Tomo Valjak (18)
iz Zlatara
velika je hrvatska
skijaška
nada: 'San mi je olimpijska medalja'
UPOZNAJTE FRANKU, PREDIVNU
I POSEBNU DESETOGODIŠNJU
DJEVOJČICU IZ
DUBROVČANA
KOD VELIKOG
TRGOVIŠĆA, KOJA
MNOGIMA
MOŽE BITI
UZOR
Predstavljena
investicija:
Zagorje
će imati
najmoderniji
vodeni park, hotel i kamp u kontinentalnoj
Hrvatskoj!
Župan najavio: 'Parovima koji se iduće godine žele vjenčati na popularnoj manifestaciji 'Zagorska svadba', Županija će platiti bračno putovanje!broj 994 / godina 20 / 20.6. 2023. / cijena 1,5€
Novi vlasnik Termi Jezerčica predstavio trenutačne radove u kompleksu, ali i najavio ulaganja do 2027. godine
Uz vlasnika, direktora i člana Uprave, radove na vodenom parku, ali i sav dosadašnji 'facelifting' hotela obišli su župan Željko Kolar te donjostubički gradonačelnik Nikola Gospočić. Gospočić je istaknuo izuzetno dobru suradnju s novim vlasnikom
J. Klanjčić/R. Jadan DONJA STUBICAKad se završe sve najavljene investicije vrijedne oko 66 milijuna eura u sljedeće četiri godine, Donja Stubica i Krapinsko – zagorska županija imat će najveći i najmoderniji hotel, kamp i vodeni park na kontinentu. Nije to teško za zaključiti, nakon današnjeg obilaska radova koji se trenutno izvode u Termama Jezerčica.
U tijeku radovi na dogradnji vanjskog kupališta
Nakon što su dobile novog vlasnika, istarsku Tvrtku Rudan iz Žminja, Terme Jezerčica krajem protekle godine prošle su remont postojećih soba, wellnesa, zajedničkih prostora i restorana. Bila je to investicija vrijedna oko 7 milijuna eura, rekao je direktor Termi Jezerčica Elvis Pavleković, predstavivši projekt obnove vanjskog dijela kupališta, gdje su u tijeku radovi. – U tijeku je rekonstrukcija i dogradnja vanjskih terasa i prostora za konzumaciju jela i pića, kao i gradnja dijela otvorenog vodenog
parka na 1100 kvadrata, gdje će biti postavljena velika sprava za djecu od 2 do 15 godina te 200 kvadrata prostora za kupanje za najmlađe – rekao je Pavleković, dodavši kako su vodeni park i hotel za vrijeme trajanja radova otvoreni. najavio je i kako bi se uskoro trebalo krenuti s izgradnjom novog hotela. –Nadamo se sredstvima NPO – a i da će naš projekt biti prepoznat od strane Ministarstva turizma, kako bo ovdje niknuo hotel sa 126 soba i nakon toga najveći aquapark na kontinentu za 17 tisuća kvadrata –rekao je direktor Termi Jezerčica
Vlasnik Terma
Jezerčica, Graciano
Rudan: 'Ovamo me
posebno privukla
vrhunska termalna
voda, čiji je
kemijski sastav
danas potpuno isti
kao i '74. kada je
prvi puta rađena analiza, nije došlo do nikakvog
fekalnog
onečišćenja. Plus ova prekrasna priroda, to je pobjednička kombinacija'
te naglasio kako će se uz to obnoviti i dograditi i postojeći kamp. Sve zajedno, do kraja ciklusa investicija 2027. godine, bit će to ulaganja na razini 66 milijuna eura.
Vrhunska termalna voda
- Čudimo se koliko od turizma uprihoduje Austrija, pitamo se što oni imaju, a mi nemamo, a nemaju mora. Imaju upravo ono što mi pokušavamo izgraditi ovdje, pravi turizam 365, koji prirodno traje cijelu godinu, što je bitno danas upravo u kontekstu nedostatka radne snage. Mi ovdje imamo sedamdesetak zaposlenih, svi su iz ove županije, a poslovanje 365 dana u godini daje nam kontinuitet, da se na ovaj biznis mogu osloniti lokalni radnicirekao je Goran Fabris, član uprave tvrtke Rudan d.o.o. za sektor turizma. Vlasnik Graciano Rudan rekao je kako je u Termama Jezerčica vidio pravi potencijal za razvoj turizma i dobra ulaganja. – Ovamo me posebno privukla vrhunska termalna voda, čiji je kemijski sastav danas potpuno isti kao i '74. kada je prvi puta rađena analiza, nije došlo do nikakvog fekalnog onečišćenja. Plus ova prekrasna priroda, to je pobjednička kombinacija – rekao je Rudan. Dodao je i kako situacija na tržištu pomalo otežava, odnosno usporava građevinske radove, stoga bi trenutačni radovi na vanjskom dijelu kupališta trebali biti gotovi do 1. srpnja, a ne do 15. svibnja, kako je prvotno bilo planirano. – Kad završimo ove investicije, očekujemo goste u krugu od sat vremena udaljenosti, ali i iz Slovenije, Austrije i Njemačke, koji nam već sada dolaze – rekao je Rudan. Istaknuo je i kako su radovi procijenjeni na oko 200 milijuna kuna, stoga se nada bespovratnim sredstvima preko NPO – a, kako bi izgradnja hotela uskoro mogla početi i hotel otvoriti vrata već 2025. godine.
Ozbiljan investitor za
Zagorje
Uz vlasnika, direktora i člana Uprave, radove na vodenom parku, ali i sav dosadašnji 'facelifting' hotela obišli su krapinsko – zagorski župan Željko Kolar te donjostubički gradonačelnik Nikola Gospočić. Gospočić je istaknuo izuzetno dobru suradnju s novim vlasnikom.
– Imali smo sreće da je Terme Jezerčica kupila tvrtka koja nije samo došla kao novi vlasnik, već je odmah uložila velika sredstva da se cijeli kompleks digne na jedan viši nivo. To je najveća investicija ovdje do sada, ako govorimo o 66 milijuna eura, takvu je investiciju jedan ovakav mali grad mogao samo sanjati i veselimo se otvorenju novog hotela – rekao je Gospočić. Čestitke na dosadašnjim investicijama vlasniku tvrtke Rudan d.o.o. uputio je župan Željko Kolar. – Za lokalnu i regionalnu samoupravu
Gospočić: "Imali smo sreće da je Terme Jezerčica kupila tvrtka koja nije samo došla kao novi vlasnik, već je odmah uložila velika sredstva da se cijeli kompleks digne na jedan viši nivo. To je najveća investicija ovdje do sada, ako govorimo o 66 milijuna eura, takvu je investiciju jedan ovakav mali grad mogao samo sanjati"
ovo je znak da smo dobili ozbiljnog investitora, koji će u Zagorje prenijeti iskustvo i znanje iz najveće
turističke destinacije u Hrvatskoj, Istre. S prvim dijelom investicije postojeći hotel, spa i wellness di-
gnuti su na izuzetno visoku razinu, a posebno me veseli izgradnja novog hotela – rekao je Kolar.
PREDSTAVLJENI REZULTATI I PLANOVI Terme Tuhelj konferencijom za novinare obilježile 20. godišnjicu poslovanja
Najava novih investicija nama u Turističkoj zajednici i Županiji daje sigurnost da ćemo ovdje i dalje imati jednog ozbiljnog partnera koji diktira tempo i vuče druge za sobom, rekao je župan Kolar
Terme Tuhelj u četvrtak su prigodnom konferencijom za novinare obilježile 20. godišnjicu svog poslovanja. U panel raspravi '20 godina tradicije pravog odmora' sudjelovali su Florijan Vasle i Vasja Čretnik, direktori Terma Tuhelj, župan Krapinsko – zagorske županije Željko Kolar i načelnik Općine Tuhelj Mladen Hercigonja te su predstavljeni rezultati poslovanja i noviteti.
Sloveniji teže nego Hrvatskoj
Direktor u Termama Olimia, koje su vlasnici Terma Tuhelj, Florijan Vasle, rekao je da, što se turizma tiče, Sloveniji je teže nego Hrvatskoj. – Mi nemamo mora odnosno imamo malo mora, tako da trebamo raditi svih 365 dana i to smo isto prenijeli u Terme Tuhelj. To je način da dođeš do uspjeha na kraju, jer ako nije popunjenost na godišnjoj razini preko 60 % teško je zaraditi. U Hrvatskoj idemo prema tome, radimo dobitak i to nam je cilj – rekao je Vasle, dodavši da je u Terme Tuhelj do sada uloženo preko 30 milijuna eura. - Vjerujem da ćemo u narednih 5 do 6 godina uložiti još oko 30 milijuna eura, a nadam se da i ćemo uspjeti dobiti novce od NPO – rekao je Vasle. Otkad je 2003. godine obnovljen postojeći hotel i ubrzo izgrađeno najveće kupalište u Hrvatskoj s ukupno 5000 m2 vode-
Povodom 20. godišnjice Terme su donirale 3000 eura Općini za dodatno opremanje dječjeg vrtića
ne površine, kao i SPAeVITA wellness centar, Terme Tuhelj postale su prava oaza hedonizma u srcu Zagorja. Od ljekovitog blata i termalne vode, koji predstavljaju temelj razvoja termalnih i wellness usluga, preko certifikata "Sustainable hotel", kojeg su zaslužili još 2013., do pravog umjetničkog 'paviljona' - Terme Tuhelj po mnogočemu su posebne. Direktor Vasja Čretnik istaknuo je da Terme ni u jednom trenutku nisu požalile što su došle u Hrvatsku. - Jako smo sretni da smo donijeli pravu odluku i ušli u Terme Tuhelj. U prvoj godini imali smo 20 tisuća noćenja, a danas imamo preko 160 tisuća noćenja, puno kupača, posao se razvija. U tih 20 godina moram prvenstveno istaknuti zaposlenike koji jako dobro rade i zato smo danas tu gdje jesmo. Teško je izdvojiti pojedini projekt jer ih je bilo puno, no svakako je prekretnica u poslovanju bilo ulaganje u hotel Well i dizanje kvaliteta usluga na 4 zvjezdice – rekao je Čretnik. Dodao je da se tu neće stati. –Pored samog hotela i baze što se tiče bazena, saune i wellness usluga, razvili smo kamp i glamping i sad idemo dalje u održivo poslovanje – najavio je direktor Čretnik. Proširenje, rekonstrukcija i modernizacija unutarnjih bazena Vodenog planeta, daljnja digitalizacija poslovanja, vlastita solarna elektrana i kotlovnica na drvnu biomasu, i novi adrenalinski tobogan Tuhi Slide, kojim će već ovog ljeta pojačati atraktivnost samog vanjskog kupališta, dio su investicijskog ciklusa.
'Spas za Tuheljske'
Župan Željko Kolar podsjetio je da je ulaganje slovenskog partnera u Tuheljske toplice zapravo značilo spas za Tuheljske. - U tom trenu je bio pokrenut stečajni postupak i bilo je vrlo upitno što će se dogodoiti sa samim Tuheljskim toplica-
ma, postojala je tada i varijanta da se to rascijepa na nekoliko manjih jedinica, što bi vjerojatno značilo smrt turizma ovdje u Tuheljskim toplicama. Na sreću, to se nije dogodilo, došao je ozbiljan partner, iz branše, koji je imao pozitivna iskustva kontinentalnog turizma u Sloveniji i mnoge dobre stvari koje su radili u Sloveniji prenijeli su ovdje. Ovdje su imali kvalitetnu radnu snagu i iskustvo u turizmu, jer ipak su Tuheljske toplice za vrijeme bivše Jugoslavije bile brend, kao i Krapinske toplice i Stubaki. Oni su iskoristili taj brend i s novitetima i novim ulaganjima doveli do toga da je Hotel Well već godinama proglašavan najboljim kontinentalnim hotelom u Hrvatskoj, da su tada imali najveće površine pod vanjskim bazenima, najveće tobogane, hotel sa 4 zvjezdice – rekao je župan. Kvaliteta destinacije se dizala, otvoren je i
prvi glamping s 5 zvjezdica, a sada slijede nove investicije. – To nama u Turističkoj zajednici i Županiji daje sigurnost da ćemo ovdje i dalje imati jednog ozbiljnog partnera koji diktira tempo i vuče druge za sobom. To je ono što nam treba, jer njihove će investicije ići dalje, bez obzira da li oni prošli kroz NPO ili ne, iako bi u tom slučaju tempo bio nešto sporiji. S nestrpljenjem očekujemo rješenja i odluke od Ministarstva turizma i vjerujem da će biti razloga za veselje – rekao je župan. Dodao je da su, osim u Termama Tuhelj, velika ulaganja i u Jezerčici. Krapinsko – zagorska županija je najjača kontinentalna destinaciju u RH i mi smo kroz promociju Zagorja kao Bajke na dlanu s ovakvom kvalitetom naših termi, ulaganja u nove smještajne kapacitetei sadržaje sigurno interesantni ne samo Zagrepčanima, već gostima iz čitave Hrvatske, ali i stranim
gostima. Prije korone imali 51:49 omjer domaćih i stranih gostiju, kroz koronu se digao broj domaćih gostiju, sada se polako vraćmo na taj postotak, a tu prednjače Terme Tuhelj jer imaju najveći broj smještajnih kapaciteta – rekao je Kolar. Vrijedna donacija
Mladen Hercigonja, načelnik Općine Tuhelj, čestitao je Tremama 20. rođendan, istaknuvši kako suradnju s Termama ostvaruju kroz TZ Biser Zagorja. – Raznim manifestacijama i događanjima nastojimo udariti štih prepoznatljivosti ove destinacije, također brinemo da dodatnim sadržajima u okolici unaprijedimo ovu našu destinaciju i mogu reći da dosta radimo na turističkoj infrastrukturi, izradi vidikovaca, obilježavanju turističkih i pješačkih staza – rekao je Hercigonja. Kako su Terme Tuhelj poznate po društveno odgovornom poslovanju, no ova godina nije godina prošla bez humanitarnih akcija i donacija. – Dajemo potporu lokalnim sportašima, ostvarili smo više humanitarnih projekata, a pošto znamo da se priprema ulaganje u Dječji vrtić, odlučilo smo povodom naše 20. godišnjice dati donaciju Općini Tuhelj, koju će iskoristiti za vrtić – rekao je Čretnik. Na donaciji od 3000 eura zahvalio je načelnik Hercigonja, koji je rekao da će se iskoristiti za opremu za novu jasličku skupinu koja se u vrtiću otvara od jeseni ove godine. Terme Tuhelj bilježe kontinuirani porast broja noćenja i prihoda, o čemu najbolje govori usporedba brojki iz pred pandemijske 2019. i 2023. godine. Dok je u prvih pet mjeseci 2019. broj noćenja iznosio 50.269, u istom periodu ove godine on iznosi 60.223, što je povećanje od 19,8%. U prvih pet mjeseci 2023. Terme Tuhelj prihodovale su 5.056.703 eura, što je povećanje od 27,4% u odnosu na 3.970.337 eura u istom razdoblju 2019.
Desetogodišnja djevojčica
Frankina učiteljica Marijana biranim riječima govori o ovoj upornoj djevojčici koja je od prvoga dana škole pokazala jako veliku volju, snagu i upornost. – Treba reći da Franka piše i sve radi desnom nogom
Iz Područne škole Dubrovčan donosimo vam jednu sasvim posebnu priču. Kraj je nastavne godine te smo posjetili ovu simpatičnu Područnu školu koja djeluje pod matičnom OŠ Veliko Trgovišće gdje su nas ljubazno dočekali Frankina učiteljica Marijana Žažar - Iveković, otac Silvio te malena desetogodišnja djevojčica Franka.
Iako pomalo uzbuđena jer ipak "bude u novinama", Franka nije skidala osmijeh s lica te smo odmah shvatili da je riječ o doista posebnoj djevojčici.
Vedra i nasmijana
Davor Žažar VELIKO TRGOVIŠĆE Otac Silvio: "Od samog početka, čim se rodila bila je puno po bolnicama na istezanju ligamenata kukova. No, čim je došla doma nakon mjesec dana, jer je bila na intenzivnoj, vidjeli smo da ona ima neki svoj poseban pogled, da je ona jedna fokusirana, nasmijana, nadarena i pametna djevojčica"
- Franka je naše prvo dijete. Navršila je deset godina, sad u srpnju imat će jedanaest. Prvi dio trudnoće protekao je uredno, nismo se o ničem posebno brinuli, no u jednoj fazi trudnoće je dijagnosticirano da se ruke i noge ne razvijaju dovoljno dobro i ona je rođena bez ruku, noge su joj skraćene, asimetrična joj je zdjelica pa je s time bilo problema. Od samog početka, čim se rodila bila je puno po bolnicama na istezanju ligamenata kukova. No, čim je došla doma nakon mjesec dana, jer je bila na intenzivnoj, vidjeli smo da ona ima neki svoj poseban pogled, da je ona jedna fokusirana, nasmijana, nadarena i pametna djevojčica. I kasnije je je puno puta morala u bolnicu, ali ona je na svakoj operaciji i svemu, boravku u bolnici, uvijek bila vesela, dobre volje, vedra, nasmijana, više je ona tješila nas, nego mi nju. Ona je blagoslov u svakom slučaju i jedno veliko veselje za cijelu našu veliku obitelj – ispričao nam je Frankin otac Silvio.
Sudjeluje u svemu
I Frankina učiteljica Marijana biranim riječima govori o ovoj upornoj djevojčici koja je od prvoga da-
na škole pokazala jako veliku volju, snagu i upornost. – Treba reći da Franka piše i sve radi desnom nogom i to piše prekrasno, radovi su uredni i točno napravljeni. Prekrasno crta, jako voli crtati. Općenito, u radu je izuzetno uporna, strpljiva, marljiva, dosljedna i hrabra. Bilo je izazova u početku dok se nismo snašli kako će se Franka javljati za riječ, koje igre ćemo igrati, a onda smo se snalazili u hodu. Budući da još nije imala ni kolica, već poseban stolac koji joj je tata napravio, sjetili smo se da bi bilo dobro napraviti neki zvučni signal. Tata je isti dan napravio tipku pomoću koje se ona javljala. Također i igre koje smo radili u razredu prilagođavali smo da može i Franka sudjelovati, odigrali smo puno onih zvučnih Memoryja i razne igre u kojima Franka, ako nije aktivno sudjelovala, onda je vo-
Učiteljica Marijana: "Treba reći da Franka piše i sve radi desnom nogom i to piše prekrasno, radovi su uredni i točno napravljeni. Prekrasno crta, jako voli crtati. Općenito, u radu je izuzetno uporna, strpljiva, marljiva, dosljedna i hrabra"
dila igru. Franka je sudjelovala u svim nastavnim i izvannastavnim aktivnostima. Bila je s nama na raznim izletima, ponekad je, gdje je bilo moguće, išla s kolicima, a gdje nije, bio je tata s nosilicom, tako da je bila i u rudniku srebra na Medvednici, u Školi u prirodi, bila
trudnoće rođena bez ruku te piše i crta desnom nogom, ona vodi sasvim normalan život zajedno sa svojim vršnjacima
je čak i u jami Baredine. Gdje god smo mogli, na koji god način smo mogli Franku uključiti, tu smo je uključivali – ispričala nam je Frankina učiteljica Marijana. Za Franku gotovo da nema prepreke koju ne može savladati, uz prilagodbu vodi najnormalniji dječji život. –Franka ima pomoćnicu u nastavi, koja je stvarno velika pomoć, ona je stvarno njezine ruke. Intelektualno ona rješava ispite svaki skoro sto posto, jedna je od najboljih učenica u razredu, stvarno ju moram pohvaliti. Ona je jedan veliki blagoslov nama svima i od Franke bi svi mi mogli puno naučiti. Franka ne samo što se veseli svakoj aktivnosti koju mi radimo gdje ona doživljava uspjeh, ona se veseli i uspjehu svojih prijatelja i uživa dok se prijatelji igraju, a ona ponekad mora promatrati. Od nje stvarno možemo naručiti mnogo –dodaje Frankina učiteljica.
Uzor drugima
Druga djeca u razredu, ali i u cijeloj školi, Franku su jako lijepo prihvatila te im je postala uzor. – U početku možda i nisu znali što bi se igrali. Znači, ne da nisu htjeli, nego jednostavno nisu znali na koji način bi se uključili, a onda smo smišljali razne brojalice, igre, križić - kružić i sada je svi u razredu doživljavaju potpuno normalno.
No, mogu reći i da brinu o njoj; kad nekud idemo, naučili su je čekati te da je moraju propustiti i brinuti se o njoj. Pitaju "Kako će Franka, gdje je Franka?". Ponekad su je znali i voziti, gurati u kolicima, tako da stvarno lijepo surađuje s ra-
Franka: "Asistentica Maja puno mi pomaže, a i učiteljica Marijana koja je jako dobra. Školu volim, ali se veselim praznicima da se malo odmorim"
zredom. Ne samo u razredu, nego i u školi, sva djeca su naučila kako Franka lijepo piše, kako Franka lijepo radi. Naučili su se tolerantnosti i ona jako pozitivno djeluje na sve. Svojom upornošću daje primjer drugoj djeci kako se uz mnogo uloženog truda može mnogo napraviti – puna je riječi hvale Frankina učiteljica.
Pomoć škole i Županije
Osnovna škola Veliko Trgovišće sa svojim djelatnicima ulaže puno truda i empatije kako bi uključila učenike s teškoćama u redovnu nastavu. – Želja nam je da se svi učenici u našoj školi osjećaju sretno i zadovoljno. Prilikom upisa Franke u našu školu nastojali smo joj olakšati prilaz u samu školu koji do tada nije bio prilagođen za osobe sa invaliditetom. U tome nam je pomogla Krapinskozagorska županija koja je osnivač
OŠ Veliko Trgovišće i Općina Veliko Trgovišće. Krapinsko-zagorska županija je dodijelila novčana sredstva za otkup puta do stražnjih ulaza u školu, a Općina Veliko Trgovišće je asfaltirala spomenuti put. Time je omogućen prilaz vozilom do stražnjih ulaza, a razred u kojem se djevojčica nalazi je na katu škole. To je tako bilo četiri godine odnosno u razrednoj nastavi. Na jesen Franka prelazi u peti razred, a s obzirom da je u predmetnoj nastavi oblik nastave kabinetski pokazala se potreba za ugradnju lifta ili podizne rampe. Opet je Krapinsko-zagorska županija pokazala svoju osjetljivost za djecu s teškoćama i na našu zamolbu krenula u realizaciju podizne rampe koja će se postaviti za vrijeme ljetnih praznika. Svakom djetetu naše škole želimo ugodan boravak u školi – rekla nam je ravnateljica OŠ Veliko Trgovišće Diana Duk-Petek.
Nogomet s bratom
Franka nam je rekla da voli školu. – Imam puno prijatelja, igraju se sa mnom i dobro mi je u školi. Omiljeni predmet mi je likovni, jer volim crtati, posebno prirodu. Pod odmorom se igram skupa
Franka: "Omiljeni predmet mi je likovni, jer volim crtati, posebno prirodu. Pod odmorom se igram skupa s djevojčicama. Nekad idem posjetiti svoju braću u razred, nekad idemo van, no najčešće se igramo u razredu. Najbolja prijateljica mi je Dora, no svi su mi dobri prijatelji"
s djevojčicama. Nekad idem posjetiti svoju braću u razred, nekad idemo van, no najčešće se igramo u razredu. Najbolja prijateljica mi je Dora, no svi su mi dobri prijatelji. Asistentica Maja puno mi pomaže, a i učiteljica Marijana koja je jako dobra. Školu volim, ali se veselim praznicima da se malo odmorim – kroz smijeh nam je rekla ova simpatična djevojčica. Ve-
Franka: "S braćom se volim igrati, a pogotovo nogomet s Mihaelom. On obično puca, a ja branim. Kad odrastem željela bih postati liječnica jer volim pomagati drugima"
selu obitelj Delija uz mamu Anu i oca Silvija čine još i najstarija kćer Franka (10), Jakov (9), Mihael (7) i najmlađa Marta koja ima 5 godina. – S braćom se volim igrati, a pogotovo nogomet s Mihaelom.
On obično puca, a ja branim. Kad odrastem željela bih postati liječnica jer volim pomagati drugima – za kraj nam je otkrila ova hrabra djevojčica iz čije priče svi skupa možemo puno naučiti.
MAČE – Župan Krapinsko – zagorske županije Željko Kolar 19. lipnja proglasio je prirodnu nepogodu – poplava za područje Općine Mače, nastalu uslijed obilnih padalina tijekom mjeseca svibnja i prvog dijela lipnja, pri čemu su nastale velike materijalne štete na stambenim i gospodarskim objektima, komunalnoj infrastrukturi, poljoprivrednom i građevinskom zemljištu. Prema Zakonu, obvezuje se Općinsko povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda da u roku od 8 dana od donošenja Odluke zaprimi prijave oštećenika na propisanom obrascu, a najkasnije u roku od 15 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode unese zaprimljene prve procjene šteta u Registar šteta. Zadužuje se Općinsko povjerenstvo za procjenu štete od prirodnih nepogoda da konačnu procjenu šteta prijavi Županijskom povjerenstvu za procjenu šteta od prirodnih nepogoda putem Registra šteta u roku od 50 dana od donošenja ove Odluke. Županijsko povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda obvezuje se dostaviti konačnu procjenu štete Državno povjerenstvu i nadležnim ministarstvima putem Registra šteta u roku od 60 dana od donošenja Odluke. (zl)
Nastava u sklopu predmeta Škola i zajednica odvijala se u svih 9 srednjih škola s područja Krapinsko - zagorske županije te je u njoj sudjelovalo 144 učenika organiziranih u 10 skupina
KRAPINA - U Krapini je u četvrtak održano završno događanje u sklopu provođenja fakultativnog predmeta Škola i zajednica, u sklopu kojeg se u srednjim školama Krapinsko-zagorske županije provodi nastava građanskog odgoja i obrazovanja. Nastava u sklopu predmeta Škola i zajednica odvijala se u svih 9 srednjih škola s područja
Krapinsko-zagorske županije te je u njoj sudjelovalo 144 učenika organiziranih u 10 skupina.
Najdraži projekt
Njihova izlaganja o rezultatima cjelogodišnjeg rada je u amfiteatru
Srednje škole Krapina pratio i župan Željko Kolar, koji je na samom početku naglasio kako mu je upravo Škola i zajednica najdraži projekt tijekom svih 10 godina na čelu Krapinsko-zagorske županije. -To dovoljno govori koliko vjerujem u mlade ljude i ovakav, drugačiji pristup školstvu. Čitavo vrijeme govorimo da sva infrastruktura koju napravimo je naravno potrebna, ali zadržati mlade, aktivne ljude koji razmišljaju o svojoj zajedni-
'Više od 100 nevjerojatnih mladih ljudi radilo je tijekom cijele godine na problemima koje su sami prepoznali te se pritom spojili sa zajednicom'
ci i žele joj dati svoj doprinos, to je prioritet i za to ne postoji nikakvo mjerilo. Upravo zbog toga, hvala Borisu Jokiću i njegovoj ekipi, ravnateljicama i ravnateljima svih naših srednjih škola koji su se uključili, kao i nastavnicima, ali najveća zahvala ide ovim mladim ljudima koji su pokazali da na njih možemo računati i da ih je vrijedno saslušati te napraviti apsolutno sve da ono na što su nas oni upozorili i usmjerili, i realiziramoSmatram da je to ono najmanje što mi kao Županija možemo učiniti u
odnosu na ono što su oni nama dali – poručio je župan Željko Kolar.
Novi oblik škole Pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu, šport i tehničku kulturu Mirjana Smičić Sovec podsjetila je da su program Škola i zajednica osmislili Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Prva riječka hrvatska gimnazija i Centar za studij mira i konflikata u Rijeci. Program je utemeljen na istraživačkom poučavanju analizom određenih uzroka i posljedica. - Više od 100 nevjerojatnih mladih ljudi radilo je tijekom cijele godine na problemima koje su sami prepoznali te se pritom spojili sa zajednicom. Mladi ljudi iz Zagorja spojili su se ljudima u Zagrebu, u Primorju, u Rijeci, u Gorskom kotaru na nevjerojatan način. Došlo je do sinergije različitih elemenata i ako nešto može za Zagorje reći, može reći da je zapravo bilo među prvima koje je uvelo jedan novi oblik škole, drugačije škole – škole budućnosti. Ta škola budućnosti u svom centru ima
mladog čovjeka. Ti mladi ljudi su budućnost, ako im damo prave impulse, ako im damo okružje u kojem se mogu izraziti, u kojem taj njihov glas ima smisla, siguran sam da će ovaj kraj imati svijetlu budućnost – kazao je ravnatelj Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu Boris Jokić, koji je i moderirao učenička izlaganja. Okupljene je pozdravio i ravnatelj Srednje škole Krapina i voditelj aktiva ravnatelja srednjih škola Krapinskozagorske županije Ivica Rozijan, koji je istaknuo kako su ravnatelji i ravnateljice svih zagorskih srednjih škola sretni što je ovaj program uspješno zaživio. - Ovo je prilika da javno zahvalim Županiji koja je podupiratelj od samog početka ovog vrlo važnog projekta za našu djecu čija je glavna tema bavljenje određenim aktivnostima na mikro razini gdje naši učenici prepoznaju određene probleme lokalne zajednice i nude, kroz sasvim novi pristup, određena rješenja kako bi se poboljšala kvaliteta života u njihovim sredinama – poručio je ravnatelj Rozijan. (zl)
Veleposlanik Republike Koreje u Republici Hrvatskoj Hong Sungwook posjetio Krapinu
Gostima je predstavljena gospodarska slika i turistički potencijali Krapinsko – zagorske županije
KRAPINA - U Krapinu je u utorak stigla delegacija Veleposlanstva Republike Koreje - veleposlanik Republike Koreje u Republici Hrvatskoj Hong Sungwook i direktor Korea Business Centra Chae Heekwang, uz pratnju predsjednika Hrvatsko-korejskog poslovnog kluba Zorana Horvata.
Predstavljeni projekti
Delegaciju je u Poduzetničkom centru KZŽ primila zamjenica župana Jasna Petek, pročel-
nica UO za gospodarstvo, poljoprivredu, turizam, promet i kom. Infrastrukturu Sanja Mihovilić i direktorica Poduzetničkog centra KZŽ Helena Matuša, koje su gostima predstavile gospodarsku sliku i turističke potencijale Krapinsko-zagorske županije. Kako je napomenula zamjenica župana, Jasna Petek, do ove je posjete došlo na inicijativu direktora Presečki grupe Ivice Presečkog. - Ovo je bila prilika da pokažemo našim gostima Krapinsko - zagorsku županiju, njezine potencijale, prirodne
ljepote, strateške projekte, gospodarstvo, turizam. Ono što smo nekako posebno naglasili u našim velikim strateškim projektima su oni vezani za razvoj zdravstvenog odnosno liječilišnog turizma, odnosno centar za zdravlje u Krapinskim Toplicama te Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju u Stubičkim Toplicama, zatim Bedekovčanska jezera, Astro centar u Hrašćini, uz Zabavno - edukativni centar i ostale projekte. Mislim da je ovo jedna lijepa prilika za otvoriti neka nova vrata, novu surad-
nju i nova prijateljstva – rekla je Petek. Hrvatsko – korejski poslovni klub Ivica Presečki rekao je da je Presečki grupa unatrag desetak godina partner Hrvatskokorejskog poslovnog kluba. - Imamo neke poslovne aktivnosti što se tiče autoindustrije i turističke ponude Zagorja. Nažalost, dolaskom korone suradnja je privremeno prekinuta, no sada smo to ponovo pokrenuli i nadamo se da će opet otvoriti let iz Seula te očekujemo sve
Župan proglasio prirodnu nepogodu za područje općine Mače
ZA LUČ ZAGORJA 13.499 EURA Pomoć Županije za starije
edukaciju ljudi i poticanje udomljavanja
Župan Željko Kolar i dr.vet. med. Mladen Jemeršić, direktor društva ZAG – VET d.o.o. koje upravlja Skloništem za napuštene životinje Luč Zagorja, potpisali su ugovore u ukupnom iznosu od 13.499,24 eura. Radi se o sufinanciranju marketinških aktivnosti u svrhu poticanja udomljavanja napuštenih i izgubljenih životinja smještenih u Skloništu u 2023. godini, za što je predviđen iznos od 4.421 eura te financiranju 5 smještajnih mjesta za teško udomljive pse s područja Krapinsko –zagorske županije u Skloništu Luč
Župan: Pozivamo
ljude na odgovorno ponašanje, a pozivam i svoje kolege načelnike i gradonačelnike da mjere vezane vezano za čipiranje provode na svojim područjima. I na kraju, poziv ljudima koji žele imati kućnog ljubimca da dođu ovdje i izaberu ljubimca
Zagorja u ovoj godini, za što je namijenjen iznos od 9.78,24 eura. Županijska pročelnica Sanja Mihovlić predstavila je ugovore i istaknula odličnu suradnju Županije i Skloništa dugi niz godina.
10 godina
Josip Milički, načelnik Općine Marija Bistrica, na čijem se području nalazi Sklonište, pozdravio je ovu inicijativu Županije te istaknuo da, pošto je Marija Bistrica turističko mjesto, u njoj ostane veliki broj namjerno napuštenih pasa. – To nam stvara probleme, no zahvaljujući ovom skloništu svi ti psi su kvalitetno zbrinuti. Što se tiče općina, praksa i dobar primjer je da se prilikom obaveznih deratizacija može dodatno sklopiti ugovor s tvrtkama koje rade deratizaciju i radi se terenska provjera čipiranja pasa. Kada smo krenuli prije par godina, naišli smo na veliki otpor vlansika, ali svi su svjesni da psi moraju biti čipirani. Ako odlutaju, puno ih je lakše vratiti vlasniku, a kada ih netko namjerno napusti, ipak postoji satisfakcija da se zna čiji je pas i da se vlasnik kazni – rekao je Milički. Direktor Mladen Jemeršić istaknuo je da dobra suradnja Županije i Skloništa traje već 10 – ak godina, od samog njegovog osnutka. - Svake godine potpisujemo ugovor koji pomaže radu Skloništa, a hvala i na donaciji u vidu hrane. Mi smo sljedeće godine slavimo 10. godišnjicu rada skloništa, udomili u tom periodu jako puno pasa i mačaka, održali puno edukacija po školama i na tribinama, jako puno djece dolazi u sklonište i
veći broj posjetitelja iz Koreje u Zagorju koje ima veliku ponudu – rekao je Presečki. Veleposlanik Hong Sungwook rekao je da je ovo njegova prva posjeta Krapini, ali je već ranije bio u Zagorju, odnosno u Mariji Bistrici. – Drago mi je što sam ovdje i što je ova županija toliko strastvena oko investicija i prijateljstva s Korejom. Prije pandemije, puno naših turista je posjetilo Hrvatsku, posebno Zagorje i Mariju Bistricu, i mislim da ćemo ubuduće imati još bolje prijateljske odnose i turističke rezultate. Mislim da ova regija je jako dobro
Mikročipiranje je zakonska obaveza te je direktor Jemeršić uputio apel na JLS da provode kontrolu mikročipiranja te da iznađu sredstva za kastraciju i sterilizaciju pasa i mačaka jer za sada bolje mjere u suzbijanju neželjenih legla nema
razvijena u segmentu obrazovanja i turizma. Mnogi Koreanci ponovo dolaze ovamo i nadamo se još boljoj budućoj suradnji – rekao je Sungwook. (M. Krog)
to je jedna krasna priča – rekao je Jemeršić. No istaknuo je da postoje i problemi, ponajviše vezano za mikročipiranje pasa kontrolu mikročipiranja. – Po novom Zakonu o zaštiti životinja jako puno se toga prelilo na lokalnu samoupravu. Mi smo ponudli prije 10 – ak godina da veterinarske stanice u KZŽ u sklopu nekih svojih aktivnosti odrade taj posao kontrole mikročipiranja. Jako puno JLS ima problem s komunalnim redarima, pogotovo u zadnje vrijeme, veterinari više ne zalaze u sve kuće, ima i sve manje veterinara, nema više niti toliko životninja – rekao je Jemeršić te dodao da stoga ima jako puno nemikročipiranih pasa, koji dakle, nisu
evidentirani. A mikročipiranje je zakonska obaveza te je stoga uputio apel na JLS da provode kontrolu mikročipiranja te da iznađu sredstva za kastraciju i sterilizaciju pasa i mačaka jer za sada bolje mjere u suzbijanju neželjenih legla nema.
Sjajna ustanova
Župan Željko Kolar rekao je da je Krapinsko – zagorska županija sretna što ima sjajnu ustanovu kakva je Luč Zagorja. – Uz sav trud i ovako uređeno sklonište, mi i dalje imamo određenih problema na terenu, a ne mogu niti zamisliti kakvo bi stanje bilo da nema Luči Zagorja i da nema toliko ljubavi kod ovih ljudi koji ovdje rade pre-
ma napuštenim životinjama. Kažu da životinje dvostruko vraćaju ljubav koja im se pruža. Oni koji imaju ljubimce i sami znaju da su za njih spremni napraviti sve. Međutim, očigledno nismo svi isti ljudi i ima neodgovornih pojedinaca koji jednostavno životinje napuštaju na način da ih dovedu u urbana središta gdje dolazi već broj ljudi, s nadom da će te životinje netko uzeti i zbrinuti. To se u velikom broju slučajeva ne događa i onda te životinnje završavaju u Luči. A da bi im se ovdje pružila adekvatna skrb, naravno da to mora netko platiti. Stoga smo ove godine potpisali dva ugovora – rekao je župan Kolar, iako županija zapravo nema zakonsku obavezu sufinanciranja rada skloništa, za razliku od općina i gradova koji moraju sufinanirati zbrinjavanje životinja sa svog područja. - Prvi je ugovor upravo zbog promocije i edukacije, da djelujemo na svijest i savjest ljudi kako se treba ponašati prema životnjama, a drugi kako bismo osigurali određena mjesta za starije životinje koje će teško naći novog vlasnika. Pozivamo ljude na odgovorno ponašanje, a pozivam i svoje kolege načelnike i gradonačelnike da mjere vezane vezano za čipiranje provode na svojim područjima. I na kraju, poziv ljudima koji žele imati kućnog ljubimca da dođu ovdje i izaberu ljubimca. I mi imamo u kući prekrasnog žutog mačka Duška kojeg je moja kćer prije godinu dana udomila iz Luči Zagorja i pozivam i sve ostale da na ovakav način izaberu ljubimca – pozvao je župan Kolar.
Petek: Ovo je jedna lijepa prilika za otvoriti neka nova vrata, novu suradnju i nova prijateljstva
životinje koje se teško udomljuju te za
Općina Gornja Stubica za ove je projekte dobila 10 i pol milijuna eura, a zajedno s projektima koje preko Fonda provodi Županijska uprava za ceste, tu su ulaganja od oko 15 milijuna eura u infrastrukturu Gornje Stubice
Jelena Klanjčić GORNJA STUBICA
Na području Gornje Stubice u tijeku su, ali i pri završetku, radovi financirani iz Fonda solidarnosti na cestama, klizištima i mostovima. Preko dva natječaja, jednog iz Ministarstva gospodarstva, a drugog iz Ministarstva graditeljstva koji je išao preko Krapinsko – zagorske županije, Općina Gornja Stubica dobila je 10 i pol milijuna eura za sanaciju 36 dionica cesta, sedam klizišta i jedan most.
Sanirane dionice
Prvi ugovor preko Ministarstva gospodarstva vrijedan je oko 5.150.000 eura i obuhvaća 25 dionica cesta i sedam klizišta te most. Pri samom su završetku tako klizišta u Jakšincu, Gusakovcu, Dobrim Zdencima, Karivarošu, Dubovcu i Svetom Mateju te u Zagrebačkoj ulici (uz groblje), kao i most u Modrovcu. – Radovi na klizištima počeli su u veljači, a radovi na cestama u ožujku. To bi značilo da smo kroz oko tri mjeseca rekonstruirali dionice cesta u ukupnoj duljini od oko 30 kilometara – kaže načelnik Jasmin Krizmanić. Saniraju se tako sljedeće dionice: Šagudi – Bajsi
Klizišta koja se i dalje pojavljuju, kaže načelnik, stvaraju velike probleme te će se morati svake godine osigurati sredstva za sanaciju istih, prema prioritetima
u banšćici, Haramusteki (Slani Potok), zatim Rusani – Matije te Šišaki – Kovačići u Karovarošu, odvojak Pasanci, Samci, u Slanom potoku odvojci Dinjari, Slanjska, Zebići, zatim odvojci Kirini – Modriši te Svibeni – Čupari. Kroz drugi program u sanaciji su dionice: Bekini, Jakopovići, Repićevo Selo, Lisaki, Brezje, Vinterovec, Modrovec, Kontenti, Paklji, Rafaji, Dijanići, Ptići te Repićevo Selo, zatim odvojci Pošteki, Peliski – Šobaki, Kučaki, Slivari, Zruklin – Lešković, Ulica Matije Gupca, odvojak Pasanci, Salari – Grdeni, Pikci, Kefeljov Jarek, Putak – Ivići, Svibni – Leškovići, Brezje – Hižakovec, Samci, odvojak Lisaki. – Sve su dionice u fazi završetka. Neke su već asfaltirane, a neke u završnoj fazi pripreme za asfaltiranje. Vjerujem da će radovi završiti do 27. lipnja, kako bismo do 30. lipnja mogli izvršiti sva plaćanja i svu dokumentaciju pripremiti, kako bismo dobili doznačena sredstva. Sve to zajedno, 10 i pol milijuna, za nas su značajna sredstva, nešto što vlastitima sredstvima ne bismo mogli napraviti u sljedećih 80 godina. Stoga moramo biti itekako zadovoljni – kaže načelnik.
Veliki efekt na infrastrukturiPri odabiru dionica koje će u sanaciju, vodilo se računa o tome da
'Sveukupno, od ožujka do lipnja sanirali smo oko 30 kilometara cesta, efekt na našu cestovnu infrastrukturu već je sada vidljiv'
se saniraju dionice po svim naseljima, no na natječaje su bile prijavljene ceste koje su pretrpjele najveća oštećenja u potresu. – Naravno da su neki bili nezadovoljni načinom i brzinom izvođenja radova. Imali smo probleme tijekom izvođenja s dobavom materijala, jer su bile potrebne velike količine, ne samo tu kod nas, nego na području cijele županije, a i bilo je 15 radnih dana kišovitih. No, već se sada vidi efekt ovih radova i moramo biti zadovoljni. Stoga molim mještane i građane koji koriste naše ceste za još malo strpljenja – rekao je Krizmanić, dodavši kako će ovi projekti sanacije cesta biti veliki efekt u konačnici za prometnu infrastrukturu Gornje Stubice.
Nastavit će se sa sanacijom
Na području općine, projekte preko Fonda provodi i Županijska
uprava za ceste, vrijedne oko 4 milijuna eura i to na dionici županijske ceste između Karivaroša i Svetog Mateja, gdje će se urediti i most, kao i na dionici ceste Banšćica – Dubovec. Kada se sve te investicije ukupno zbroje, vrijednost svih radova koji se odvijaju na području Gornje Stubice iznose blizu 15 milijuna eura. Načelnik kaže kako će se s obnovom cesta nastaviti i dalje. Općina ima u planu u narednim godinama obnoviti i druge oštećene ceste u potresu, a koje nije bilo moguće po-
praviti preko ovih natječaja, za što su već pripremljeni projekti. Velike probleme stvaraju i klizišta, koja se i dalje pojavljuju, i to će, kaže načelnik, biti problem te će se morati svake godine osigurati sredstva za sanaciju istih, prema prioritetima. Najavio je i kako će se tijekom ljeta, prema najavama Zagorskog vodovoda, sanirati i asfaltirati dionice cesta koje su ostale oštećene nakon projekta Aglomeracije, što je, zbog radova na sanacijama cesta oštećenih u potresu, bilo ostavljeno po strani.
Održana sjednica Gradskog vijeća Zlatara na kojoj je usvojen prvi rebalans proračuna za 2023. godinu
Gradsko vijeće Zlatara na posljednjoj je sjednici jednoglasno usvojilo 1. izmjene i dopune
Proračuna Grada Zlatara za 2023. godinu. Kako je pojašnjeno na sjednici, u rebalans proračuna išlo se ponajviše kako bi se pojedine stavke proračuna uskladile s dobivenim ili neodobrenim sredstvima za određene projekte te sredstvima iz Fonda solidarnosti za ceste.
Nedovoljni kapaciteti
No, gradonačelnica Jasenka Auguštan – Pentek podnijela je na samoj sjednici i amandman, u kojem je najbitnija stavka kapitani projekt Ulaganje u Pastoralni centar. Naime, radi se o nedostatku prostora u Dječjem vrtiću i jaslicama Zlatarsko zlato, za koji je za pedagošku godinu prijavljeno već 108 mališana, a 19 je slobodnih mjesta. Stoga postoji potreba za dislociranim vrtićem u Zlataru, a kako je objasnila gradonačelnica, postoji slobodan prostor iznad Pastoralnog centra u koji bi se, po uređenju, mogle smjestiti dvije dodatne odgojne skupine djece. – Već smo kontaktirali Krapinsko – za-
Grad planira na mjeru 7.4.1., ako bude raspisana, prijaviti izgradnju područnog odjela Dječjeg vrtića, u Ulici Braće Radića, gdje ima kuću u vlasništvu
Gradonačelnica Zlatara potpisala
ugovore s predstavnicima udruga
Gradonačelnica je izvjestila kako se zbog nedavnih obilnih padalina otvorilo sedam novih klizišta na području grada
gorsku županiju i nadležno ministarstvo da vidimo kakva je procedura, koje su nam odluke potrebne da bismo u to krenuli, a Župa će uputiti zahtjev na Kaptol. No da bi to bilo moguće, potrebna je ova odluka Vijeća – pojasnila je gradonačelnica. Dodala je da, bez obzira što će se rušiti stari dio vrtića i graditi novi objekt, u njemu će biti moguće prema pedagoškim standardima smjestiti 44 djece, što je opet nedovoljno, pa je područni vrtić dugoročna potreba grada Zlatara, tim više što će uskoro vrtić biti obavezan od 4. godine djeteta. – Svaka pro-
storija u područnom vrtiću trebala bi imati svoj sanitarni čvor, dnevni boravak s 3 m2 za svako dijete, čajnu kuhinju, WC za odrasle, potrebno je zaštiti balkon, opremiti okoliš dječjim spravama. – Prostor bi išao u dugoročni najam, a sve uloženo odbilo bi se od iznosa najma – rekla je gradonačelnica te dodala da ako Kaptol prihvati zahtjev, plan je da na jesen dislocirana jedinica vrtića profunkcionira. Iduće godine Grad planira na mjeru 7.4.1., ako bude raspisana, prijaviti izgradnju područnog odjela Dječjeg vrtića, u Ulici Braće Radića, gdje Grad ima kuću
U taj bi se prostor mogle smjestiti dvije odgojne skupine djece, a prostor bi bio u dugoročnom najmu
Prijave mogu podnijeti oštećenici zaključno do 23. lipnja
u vlasništvu. Brojna klizišta Gradsko vijeće dalo je i suglasnost gradonačelnici za izdavanje instrumenata osiguranja plaćanja Hrvatskoj poštanskoj banci d.d. za uredno izvršenje ugovorne obveze sukladno Ugovoru o dugoročnom kreditu, uvidu dvije bjanko zadužnice, svaka na iznos do 150.000,00 eura, za realizaciju kapitalnih projekata Grada Zlatara, odnosno izgradnja Sokolskog doma u Zlataru, šumske ceste Jakopići – Oštrc/Oštrc – Črne Mlake, izgradnju i opremanje tržnice i dogradnju dječjeg vrtića. Također, suglasnost je dana i za bjanko zadužnice za kratkoročni kredit za sanaciju nerazvrstanih cesta i klizišta, kako bi se mogli platiti izvođači dok ne stignu dobivena sredstva iz ministarstava. Vijeće je prihvatilo i odluku o izradi V. izmjene i dopune Prostornog plana grada Zlatara, u što se kreće zbog naputaka Ureda za graditeljstvo zbog nekih zastarjeli odluka, a ponjaviše zbog brojnih zahtjeva građana. Imenovano je i gradsko Povjerenstvo za procjenu šteta, kojeg čine Mladen Krušelj, Tihana Mendek, Juraj Žerjavić, Davor Kljak i Matea Stažnik. Vezano uz tu točku, gradonačelnica je izvjestila kako se zbog nedavnih obilnih padalina otvorilo sedam novih klizišta na području grada.
ZLATAR - Župan Krapinsko - zagorske županije Željko Kolar proglasio je 14. lipnja prirodnu nepogodu –klizanje, tečenje, odronjavanje i prevrtanje zemljišta za područje Grada Zlatara, nastalu zbog obilnih padalina i bujičnih poplava tijekom mjeseca svibnja 2023. godine, pri čemu su nastale velike materijalne štete na stambenim i gospodarskim objektima, komunalnoj infrastrukturi, nerazvrstanim cestama, lokalnim i županijskim cestama, građevinskom i poljoprivrednom zemljištu. Gradsko povjerenstvo za procjenu štete od prirodnih nepogoda zaprimat će prijave od oštećenika sukladno Zakonu o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda nakon čega su dužni prvu i konačnu procijenjenu štetu prijaviti županijskom povjerenstvu putem Registra šteta. Prijave mogu podnijeti oštećenici na propisanom obrascu s prilozima za štete na području Grada Zlatara zaključno do 23. lipnja 2023. do 15,00 sati. Prijava se predaje na Obrascu PN poštom na adresu Grad Zlatar, Park hrvatske mladeži 2, Zlatar ili osobno u pisarnicu Grada Zlatara radnim danom od 7,00 do 15,00 sati. Dodatne informacije se mogu dobiti na broj telefona 049/466-627. (sp)
ZLATAR - Gradonačelnica Zlatara Jasenka Auguštan – Pentek potpisala je u ponedjeljak ugovore s predstavnicima udruga kojima su dodijeljena sredstva temeljem Javnog natječaja za financiranje aktivnosti udruga na području Grada Zlatara u 2023. godini. U području sporta raspoređeno je ukupno 46.450 eura na 10 udruga. U području razvoj civilnog društva, ostale udruge ukupno je raspore-
đeno 25.000 eura na 17 udruga. Za braniteljske udruge koje su se prijavile na natječaj u području zaštita prava i interesa branitelja raspoređen je jednaki iznos od po 221,33 eura na tri udruge, odnosno ukupno 663,99 eura. Iz gradskog proračuna tako će se ove godine za potporu programima i projektima udruga koje izdvojiti ukupno 72.113,99 eura, odnosno nešto više od 543.300 kuna. (zl)
Na području općine Krapinske Toplice u tijeku su veliki radovi na sanaciji nekoliko klizišta i brojnih nerazvrstanih cesta
Kao i u svakoj općini gdje se ovih dana intenzivno radi, probleme stvaraju kratki rokovi te nedostatak slobodnih izvođača
Ivan Kovačić KRAPINSKE TOPLICE
Općina Krapinske Toplice među uspješnijim je zagorskim općinama po količini novca dobivenih na EU natječaju, odnosno, po visi odobrenog iznosa bespovratnih sredstava Fonda solidarnosti Europske unije, s kojima se, osim sanacije par klizišta, financira i sanacija, odnosno, asfaltiranje brojnih dionica nerazvrstanih, općinskih cesta i to u mnogim naseljima na području općine Krapinske Toplice.
Asfaltirane dionice
No, kao i u svakoj općini gdje se ovih dana intenzivno radi, problem su kratki rokovi te nedostatak izvođača. Ipak, u Krapinskim Toplicama za sada radovi dobro napreduju. Pri kraju je sanacija klizišta u Mirnoj ulici prema groblju, a poprilič-
POTPISAN UGOVOR
Gradu Krapini
odobreno gotovo 23
tisuće eura za Dječji vrtić Gustav Krkelc
KRAPINA - Grad Krapina sustavno brine o svojim najmlađima, a najnoviji dokaz tomu je i uspješno prijavljeni Projekt na Poziv za prijavu projekata usmjerenih na poboljšanje materijalnih uvjeta u dječjim vrtićima u 2023. godini, koji je raspisao Središnji državni ured za demografiju i mlade. Dječjem vrtiću Gustav Krklec Krapina, koji već više od 50 godina pruža skrb i odgoj najmlađim građanima na području
Grada Krapine, odobrena su sredstva za ulaganje u objekt dječjeg vrtića u iznosu od 22.848,71 eura.
'Samo jedan od mnogih koraka'
Kao nositelj projekta, svečanom uručivanju Ugovora o sufinanciranju u Zagrebu prisustvovao je gradonačelnik Grada Krapine Zoran Gregurović. - Ovaj projekt predstavlja samo jedan od mnogih koraka koje poduzimamo kako bismo osigurali sretno i zdravo djetinjstvo našoj djeci. Nastavit ćemo raditi na stvaranju uvjeta u kojima će naša
no su poodmakli i radovi na sanaciji klizišta u ulici Jakoba Badla. Također, završen je i znatan dio radova na sanacija cesta obuhvaćenih ovim programom. - Asfaltirane su dionice Mlakar- Krištofić u dužini od 750 metara, Lotači – Durleni u dužini od
1000 metara, Škrnik – Petrači 1200 metara, Ulica Lovački put 600 metara, Ulica Nožaki 285 metara, Odvojak Petrači – Gverić 190 metara i Ulica Ronalda Leskovara 300 metara. Nadalje, završena je sanacija spoja županijske ceste do Škarićeva s od-
vojcima, ukupne dužine 1880 metara, zatim dionica Zelengaj – Petrači u dužini 89o metara, Ribnjak - Čret
2 u dužini od 1800 metara, Prekrižje - Kapela – Tkalčevići 1180 metara, Prekrižje - Ružak Božo 280 metara, dionica Opeti - Bateki - Granična ce-
sta Škarićevo u dužini od 1090 metara, Špoljari – Jagić 530 metara, Plečko – Raspelo 1.080 metara te dionica Očići - Plečko - Osnovna škola u dužini od 1620 metara -nabrojala nam je načelnica Općine Krapinske Toplice, Gordana Jureković, napomenuvši da kada se govori o završenim radovima, tada se misli na sve aktivnosti osim na uređenje bankina. Pripremljene dionice
Također, kaže, odrađena je i sanacija još nekoliko dionica, na kojima su izvršeni svi pripremni radovi te je sve spremno za asfaltiranje, koje će uslijediti ovih dana. Kako je pobrojala Jureković, riječ je o Ulici Jakoba Badla u dužini od 1435 metara, odvojku Bajo dugom 370 metara, dionici Ciglana – Antolići u dužini od 1350 metara te 1200 metara dugoj dionici Čret – Matečaki. Za ostale planirane dionice u tijeku su pripremni radovi.
djeca moći rasti, razvijati se i ostvariti svoj puni potencijal. Naša djeca zaslužuju najbolje uvjete za rast i razvoj, a ulaganje u njihovu budućnost je ulaganje u budućnost našeg
U sklopu projekta, dječji vrtić će opremiti svoja
igrališta novim spravama i zamijeniti nekoliko postojećih dotrajalih sprava
grada - rekao je gradonačelnik Gregurović. Jedan od ključnih ciljeva Projekta je osigurati adekvatne materijalne uvjete za kvalitetno provođenje slobodnog vremena djece na otvorenom. S obzirom na sve veći sjedilački način života djece i njihovu izloženost različitim me-
dijima, važno je osigurati prostor i sprave koje će potaknuti njihov tjelesni, kognitivni, emocionalni i socijalni razvoj.
Gradnja novog vrtića
U sklopu projekta, dječji vrtić će opremiti svoja igrališta novim
spravama i zamijeniti nekoliko postojećih dotrajalih sprava. Raznolikost sprava na igralištima omogućit će djeci zadovoljavanje osnovnih potreba za kretanjem, kao što su hodanje, trčanje, skakanje, penjanje i puzanje. Također, oprema na igralištima bit će
prilagođena djeci predškolske dobi, zadovoljavajući visoke estetske, funkcionalne i sigurnosne kriterije. Dječji vrtić Gustav Krklec Krapina, koji svakodnevno pruža podršku i brigu za 300 djece, izražava zahvalnost Središnjem državnom uredu za demografiju i mlade na odobrenom sufinanciranju, kao i Gradu Krapini, koji omogućuju provedbu ovog važnog projekta i vjeruju kako će ulaganje u objekt dječjeg vrtića pridonijeti daljnjem poboljšanju uvjeta za rast i razvoj djece. Vrijedi spomenuti da su Gradu Krapini u partnerstvu s Općinom Petrovsko i Općinom Jesenje u sklopu Poziva na dostavu bespovratnih sredstava "Izgradnja, dogradnja, rekonstrukcija i opremanje predškolskih ustanova (C3.1.R1- I1.1) koji je raspisalo Ministarstvo znanosti i obrazovanja odobrena financijska sredstva u iznosu od 1.815.648,02 eura (13.680.000,00 kn) za izgradnju novog vrtića. U tijeku su pripremne radnje vezane za projektiranje. (zl)
MAČE – Na području Općine Mače u tijeku je sanacija četiri nestabilna pokosa i 17 dionica nerazvrstanih cesta, u okviru programa sanacije infrastrukture oštećene potresom. Cilj operacije je sanacija postojećih oštećenja i sprječavanje većih oštećenja kojima bi
se dodatno ugrozila sigurnost lokalnog stanovništva. Svrha radova je obnavljanje prirodnih područja pogođenih potresom od 28. i 29. prosinca 2020. godine kako bi se izbjegli neposredni učinci erozije tla, a i moguća daljnja urušavanja te kako bi se zaštitili ljudi, građevi-
ne, infrastruktura i okoliš. Vrijednost svih radova, dokumentacije, nadzora i troškova iznosi 2,4 milijuna eura, a troškovi se u 100%tnom iznosu financiraju iz Fonda solidarnosti. Radovi su završeni na nerazvrstanim cestama: NC oznake K5 Veliki Komor (720,00 m); NC
oznake P36- Delkovec (730,00 m); NC oznake B7, B8 i B22- Veliki Bukovec (2,06 km); NC oznake M17Mače Kovačići (170,00 m) te nestabilni pokos K5 Veliki Komor, a pred završetkom je nestabilni pokos Cerčići. Ovaj tjedan asfaltirat će se nerazvrstane ceste M10
kraj Ponjana, M12 Rozić-Ponjan, P19 Sedlari, B6 Tuškani Mali Bukovec, M13 Kucelj Mače, M24 Kos Mače. Iz Općine je upućena molba korisnicima i mještanima za razumijevanje i korištenje obilaznih pravaca, po potrebi. Radovi će biti izvršeni do kraja lipnja. (zl)
Nabavljena su intervencijska odijela, kacige, čizme, rukavice, agregat, nosila i razna druga pomagala i opremu potrebnu za rad društva
LOBOR – DVD Lobor dobio je novu opremu financiranu sredstvima iz Fonda solidarnosti Europske unije, nabavljenu u sklopu projekta Intervencija DVD-a Lobor na području općine Lobor nakon potresa. Odobreno je ukupno 360.547 kuna, odnosno 47.881 euro. - Ovime smo opremili DVD i članove novom opremom kojom smo zamijenili onu staru, uništenu i rashodovanu. Projektnim sredstvima
smo nabavili intervencijska odijela, kacige, čizme, rukavice, agregat, nosila i razna druga pomagala i opremu potrebnu za rad društva. Ovo je značajna investicija u nabavu opreme kojom smo osigurali adekvatno obavljanje budućih intervencija na zadovoljstvo članova i potrebitih građana te cijele zajednice u konačnici, a koju bez bespovratnih sredstava ne bi mogli provesti sami –kažu u DVD – u Lobor. (zl)
U godini obilježavanja 140. obljetnice planinarstva u Krapini
KRAPINA - U godini obilježavanja 140. obljetnice planinarstva u Krapini, Planinarsko društvo Strahinjčica Krapina u neposrednoj blizini Planinarske kuće na Strahinjčici organiziralo je sadnju stabla lipe iz Živog arhiva Gupčeve lipe u Hižakovcu. Sadnicu Gupčeve lipe, kao simbola dugovječnosti i nezaobilaznog dijela povijesti Hrvatskog zagorja te u tom smislu svojevrsnog zaloga budućnosti Društva, zasadili su član Društva koji ove godine navršava 70 godina članstva u planinarskom društvu Jeronim Ferček i najmlađi član društva, Jan Klasiček. Sadnji su prisustvovali i polaznici Opće planinarske škole kojima su tom prilikom podijeljene diplome i prigodne nagrade i pokloni. (zl)
Realizirane brojne investicije na području mjesnih odbora
ZLATAR BISTRICA - Na Susretu međunarodnih Ekoškola u Republici Hrvatskoj koji se održao 7. lipnja u Zagrebu, svoje statuse su potvrdili i obnovili i Dječji vrtić Zlatni dani i Osnovna škola Zlatar Bistrica te su im tom prilikom uručene prestižne Zelene zastave i certifikati Međunarodne ekoškole.
- S ponosom ističemo da je Dječji vrtić Zlatni dani obnovio status ekoškole i potvrdio zlatni status za 12 godina uspješne provedbe programa, a Osnovna škola Zlatar Bistrica obnovila je status ekoškole i potvrdila platinasti status za 22 godine uspješne provedbe programa – kažu u Općini. (zl)
Glavni cilj kojim se vodimo je poboljšanje kvalitete života naših mještana u svim naseljima općine - kaže načelnica Krok
KONJŠČINA - Na području Konjščine odnosno u mnogim njenim mjesnim odborima u tijeku su brojni radovi kojima Općina ponovno dokazuje kako brine o svim svojim mještanima kroz jednakomjeran razvoja svih dijelova općine. Poznato je da u Konjščini djeluju brojne udruge koje su vrlo aktivne u osmišljavanju i provedbi značajnih projekata koji podižu kvalitetu života mještana, a njihov rad i angažman prepoznaje i podupire Općina. Dokaz tome je i posljednja investicija, vrijedna osam tisuće eura, a kojom je obuhvaćena promjena kompletne stolarije Društvenog doma u naselju Bočadir.
Brojni planovi
- Ovo smo investiciju realizirali u dogovoru s Mjesnim odborom Bočadir. Naime, riječ je o Društvenom domu koje koriste udruge i svi mještani tog naselja, a kojima će sada boravak u domu sigurno biti ugodniji. Veseli nas što smo doprinijeli tome da ovaj dom i dalje bude mjesto okupljanja, druženja, osmišljavanja te realizacije nekih novih aktivnosti - rekla je načelnica Konjščine Anita Krok. Uz brojne radove koji se provode, a financirani su sredstvima Fonda solidarnosti, Općina u planu ima i
Posljednjom investicijom, vrijednom osam tisuća eura, obuhvaćena je promjena kompletne stolarije Društvenog doma u naselju Bočadir
raspisivanje natječaja za izvođača radova za dogradnju dječjeg vrtića, a također je u planu i prijava odnosno izgradnja dodatnog prostora kako bi se omogućio dovoljan broj mjesta za sve mališane s područja općine. Kako je pak objasnila načelnica Krok, uz sve to, fokus im je i na ulaganjima po mjesnim odborima. Tako će u Mjesnom odboru Jelovec oni najmlađi moći uživati na novim dječjim spravama, a nabavljen je i materijal za izgradnju pečenjare te je uređena hortikultura. U naselju Galovec slijedi uređenje nadstrešnice na tamošnjem nogometnom terenu. Nakon možda skoro i 20 godina u Mjesnom odboru Krapina Selo dovršava se čišćenje Kavurovog Gmanja, a taj će mjesni odbor biti opremljen i novim oglasnim pločama.
Društveni domovi
Uz Društveni dom u Bočadiru određene investicije realizirane su i u društvenim domovima u mjesnim odborima Pešćeno, Turnišće i Kosovečko. Naime, u Društvenom domu Turnišće uz novu fasadu i unutrašnje uređenje po-
stavljen je i novi klima uređaj. Isto tako, klima uređajem opremljen je i Društveni dom u Kosovečkom te je izvršeno i bojanje prostorija, a riješen je i problem vodovodnog priključka. Također, u planu je i uređenje parkinga ispred samo Doma kao i ceste prema lovačkom domu. Za Društveni dom Pešćeno osiguran je materijal za uređenje sanitarnog čvora, a instalacija klima uređaja očekuje se kroz dva tjedna. Na traženje Mjesnog odbora Gornja Konjščina uredit će se nova ograda oko raspela te je u tijeku i izrada projekta za izgradnju garaže i platoa kod tamošnjeg vatrogasnog doma. Mjesni odbor Bočaki odnosno tamošnji mještani, dobit će stol i klupu u centru naselja predviđenu za njihova druženja, a za Mjesni odbor Klimen osigurana je nova autobusna kućica dok će pak u Donjoj Konjščini biti postavljene nove dječje sprave pokraj vatrogasnog doma. - Sve te aktivnosti imamo u planu realizirati do jeseni, a glavni cilj kojim se vodimo je poboljšanje kvalitete života naših mještana u svim naseljima općine - zaključila je načelnica Krok. (zl)
KRAPINA - Gradonačelnik Grada
Krapine Zoran Gregurović primio je13. lipnja 2023. korejsku delegaciju na čelu s veleposlanikom Republike Koreje u Republici Hrvatskoj, Njegovom Ekselencijom Hongom Sungwookom. Korejsku delegaciju sačinjavali su direktor Korea Business centra Chae Heekwang te predsjednik Hrvatsko-korejskog poslovnog kluba Zoran Horvat. Prijemu su prisustvovali i predstavnici Presečki grupe d.o.o. Ivica Presečki i Bojan Strehovec. Gradonačelnik Gregurović svoje je goste
ukratko upoznao s bogatom poviješću Grada Krapine, s fosilnim nalazištem i Muzejom krapinskih neadertalaca, sa školstvom, kulturom te sa gospodarskom aspektom Grada Krapine. Njegova ekselencija nije krila svoje oduševljenje šarmantnom Krapinom u kojoj vidi snažan potencijal za daljnji razvoj kao i mogućnosti suradnje s korejskim poduzetnicima. Gradonačelnik Gregurović zahvalio je na posjetu te izrazio nadu za skorašnji posjet, možda za vrijeme Tjedna kajkavske kulture Krapina 2023. (zl)
'Brinemo o jednakomjernom razvoju svih dijelova općine'Načelnica Anita Krok Društveni dom Bočadir
Održan Festivalčić, kruna godišnjeg provođenja projekta Baltazar koji osigurana pomoćnike u nastavi
Ove godine bila su osigurana 142 pomoćnika za 170 učenika s teškoćama u razvoju. No, ono što je najvažnije, poručila je zamjenica župana Jasna Petek, jest da djeca s teškoćama u razvoju imaju jednake uvjete za školovanje u redovnom sustavu odgoja i obrazovanja, kao i da se djeca, koja nemaju teškoće u razvoju, uče poštivanju različitosti i toleranciji
telj Centra za odgoj i obrazovanje
Krapinske Toplice Antun Zupanc.
UKrapinskim Toplicama u parku i igralištu Centra za odgoj i obrazovanje prošle je subote održan "Festivalčić", kreativno i zabavno događanje, na kraju još jedne uspješne provedbe projekta Baltazar, sufinanciranog iz Europskog socijalnog fonda kojeg organizira Krapinsko-zagorska županija u suradnji s partnerima. Na području županije već devetu godinu za redom u sklopu projekta Baltazar osiguravaju se pomoćnici u nastavi i stručni komunikacijski posrednici za učenice i učenike s teškoćama u razvoju.
Dvjestotinjak djece
'Festivalčić' je okupio učenice i učenike osnovnih i srednjih škola koji su se predstavili putem promotivnih štandova te glazbenim, plesnim i dramsko-scenskim izvedbama.
Zahvalu i zadovoljstvo organiziranjem događanja u Krapinskim Toplicama izrazila je pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu, šport i tehničku kulturu KZŽ Mirjana Smičić Slovenec te je istaknula kako uz brojne posjetitelje na događaju sudjeluje dvjestotinjak djece s različitim aktivnostima. Na provedbu projekta osvrnuo se i ravna-
- Mi smo jedan od korisnika projekta Baltazar i zapošljavamo više od deset pomoćnika u nastavi. Zahvaljujem svima u sudjelovanju na projektu i pomoći učenicima s teš-
U devet godina provođenja, Županija je za projekt Baltazar iz EU fondova
privukla preko 3 milijuna eura i 300 tisuća eura vlastitih sredstava
koćama u razvoju. Vjerujem da ćemo kroz neke naredne godine doći i do toga da stvorimo standard zanimanja pomoćnika u nastavi kako bi naši pomoćnici na nastavi imali stalno zaposlenje i kako bi se mogli dalje educirati za rad – rekao je Zupanc. Pozdrave je uputila i načelnica Krapinskih Toplica Gordana Jureković. - Krapinsko- zagorska županija je pokazala da je mjesto u kojem se vodi računa o svim društvenim skupinama, posebno onima kojima tre-
ba dodatna pomoć i angažman – rekla je Jureković.
Jednako obrazovanje za sve Manifestaciju je otvorila zamjenica župana Jasna Petek. - Ovo je kruna godišnjeg provođenja projekta Baltazar, završno događanje koje je zapravo festival kreativnosti, tolerancije, poštivanja različitosti i uključivosti. Osnovne i srednje škole iz područja cijele Krapinskozagorske županije pokazuju što su i
kako radili kroz godinu, kako su bili uključiva škola koja je jednako uključivala djecu s teškoćama u razvoju i one bez teškoća u razvoju – rekla je Petek te istaknula kako je u devet godina provođenja Županija za ovaj projekt iz EU fondova privukla preko 3 milijuna eura i 300 tisuća eura vlastitih sredstava. Ove godine bila su osigurana 142 pomoćnika za 170 učenika s teškoćama u razvoju. No, ono što je najvažnije, poručila je, jest da djeca s teškoćama u razvoju
imaju jednake uvjete za školovanje u redovnom sustavu odgoja i obrazovanja, sukladno svojim mogućnostima, kao i njihovi vršnjaci i vršnjakinje bez teškoća u razvoju, a s druge strane djeca koja nemaju teškoće u razvoju uče se poštivanju različitosti i toleranciji. U ovom projektu partneri su osnovne i srednje škole iz županije, Grad Krapina, Općina Stubičke Toplice te Zavod za zapošljavanje, područni ured Krapina i Zagorska razvojna agencija.
Općini Zagorska Sela odobreno sufinanciranje u iznosu od 22.700,00 eura za uređenje i asfaltiranje makadamskog dijela nerazvrstane ceste Brezakovec – Sladović
ZAGORSKA SELA - Općini Zagorska Sela je po javnom pozivu Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine odobreno sufinanciranje u iznosu od 22.700,00 eura za uređenje i asfaltiranje makadamskog dijela nerazvrstane ceste Brezakovec – Sladović. Ostatak potrebnih sredstava će sufinancirati Općina Zagorska Sela iz svojih proračunskih sredstava.
Svojevrsni pilot projekt
Također, postavljeno je 15 solarnih rasvjetnih tijela u naseljima Bratkovec i Pušća, na područjima gdje ne postoji električna mreža za javnu rasvjetu, a postoje oprav-
Postavljeno je 15 solarnih
rasvjetnih tijela u naseljima
Bratkovec i Pušća, na područjima gdje ne postoji
električna
mreža za javnu rasvjetu
dani zahtjevi mještana za uvođenje javne rasvjete.- Riječ je o svojevrsnom pilot projektu postave solarnih rasvjetnih tijela koji će se ukoliko se pokaže uspješnim primijeniti i u ostalim područjima gdje nema preduvjeta za uvođenje javne rasvjete – kaže načelnica Ksenija Krivec Jurak.
Digitalna javna uprava
Općina Zagorska Sela je pred završetkom izvođenja radova vraćanja u ispravno radno stanje infrastrukture – nerazvrstanih cesta financiranih iz Fonda solidarnosti Europske unije posredstvom Krapinsko- zagorske županije i preko Ministarstva mora, prome-
Općini je odobren na natječaju Fonda za zaštitu okoliš i energetsku učinkovitost za pametna i inovativna rješenja projekt digitalne javne uprave u vrijednosti od 24.285 eura
ta i infrastrukture u ukupnoj vrijednosti od oko 485.000,00 eura. Radovi se izvode na nerazvrstanim cestama u naseljima Zagorska Sela, Brezakovec, Ivanić Miljanski, Miljana, Luka Poljanska i Poljana Sutlanska. - Zahvaljujemo na razumijevanju za iskazanim potrebama Krapinsko-zagorskoj županiji i Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture – kaže načelnica, dodavši i da je Općini odobren na natječaju Fonda za zaštitu okoliš i energetsku učinkovitost za pametna i inovativna rješenja projekt digitalne javne uprave u vrijednosti od 24.285 eura uz sufinanciranje od strane Funda u iznosu od 80%. (sp)
pripreme jubilarne 10. manifestacije "100% zagorsko"
Za građane Rijeke priprema se izložbu slika Stjepana Đukića Pište te prigodni glazbeni program utemeljen na kajkavskom jezičnom i glazbenom izričaju
RIJEKA - Župan Željko Kolar posjetio je u ponedjeljak Rijeku gdje se sastao s gradonačelnikom Markom Filipovićem i suradnicima kako bi razgovarali o obilježavanju 10. manifestacije "100% zagorsko u Rijeci". Na sastanku je najavljeno kako će Krapinsko-zagorska županija tom prigodom za građane Rijeke organizirati izložbu slika zagorskog akademskoga slikara Stjepana Đukića Pište te prigodni glazbeni program utemeljen na kajkavskom jezičnom i glazbenom izričaju u izvođenju prepoznatljivih imena hrvatske glazbene scene. Jubilarna 10. manifestacija "100% zagorsko", koja promovira turističku ponudu Zagorja, proizvode zagorskih OPG – ova te izvorne proizvode i autohtone suvenire ovoga kraja održat će se ove godine na riječkom Korzu u proširenom iz-
danju u tradicionalnom terminu 25. i 26. kolovoza. Sastanku su, uz gradonačelnika Filipovića, prisustvovale i privremena pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo, razvoj, ekologiju i europske projekte, Jana Sertić te privremena pročelnica Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje, kulturu, sport i mlade Vlasta Linić. U delegaciji Krapinsko-zagorske županije, uz župana Kolara, na sastanku su sudjelovale pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu, promet i komunalnu infrastrukturu
Sanja Mihovilić, pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu, sport i tehničku kulturu Mirjana
Smičić Slovenec, pročelnik Upravnog odjela za poslove župana i Županijske skupštine po ovlaštenju
župana Karlo Frljužec te akademski slikar Stjepan Đukić Pišta. (zl)
U projekt se uključila i Općina Sveti Križ Začretje koja je nabavila i ugradila drvene elemente za povišene gredice te članovi i volonteri "Začretka"
SVETI KRIŽ ZAČRETJE - Pod
mentorstvom Udruge Bioteka a u sklopu projekta Girls own STEM, srednjoškolka Maja Peroš je u suradnji s učeničkom zadrugom "Začretko" i volonterima nastavila realizaciju projekta školskog vrta 'Mali vrtek' pri OŠ Sveti Križ Začretje.
Srž projekta
Nakon pripremnih aktivnosti uređenja zemljišta, nabavke sadnog materijala i alata, kojeg je većim dijelom financirala udruga Bioteka, pristupilo se oživotvorenju same srži projekta. U projekt se uključila i Općina Sveti Križ Začretje koja je nabavila i ugradila drvene elemente za povišene gredice te članovi i volonteri "Začretka". Oni su napunili iste zemljom i supstratom te zasadili u njih sadnice lavande i smilja. U jednu od povišenih gredica je između sadnica postavljen digitalni analizator (sa senzorima) svojstva i parametara okoliša (zemljišta) koji daje podatke o stanju pH, vlazi i temperaturi zemljišta te visini insolacije, a putem kojeg se dobiveni podaci evidentiraju i analiziraju. Povratno se na temelju dobivenih podataka poduzima-
ju potrebne aktivnosti (zalijevanje, prihrana, raskrivanje ili zagrtanje zemljišta radi optimuma temperature i vlage). Realizaciju ovog dijela projekta su osim voditeljice Zadruge i učiteljice kemije Jadranke Tepeš te učiteljice biologije i agronomke Martine Kvež, pomagale volonterke i prijateljice iz Majinog 1. Fa razreda Petra Mezdić i Mateja Pavlić. Sudjelovali su i "domaći" volonteri Sara Jurman, Nola Prelčec, Valentina Veček, Hela Kotarski i Majina mama Željka.
Fizički zahtjevniji dio projekta je bio iskop sadnih jama za sadnice jabuka, krušaka i višnji. U njih je trebalo dovesti dio humusa i supstrata te posaditi i zalijati sve posađene voćke.
Volonteri i 'težaki'
Navedene aktivnosti je realizirala pojačana pretežno muška ekipa volontera u kojoj su bili Martin i Juraj Majsec, Ivan Martinjak, Majin tata Davor te ravnatelj OŠ Dario Šimag kao moralna i logistička podrš-
Svi jedva očekuju kraj ljeta i početak jeseni kada će se pokazati prvi rezultati
ka. Tijekom rada je bilo zasluženih malih i velikih odmora za prijeko potrebno osvježenje, a nije izostao ni prigodni domjenak za "težake" tijekom kojeg se iz mladih grla moglo čuti i starih zagorskih popevki. U zadnja dva tjedna planiran je po jedan školski sat izvan učionice iz prirode za šestaše i biologije za osmaše na kojima će učenici obići
površine voćnjaka i povišenih gredica. Obilazak će učenicima poslužiti za uvid u suvremene metode pripreme zemljišta i uzgoja i njege sadnica ljekovitog bilja i voćaka. Iako je školska godina pri kraju, projekt se nastavlja kroz praćenje rasta sadnica. Svi jedva očekuju kraj ljeta i početak jeseni kada će se pokazati prvi rezultati. (zl)
SV. KRIŽ ZAČRETJE - I ove godine je Institut za razvoj i inovativnost mladih u suradnji s Hrvatskim Telekomom, uz podršku Ministarstva znanosti i obrazovanja, provodio Internet of Things (IoT) natječaj pod nazivom Generacija NOW. Tema ovogodišnjeg programa bile su "Zelene tehnologije".
Završni događaj projekta je održan u Zagrebu u ponedjeljak, 12. lipnja. Učenici Osnovne škole Sveti Križ
Začretje su se u finale plasirali s dva projektna rada. Prvi je rad učenika iz PŠ Mirkovec, Ivana Kotarskog, Klare Šimag, Bartola Zagorca i Brune Zagorec uz mentorstvo učitelja Damjana Zagorca, pod nazivom "Kap po kap to može svak!".
Učenici su od Lego kocaka i Neuron seta izradili model kupaonice koji ispušta zvučni signal kada svjetlo nije ugašeno ili nije zatvorena voda. Drugi rad je rad učenika matič-
ne škole Svena Marića, Frana Šoštarića, Tomislava Vrankovečkog, pod nazivom "Sortirnica smeća", uz mentorstvo ravnatelja Daria Šimaga. Izradili su je od Dasduino seta. Našu županiju je u finalu predstavljao i Krapinski informatički klub projektom Robo vrtlar. Na njemu su radili učenici 3.BT razreda Srednje škole Krapina: Marko Kiseljak, Ivan Kozina, Domagoj Pavlek i Luka Štibohar. Robotska ruka provje-
U godinu i pol djelovanja, Udruga mladi 'Mladi za Mihovljan' pokazala se kao veliki pokretač društvenih događanja u općini
MIHOVLJAN – Udruga mladih
'Mladi za Mihovljan' organizirala je, po drugi puta, manifestaciju 'Mihowine fest', koja je održana od 8 do 10. lipnja. Na manifestaciji su svoja vina predstavili OPG
Kunštek, OPG Grozaj te više vinara koji su udruženi u Udrugu vinogradara i podrumara Lucen Mihovljan. Na samo Tijelovo nakon svete mise, Udruga je mještane počastila kobasicama, a udruga vinogradara i podrumara svojim vinima. Iako je program bio zamišljen kao dnevni, potrajao je do kasno navečer, a svi su se dobro zabavljali uz domaći tamburaški sastav Bajka, baš kao i u petak i subotu, kada su svirali FUN'UP band, odnosno Grupa Domino. - Kako smo vjerojatno mnogima prošle godine ostali u dobrom sjećanju, ove godine je posjećenost bila iznad očekivanja – kaže Damir Ceboci, predsjednik Udruge mladih MZM, koja je osnovana lani, a do sada broji 83 člana od 16 do 35 godina. - Za jedno malo mjesto kao što je općina Mihovljan koji prema novom popisu stanovništva broji 1.792 stanovnika s pretežito staračkim stanovništvom smatramo da je veliki uspjeh okupiti mlade oko jedne udruge. Planirano područje
'Želimo na naša udruga bude nositelj društvenog, kulturnog i zabavnog života mjesta. Sve ono što nam već duže vrijeme nedostaje u mjestu. Mihovljan, pa i mladi u Mihovljanu 'spavaju zimski san' koji predugo traje'
djelovanja nam je cijela Krapinsko – zagorska županija pa nam se mogu priključiti i članovi iz svih opći-
na i gradova pa preko naše udruge realizirati svoje želje i programe –kaže Ceboci, dodavši kako se ideja
rava vlažnost zemlje u određenom vremenskom periodu. Ako vlažnost zemlje nije dovoljna robotska ruka će zaliti biljku s potrebnom količinom vode, ovisno o vrsti biljke. Do posude za biljku voda će doći kroz cijev koja je pričvršćena na ruku pomoću pumpe za vodu. Veliki dio komponenti učenici su modelirali i ispisali 3D printerom. Mentori učenicima bili su Stjepan Šalković i Goran Dolovčak. (zl)
osnivanja udruge mladih rodila još prije deset godina, no iz raznih se razloga nije realizirala, sve do sada.
– Udrugu zamišljam kao nositelja društvenog, kulturnog i zabavnog života mjesta. Sve ono što nam već duže vrijeme nedostaje u mjestu. Mihovljan, pa i mladi u Mihovljanu 'spavaju zimski san' koji predugo traje. Probudimo se mi, pa će se probuditi i Mihovljan. Jer Mihovljan smo mi – dodaje. Smatra kako su napravili velik posao, trudeći se svojim projektima oživiti društveni život u mjestu kroz razna druženja. Tako je od početka djelovanja Udruga organizirala sadnju 12 japanskih trešanja u krugu dječjeg igrališta u Mihovljanu kako bi dali svoj doprinos za ljepši izgled i uređenje mjesta. Prihvatili su se i organizacije Dana općine i župe Mihovljan u trajanju od 29.9. do 02.10.2022. godine te su organizirali i prvu Mihovljansku kestenijadu, uz promicanje zdravog načina života, jer su dva vikenda odvojili na šetnju šumama i sakupljanje kestena, a u sve su to uključili i vrtićku djecu kroz brojne aktivnosti primjerene njihovom uzrastu. Organizirali su i humanitarni pub kviz i turnir u belotu za Davida, u veljači ove godine te su sva prikupljena sredstva donirali obitelji teško bolesnog Davida. (jk)
DESINIĆ - U desinićkoj OŠ Đure Perjca protekloga je tjedna održano zanimljivo natjecanje "Spelling Bee 2023." Natjecanje je bilo podijeljeno u tri razine prema starosnim skupinama. Zadatak natjecanja je da natjecatelj izgovori zadanu riječ te je točno sriče na engleskom jeziku. Organizatori ovog zanimljivog natjecanja su učiteljice i učitelj engleskog jezika: Anita Padovan, Katarina Bartolin te Goran Šuper. Ističu da natjecanje izaziva veliki interes učenika škole te je svake godine sve
veći broj učenika koji se prijavljuju za natjecanje ali i s uzbuđenjem iščekuju naredno natjecanje. Prva tri učenika po kategorijama, nagrađena su medaljama te prigodnim nagradama sponzora. Nagrađeni po kategorijama: 3. i 4. razred: 1. mjesto Marko Antolić, 2. mjesto Erik Kundih, 3. mjesto Zara Klarić. 5. i 6. razred: 1. Dino Beber, 2. mjesto Patricija Petrović, 3. mjesto Karla Gašpert. 7. i 8. razred: 1. mjesto Jan Škreblin, 2. mjesto Ivan Ban, 3. mjesto Matej Premužak. (dž)
Višenamjenski prostor dvorane prenamijenit će se za još jednu odgojnu skupinu, a bit će opremljen i uređen tako da će se, prema potrebi, i dalje moći koristiti i kao dvorana za priredbe
GORNJA STUBICA – Općina Gornja Stubica krenula je u proširenje smještajnih kapaciteta u Dječjem vrtiću 'Jurek'. Na posljednjoj sjednici Općinskog vijeća, vijećnici su dali suglasnost na projekt proširenja. Kako je pojasnio načelnik Jasmin Krizmanić, namjera je da se višenamjenski prostor, odnosno dvorana u vrtiću, prenamijeni za smještaj još jedne vrtićke skupine. – Imamo 22 djece na listi čekanja, a koja zadovoljavaju uvjete za upisom u vrtić. Prenamjenom prostora, smjestili bismo ih sve – kaže načelnik Krizmanić. Općina je za projekt prenamjene tražila i suglasnost nadležnog ministarstva, kao i Krapinsko – zagorske županije, a od arhitektonskog ureda koji je radio projekt ovog dječjeg vrtića zatražili su idejno rješenje prenamjene prostora dvorane. – Prenamjenom, taj će prostor zadovoljavati sve potrebne uvjete i standard jednak smještaju u svim drugim prostorima, odnosno sobama vrtićkih i jasličkih skupina. Prostor će se urediti tako da i dalje ostane višenamjenski, odnosno da u nje-
mu boravi još jedna skupina, no da se, kad za to bude potrebe radi neke predstave, priredbe i slično, prostor ponovo vrlo lako transformira u dvoranu – pojasnio je načelnik. Nakon dobivanja idejnog rješenja, raspisat će se javna nabava, kako bi se tijekom ljeta prostor uredio i opremio te da bi s početkom iduće odgojno – obrazovne godine sva djeca mogla biti upisana u Dječji vrtić 'Jurek'. Vijećnici su prihvati-
li i godišnji izvještaj o izvršenju proračuna za 2022. godinu. Općinski je proračun, bez proračunskih korisnika, iznosio 17 i pol milijuna kuna. – Posebno me veseli da smo ostvarili višak prihoda od oko milijun i pol kuna, što govori da vodimo računa u svakoj utrošenoj lipi i to nam daje mogućnost da pripremamo nove projekte za natječaje koji su u najavi – rekao je načelnik Krizmanić. (J. Klanjčić)
MARIJA BISTRICA – Udruga vinogradara, vinara i podrumara Vinski vrh i ove je godine obilježila Dan udruge, koji se veže uz blagdan svetog Vida, a koji se slavi 15. lipnja. Dan udruge obilježen je u subotu 17. lipnja i to kod klijeti predsjedni-
LOBOR - U petak,16.lipnja u prostorijama udruge Kućna pomoć održana je završna konferencija
projekta “ZAŽELI danas za sretnije i bolje sutra – faza III” čiji je nositelj udruga Kućna pomoć. Zahvaljujući ovom projektu vrijednom
118.112.00 eura i financiranom iz Europskog socijalnog fonda, zaposleno je 18 žena kako bi na 6 mjeseci pružile potporu i pomoć starijim i nemoćnim sugrađanima. Projekt pomoći u kući starijima i nemoćnima pod nazivom “Zaželi danas za sretnije i bolje sutra –faza III„ provodi se od kraja listopada 2022.godine, a završiti će 25. lipnja ove godine. Udruga Kućna pomoć kao nositelj projekta privela je kraju projekt te je isti postigao svoj cilj i omogućio pristup zapošljavanju i tržištu rada teže zapošljivoj skupini žena u ruralnom području. Ukupan iznos financira Europska unija iz Europ-
skog socijalnog fonda u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014-2020. Projekt je tijekom proteklih 8 mjeseci za našu zajednicu imao veliko značenje. Kroz njega je potaknuto zapošljavanje teže zapošljivih žena i pomoglo se najugroženijim skupinama. Svaka od zaposlenih žena pružila je potporu i podršku za najmanje šest krajnjih korisnika u dostavi namirnica, pripremi obroka u kućanstvima, održavanju stambenog prostora te su svojim radom i aktivnostima poboljšale vlastite prilike, ali i kvalitetu života starijih osoba i osoba u nepovoljnom položaju. Što se tiče utjecaja na lokalnu zajednicu povećana je dostupnost izvaninstitucionalnog oblika skrbi, odnosno umanjen je broj odlazaka starijih osoba na smještaj, povećana je kvaliteta života krajnjih korisnika, povećan je osjećaj socijalne osjet-
ljivosti građana i žene su osnažene za daljnje zapošljavanje. Postoji nada da se ne obilježava završetak ovog projekta već da će se nastaviti sa provođenjem istog kroz IV. fazu. Prisutni gosti, predstavnici obveznih partnera na projektu izrazili su zadovoljstvo realizacijom istog te naglasili u kojoj mjeri pridonosi socijalnoj komponenti ovog dijela KZZ, čestitali projektnom timu i gerontodomaćicama na uloženom radu i trudu te najavili buduću potporu i suradnju kod pružanje socijalnih usluga u ovakvim projektima.
ka Udruge Zdravka Horvatića. Nakon okupljanja uslijedio je odlazak do obližnje kapelice na Vinskom vrhu, gdje je svetu misu, uz sudjelovanje župnog zbora iz Zlatar Bistrice, predslavio vlč. Mirko Brlić, supsidijar u Svetištu MBB. Nakon
mise, ponovno kod klijeti predsjednika Horvatića, održana je podjela diploma i priznanja osvojenih na ovogodišnjem ocjenjivanju vina u svibnju, a nakon toga nastavljeno je druženje uz ''Bistričke licitare'' i domjenak. (el)
KONJŠČINA - Cijelo područje općine Konjščina trenutno je veliko gradilište, budući da se na više lokacija trenutno provodi ili će ovih dana uslijediti, sanacija prometnica i propusta, za što su osigurana bespovratna sredstva Fonda solidarnosti Europske unije.Tako je u tijeku asfaltiranje Pionirske ulice i Vukovarske ulice, dok su pak u petak na redu Ulica Drage Božića i Zagorska ulica, a u subotu Ulica Ivice Gluhaka. Kako je objasnila načelnica Konjščine Anita Krok, u ponedjeljak kreće asfaltiranje nerazvrstanih cesta u Jertovcu, nakon čega će se pristupiti i izgradnji nogostupa te dijela javne rasvjete. Isto tako, u samom centru Konjščine, a prema pravilima struke, slijedi postavljanje ležećih policajaca. Asfaltiranje ceste u Turnišću očekuje se za desetak dana. - Zahvaljujući prijavi sanacije prometnica na Fond solidarnosti, osigurali smo značajna sredstva za njihovo uređenje. Ogroman je ovo korak u rješavanju prometne infrastrukture na našem području, a čija će realizacija znatno doprinijeti kvaliteti života naših sugrađana. Ono što je u konačnici važno je da ćemo ovim rekonstrukcijama prometnica značajno podići standard i uvjete života, no još je važnije da će se povećati sigurnost svih sudionika u prometu, a tu prvenstveno mislim na naše najmlađe - rekla je načelnica Krok. Također, u tijeku su i radovi na propustu u Gornjoj Konjščini, točnije u naselju Kralji, za čiju su sanaciju sredstva osigurana od strane Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Traje i sanacija drugog propusta - Sušobreg u naselju Jantoleki, a sredstva osigurana iz Fonda solidarnosti. - Riječ je o stvarno velikom investicijskom ciklusu koji se odvija na području naše općine, a koji trenutno našim mještanima uzrokuje probleme u prometova-
nju, stoga ih molim za strpljenje i razumijevanje. Vjerujem kako će nam svima skupa uskoro, kada završe radovi, biti puno ljepše i ugodnije - poručuje načelnica Krok. S obzirom da kreću radovi aglomeracije u Jertovcu, na Hrkčevom Brijegu i Goričkima, sanacija će se obavlja-
ti nakon završetka radova. - Čekamo završetak aglomeracije kako bi se moglo pristupiti asfaltiranju, a druge dionice za koje građani često pitaju nisu pod nadležnošću Općine Konjščina, nego pod nadležnošću Županijskih ili Hrvatskih cesta – naglasila je Krok. (zl)
Održana je sjednica Gradskog vijeća Pregrade
PREGRADA – Prošlog je četvrtka održana 14. sjednica Gradskog vijeća Pregrade. Vijeće je, između ostalog, potvrdilo izvješće o radu i financijsko izvješće za 2022. godinu Gradskog društva Crvenog križa i Vatrogasne zajednice Grada Pregrade, kao i izvješće zapovjednika Vatrogasne zajednice. Usvojeno je izvješće o radu i financijsko izvješće Sportske zajednice Grada Pregrade kao i izvješće Sportske zajednice o korištenju nekretnina u vlasništvu Grada Pregrade za 2022. godinu. Prihvaćeno je godišnje izvješće o radu te godišnje financijsko izvješće o poslovanju Niskogradnje d.o.o. Donesena je i suglasnost Dječjem vrtiću "Naša radost" Pregrada na zapošljavanje administrativnog radnika, pomoćnika za djecu s teškoćama u razvoju neodređeno puno radno vrijeme i kuhara na neodređeno nepuno radno vrijeme te pomoćnika za djecu s teškoćama u razvoju na određeno puno radno vrijeme. Također, donijeta je odluka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Pravilnika o
izmjeni i dopuni Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada Dječjeg vrtića "Naša radost" Pregrada. Na sjednici Gradskog vijeća je i na inicijativu Kluba vijećnika SDP-a usvojena rezolucija o proglašenju Grada Pregrade sigurnim mjestom za žene. - Nasilje nad ženama još uvijek je jedan od najčešćih oblika kršenja ljudskih prava na svijetu, a usvajanjem rezolucije Sigurno mjesto za žene, županije, gradovi i općine obvezuju se na aktivno provođenje politika kojima će se pružiti pomoć žrtvama fizičkog nasilja, provoditi edukativni sadržaji, boriti protiv menstrualnog siromaštva te prevenirati i osuđivati diskriminirajući javni diskursi prema ženama – pojašnjeno je. Prihvaćen je i Zaključak o potpori razvoju brdovitih naselja grada Pregrade, a pred vijećnicima se našla i dopuna dnevnog reda pa su tako donijeli Odluke o proglašenju određenih nerazvrstanih cesta javnim dobrom: K2.5 (K2 - Odvojak V - Kostelski Bregi - Novak – Teglini), P11.1 (P11- M.Tepeša - Pregrada Vrhi - P11.2). (zl)
U Zaboku, 14.6.2023., održana je završna konferencija u sklopu projekta „#zavolontirAJMOse“. Konferencija je održana u prostoru Centra za mlade Krapinsko-zagorske županije. Na samom početku prisutnima se obratila gospođa Martina Šarić ispred Krapinsko-zagorske županije koja je istaknula važnost volontiranja i provođenja ovakvih projekata na području županije. Konferencija je počela puštanjem spota himne volontiranja, „Samo volontiraj!“, koju izvode Dječji zbor Zabočki mališani Društva Naša djeca Zabok. Pjesma promovira značaj i vrijednosti volonterstva kako za samog pojedinca tako i za cijelu zajednicu. Voditeljica projekta, Ana Đurkan, predstavila je ciljeve i rezultate projekta. Ciljevi projekta usmjereni su na razvoj i promoviranje volonterstva i odgoja za volontiranje u odgojno-obrazovnim ustanovama, te društveni razvoj u županiji i lokalnim zajednicama aktivirajući potencijale volonterstva s osobitim naglaskom na potencijale odgoja za volontiranje. Kroz projekt je provedeno ukupno deset radionica za učenike/ce
na temu odgoja za volontiranje i volonterstva. Nakon radionica, u suradnji sa školama, provedeno je deset volonterskih akcija. Također, provedena je volonterska akcija u zajednici u suradnji s Društvom „Naša djeca“ Desinić, a u koju se uključilo 14 školskih volontera/ki. Predstavnici/ce partnerskih organizacija predstavili su volonterske akcije koje su provodile škole partnerice na projektu- Osnovna škola Ksavera Šandora Gjalskog Zabok, Osnovna škola Bedekovčina, Osnovna škola Đu-
re Prejca Desinić, Osnovna škola Ante Kovačića Zlatar i Osnovna škola Franje Horvata Kiša. Škole su kroz prezentacije predstavile svoju povijest volontiranja, te što su sve kroz ovogodišnje volonterske akcije napravile i što će još napraviti. Nakon predstavljanja, dodijeljene su nagrade učenicima/cama čiji su radovi nagrađeni na likovno/literarnom natječaju „Dobro biram - Volontiram!“ koji je bio namijenjen učenicima/cama od 5. do 8. razreda osnovnih škola s područja Krapinsko-zagorske
županije. Cilj natječaja bio je prikazati volontiranje kao društveno korisno, kako za djecu i mlade, tako i za cjelokupnu zajednicu uključenu u volonterske aktivnosti. Na natječaju je sudjelovalo 8 osnovnih škola s područja županije (Osnovna škola Ksavera Šandora Gjalskog Zabok, Osnovna škola Bedekovčina, Osnovna škola Đure Prejca Desinić, Osnovna škola Ante Kovačića Zlatar, Osnovna škola Franje Horvata Kiša iz Lobora, Osnovna škola Zlatar Bistrica, Osnovna škola “Ljudevit Gaj” Krapina,
Osnovna škola Donja Stubica). Učenici/ce su u svojim radovima kroz priče i primjere dali kratki opis pozitivnih iskustava prilikom volontiranja i kako su svojim volontiranjem doprinijeli razvoju lokalne zajednice. Na natječaj je pristiglo 80 radova (36 literarna i 44 likovna rada) koji su dostupni u online katalogu koji se nalazi na mrežnoj stranici Mreže udruga Zagor. Autorice nagrađenih literarnih radova su: Stella Kolar, Paula Pereglin, Karla Omerza i Jana Krušelj. Autori/ce nagrađenih likovnih radova su: Ida Kerep, Franka Ivanjko, Paula Lugarić, Adrijan Dorotić i Luka Hršak. Projekt #zavolontirAJMOse provodi Mreža udruga Zagor uz partnere Osnovnu školu Ksavera Šandora Gjalskog Zabok, Osnovnu školu Bedekovčina, Osnovnu školu Đure Prejca Desinić, Osnovnu školu Ante Kovačića Zlatar, Osnovnu škola Franje Horvata Kiša i Krapinskozagorsku županiju. Vrijednost projekta iznosi 15.547,51 eura, financira ga Ministarstvo znanosti i obrazovanja u okviru izvaninstitucionalnoga odgoja i obrazovanja, a sufinancira ga Krapinsko-zagorska županija.
S obzirom da kreću radovi aglomeracije u Jertovcu, na Hrkčevom Brijegu i Goričkima, sanacija će se obavljati nakon završetka radova
Mladi zlatarski skijaš Tomo Valjak (18) velika je hrvatska skijaška nada. Na prvenstvima Hrvatske redovno se penje na pobjednička postolja, a uspjesi ne izostaju ni na međunarodnim natjecanjima
Skijanje zahtijeva puno odricanja, pa je stoga Tomi sve mnogo lakše jer ima podršku obitelji, prijatelja, ali i profesora u školi. – Uspješan sam đak te prolazim sa odličnim uspjehom – pomalo samozatajno rekao nam je ovaj svestrani sportaš kojemu skijanje nije jedini sport kojim se bavi, jer trenira i nogomet u Gaju iz Mača
Davor Žažar ZLATAR
Tomo Valjak učenik je I. Tehničke škole Tesla u Zagrebu i trenira skijanje u Ski klubu Zagreb. U razgovoru za naš list osvrnuo se na tijek dosadašnje vrlo uspješne karijere, otkrio nam je svoj sportski san i odakle mu ljubav prema skijanju koju je naslijedio od oca Kreše.
Skijanje u krvi
– Nekoliko mjeseci prije mog rođenja tata je otišao s prijateljima na jedno slovensko skijalište, i jednostavno se zaljubio u taj jedinstven sport. Tu je ljubav prenio i na mene, gledajući našeg najuspješnijeg skijaša, Ivicu Kostelića. Počeo sam se takmičit sasvim slučajno na nagovor našeg prijatelja. Prvu utrku Baby sprinta, takmičenje za djecu do 7 godina, vozio sam na Sljemenu i osvojio drugo mjesto. Već
'Pripremni period odrađujemo na ledenjacima u Austriji i Italiji, što je dosta skupo. Financijski ne uspijevamo sami pokriti sve troškove, pa šaljemo zamolbe za donaciju te nam se neke firme odazovu'
na sljedećim utrkama počeo sam pobjeđivati, bez ikakvog trenera i pravog treninga, dok su ostali vršnjaci sve to imali omogućeno – prisjetio se Tomo skijaških početaka. Sa sedam godina Tomo se pridružio Ski klubu Zagreb gdje je zajedno s drugim natjecateljima, ovoga puta i trenerima počeo ozbiljnije trenirati. – Sa osam godina sam ušao u Hrvatski pokal PlinaCro Cro ski kup te sam se u njemu takmičio osam godina do prelaska u juniore. U osam sezona četiri puta sam bio ukupni Prvak Hrvatske. Sudjelovao sam na brojnim međunarodnim natjecanjima, najznačajniji rezultat mi je 3. mjesto u slalomu na Alpecimbri (ex. Toppolino) neslužbenom dječjem svjetskom prvenstvu. Uz Alpecimbru, pobijedio sam u slalomu na Sljemenu na međunarodnoj utrci Zagreb FIS
Children trophy, jednoj od pet najjačih dječjih međunarodnih utrka na svijetu – upoznao nas je sa najznačajnijim rezultatima mladi Za-
gorec kojemu je skijanje u krvi.
Omiljena disciplina
Tomina omiljena disciplina je slalom, a kako kaže, najviše trenira tehničke discipline, slalom i veleslalom, jer za brze discipline ne posto-
je uvjeti uvjete u Hrvatskoj i okolici. – Pripremni period odrađujemo na ledenjacima u Austriji i Italiji, što je dosta skupo. Financijski ne uspijevamo sami pokriti sve troškove, šaljemo zamolbe za donaciju te nam se neke firme odazovu svojim do-
nacijama, a sve postaje malo lakše kada nam se otvori Sljeme. Zagrebački skijaški savez osigura nam na Sljemenu, ovisno o uvjetima, treninge svaki dan. Međutim, taj period je dosta zahtjevan, treninge imamo od 7 sati ujutro, prije građanstva. Trening traje do 11, te nakon toga idem u školu i navečer na suhi trening. Trenutno se nalazim u juniorima, te se takmičim u FIS međunarodnim utrkama. Tako su troškovi još dodatno porasli. Sada kada je skijaška sezona malo u zatišju, svaki dan imam suhe treninge kondicije i snage kako bih bio spreman za slijedeću sezonu – otkriva nam Tomo kako izgledaju njegovi treninzi.
Svestrani sportaš
Skijanje kao sport zahtjeva puno odricanja pa je stroga Tomi sve mnogo lakše jer ima podršku obitelji i prijatelja. – Obitelj i prijatelji me podržavaju i potiču na daljnje aktivno bavljenje sportom. U školi mi profesori izlaze u susret i pomažu koliko mogu na čemu sam im izrazito zahvalan. U školi sam uspješan đak te prolazim sa odličnim uspjehom – pomalo samozatajno rekao nam je ovaj svestrani sportaš kojemu skijanje nije jedini sport kojim se bavi. – Također treniram nogomet u Gaju iz Mača, s kojim smo moji suigrači ja osvojili županijski kup. U Zagrebu tijekom školske godine boravim u učeničkom domu Franje Bučara s kojim sam državni prvak iz košarke na državnoj Domijadi. San mi je kao i svakom sportašu, nastupiti na najprestižnijem natjecanju, Olimpijskim igrama te se vratiti doma sa odličjem oko vrata – rekla nam je za kraj mlada zagorska skijaška nada kojemu od srca želimo da se snovi doista i ostvare.
Gornja Stubica s ponosom nastavlja povijest i daje još jednog svećenika.
Mladu misu proslavio je vlč. Krunoslav Hikec
Od moje sedme godine krenuo je moj hod prema svećeništvu. Ta je odluka u meni sazrijevala skoro dva desetljeća, a da bi se konačno učvrstila, imala je hrpu padova i uspona, otkrio nam je u razgovoru vlč. Hikec
Mladu misu prošle je nedjelje proslavio vlč. Krunoslav Hikec. Nakon blagoslova u roditeljskom domu u Samcima, procesija predvođena svećenicima i gornjostubičkim udrugama stigla je do Župne crkve svetog Jurja Mučenika, gdje ih je dočekalo mnoštvo vjernika iz Gornje Stubice, ali i okolnih mjesta. Propovijed na mladoj misi vlč. Hikeca u koncelebraciji s drugim domaćim svećenicima, održao je rektor Svetišta Majke Božje Bistričke preč. Domagoj Matošević, a u svetoj su misi sudjelovali i Vokalisti svetog Jurja te Puhački orkestar VZO Gornja Stubica.
Zahvalnost i oproštaj
Između ostalog, vlč. Krunoslav Hikec zahvalio je svojim roditeljima i svojoj obitelji na podršci u pozivu kojega je odabrao, kao i upravitelju gornjostubičke župe vlč. Nikoli Jurkoviću, časnim sestrama iz Gornje Stubice, svojim mentorima, udrugama i svima koji su sudjelovali u organizaciji slavlja mlade mise, kao i Općini Gornja Stubica i načelniku Jasminu Krizmaniću. U intervjuu za naš list, vlč. Hikec otkrio je da mladom misom mladomisnik izražava zahvalnost zajednici, koja ga je od početka njegova hoda prema svećeničkom pozivu pratila svojom molitvom i podrškom. – Mlada misa, kao što neki često misle, nije svećenikova prva sveta misa. Mlada misa slavi se u župnoj zajednici iz koje mladomisnik potječe, a karakteriziraju je dva pojma: zahvalnost i oproštaj. Osim zahvale zajednici, mladomisnik se od te župne zajednice oprašta i ide djelovati tako kamo ga nadbiskup pošalje – pojasnio nam je vlč. Hikec, dodavši kako još uvijek nije donesen dekret, stoga još uvijek ne zna gdje će nastaviti djelovati kao svećenik.
Odluka za biti svećenikom
Vlč. Krunoslav Hikec nakon osnovne škole završio je Srednju školu Zlatar za smjer Upravni referent. Nakon toga upisao je studij na Ka-
toličkom bogoslovnom fakultetu te svećeničku formaciju u Nadbiskupskom bogoslovnom sjemeništu. Diplomirao je i stekao akademski naziv magistra teologije 2022. godine, a prvi stupanj svetog reda, đakonat, primio je po rukama kardinala Josipa Bozanića lani u listopadu. Đakonski praktikum završio je u Župi sv. Marka Križevčanina na Selskoj cesti u Zagrebu, a drugi stupanj svetog reda, prezbiterat, odnosno svećeništvo, primio je 27. svibnja ove godine, po rukama mons. Dražena Kutleše, novog zagrebačkog nadbiskupa. Upitali smo ga i kako se odlučio na svećeničko zvanje i je li to bila odluka u koju je odmah bio siguran. – Odluka za biti svećenikom u meni je sazrijevala skoro pa dva desetljeća. Ta odluka kako bi se konačno učvrstila imala je hrpu padova i uspona. Svoj hod u učvršćivanju odluke za svećeništvom mogu podijeliti u tri faze. Prva je razdoblje mojeg najranijeg djetinjstva, kada sam krenuo na Prvu svetu pričest, imao prve kontakte i doticaje sa Crkvom te počeo ministrirati. I tako je od 7. godine moga života započeo hod prema svećeništvu. No, kada dijete o svećeništvu razmišlja, to je kao neka maštarija. Kao kad dijete želi biti astronaut, policajac, vojnik i sl. Tako je kod mene bilo u pitanju svećeništvo. Druga faza jest razdoblje Srednje škole, gdje svaka osoba u pubertetu želi osvojiti svijet i ponajviše uživati. Tada sam i dalje bio aktivan u crkvi u ministriranju, međutim, promišljao sam i o drugim zvanjima te kako bi jednoga dana bilo lijepo imati svoju obitelj i biti obiteljski čovjek. Međutim, krajem srednje škole i kroz bogoslovsku formaciju započela je treća faza moga hoda prema svećeništvu, kada sam osjetio kako me Bog zove u svećeništvo gdje na taj način mogu iskazati Njegovu blizinu. Dijeliti svete sakramente i zajedno moliti sa narodom Božjim. I tako sam u formaciji učvrstio svoju odluku i odlučio se Bogu trajno posvetiti – ispričao nam je 25 – godišnji vlč. Hikec.
Tradicionalan
ili moderan svećenik?
Gornja Stubica zajednica je pozna-
'Osjetio sam kako me Bog zove u svećeništvo, gdje na taj način mogu iskazati Njegovu blizinu, dijeliti svete sakramente i zajedno moliti s narodom Božjim'
ta po tome što je do sada dala mnoge svećenike i časne sestre, koji su djelovali i još uvijek djeluju po Hrvatskoj, ali i inozemstvu. - Od ranog početka moja obitelj mi je uvijek bila podrška na mome životnom putu. Isto kao i župna zajednica, gdje sam ministrirao, kosio travu, hranio ovce, čistio, uređivao web stranicu i slično – kaže vlč. Hikec, dodavši kako bi volio biti Kristov svećenik. Pojasnio nam je i što to znači. - Da mi vrelo euharistije bu-
de izvor i snaga te se tako oblikujem u poniznosti, strpljivosti, razumijevanju i otvorenosti – kaže. Na pitanje stremi li k tome da bude tradicionalan ili moderan svećenik, kaže kako izbjegava uporabu tih pojmova. – U današnjem se društvenom kontekstu uglavnom ti pojmovi vežu uz krajnosti. A nijedna krajnost nije dobra. Za mene osobno, svećenik treba biti onaj koji korača u skladu sa vremenom. Jer on, kao i svi, živi u svijetu. Po-
zvan je konstantno ostvarivati dijalog sa svijetom. Ali, nije pozvan biti od svijeta. Ujedno, pozvan je poštivati i uvažavati Evanđelje. Koje je uvijek isto, a opet uvijek iznova aktualno – pojasnio je, dodavši kako onaj svećenik koji živi svoje zvanje u punom smislu riječi, može razviti dobre odnose sa župljanima, ali i na taj način privući djecu i mlade, uz određene socijalne vještine koje treba razviti, spontanost, ali i ponudu događanja u Crkvi.
Piše: Nevenka Gregurić
Stara sem, alji je srce mlade. Mašem fljejsik prema sedemdesetem ljetu. Još "dvie vudienke", kak bi ljudi reklji ilji dvie ljiete i sedemdeset ljiet bu na pleča. Moje življenje je pune kaj česa. Pune suza, pune smieha, pune radosti, pune tuge, pune grduga, pune ljiepuga…Sega. Te je moje življenje i za nič na Svietu ga nej mienjala kakve god da je bilje. One je same moje. I Hu tem življenju, od male mladosti gda čovek pamti, dojde h priljiku biti z ljudmi, teri na bilje teri način ostaviju traga h življenju ljudi, tak i pri mene. Posebne sem ove dane o tie trage gruntala. Gruntala sem radi toga jer sem jedne jutre nazvala jedne meste. Nie važne koje i za kaj. Gda sem čula drugi glas z druguga kraja, malje me je presenetilje kaj poklje duguga cajta, čovek gda je čul prepoznal mi je glas. One kaj me je "zulje z cipulji", kak ljudi veljiju, je bilje i te kaj je tie isti glas rekel čoveku teruga sem praf za praf trebala.
A rekel mu je ove: "Zove od Braneka Greguričova ženjska. Če kaj triba daj je pomori!" Šok! Suze! Smieh!
Suze nazaj. Niesem nič važnuga trebala. Triebala sem same nekaj pitati. Alji one kaj mi je natiralje suze na oči, radost h srce i ponos do nebe, je bilje te kaj me se ljudi zmisljiju, a još več kaj se zmisljiju mojuga Braneka. A njega več nie pol vieka, med živemi.Ne zmisljiju se oni teri su ga znalji bez veze. Zmisljiju se na njega radi toga kaj nie bil same dober muž i otec. On je bil dobre pajdaš na poslu. Bil je dober sused, rođaki i se oko toga. Jednu riječju bi denes reklji ljudi, bil je dober ČOVEK. One kaj je još važne da je za sobu ostavil trage po koja ja i moje pucke moreme z ponosem hoditi. Nigdar niesme nigde čule o njemu nič grduga. Praf za praf ljudi nekteri niesu ni znalji da je on našu muž ilji otec, alji su o njemu govorilji z tuljike poštivanja i ljubavi da su nam srca bila veljika kaj hiže. Dobre je znane da je ljudem negda, a i denes teške hpetiti. Tak neš dobre napravil da se nej nekomu zameril. Nu gda se podvljieče crta one možda grše teruga je menje, pri ljudi prikrije one dobre. Saki za sebe i svoje grunta da su dobri i da dobre dielaju. Nu njihova dela i ocena drugih ljudi govori praf za praf kaj si i kaef si. One kaj mene i moje pucke diela posebne veselje i ponosne da zdignje-
ne glave več dvojset pet ljiet hodime po trage kaj nem jih je zacajhal muž i otec, naš Branek i tata. Hodenje po te njegve zacrtane pute nigdar se ne čeljenejeme nek idem z glavu h zraku. Saki čovek cajha svoje životne pute. On grunta da jih cajha same za sebe. A te nie točne. Cajha jih za one svoje teri po njegve zacajhane pute hodiju. Če nie bil dober čovek, njegva familjija teške more pobrisati svoju dobroti, predhodnikovu zloču. Trieba prejti pune cajtof dok ljudi pozabiju kaj je njihof dedek ilji otec napravil zlo. Negda su zločesti ljudi, če bi njim nešče nekaj rekel, reklji: "Gda na snebu, nek nas jebu!" Grda je te poveda. I sama ta poveda je zločesta. Ž nju su zločesti ljudi pravdalji svoje grde posle. Nema te vode niti praha tera bi "oprala" grde trage tere su familjije ostavljene. Saki čovek mora znati da se kaj diela če se ne zapiše h knjige, zapiše se h možđene ljudi. Te je još gorše. Da je zapisane h knjiga, malje gdoj bi prečital. A ovak, zapisane h možđene tragi življnja se prenosiju z koljena na koljene i dok ima žive se pripovieda od njih. Tak se za nektera pokoljenja znalje reči: "A pusti ga. On ti je tat kak i njegef pradedek. On bi z oltara i Boga hkral!" Zabadaf je prehnuk pošten, alji na sebe nosi špot svoje pretke. Trieba mu dugi cajt da se toga špota rieši. Iste tak se znalje reči za nekuga. "Naj mu veruvati, on je hnuk toga i toga lažljifca. On ščem je zinul, laž je povedal!" "Kaj ideš k njemu nekaj posuditi. On nej vragu bata dal da se hbije kak i njegef otec, tak je škrti!" Bilje je i ljiepe trage teri su ljudi za sobu ostavilji. Ljiepe kak i trag mojuga muža. Pak se velji: "On je dober čovek kak i njegef otec. Dal ti bi i svoje krvi, če bi triebal!" Njegva je babica bila dobra ženjska kak i ona. Dala ti bi zadnju koru kruha, če bi i ona bila lačna!". "Njegef otec je bil tak dober čovek, kaj ti bi i košulju sebe dal. Unda nie čude da je i on tak dobri!" Kak god da je moderni Sviet, senek ostajeju tragi življenja od prethodnike, teri našem življenju dajeju štembilj. Unda, ne same radi sebe, nek i radi svoje dece, hnučiče i prehnučiče moreme voditi brigu o svoje trage tere ostavljame za sobu. Grde trage teške je zbrisati, kak god da jih cinframe. Oni ostajeju zapisani med ljudmi i nišče jih nemre pocinfrati."
U
Davor Žažar KUMROVEC
UKumrovcu se u subotu održala jubilarna 40. manifestacija 'Zagorska svadba' na kojoj je uz Etno udrugu 'Zipka', Klapu 'BRV', Žensku vokalnu skupinu 'Sotelia' te KUD 'Ulika' iz Fažane, nastupio i Folklorni ansambl Ivan Goran Kovačić iz Zagreba. 'Zagorska svadba' jedna je od najstarijih manifestacija u Krapinsko-zagorskog županiji, a osmišljena je s ciljem prezentacije i očuvanja tradicijskih svadbenih običaja i folklornog izričaja Hrvatskog zagorja.
Glumljene, ali i prave svadbe
Prva svadba organizirana je 1983. godine u sklopu tadašnje manifestacije pod nazivom 'Kumrovečka jesen'.
- Tijekom godina veći broj svadbi je bio glumljen, dok je nešto manji broj svadbi organiziran s pravim mladencima, mladencima koji su željeli imati svoju svadbu po tradicijskim regulama. Glumljene svadbe najčešće su izvodila kulturno - umjetnička društva i udruge. Tu ne mogu ne spomenuti našu Etno udrugu 'Zipka' koja zaista svake godine daje maksimum od sebe da bi posjetiteljima ove naše manifestacije na što ljepši i vrjedniji način prikazali ovaj segment jedne zaista prekrasne manifestacije. Osim kulturno umjet-
Tijekom godina veći broj svadbi je bio glumljen, dok je nešto manji broj svadbi organiziran s pravim mladencima, mladencima koji su željeli imati svoju svadbu po tradicijskim regulama
ničkih društava i udruga, vrlo često se uz svadbu vežu i prezentacije tradicijskih obrta, organiziraju se radionice, posebice radionica koja pred-
stavlja izradu tradicijskog kinča koji se upotrebljavao za ukrašavanje prostora gdje se održavala svadba, ali isto tako i prigodne temat-
ske izložbe o svadbi i svadbenim običajima. Budući da je svadba zaista jedan najveseliji pučki običaj, možemo reći da je to jedna vrlo poželjna kulturno-turistička manifestacija kojoj se zaista vesele sve generacije – ukratko je, pozdravivši goste podsjetila na bogatu povijest manifestacije Anita Paun-Gadža, voditeljica Muzeja Staro selo Kumrovec.
'Tradicija se ne može kupiti'
Zadovoljstvo što je manifestacija doživjela svoje 40. izdanje izrazio je i načelnik Općine Kumrovec Robert Šplajt. – Jako smo ponosni na ovu priču, na ovu etno manifestaciju, trebalo je to održati četrdeset godina, tako da nije to mala stvar.
Uz podršku Muzeja Hrvatskog zagorja, našeg Muzeja 'Staro Selo', Etno udruge 'Zipka', a tu moram spomenuti Zdenku Poljak i njezinu ekipu, bez koje se sve to sva ta desetljeća ne bi moglo ni održati. Imamo stvarno jedan lijep prikaz tradicije zagorske svadbe, kako je to nekada bilo – pozdravio je okupljene kumrovečki načelnik. Manifestaciju je na velikoj pozornici smještenoj u samom središtu Kumrovca otvorio krapinskozagorski župan Željko Kolar. – Muzejima, Općini, udruzi 'Zipka', koja je na neki način nasljednik Kulturno umjetničkog društva Kumrovec, velike čestitke na ovog velikoj četrdesetoj godišnjici.
Četrdeset godina je puno. U današnjem društvu velika većina ljudi misli da novcem možete kupiti sve. Ali ne možete kupiti tradiciju. Vremena se mijenjaju, informacije se brzo šire, stvaraju se neke nove tradicije, ali ovo što mi u Kumrovcu radimo za četrdeset godina će imati osamdeset godina. Naša obaveza jest, i prema našoj djeci, da ono što su nam naši roditelji, bake i djedovi ostavili u baštinu, da prenesemo i na našu djecu i na naše unuke. Zbog toga je izuzetno bitno da čuvamo svoju kulturnu baštinu i tradiciju. Rekla je voditeljica muzeja da je u ovih 40 godina bilo 5 svadbi koje su bile "uživo", koje nisu bile glumljene i bila je tradicija da se njima plati bračno putovanje. Kao župan Krapinsko-zagorske županije i kao predsjednik Turističke zajednice Krapinsko-zagor-
ske županije pozivam sve mlade ljude iz Zagorja koji žele imati svadbu na tradicijski način kao što je ovdje u Kumrovcu, da se jave sljedeće godine, a Krapinsko-zagorska županija će im platiti bračno putovanje – pozvao je župan Kolar. Program je vodila Danijela Lončar, a prisutne su pozdravili i direktorica TZ Kumrovec, Desinić i Zagorska Sela Ramona Mačefat Muranić, predstavnik prijateljske Općine Fažana te Milan Kladnički koje je prisutne ukratko upoznao sa starinskim svadbenim obilčajima. Uslijedio je kulturno-umjetnički dio programa s prikazom svadbene svečanosti po starim regulama u izvedbi Etno udruge Zipke, uz sudjelovanje drugih kumrovečkih udruga i njihovih gostiju. Bogata gastronomska ponuda za brojne goste ni ovoga puta nije izostala.
Cilj projekta je bilo proširenje kapaciteta i unaprjeđenje proizvodnje korištenjem digitalnih i zelenih rješenja u proizvodnom procesu. Vrijednost je investicije prema prijavnom EU projektu 1.459.767,33 EUR od čega se 407.616,38 EUR financira iz nepovratnih sredstava europskih fondova. Osim sredstvima fondova Europske unije projekt se financira i vlastitim sredstvima tvrtke u iznosu od 1.052.150,95 EUR. Projekt se provodio u sklopu Poziva „Jačanje konkurentnosti poduzeća ulaganjima u digitalnu i zelenu tranziciju“. Sufinancirala ga je Europska unija iz instrumenta Pomoć za oporavak za koheziju i europska područja „REACT-EU“. Razdoblje provedbe projekta: 01.07.2021.-01.07.2023. Poduzeće Prostoria d.o.o. osnovano je 2007. godine. Prostoria je srednje velika tvrtka, a glavna djelatnost joj je proizvodnja dizajnerskog namještaja. Od samih početaka, Prostoria je odabrala biti globalni brand na području proizvodnje dizajnerskog namještaja te je u tom smislu razvijala svoj asortiman kako bi se profilirala na svjetskom tržištu. Prateći taj razvoj, kontinuirano je povećavala i proširivala svoje proizvodne kapacitete. Sve proizvode poduzeća povezuju karakteristike prepoznatljivog suvremenog dizajna, inovativnosti u pristupu dizajnu, visokokvalitetne sirovine i materijali, preciznost izrade, veliki spektar raspoloživih modifikacija i kontinuirano dopunjavanje asortimana unutar linije. Velike prednosti Prostorie u odnosu na mnoge proizvodne pogone su autonomnost proizvodnog procesa, suvremeni pogon i inovativna proizvodna tehnologija, provjereno najkvalitetniji materijali, brza realizacija projekata te mogućnost individualizacije proizvoda. Paralelno s tehnološkim napretkom, Prostoria je kontinuirano ulagala u izgradnju kvalitetnog imidža i prepoznatljivost brenda, što joj je donjelo jaku poziciju na domaćem i inotržištu. Uz to neprestano se radilo na širenju vlastite prodajne mreže, vodeći računa o kvalitetnoj post prodajnoj usluzi. Proizvodnja se odvija u vlastitoj tvornici sa sjedištem u Svetom Križu Začretju, gdje se nalazi i uprava društva. Proizvodni pogoni obuhvaćaju obradu drveta od sirovine do konačnog proizvoda, obradu metala, plastifikaciju, lakiranje, opjenu, ljevanje pjene, krojenje i šivanje, te na kra-
ju tapeciranje. Od samog početka tvrtka ima odjel istraživanja i razvoja, koji uspješno pretvara ideje dizajnera u kvalitetne i inovativne proizvode. Održivost te istraživanje i razvoj sastavni su dio poslovne kulture Prostorije. S jednakom agilnošću korisničko iskustvo stavljaju u središte svake aktivnosti kojom se bave. Iako poduzeće raste globalno, i izvozno je orijentirana, u najvećoj mogućoj mjeri koristi lokalne resurse. Prostoria iza sebe ima jako puno uspješnih projekata - od stambenih objekata do ugostiteljskih prostora i hotela. Proizvodi Prostorije našli su svoje mjesto u interijerima i projektima opremanja diljem svijeta što možete vidjeti na stranicama tvrtke prostoria h ps://www.prostoria.eu/hr/.
Proizvodi poduzeća nagrađivani su nagradama Interior Innovation, German Design, Red Dot Design, IF Design, BIG SEE Product Design Award. Projektom Going Green & Digital Prostoria je postigla unaprjeđenje poslovnih procesa s naglaskom na automatizaciju i digitalizaciju poslovanja. Projektom se ulagalo
u nabavu strojeva, usavršavanje djelatnika te uspostavu lakirnice. Uspostava nove lakirnice Prostoriji je dala novu razinu tehnološke spremnosti potrebne za praćenje zahtjeva koje diktira tržište. Rekonstrukcijom djela proizvodne hale te uspostavom automatizirane, tehnološki napredne te linijske lakirnice, proces lakiranja se znatno ubrzao, a sukladno tome i sami proizvodni proces. Isto tako, nabavom strojeva novije tehnologije ubrzao se proizvodni proces, poboljšala energetska učinkovitost postrojenja, a time su se i troškovi snizili. Ulaganjem u projekt, Prostoria je dodatno povećala svoju konkurentnost, te je povećala prodaju i izvoz i time učvrstila svoju tržišnu poziciju. Takvim pristupom, neprestanog ulaganja u proizvodni proces i rast, Prostoria utire put drugim proizvođačima namještaja koji su se pojavili posljednjih godina na hrvatskoj sceni.
Iako su se nekada, uglavnom iz praktičnih razloga, svadbe održavale uglavnom zimi, mladenci danas za svoje
važnije im je, kažu, da se taj dan proslavi onako kako su zamislili, uz ljude koje vole.
Mnogi ga zovu najsretnijim danom u životu. Možda nije najsretniji od svih, ali svakako spada u rang tih najsretnijih dana, gdje mu još jedino konkurira dan kada slavite rođenje vašeg djeteta. Za mnoge je djevojke on čaroban, mnogim mladićima na ponos. No, dan vjenčanja svakako je za mnoge parove dan kada se službeno obvezuju jedno drugome, kada isprepliću svoje spone u jedan zajednički put i kada pred svima i sa svima slave svoju ljubav.
Unutar tradicije
i vlastitih mogućnosti
Svadbene svečanosti u punom su jeku. Počevši od svibnja, vikendi su rezervirani za svadbe i vjenčanja, i tako sve do listopada. Iako su se nekada, uglavnom iz praktičnih razloga, svadbe održavale uglavnom zimi, mladenci danas za svoje svadbeno slavlje biraju uglavnom proljetne, ljetne i rano jesenske dane. Tradicija se pomalo izokrenula. Roditeljske domove u daljnjoj prošlosti, a onda društvene domove u bližoj zamijenili su restorani i hoteli, ekskluzivni svadbeni šatori. Do crkve se više ne ide u povorci pješice, no svadbene povorke automobilima u Zagorju znaju biti itekako interesantne. Osim mladenaca, barjaktar i svati i dalje ostaju važan dionik svadbenih ceremonija, koje su danas svakojake. Dok se neki mladenci drže tradicije, pa cijeli svadbeni dan ceremonijama kreće od doma mladenca, odakle se kreće po mladenku, potom odlazak u crkvu i na kraju u svadbenu salu, drugi se odlučuju za malo manje tradicije, pa je 'sastanak' ispred crkve. Maknemo li na stranu celebrity vjenčanja koja ulaze u sferu milijunskih 'investicija' i često izgledaju i više od onih 'filmskih', naši mladenci još uvijek se nekako drže tradicije i vlastitih mogućnosti i okvira. Naj-
Organiziranje svadbe
Istražili smo stoga koliko u prosjeku mladenci danas izdvajaju za svadbene svečanosti, što im je najvažnije pri odabiru važnih stavki njihove svadbene svečanosti, ali i detalja, kakve su trenutno cijene i koliko im stresa zadaje planiranje svadbe. Mateja i Luka, s kojima smo razgovarali, vjenčat će se za nešto manje od dva tjedna. Pripreme su, kažu, u samom finišu; potrebno je još odraditi djevojačku i momačku, a onda dolazi veliki dan. – Planiranje svadbe počeli smo još lani u lipnju, tako da smo imali dosta vremena za sve. Prvo smo 'zakaparili' bend, potom salu, fotografa i rasvjetu i onda dalje sve redom – ispričali su nam Mateja i Luka, koji su se, kažu, odlučili na tradicionalnu svadbu s prijemom kod mladenca i mladenke. – Tu ćemo izdvojiti oko 2.000 eura samo za šatore doma.
Što se tiče restorana, cijena je 53 eura 'po stolcu', naspram lani, cijene su rasle oko 100 kuna po meniju. Muzika će nas koštati 1.800 eura, fotograf 1.300 eura, rasvjeta nešto više od 650 eura, reveri 120 eura, zahvalnice 70, cvijeće oko 1.000 eura, kolači i torta oko 600 eura… - pričaju naši mladenci. Naravno, bitne stavke tu su i vjenčanica i odijelo. – Moja zaručnica posudbu vjenčanice platit će nešto više od 650 eura, a moje će odijelo doći negdje oko 250 eura – kaže Luka, dodavši kako cijelu svadbu zapravo nije bilo teško organizirati. –Odlučili smo se na svadbu srednje veličine, s oko 140 uzvanika. Gledali smo da sve to skupa bude čim realnije, pa smo išli na neku 'sredinu' koji su možemo priuštiti. Ne na nešto najskuplje, ali nikako ne ni na najjeftinije. Stresno nam je bilo jedino u razdoblju prije rođenja naše bebe, gdje sam se ja onda nešto više angažirao oko pripremi svadbe i tih dogovora. Vjerujemo da ćemo 'pokriti' svadbu, iako nismo imali neki određeni budžet kojim smo raspolagali. No, sad kad je sve pri kraju, izuzetno se veselimo tom danu! – kaže budući mladenac Luka.
Svadbene sale
Svadbena sala svakako je financijski najveća i najvažnije stavka u budžetu jedne svadbe. U našem Zagorju nekoliko je hotela koji nude sale za svadbene svečanosti, ali i restorana i seoskih turizma. Osim klasičnih svadbenih sala, popularna su i vjenčanja na otvorenom, u prekrasnom prirodnom okruženju, a potom večera u šatoru, prilagođenom i uređenom u bajkovitom, svadbenom ruhu. Takve opcije nudi nekoliko lokacija po Zagorju, s bogatim paketima i vrhunskim svadbenim menijima. Što se tiče klasičnih svadbenih sala, jedna od najpopularnijih je svakako ona u Hotelu Matija Gubec u Stubičkim Toplicama. Otkako je ponovo otvoren i renoviran, sve više mladenaca odabire njihovu salu za svoju svadbenu svečanost. – Ove sezone, u odnosu na dvije, tri godine unazad, bukiranost svadbama je jako
dobra. Termini se dogovaraju godinu dana, pa i više, unaprijed, premda se može dogovoriti i termin u kraćem roku, ukoliko imamo slobodan baš termin koji odgovara mladencima – kažu iz Hotela Matija Gubec, koji u preuređenoj svadbenoj Sali može primiti do 400 gostiju. Iako mladenci uglavnom odmah prihvate ponudu i prijedloge koje im daju, ima i onih koji imaju neke dodatne želje i zahtjeve. – Mi to naravno prihvaćamo i maksimalno im izlazimo u susret. Primjerice, da raspored stolova bude po njihovoj želji, da koriste terasu ispred restorana za prijem i doček gostiju, da imaju neke dodatne dekoracije i slično te da im ne ograničavamo vrijeme boravka. Ono što im je uglavnom najvažnije kod dogovora jest da bude dovoljno hrane, da ona bude topla i kvalitetna, da piće bude hladno, prostor klimatiziran i da budu sami u određenom prostoru – kaže Dragutin Brezak, voditelj prodaje Hotela Matija Gubec, koji mladencima nudi četiri menija, uz mogućnost kombinacije istih, odnosno mogućnost da si mladenci slože svoj meni.
Trenutna cijena menija s pićem je od 50 eura na više, a ona zavisi o sastavu menija (ima li hladno i toplo predjelo ili samo jedni, vrsti mesa, količini, namirnicama). – Cijene naših menija porasle su oko 30 posto, obzirom na inflaciju, rast cijena mesa, živežnih namirnica, energije, plaća te svih ostalih troškova – zaključili su iz Hotela Matija Gubec, koji nam je jedini, od kontaktiranih restorana i hotela, pružio informacije o svojoj svadbenoj ponudi.
Uz dobru glazbu do jutra
Kakva bi to zabava i svadbena svečanost bila bez dobre glazbe. Za to su tu naši zagorski bendovi, koji se brinu da se mladenci i svi njihovi gosti na taj poseban dan dobro 'isplešu' i 'napjevaju'. Prema informacijama koje smo dobili od nekoliko mlade-
naca koji planiraju ili su već 'odradili' svadbu, cijene svirki bendova na svadbama u Zagorju kreću se oko
1.8000 eura. Oni najbolji bukirani su i više od godinu dana unaprijed. – Ove godine bukirani smo do kraja desetog mjeseca svaki vikend petak i subota sa svadbama, a imamo i nešto svadbi u 11. i 12. mjesecu – kažu iz benda Kumovi, dodavši kako svadbe zauzimaju oko 70 posto njihovih svirki. Sviraju uglavnom po cijeloj Hrvatskoj, a, zanimljivo, najmanje u Zagorju. – Uglavnom to bude preko preporuka, društvenih mreža, osobnih poznanstava. Autorski smo bend s dva albuma, dosta sviramo po klubovima, pa nas tako ljudi i vide i angažiraju – kažu 'Kumovi'. Za prvi ples mladenci vrlo često biraju Olivera, Dalmatino, Doris. – Moramo se pohvaliti da je i naša pjesma 'Život si moj' tražena često za prvi ples – dodaju. Rasle su cijene gotovo svemu, pa tako su i bendovi dizali svoje cijene. Sama cijena ovisi, naravno, u puno faktora, poput mjesta nastupa, dužini trajanja, putnim troškovima i slično, a ona se dogovara direktno s mladencima. Cijenu svirki su za desetak posto naspram lani dizali i u bendu Footloose, kojima svadbe čine oko 90 posto svirki. – Sviramo jako često van Zagorja, diljem cijele Hrvatske, a mladenci do nas dolaze uglavnom preko preporuka, i zbog toga smo sretni, no sve više nam se javljaju i mladenci koji su vidjeli i čuli naše audio – video zapise na društvenim mrežama. Sudjelujemo i svake godine na Danima otvorenih vrata imanja Kraljev Vrh i Sajmu vjenčanja u Areni, gdje budućim mladencima prezentiramo naš rad –kažu iz 'Footloosea'.
'The dress'
San gotovo svake djevojčice, još od malih nogu, jest vjenčanica, ona savršena haljina koju će nositi na dan svog vjenčanja. I dok se cijene muš-
kih svadbenih odijela kreću od minimalno 200 eura na više, u Modnom studiju Nina u Zaboku doznali smo kakve su cijene šivanja i najma vjenčanica. Ovaj modni studio s radom je počeo prije 25 godina, a zadnjih 15 specijaliziran je upravo za dizajn i izradu te najam vjenčanica. – Svake godine dizajniram mini kolekciju od 10 – 12 novih modela vjenčanica, koje predstavljam na specijaliziranim sajmovima. Uz to, sve veći broj djevojaka traži vjenčanicu dizajniraniu baš za nju, izrađenu po mjeri. Taj proces kreiranja novog modela, pronalaska materijala, stapanja svih detalja, najdraži je dio mog posla – otkrila nam je dizajnerica Jasmina Gorički Očić. Dodaje i kako se zadnjih nekoliko godina u njezin studio javlja sve više mladenki iz inozemstva koje traže upravo personalizirane vjenčanice, za kupnju. – Takva usluga i individualni pristup u inozemstvu se plaća višestruko skuplje, stoga mladenkama nije problem dogovarati vjenčanicu i godinu dana unaprijed i dolaziti na probu u Hrvatsku 2 – 3 puta godišnje, primjerice iz Engleske, Irske, Njemačke. Nekad su to domaće cure, koje žive u inozemstvu i došle su do nas kroz preporuku, a nekad i strankinje koje su nas našle putem društvenih mreža – kaže ova dizajnerica, dodavši kako je jedno vrijeme veliki trend mladenaka bio kupovanje vjenčanice preko ebaya. – Sve dok se nisu opekle. Na slikama bi bile neke lijepe dizajnerske haljine, a doma bi im stiglo dva sloja tila s detaljima polijepljenima vrućim ljepilom. Znale su doći mladenke k nama s takvim haljinama i pitati da li možemo išta od toga napraviti. Nažalost, rijetko kad. Naše su haljine dizajnerske, napravljene od najkvalitetnijih materijala, sa šivanim detaljima i pomno biranim detaljima. Svakoj mladenki posvetimo puno vremena, jer znamo da je većini djevojaka vjenčanica najbitniji dio samog vjenčanja
svadbe, što im je najvažnije pri odabiru restorana, benda, fotografa i kakva je ponuda svega toga u Zagorju
svoje svadbeno slavlje biraju uglavnom proljetne, ljetne i rano jesenske dane, stoga su sada svadbe u punom jeku
Cijene svadbenog menija 'po stolcu' u Zagorju se kreću od 50 eura na više
– kaže naša sugovornica. Cijene najma vjenčanica u njenom se studiju kreću od 400 do 850 eura, ovisno o modelu haljine. Dodaje i kako cijene najma haljina za sada još nije dizala, no sama izrada itekako je poskupjela. – U nabavi, jeftiniji materijali poskupjeli su 100 posto, a oni skuplji za oko 25 posto. Možemo reći da nas materijal pri izradi košta oko 40 posto više u zadnjih godinu dana, stoga i sama haljina košta više – kaže Gorički Očko. A što se modnih trendova tiče, dodaje kako uz tradicionalni princess A kroj vjenčanice, primjećuje i porast zahtjeva za vjenčanicama čistih, elegantnih linija, rađenih od luksuznih materijala. – Mladenkama bih preporučila da se ne vode slijepo trendovima, već mišlju da vjenčana haljina mora odražavati njezin karakter. Zbog toga se i mladenke uglavnom ne vode cijenom, već osjećajem da je to ta 'the dress' –zaključila je naša sugovornica.
Važni trenuci na fotkama
Još jedan bitan element svakako je i dekoracija sale, kao i cvijeće. Mladenci s kojima smo razgovarali rekli su kako će na cvijeće potrošiti oko tisuću eura. Cvjećari ističu kako je cvijeće u nabavi otišlo i do 30 posto 'gore' i cijene u nabavi stalno variraju, zbog dostupnosti i transporta cvijeća, zbog čega je teško cijenu svadbenih aranžmana i buketa uopće dogovarati puno unaprijed. Zbog poskupljenja materijala, cijene su porasle i kolačima i svadbenim tortama, stoga se cijena svadbenih torti za 100 osoba, ovisno o sastavu, kreće od 300 do 450 eura. Cijena kilograma kolača je oko 15 eura. Važan element svakako je i fotograf koji će sve te lijepe trenutke svadbenoga dana ovjekovječiti. Cijene tih usluga različite su od studija do studija, no samo fotografiranje svadbi po Zagorju kreće
se od 500 do 2.000 eura, ovisno o paketu i fotografu, neka okvirna cijena je oko 900 eura. Cijene paketa fotografiranja i snimanja svadbe je oko 1.500 do 1.900 eura, ovisno o tome koliko ljudi 'izađe na teren'. Oko 1.600 eura neka je okvirna cijena paketa koji uključuje wedding book, dva do četiri mala wedding booka, snimanje iz zraka te 12 – 14 sati provedenih 'na terenu', rekao nam je jedan fotograf s kojim smo razgovarali. Mladenci obično svoje fotke čekaju oko četiri mjeseca, ovisno o gužvi i količini posla, a danas su od 'običnih' albuma s fotografijama popularniji upravo wedding bookovi.
Prstenje – simbol ljubavi i vječnosti
Zadnji, ali ne i najmanje važan, već možda i najvažniji element, koji veže mladence, jest vjenčano prstenje. Ono je simbol vječne ljubavi i privrženosti, što simbolizira upravo svojim savršenim krugom. Prva civilizacija koja je koristila vjenčano prstenje u trenutku sklapanja braka su Egipćani, upravo zato što u egipatskim hijeroglifima krug simbolizira vječnost. U kršćanstvu, svećenik blagoslivlja prstenje mladenaca koje će štititi brak muškarca i žene. Vjenčani prsten nosi se na prstenjaku, a najčešće je od zlata, jer simbolizira nešto plemenito i dragocjeno, i od trenutka vjenčanja, mladencima je suputnik u njihovom zajedničkom životu. Iz Zlatarne Vrančić u Zaboku kažu kako je vjenčano prstenje važan dio njihove ponude. Mladenci svoje prstenje mogu odabrati iz njihove ponude, ali isto tako dati izraditi prema svojim željama. Zlatarna Vrančić posluje od 1990. godine, kada ju je osnovao Boris Vrančić, a poslovanjem je nastavio njegov sin Hrvoj Vrančić. Ove godine školu za zlatara upisuje i Hrvojev sin Pavo, koji će biti treća generacija zlatara u ovoj obitelji, koja se trudi čuvati tradiciju ovog zanata. Stoga, nema sumnje na oni nude svojim klijentima kvalitetan ručno rađeni nakit prema njihovim željama i zamislila, pa tako i mladencima. – Posljednjih nekoliko
Svakoj mladenki njena je vjenčanica jedan od najvažnijih elemenata svadbe, a cijene najma u Zagorju kreću se od 400 do 850 eura
godina u trendu je jednostavan, 'čist', dizajn kojim dominira tek nekoliko linija, što jamči dugotrajnost prstenja. Iako se vjenčani prsteni mogu odabrati i u cjenovno prihvatljivijem materijalu, kao što je srebro, mladenci ipak najčešće biraju zlato – kažu Mirta i Hrvoj Vrančić. Cijene se, kažu, kreću od 300 eura, pa na više, ovisno o težini utrošenog materijala, debljini i širini prstena te o zahtjevnosti izrade. Nije tajna da je cijena zlatu itekako rasla posljednjih nekoliko godina, stoga se u Zlatarni vrančić trude biti konkurentni i korektni. – Želja nam je da si svatko tko želi trajnu uspomenu, bilo to vjenčano prstenje ili bilo koji drugi nakit, to može ostvariti uz što prihvatljivije cijene. U prosjeku, mladenci za vjenčano prstenje izdvajaju 400 do 500 eura, a uz to im poklanjamo graviranje po izboru, najčešće su to imena i datum vjenčanja, no znalo je biti i stihova i simbola koji povezuju mladence. Ono što naš rad 'posoli' sa srećom i ponosom je činjenica da su dvoje ljudi koji se vole izabrali baš nas da cijeloga života nose nakit Zlatarne Vrančić – zaključili su naši sugovornici. Uz činjenicu da su cijene apsolutno svega što uključuje svadbenu svečanost, od svadbenih menija i glazbe kako najvećih stavki, pa do raznih ukrasa, balona, frizure, šminke, odjeće, itekako 'skočile', mladenci uglavnom kažu kako se svaka svadba 'pokrije'. Naravno, ukoliko je osmišljena racionalno i ne previše ekstravagantno. Uz pokoji dar više od uzvanika, mladencima ostane i džeparac za svadbeno putovanje.
Dodijeljene pjesničke nagrade "Antun Mihanović" i nagrade za likovno stvaralaštvo
Na natječaj za domoljubnu poeziju javilo se 12 osnovnih i dvije srednje škole, dok je na natječaju za likovne radove sudjelovalo sedam osnovnih i tri srednje škole. Na oba natječaja bilo je prijavljeno ukupno 179 radova
KLANJEC - Zamjenica župana Jasna Petek prisustvovala je svečanosti dodjele Pjesničke nagrade Antun Mihanović i nagrade za likovno stvaralaštvo, koja je održana u ponedjeljak, 12. lipnja, u Spomen parku znamenitih Klanjčana, kao središnji događaj ovogodišnjih Dana Antuna Mihanovića u Klanjcu. Organizator pjesničke nagrade Antun Mihanović je Gradska knjižnica i čitaonica Antun Mihanović Klanjec. Natječaj domoljubne poezije koji je tradicionalno namijenjen učenicima osnovnih i srednjih škola s područja Krapinsko-zagorske županije, ove je godine proširen i na škole iz susjedne Zagrebačke županije i Grada Zagreba. Uz pjesnički natječaj, proveden je i natječaj za dodjelu likovne nagrade učenicima osnovnih i srednjih škola u slobodnoj tematici na temu domoljublja, zavičajnosti, povijesno značajnih osoba i sl.
Kreativni proces
Zamjenica župana Jasna Petek pozdravila je sve okupljene na dodjeli nagrada, čestitala organizatoru na dugogodišnjoj tradiciji okupljanja učenika u pisanju domoljubne poezije te zahvalila svim učenicima i mentorima koji su se prija-
Promoviran je
Zbornik radova s ovogodišnjeg natječaja, a mogla se razgledati i izložba likovnih
radova pristiglih na natječaj koja je za tu prigodu postavljena u Spomen-parku
Pokrovitelji nagrade su Krapinskozagorska županija i Grad Klanjec
vili na ovogodišnji natječaj. - Krapinsko-zagorska županija u svom radu dugi niz godina njeguje i podržava rad s darovitom i talentiranom djecom. Ove je godine natječaj proširen što samo dokazuje kako ovo događanje raste i ima sve veći broj sudionika. Osim učenicima, posebna pohvala ide i svim
učiteljicama i učiteljima, koji podržavaju učenike i vode ih kroz kreativni proces jer samo tako nastaju ovi kvalitetni likovni i literarni radovi - istaknula je zamjenica župana Jasna Petek. Okupljene je pozdravio i gradonačelnik Zlatko Brlek, a prisutna je bila pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu, šport i tehničku kulturu
Mirjana Smičić
Natječaji su trajali od 4. travnja do 15. svibnja. Na natječaj za domoljubnu poeziju javilo se 12 osnovnih i dvije srednje škole, dok je na natječaju za likovne radove sudjelovalo sedam osnovnih i tri srednje škole. Na oba natječaja bilo je prijavljeno ukupno 179 radova. Po-
krovitelji nagrade su Krapinsko-zagorska županija i Grad Klanjec. Uz glazbeni program Osnovne škole Antuna Mihanovića i Glazbene škole Pregrada, nagrađeni učenici čitali su svoje pjesme, promoviran je Zbornik radova s ovogodišnjeg natječaja, a mogla se razgledati i izložba likovnih radova pristiglih na natječaj koja je za tu prigodu postavljena u Spomen-parku. (zl)
KRAPINA – U sklopu Ljeta u Krapini održana je proteklog vikenda tradicionalna manifestacija "Noć krapinskog pračovjeka". Posjetitelji su imati priliku sudjelovati u brojnim edukativnim radionicama, izložbama, predstavama i koncertima. Grad Krapina stavlja poseban naglasak na program koji je osmišljen kako bi svatko pronašao nešto po svom ukusu. - Noć krapinskog pračovjeka je postala prepoznatljiva manifestacija koja okuplja brojne posjetitelje, a to je najbolji dokaz da smo na pravom putu. Naša predanost osiguravanju raznolikih sadržaja i zanimljivih aktivnosti za sve generacije rezultirala je iznimno visokom posjećenošću iz godine u godinu - rekao je gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović. U Gradskoj knjižnici Krapina održan je Dan dječjeg odjela s brojnim zanimljivim radionicama, u Galeriji Grada Krapine otvorena je izložba skulptura Sanje Fališevac, a u predivnom ambijentu dvorišta Galerije održan je koncert klasične glazbe s vrhunskim mađarskim umjetnicima - Tárogató Hungarikum Koncert. Na Hušnjakovu održan je koncert Gentlemen's Club te Nene Belana & Fiumensa. U
subotu posjetitelji su mogli sudjelovati u edukativnoj radionici "Istražimo kameno doba", besplatno razgledati stalni postav muzeja "Europski dani arheologije". Na Hušnjakovu su izvedene amaterske dječje predstave: "Bijesna Vesna" i "Mimoza" u izvedbi Boss Teatra, a u Gradskom kazalištu Zorin dom prikazana je predstava "Pračovjek". Posljednjeg dana održavanja manifestacije, u nedjelju, program je započeo nastupom dječje plesne skupine Unifit u 17 sati, a tijekom dana organizirane su kre-
ativne radionice Udruge distrofičara Krapina i Društva naša djeca Krapina, kao i likovna radionica na temu pračovjeka, a mali posjetitelji su na promo štandu Tinker Labsa iz prve ruke saznali što ih sve očekuje na besplatnim steam radionicama koje se održavaju u srpnju i kolovozu u Krapini. Posjetitelji su uživali i u natjecanju u pripremi roštilja te nastupu "The Sway Banda". U Festivalskoj dvorani Krapina Plesnu produkcija izvele su Krapinske mažoretkinje. (sp, mk)
'Noć krapinskog pračovjeka'Roštilj na 'prapovijesni način' Koncert klasične glazbe s vrhunskim mađarskim umjetnicima Otvorenje izložbe skulptura Sanje Fališevac Kulturno - umjetnički program Brojni posjetitelji uživali su na Hušnjakovom Pripremanje roštilja
UMAG - U Turističkom naselju
Katoro kraj Umaga od 14. do 18. lipnja održani su 22. Sindikalno - sportski susreti radnika zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske. Sudjelovalo je gotovo 1200 sudionika iz šezdesetak ustanova zdravstva iz cijele Hrvatske, koji su se natjecali u 14 pojedinačnih i ekipnih sportskih disciplina. Iz Krapinsko-zagorske županije sudjelovali su natjecatelji iz Specijalne bolnice za rehabilitaciju Krapinske Toplice i Zavoda za hitnu medicinu KZŽ. U ukupnom poretku zagorska Hitna osvojila je drugo mjesto. Prvo je pripalo Županijskoj bolnici Čakovec. Od po-
jedinačnih sportova Jurica Putrić Posavec iz Hitne osvojio je prvo mjesto u tenisu i četvrto u šahu. Muška ekipa bila je treća u rukometu i četvrta u malom nogometu, a posebnu pozornost pobudila su sportska natjecanja žena iz zagorske Hitne. Bile su prve u rukometu i potezanju konopa, druge u košarci i malom nogometu. Od ekipnih sportova predstavnici SB Krapinske Toplice bili su drugi u potezanju konopa, a žene su osvojile drugo mjesto u košarci. Zlatko Zalukar bio je najbolji kuglač, a Ivan Žnidarić i Željko Jakoplić osvojili su drugo mjesto u belotu. (Željko Slunjski)
HUM NA SUTLI - Nakon pedeset godina od završetka osnovne škole, u Područnoj školu Druškovec u Humu na Sutli, okupila se vesela generacija učenika kako bi proslavili ovaj lijepi jubilej. Na ovoj posebnoj obljetnici okupilo se petnaestak učenika, kao i njihov razrednik Branko Flegar te učitelj biologije i kemije Stjepan Krklec. - Osmi razred završili smo 1973. U razredu nas je bilo 30, troje vi-
še nije među nama. Neki su tu domaći pa se često viđamo, ali ima i onih koji su odselili u Zagreb ili Sloveniju, pa se nismo vidjeli godinama – ispričao nam je organizator ove obljetnice Josip Humski. Dodao je i kako si slično okupljanje imali za 35. obljetnicu, a prisjetio se i činjenice kako je Područnu školu tada pohađao velik broj učenika, od 1. do 8. razreda, dok je sada svega 17 učenika u cijeloj školi,
do 4. razreda, viši razredi pohađaju se u matičnoj Osnovnoj školi Viktora Kovačića. Ovom su prigodom održali i sat razrednika. Svojih se učenika i dogodovština prisjetio i razrednik Branko Flegar, koji je sa sobom ponio i imenik. – Bila mi je to prva generacija, stoga sam danas jako emotivan. Prepoznao sam ih sve, možda se nisam odmah sjetio svih imena, ali prepoznao sam ih. Drugačija
su onda bila vremena, bilo je 40 učenika u razredu! – rekao je razrednik. Školski imenik posebno mu je probudio sjećanja. – Jao meni, ima tu svašta! – našalio se, a onda dodao: - Čak se sjećam i onih koji su napustili školu, nije ih svih 40 završilo osnovnu školu. Završilo ih je 30. Nažalost, ražalostilo me što troje njih više nije među nama, preminuli su. Žao mi je i da se nije okupilo više učenika. No, sve-
jedno, vrlo sam sretan i emotivan, čast mi je i zadovoljstvo što smo se sreli nakon 50 godina! – rekao je razrednik Flegar. Nakon sata razrednika, gdje su se okupljeni prisjetili dogodovština iz škole, razmijenili neke stare fotografije, ali i predstavili svoj životni put nakon završetka škole, uslijedila je fešta uz dobru gozbu i glazbu – 50 godina ipak treba proslaviti onak' kak' spada! (rj, jk)
MARIJA BISTRICA – U nedjelju
je Mariji Bistrici, u sklopu Vikenda zabave i sporta i u sklopu velike manifestacija ''Ljeto u Mariji Bistrici'' održana Biciklistička učilica, edukativni program o sigurnom sudjelovanju u prometu, za djecu od 9 do 14 godina, s tim da su u dijelovima edukacije mogla sudjelovati i mlađa djeca. Održana je na igralištu NK Mladost Marija Bistrica, gdje je bio postavljen poligon za edukaciju i demonstraciju kako se biciklisti trebaju ponašati u prometu. Nakon edukacije, organizirana je
kraća biciklijada. Održana je i prigodna tombola, a prva nagrada je bio bicikl, koji je osovjila Annabelle Habazin. Biciklističku učilicu najavile se djevojčice iz skupine ''Šarene loptice'', a vodili su ju policijski službenici Davor Klenkar iz PP Zlatar Bistrica, te Danijel Gredičak i Krešo Vlahović iz PP Donja Stubica. U organizaciji uz TZ Općine Marija Bistrica pripomogli su i mali edukatori, kao i vatrogasci VZO Marija Bistrica. Sudjelovalo je sedamdesetak djece, a sva su dobila priznanja za sudjelovanje. (Elvis Lacković)
OROSLAVJE - Svjetski dan glazbe obilježit će se ove godine po prvi puta u Oroslavju, u srijedu, 21. lipnja na Oro trgu. Uz članove KUD-a Sloboda nastupit će Ženski zbor te Puhački orkestar koji su pripremili raznovrstan repertoar pjesama. Dirigent ženskog zbora KUD-a Sloboda je Adam Mokos - Pazman, a moći će se čuti pjesme poput "Golubovi", "Šala bila, šala bu", "Lollipop", "Projdi Vilo" i "Tamo Gdje Je Sve Po Mom", dok će Puhački orkestar na čelu s dirigentom Markom Bobičancem izvesti popularne skladbe kao što su "Ruže Su Crvene", "Suza Za Zagorske Brege", "The Music Of The Night", "What A Wonderful World" te "The Blues Brothers". Bit će tu i gosti iznenađenja, a pozivaju se
svi zainteresirani da na poseban način proslave Svjetski dan glazbe i najduži dan u godini. Naime, ideja o slavlju ovoga dana započela je 1976. godine u Francuskoj, a službeno se obilježava pod nazivom Fête de la Musique (Festival glazbe) od 21. lipnja 1982. kao glazbena proslava prvog dana ljetnoga suncostaja. Od tada do danas glazbeni su se susreti i besplatni nastupi amaterskih i profesionalnih glazbenika povodom Svjetskoga dana glazbe i prvoga dana ljeta počeli organizirati u više od 460 gradova u 110 zemalja na svim kontinentima. Dođite u srijedu, 21. lipnja u Oroslavje na Oro trg i budite dio ove harmonične glazbene priče. Početak je u 20 sati, a ulaz besplatan. (zl)
GORNJA STUBICA - Moto klub
Tomos Zagorje jučer je organizirao druge Tomos igre u Gornjoj Stubici, koje su okupile sedamdesetak sudionika, kao i brojne posjetitelje. Ljubitelji Tomosa iz svih krajeva Zagorja, ali i Slavonije, Istre, pa čak i Slovenije, okupi-
li su se u Sportskom centru, odakle su krenuli u kratku vožnju do Spomenika Matiji Gupcu i Gupčeve lipe. Po povratku u Sportski centar, sudionici su se sa svojim Tomos ljubimcima okušali u raznim igrama: slalomu, igri sporosti i spretnosti, alki s dvojicom vo-
zača na motoru, brzinskoj izmjeni svjećica, a birao se i najljepši motor, najstariji i najbolje restauriran. Najspretnijima su podijeljene i nagrade, a potom je druženje nastavljeno uz gulaš, kobasice i lepinje te napuhanac za najmlađe. (jk/foto: Z. Stakor)
MARIJA BISTRICA – Velika manifestacija ''Ljeto u Mariji Bistrici'' prošloga je vikenda donijela Vikend zabave i sporta, i to na nogometnom igralištu NK Mladost. Bogat program odvijao se u subotu i nedjelju. U subotu je održan turnir u uličnoj košarci, na kojem je nastupilo 11 ekipa, a pobjedu je odnijela ekipa MJ Goat iz Zaboka, za koju su igrali Vigo Borovčak, Dino Cobović, Matija Babić i Fran Petek. Također atraktivna je bila i igra Ljudski čovječe ne ljuti se u kojoj su nastupile četiri ekipe. Prvo mjesto osovjila je ekipa 'Mešung' u sastavu Danijel Boronjek, Gabrijela Haramustek, Petra Gorički, Tea Ruk i Karla Ruk. Održan je i još jedan susret mažoretkinja na kojem su nastupile: Stubičke mažoretkinje
Shelly, Mačanske mažoretkinje Alina, Mažoretkinje DND Budinščina, Zlatarbistričke, Začretske i Bedekovčanske mažoretkinje, sve zajed-
Sljedeće subote u sklopu ''Ljeta u Mariji Bistrici'' na rasporedu je koncert Stjepana Jimmyja Stanića. Legendarni 94-godišnji glazbenik nastupit će u prostoru Hudekove bašče na središnjem bistričkom trgu, u organizaciji Udruge STAV. Početak
no oko 200 mažoretkinja. Subotnja večer je završila rock koncertom banda Tvoja mama. I u subotu i u nedjelju moglo se uživati u besplatnom zabavno-animacijskom parku za djecu, a besplatan je bio i facepainting. U nedjelju je održana i Biciklistička učilica, kao i Zdravi sema-
koncerta Jimmya Stanića i The Boysa je u 20 sati, a gošća je i Barbara. Kao uvertira u koncert u Općinskoj knjižnici i čitaonici Marija Bistrica bit će postavljena izložba Jimmyevih kućica 'Druga strana Jimmya''. Otvorenje izložbe je u 18.30 sati.
for "Šarenih loptica", pod vodstvom Ane Kruhak i Vedrana Piljeka. No, to nije sve. Nakon plasmana hrvatske nogometne reprezentacije u finale Lige nacija, na prostoru igrališta u Mariji Bistrici osiguran je bio prijenos utakmice finala na velikom ekranu. (Elvis Lacković)
Proslavljeno Antunovo u Grabrovcu
ZABOK - Misno slavlje, te već tradicionalno, po četrnaesti put, blagoslov bicikala, dječjih kolica, djece i cvijeća održani su u nedjelju u kapelici sv. Antuna u Grabrovcu. Misno
slavlje predslavio je vlč. Vladimir Kubinski koji je okupljenim vjernicima u velikom broju sa svih strana uputio prigodne riječi homilije. Na početku misnoga slavlja župnik
Branko Risek uputio je riječi dobrodošlice okupljenim vjernicima, ali i zahvalu župljanima na aktivnom sudjelovanju oko organizacije proslave, uređenja okoliša i same kape-
lice. Zahvalio je dragom Bogu na lijepom vremenu, Sportskoj Udrugi "Grabrovčani" koji su za sve pripremili osvježavajuća pića i za najmlađe sladoled. Misno slavlje pjevanjem
je uveličao zbor mladih župe sv. Jelene Križarice. Po završetku misnog slavlja uslijedio je blagoslov djece od onih najmanjih pa do onih najvećih, cvijeća, bicikala i dječjih kolica. (zl)
RADOBOJ - U subotu je održana u Radoboju kod Lovačkog doma tradicionalna međunarodna gljivarijada "Radoboj 2023" u organizaciji Gljivarskog društva "Krasnica" Krapina, Krapinsko - zagorske županije, Grada Krapine i Općine Radoboj. Prema programu, u 9 sati započelo je okupljanje svih zainteresiranih te prijave gljivara. Svake godine okupi se veliki broj
gljivara, a ove godine bilo je više od 280 gljivara iz gljivarskih društava diljem Hrvatske i Slovenije. Do 13 sati trajala je berba gljiva koje su bile izložene na izložbi, nakon čega je uslijedila determinacija, edukacija i podjela zahvalnica. Međunarodna gljivarijada zaokružena je ručkom uz gljivarski kotlić i zajedničkim druženjem uz domaću glazbu benda "Mužikaši". (zl)
REPUBLIKA HRVATSKA
Krapinsko - zagorska županija
OPĆINA SVETI KRIŽ ZAČRETJE
KLASA: 990-01/23-01/001
URBROJ: 2140-28-01-23-3
Sveti Križ Začretje, 12.06.2023.
NA PRIJAVU ŠTETE OD PRIRODNE NEPOGODE – KLIZANJE, TEČENJE, ODRONJAVANJE I PREVRTANJE ZEMLJIŠTA
Župan Krapinsko-zagorske
županije donio je dana 12. lipnja 2023. godine Odluku o proglašenju prirodne nepogode –klizanje, tečenje, odronjavanje i prevrtanje zemljišta za područje
Općine Sveti Križ Začretje, KLASA: 920-11/23-01/07,
URBROJ: 2140-02-23-3.
Temeljem navedene Odluke, Općinsko povjerenstvo za procjenu štete od prirodnih nepogoda poziva oštećenike, vlasnike građevina i zemljišta, koji uslijed obilnih kiša imaju aktivirana klizišta velikih razmjera, da prijave štetu od prirodne nepogode u periodu od 13. lipnja do 19. lipnja 2023. godine.
Prijavljuju se štete nastale uslijed obilnih padalina tijekom mjeseca svibnja 2023. godine.
Sukladno članku 25. Zakona
o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda (NN 16/19), oštećenik prijavljuje štetu na imovini na propisanom obrascu, najkasnije u roku od 8 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode.
Prijave se zaprimaju svaki radni dan od 07:00 do 15:00 sati u prostorijama općine, najkasnije do 19. lipnja (ponedjeljak) do 15 sati.
Šteta se prijavljuje na zakonski propisanom obrascu (Obrazac PN), a uz navedeni obrazac oštećenici prilažu:
1. Presliku osobne iskaznice
2. Presliku kartice tekućeg računa
3. Fotodokumentaciju oštećenja.
Pripremio: Mladen Kantoci, dipl. ing. agr.
Pod zatravljivanjem vinograda podrazumijevamo sjetvu djetelinsko travnih mješavina unutar redova vinograda s ciljem održavanja tla. Iako je zatravljivanje vinograda staro gotovo kao sam kultivirani uzgoj vinove loze tek se zadnjih desetljeća intenzivno proučava utjecaj koji zatravljivanje ima na kvalitetu grožđa i općenito kondiciju vinograda. Na temelju dosadašnjih istraživanja može se reći da ovaj način održavanja tla ima i svojih prednosti i mana. Ozelenjavanje prvenstveno nalazi opravdanja na strmim vinogradarskim terenima i na terasama gdje zeleni pokrov sprječava eroziju tla, a pokošena trava služi kao organska hrana i ujedno štiti tlo od gubitka vlage uslijed isparavanja. Također, zatravljivanje je najprimjereniji način obrade tla u integriranoj proizvodnji grožđa. U sušnim godinama može donekle utjecati na smanjeni prinos, međutim sa pravovremenom košnjom možemo konkurenciju za vodu bitno smanjiti. Tamo gdje trajno zatravljivanje nije moguće mnogi vinogradari iskorištavaju prednosti privremenog zatravljivanja u proljeće ili kroz zimu. Nakon zatravljivanja život u tlu se bitno mijenja jer se mikroorganizmi počinju jače razmnožavati i tako stvara-
ju povoljnije uvjete za cijeli podzemni ekosustav. U zatravljenim vinogradima se bitno smanjuje negativan monokulturni učinak. Intenzivan rast podzemnih dijelova trava i djetelina povećava aktivnost spomenutih mikroorganizama kroz smanjenu mineralizaciju i nitrifikaciju. Gubitak hraniva putem ispiranja je bitno smanjen, a i manja je sabijenost tla. Od negativnih strana, osim spomenutog možebitnog smanjenja prinosa u sušnijim godinama valja spomenuti i troškove sjetve i donekle nešto lošiju mikroklimu za dozrijevanje grožđa. Jedna od lošijih strana zatravljenih nasada je i veća pojava voluharica. Djetelinsko travne mješavine koje koristimo za zatravljivanje vinograda ne smiju ometati rast vinove loze, u sušnim godinama ne smiju konkurirati lozi za vodu, moraju ostati niske, moraju imati dobru regeneracijsku sposobnost nakon malčiranja i moraju razviti jaku korjenovu masu. Nakon zatravljivanja potrebna je redovita i jednakomjerna košnja ili malčiranje na visinu od oko 4-6 cm. U jednoj godini potrebno je kositi više puta. U prvoj godini, kada se travna podloga tek razvija potrebno je kositi češće. Za vrijeme suše treba smanjiti razmake košnje tako da biljke ostanu čim kraće. Greš-
ka se radi kada se kosi visoka trava u sušnom periodu. Zatravljivanje obavljamo kulturama trava i djetelina i nekim drugim vrstama, koje ne ometaju rast i razvoj vinove loze. Kultivari moraju biti otporni na gaženje, prohod traktora i ljudi i čestu kosidbu. To znači da se siju vrste koje vriježama i korijenjem oblikuju čvrst busen. Priprema tla za sjetvu treba biti pravilno obavljena, tako da sjeme dospije do 2,5 cm dubine zemlje. Poželjno bi bilo laganim valjkom posijanu površinu povaljati. Zatravljivanje ne dolazi u obzir kod tek posađenog nasada i u načelu se zatravljuje kad je nasad u punom rodu ili barem kad je formirano deblo. Trebalo bi izbjegavati prirodno-spontano zatravljivanje jer na taj način u nasadu dolazi do širenja korovnih vrsta. Zatravljivanje se preporučuje napraviti ili u jesen ili u proljeće. Od biljnih vrsta koje se koriste u zatravljivanju vinograda najčešće su bijela djeteljina, livadna vlasnjača, crvena vlasulja, vlasulja livadna, klupčasta oštrica i smiljkita. Danas se rijetko siju pojedinačno već se koriste gotove kombinacije djetelinsko- travnih smjesa gdje su navedene vrste optimalno zastupljene. Za dobar uspjeh zatravljivanja potrebno je prije sjetve suzbiti korove, osobito višegodišnje.
Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko - zagorske županije
• Sadnice voćaka
• Sadnice ukrasnog drveća i grmova
• Substrati za sadnju
• Ukrasne tegle i lonci
• Organska i mineralna gnojiva
• Stručni savjeti oko sadnje
Javna ustanova Zagorje zeleno i Općina Radoboj organizirale su 13. lipnja 2023. godine manifestaciju Noć noćnih leptira. Manifestacijom se široj javnosti nastoji približiti čarobni svijet noćnih leptira, ali i prikupiti važni podaci o ekologiji i biologiji noćnih leptira. Veliki broj vrsta izrazito je ugrožen, posebice leptiri vlažnih staništa poput močvara ili suhih brdskih travnjaka. Manifestacija je održana kod crkve sv. Jakova, a voditelji su bili Stanislav Gomboc i Mladen Zadravec. Na manifestaciji je ove godine sudjelovalo 60 sudionika. Za privlačenje noćnih leptira postavljeno je 10 svjetlosnih piramida na kojima se sakupilo i do nekoliko tisuća jedinki. Piramide su bile prepune noćnih leptira, ali i drugih vrsta kukaca koje privlači svjetlo. Do sada je na području županije zabilježeno više od 1200 vrsta noćnih leptira tijekom višegodišnjih istraživanja te je tiskana knjiga Noćni leptiri Krapinsko-zagorske županije. Poseban poziv uputili smo mlađim generacijama i iznimno nas veseli vrlo dobar odaziv. Svi su sudionici vrlo aktivno s velikim zanimanjem i oduševljenjem te brojnim pi-
tanjima i komentarima sudjelovali u manifestaciji. Pravilno odgovorivši na pitanja voditelja, sudionici su imali prilike osvojiti knjige Noćni leptiri Krapinsko-zagorske županije, bedževe te majice s motivima noćnih leptira. Noćni leptiri izuzetno su raznolika i mnogobrojna skupina, a u Hrvatskoj možemo susresti preko 3 000 različitih vrsta. Noćni leptiri, za razliku od svojih srodnika, danjih leptira, ne privlače puno pažnje i vrlo često su percipirani kao neprivlačni i nezanimljivi kukci. Međutim, istina je sasvim obratna. Velik broj vrsta odlikuje se žarkim i zanimljivim bojama, različitim oblicima tijela i krila, kao i samom veličinom. U noćne leptire spadaju najmanji i najveći leptiri na području Europe. Hrane se cvjetnim nektarom i imaju nezamjenjivu ulogu u oprašivanju biljaka te služe kao izvor hrane za mnoge skupine životinja (gmazove, vodozemce, ptice i sisavce). Zbog svoje specifične biologije, vrlo brzo reagiraju na promjene u staništu i izvrsni su pokazatelji stupnja očuvanosti nekog područja. Hvala svima koji su pomogli u ostvarenju ove manifestacije.
MARIJA BISTRICA – I ove godine u sklopu sportskog dijela Manifestacije ''Ljeto u Mariji Bistrici'', organiziran je turnir u uličnoj košarci MBasket. Turnir je održan prošle subote na igralištu u Mariji Bistrici. Igralo se 3 protiv 3, a prijavilo se 11 ekipa, koje su razigravale u dvije skupine, a po dvije prvoplasirane ekipe izborile su polufinale. U polufinalu slavile su drugoplasirane ekipe iz skupina. Tako su ''Pesi'' iz Marije Bistrice pobijedili ''Balonaše'' iz Zagreba, a ''MJ Goat'' iz Zaboka ''Kisele krastavce'' sastavljene od igrača iz Marije Bistrice i Zaboka. U utakmici za treće mjesto slavili su ''Balonaši'', dok su u finalu pobjedu odnijeli dečki iz ekipe ''MJ Goat'' u sastavu Vi-
gor Borovčak, Dino Cobović, Matija Babić i Fran Petek. Za ''Pese'', koji su i organizatori ovog turnira, igrali su Antun Palanović, Dominik Čutura, Martin Pejković i Hrvoje Pejković. Za trećeplasirane ''Balonaše'' igrali su Bojan Križanović, Domagoj Brkanović, Antonio Pozaić i Petar Kvesić, koji je ujedno slavio i u tradicionalnim natjecanju u tricama. Spomenimo da su za četvrtoplasiranu ekipu ''Kiseli krastavci'' igrali David Škrlec, Tomislav Habazin, Dan Skušić i Roko Ružić. Turnir su sudili Alma Dina Bašić i Mateo Pavičić. Uz prigodne plakete, prvoplasirane ekipe podijelile su i novčane nagrade sakupljene iz kotizacije. (Elvis Lacković)
Male nogometašice iz Marije Bistrice nastupile na međunarodnom turniru u Crikvenici
HRELJIN/MARIJA BISTRICA
– Limačice NK Mladost Marija Bistrica protekloga su vikenda nastupile na Međunarodnom turniru Crikvenica kup u kategoriji do 11 godina. Smještene su bile u Crikvenici, a utakmice su igrale na terenima u Hreljinu i Crikvenici. U njihovoj su kategoriji bile prijavljene tri ekipe, a Mladost je bila jedina iz Hrvatske, dok su druge dvije ekipe došle iz Slovenije i to ŽNK Podravlje Aluminij i DNŠ Koper obala. S obzirom na mali broj ekipa, organizator je odlučio da se igra sustavom svatko sa svakim i to po dva puta. Mladost je startala porazom 1:3 od Podravlje, nakon čega je pobijedila Koper 1:0. U drugim nastupima Mladost je poražena od Podravlja 0:1, ali je opet dobile Koper 1:0. Bile su to prve međunarodne pobjede limačica Mladosti u kratkoj dvogodišnjoj povijesti treniranja i natjecanja. U obje utakmice slovenskih ekipa slavilo je Podravlje, koje je tako osvojilo prvo mjesto, Mladost MB je bila druga, a Koper treći. Za Mladost MB su igrale Matija Behek, Barbara Perić, Iris Bertić, Petra Lacković, Mia Gorički, Lucija Jakopović, Lucija Klaužer, Jana Kožić, Amali-
ja Žukina, Magdalena Švaljek, Leda Lacković, Lora Fijan i Ana Osrečak. Trener je Tomislav Brlečić, a u logistici trodnevnog boravka u Crikvenici i prijevoza pomogli su i roditelji Andrija Bertić, Krunoslav Behek i Kristina Gorički.
Nastupile četiri zagorske ekipe
Inače, Crikvenica open je veliki međunarodni turnir koji je i ove godine ponudio natjecanje u čak
13 kategorija, 10 muških i 3 ženske. U muškim kategorijama nastupile su još četiri zagorske ekipe iz tri kluba. ŠN Zabok u kategoriji U 10 osvojila je treće mjesto, dok je Zagore KR u istoj kategoriji stigao do četvrtfinala. Matija Gubec je nastupio sa dvije ekipe. U kategoriji U 9 je ispao u razigravanju po skupini, a u kategoriji U 11 dogurao je do četvrtfinala. (Elvis Lacković)
BEDEKOVČINA – Nakon pobjede u 1.nivo-u Kupa OSVŽ-a, odbojkašice Bedexa u 2. nivou su u svojoj dvorani dočekale prvoligašku ekipu Ivanec, člana 1. B HOL. Domaće su odbojkašice lijepo ušle u utakmicu pružajući gošćama vrlo dobar otpor. No, nažalost utakmicu je obilježila ozljeda koljena ključne domaće igračice Marije Srebak. Nakon tog šoka, Bedex se pokušava i psihički i fizički vrati-
ti u utakmicu, ali to nije nimalo lako protiv ekipa kao Ivanec, koji na kraju dolazi do pobjede 3:0 (25:11, 25:14, 25:5). Za Bedex su igrale: Monika Kozjak, Eva Jambrek, Iva Gorički, Lucija Prančić, Sara Balen, Barbara Kovač, Marija Srebak, Lucija Mrkoci i Lana Pripeljaš, trenerica Ivana Čehulić. No, nažalost dojam utakmice i te kako je pokvarila ozljeda Srebak, kojoj želimo što brži oporavak. (Elvis Lacković)
U drugom kolu Međužupanijske lige mlade rukometašice
Zaboka gostovale su u Prelogu gdje su odigrale dvije utakmice. Kao po nekom svom ustaljenom običaju, jednu su pobijedile, a jedno izgubile, ali svakako zaslužuju čestitke za upornost i borbenost. U zanimljivoj utakmici protiv Radnika Zabočanke su slavile rezultatom 22:19. Imale su pet golova viša na poluvremenu (15:10), no rukometašice Radnika u samoj su završnici uspjele vratiti stvari na početak i izjednačiti na 19:19. Ipak u samoj završnici rukometašice Zaboka bile su prisebnije i s tri uzastopna gola došle do vrijedne pobjede (22:19). U pobjedi su ekipu trenera Zorana Despenića prevodile Jana Pihač i Ana Borovčak koje su postignule po osam golova. Domaća ekipa Preloga bila je jednostavno prejaka za Zabočanke, Već su na poluvremenu imale manjak od sedam golova (5:12), da bi domaće na kraju slavile s 18 golova viška (9:27). Najefikasnija u ekipi Zaboka bila je Jana Pihač sa 4 gola, dok je domaće predvodila Lara Begović sa čak 12 postignutih golova.
ZABOK - RADNIK 22:19 (15:10)
ZABOK: Piljek, Vančina, Brezak 1, Jurina, Penezić, Matečić, Lazar, Ostojić 2, Futivić 2, Markulin, Pihač 8, Tuđa, Horvat, Borovčak 8.
TRENER: Zoran Despenić
ZABOK - PRELOG 9:27 (5:12)
ZABOK: Piljek, Vančina, Brezak 1, Jurina, Penezić, Matečić, Lazar, Ostojić 1, Futivić 1, Markulin, Pihač 4, Tuđa, Horvat, Borovčak 2.
TRENER: Zoran Despenić
U Glini je održan međunarodni kickboxing kup koji je okupio 257 natjecatelja i natjecateljica iz 29 klubova iz tri države. Oni su se natjecali u pointfightingu, light contactu i kick lightu za sve dobne skupine. Među 29 klubova bila su i tri zagorska kluba: Zmaj (Bedekovčina), Ninja (Zabok) i BTI (Zabok) koji su po običaju bili vrlo uspješni i kući su zajedno donijeli 19 odličja. Očekivano najbrojniji i najtrofejniji bio je Zmaj koji je kući donio jedanaest odličja, od čega šest zlatnog, četiri srebrnog i jedno brončanog sjaja. U pointfighitnigu Luka Sovec osvojio je zlatnu medalju u konkurenciji djece u kategoriji do 33 kg, dok je Nicol Papeš bila srebrna kod mlađih kadetkinja početnica u kategoriji +47 kg. U light contactu Iva Bingula osvojila je zlato kod starijih kadetkinja u kategoriji +65 kg, a zlatni je bio i Ognjen Ledinščak kod seniora u kategoriji do 74 kg gdje je pobijedio svog klupskog kolega Daniela Cara koji se morao zadovoljiti srebrom. Zmajevi su posebno bili uspješni u kick lightu gdje su osvojili tri zlata te po jedno srebro i broncu. Kod mlađih kadeta zlatnu medalju osvojila je Nicol Papeš u kategoriji +47 kg, a u istoj je kategoriji kod mlađih kadeta do zlata stigao Karlo Baša. Treće zlato osvojila je Iva Bingula kod starijih kadetkinja u kategoriji +65 kg. Daniel Car bio je srebrni u kategoriji do 79 kg kod seniora, gdje je Ognjen Ledinščak osvojio broncu. Klub Ninja (Zabok) osvojio je dvije zlatne, te po jednu srebrnu i brončanu medalju. Dva zlata za Ninju osvojio je Gabrijel Latin. Bio je zlatni u konkurenciji starijih kadeta u kategoriji do 52 kg u point fightingu i u istoj kategoriji i konkurenciji u kick lightu. Martin Pušek osvojio je srebro u pointfightingu u kategoriji +69 kg kod starijih kadeta i broncu u kick lightu u istoj konkurenciji i kategoriji. BTI (Zabok) iz Gline se je vratio s četiri srebrne medalje koje su sve osvojene u disciplini pointfighting. Srebra za BTI osvojili su Riko Ljubić kod mlađih kadeta u kategoriji do 37 kg, Hana Zajec kod starijih kadetkinja u kategoriji +65 kg, Marko Golub kod juniora u kategoriji do 69 kg i Ivan Ravlić, također kod juniora, u kategoriji do 79 kg.
U Crikvenici održan savate turnir 5. Crikvenica Savate Open
CRIKVENICA - Proteklog vikenda održan je savate turnir „5. Crikvenica savate Open „na kojem su nastupila i tri kluba iz naše županije koji su postigli zaista dobre rezultate. Tako je Kobra iz Marije Bistrice nastupila sa 9 svojih boraca koji su osvojili tri zlatne, dvije srebrne i tri brončane medalje. Zlato su osvojili: Tin Osrećak kadet do 55 kg, Filip Čukman senior do 75 kg i Marta Juras starija kadetkinja do 40 kg. Srebra su osvojili: Dominik Milošić junior do 70 kg srebrnu medalju i Matija Kruhak senior do 80 kg srebrnu medalju dok su broncu u svoje vitrine pospremili Luka Kruhak mlađi kadet do 40 kg brončanu medalju, Sebastian Ratkajec kadet do 30 kg brončanu medalju i Tomislav Markuš stariji kadet do 50 kg brončanu medalju. Zabočka Đidara osvojila je jedno zlato (Tamara Gašpert seniorka, -56kg), dva srebra (Vilim Posavec stariji kadet +75kg i Krsto Smolić +85kg ) te dvije bronce - Viktor Ortović stariji kadet -75kg i Goran Peroš senior -85kg. Posebno su dobri rezultati savate kluba Krapina. Naime oni su u svoje vitrine arhivirali pet zlata - Luka Klasić revijalni meč, Petra Marija Poslončec kadetkinja (-35kg), Marin Mlakar stariji kadet (-65kg), Karla Poslončec starija kadetkinja (-50kg) i Branko Lovrić junior (-65kg); šest srebra - Leon Rodić revijalni meč, Sara Drežnjak revijalni meč, Fran Jarnjak stariji kadet (-65kg), Nino Bertović stariji kadet (-60kg), Sara Drežnjak starija kadetkinja (-60kg) i Matej Kosmat junior (-65kg) te osam brončanih medalja - Luka Mikša stariji kadeti (+75kg), Marko Kantolić stariji kadet (+75kg), Jakob Potočki junior (-60kg), Filip Leško junior (-75kg), Martin Čavužić junior (+85kg), Luka Jarnjak senior (-75kg), Filip Borovečki senior (+75kg) i Martin Grđan senior (-80kg). Točka na i odličnog nastupa boraca iz Krapine je osvojeno drugo mjesto u ekipnoj konkurenciji. (Milorad Videković)
stolnoteniski turnir TOP-12 u kategoriji juniora Hrvoje Martinec osvojio
Na Zagrebačkom Velesajmu održan je TOP-12 turnir u kategoriji juniora. S obzirom da je Mislav Posavec većinu sezone bio ozlijeđen i pao je na rang listi, jedini predstavnik STK Zabok na turniru 12 najboljih juniora bio je Hrvoje Martinec. Prvog dana Hrvoje je započeo porazom od Luke Lozušića (GSTK Zagreb) 1-3. U drugom kolu svladao je Simona Vinceka (STK Visia) 3-1 te tako došao do svoje prve, no nažalost i jedine pobjede tog dana. U nedjelju je krenuo s dva poraza, od Franka Majcena (GSTK Zagreb) 2-3 i Rine Vidana (STK TIS Zagreb) 1-3, ali se je u iduća dva meča uspio koncentrirati i svladati Anonia Brakusa 3-0 i Tina Islamovića 3-2 (oba GSTK Zagreb). Time je turnir završio sa skorom 3-8 i zauzeo 10. mjesto. Bio je to i njegov posljednji turnir za u kategoriji juniora koji je svoju karijeru u mlađim generacijama tako završio na sedmom mjestu hrvatske juniorske rang liste.
U Glini je održan Međunarodni kickboxing kup "Glina open 2023."
RIJEKA - U uzvratnom susretu za popunu Druge Supersport nogometne lige krapinski Zagorec gostovao je u Rijeci na Kantridi, kod kuće odigrao 0:0, gdje Krk igra svoje službene utakmice i nakon 90 minuta pretrpio poraz od 0:1 te se preselio u niži rang, III. NL Centar, dok je Krk otišao u viši rang. Predigra susreta bila je prekrasna. Pogled na tribine slavne Kantride budio je ponos kod svih kojima je Zagorec u srcu jer veliki dio tribina bio je obojan u plavo, a glasovi navijača iz Krapine u potpunosti su nadjačali domaće navijače. No, susret je pokazao, kao i obično, na terenu igraju nogometaši, a ne navijači jer da se pitalo navijača gostujući bi navijači „otišli sa prepunom mrežom“. O samoj utakmici ne može se previše pričati jer nije bilo previše igre. Domaći su jednu svoju priliku, 50. minuta, preko Turkalja iskoristili, dok Zagorec kao i u Krapini svoje prilike nije. Svakako, nakon ovakve utakmice odnosno utakmica postavlja se pitanje što je razlog da krapinski klub ne uspijeva proći te „nesretne“ kvalifikacije te ako se malo vratimo u prošlost znamo da je tamo negdje 1995./1996. ulazak u Prvu hrvatsku nogometnu ligu spriječio sudac Novak iz Varaždina (stariji navijači se toga sjećaju, op.a.); prošle sezone protiv Mladosti iz Ždralova sudac je bio dobar, ali su igrači Zagorca igrali bojažljivo i susret je negativno završio za njih. Ove godine nakon očajne jeseni i odličnog proljeća raspletom raznoraznih okolnosti ipak se moralo u kvalifikacije.
9.
Protivnik nakon ždrijeba onaj kojeg su svi željeli – prvak III. HNL zapad – Krk. I sada nakon 180 minuta igre znamo – nije bilo dobro! Tko je sada kriv? Suci – ne bih rekao jer oba suca, Jakov Titlić u prvom i Zdenko Lovrić u drugom susretu, bili su odlični bez ikakvih grešaka koje bi utjecale na rezultat. Treneri – oni su obično u nogometu prvi krivci za loš rezultat ekipe. No, ovoga puta ne bih se u potpunosti složio sa takovom tvrdnjom. Naime, Perica Vidak preuzeo je momčad u proljeće sa novih 14 igrača te napravio odličan posao jer ekipa je imala čak niz od osam utakmica bez poraza. No, spletom „raznih igrica izvan terena“ moralo se u kvalifikacije i trener vuče potez koji je sve iznenadio – daje neopozivu ostavku zbog optužbi da su igrači namještali rezultate želeći ih zaštititi. Na klupu sjeda Ivan Zubić i u dvadesetak dana igra tri vrlo važne utakmice – u jednoj osvaja Kup – ali u ostale dvije unatoč porazu i remiju ne donosi radost klubu. No, taj odlični mladi trener došao je i u dvadesetak dana morao pohvatati sve konce što je izuzetno teško jer se svima na novim poslovima daje barem sto dana. Ne, po meni treneri nisu apsolutni krivci. Svatko od njih ima svoj dio odgovornosti, ali apsolutni krivci ne mogu biti i nisu! Tko je onda kriv? Uprava kluba? Ne. Oni su svoj dio posla odrađivali kako treba, najvjerojatnije uz sitne pogreške ali nisu oni igrali na terenu. Igrači Tu moram malo zastati. Najprije zbog toga jer ne želim tražiti krivca jer za rezultat su
DONJA ŠEMNICA - U organizaciji DVD Donja Šemnica i Graditeljstva Merkaš te suorganizaciji HVIDR-e Krapina i Grada Krapina na igralištu PŠ Donja Šemnica 23. i 24. lipnja od 19,00 sati održat će se 9. Memorijalni malonogometni turnir
2 Viteza Domovine Ivan Krepelnik i Stjepan Haramina. Ovo je zaista odličan turnir koji iz godine u godine pokazuje kvalitetu organizacije i privlači izuzetno kvalitetne malonogometne ekipe a o tome govori i činjenica da je stavljen u službeni program Grada Krapine – Ljeto u Krapini. Prijave za turnir vrše se do četvrtka, 22.lipnja do 20 sati, na mobitel broj 091 / 496 0257 ili u inbox facebooka Andrej Šalković – izvlačenje parova biti će u 20,00 sati dan prije turnira u prostorijama DVD Donja Šemnica. Kotizacija iznosi 80,00 eura, a igra se u sustavu 4 + 1 s akumuliranim prekršajima dok će susrete suditi licencirani suci HNS-a. Podloga je asfalt a igra se loptom 4 sa utegom. Nagrade su izuzetno vrijedne te će tako prvoplasirana momčad dobiti 800,00
eura, pehar u trajno vlasništvo i prijelazni pehar. Drugoplasirana ekipa dobiti će novčanu nagradu u iznosu od 400,00 eura i pehar dok će trećeplasirana dobiti 200,00 eura i pehar te će četvrto plasirana ekipa dobiti pehar. Osigurane su i pojedinačne nagrade te će pehare dobiti najbolji strijelac, golman i igrač. Organizator se pobrinuo da osim, vjerujemo, kvalitetnog malog nogometa gledateljima osigura i dobru zabavu uz Fiškale (petak, 23. lipnja) i Staccato Band (subota, 24. lipnja) te bogatu ponudu jela i pića, a osiguran je i sadržaj za najmlađe. (Milorad Videković)
svi zajedno krivi. No, nekako mi pada misao da kada se pobjeđuje onda su igrači „bogovi“, a kada se gubi onda su krivci u prvom redu treneri te onda Uprava kluba. No, pogledajmo realno stanje stvari. U prvih sedamdeset minuta utakmice na Kantridi Zagorca nije bilo – uvijek za nijansu sporiji, uvijek za nijansu manje agresivni, pasovi igrača bili su loši. Prilike su se rijetko stvarale. Pokrenulo se nešto posljednjih 20 minuta susreta kada su stvorene tri prilike (da li je razlog ulazak nedovoljno oporavljenog Smrekara dajem Vam priliku da sami zaključite znajući da se igra Zagorca „razvodnila“ nakon njegovog izlaska u 51. minuti prvog susreta) ali se mreža domaćeg golmana nije zatresla. Pa tko je onda kriv da Zagorec opet nije prošao kvalifikacijepokušat ću Vam ponuditi odgovor ,a na vama je da sami zaključite! U
posljednja tri susreta, isključujem
Kup koji je Zagorec osvojio, igrači Zagorca trebali su postići samo jedan (slovima: jedan) gol, a postigli su da budem precizan – niti jedan! Da Vam pomognem – u posljednjem susretu prvenstva bio je dovoljan bod (poraz od Grobničana na domaćem terenu 1:2 uz napomenu da je pogodak za Zagorec postigao Ravlija, igrač Grobničana, pogodivši vlastitu mrežu, op.a.). U dva kvalifikacijska susreta igrači Zagorca niti jednom nisu pogodili protivničku mrežu, a s obzirom na rezultat u Krapini (0:0) dovoljno je bilo da se odigra minimalno 1:1 zbog pravila gola u gostima ili pobjedi i obzirom da je to i išlo na ruke Zagorcu nije ništa učinjeno. Nitko ne može kazati da Zagorec nije imao priliku sve okončati u svoju korist! I sada zaključak – da li ekipa koja u tri utakmice ima priliku da samo
jednom pogodi mrežu suparnika te time donese odličan rezultat i ostanak u istom rangu to ne učini - da li je opravdano da ona ostane u istom rangu, a suparnik koji to učini bez obzira na priče da je Krk nekvalitetniji od Zagorca izađe kao pobjednik. Mislim da je objektivno i realno napisati – Krk je sasvim zasluženo postao član Druge SuperSport nogometne lige! I za kraj –veoma je teško bilo gledati igrače Zagorca koji su nakon posljednjeg sučevog zvižduka razočarano posjedali na travu ili na klupu za pričuve, a neki od njih su se i dobro isplakali. Istovremeno njihovi navijači pokazuju koliko ih vole unatoč rezultatu – jer se spuštaju sa vrhova tribina prema rubu te ih pljeskom nagrađuju sa vjerom da će biti bolje u sljedećoj sezoni. (Milorad Videković)
KRK - ZAGOREC 1-0 (0-0)
Stadion Kantrida u Rijeci. Gledatelja: 600. Sudac: Zdenko Lovrić (Đakovo). Pomoćnici: Dino Knez (Osijek), Igor Babić (OSijek). Četvrti sudac: Domagoj Kečinović (Osijek). Delegat: Lara Bućin (Pićan).
Strijelac: 1:0 Turkalj 50'.
KRK: Vargić - Rudan, Turkalj, Bokulić, D. Jurešić (75. Berisha)- Klenovšek (61. Dvorinčić)) , Lucić, Zec (75. Husić) , Jelić (89. Šarić), Smojvir (66. Traub) , M. Jurešić. Trener: Igor Tkalčević ZAGOREC: Bruči - Landripet, CruceCorcy, Čondrić, Orlović - Barišić (81. Jug) , Dunić, Sanogo (68. Smrekar) - Christian(81. Stiperski), Radić (59. Adžić) , Kanceljak. Trener. Ivan Zubić.
Veterani Zagorca pobjedom nad Rudarom DZ zaključili prvenstvo
KRAPINA - Veterani Zagorca su u posljednjem kolu prvenstva 1. ŽNL za veterane na svom su terenu gostili Rudar (DZ) i odličnom igrom nanijeli visok poraz, 8:0, svom suparniku. Ovom pobjedom veterani Zagorca postali su „punoljetni“ jer ovo im je osamnaesta uzastopna titula prvaka Županije što se može nazvati rekordom na nivou Europe ako ne i šire u tom vidu natjecanja. Uvjerljivo su osvojili naslov prvaka jer u 23 prvenstvena kola upisali su 20 pobjeda, 3 remija i ništa poraza uz impozantnu gol razliku. Postigli su 134 gola odnosno 5,82 po utakmici, a primili su samo 21 što daje impozantnu brojku i pohvalu obrani jer primali su 0,90 golova po utakmici odnosno u prosjeku njihove utakmice
bi obično završile pobjedom od 6:1! U njihovim redovima se nalazi i najbolji strijelac lige Mario Malarić koji je postigao impozantnih, i kako je naglasio Božidar Smrekar, teško će netko nadmašiti ovaj doseg od 47 golova. Prije samog početka susreta upriličena je mala svečanost jer se Mario Kovačec (zagorski Alen Bokšić, kako su ga nazivali suigrači, op.a.) oprostio od aktivnog igranja nogometa i proslavio svoj pedeseti rođendan a tom prilikom dečki su mu poklonili loptu i uokvireni dres sa brojem 11 kojeg je Mario nosio za cijelo vrijeme igranja u veteranima te je jedan od trojice (još Momir Horvatek i Ivan Zubić, op.a.) koji su svoje vitrine pospremili svih 18 naslova prvaka. (Milorad Videković)
ZAGOREC – RUDAR (DZ) 8:0
ŠRC Podgora. Igralište sa umjetnom travom. Gledatelja: 50. Sudac: Nikola Kožar (Donja Stubica) Strijelci: Štrok 5'; 2:0 M. Malarić 12'; 3:0 Vukoja 14'; 4:0 Štrok 29'; 5:0 Ž. Kovačec 34'; 6:0 M. Malarić 61'; 7:0 Pastorčić; 8:0 Štrok 77'.
ZAGOREC: Poljak, Ž. Kovačec, Antolić, Ferček, Vukoja, Varjačić, M. Malarić, Štrok, Kos, Osredečki. Još su igrali: Zubić, Krkalo, Horvatek, Gregurović, D. Malarić, Pastorčić i M. Kovačec. RUDAR (DZ): Komar, Jurinić, Mužek, M. Videk, Ma. Gregurić, Spevec, T. Videk, Hranić, Jurinec, Ml. Gregurić, Bedeniković
U Svetom Martinu na Muri održan Prvi kamp NS Zagreba za djevojčice
Na sljedećem kampu dvostruko veći broj djevojčica
SVETI MARTIN NA MURI - U
Svetom Martinu na Muri u razdoblju od 16. do 18. lipnja 2023. godine održan je prvi, slobodno možemo naglasiti – povijesni, kamp za djevojčice u organizaciji NS Zagreb. U kampu je sudjelovalo 40 djevojčica iz slijedećih klubova ŽNK Pregrada, Naftaš – Ivanić, NK Sesvetski Kraljeve, ŽNK Savica i ŽNK Dinamo Zagreb. Sve one radile su pod paskom stručnog stožera kojeg su činile: Marija Margareta Damjanović, instruktorica NS Zagreb, trenerice Tanja Bucifal, Helena Hercigonja –Moulton i Ivana Car dok je trener vratarki bio Predrag Tek a u stručnom stožeru nalazila se i dr. Ankica Prugovečki. Lijepo je vidjeti da je u tom probra-
Gradonačelnik Krapine Zoran
Gregurović primio članove STK Zagorec
nom društvu bilo, uz trenericu Bucifal, i djevojčica iz Pregrade (Lana Tkalec, Manuela Javorić, Marijana Špoljar, Paola Tkalec, Stela Brežnjak, Katarina Škrinjar, Tea Deanović i Bela Vorih) što je naznaka da se u tom klubu naše županije dobro radi.
Cilj kampa bio je da kroz nekoliko dana mlade nogometašice imaju priliku trenirati, stjecati nova znanja i iskustva te, svakako, steći i nova prijateljstva što je izuzetno bitno u toj dobi. Nakon tri dana punog rada i opuštanja uz druženje djevoj-
čice su pokazale kako su svjetla budućnost hrvatskog ženskog nogometa te s obzirom na viđeno organizatori kampa su uvjereni kako će na slijedećem kampu okupiti barem dvostruko veći broj djevojčica. (Milorad Videković)
KRAPINA - Gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović upriličio je prijem za članove i trenere Stolnoteniskog kluba Zagorec Krapina povodom ostvarenih izvrsnih rezultata, mlađe kategorije, te je ulaskom u Gradsku vijećnicu vidjevši na stolu pehare osvojene od strane kluba rekao: “Opa, ja sam zaista impresioniran“. Na stolu je bilo poredano preko 50 pehara osvojenih u pojedinačnoj konkurenciji te dvadesetak u ekipnoj. Zaista impresivno! U svojoj 28 godina dugoj povijesti ovo je zasigurno najbolja godina u sportskom smislu a klub je ove godine sudjelovao na 28 te osvojio 59 trofeja od čega 23 zlatna. „Sa svih turnira vratili smo se sa osvojenim peharima, a sve zahvaljujući vrijednoj djeci i trenerima te svakako i roditeljima koji vrijedno dovoze djecu na treninge i velika su nam podrška. Iznimka je Varaždin gdje smo, zbog objektivnih razloga, nastupili sa jednim igračem koji je nastupao u višoj kategoriji. U klubu trenutno trenira 14ero djece te imamo i 21 odraslog člana uz dva licencirana trenera. Zahvalio bih se Gradu Krapini i gradonačelniku na potpori koju nam pružaju jer zasigurno bez njihove pomoći ne bi bilo ovakvih rezultata“ -rekao je Branko Krkalo, predsjednik kluba i trener. „Čestitam malim stolnotenisačima na njihovim uspjesima te obećavam kako će u rebalansu gradskog proračuna biti osigurana i sredstva za tri nova stola za stolni tenis. Grad je tu da im pruži logističku i financijsku potporu, nadam se da smo ovih godina pomogli u njihovom radu, a ciljevi su i dalje pred nama - dovršenje uređenja ŠRC Podgora u kojoj bi trebala niknuti nova multifunkcionalna sportska dvorana kojim im želimo omogućiti dodatne sadržaje i prostore za trening“ – rekao je Zoran Gregurović, gradonačelnik Krapine. Ukratko - Stolnoteniski klub Zagorec Krapina ima ekipne prvake Hrvatske, njihova igračica, Sara Rivetti, je prvakinja Hrvatske u paru, osvajačica Mastersa, itd., a kako je u neobaveznom razgovoru naglašeno planiraju nastaviti istim tempom i dalje do kraja ove godine, a onda sve ponoviti ako ne i bolje i u sljedećoj godini. (Milorad Videković)
Vilim Posilović
11 godina:
„Izabrao sam stolni tenis zbog toga što je izuzetno brzi sport koji zahtjeva puno kretanja i brze reakcije. Volim što puno putujemo i natječemo se na brojnim turnirima gdje se skoro svaki put natječem sa drugim protivnikom sa bitno drugačijim stilom i taktikom tako da i na tim turnirima puno naučim.“
Stella Presečki
9 godina:
“Počela sam trenirati sa šest godina i to sasvim slučajno i nakon nekoliko treninga mi se „pingač“ jako svidio te sam ostala u klubu. Volim ovaj sport jer je jako brz i mora se brzo razmišljati i nikada ne znaš kako će se druga loptica vratiti. Volim taj sport!“
Sara Rivetti
10 godina:
„Volim stolni tenis, a najdraži mi je trofej, kad me već to pitate, onaj koji sam osvojila u Puli jer mi je to jedan od najdražih turnira te priznanje koje sam dobila kao najperspektivnija sportašica. Ovo je prekrasan sport jer morate bit brzi – i u pokretima i u razmišljanju te ću iskoristiti priliku da pozovem sve dječake i djevojčice da dođu na naš trening i neka probaju te će vidjeti u čemu je ljepota ovog sporta i svakako će netko od njih ostati u dvorani i postati član kluba. Jako sam zadovoljna rezultatima ove godine i svakako da bi željela da ih u slijedećoj godini ponovim odnosno da budu još bolji iako ta nova godina će biti izuzetno zahtjevna i za mene novost jer ulazim u stariju kategoriju. No, ako nastavim ovako raditi i uložim još više u sebe mislim da ću biti na razini ove godine.“
'Impresioniran sam rezultatima'
Pobjedom momčadi GubaševoMartinišće-Prosenik u parku Milana Prpića u Zaboku završeno je 4. izdanje zabočkog "Kupa kvartova - uredi svoj kvart". Sasvim zasluženo. Pomalo simbolično, ova je momčad u prvoj utakmici turnira pobijedila branitelja naslova - Kaptol i krenula u svoj pobjednički pohod koji do kraja nitko nije mogao zaustaviti. Utakmice po skupinama bile su izuzetno zanimljive, a završnica dramatična. Sve četiri utakmice četvrtfinala završene su izvođenjem penala, nakon što je u regularnom dijelu rezultat bio izjednačen. Jedino su u utakmici Gubaševo-Martinišće-Prosenik postignuti pogoci s obje strane, dok su u ostala tri četvrtfinala u regularnom dijelu mreže mirovale. Tako su se u polufinale plasirali Gubaševo-Martinišće-Prosenik, Centar, Hum Lug i Grabrovec. Dramatično je bilo i prvo polufinale između momčadi Gubaševo-Martinišće-Prosenik i Centra. U regularnom dijelu bilo je 2:2, a onda su presudili penali gdje je više prisebnosti imao kasniji pobjednik. U drugo polufinalu Hum Lug je nešto lakše došao do pobjede protiv Grabrovca od 2:0 Centar je bio uvjerljiv u utakmici za treće mjesto i slavio je s 3:0. Grabrovčane je u vodstvo doveo Filip Sedlar, a posao je s dva pogotka završio nadareni Niko Tišljarić. Uvod u finale bio je spektakularan. Igrači su ulazili u teren pod "špalirom baklji", a sve je to pljeskom popratilo petstotinjak gledatelja. Obje momčadi ušle su otvorenog garda, a pogodak odluke iz penala nakon trećeg kornera postigao je odlični Karlo Hrastinski koji je tako zasluženo postao i nositelj nagrade "Heroj kvarta". - Moja momčad je bila odlična, svi smo dali sve od sebe. Nije nam bilo lako, bilo je puno dobrih momčadi, a mi smo igrali samo s jednom zamjenom. U finalu je bilo teško, ali uspjeli smo zabiti pogodak i donijeti trofej u naš kvart. Dojmovi su odlični, organizacija turnira bila je na najvišem mogućem nivou. Još ne znam na koje ćemo igralište potrošiti vrijednu nagradu, idemo sada prvo proslaviti, a onda ćemo odlučiti - izjavio nam je Karlo Hrastinski. Zoran Mihovilić prošle je go-
dine branio boje Kaptola s kojim je osvojio dva Kupa kvartova, no prošle se godine preselio u Prosenik, pa je tako nastupio za pobjedničku momčad. S tri naslova on je i najtrofejniji igrač turnira i već polako njegova legenda, no i dalje pruža odlične partije, pa je ove godine proglašen za najboljeg igrača.
- Zahvaljujem se svima na ovom prekrasnom turniru, posebno Zabočkim lavovima na sjajnoj organizaciji. Bili smo kratki u rosteru, ali pokazali smo karakter. Čestitke svim momčadima koje su nastupile. Žao mi je što Šimun Tuđa nije završio finale i ozlijedio se. Ponosan sam što sam najtrofejniji igrač Kupa kvartova s tri naslova - izjavio nam je Zoran Mihovilić.
Sa 6 golova najbolji je strijelac bio Leon Jadek iz momčadi Zabočka. Najbolja momčad dobila je pehar, prijelazni pehar, medalje i novčanu nagradu od 4.000 eura koju mora utrošiti na uređenje dječ-
jeg ili sportskog igrališta u svom kvartu. Druga i treća momčad dobile su po pehar i medalje. Nagrade je uručivao gradonačelnik Grada Zaboka Ivan Hanžek. Zabočki lavovi još su jednom podignuli ljestvicu i bio je ovo najbolje organiziran, ali i najbolje praćen "Kup kvartova". Sve, baš sve je bilo na izuzetno visokom nivou. Odlično suđenje, live stream, rezultati su se mogli pratiti na poznatoj aplikaciji Sofascore, bogata ponuda jela i pića. Publiku je zabavljao legendarni DJ Whiskey, a organizirana je i bogata tombola u kojoj je glavna nagrada bila Playstation 5. Još jednom su Zabočki lavovi nadmašili sami sebe, a vjerujte to nije lako. Standardi koji si je postavila ova odlično organizirana i vrijedna sportska udruga uvijek su visoki, no oni ih uvijek uspiju podići na višu razinu, pa ne sumnjamo da će peto jubilarno izdanje ponovno biti spektakularno.
REZULTATI Četvrtfinale:
GUBAŠEVO - MARTINIŠĆE -
PROSENIK - PAVLOVEC 3:2 P (1:1) (Koprivnjak/Papišta)
Zabočka - Centar 1:2 p (0:0)
Hum Lug - Špičkovina 2:1 p (0:0)
Grabrovec - Grdenci 2:1 p (0:0)
Polufinale:
GUBAŠEVO - MARTINIŠĆE -
PROSENIK- CENTAR 5:4 P (Hrastinski, ag/Tišljarić, Junković)
Hum Lug - Grabrovec 2:0 (Š. Tuđa, B. Tuđa)
Za 3. mjesto
GRABROVEC - CENTAR 0:3
SUCI: Gamilec, Mijač, Harastija; STRIJELCI: 0:1 Sedlar, 0:2 Tišljarić, 0:3 Tišljarić
GRABROVEC: J. Bašić, A. Črnjević, Fiket, M. Črnjević, Vrbanek, V. Bašić, Kovač, Hrastinski.
CENTAR: Grmek, Krizmanić, Tršinski, Tumpa, Sedlar, Bezjak, Šoštar, Mihaljinec, Junković, Veseljak, Tišljarić, Dlesk, Vincelj.
U Radoboju odigran 4. Malonogometni turnir 3V3 Zagorje Open
FINALE
GUBAŠEVO - MARTINIŠĆE -
PROSENIK - HUM LUG 1:0
SUCI: Gamilec, Mijač, Harastija; STRIJELAC: 1:0 M. Hrastinski
GUBAŠEVO-MARTINIŠĆE-
PROSENIK: Mihovilić, Krznar, M. Hrastinski, K. Hrastinski, Koprivnjak.
HUM LUG: Š. Tuđa, T. Tuđa, B. Tuđa, Gavranić, Tarade, Krajačić, Gašparić, Ivanek, Bakek, Lukić.
Konačni poredak:
1. Gubaševo-Martinišće-Prosenik
2. Hum Lug
3. Centar
4. Grabrovec
Najbolji pojedinci: Heroj kvarta:
Karlo Hrastinski (Gubaševo-Martinišće-Prosenik)
Najbolji igrač:
Zoran Mihovilić (Gubaševo-Martinišće-Prosenik)
Najbolji strijelac: Leon Jadek (Zabočka) 6 golova
RADOBOJ - U organizaciji Športske udruge Radoboj održan je, 16. i 17. lipnja, četvrti malonogometni turnir 3V3 Zagorje Open. Kako je ovaj vid malog nogometa (tri protiv tri) u posljednje vrijeme iznimno popularan te je tako i na igralištu kod osnovne škole u Radoboju bilo prijavljeno puno ekipa koje su svoje utakmice u skupinama i težnjom da uđu u eliminacijski krug morale započeti već u ranim dopodnevnim satima. Nakon zaista zanimljivih susreta u polufinale su se plasirale slijedeće ekipe: Caffe bar Saloon, MD Studio, Kiko usluge i Villa Luce. U prvom polufinalu nakon regularnog djela susreta, 0:0, o pobjedniku između CB Saloon i MD Studio odlučivali su penali gdje su uspješniji bili dečki iz MD Studija plasiravši se u finale. U drugom polufinalu ekipa Kiko usluge pobijedila je Villu Luce 5:2. U borbi za treće mjesto ekipe su se dogovorile da o pobjedniku odluče penali u kojima su od CB Saloona bili uspješniji, 0:2, igrači Villa Luce osvojivši treće mjesto. U finalnom susretu dileme nije bilo te je ekipa Kiko usluge predvođena reprezentativcem i igračem Dinama u futsalu pobijedila MD Studio rezultatom
4:0. Tri prvoplasirane ekipe dobile su pehar i prigodne nagrade dok je četvrto plasirana ekipa dobila prigodnu nagradu. Osim ekipnih nagrada dodijeljene su i pojedinačne nagrade. Tako je Mateo Mužar (Kiko usluge) proglašen najboljim igračem turnira dok je njegov suigrač Filip Novak bio najbolji strijelac turnira. Organizatori, Športska udruga Radoboj, opet su položili ispit sa odličnim jer je turnir bio više negoli dobro organiziran. (Milorad Videković)
ZLATAR BISTRICA – U godini koja će ostati upisana zlatnim slovima u povijest NK Ivančica Zlatar Bistrica, nakon osvojenog naslova u 1. zagorskoj ligi i plasmana u 4. NL središte skupina A, Ivančica i ove godine organizira tradicionalna događanja na početku ljeta. Tako je već u četvrtak 22. lipnja na rasporedu 9. memorijalni turnir Marijan Jurec Šika, za limače i zagiće. Početak je već u 9 sati, a prijave i dodatne informacije moguće je dobiti na 098 721 193, 099 631 2679 i 098 212 475. Također, i dalje traju prijave za 3. Dječji nogometni kamp koji zlatarbistrička Ivančica organizira u suradnji s Dinamovom školom nogometa, a održat će se od 29. lipnja do 2. srpnja na nogometnim terenima u Zlatar Bistrici. Sudjelovati mogu djevojčice i dječaci u dobi od 5 do 14 godina, nogometno predznanje nije potrebno. Očekuju ih četiri dana vrhunskog nogometa s Dinamovim trenerima u teorijskom i praktičnom obliku, uz individualni pristup i poseban rad s golmanima te osigurane nagrade za sve prijavljene. Cijena kampa je 40 eura po polazniku. Prijave se primaju do popunjenja kvote i šalju se mailom na kampivancica@gmail.com, (Elvis Lacković)
Centar, prodajemo gradilište od 567 m² Bez tereta, 1/1.
fotografija na www.tp-nekretnine.hr
fotografija na www.tp-nekretnine.hr
centru, odmah kod crkve dajemo u zakup poslovni prostor (55 m²) u prizemlju. U iskazanu cijenu nisu uračunate
Centar, prodajemo stan od 152,15 m² s 134,21 m² potkrovlja i šest parkirališnih mjesta. Nova stolariju, glazure, spuštene plafoni, instalacije (struje, vode i plina). Bez tereta, uporabna, 1/1.
Na prodaju je poljoprivredno zemljište od 4.580 m². Nalazi se uz asfaltiranu cestu udaljena je od Kapele Svetog Antuna Padovanskog cca 150 m.
13.740 €
Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr
Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr
Na prodaju nudimo kuću od cca 70 m² na 7.278. m². Struja, voda (hidrofor iz bunara + gradski vodovod). Vlasništvo je bez tereta, 1/1, uporabna dozvola.
26.000 € Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr
237 SVETI KRIŽ ZAČRETJE, D. Pačetina 191 098 251 701
Na prodaju nudimo katnicu od cca 200m² (‘79 g.) na okućnici od 999 m² na kojoj je i gosp. zgrada od cca 100 m² s 2 garaže. 1/1, bez tereta, uporabna, svi priključci, bunar … Centr. grijanje je na plin i na drva.
69.000 € Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr
188 VELIKO TRGOVIŠĆE, Družilovec 127 098 251 701
Prodajemo kuću (cca 80 m² ) s hrastovom gospodarskom zgradom (cca 40 m²) na ograđenoj okućnici od 396² sa ograđenim vrtom od 500 m². 1/1, bez tereta, za objekte je izdana uporabna dozvola.
85.000 € Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr
građevinsko zemljište površine 3.093 m². Nalazi se u uz kuću na adresi Ulica Ljudevita Gaja 3. Od centra i svih važnih institucija udaljeno je cca 500 m.
Prodajemo kuću površine cca 100 m2 na okućnici od 654 m2. Struja, voda, centralno na plin, 1/1, bez tereta, uporabna, nova stolarija ograde.
293 SVETI KRIŽ ZAČRETJE, Krizmanića 13 098 251 701
Prodajemo kuću od cca 200 m² (+ cca 300 m2 gosp. zgrada). Novi krov, uporabna, čisto vlasništvo, bez tereta, svi priključci, centralno grijanje na plin ...
130.000 €
Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr
na www.tp-nekretnine.hr
Na prodaju je građevinsko zemljište od 900 m². Svi priključci su u njegovoj blizini. Moguće je formiranje veće građevinske površine.
15.000 €
Prodajemo kuću od 70 m² na ograđenoj okućnici od 824 m². Struja, voda, 1/1, bez tereta. Potrebna rekonstrukcija. Adresa: I.K. Sakcinskog 14, Sv. Križ Začretje.
U centru Oroslavja na prodaju je nedovršena obiteljska kuća površine cca 120 m². Posjeduje građevinsku dozvolu , priključak struje vode.
165.000 € Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr
Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr
Na prodaju nudimo nedovršenu prizemnicu (1980.) od 96 m² na okućnici od 2668 m². Vlasništvo je čisto, bez tereta, uporabna, struja, bunar …
fotografija na www.tp-nekretnine.hr
na www.tp-nekretnine.hr
Na prodaju nudimo potpuno novopreuređenu (2020.) katnicu od cca 150 m² s dva stana na ograđenoj okućnici od 627 m² na kojoj je gospodarska zgrada od 12 m².
€
fotografija na www.tp-nekretnine.hr
224 OROSLAVJE, Ptičekova 88 098 251 701 54.500 € Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr
Na prodaju nudimo prizemnicu od cca 90 m² s gospodarskom zgradom od cca 200 m² na ograđenoj okućnici od 1209 m². 1/1, bez tereta, struja, voda, plin … Potrebna renovacija.
251 701 10 €/m2
Za najam (ili prodaju) nudimo 2 poslovna prostora (30m² i 60 m²) na prvom katu poslovne zgrade u kojoj se nalazi Zagrebačka banka. Dostupni su odmah. Parking za 2 auta.
Na prodaju nudimo mlin u Jalšju s gospodarskom zgradom, sve na okućnici od 4116 m².
stana u potkrovlju.
Prodajemo vikendicu od cca 60 m2. Dvije sobe, kupaona s wc-om, kuhinja, hodnik, balkon, potkrovlje, šupa, dvorište 230 čhv, struja, voda.
VREMENSKA SLIKA: Stigla je stabilizacija vremena. Svaki dan sve više sunca, a to znači i sve viša temperatura koja je u nedjelju došla i do 30°C. Ovaj tjedan bit će još topliji, sve do petka kad stiže promjena vremena s hladnom frontom. Opširnije o prognozi u nastavku.
VREMENSKA PROGNOZA:
Utorak i srijeda izgledaju još toplije uz puno sunca i daljnji porast temperature. Postoji neka mala mogućnost predvečer za kraći pljusak, uglavnom u gorju i Sloveniji, vjerojatno će to ovdje kod nas izostati. Temperatura u utorak oko 32, a u srijedu 33 Celzijeva stupnja u hladu! U srijedu, 21. lipnja, u 16 sati i 58 minuta i službeno počinje astronomsko (kalendarsko) ljeto. Ujedno imamo i najkraću noć u godini.
Čini se da i tijekom četvrtka imamo puno sunca i pravu ljetnu vrućinu. Temperatura zraka bi trebala rasti možda i do 34 Celzijeva stupnja u hladu.
Podsjećamo da je ovih dana vrlo visok UV indeks, mjera štetnog sunčevog zračenja, pa izbjegavajte duži boravak na suncu, osobito između 10 i 17 sati.
U petak se situacija mijenja. U početku puno sunca, bit će vruće i sparno. Poslijepodne i osobito navečer dolazi hladna fronta uz kišu i lokalne grmljavinske pljuskove, ponegdje i nevrijeme. Temperatura prije pogoršanja oko 30, zatim će zahladiti.
U subotu promjenjivo, još mjestimice s kišom, ali kako dan odmiče tako će biti sve više suhog vremena i sunčanih razdoblja. Ugodne će osvježiti.
Čini se da u nedjelju opet imamo lijepo vrijeme uz polagani porast temperature, ali ostajemo oko 25 stupnjeva. Za ponedjeljak situacija nije jasna, po nekim proračunima može biti kiše, po drugima bi ostalo suho tako da moramo još pričekati za točniju prognozu.
Svakog utorka kod Vašeg prodavača novina
Arhiva svih brojeva Zagorskog lista u digitalnom obliku
Čuvamo informacije od zaborava! h ps://issuu.com/zagorski_list
rođeni proteklog tjedna u ob zabok
Dječake su rodile:
Valentina Svečak
Hum na Sutli
Jelena Hrdelja
Bedekovčina
Katarina Gajšak
Tuhelj
Antonela Šurina
Krapina
Ivana Krklec
Hum na Sutli
Mateja Blašković
Mače
Lucija Pvalin
Zlatar
Alona Smirnova
Pregrada
Marija Bakunić Sveta Nedjelja
Djevojčice su rodile:
Maja Majcenić
Krapina
Mirjana Čulig
GornjaSstubica Nikolina Kranjčec Marija Bistrica Lucija Prelec Ptujec Kraljevec na Sutli
nezavisni regionalni portal
MULTIMEDIJALNI CENTAR KINO DVORANA ZABOK kino
Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu
nezavisni regionalni portal
zagorje.com najposjećeniji je web portal sjeverozapadne
Hrvatske sa preko 600.000 korisnika i više od 3.5 milijuna otvorenih stranica.
Ima jako dobru čitanost u Zagrebu kao i u ostatku Hrvatske, a brojene su i posjete iz zapadne Europe kao i iz BiH.
Trenutno ima blizu 60.000 vjernih pratitelja na Facebook stranici zagorje.com
Zagorjedigital d.o.o. • Ulica mladih 6 • Zabok 098.533.011 • zagorje.digital@gmail.com
Carla Schiappa-Burdet: Budi kao Harry Potter knjiga
Neka ti najbolji čarobnjak na svijetu
bude nadahnuće!
Baš poput Harryja, i ti unesi malo (ili mnogo) magije u svoj svakodnevni život! Naoružaj se hrabrošću i suoči s teškim situacijama, uči na svojim pogreškama i, prije svega, uvijek budi brižan prema svojim prijateljima! Uz mladog čarobnjaka iz Hogwartsa i njegove prijatelje Hermionu, Rona i ostale nauči kako biti ustrajan i velikodušan, sačuvati kontrolu i osluškivati svoje osjećaje...
Dobitnik/ica knjige predstavljene u prošlom broju je: VELIMIR BRAČUN, POD LENARTOM 15, 49218 PREGRADA
MISIJA KADAHAR
Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu i na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twi eru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov.) Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555.
KUPON NAGRADNE KRIŽALJKE 994
Ime i prezime:
Adresa:
Broj telefona:
Nagradni pojam:
Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Ulica mladih 6, 49210 Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net Sretnog dobitnika/icu nagrađuju Terme Tuhelj obiteljskom ulaznicom za kupanjem.
Orginalni naziv: No Hard Feelings
Žanr: komedija
Redatelj: Gene Stupnitsky
Glume: Jennifer Lawrence, Natalie Morales, Laura Benanti
Trajanje filma: 104 min. Cijena ulaznice: 4,50 €
Orginalni naziv:Kandahar
Žanr:igrani akcijski triler
Redatelj: Ric Roman Waugh
Glume: Gerard Butler, Ali Fazal, Bahador Foladi…
Trajanje filma: 119 min Cijena ulaznice: 4,50 €
Rezervacija ulaznica na mail: kino.zabok@gmail.com od ponedjeljka do petka od 7:00 do 15:00 sati.
Dobitnik/ica DVIJE KARTE iz prošlog broja je: DRAGUTIN MRKOCI, MAČE 26, 49251 MAČE
MULTIMEDIJALNI CENTAR KINO DVORANA ZABOK 994
Ime i prezime:
Adresa:
Broj telefona:
Dobitnik/ci neka se jave kino.zabok@gmail.com bar 3 dana prije projekcije
Jane Austen: Uvjeravanje knjiga
Devetnaestogodišnja Anne Elliot beznadno je zaljubljena u svojeg zaručnika Fredericka Wentwortha. No njezina obitelj i prijatelji smatraju ga neprikladnim izborom. Stoga je uvjeravaju da raskine zaruke. Shrvan, Wentworth odustaje od ljubavi, posvećuje se engleskoj mornarici i napušta Anne...
Dobitnik/ica knjige predstavljene u prošlom broju je: DANICA GREDELJ, BOČADIR 13, 49282 KONJŠČINA
Jane Austen: Uvjeravanje 994
Ime i prezime:
Adresa:
Broj telefona:
Knjigu će dobiti poštom
Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Ulica mladih 6, 49210 Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net
Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Ulica mladih 6, 49210 Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net
Muzej krapinskih neandertalaca krapina
Šetalište Vilibalda Sluge bb
49000 Krapina (rezervacije) (049) 371 491
info: (049) 374 951, 049 374 952 (0)49 374-968 mkn@mhz.hr rezervacije-mkn@mhz.hr www.mkn.mhz.hr
RADNO VRIJEME travanj, svibanj, lipanj i rujan: od 9 do 19 sati
zadnji ulaz u 18 sati
srpanj i kolovoz : vikendom od 9 do 19 sati
zadnji ulaz u 18 sati
kroz tjedan / od utorka do petka od 9 do 18, zadnji ulaz u 17 sati
Od 2. studenog do kraja veljače: vikendom od 9 do 17 sati, zadnji ulaz u 16 sati
kroz tjedan / od utorka do petka: 9 – 16, zadnji ulaz u 15 sati
ožujak i listopad : od 9 do 18 sati (zadnji ulaz u 17 sati)
Muzej je zatvoren na 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca
Dvor veliki Tabor desinić
Košnički Hum 1
49216 DESINIĆ
049 374 970 dvt@mhz.hr www.velikitabor.com
RADNO VRIJEME
od 1. travnja do 30. rujna
Radnim danom, osim ponedjeljka od 9 do17 sati (zadnji ulaz u muzej - 16 sati)
Subotom, nedjeljom i praznikom od 9 do 19 sati (zadnji ulaz u muzej - 18 sati)
Listopad i ožujak
Radnim danom, osim ponedjeljka od 9 do 16 sati (zadnji ulaz u muzej u 15 sati)
Subotom, nedjeljom i praznikom: od 9 do 17 sati (zadnji ulaz u muzej u 16 sati)
Od 1. studenog do kraja veljače od 9 do 16 sati (zadnji ulaz u muzej u 15 sati)
Muzej je zatvoren ponedjeljkom i blagdanima: 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. Prosinca
Izuzetno muzej je otvoren ponedjeljkom kada je ponedjeljak blagdan (Uskrsni ponedjeljak ) ili državni praznik
Muzej grada Pregrade dr. Zlatko D. Tuđina pregrada t 049 376 122
RADNO VRIJEME utorak, četvrtak, petak od 8 do 15 sati srijeda od 12 do 20 sati subotom, nedjeljom i praznikom od 9 do 13 sati ponedjeljkom zatvoreno
Muzej staro selo kumrovec
49295 Kumrovec 049 225 830, 049 225 833 mss@mhz.hr www.mdc.hr/kumrovec
RADNO VRIJEME
Od 1. studenog do kraja veljače svaki dan od 9 do 16 sati
OŽUJAK I LISTOPAD od ponedjaljka do petka od 9 do 16 sati , a vikendom (subota i nedjelja) od 9 do 18 sati
Muzej je zatvoren 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca
Centar za tradicijske
obrte, znanja i vještine
Muzeja 'Staro selo'
kumrovec
049 225 844 craftattract@mhz.hr
RADNO VRIJEME od ponedjeljka do petka
od 10 do 12 sati
Etno zbirka Zagorska hiža
zabok
t 099 838 88 162
Posjet uz prethodnu najavu
Dvorac Začretje
sveti križ začretje
098 171 11 18 mfloegel@pharma.hr
Posjet uz prethodnu najavu
Vila Kumrovec kumrovec
Kumrovec bb, Kumrovec (049) 225 830, 225 834 mss@mhz.hr rezervacije-mss@mhz.hr
RADNO VRIJEME od 1. travnja do 30. rujna subota i nedjelja: od 10 do 17 sati
od utorka do petka prema
najavi i rezervaciji termina
Muzej je zatvoren na Uskrs
Spomen kuća dr. Franje Tuđmana veliko trgovišće
STALNI POSTAV Otvorena za posjete
RADNO VRIJEME od utorka do nedjelje od 12 do 15 sati
Spomen škola dr. Franje Tuđmana
Galerija, knjižnica i čitaonica veliko trgovišće
Za grupne posjete javiti se Antunu Prekratu 098 794 707
RADNO VRIJEME od utorka do nedjelje od 16 do19 sati
Galerija grada Krapine krapina
Izložba 13.trijenale zagorskog suvenira
Tijekom trajanja izložbe u
Galeriji publika će imati prigodu dati svoje mišljenje te odabrati svoj 'naj' suvenir 13. trijenala.
Velika galerija grada Zaboka zabok
Zivtov trg 10
49210 ZABOK
RADNO VRIJEME od ponedjeljka do srijede od 15 sati do 19 sati utorak i četvrtak od 10 sati do 14 sati petak od 15 sati do 17:30 sati i uz najavu na 099 70 71 949
Muzej seljačkih buna gornja stubica
Samci 64
49245 Gornja Stubica
t 049 587 880
t 049 587 890
Najave grupa i informacije: 049 587 889 msb@mhz.hr www.mdc.hr/msb
RADNO VRIJEME Od 1. listopada do 31. ožujka svaki dan od 9 do 17 sati
1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca
Galerija Antuna
Augustinčića
klanjec
Trg Antuna Mihanovića 10
49290 KLANJEC (049) 550 093, (049) 550 343 gaa@mhz.hr www.mdc.hr/augustincic
RADNO VRIJEME Od 1. listopada do 31. ožujka svaki dan osim ponedjeljka od 9 do 15 sati
1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca
aktualan • točan • ažuran
Najposjećeniji u Zagorju - potvrđuju analitički podaci
www.terme-tuhelj.hr
NAGRADNA KRIŽALJKA
Dobitnik/ica nagradne križaljke
Nagradu, obiteljsku ulaznicu za ulaz na bazene osigurale su Terme Tuhelj a istu sretni dobitnik može preuzeti u prostorijama Zagorskog lista Zabok,Ulica mladih 6, svakog radnog dana od 8 do 16 sati u roku od 30 dana po ovoj objavi.
Ovan (21. ožujka-20. travnja) Otvaraju vam se sjajne mogućnosti za uspjeh. U poslovnoj sredini imat ćete vrlo dobre odnose. Ljubavni život stagnira, no slobodnima će ipak poći za rukom šarmirati osobu koja im se već dulje vrijeme sviđa. SAVJET TJEDNA: Zabavite se u većem društvu!
Bik (21. travnja-21. svibnja) Posao će vas potpuno zaokupiti, a broj poslovnih obveza povećati. Iako je Valentinovo iza vas i dalje budite maštoviti i priuštite partneru puno nježnosti. Svježi zrak čini čuda. SAVJET TJEDNA: Uživajte u dobroj formi i odličnom raspoloženju!
Blizanci (22. svibnja-21. lipnja) Organizirajte se i bolje usmjerite pozornost na prioritete. Tjedan je povoljan i za polaganje ispita. U ovom tjednu mogli biste i realizirati ambicioznu zamisao koja vam se rodila u glavi. Steći ćete novog prijatelja. SAVJET TJEDNA: Slušajte svoju intuiciju!
Rak (22. lipnja-22.srpnja)
Ovaj tjedan bit ćete pomalo usporeni i lijeni. Vikend vam donosi dobar provod, a neki neće moći odoljeti zovu zabranjenog voća. Imunitet vam je u padu i bit ćete podložni prehladama. SAVJET TJEDNA: Ne posuđujte novac!
Lav (23. srpnja-22.kolovoza)
Doći će vam stari dugovi na naplatu. To što ste dobro prihvaćeni i korisni u radnoj sredini donijet će vam zadovoljstvo i podignuti samopouzdanje. Događaji na ljubavnom planu ovaj tjedan djelovat će vam gotovo nestvarno. Zdravlje odlično. SAVJET TJEDNA: Vrijeme je da prestanete pušiti!
Djevica (23. kolovoza-22. rujna)
29.7.2023.
MARTIN KOLAR ULICA BREGI ZABOČKI 6, 49210 ZABOK Nagradni pojam: BLAŽENSTVO TUHELJSKA NOĆ
Ulaznice potražite na recepciji hotela Well**** i recepciji Vodenog planeta
Više na terme-tuhelj.hr
Dnevni raspored bit će vam popunjen, a u društvu ćete ostavljati odličan dojam. Na ljubavnom planu očekuju vas zbunjujuće situacije. Ne brinite se za zdravlje, jer vas prate pozitivni osjećaji i dobra perspektiva koju vidite pred sobom. SAVJET TJEDNA: Budite otvoreni za kontakte s novim ljudima!
Vaga (23. rujna- 22. listopada)
Ovaj tjedan više će vam odgovarati mirna i ustaljena rutina, pa ćete odustati od zahtjevnih poslova. Nećete biti previše raspoloženi za pojačanu aktivnost i napore. U ljubavi vas očekuju nesuglasice. Pred partnera ćete postaviti prevelike zahtjeve koje on ne može ispuniti.
SAVJET TJEDNA: Prema partneru ostanite korektni!
Škorpion (23.listopada-21. studenoga)
U predstojećim danima past će vam koncentracija i energija pa se morate suzdržati od većih psihofizičkih napora. Ugodne trenutke provest ćete s voljenom osobom i to će vam biti dovoljno da zaboravite na sve nedaće. Na obiteljskom planu očekuju vas previranja.
SAVJET TJEDNA: Ne prigovarajte partneru!
Strijelac (22.studenoga-21. prosinca)
Svu svoju energiju usmjerit ćete na rad. Osjećajni život bit će vam intenzivan. Svojim direktnim izjavama privući ćete pažnju partnera koji bi vam mogao neke stvari zamjeriti. Budite pažljivi prema bližnjima. SAVJET TJEDNA: Pazite kamo stavljate važne dokumente!
Jarac (22. prosinca-20.siječnja)
Bit ćete zadovoljni razvoju poslovnih događaja. Većina će se vaših poslova ipak razvijati odlično. Problemi vas očekuju u emotivnim odnosima. Napustite tvrdoglave stavove i s više osjećaja pristupite partneru. SAVJET TJEDNA: Čuvajte se tračeva!
Vodenjak (21. siječnja-18. veljače) Ne odgađajte obveze i ostanite disciplinirani u poslu. U ovom tjednu odredite si najvažnije stvari koje ćete svakako dovršiti. Ne sumnjajte u partnerove osjećaje, jer za to nemate razloga. Provedite što više vremena na svježem zraku i dugim šetnjama. SAVJET TJEDNA: Potreban vam je mir i izolacija!
Ribe (19. veljače-20. ožujka) Povoljno je razdoblje za važne poslovne dogovore. U radnoj sredini bit ćete dobro prihvaćeni. Nakon romantičnog Valentinova neće vam se biti lako usredotočiti se na posao. Zdravlje vam nije na najboljem nivou, počnite mijenjati loše navike. SAVJET TJEDNA: Počnite vježbati!
Pedesetdvogodišnji Ivek Iskrenec iz
Donje Stubice ovih
je dana šokirao zagorsku javnost, policiju, ali i samoga sebe, kad je sasvim slučajno otkrio veliku tajnu i demantirao sve ono što je cijeli život tvrdio.
Šok na poligrafu
- U Ivekovoj firmi bila je neka provala i svi radniki su išli na poligraf u policiju. I kad su ga prikopčali, malo su se spominali o svemu i svačemu pa tak i o vinu. Onda je Ivek rekel da je njegovo vino najbolje vu selu, a da susedovo niš ne valja. I poligraf je podivljal ko da je potres. Svi koji su bili u prostoriji su zanemeli –ispričao nam je jedan od očevidaca, policijski službenik koji je prisustvovao poligrafskom testiranju. Kako nam je rekao, Ivek je odmah pocrvenio, a bilo je poprilično neugodno i policijskim službenicima. No, nakon pola minute tišine, Ivek se slomio.
Iskreni Ivek
- Počel se plakati, jecal je i rekel da nemre više tak živeti, da mora to hititi iz sebe van.
I onda je počel nesuvislo nekaj bulazniti. Da njegovo vino nije najbolje vu selu, da je susedovo vino puno bolje, da njegovo ima nekak malo po lagvu, da mu je i malo ciknulo. Pol toga ga nisem razmel jer je grcal i ridal dok je govoril. Bilo mi je zbilja žal čoveka – ispričao nam je očevidac te dodao kako su zbog svega toga uopće zaboravili ispitati Iveka
Počel se plakati, jecal je i rekel da nemre više tak živeti, da mora to hititi iz sebe van. I onda je počel nesuvislo nekaj bulazniti. Da njegovo vino nije najbolje vu selu, da je susedovo vino puno bolje, da njegovo ima nekak malo po lagvu, da mu je i malo ciknulo. Pol toga ga nisem razmel jer je grcal i ridal dok je govoril
o njegovoj eventualnoj povezanosti s provalom u tvrtku u kojoj radi, jer su svi policijski službenici bili ganuti Ivekovom tugom i iskrenošću, a šefu smjene, inače Ivekovom susjedu, kanula je i suza.
Ivek se oporavlja
Iako smo u više navrata pokušali stupiti u kontakt s Ivekom, do zaključenja ovog bro-
ja to nismo uspjeli. Njegova supruga tek nam je u trećem pokušaju, u telefonskom razgovoru, rekla kako je Ivek dobro, ali da nije raspoložen davati nikakve izjave za javnost.
- Zdej je dobre. Još pije lijekove, ali nije više v bolnici. Pustili su ga doma i dobro se oporavlja. V nedelju si je za obed spil kupicu svojega vina i rekel je: 'Ti jarca, kak mi je
pasalo'. Tak da verujem da se bu ubrzo skroz oporavil i da bu opet moj dobri, stari muž. Jako ga mam rada, nije moći reči – ispričala nam je Ivekova supruga.
Zdej je dobre. Još pije lijekove, ali nije više v bolnici. Pustili su ga doma i dobro se oporavlja. V nedelju si je za obed spil kupicu svojega vina i rekel je: 'Ti jarca, kak mi je pasalo'. Tak da verujem da se bu ubrzo oporavil i da bu opet moj dobri, stari muž. Jako ga mam rada, nije moći reči
LIPANJ UTORAK, 20.06. Naum Ohridski; Silverije SRIJEDA, 21.06. Alojzije Gonzaga; Vjekoslav ČETVRTAK, 22.06. Ivan Fisher; Toma M. PETAK, 23.06. Josip Caf.; Sidonija; Zdenka SUBOTA, 24.06. ROĐ. IVANA KRSTITELJA NEDJELJA, 25.06. 12. KROZ GOD. Adalbert; Vilim; Doroteja PONEDJELJAK, 26.06. Ivan i Pavao; Vigilije; Zoran
imendani ime tjedna
Sretan imendan, Ivane! Ime Ivan je u kršćanskom svijetu jedno od najučestalijih imena. U kalendaru su mnogi i različiti Ivani. Ime je došlo preko grčke i latinske verzije, a originalno je u hebrejskom jeziku Johanan (Jehohanan), sastavljeno od Jahveh (Bog) i hanan (milostiv), dakle Bog je milostiv.
MISE MARIJA BISTRICA
Radni dan 10.30 i 18 sati Subota 11 i 18 sati Nedjelja
7.30, 9, 11 i 18 sati
Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu
jeste li znali?
…da u ljudskom tijelu postoji oko 96.000 kilometara krvnih žila?
…zrak koji iskihnemo može dostići brzinu od preko 160 kilometra na sat?
…da je Leonard da Vinci mogao pisati jednom rukom, a istovremeno crtati drugom?