čitave zajednice te raznim aktivnostima i sadržajima pokušavaju poboljšati kvalitetu života u svojem naselju – poručila je ovom prilikom zamjenica župana Jasna Petek, na prostoru kraj novouređene Područne škole Gorjakovo, obnovljenog školskog igralište i velike drvene nadstrešnice podignute za potrebe mještana Gorjakovog. Prvo mjesto u kulinarskom
natjecanju za izbor najbolje kotlovine osvojila je ekipa Kolege, na drugom je mjestu završila ekipa Nikola
i prijatelji, dok je na trećem mjestu nakon dodatnog ocjenjivanja završila ekipa Danijel Šoštarić i prijatelji. (zl)
Škola sviranja heligonke
LOBOR - Udruga Zagorje moje iz Lobora pokreće školu sviranja dijatoničke harmonike – heligonke, u suradnji sa slovenskom Glasbenom školom Rošer iz Podlehnika. Škola je jedinstvena i jedina u Zagorju, a poduku sviranja izvodit će vrhunski glazbenici s iskustvom. Heligonka je
instrument koji se u Zagorju svirao prije više od 100 godina, danas se u našim krajevima rjeđe koristi, no i dalje je vrlo popularan, s dugogodišnjom tradicijom u Sloveniji, Austriji, Njemačkoj, Italiji. Želja je Udruge Zagorje moje prenjeti umijeće i znanje sviranja heligonke na mlade
generacije, pa pozivaju roditelje i sve zainteresirane da se jave tajniku Udruge Zdravku Tklacu (098/251 078) ili predsjedniku Vladi Kovačiću (091/164 0275) za prijave. Ovisno o broju zainteresiranih i prijavljenih, škola bi počela na jesen, a nastava bi se izvodila u Petrovoj Gori. (zl)
IN MEMORIAM U 81. godini preminula je Elvira Voća
Karijeru Elvire Voće obilježilo 40 festivalskih nastupa u Krapini
Još jedna ikona kajkavske popevke odšetala je u sjećanje. Elvira Voća, pjevačica čiju je karijeru obilježilo 40 festivalskih nastupa u Krapini. Preminula je iznenada, u 81. godini, a pokop će biti na Mirogoju, u uskom obiteljskom krugu. Rado viđena na festivalima
Rođena kajkavka i Zagrepčanka, po obrazovanju kemijska tehničarka, svoju pjevačku karijeru počela je obećavajuće, pobjedom na međunarodnom natjecanju mladih pjevača Cantagiro, u Italiji, 1963. godine, u konkurenciji 2500 sudionika. Tvrtka Durium ponudila joj je snimanje ploče. Već na početku karijere gostovala je u Poljskoj, a u organizaciji OUN-a pjevala je i na Sinaju. Manje je znano kako je Elvira kao djevojčica učila klavir, a završila je i školu za harmoniku. Vedrina, mladenački izgled i neposrednost u ophođenju bile su glavne odlike njezina šarma. Elvirina pjevačka karijera nije imala velikih uzleta, ali ni padova. Nije snimala hitove. Bila je tip komorne pjevačice, koja je bila rado viđena na svim našim festivalima (Split, Opatija, Zagreb, Požega...) u vrijeme dok su oni bili društveni događaj. Imala je svoju publiku. Ne brojnu, ali vjernu!
Vikendica na Trškom Vrhu
Sasvim posebno poglavlje su El-
U Muzeju seljačkih buna 15. srpnja 16. trijenale zagorskog suvenira
Teme su tri velike obljetnice
GORNJA STUBICA - U subotu, 15. srpnja 2023. godine u 17 sati, u Muzeju seljačkih buna otvara se trodijelna izložba "16. trijenale zagorskog suvenira/Dječje igračke Ane i Slavka Ivanića/Radoslav Rajko Novosel: Seljačka buna". Trijenale zagorskog suvenira izložbeni je projekt kojim Muzej poziva zainteresirane autore da izrade nove suvenire na zadane teme. Teme ovogodišnjeg trijenala su 450.
obljetnica Seljačke bune iz 1573. godine, 50. obljetnica Muzeja seljačkih buna i 30. obljetnica djelovanja Muzeja Hrvatskog zagorja. U sklopu otvorenja izložbe najboljim suvenirima bit će dodijeljene nagrade i priznanja prema odluci stručnog povjerenstva. U drugom dijelu izložbe predstavljene su drvene dječje igračke Ane i Slavka Ivanića koji su ih proizvodili više od 60 godina te su bili česti sudi-
onici Trijenala. Izložba varaždinskog kipara Radoslava Rajka Novosela kroz sedamnaest skulptura u terakoti narativno prikazuje tijek događanja u Seljačkoj buni. Na otvorenju će prigodni program izvesti Tamburaški orkestar Kulturno-umjetničkog društva Matija Gubec, Gornja Stubica. Autorica izložbe je Lidija Kelemen. Izložba ostaje otvorena do 30. rujna 2023. godine. (zl)
virina sudjelovanja na Festivalima kajkavskih popevki u Krapini. Već na prvome, 1966. godine, pjevala je "Gda njesi tu" Ivice Stamaća, u duetu sa zabavnoglazbenom doajenkom Anicom Zubović.U to doba sve su popevke izvođene u dvije izvedbe i uglazbljene stihove Stjepana Draganića u alternaciji je pjevala Ana Štefok. Na prvoj "Krapini" Elvira je pjevala još jednu popevku, "Zagorska klet" Viktora Crneka koji je uglazbio stihove Dragice Vragović. Istu popevku pjevao je i Ivo Robić. Manje je znano kako je Elvira 1971. pjevala popevku Pri "Veseloj Zagorki", koja je proslavila Višnju Korbar. Nizali su se festivali, s njima i broj popevki. U Elvirinu krapinskom opusu preživjele su vrijeme "Tam od Sutle idu svati" (1980.), "Zagorje moje zeleno" (1986.) i evergreen "Venček za Zagreb" (1994.). U večeri novih popevki Elvira je posljednji put nastupila 1999. pjevajući "Samo nek je vesele", uglazbivši stihove Drage Britvića. Uz nju je bio Zbor "Ilirci". Naime, manje je znano kako je Elvirino ime upisano i u popis festivalskih skladatelja. Na festivalskoj pozornici bilo je izvedeno 12 popevki s njezinim skladateljskim potpisom. Elvirin suprug, ugledni skladatelj i pijanist, Stjepan Mihaljinec, podrijetlom iz okolice Bedekovčine, bio je dugogodišnji umjetnički ravnatelj Krapinskoga festivala. Koliko su supružnici Mihaljinec voljeli krapinsko podneblje, dovoljno kazuje što su na Trškom Vrhu godinama imali vikendicu.
Akcija čišćenja okoliša i kupališta na Sutli
KUMROVEC - U subotu je Općina Kumrovec organizirala akciju čišćenja okoliša i kupališta na rijeci Sutli "Ulamov kut". Odazvao se veliki broj
mještana kako bi Kumrovec bio ljepši i ugodniji. Načelnik Općine Robert Šplajt napisao na svome profilu na mrežnoj stranici kako želi svima da
uživaju u prekrasnom krajobrazu doline Sutle. - Svima nama je zajednički interes, a to je da naša općina bude lijepa i čista – rekao je Šplajt. (zl)
Na temelju Zaključka Gradonačelnika o prodaji vatrenog oružja u vlasništvu Grada Pregrade, KLASA: 406-05/22-01/02, URBROJ: 2140-5-02-23-11, od 7. srpnja 2023., Grad Pregrada raspisuje sljedeći
JAVNI NATJEČAJ
ZA PRODAJU VATRENOG ORUŽJA
I. PREDMET PRODAJE
Predmet prodaje obuhvaća sljedeće oružje iz rješenja o nasljeđivanju:
1. PA puška s glatkom cijevi, MAROCC-
HI- ATA, A12 Sporter, tv. broj: 05/795, kalibra 12/76
Početna cijena: 300 EUR (2.260,35 kn)
2. Pištolj, Crvena zastava M88 A, tv. broj: 28567, kalibra 9 mm Para
Početna cijena: 100 EUR (753,45 kn).
Fiksni tečaj konverzije 7,53450 kuna za 1 EUR
II. NAČIN I UVJETI PRODAJE
Natjecati se mogu sve pravne i fizičke osobe koje imaju važeće odobrenje za nabavu oružja dostavom zatvorenih pisanih prijava za svako oružje pojedinačno, neposredno ili poštom preporučeno na adresu: Grad Pregrada, Josipa Karla Tuškana 2, 49 218 Pregrada, s napomenom ‘’Ne otvaraj- Javni natječaj za prodaju oružja pod rednim brojem ___’’ u roku za dostavu ponuda. Isti Ponuditelj može dati ponudu za kupnju jednog ili više predmeta prodaje. Za svako oružje podnosi se posebna ponuda. Oružje koje je predmet javnog natječaja čuva se u dežurnoj Policijskoj postaji Krapina, Franje Tuđmana 10, gdje se može i pogledati u uredovno vrijeme ponpet od 8:00 do 14:00.
Oružje se kupuje po principu viđeno-kupljeno, i kupac ne može kasnije isticati prigovor nedostataka predmeta kupoprodaje. Osobe koje sudjeluju u natječaju dužne su položiti jamčevinu, koja iznosi 10% početne cijene oružja, na žiro račun Grada Pregrade: HR2523400091835200009, otvoren kod Privredne banke, poziv na broj: HR68 9016- OIB UPLATITELJA, proračun Grada
Pregrade te naznaku „jamčevina za oružje“. Dokaz o izvršenoj uplati jamčevine (npr. potvrda banke o izvršenom plaćanju) prilaže se uz ponudu u zatvorenoj omotnici.
III. ROK ZA DOSTAVU PONUDE
Rok za podnošenje pisanih ponuda je 15 dana od dana objave natječaja u Zagorskom listu. Natječaj će se objaviti i na mrežnoj stranici Grada Pregrade www. pregrada.hr te na oglasnoj ploči Grada Pregrade. Nepotpune i nepravovremene ponude ne-
Likovna kolonija u Zagorskim Selima
ZAGORSKA SELA - Zagorska kreativna udruga mladih poziva mlade osobe koji se žele kreativno izraziti da sudjeluju na likovnoj koloniji na temu mentalnog zdravlja mladih u Zagorskim Selima (Zagorska Sela 39). Likovna kolonija će se održati 29.7.2023. godine u 10 sati, a započet će s
predavanjem na istu temu kojeg će održati Vendi Keserica Tomičić, socijalna radnica uključena u edukaciju Ekspresivne art terapije. Tehnika kojom će slikati bit će akril na platnu, a za sudjelovanje su potrebne prijave. Stoga pozivamo mlade da se uključe, a prijaviti se mogu putem prijavnice pu-
tem linka najkasnije do 25. srpnja. Likovna kolonija organizira se u sklopu projekta "Kreativni mladi Zagorja!" kojeg provodi Zagorska kreativna udruga mladih, Lokalna akcijska grupa Zagorje-Sutla i Pregrada.infoudruga za mlade, a financira Krapinsko - zagorska županija. (zl)
će biti razmatrane.
IV. SADRŽAJ PONUDE Ponuda se podnosi za svako oružje pojedinačno i mora sadržavati:
1. osobne podatke ponuditelja (ime, prezime, adresa, OIB, broj telefona)
2. iznos ponuđene cijene
3. dokaz o uplati jamčevine
4. fotokopiju osobne iskaznice ili rješenje o upisu u sudski ili drugi odgovarajući registar
5. javna isprava, važeće odobrenje za nabavu oružja na svoje ime
6. potvrda da ponuditelj nema dugovanja prema Gradu Pregradi.
V. ODABIR NAJPOVOLJNIJEG PONUDITELJA
Najpovoljnijom ponudom smatrat će se ponuda s najvišom ponuđenom kupoprodajnom cijenom. U slučaju iste ponuđene cijene, najpovoljnijom ponudom smatrat će se ona koja je ranije pristigla.
Svi će ponuditelji o ishodu natječaja i odabiru najpovoljnijeg ponuditelja biti obaviješteni u roku od 30 dana.
Ponuditelju koji ne uspije u nadmetanju, jamčevina će biti vraćena bez kamata.
U slučaju da sudionik natječaja s najpovoljnijom ponudom odustane od ponude, kao i od sklapanja Ugovora o kupoprodaji Grad Pregrada zadržava jamčevinu, a prednost na natječaju ima sljedeća najpovoljnija ponuda.
VI. OSTALE ODREDBE
Informacije o natječaju mogu se dobiti u uredovno radno vrijeme (od 7:00-15:00 sati) na broj telefona 049/376-052. Grad Pregrada zadržava pravo odustati od prodaje pokretnina koje su predmet Javnog natječaja, poništiti Javni natječaj, kao i ne izabrati najpovoljnijeg ponuditelja, bez navođenja razloga.
KLASA: 406-05/22-01/02
URBROJ: 2140-5-02-23-12
Pregrada, 11. srpnja 2023. GRAD PREGRADA
GRADONAČELNIK Marko Vešligaj, univ.spec.pol.
Hrvati iz Detroita posjetili Mariju Bistricu
MARIJA BISTRICA – KUD Laz prvog vikenda srpnja organizirao je Dane folklora u zabave, i to nakon trogodišnje pauze. Jedan od vrhunaca svakako je bio i nastup na večeri folklora Kluba ''Stepinac'', američkih Hrvata iz Chicaga, koji su na dvotjednoj turneji po Hr-
vatskoj. No, to nije bio jedini boravak američkih Hrvata u ovom dijelu Zagorja.
Naime, baš na prvi dan manifestacija, petak 30. lipnja, još je jedna grupa Hrvata iz SAD-a posjetila Mariju Bistricu, u organizaciji i suradnji s KUD-om Laz. Riječ je o Hrvatima iz Detroita, ko-
ji su također na dvotjednoj turneji po Hrvatskoj i BiH, pa su zastali i u Mariji Bistrici, gdje su uz pomoć članova KZD-a Laz obišli Mariju Bistricu i Svetište MBB, koje im je približio rektor i bistrički župnik preč. Domagoj Matošević. (Elvis Lacković)
Na temelju članka 6. stavka 1. Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnoga prostora („Narodne novine“, br. 125/11., 64/15., 112/18.) te članka 4. stavka 2. Odluke o zakupu i kupoprodaji poslovnih prostora („Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije“ broj 12/19.) Grad Zabok raspisuje
JAVNI NATJEČAJ
I.
Raspisuje se Javni natječaj – poziv za prikupljanje ponuda za zakup poslovnog prostora u Ulici Matije Gupca 53 (zgrada stare policije) u Zaboku, - oznake P-13, površine 14,30m² te - oznake P-18, površine 6,90m², oba na I. katu zgrade za obavljanje uredskih djelatnosti. Prostor se daje u zakup na određeno vrijeme od tri godine. Početna visina zakupnine iznosi 3,00 eura po m². Predmet natječaja su oba prostora kao cjelina.
II.
Javni natječaj objavit će se na Internet stranici Grada Zaboka www.zabok.hr, Oglasnoj ploči Grada Zaboka te obavijest o istome u tjedniku „Zagorski list“.
GRAD ZABOKHrvatski zavod za zapošljavanje područni ured krapina
Ispostava Donja Stubica
HIDRAULIKA KURELJA d.o.o., Donja
Stubica, Matenačka cesta 41
5 BRAVARA/ZAVARIVAČA - BRAVARICE/ ZAVARIVAČICE
Rok prijave: 31.7.2023
HIDRAULIKA KURELJA d.o.o., Donja
Stubica, Matenačka cesta 41
1 PRODAJNI INŽENJER/PRODAJNA
INŽENJERKA
Rok prijave: 12.7.2023
PRO - METAL VAJDIĆ d.o.o., Marija
Bistrica, Hum Bistrički 144a
2 BRAVARA-ZAVARIVAČA/BRAVARICEZAVARIVAČICE - OROSLAVJE
Rok prijave: 25.7.2023
Global Gaming Services d.o.o., Stubičke
Toplice, Strmec Stubički 124
1 FINANCIJSKI/A ANALITIČAR/KA -
ZAGREB
1 UPRAVITELJ/ICA PROIZVODA - ZAGREB
Rok prijave: 13.7.2023
Udruga mladih Feniks, Oroslavje, Krušljevo Selo 168
4 GERONTODOMAĆICE
Rok prijave: 15.7.2023
MONTGRADNJA LADIŠIĆ d.o.o., Oroslavje, Brežna 23
1 GRAĐEVINSKI/A TEHNIČAR/KATEHNIČKI/A CRTAČ/ICA - ZAGREB
Rok prijave: 21.7.2023
VODOLIM INSTALACIJE d.o.o., Donja
Stubica, Nova ulica 3A
1 INSTALATER/INSTALATERKA GRIJANJA I
KLIMATIZACIJE
3 VODOINSTALATERA/
VODOINSTALATERKE
Rok prijave: 13.7.2023
TERME STUBAKI d.o.o., Stubičke
Toplice, Ulica Viktora Šipeka 31
1 DJELATNIK/DJELATNICA U
RAČUNOVODSTVU I ADMINISTRACIJI
Rok prijave: 19.7.2023
TERME STUBAKI d.o.o., Stubičke
Toplice, Ulica Viktora Šipeka 31
4 KONOBARA/ICE
2 KUĆNA MAJSTORA/DOMARA - KUĆNE
MAJSTORICE/DOMARKE
2 KUHARA/ICE
4 SOBARA/ICE
Rok prijave: 12.7.2023
Salon ljepote "Paris" vl. Martina
Vinković, Marija Bistrica, Zagrebačka
70 1 KOZMETIČARKA/VIZAŽISTICA
Rok prijave: 16.7.2023
Dom za starije i nemoćne osobe
Presečki, Oroslavje, Milana Prpića 32
3 MEDICINSKE SESTRE/MEDICINSKA
TEHNIČARA
3 NJEGOVATELJA/NJEGOVATELJICE
1 SOCIJALNI RADNIK/SOCIJALNA
RADNICA (NA POLA RADNOG
VREMENA)
Rok prijave: 31.7.2023
Obiteljski dom Pustodol zastupa Anita
Lisak, Donja Stubica, Pustodol 169d
1 NJEGOVATELJ/NJEGOVATELJICA
STARIJIH I NEMOĆNIH OSOBA
Rok prijave: 4.8.2023
Dječji vrtić Cvrkutić Oroslavje, Oroslavje, Antuna Mihanovića 6
2 ODGOJITELJA/ICE PREDŠKOLSKE
DJECE
Rok prijave: 18.7.2023
DRATOM obrt za obradu metala i usluge vl. Dragutin Tomorad, Marija Bistrica, Poljanica Bistrička 93
1 POMOĆNI BRAVAR/POMOĆNA
BRAVARICA
Rok prijave: 29.7.2023
"Stolarija Lisak" vl. Darijo Lisak, Donja
Stubica, Golubovečko Naselje 35
2 STOLARA/STOLARICE
Rok prijave: 2.8.2023
EKO-FLOR PLUS d.o.o., Oroslavje, Mokrice 180/c
1 VAGAR/VAGARICA 1 VOZAČ KAMIONA M/Ž - ZADAR
Rok prijave: 31.7.2023
"VODOLIM" završni radovi u građevinarstvu i trgovina vl. Vanja Brundula, Donja Stubica, Nova Ulica 3a
1 VOZAČ/VOZAČICA C KATEGORIJE
Rok prijave: 13.7.2023
Ispostava Klanjec SPECTRA SOL d.o.o., Klanjec, Otona Ivekovića 5a
1 KOMERCIJALIST/ICA - ZAGREB
Rok prijave: 15.7.2023
Dom za starije i nemoćne osobe SV. KATARINA, Zagorska Sela, Zagorska
Sela 47A
1 MEDICINSKA SESTRA/TEHNIČAR
1 SOCIJALNI RADNIK/SOCIJALNA
RADNICA
Rok prijave: 31.7.2023
OBZORJE DINAMIC d.o.o., Klanjec, Ulica lijepe naše 22A
5 RADNIKA/CA U ZAVRŠNIM RADOVIMA
U GRAĐEVINARSTVU
5 TESARA/ICA
5 ZIDARA/ICA
Rok prijave: 27.7.2023
RUDOMAR d.o.o., Tuhelj, Sveti Križ 154
1 RUKOVATELJ/RUKOVATELJICA
SAMOHODNIM GRAĐEVINSKIM
STROJEM
Rok prijave: 31.7.2023
Obrt za prijevoz PTUJEC TRANSPORT vl. Danijel Ptujec, Kraljevec na Sutli, Pušava 8A
1 VOZAČ/ICA MOTORNOG VOZILAZAGREB-SUSEDGRAD
1 VOZAČ/ICA MOTORNOG VOZILA
Rok prijave: 13.7.2023
Ispostava Krapina
PRESEČKI GRUPA d.o.o., Krapina, Frana Galovića 15
2 AUTOMEHANIČARA/ AUTOMEHANIČARKE
2 AUTOELEKTRIČARA/ AUTOELEKTRIČARKE
1 AUTOLAKIRER/AUTOLAKIRERICA
1 AUTOLIMAR/AUTOLIMARICA
Rok prijave: 31.7.2023
PRESEČKI GRUPA d.o.o., Krapina, Frana Galovića 15
1 ČISTAČ/ČISTAČICA - PREGRADA
1 ČISTAČ/ICA - KRAPINA
Rok prijave: 16.7.2023
Dom zdravlja Krapinsko - zagorske
županije, Krapina, Mirka Crkvenca 1
1 DOKTOR/DOKTORICA DENTALNE
MEDICINE - BEDEKOVČINA
1 DOKTOR/DOKTORICA MEDICINEGORNJA STUBICA
1 DOKTOR/ICA MEDICINE - KONJŠČINA
4 DOKTORA/ICE MEDICINE
1 DOKTOR/ICA MEDICINE SPECIJALIST/
ICA FIZIKALNE MEDICINE I
REHABILITACIJE
1 DOKTOR/ICA MEDICINE, SPECIJALIST/
ICA GINEKOLOGIJE I OPSTETRICIJE
1 MEDICINSKA SESTRA/TEHNIČARZLATAR-BISTRICA
1 PATRONAŽNA SESTRA (M/Ž) - ZLATAR
1 SPREMAČICA I PRALJA (M/Ž)KONJŠČINA
Rok prijave: 13.7.2023
Dom zdravlja Krapinsko - zagorske
županije, Krapina, Mirka Crkvenca 1
1 FIZIOTERAPEUT/FIZIOTERAPEUTKINJA
- PRIPRAVNIK/CA
1 FIZIOTERAPEUT/KINJA - PRIPRAVNIK/
K. Š. Đalskoga 4 49000 KRAPINA www.hzz.hr
CA - ZLATAR-BISTRICA 1 PRVOSTUPNIK/CA RADIOLOŠKE
TEHNOLOGIJE - PRIPRAVNIK/CA
1 ZDRAVSTVENO-LABORATORIJSKI
TEHNIČAR/KA - PRIPRAVNIK/CA
Rok prijave: 11.7.2023
AEL Company d.o.o., Krapina, Bobovje
52G
5 ELEKTROINSTALATERA/KE
5 ELEKTROINSTALATERA/KEPOMOĆNA/E ELEKTROINSTALATERA/KE
- NJEMAČKA
Rok prijave: 5.8.2023
MARIJA obrt za proizvodnju i trgovinu vl. Josip Smiljanec, Đurmanec, Donji Macelj 95B
1 KNJIGOVOĐA/TKINJA-RAČUNOVOĐA/ TKINJA
3 MONTERA/KE SOLARNIH ELEKTRANA
Rok prijave: 22.7.2023
JEDINSTVO KRAPINA d.o.o., Krapina, Mihaljekov Jarek 33
4 KONSTRUKTORA/KONSTRUKTORICE
2 TEHNOLOGA/INJE
Rok prijave: 30.7.2023
Dječji vrtić MALI KAJ, Krapina, I. G. Kovačića 13
4 ODGOJITELJA/ODGOJITELJICEGORNJI LADUČ
2 ODGOJITELJA/ODGOJITELJICESESVETE
Rok prijave: 28.7.2023
Udruga distrofičara Krapina, Gornje Jesenje, Gornje Jesenje 45
1 OSOBNI/A ASISTENT/ICA - ZAGREB
1 OSOBNI/A ASISTENT/ICA - GORNJE
JESENJE
1 OSOBNI/OSOBNA ASISTENT/ ASISTENTICA - CERJE JESENJSKO
Rok prijave: 31.7.2023
PRESEČKI d.o.o., Krapina, Frana Galovića 15
1 PRODAVAČ/ICA - PREGRADA
1 PRODAVAČ/ICA - KRAPINA
1 PRODAVAČ/PRODAVAČICAKRAPINSKE TOPLICE
Rok prijave: 23.7.2023
PRESEČKI d.o.o., Krapina, Frana Galovića 15
1 RADNIK/CA U PEKARI NA PEČENJU
PEKARSKIH PROIZVODA - PREGRADA
Rok prijave: 30.7.2023
CARPONA FOOD d.o.o., Krapina, Strahinje 28
3 RADNIKA/RADNICE U PROIZVODNJI I MJEŠAONI
Rok prijave: 19.7.2023
KERAMIX d.o.o., Krapina, Polje Krapinsko 99/A
1 PRODAVAČ/PRODAVAČICA
1 SKLADIŠTAR/KA
Rok prijave: 2.8.2023
SIMPRO Industriemontage d.o.o., Krapina, Gornja Pačetina 10
3 VODOINSTALATERA/ VODOINSTALATERKE ILI POMOĆNA VODOINSTALATERA/POMOĆNE
VODOINSTALATERKE - NJEMAČKA
Rok prijave: 28.7.2023
"MTP" prijevoz, usluge i trgovina vl. Dražen Horvat, Krapina, Donja Šemnica 24
3 VOZAČA/VOZAČICE TERETNOG
VOZILA U TUZEMSTVU I PODRUČJU EU
Rok prijave: 20.7.2023
Ispostava Pregrada
ALATI STUHNE d.o.o., Pregrada, Valentinovo 8/2
1 DJELATNIK/CA U PRIPREMI
MATERIJALA
Rok prijave: 21.7.2023
KB MONT d.o.o., Pregrada, Ulica Marka
Tepeša 8 1 KONOBARICA/KONOBAR - HUM NA
SUTLI
Rok prijave: 31.7.2023
PICIKATO d.o.o., Hum na Sutli, Strmec Humski 57/1
2 KUHARA/ICE - KRAPINA
Rok prijave: 14.7.2023
KUNATEKS d.o.o., Pregrada, Josipa Štruka 2
5 ŠIVAČA/ŠIVAČICA - KRAPINA
5 ŠIVAČA/ŠIVAČICA
Rok prijave: 15.7.2023
TRANSPORT ŠKRABL obrt za prijevoz vl. Mirela Škrabl, Hum na Sutli, Gornje Brezno 40
1 VOZAČ/VOZAČICA KAMIONA
Rok prijave: 14.7.2023
Ispostava Zabok
PROSTORIA d.o.o., Sveti Križ Začretje, Pustodol Začretski 19/G
1 ADMINISTRATOR/ICA U SKLADIŠTU
1 MLAĐI/A PRODAJNI/A SAVJETNIK/CA
- ZAGREB
1 MONTER/MONTERKA - PAKIRER/
PEKIRERKA U PROIZVODNJI
1 SKLADIŠTAR/SKLADIŠTARKA
1 SPREMAČ/ICA
Rok prijave: 15.7.2023
SOVEC automehaničarski obrt vl. Dubravko Sovec, Zabok, Lug Zabočki 72
1 AUTOMEHANIČAR/
AUTOMEHANIČARKA
Rok prijave: 31.7.2023
HORVIND d.o.o., Krapinske Toplice, Donje Vino 1/D
4 CNC OPERATERA/OPERATERKE
3 RADNIKA/RADNICE ZA KONTROLU I
PAKIRANJE
Rok prijave: 15.7.2023
VLA-TOM j.d.o.o., Zabok, Hum Zabočki
80
mala burza radnih mjesta
TEHNIČARKA - KRAPINA
Rok prijave: 11.7.2023
Ljekarna Krapinsko-zagorske županije, Zabok, Matije Gupca 63
1 MAGISTAR/MAGISTRA FARMACIJE (UGOVORNI ZDRAVSTVENI DJELATNIK/ DJELATNICA)
Rok prijave: 18.7.2023
Ustanova za zdravstvenu njegu SANTA VITA, Krapinske Toplice, Ulica Ljudevita
Gaja 25
2 FIZIOTERAPEUTA/ FIZIOTERAPEUTKINJE
2 MEDICINSKE SESTRE/TEHNIČARA
1 NJEGOVATELJ/NJEGOVATELJICA
2 SPREMAČA/SPREMAČICE
Rok prijave: 25.7.2023
ZAVRŠNI RADOVI KREŠO d.o.o., Krapinske Toplice, Čret 168/a
1 GRAĐEVINSKI INŽENJER/INŽENJERKA
2 RUKOVATELJA/ICE GRAĐEVINSKIM
STROJEVIMA
Rok prijave: 13.7.2023
DV-KERAMIKA vl. Dejvid Vlasnik, Zabok, Repovec 22a
3 KERAMIČARA/KE - ZAGREB
Rok prijave: 21.7.2023
Ugostiteljski obrt "SUNCE" vl.
Damir Tumpa, Krapinske Toplice, A. Mihanovića 1B
3 KONOBARA / KONOBARICE
Rok prijave: 31.7.2023
"CHEMO-ZABOKY" trgovina, ugostiteljstvo, pekarnica vl. Božidar
Tkalčević, Zabok, Ulica Baltazara
Zabokya 1
1 KONOBAR/KONOBARICA
Rok prijave: 31.7.2023
IGLA obrt za popravke i prepravke odjeće vl. Ljubica Tršinski, Zabok, M. Gupca 45a
1 KROJAČ/KROJAČICA Rok prijave: 13.7.2023
Veliko Trgovišće, Ulica Dr. Stanka Pinjuha 16
3 RADNIKA/RADNICE U PROIZVODNJI
5 ŠIVAČA/ŠIVAČICA
Rok prijave: 13.7.2023
SATO d.o.o., Zabok, Vodovodna ulica 2
1 SKLADIŠTAR/SKLADIŠTARKA
Rok prijave: 11.7.2023
Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, Krapinske Toplice, Ljudevita Gaja 2
1 VODITELJ/ICA ODSJEKA ZA JAVNU
NABAVU, PLANIRANJE I FONDOVE EU Rok prijave: 13.7.2023
PHOENIX METALI d.o.o., Veliko Trgovišće, Stanka Pinjuha 17
1 VOZAČ/VOZAČICA TERETNOG VOZILA
S DIZALICOM Rok prijave: 31.7.2023
Ispostava Zlatar
CLEAN AF obrt za usluge čišćenja vl. Silvio Soić, Zlatar, Ladislavec 12
1 ČISTAČ/CA - ZAGREB
Rok prijave: 27.7.2023
PUTAR TRANSPORTI obrt za usluge prijevoza vl. Mateja Putar, Mihovljan, Mihovljan 185
1 DISPONENT/ICA - KRAPINA
Rok prijave: 27.7.2023
RONDO obrt za ugostiteljstvo vl. Romana Filipović, Zlatar, Trg slobode
5A
1 KONOBAR/KONOBARICA
1 POMOĆNI/NA RADNIK/CA U KUHINJI
Rok prijave: 14.7.2023
PANTERA obrt za ugostiteljstvo vl. Darko Andrašek, Hrašćina, Gornji Kraljevec 7
1 KONOBAR/ICA
Rok prijave: 3.8.2023
1 ČISTAČ/ČISTAČICA
Rok prijave: 15.7.2023
ZAGORSKI VODOVOD d.o.o., Zabok, Ksavera Šandora Gjalskog 1
1 DEŽURNI/NA DJELATNIK/CA
IZVORIŠTA II - LOBOR
1 ELEKTRIČAR/ELEKTRIČARKA II
2 MONTERA/MONTERKE NA
ODRŽAVANJU VODOOPSKRBE II
1 RUKOVATELJ/RUKOVATELJICA
VOZILOM ZA TV-INSPEKCIJSKO
SNIMANJE 1 VODEĆI MONTER/MONTERKA
ODRŽAVANJA SUSTAVA ODVODNJE I
Rok prijave: 19.7.2023
STOLARIJA MEGLIĆ obrt za stolarske radove vl. Damir Meglić, Veliko Trgovišće, Dubrovčan 40
1 DIPLOMIRANI INŽENJER/INŽENJERKA
DRVNE TEHNOLOGIJE
Rok prijave: 19.7.2023
Strojni iskop-transport vl. Vladimir
Zajec, Zabok, Špičkovina 12
1 DIPLOMIRANI INŽENJER/INŽENJERKA
GRAĐEVINE
Rok prijave: 21.7.2023
Strojni iskop-transport vl. Vladimir
Zajec, Zabok, Špičkovina 12
2 RUKOVATELJA/RUKOVATELJICE
GRAĐEVINSKIM STROJEVIMA
Rok prijave: 12.7.2023
Pizzeria "GLORIA" vl. Slavica Jurina, Zabok, Lug Zabočki 71f 1 DOSTAVLJAČ/ICA
1 KONOBAR/KONOBARICA
1 KUHAR/ICA -PIZZA MAJSTOR/ICA
Rok prijave: 31.7.2023
Ljekarna Krapinsko-zagorske županije, Zabok, Matije Gupca 63 1 FARMACEUTSKI/A TEHNIČAR/
AMG STUDIO d.o.o., Sveti Križ Začretje, Trg Hrv. Kraljice Jelene 2
1 MAGISTAR/RA INŽENJER/KA
GRAĐEVINARSTVA - STATIČAR/KA -
ZAGREB
Rok prijave: 15.7.2023
Dom za starije i nemoćne osobe
Leonardo, Zabok, Gajeva 13
3 NJEGOVATELJICE / NJEGOVATELJA
STARIJIH I NEMOĆNIH OSOBA U PRIVATNOM DOMU ZA STARIJE I NEMOĆNE OSOBE U ZABOKU
Rok prijave: 30.11.2023
Prijevoz i usluge Preberina d.o.o., Veliko Trgovišće, K. Š. Đalskog 30A
1 POLJOPRIVREDNI RADNIK/RADNICA
1 STROJAR/STROJARKA
Rok prijave: 23.7.2023
INTERIJERI-HORVAT d.o.o., Veliko
Trgovišće, Vižovlje 16
1 POMOĆNI SOBOSLIKAR/
SOBOSLIKARICA Rok prijave: 14.7.2023
DH WOOD LOGISTICS j.d.o.o., Zabok, Martinišće 89
2 POMOĆNA/E RADNIKA/CE NA
ISTOVARU - SVETA NEDELJA
Rok prijave: 23.7.2023
DH WOOD LOGISTICS j.d.o.o., Zabok, Martinišće 89
2 VOZAČA/ICE C KATEGORIJE - SVETA
NEDELJA
Rok prijave: 21.7.2023
GRADSKO DRUŠTVO CRVENOG KRIŽA
ZABOK, Zabok, Matije Gupca 53/1
1 RADNIK/CA ZA POMOĆ U KUĆI
Rok prijave: 19.7.2023
Tvornica tekstila Trgovišće d.o.o.,
Salon za njegu i održavanje tijela "DONATELLA" vl. Vesna Gučin-Županić, Zlatar, Gajeva 5
1 MEDICINSKA SESTRA/MEDICINSKI
TEHNIČAR - MARIJA BISTRICA
Rok prijave: 4.8.2023
ORHIDEJA VITA d.o.o., Zlatar, Martinečka ulica 7
1 NJEGOVATELJ/ICA Rok prijave: 4.8.2023
KROVOMONT-MEŠTROVIĆ j.d.o.o., Mače, V. Bukovec 51
2 POMOĆNA/NE GRAĐEVINSKA/KE
RADNIKA/CE -TESARSKA/KE RADNIKA/ CE
1 TESAR/ICA
Rok prijave: 31.7.2023
PREIS-SUPER d.o.o., Zlatar, Trg Slobode
16
1 PRODAVAČ/ICA
Rok prijave: 2.8.2023
Zajednički projektantski ured Maša Varga i Vinka Saleta, Zlatar, Trg Slobode 17
1 PROJEKTANT/ICA
Rok prijave: 12.8.2023
FAM Immo d.o.o., Konjščina, Jertovec 202B
10 RADNIKA/CA U PROIZVODNJI
Rok prijave: 29.7.2023
ČIČEK d.o.o., Zlatar-Bistrica, Lovrečanska 22
2 STOLARA/ICE
Rok prijave: 13.7.2023
M.S. PROMET d.o.o., Konjščina, Cvjetna 10
2 VOZAČA/ICE HLADNJAČE U MEĐUNARODNOM PRIJEVOZUZAGREB
Rok prijave: 16.7.2023
Savjeti naših agronoma
Pripremio: Mladen Kantoci, dipl. ing. agr.
poljoprivreda
Vrtno kompostiranje
Vrtno kompostiranje možemo definirati kao biološki proces u kojem mikroorganizmi razgrađuju različite organske tvari koje su tijekom sezone preostale nakon radova u vrtu. Kao materijal koji je pogodan za kompostiranje obično se koriste ostaci povrća i voća, cvijeće, korov, lišće, pokošena povenula trava, manje grančice, ostaci žetve i berbe, kruti i tekući gnoj. Što su čestice sirovine sitnije veća površina je izložena mikrobiološkoj aktivnosti i time je ubrzano kompostiranje. Isto tako, uz raznosvrsniji materijal brže će teći proces kompostiranja i gotovi kompost će biti kvalitetniji. Prilikom slaganja kompostne hrpe, potrebno je paziti da u materijal ne dospije staklo, guma, plastika, metal, razne folije, baterije, te ostaci koji sadrže pesticide i antibiotike. Ne preporučuje se ni dodavanje kuhinjskih otpadaka, kao ni kore limuna, naranče, grejpa ili banane. Preporučljivo je da mjesto za kompostište bude na sjenovitom mjestu. Najbolje je u hladovini nekog stabla ili većeg grma (breze, bazge ili lješnjaka). Iako se proces kompostiranja čini kompliciran, on to u stvari nije jer se radi o potpuno prirodnom procesu koji se ionako odvija čitavo vrijeme u prirodi i to bez ljudske pomoći. Dobar primjer za to je šuma u kojoj čitavo vrijeme teku procesi razgradnje organske tvari. Kompostiranje u vrtu je za razliku od kompostiranja u šumi namjerno vođen proces koji je koristan kako za zemlju i biljke ali i za rješavanje organskih otpadaka. Kompost je koristan za vrt jer popravlja tlo i utječe na bolji rast biljaka i veće prinose. Kompost osigurava skoro sva potrebna biljna hranjiva za rast biljaka jer se u tlima gdje ima dovoljno humusa ona oslobađaju sporije i to tada kada ih biljka treba. Osim toga kompost utječe na strukturu tla kroz zadržavanje optimalnog vodozračnog režima. Osobito je to vidljivo na težim ilovastim ili laganim pjeskovitim tlima gdje dodatak dovolj-
ne količine kompostne mase popravlja inače nepovoljnu strukturu takvih tala. Proces kompostiranja može se podijeliti u nekoliko faza. U toku početne ili inicijalne faze dolazi do mehaničke razgradnje materijala. Proces započinju mezofilne bakterije, gljive, aktinomicete i protozoe. Maksimalna temperatura u ovoj fazi dostiže 45ºC. U aktivnoj ili termofilnoj fazi dolazi do brze razgradnje materijala. Temperatura u kompostnoj hrpi se u roku od 24 do 72 sata nakon formiranja hrpe poveća iznad 45ºC, obično do 65ºC, kao rezultat oksidacije ugljikovih spojeva. Ova termofilna faza i funkcija termofilnih bakterija u njoj ključna je za uništavanje patogenih organizama, ličinki muha i sjemena korova. Da bi se to postiglo potrebno je održavati temperaturu od oko 65ºC, 3 do 5 da-
na. U toku ove faze neophodno je konstantno snabdijevanje kisikom što se postiže mehaničkim miješanjem i prevrtanjem hrpe. Fazom hlađenja nastavlja se razgradnja početnog materijala, sve do formiranja biološki stabilnih humusnih spojeva. Tada dolazi do dominacije mikroorganizama, koji preferiraju niže temperature. Kompost poprima tamnosmeđu boju. Kišnih glista i drugih organizama sve je manje i pojavljuje se karakterističan miris "šumske zemlje". Faza sazrijevanja zahtjeva minimum kisika i sam biološki proces postaje spor. Sinteza humusnih spojeva koja je započeta u prvoj fazi sada se završava. Temperatura u kompostnoj hrpi kontrolira se provjetravanjem. Proces nastanka komposta koji je pogodan za primjenu traje od 6 do 12 mjeseci.
Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko - zagorske županije
Kako privući leptire u dvorište?
Leptiri predstavljaju jedan od najbrojnijih redova kukaca. Danji leptiri se prema izgleda dijele na lestinrepce, bijelce, plavce, šarence i debeloglavce. Prije nego što leptir raširi svoja krila i zadivi nas svojom pojavom i ljepotom, prolazi kroz proces potpune preobrazbe od jajeta, gusjenice, kukuljice pa sve do odraslog leptira. Potpuno razvijeni leptiri hrane se uglavnom nektarom, rijetko peludom. Zbog svoje specifične biologije, leptiri vrlo brzo reagiraju na promjene u staništu, stoga se smatraju izvrsnim pokazateljima stupnja očuvanosti područja.
Leptiri su uvijek dobrodošli gosti u dvorištu, ne samo da će ga ukrasiti svojom ljepotom, nego će i oprašivati biljke.
zabok • 103. brigade br. 8
• Sadnice voćaka
• Sadnice ukrasnog drveća i grmova
• Substrati za sadnju
• Ukrasne tegle i lonci
• Organska i mineralna gnojiva
• Stručni savjeti oko sadnje
IZ
Slijedi nekoliko jednostavnih, ali učinkovitih načina kako privući leptire u dvorište.
• BOJE Najbolji način da privučete više leptira u svoje dvorište jest da im ponudite švedski stol sokova od nektara.
Leptiri vole svijetle boje poput crvene, žute i ljubičaste, koje im govore da je cvijeće puno slatkog napitka.
• OBLICI
Leptiri nisu ljubitelji ''tubastog'' cvijeća koje više privlači pčele i bumbare. Leptirima je potrebno mjesto na kojem će sjediti dok jedu, tako da su biljke poput lavande, jorgovana, karanfila, pupavice, ehinaceje, anisa, kadulje i suncokreta idealne.
• NE PESTICIDIMA
Gnojivo je općenito uredu, ali pesticidi ne mogu razlikovati leptire i stvarnih štetočina pa je najbolje da sve bude prirodno kako ne bi naškodilo ovim šarenim ljepotanima.
• MJESTO
ZA SUNČANJE
Leptiri su hladnokrvni, što znači da se vole odmoriti i zagrijati na suncu. Nekoliko komada ravnog kamenja strateški smještenih na mjesta gdje dolazi najviše sunca učinit će savršeno sunčalište za leptire.
Foto: Bruno Schmidt
Zagorska teniska liga
Poznati svi polufinalisti
Zagorska teniska liga stigla je do polufinala. Završeno je razigravanje po skupinama, nakon kojeg su poznati svi polufinalisti. U skupini A sudionici završnice bili su poznati već i prije, jer su TK Zagorec Krapina i TK Gorica prije međusobnog meča u zadnjem kolu sa po dvije pobjede osigurali plasman među četiri najbolje ekipe. U zadnjem kolu Zagorec je slavio kod Gorice 5:0 i tako osvojio na kraju prvo mjesto su skupini, a Gorica će u polufinale sa druge pozicije.
U meču za treće mjesto u skupini
TK Oroslavje je kao gost svladao
TK Marija Bistrica. No, u drugoj skupini bilo je zanimljivije i tek je zadnje kolo donijelo rješenje pita-
nja, tko će u polufinale. U zadnjem kolu ŠTK Zlatar je sa 3:2 pobijedio
TK Pregrada, dok je istim rezultatom TK Stubica bio bolji protiv TK NEC Mihovljan. Tako su apsolutno svi mečevi ove skupine završili sa 3:2 rezultatom, no Stubica je upisala tri pobjede, a Zlatar dvije pa će ta dva kluba u polufinale. Na trećem mjestu je na Kraju NEC Mihovljan, a četvrta je Pregrada. Polufinale je načelno na rasporedu u srpnju, no sve će ipak ovisiti o mogućnostima igrača po klubovima. Finale je planirano u rujnu, pa do tada polufinalni mečevi trebaju biti odigrani. U polufinalu se sastaju Zagorec – Zlatar i Stubica – Gorica. (Elvis Lacković)
U Sisku održano Regionalno Hrvatske Regije 4 Olimpovci odlični u Sisku
Na bazenu ŠRC Sisak održalo se Regionalno prvenstvo Hrvatske Regije 4. Natjecanje je bilo organizirano za sve kategorije plivačica i plivača te je podijeljeno, u četiri dijela, a u Sisku ukupno okupilo 350 plivača i plivačica iz klubova koji čine Regiju 4. Ovo natjecanje ujedno je i zadnja provjera pred Prvenstvo Hrvatske i nekima je bila posljednja prilika da "uhvate vlak" za državno prvenstvo. Pod vodstvom trenera Ivice Androića i Nikole Ivekovića krenulo je i 26 plivača Olimpa. Ekipu Olimpa predvodio je Vili Sivec koji je na pauzi od studija u Americi, a trenutno se sprema za Europsko prvenstvo početkom kolovoza. Uz Vilija tu su bili još i Petar Pavalić, Patrik Erceg, Leon Novak, Niki Horvat, Enio Horvat, Ivan Fučkar, Patrik Dinjar, Borna Semenić, Fran Iveković, Luka Iveković, Dominik Šamec, Fran Meglić, Noa Fiket, Emma Horvat, Vanja Bartol, Hana Blažević, Helena Dinjar, Petra Pečnik, Lea Majdak,
Vita Galac, Sara Pospiš, Lara Grah, Petra Ljubej, Klara Muranić i Eva Kovačićek. Olimpovci su kući donijeli ukupno 77 medalja, od čega je 31 bila zlatnog, 20 srebrnog i 26 brončanog sjaja. Najviše uspjeha imala je Emma Horvat koja je sama osvojila čak 14 medalja. Sjajna Emma osvojila je jedanaest zlatnim i tri srebrne medalje. Sa šest zlatnih medalja istaknuo se Vili Sivec. Isti je uspjeh polučila i Vita Galac, s time da je uz šest zlata osvojila i jednu broncu. Petar Pavalić osvojio je dva zlata i dvije bronce, Patrik Erceg jedno srebro i broncu, Leon Novak dva srebra i broncu, Niki Horvat i Ivan Fučkar osvojili su po tri bronce, Fran Iveković kompletirao je kolekciju s po jednim zlatom, srebrom i broncom, a Luka Iveković osvojio je dva srebra. Vanja Bartol osvojila je dva srebra i šest brončanih medalja, dva je srebra i četri bronce osvojila Hana Blažević, Eva Kovačiček stigla je do dva zlata i bron-
ce, Noa Fiket do po jednog zlata i bronce, Lara Grah osvojila je jedno srebro i jednu broncu, dok su po jedno srebro osovjili Patrik Dinjar, Helena Dinjar i Petra Ljubej. Olimpovci su bili uspješni i u štatetama. Tako su osvojili zlata na 4x100 mješovito (kombinirana štafeta) (H. Dinjar, N. Horvat, I. Fučkar, H. Blažević) i 4x100 slobodno (mladići), (L. Iveković, N. Fiket, D. Šamec, F.Iveković). Srebrne štafete bile su 4x100 slobodno (djevojke) (L. Grah, S. Pospiš, K.Muranić, V. Galac), 4x100 mještovito (mladići) (F.Iveković, L. Iveković, N. Fiket, D. Šamec) i 4x100 mješovito (djevojke) (V. Galac, L. Grah, P. Ljubej, S. Pospiš) Svi plivači i sve plivačice Olimpa popravili su svoja najbolja vremena. Neki sad kreću na zasluženi kratki odmor, dok većinu čeka još tri tjedna treninga uoči Prvenstva Hrvatske, dok će Vili Sivec prije povratka u Ameriku nastupili na Europskom prvenstvu u plivanju.
TK Marija Bistrica organizirao klupski turnir parova
Turnir parova u
Mariji Bistrici za
Goričkog i Bertovića
MARIJA BISTRICA – U srijedu je dovršen turnir parova TK ''Marija Bistrica''. Turnir je počeo još u subotu 1. srpnja, ali ga je prekinula kiša, pa je završen u srijedu 5. srpnja. Sudjelovalo je pet parova, koji su odmjerili snage svaki sa svakim, a do parova se došlo izvlačenje tko će igrati s kim. Uvjerljivo prvo mjesto osvojio je par Stjepan Gorički –Bela/Neven Bertović, koji je ubilježio sve četiri i to uvjerljive pobjede. Igralo se na jedan set do sedam, a pobjednici su pobjeđivali izgubivši
u mečevima od jedan do četiri gema. Ključna je bila pobjeda protiv para Josip Vrtarić/Tomislav Friščić, koji su na kraju osvojili drugo mjesto sa tri pobjede. U međusobni meč krenuli su Vrtarić i Friščić sa 3:0, imali 0:40 za 4:0, da bi uslijedio preokret i pobjeda Goričkog i Bertovića 7:3. Treće mjesto osvojili su Berislav Tomorad i Stjepan Zagorec sa omjerom 2-2, a još su igrali parovi Hrvoje Tomorad/Željko Pelko (13) i Tomislav Jantolek/Ivan Crnjac (0-4) (Elvis Lacković)
Dino Cinac i Ivan Batur prva su pojačanja KK Zabok
Nakon što je u svoje redove doveo trenera Ivana Tomasa, KK Zabok nastavio je sa sastavljanjem konkuretne momčadi za iduću sezonu. Tako je u svoje redove doveo dva vrlo kvalitetna i iskusna košarkaša, Dinu Cinca i Ivana Batura, koji su prošle godine branili boje Gorice. Dino Cinac ima 35 godina i visok je 201 centimetara, a bez obzira na godina izuzetno je skočan i eksplozivan košarkaš. Uspješno pokriva pozicije 4 i 5. U svojoj bogatoj karijeri promijenio je dosta klubova, a ima i bogato međunarodno iskustvo. Zadnje tri sezone prvoe je u Gorici. U prošloj je sezoni imao prosjek od od 16.7 poe-
na i 7.1 skokova po utakmici, što najbolje govori o kakvom se igraču radi. Zanimljivo je da je Cinac prije dugi niz godina bio na svojevrsnoj probi u Zaboku, struka je bila zadovoljna, no dogovor u tom trenutku nije postignut. - Moja želja za dolaskom u Zabok nije usputna jer nekolicina ljudi oko kluba se sigurno sjeća da je moj prvi kontakt s Prvom ligom i pokušaj igranja iste započeo baš u Zaboku. Mislim da je to bilo pitanje vremena kada će se desiti povratak i eto napokon se ostvarilo na ja se nadam obostrano zadovoljstvo. Mislim da potpisom trenera Ivana Tomasa, sigurno jednog od najkvalitetnijih
i najperspektivnijih stručnjaka koji može biti samo sve bolji u svome poslu, naši apetiti moraju biti maksimalni - izjavio je Dino Cinac. Veliko pojačanje za Zabok je svakako i 32-godišnji Ivan Batur, koji je je već uspješno branio boje Zaboka u sezoni 2018./2019. Batur je visok 203 centimetara, a kvalitetno može pokriti pozicije 2,3 i 4. Radi se o svestranom i samozatajnom košarkaškom znalcu, "djetetu" Zadru u kojem je po prvi puta okusio seniorsku košarku, a igrao je još i za Zagreb, Rogašku, Zabok, Škrljevo i Goricu. Prošle je sezone Batur imao prosjek od 11.7 poena, 5.4 skoka i 2.5 asistencije po utakmici.
Nogometaši Gaja Mače završili su natjecanje u 3. NL-centar na jedanaestom mjestu. Pred sezonu cilj Uprave bio je sredina ljestvice i mirno očuvanje statusa, dok je s druge strane trener Glavica najavio borbu za prvih pet pozicija. Nakon vrlo dobre jeseni, proljeće nažalost nije bilo toliko uspješno. Od ukupno 43 boda Gaj je 24 skupio na jesen, a 19 na proljeće u kojem je i imao utakmicu više, jer je utakmica 17. kola protiv Vrapča bila odgođena za nastavak. Ta je utakmica odigrana tjedan prije proljetnog nastavka prvenstva i u njoj je Gaj izgubio na svom travnjaku s 1:2. Od početka je bilo vidljivo da je odlazak Luke Radića bio veliki hendikep za ovu momčad. U prvom kolu Gaj je slavio protiv Vrbovca, a onda je poražen gostima kod Lučkog. Početkom nastavka Gaj je dobivao kod kuće, a gubio u gostima. Tek u sedmom kolu nastavka Gaj je uspio do gostujućeg boda i to kod Ravnica koje su kasnije ispale iz lige. Jedinu gostujuću pobjedu Gaj je ostvario u 25. kolu minimalnom pobjedom u Samoboru protiv istoimenog domaćina. Cijelo proljeće Gaj je osvojio ukupno 4 boda u gostima, a cijelu sezonu 11 bodova. Kroz sezonu Gaj je imao omjer na gostovanju od 3 pobjeda 2 remija i 12 poraza uz gol razliku 22:36. Što se tiče domaćih utakmica sakupljen je 31 bod uz omjer od 10 pobjeda, 1 remi i 6 poraza i gol-razliku 30:25. Od šest domaćih poraza Gaj je je čak pet pretrpio na proljeće. Posebno bole oni od Dinama OO i Save Strmec. Nakon gostujućeg slavlja protiv Samobora Gaj je u posljednjih devet utakmica izborio samo šest bodova i to u dvije domaće pobjede protiv Mladosti P i Kurilovca. Na kraju 42 boda uz omjer od 13 pobjeda, 3 remija i 18 poraza i gol-razliku 52:61. Gaj je imao sedmi napad i
KRAPINA - Čitajući dnevni tisak zavrtjelo mi se u glavi. Pogotovu gledajući sportske stranice. Pa tamo sve vrvi nekim milijunima – da li su u pitanju euri, funte ili dolari zaista nije važno, ali je važno da savjesno radite svoj posao u tamo „nekoj“ tvornici, kod „nekog“ obrtnika, u „nekoj“ školi, u „nekoj“ bolnici, ili ste umirovljenik, ili…. a ne možete preživjeti ili jedva preživljavate dok tamo negdje je dječak sa nepunih 19 godina zbog toga jer zna udariti loptu desnom, možda i lijevom nogom, riješio svoju egzistenciju za sebe i svoje unuke. Sve se to događa u velikim ligama –tzv. ligama petice, ali isto tako i u ostalim ligama prvog ranga nogometa. No, ono što mene iznenađuje i začuđuje je da se taj rulet eura odigrava i u puno nižim ligama čak i u onima koje imaju status amaterizma. Nije samo u Našoj lijepoj tako, već je karakteristično i za ostale prostore ove regije te nikako ne mogu shvatiti kako netko može bez imalo srama i empatije prema onom što se događa u društvu u kojem i on živi tražiti gotovo više negoli npr. jedan doktor koji zarađuje spašavajući živote ljudi. Prema podacima do kojih sam uspio doći prosječna neto plaća u
Iza nogometaša iz Mača je još jedna trećeligaška sezona
Gaj na kraju jedanaesti
16 obranu lige. Ne odveć uspješno proljeće na neki je način spasilo finale kupa protiv Zagorca KR. Iako su Krapinčani bili bolja momčad, Gaj je ostavio odličan dojam, imao i svojih prilika, ali je na kraju ipak poražen. Prvo ime sezone nedvojbeno je sjajni Tomislav Haramustek koji je postigao 15 golova. Bila je ovo njegova najbolja sezona od kada je u Gaju. Gaj Mače ima privilegiju što ga svesrdno pomažu veliki nogometni zanesenjaci, Blaž i Mario Čehulić, vlasnici poznate tvrtke BAMT. Ponajviše zahvaljujući njima, Mače ima pri-
drugom rangu našeg nogometa (1. HNL) iznosi između 1200 i 1500 eura da bi u rangu niže (2. HNL) plaća iznosila između 530 i 600 eura i to samo pojedini nogometaši – slobodno mogu napisati „samoprozvane zvijezde“. Za rang niže (3. HNL) do podatka nisam mogao doći jer nogometaši sklapaju isključivo stipendijske ugovore no iz jednog „insajderskog“ izvora doznao sam da plaća u ovom rangu iznosi između 400 i 500 eura uz napomenu da ju ne dobivaju svi već samo „zvijezde“, a ostatak igra nogomet iz „gušta“. Naglašavam, to su prosječne plaće koje se bitno razlikuju od kluba do kluba! Gledajući prosjek plaća od drugog do četvrtog ranga našeg nogometa svakako je za očekivati da će „padom“ u niži rang (četvrti, peti, šesti, itd.) i plaće „padati“. No da li je to tako?! Najvjerojatnije svi znamo odgovor – sve su to podaci koji se prikazuju javnosti a istina je bitno drugačija!? Na žalost igrači uvijek traže kao da su profesionalci jedino što ne sklapaju profesionalni ugovor već mladi igrači sklapaju stipendijski ugovor dok ostali primaju plaću na ruke čiji iznos znaju samo oni i klub. Nitko me ne može razuvjeriti da imaju plaće niže od pro-
vilegiju gledati 3. NL-centar, a tribine su uvijek pristojno pune. Dok
je Blaža i Maria bit će i nogometa na visokom nivou u Maču i nadamo se da njihov entuzijazam neće splasnuti, iako su ponekad neopravdano kritizirani od strane svojih sumještana, što im sigurno nije drago. Svakako vesele i sve bolji rezultati omladinskog pogona Gaja koji se nedavno spojio s omladinskim pogonom NK Inkop. Sigurni smo da će Mario Čehulić i njegovi suradnici okupiti konkuretnu momčad i za iduću sezonu. Igrači cijene njegov korektan odnos, što se najbolje vidi u činjenici da velika većina njih sezonama
Rulet eura
sjeka koji za treći rang iznosi cirka 550 eura znajući da igrači prelaze iz višeg ranga (npr. trećeg) u niži (npr. šesti) te da je taj isti igrač pristao igrati za 100 eura, a da za prijelaz nije ništa zatražio ili znajući da je jedan nogometaš zatražio za igranje (iako je insajderski izvor mislim da je točan, op.a.) u jednom ligašu petog ranga mjesečno 2.000 eura plus 10.000 eura za dolazak u klub??!!
Primjer još drastičniji je kada igrač zatraži povećanje plaće za dolazeću sezonu znajući da je klub ispao u niži rang te da je on „svojom igrom i kršenjem pravila“ indirektno utjecao na pad „njegovog najdra-
žeg kluba!“ Ovo se zove beskrupuloznost bez granica! I mogao bi tako u nedogled nabrajati zahtjeve „velikih“ nogometaša u nižim ligama, ali isto tako i naglasiti kako oni misle samo na sebe i jedino sebe ne uzimajući u obzir nešto veoma bitno - tužna je realnost da ti isti niže ligaški klubovi ne mogu ni unovčiti većinu tih igrača koji odlaze, a usput su im uzeli dobar komad financijske torte, jer se ne radi o profesionalnim ugovorima pa igrači slobodno prijeđu u bolje okruženje u potrazi za pravom prilikom koju kad pronađu koriste na isti način kao u prethodnom klubu na slijedeći način – daj
ostaje u Gaju iako imaju kvalitetu za stepenicu više.
REZULTATI GAJ U PROLJETNOM DIJELU SEZONE:
17. kolo: GAJ MAČE - Vrapče 1:2 (Pranjić)
18. kolo: GAJ MAČE - Vrbovec 3:2 (Haramustek, Šaban, Cvrtila)
19. kolo: Lučko - GAJ MAČE 4:2 (Cvrtila, Haramustek)
20. kolo: GAJ MAČE - Segesta 2:0 (Gajski, Josipović)
21. kolo: Karlovac 1919 - GAJ MAČE 1:0
22. kolo: GAJ MAČE - Bistra 2:1 (Haramustek 2)
23. kolo: Ravnice - GAJ MAČE 1:1 (Josipović)
24. kolo: GAJ MAČE - Maksimir 2:3 (Šaban 2)
25. kolo: Samobor - GAJ MAČE 0:1 (Haramustek)
26. kolo: GAJ MAČE - Ponikve 2:3 (Mazalović, Gregurić)
27. kolo: GAJ MAČE - Dinamo OO 0:3
28. kolo: Trešnjevka - GAJ MAČE 2:1 (Brlečić)
29. kolo: GAJ MAČE - Mladost P 4:2 (Brlečić, Pranjić, Haramustek, Šaban)
30. kolo: HAŠK 1903 - GAJ MAČE 2:0
31. kolo: GAJ MAČE - Lukavec 1:0 (Haramustek)
32. kolo: Kurilovec - GAJ MAČE 2:1 (Gregurić)
33. kolo: GAJ MAČE - Sava Strmec 1:2 (Šaban)
34. kolo: Vrapče - GAJ MAČE 3:0
Klupska lista strijelaca:
15 Tomislav Haramustek
8 Martin Šaban
7 Luka Radić
6 Dino Cvrtila
4 Tin Gregurić
3 Mario Brlečić
2 Dario Josipović, Tomislav Mazalović, Dino Postonjski, Marko Pranjić
1 Luka Gajski, Dominik Kiš, Tomas Vukadin,
2 autogola Perica Ivetić
koliko tražim inače odlazim dalje! Na žalost, uvijek se nađe „jedna b….“ koja daje svoj novac nekakvom tamo igraču koji neće dalje od trećeg ranga, ne zato jer ne želi već zato jer nema kvalitetu za više. Zamislite sada ovakvu situaciju – nema više te „ jedne b…. „! Igrali bi oni nakon toga i za puno manje od onog što trenutno traže. Činjenica je da danas preživjeti sa 500- tinjak eura može „samo“ umirovljenik dok ostali žitelji teško da mogu doći do kraja od prvog do zadnjeg u mjesecu. U takovoj situaciji su i ti nogometaši, ali uz jednu opasku - veliki dio nogometaša (od trećeg ranga na niže, op.a.) u tim ligama imaju stalni posao koji im je, najčešće, našao i osigurao klub u kojem igraju tako da im igranje nogometa dođe kao honorarni posao. Svakako da je klubovima vrlo teško udovoljiti svojim „zvijezdama“ i postavlja se pitanje zašto je stanje u sportskim klubovima takvo kakvo jest. Više je razloga. Prvi je i osnovni što su u lokalnim upravama ugašena poduzeća koja su bila stalni sponzori pojedinih sportskih kolektiva, a nisu bili škrte ruke ni u doniranju ostalih. Uz to se broj klubova se u međuvremenu bitno povećao te se porezni
novac namijenjen sportu, čiji je iznos iz godine u godinu rastao, dijelio na sve veći broj korisnika. Najveći je problem što se u klupske blagajne ne slijeva novac od sponzora i donatora. Klupske uprave u najboljim slučajevima uspijevaju pribaviti 10 do 15 posto u odnosu na dotacije iz proračuna. Znajući sve to, a vjerujem da znaju, i igrači bi mogli svoje zahtjeve malo umanjiti čekajući bolja vremena uz napomenu da Drugi rang natjecanja u Hrvatskoj UEFA i HNS definiraju kao poluprofesionalan (ostali su u rangu amaterizma), što samo po sebi nije krivo ili loše, jer to je u ovom trenutku neka realnost. Problem je u tome što to u praksi znači da imate nogometaše - profesionalce te klubove koji zapravo i nisu profesionalni pogoni. Za kraj pitanje _ Koliko zarađuju igrači u njemačkoj Bundesligi? Nijedan klub nije do sada objavio službene podatke o primanjima. Poznato je samo koliko iznosi mjesečni minimalac. U Prvoj ligi minimalna plaća iznosi 2.900 eura, a u Drugoj 1.740 eura uz naglasak Ulfa Baranowskya iz sindikata profesionalnih igrača"Većina igrača zarađuje naravno puno više od te svote“. (Milorad Videković)
DUBRAVA ZABOČKA – Prošlogodišnji uvjerljivi prvak u 1. zagorskoj nogometnoj ligi Rudar Dubrava Zabočka okušao se u 4. NL središte skupina A i prije svega ispuni cilj, a to je ostanak u ligi. Već u jesen vidjelo se da Rudar sa ovim kadrom može dosta, no bili su prisutni i usponi i padovi, ali ipak jesenski dio sezone završili su nogometaši iz Dubrave Zabočke na
11. mjestu sa 19 bodova. U proljeće Rudar DZ je krenu sa dobrih
2:2 u zagorskom derbiju kod susjeda Tondacha. No, tada je raspored donio dvije teške utakmice, pa je uslijedio minimalni poraz doma od Blata 0:1, pa i teži poraz kod kasnijeg prvak Golubovca 0:5. Nije bila nimalo lagana ni sljedeća utakmica, kod kuće protiv Zagreba, no stigla je prva proljetna pobjeda 2:1, protiv Zagreba. No, odmah nakon
CILJ JE ISPUNJEN
toga dva teška gostovanja, poraz 1:2 kod Brezovice i 2:2 kod Poleta (SK). Nakon toga se očekivala pobjeda doma protiv Vojnića, no slavili su gosti 2:1. Ipak dojam je bitno popravljen sa dvije vrijedne pobjede, 1:0 kod Španskog i sa domaćih 3:1 protiv Sesvetskog Kraljevca. Prečko je sa 3:2 dobilo Rudar DZ u 25. kolu, da bi u zagorskom derbiju pet dana kasnije svladan Klanjec sa 3:1. Tada se malo umiješala i kiša, pa je Rudar prvo u 28. kolu poražen u zabočkom derbiju od Mladosti 0:2, da bi u tjednu nakon toga odigrao 27. kolo kod Odre, koja je slavila također sa 2:0. Zadnja dva kola donijela su dva zagorska derbija, poraz 2:4
kod Stubice i konačno u zadnjem kolu 2:2 doma protiv Straže. Time je na kraju Rudar DZ završio na 12. mjestu sa 34 boda, ukupno uz devet pobjeda, sedam remija i 14 poraza. Proljetni je učinak bio nešto slabiji od jesenskog, osvojeno je 15 bodova. Isti broj imala je i Straža, koja je na ljestvici završila mjesto iza, no da se radilo o ispadanju, ispao bi Rudar DZ jer je bio slabiji u međusobnim susretima. Tako da je Rudar strepio do kraja kvalifikacija Karlovca. Rudar DZ je sezonu završio sa gol razlikom 45:52, a najbolji strijelci kluba su bili Karlo Krznar sa sedam, Mouhcine Rhadi sa šest, Dorijan Bakek sa pet, te To-
mislav Valaško i Jakov Videk sa po četiri gola. S klupe ekipu je u sezoni vodio Mario Videk, koje je dao osvrt: ''Kao novajlije u lizi, sa najmlađom ekipom i skromnim iskustvom cilj nam je bio sredina tablice odnosno opstanak. Slabiji start u prvenstvo, manjak jakih utakmica od prije i našli smo se na začelju kolone, nakon čega je uslijedilo dizanje ekipe, povratak samopouzdanja i nanizali smo nekoliko dobrih rezultata u seriji te se priključili sredini tablice. Uglavnom, takva je bila cijela sezona, odrastanje ekipe i privikavanje na ligu više. Ekipa je opravdala očekivanja, ostvarila cilj, afirmirali smo dosta
mladih igrača pred kojima je lijepa nogometna budućnost. Nadamo se da će veliki dio ekipe ostati na okupu, te uz pokoje kvalitetno pojačanje, već nadolazeće sezone participirati za koje mjesto više na prvenstvenoj tablici. Zahvaljujemo svim navijačima koji su nam bili podrška tokom cijele sezone, kad je išlo dobro ali i kad je bilo teško.'' – rekao je Mario Videk, koji se prije početka sezone 'prebacio' na mjesto sportskog direktora NK Mladost Zabok. Kao što smo već i objavili novi trener Rudara DZ je Tomica Vincelj. Pripreme će pod njegovim vodstvom Rudar DZ započeti 22. srpnja. Već su dogovoreni ogledi protiv Oštrca i Inkopa, kao i nastup na turniru u Poznanovcu, a u planu su još dvije pripremne utakmice protiv ekipa iz 4. NL središte. (Elvis Lacković)
PUNO BOLJE PROLJEĆE
HUM NA SUTLI – NK Straža iz Huma na Sutli jesenski je dio sezone u 4. NL središte skupina A završila na predzadnjem, 15. mjestu sa samo 14 bodova. Nije to stoga bio lagan zadatak uhvatiti opstanak, no uz nekoliko pojačanja u proljeće je sve to izgledalo puno bolje. No, nije odmah krenulo dobro, jer je Straža u prva četiri kola uhvatila samo dva boda. Nakon domaćih 0:0 protiv Poleta (SK) i poraza kod zadnjeg tada Vojnića 1:2, uslijedilo je domaćih 0:4 protiv Španskog i 1:1 kod Sesvetskog Kraljevca. No, tada ipak dolaze i dvije vezane pobjede, 2:0 protiv Prečkog i 5:1 u zagorsko derbiju kod Klanjca. Odra je potom slavila sa 2:0 kod Straže, pa je uslijedio poraz 0:3 u zagorskom derbiju u Zaboku, da bi konačno krenuo bolji dio sezone, jer Straža je u zadnjih sedam kola poražena tek kod prvaka Golubovca. Prvi su vezali dvije domaće pobjede sa čak deset zabijenih golova, 6:2 protiv Stubice i 4:1 protiv Brezovice, pa uzeli bod Tondacha (2:2), da bi kod kuće dobili i Blato sa 2:0. Golubovec je slavio 3:1, no u zadnja dva kola uhvaćena su još dva presudna boda, 3:3 doma protiv Zagreba i 2:2 kod Rudara DZ. Na kraju je Straža osovjila 13. mjesto sa 34 boda, isto kao i 12.
Rudar DZ, no da je eventualno 13. mjesto bilo mjesto za ispadanje (a bilo bi npr. da se Karlovac 1919 nije plasirao u 2. NL), Straža bi ostala u ligi jer je međusobno bila bolja od Rudara DZ, a to se gleda kada je u pitanju ispadanje. Tako je Straža sa proljetnim učinkom od po pet pobjeda, remija i poraza osigurala opstanak, na kraju sa 34 boda i gol razlikom 51:61. Klupsku listu strijelaca predvodio je Borna Vidiček sa 14 golova, David Janžek zabio je sedam, a Ivan Firer i Alen Neskić po čest golova.
Sa sredinom ljestvice
bili bi zadovoljni
Osvrt na sezonu dao nam je predsjednik kluba Mario Vidiček. ''Sezona u kojoj je bila loša jesen i dobro proljeće. Jesenski dio sakupio je mali broj bodova, igrao se nogomet za gledatelje, a ne za bodove.
Robert Varjačić je tražio napadački nogomet, ali igrači nisu dobro reagirali, zaboravili su obrambeni dio i zato nije bilo bodova. Nakon ostavke trenera Varjačića klupu preuzima Mladen Mikša i na kraju se TO pokazalo kao dobar potez.
Uz prava proljetna pojačanja (Beram NK Ponikve, Savane NK Zagorec, Petrović NK Stubica, Neskić
NK Rogaška i naša dva juniora Pavić i Kampuš momčad Straže uz dobru igru počela je i sakupljati bodove. Odlične partije na proljeće i buđenje napadača iz zimskog sna (Firer, Vidiček, Neskić, Janžek), te fantastičnoj obrambenoj liniji (Petrović, G. Čuček, Kodelić, Konjić),veznom redu Savane, Gal, Rafaj rezultat nije izostao. U novu sezonu Straža kreće bez Firera (prestao igrati seniorski nogomet), Savane (istekla radna dozvola), Beram (vratio se u matični NK Ponikve i Mislav Čuček (otišao u NK Pregrada). Ovim putem zahvaljujemo se svoj četvorici igrača koji su pomogli da opstanemo u ligi i biti će teško ih nadoknaditi. No, Straža u novoj sezoni očekuje sredinu tablice i sa time bi bili zadovoljni –zaključio je Vidiček. Inače, pripreme za bovu sezonu već su krenule (10. srpnja), a dogovorene su i pripremne utakmice. Već 19. srpnja Straža će igrati protiv Mons Claudiusa, pa 30. srpnja protiv Stubice, a tu su još utakmice protiv Pregrade, Desinića, Jedinstva…Trener je i dalje Mladen Mikša, kostur momčadi je ostao, sa igračima se još pregovara, no sigurno je da će biti novih imena u svlačionici Straže. (Elvis
Lacković)U BOBOVJU ODRŽAN MALONOGOMETNI
TURNIR
ŠU BIP 3 VS 3
ŠU Šabac/Kraljević Lti osvojila Bobovje
KRAPINA - U Bobovju je održan malonogometni turnir 3 VS 3 u organizaciji ŠU B.I.P. koji je osvojila ekipa ŠU Šabac/Kraljević Lti. Turnir je izazvao veliku pozornost zaljubljenika u ovaj vid malog nogometa što govore i slijedeće činjenice – na turniru je nastupilo 40 ekipa, preko 150 igrača, a gledatelji su vidjeli pregršt prekrasnih akcija, malonogometnih poteza koji oduševljavaju publiku, lijepih golova i, svakako, promašaja koje je teško očekivati, uostalom i oni su sastavni dijelovi nogometne igre. Sve susrete odlično je sudio Ivica Petek, a organizator je položio sa odličnim u organizaciji turnira. O samim utakmicama sam rekao što su nam donosile i što je brojno gledateljstvo vidjelo da bi na kraju tog „maratonskog“ nadigravanja u finale ušle zaista dvije momčadi koje su tijekom vikenda pokazale najkvalitetniji nogomet – ŠU Šabac / Kraljević Lti i JAC Promotion. Finale se očekivalo sa nestrpljenjem jer oba kluba su u svom sastavu imali malonogometne „španere“ pune vica – u Šapcu Davor Presečki, Bojan Podgajski, Kristijan Leljak i Dean Hmelina da bi na suprotnoj strani stajali Borna Vidiček, Ivan Medved i Niko Cesarec! Sve je počelo idealno – par dobrih „štoseva“ sa obje strane, a onda se dogodila druga minuta susreta! Naime, u jednoj akciji ozlijedio se Niko Cesarec (mišić, op.a.) te je ekipa JAC Promotion ostala sa dva igrača a kako nisu imali prijavljenog četvrtog igrača odlučili su, nakon međusobne konzultacije, da protivniku stisnu ruku na osvojenom prvom mjestu! U borbi za treće mjesto Kiko usluge nadjačale su MNK Polje te
osvojile treće mjesto. Prvoplasirana ekipa dobila je veliki prijelazni pehar, pehar i novčanu nagradu,
drugoplasirana i trećeplasirana ekipa dobila je pehar i novčanu nagradu dok je u pojedinačnoj kon-
kurenciji za najboljeg igrača turnira proglašen Davor Presečki, ŠU Šabac/ Kraljević Lti. Poredak:
Zagići Pregrade najbolji u županiji
NK Pregrada ima odlično posložen omladinski pogon od najmlađih kategorija pa sve do juniora. Zagići Pregrade uvjerljivi su prvaci lige zagića NS KZŽ. U natjecanje su krenuli u skupini A, zajedno s još devet momčadi. Nakon osamnaest odigranih kola izborili su 17 pobjeda i 1 re-
mi. Pobijediti ih nije uspio nitko, što najbolje govori o njihovoj dominaciji, kao i gol razlika 76:5. Prvo mjesto u skupini A donijelo im je borbu s pobjednicima skupine B, zagićima Matije Gupca, za prvaka županije. I tu si bili prilično dominantni. U prvoj su utakmici slavili sa 6:0, a u
drugoj s 3:1 i s ukupnih 9:1 postali su uvjerljivi prvaci lige zagića NS KZŽ. Momčad je s 24 pogodaka predvodio Neo Papeš koji je i najbolji strijelac lige, za što je nagrađen peharom. Pavel Cingulin, Vid Horvat i David Puhek pridružili su po deset golova. Pod vodstvom dugogodišnjeg kape-
tana Pregrade, Davora Baranje, ovaj sjajan rezultati ostvarili su sljedeći dječaci (2014. godište): Petar Šlogar, Marko Bukovski, Petar Šlogar, David Puhek, Neo Papeš, Mateo Vučilovski, Dorian Gotal, Martin Bucifal, Vid Horvat, David Jazbec, Vid Bele, David Štruk, Julian Baranja, Teo Glas, Pavel
Cingulin i Patrik Burić. Važnije od samog rezultata treneru Baranji je bilo da svi dječaci dobiju maksimalnu minutažu i da uživaju u nogometu. Zagići Pregrade nastupili su i na turnirima diljem Hrvatske gdje su redovno postizali odlične rezultate i bili među najboljim momčadima.
Velika
OROSLAVČANKE UZELE SVE
Na popularnoj "Šoderici" u Koprivnici održan je 67. Hrvatskog športskog ribolovnog saveza u lovu ribe udicom na plovak za kadete i kadetkinje. Među jedanaest ekipa kadetkinja našle su se i kadetkinje ŠRK Klen iz Oroslavja. One su u potpunosti dominirale na ovom natjecanju. Uzele su sve tri pojedinačne medalje, a naravno samim time i ekipno su bile prve. U dva
AUTOBUSNI KOLODVOR U ZABOKU
dana ribolova osvojile su pet prvih i jedno treće mjesto. Pojedinačno prva je bila Lucija Tuđa, druga Martina Halužan, a treće Vanesa Mišar. Svoje zasluge u ovom rezultatu svakako ima i kapetan Anđelko Pregiban, te logistička ekipa koju su činili Nikolina i Martina Pregiban, Alena Mojiška i Tomislav Halužan. - Svojim rezultatom i ponašanjem na natjecanju naše
su djevojke dostojno predstavljale ŠRS KZŽ i ŠRK "Klen" Oroslavje i naš Grad Oroslavje. Ovo je dokaz da se isplati ulagati u djecu i da je to jedini ispravni put. Zahvaljujemo se svim sponzorim i donatorima na pomoći - riječi su predsjednika ŠRK Klen, Srećka Musije. Ovim sjajnim rezultatima kadetkinje Klena izborile su pravo nastupa na Kupu HŠRS u lovu ribe
udicom na plovak koji će se ovog vikenda održati u Bilju.
SRK "KLEN " OROSLAVJE članica SRS - KZŽ, KUP HŠRS za kadetkinje na jezeru Šoderica u Koprivnici, Osvojeno 1. mjesto ekipno Pojedinačno:
1. Lucija Tuđa
2. Martina Halužan
3. Vanesa Mišar
Nogometni kamp za dječake i djevojčice u Krapini
KRAPINA - U organizaciji Ambassador Football Croatia i NK Zagorec iz Krapine u vremenskom periodu od 11. do 14. srpnja 2023. godine održat će se nogometni kamp za dječake i djevojčice 2010. godište i mlađe. Ljetni nogometni kamp namijenjen je dječacima i djevojčicama u dobi od šest do trinaest godina koji žele aktivno provesti slobodno vrijeme tijekom ljetnih praznika te istovremeno usavršiti svoj u vještinu igranja nogometa odnosno mogu napraviti „prve korake“ u toj zani-
mljivoj igri i pritom se odlično zabaviti. Projekt je osmišljen na način da može zadovoljiti različite zahtjeve sudionika kombinirajući aktivan i zdrav odmor kroz nogometne treninge i zabavu. Kamp će se održavati na terenima NK Zagorec Krapina a voditi će ga ekipa stručnih trenera koji su educirani za rad sa djecom. Kotizacija za kamp iznosi 15 eura (majice + sendviči) a prijave se primaju na brojeve mobitela: Momir (091 7154 409) i Samuel (091 9390 091). (Milorad Videković)
Na Sljemenu održana 29. Nagrada Stubičkih Toplica u brdskom automobilizmu
Florian Šalec predvodio snage AK Zagorje Oroslavje
Na poznatoj stazi od Pile prema Hunjki vožena je 29. Nagrada Stubičkih Toplica u brdskom automobilizmu. Utrku je završilo 56 vozača, a uvjerljivu ukupnu pobjedu odnio je Dejan Dimitrijević (AKK Fly with Kolman) u Seat Leonu 3.2 s ukupnim vremenom 5:57.764. Dimitrijević je bio i jedini vozač koji je obje utrke uspio voziti ispod tri minute. Drugi s ne-
što više od šest sekundi zaostatka u ukupnom poretku bio Nino Andrejević (AK Opatija) u Fiat Puntu
1.4 T, a Treći Marino Poropat (AK Dubrovnik racing) u Renault Clio. Odlične zagorske vozače okupljene u AK Zagorje Oroslavje predvodio je Florian Šalec. Sa svojim
Citroenom C2 R2 Florian je ostvario ukupno vrijeme 6:25,825 čime je stigao do visokog devetog mje-
sta u generalnom poretku. No važnije za njega bila su druga mjesta u klasi 5a i grupi 5. Bolji od njega bio je samo Saša Radola (AK Dubrovnik racing) u Hondi Civic Type R. U istoj klasi i grupi odličan je bio i Filip Pavlina koji je s Citroenom Saxom stigao do trećeg mjesta u klasi i grupi, dok je u generalnom poretku bio dvanaesti. Pavlina je ujedno bio i najbolji junior, što
najbolje govori o kakvom se "materijalu" radi. Za Šalecom je zaostao nešto manje od tri sekunde.
U klasi 6a nastupili su Krunoslav Car u Fiat Puntu i Renato Zebec u Zastavi Yugo 1.3. Car je u klasi 6a stigao do trećeg mjesta, dok je Zebec bio četvrti. Car je ujedno bio deveti u grupi 6 i 44. u generalci, dok je Zebec bio deseti u grupi 6 i 45. u generalci. - Na treninzima
je staza bila mokra, dok se do utrke sve posušilo, pa smo mogli dati maksimalno od sebe. Sa 60 kg težim autom uspio sam skinuti svoj osobni rekord na ovoj stazi za jednu sekundu. U drugoj utrci sam se opustio, išao na sigurno da potvrdim drugo mjesto u grupi i klasi. Zahvaljujem svima koji su mi pomogli na bilo koji način - izjavio je Florian Šalec.
PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA
ČUVAJTE SE JAKOG SUNCA
VREMENSKA SLIKA: U proteklih tjedan dana vrijeme se stabiliziralo. Do petkaje još bilo promjenjivo uz lokalne pljuskove, ali od vikenda nadalje zavladalo je pravo ljetno sunce i vrućina preko 30 stupnjeva. Još sunčanih i vrućih dana očekujemo u razdoblju ispred nas. Neka nova fronta uz osvježenje je moguća tamo krajem srijede i u četvrtak, ali se vidi da bi nakon toga ponovno došao niz sunčanih i vrućih dana. Opširnije o prognozi u nastavku.
VREMENSKA PROGNOZA:
Pretežno sunčano i vruće vrijeme očekujemo i tijekom utorka tako da bi živa u termometrima mogla pokazati između 33 i 35 stupnjeva.
U srijedu vruće i sparno uz puno sunca, ali krajem dana nije isključen lokalni pljusak s grmljavinom. Naime, približit će nam se jedna fronta koja bi nas mogla malo okrznuti i u četvrtak donijeti ugodniju temperaturu. Uz umjeren jugozapadni vjetar i sparinu srijeda će biti dosta teška i neugodna, a dnevni maksimalac mogao bi se popeti na 35 ili 36 Celzijevih stupnjeva. Imajte na umu da je UV indeks ovih dana vrlo visok pa između 10 i 17 sati treba
smanjiti boravak na suncu ili se adekvatno zaštititi.
Četvrtak bi nam trebao donijeti olakšanje. Preko nas će se premještati hladna fronta s kojom će biti više oblaka, mjestimice može biti kiše ili grmljavinskih pljuskova, nadajmo se da neće biti i nevremena. Zapuhat će pojačan sjeverac uz značajno osvježenje.
U petak opet pretežno sunčano, povremeno s umjerenom naoblakom. Mala je mogućnost da još negdje padne koja zaostala kap kiše. Ujutro ugodno uz temperaturu od 14 do 17, a danju će zatopliti do 27 ili 28 stupnjeva u hladu.
Subota nastavlja suho i većinom sunčano pa će dnevna temperatura biti još nekoliko stupnjeva viša. Nakon ugodnog jutra danju će biti vruće uz maksimalac oko 32 Celzijeva stupnja.
Čini se da bi nam i nedjelja donijela suho i sunčano ljetno vrijeme, a temperatura zraka bi mogla narasti još više, između 32 i 34°C. Po prvim podacima, i prvi dan novog tjedna će biti suh, sunčan i vruć s još malo višom temperaturom zraka.
Baš sve o Zagorju!
Svakog utorka kod Vašeg prodavača novina
Arhiva svih brojeva Zagorskog lista u digitalnom obliku
Čuvamo informacije od zaborava! h ps://issuu.com/zagorski_list
Mali Zagorci
rođeni proteklog tjedna u ob zabok
Dječake su rodile:
Mateja Novak
Krapinske Toplice
Valentina Kuharić
Sremec
Zlatar
Marina Mikuš
Marija Bistrica
Nikolina Kiseljak
Radoboj
Klaudija Horvat
Krapinske Toplice
Kristina Semenski
Sveti Križ Začretje
Karmenka Gorup
Klanjec
Djevojčice su rodile: Štefica Biškup
Zlatar
Anita Žilić
Oroslavje
Valentina Krklec
Hum na Sutli
Valentina Špoljar
Krapinske Toplice
Ana Kovačec Igrišće
nezavisni regionalni portal
POSTERI I PLAKATI SVIH FORMATA VIZITKE LETCI BROŠURE KATALOZI BLOKOVI KUVERTE MEMORANDUMI ETIKETE MAJICE REKLAMNE CERADE ROLL UP-OVI
TISAK NA MAJICE I TEKSTIL
• tisak na naše ili vaše majice i drugi tekstil s vašim motivom, fotografijom ili tekstom
• tisak logotipa vaše tvrtke, promotivni slogan, fotografiju, tekst, crteže...
• mogućnost narudžbe samo jednog komada
• idealno za poklon ili promociju
• termo tisak, color tisak i sito tisak
LED DISPLAY
ZABOK - CENTAR
Trg Ksavera Šandora Đalskog
PUTEMOGLAŠAVANJE
LED DISPLEJA
• veliki broj emitiranja reklamnih poruka i mogućnost prikazivanja slika i videa jednako vidljivih neovisno o vremenskim uvjetima i dobu dana • atraktivna lokacija u Zaboku uz glavnu ulicu u centru grada kod željezničkog kolodvora, ljekarne, banke, ugostiteljskih objekata s terasama i gradske tržnice postavljen tako da svi prolaznici kroz Zabok prolaze pokraj vaše reklame
posteri i plakati svih formata vizitke letci brošure katalozi blokovi kuverte memorandumi etikete majice reklamne cerade roll up-ovi oslikavanje automobila i izloga promotivni program personalizirani rokovnici, kalendari, olovke, poklon vrečice
Carla Schiappa-Burdet:
Budi kao Harry Potter knjiga
Neka ti najbolji čarobnjak na svijetu bude nadahnuće!
Baš poput Harryja, i ti unesi malo (ili mnogo) magije u svoj svakodnevni život! Naoružaj se hrabrošću i suoči s teškim situacijama, uči na svojim pogreškama i, prije svega, uvijek budi brižan prema svojim prijateljima! Uz mladog čarobnjaka iz Hogwartsa i njegove prijatelje Hermionu, Rona i ostale nauči kako biti ustrajan i velikodušan, sačuvati kontrolu i osluškivati svoje osjećaje...
Aurélie Godefroy: Budi kao Coco Chanel 997
Ime i prezime:
Adresa:
Broj telefona:
Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Ulica mladih 6, 49210 Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net
MULTIMEDIJALNI CENTAR KINO DVORANA ZABOK kino
DO 23.KOLOVOZA LJETNA
STANKA I NEMA PROJEKCIJE FILMOVA
Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu
Tess Gerritsen: Znam tajnu knjiga
Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu i na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twi eru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov.) Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555.
KUPON NAGRADNE KRIŽALJKE 997
Ime i prezime:
Adresa:
Broj telefona:
Nagradni pojam:
Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Ulica mladih 6, 49210 Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net Sretnog dobitnika/icu nagrađuju Terme Tuhelj obiteljskom ulaznicom za kupanjem.
nezavisni regionalni portal
zagorje.com najposjećeniji je web portal sjeverozapadne Hrvatske sa preko 600.000 korisnika i više od 3.5 milijuna otvorenih stranica.
Ima jako dobru čitanost u Zagrebu kao i u ostatku Hrvatske, a brojene su i posjete iz zapadne Europe kao i iz BiH.
Trenutno ima blizu 60.000 vjernih pratitelja na Facebook stranici zagorje.com
Producentica nezavisnih filmova strave pronađena je na krevetu u gotovo spokojnu položaju. Čovjek bi pomislio da je tek usnula… da nije očnih jabučica u njezinoj šaci. Sljedeće je ubojstvo počinjeno na jednako groteskan način. Mlad muškarac pronađen je s trima strijelama precizno zabodenim u srce. Poveznice između slučajeva upućuju Jane i Mauru na serijskog ubojicu čija su fiksacija brutalno ubijeni sveci. Njegova sljedeća i posljednja žrtva mlada je žena koja zna što joj se sprema...
Dobitnik/ica knjige predstavljene u prošlom broju je: LJILJANA MRŠIĆ, PUŠĆANSKA 2, 10290 ZAPREŠIĆ
997
Tess Gerritsen: Znam tajnu
Ime i prezime:
Adresa:
Broj telefona:
Knjigu će dobiti poštom
Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Ulica mladih 6, 49210 Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net
Muzej krapinskih neandertalaca krapina
Šetalište Vilibalda Sluge bb
49000 Krapina (rezervacije) (049) 371 491
info: (049) 374 951, 049 374 952 (0)49 374-968 mkn@mhz.hr rezervacije-mkn@mhz.hr www.mkn.mhz.hr
RADNO VRIJEME travanj, svibanj, lipanj i rujan: od 9 do 19 sati
zadnji ulaz u 18 sati
srpanj i kolovoz : vikendom od 9 do 19 sati
zadnji ulaz u 18 sati
kroz tjedan / od utorka do petka od 9 do 18, zadnji ulaz u 17 sati
Od 2. studenog do kraja veljače: vikendom od 9 do 17 sati, zadnji ulaz u 16 sati
kroz tjedan / od utorka do petka: 9 – 16, zadnji ulaz u 15 sati
ožujak i listopad : od 9 do 18 sati (zadnji ulaz u 17 sati)
Muzej je zatvoren na 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca
Dvor veliki Tabor desinić
Košnički Hum 1
49216 DESINIĆ
049 374 970 dvt@mhz.hr www.velikitabor.com
RADNO VRIJEME
od 1. travnja do 30. rujna
Radnim danom, osim ponedjeljka od 9 do17 sati (zadnji ulaz u muzej - 16 sati)
Subotom, nedjeljom i praznikom od 9 do 19 sati (zadnji ulaz u muzej - 18 sati)
Listopad i ožujak
Radnim danom, osim ponedjeljka od 9 do 16 sati (zadnji ulaz u muzej u 15 sati)
Subotom, nedjeljom i praznikom: od 9 do 17 sati (zadnji ulaz u muzej u 16 sati)
Od 1. studenog do kraja veljače od 9 do 16 sati (zadnji ulaz u muzej u 15 sati)
Muzej je zatvoren ponedjeljkom i blagdanima: 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. Prosinca
Izuzetno muzej je otvoren ponedjeljkom kada je ponedjeljak blagdan (Uskrsni ponedjeljak ) ili državni praznik
Muzej grada Pregrade dr. Zlatko D. Tuđina pregrada t 049 376 122
RADNO VRIJEME utorak, četvrtak, petak od 8 do 15 sati srijeda od 12 do 20 sati subotom, nedjeljom i praznikom od 9 do 13 sati ponedjeljkom zatvoreno
Muzej staro selo kumrovec
49295 Kumrovec 049 225 830, 049 225 833 mss@mhz.hr www.mdc.hr/kumrovec
RADNO VRIJEME
Od 1. studenog do kraja veljače svaki dan od 9 do 16 sati
OŽUJAK I LISTOPAD od ponedjaljka do petka od 9 do 16 sati , a vikendom (subota i nedjelja) od 9 do 18 sati
Muzej je zatvoren 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca
Centar za tradicijske
obrte, znanja i vještine
Muzeja 'Staro selo'
kumrovec
049 225 844 cra a ract@mhz.hr
RADNO VRIJEME od ponedjeljka do petka
od 10 do 12 sati
Etno zbirka Zagorska hiža
zabok
t 099 838 88 162
Posjet uz prethodnu najavu
Dvorac Začretje
sveti križ začretje
098 171 11 18 mfloegel@pharma.hr
Posjet uz prethodnu najavu
Vila Kumrovec kumrovec Kumrovec bb, Kumrovec (049) 225 830, 225 834 mss@mhz.hr rezervacije-mss@mhz.hr
RADNO VRIJEME od 1. travnja do 30. rujna subota i nedjelja: od 10 do 17 sati
od utorka do petka prema najavi i rezervaciji termina
Muzej je zatvoren na Uskrs
Spomen kuća dr. Franje Tuđmana veliko trgovišće
STALNI POSTAV Otvorena za posjete
RADNO VRIJEME od utorka do nedjelje od 12 do 15 sati
Spomen škola dr. Franje Tuđmana
Galerija, knjižnica i čitaonica veliko trgovišće
Za grupne posjete javiti se Antunu Prekratu 098 794 707
RADNO VRIJEME od utorka do nedjelje od 16 do19 sati
Galerija grada Krapine krapina
Izložba 13.trijenale zagorskog suvenira
Tijekom trajanja izložbe u
Galeriji publika će imati prigodu dati svoje mišljenje te odabrati svoj 'naj' suvenir 13. trijenala.
Velika galerija grada Zaboka zabok
Zivtov trg 10
49210 ZABOK
RADNO VRIJEME od ponedjeljka do srijede od 15 sati do 19 sati utorak i četvrtak od 10 sati do 14 sati petak od 15 sati do 17:30 sati i uz najavu na 099 70 71 949
Muzej seljačkih buna gornja stubica
Samci 64
49245 Gornja Stubica
t 049 587 880
t 049 587 890
Najave grupa i informacije: 049 587 889 msb@mhz.hr www.mdc.hr/msb
RADNO VRIJEME
Od 1. listopada do 31. ožujka svaki dan od 9 do 17 sati
1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca
Galerija Antuna
Augustinčića
klanjec
Trg Antuna Mihanovića 10
49290 KLANJEC (049) 550 093, (049) 550 343 gaa@mhz.hr www.mdc.hr/augustincic
RADNO VRIJEME
Od 1. listopada do 31. ožujka svaki dan osim ponedjeljka od 9 do 15 sati
1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca
aktualan • točan • ažuran
Najposjećeniji u Zagorju - potvrđuju analitički podaci muzeji
Severina
29.7.2023. TUHELJSKA NOĆ
Ulaznice potražite na recepciji hotela Well**** i recepciji Vodenog planeta. Više na terme-tuhelj.hr
NAGRADNA KRIŽALJKA
Dobitnik/ica nagradne križaljke
ROK PETEK
LUČELNICA TOMAŠEVEČKA 69, 49290 KLANJEC Nagradni pojam: LOGORSKA VATRA
Nagradu, obiteljsku ulaznicu za ulaz na bazene osigurale su Terme Tuhelj a istu sretni dobitnik može preuzeti u prostorijama Zagorskog lista Zabok,Ulica mladih 6, svakog radnog dana od 8 do 16 sati u roku od 30 dana po ovoj objavi.
HOROSKOP
Ovan (21. ožujka - 20. travnja)
Ovaj tjedan pratit će vas ograničenja pretpostavljenih, no ne dopustite da vas to deprimira. Pripremite se i za ozbiljan razgovor s partnerom.
SAVJET TJEDNA: Razmišljajte pozitivno!
Bik (21. travnja - 21. svibnja)
Jednostavno niste raspoloženi za posao, nego za zabavu i neodgovorno ponašanje. Pred vama je lijep i stabilan ljubavni tjedan pogodan za započinjanje ozbiljnih i trajnih veza.
SAVJET TJEDNA: Nemojte žuriti nikamo!
Blizanci (22. svibnja - 21. lipnja)
Ovaj tjedan sve što će vam se događati ići ćevam prilično u korist. Ako ste u braku vašem će partneru trebati puno strpljena ovaj tjedan s vama.
SAVJET TJEDNA: Vježbajte za bolju formu!
Rak (22. lipnja - 22.srpnja)
Ovog tjedna nedostajat će vam elana i energije, a posla će biti preko glave. Ljubav vas koči i u poslovnom smislu, zato posebnu pažnju obratite zaostalim zadacima. Psihički ste nestabilni u zadnje vrijeme.
SAVJET TJEDNA: Nije sve tako crno kako će vam se činiti na prvi pogled!
Lav (23. srpnja - 22.kolovoza)
Prilično ste nesigurni u svoju poziciju u radnoj okolini. Ignorirajte neprovjerene informacije i posvetite se konkretnim stvarima. Slobodni Lavovi bit će skloni burnim i stvarnim avanturama, vjerojatno s kolegom s posla.
SAVJET TJEDNA: Budite konstruktivni i strpljivi!
Djevica (23. kolovoza - 22. rujna)
Počinje zahtjevni poslovni tjedan, ponajviše zahvaljujući što ćete se trebati neprestano prilagođavati drugima. Ovo je period kada će vas partner neprestano bombardirati svojim prohtjevima.
SAVJET TJEDNA: Potrebni su vam vitamini!
29.7.2023.
TUHELJSKA NOĆ
Ulaznice potražite na recepciji hotela Well**** i recepciji Vodenog planeta
Više na terme-tuhelj.hr
Vaga (23. rujna - 22. listopada)
Zategnuti odnosi vrlo su vjerojatni s muškim dijelom kolektiva, odnosno s nadređenima. Posla je puno i nemate vremena za aktivnosti van posla, što vam je i partner počeo zamjerati. Vratite optimizam.
SAVJET TJEDNA: Više se opuštajte!
Škorpion (23.listopada - 21. studenoga)
Sami ćete sebi postaviti visoke kriterije i biti izuzetno razočarani kada vam sve planirano ne uspije. Ovaj će tjedan slobodni Škorpioni biti pod zaštitom zvijezda više od onih vezanih. Priuštite si pokoji izlazak s partnerom.
SAVJET TJEDNA: Čuvajte se zlih jezika!
Strijelac (22.studenoga - 21. prosinca)
Biti ćete preosjetljivi i napeti što će se negativno odraziti na vaš ljubavni život. Više od svega, razmišljat ćete o novcu, koji će vas potpuno zaokupiti. Bit ćete dosta kritični prema partneru.
SAVJET TJEDNA: Pažljivo s lijekovima!
Jarac (22. prosinca - 20.siječnja) Svakodnevica će vam obilovati raznim događajima, a vi ćete biti neprestano u pokretu. Vaše povoljno ljubavno razdoblje se nastavlja. Neki od vas odlučiti će se na zajednički život s partnerom ili na potomstvo. Povedite računa o prehrani.
SAVJET TJEDNA: Reagirajte na zdravstvene probleme!
Vodenjak (21. siječnja - 18. veljače) Prate vas i dalje povoljne poslove aktivnosti, a jedini vaš neprijatelj bit će vaše promjenjivo raspoloženje. Posvetite više pažnje svom izgledu, njegujte kosu, kožu i redovito vježbajte.
SAVJET TJEDNA: Oprez u prometu!
Ribe (19. veljače - 20. ožujka) U ljubavnom životu čekaju vas romantični i lijepi trenuci. Odnos s jednom osobom koja vam je prijateljski naklonjena postepeno i lagano će se pretvoriti u ljubavnu vezu. Ne odustajte od svojih želja.
SAVJET TJEDNA: Čuvajte živce!
Tekstovi u ovoj rubrici
SATIRENEWS
Iako se cijena plina u Hrvatskoj spustila na 1 cent po megavat satu, struja je i dalje skupa
Zbog vrlo skupih energenata sve više Zagoraca za hlađenje koristi drva iz vlastitih šuma: 'Najbolji za hladiti su polusuhi suki od naše domaće bukovine'
Cijene većine energenata i dalje su vrlo visoke, a ekonomski i energetski stručnjaci predviđaju da se cijene više nikad neće vratiti na nekadašnje razine. Doduše, iako se cijena plina u Hrvatskoj nedavno spustila na 1 cent po megavat satu, to, prema neslužbenim informacijama iz DORH-a ne bi trebalo dugo potrajati. Možda najdulje do sljedećih parlamentarnih izbora.
Povećana potrošnja
Ipak, ostali energenti, pogotovo električna energija, i dalje su izrazito skupi i preskupi za džepove većine hrvatskih građana. U ljetnim mjesecima, pogotovo u danima kad nastupi toplinski val, potrošnja električne energije naglo raste zbog intenzivnijeg korištenja klima uređaja, koje još uvijek u većini kućanstava i poduzeća rade upravo pogonjene električnom energijom. Povećana potrošnja, dakako, dovodi i do većih računa, a u današnje vrijeme to povećanje troškova malo tko si može priuštiti. Zbog toga se, kao što je uostalom i intencija čitave Europske unije, aktivno traže alternativna energetska rješenja, prije svega iz obnovljivih izvora energije.
Zagorsko rješenje
Kad je hlađenje u ovim vrućim danima u pitanju, prvi su novom rješenju doskočili Zagorci. Naime, sve više njih za hlađenje koristi drva iz vlastitih šuma. – Najbolji za hladiti su polusuhi suki od naše domaće bukovine. Deneš suke na tri vure v škrinju, zvadiš ih i deneš v sobu. Za pol vure moraš duge rukave obleči kak reshladiju. A i to je obnovljivi izvore energije, jer kad posečeš bukvu, zraste druga – ispričao nam je jedan od Zagoraca koji, kako kaže, već treće ljeto zaredom svoju obiteljsku kuću hladi upravo na ovaj način. Na naš komentar da ipak troši struju za hlađenje drva, samo se osmijehnuo, namignuo nam i prošaptao: 'Prek pancera'. Nismo ga razumijeli, ali odbio nam je pojasniti.
„Najbolji za hladiti su polusuhi suki od naše domaće bukovine. Deneš suke na tri vure v škrinju, zvadiš ih i deneš v sobu. Za pol vure moraš duge rukave obleči kak reshladiju. A i to je obnovljivi izvore energije, jer kad posečeš bukvu, zraste druga“
SRPANJ UTORAK, 11.07. Benedikt op.; Benko; Olga SRIJEDA, 12.07. Mohor, Ivan Gualberti; Mislav ČETVRTAK, 13.07. MAJKA BOŽJA BISTRIČKA PETAK, 14.07. Kamilo de Lellis, Angelina, Gašpar SUBOTA, 15.07. Presveti Otkupitelj; Dobriša NEDJELJA, 16.07.
15. KROZ GOD. Gospa Karmel.; Karmela PONEDJELJAK, 17.07. Aleksije; Branko; Marcelina
imendani ime tjedna
kombinacije riječi "misliti" i "slava". Ovo ime je nosio hrvatski knez (oko 835. do oko 845.). Mislav je lojalan, vjeran i veliki motivator, kaže skriveno značenje njegova imena.
MISE MARIJA BISTRICA
Radni dan 10.30 i 18 sati Subota 11 i 18 sati Nedjelja 7.30, 9, 11 i 18 sati
jeste li znali?
…da se srednji prst Galilea Galileja čuva i izložen je u muzeju Znanosti u Firenci?
…da u visokim planinama Nepala žive divovske pčele? Duljina njihova tijela iznosi do 3 cm, a te pčele proizvode poseban med koji može izazvati halucinacije kod ljudi.
…da, kad se okupate u vrućoj vodi, potrošite otprilike isti broj kalorija kao da ste hodali 30 minuta?